Handout 8.1

Trg pravde br.18 Brčko distrikt BiHtel/fax: +387 49 21 85 24

1. UVOD U INSTRUMENTE PREDPRISTUPNE POMOĆI

Instrument predpristupne pomoći (IPA) je novi finansijski instrument za sve pretpristupne aktivnosti finansirane od strane Evropske komisije od 1. januara 2007. IPA zamjenjuje predhodne predpristupne instrumente : PHARE, ISPA,SAPARD, instrument za Tursku i CARDS, ujedinjujući ih pod jedan pravni okvir za svu pretpristupnu pomoć.

IPA će pomoći osnaživanju demokratskih institucija i vladavini prava, reformi javne administracije, sprovođenju ekonomskih reformi, promovisanju poštovanja ljudskih i manjinskih prava, jednakosti polova, podržavanju razvoja civilnog društva, unapređenju regionalne saradnje, doprinijeti održivom razvoju i smanjenju siromaštva.

Zemlje korisnice su podjeljenje u dvije kategorije: zemlje kandidati koje su već u procesu prijema (Hrvatska, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Turska) i zemlje potencijalni kandidati (Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora).

Da bi se postigli ciljevi svih zemalja na najefikasniji način, program IPA je sastavljen od pet raztličitih komponenti:

Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija; Regionalna i međudržavna saradnja; Regionalni razvoj; Razvoj ljudskih resursa; Razvoj ruralnih područja

Realizacija pomoći iz IPA-e se obezbjeđuje kroz godišnje ili više-godišnje programe, kao što je definisano Pravilima Komisije o realizaciji programa IPA. Svi ovi programi su napravljeni nakon što su prvo napravljeni dokumenti sa planovima i pokazateljima za više godina, i to

Ovaj projekt se realizuje uz finansijsku Omladinski centar "VERMONT" podršku Evropske unije. Ep.N.Velimirovića br.9, Brčko distrikt BiH Sadržaj dokumenta je isključivo web: www.vermontbrcko.com odgovornost Omladinskog centra "VERMONT", e-mail:[email protected] i ne predstavlja stav Evropske unije. tel/fax:+387 49 21 85 24


kao trogodišnja strategija za svaku zemlju, u kojima je Komisija predstavila glavne oblasti u kojima se vrši intervencija, kao i glavne prioritete.

Finansijska pomoć u okviru IPA-e je vodjena procesom pristupanja i akcije koje se preduzimaju su u skladu sa prioritetima identifikovanim u Evropskom i Pristupnom partnerstvu za pristupanje za svaku zemlju i u strategiji za pristupanje i izvještaju o napretku koji predstavljaju paket za proširenje koji se objavljuje svake jeseni. Paket za proširenje je praćen IPA višegodišnjim indikativnim finansijskim okvirom(MIFF). MIFF je dizajniran tako da pruža informacije o namjerama Komisije u smislu indikativnih finansijskih alokacija po zemljama i komponentama.

2. PROGRAMI PREKOGRANIČNE SARADNJE Prekogranična saranja (Cross-border Cooperation-CBC) predstavlja

drugu komponentu IPA finansijskog instrumenta pomoći u procesu stabilizacije i pridruživanja

Komponenta II se sastoji od dvije vrste prekogranične saradnje: na granicama između država kandidata/potencijalnih kandidata

Zapadnog Balkana između kandidata/potencijalnih kandidata i zemalja članica EU

Osnov IPA prekogranične saradnje je princip zajedničke koristi. IPA prekogranična saradnja funkcioniše na obje strane granice na osnovu jednog skupa pravila, dajući priliku za uspostavljanje potpuno ravnopravnih i ujednačenih struktura između Zemalja članica i zemalja kandidata/potencijalnih kandidata, odgovornih za programiranje i donošenje odluka.

Od mjera finansiranih pod IPA prekograničnom saradnjom obje strane moraju imati koristi stoga su neophodni zajednički programi, zajedničko upravljanje i zajedničko finansiranje projekata. IPA



prekogranična saradnja ima za cilj da promoviše unaprijeđenu saradnju i progresivnu ekonomsku integraciju izmedju EU i zemalja kandidata/potencijalnih kandidata.

IPA prekogranična saradnja će kombinovati ciljeve kohezione i politike vanjske saradnje uzimajući u obzir specifične individualne potrebe pograničnih regija:

o razvoj prekograničnih ekonomskih, društvenih i aktivnosti zaštite okoliša u pograničnim regijama;

o zajedničke izazove u poljima zaštite okoliša, javnog zdravlja, prevencije i borbu protiv organizovanog kriminala itd;

o osiguravajući efikasne i sigurne granice; o promovisanje pravne i administrativne saradnje; o promovisanje lokalnih akcija tipa ljudi- ljudima.

Bosna i Hercegovina učestvuje u nekoliko bilateralnih i transnacionalnih programa prekogranične saradnje bilateralni programi:

Hrvatska-BiH BiH-Srbija BiH-Crna Gora

Transnacionalni programi SEE Transnational Cooperation Programme IPA Jadranski program Program MED

3. GLAVNI KORACI U PRIPREMI PROJEKTNE APLIKACIJE



Prekogranični projekti u okviru IPA programa prekogranične saradnjom impliciraju da projektni partneri iz dvije zemlje učesnice treba da sarađuju na najmanje jedan od sledećih načina:

zajednička priprema projekta zajednička realizacija zajedničko osoblje zajedničko finansiranje

Uspješan proces pripreme projekta počinje sa dobro formulisanom projektnom idejom koja mora da bude povezana sa prioritetima programa i mjerama određenim u okviru javnog poziva na osnovu koga se projekat prijavljuje za finansiranje.

Kako bi se to uradilo, postarajte se da se upoznate sa sadržajem prekograničnog programa za koji ste podobni prije objave javnog poziva. To možete uraditi posjećujući programsku web-stranicu institucija/tijela odgovornih za upravljanje programima u vašoj zemlji- Nacionalni IPA koordinatori za prekograničnu saradnju (provjerite našu sekciju korisnih linkova).

3.1. Izbor partnera

Bilo da definištete projektnu ideju i potom tražite partnera ili koristite već dobro uspostavljene i testirane veze sa podobnim institucijama i zajednički razvijate projektnu ideju koja je u zajedničkom interesu, morate imati partnera sa druge strane granice.

Partnerstvo mora biti bazirano na jasnoj ideji i percepciji o projektu, gdje svaki partner ima dobro definisanu ulogu i dobro balansirane projektne aktivnosti i koristi.

Postoji minimum obaveza u pogledu izbora parnera- koji su definisani u dokumentu Guidlines for Aplicants. Neophodno je voditi računa o kompleksnosti u upravljanju projektom.



Svaki partner treba dati dodatnu vrijednost projektu (znanje, iskustvo...), voditi računa o veličini partnera, zajedničko učešće u pripremi projekta i ispunjavanju aplikacionog obrasca, svaka strana treba izabrati koordinatora, partneri trebaju biti upoznati sa svojom ulogom u projektu.

U slučaju zajedničkog projekta (kada partneri samostalno potpisuju ugovore sa ugovornim organom) se bira funkcionalni partner - aplikant.

3.2. Provjera prihvatljivosti

Vodič za aplikante (Guidlines for Aplicants) definiše pravila vezana za prihatljivost:

aplikanta (prihvatljivi sektor djelovanja aplikanta, iskustvo u okviru geografskog područja, odgovornost za pripremu i upravljanje projektom, raspolaganje finansijskim i ljudskim resursima)

prekograničnog partnera (isti kriteriji kao pkod aplikanata) oblast akcije (trajanje, sektori/oblasti ili teme, geografska

pokrivenost, vrsta akcije) troškova (jedino prihvatljivi troškovi navedeni u uputstvu za

aplikante mogu biti prihvatljivi za grant)

Budžetom je predviđen maksimalan iznos prihvatljivih troškova, bazirani na realnim troškovima a ne na uopštenim iznosima („sum lump“)

Obavezno je sufinansiranje projekta (navodi se minimalnan iznos kojim se projekat finansira iz granta, kao i maksimalan iznos koji je najčešće 85%)

3.3. Definisanje zajedničkih ciljeva



Kada se utvrdi glavni cilj, neophodno je analizirati kakve promjene će projekat izavati, i da li će doprinijeti postizanju opšte strategije u određenoj oblasti.

Opšti cilj odgovara na pitanje: gdje želimo da idemo?

Specični/pojedinačni ciljevi su mjerljivi i omogućavaju realizaciju opštih ciljeva u praksi:

o šta će biti ostvareno u toku projektnog perioda?o koliki će biti ostvaren kvantitet i kvalitet promjena?o kada će biti osvareno?

4. LFA METODOLOGIJA

Logička matrica (The Logical Framework Approach (LFA)) je potrebna za uspješnu pripremu projekta. To je metodologija planiranja, upravljanja i evaluacije programa i aktivnosti, koja uključuje analizu dionika, problema, ciljeva, strategije te formuliranje same matrice (raspored aktivnosti i izvora).

Kako bi se pripremio uspješan projektni predlog u skladu sa EU standardima, morate biti upoznati sa principima upravljanja projektnim ciklusom (PCM) i pristupom logičkog okvira (LFA) jer je ovo prihvaćena metodologija pripreme projekata.

Pripremati projektni predlog prema LFA znači početi sa inicijalnom idejom, pronaći odogovarajuće partnere, sprovesti skup određenih analiza sa partnerom koje će voditi postavljanju ciljeva, rezultata i aktivnosti, kroz razvoj logičkog okvira, i odatle razvijati detalje za projektni predlog i popunjavati potrebne formulare i obrasce.

Od ključne važnosti je da napravite analize osnove za projekat gdje definišete esencijalne problemske oblasti, ciljne grupe i dionike, kao i veze i komplementarnosti sa drugim inicijativama. Zato se preporučuje



da počnete pripremu vašeg predloga iz logičkog okvira što će vam pomoći da stuktuirate vaše ideje i provjerite njihovu logiku.

4.1. Analiza interesnih grupa

Prilikom identifikacije projektne ideje, neophodno je utvrditi koje grupe, individualci i institucije su vezane za projektnu ideju. Ova analiza uključuje analizu interesa, problema i potencijala interesnih grupa. Potrebno je utvrditi ko će ostvariti pozitivne/negativne rezultate iz projekta.

Osnovni koraci u analizi interesnih grupa obuhvataju:o identifikaciju opšteg problema i mogućnosti koje se mogu

ostvaritio idenifikaciju svih interesnih grupa koje imaju intereso analizu uloga, različitih interesa, snage i kapaciteta za njihovo

učešćeo identifikaciju opsega saradnje ili konflikta između interesnih

grupao interpretaciju rezultata analize i uvršatvanje relevantnih

inormacija u aplikaciju

Prilikom analize interesnih grupa treba razlikovati dvije grupe: „stakeholers“ - individualci ili institucije koji mogu

direktno/indirektno pozitivno/negativno uticati ili na koje se može uticati projektom

„beneficiaries“ - individualci ili institucije koji imaju korist bez obzira na način implementacije projekta

Primjer: Turistički projekat Ciljne grupe: turističko osoblje xy područja Direktni korisnici: turističko osoblje na biciklističkim rutama (npr

20) u određenim turističkim agencijama (npr 15) Indirektni korisnici: turistička populacija i lokalno stanovništvo Partneri: prekogranične lokalne turističke zajednice



4.2. Stablo problema

Stablo problema predstavlja tehniku analize trenutne situacije/oblasti u kojoj se treba djelovati

Ova tehnika obezbjeđuje identifikaciju negativnih aspekata trenutne situacije te uspostavlja odnose “uzroci-efekti” pojedinih problema

Glavni koraci u izradi stabla problema su: definisanje okvira i subjekta analize Identifikacija najvećih problema sa kojima se suočavaju interesne

grupe i korisnici vizualizacija problema u obliku dijagrama “problem tree” ili

“hierarchy of problems” kako bi se utvrdio odnos “uzroci-efekti” razrada dijagrama “problem tree” počinje sa osnovnim

problemom te se progresivno dodaju nagore/nadole ostali problemi:

ukoliko problem je uzrok osnovnog problema on se smješta ispod ukoliko problem je rezultat osnovnog problema on se smješta iznad ukoliko nije ni uzrok ni rezultat, on se smješta na istom nivou



4.3. Stablo ciljeva

Dok analiza problema predstavlja negativne aspekte situacije, dotle analiza ciljeva opisuje buduću situaciju koja će se desiti rješavanjem problema. To je dijagramski prikaz hijerarhije ciljeva u određenom obliku koji opisuje odnos između sredstava i ciljeva nakon stoje izvršena analiza problema.

Stablo ciljeva je tehnika kojom se razrađuje “objective tree” koja uspostavlja hijerarhijsku realaciju “uzrok-rezultat” u odnosima problema i ciljeva, negativna situacija vs očekivani pozitivni rezultat



4.4. Logička matrica

Logička matrica je niz povezanih koncepata koji na operativan način opisuju najvažnije aspekte projekta. Ona daje mogućnost provjere da li je projekt dobro planiran te olakšava praćenje i evaluaciju projekta.

Logička matrica je način na koji se predstavlja sadržaj projektnih aktivnosti. Ona na sistemski način odražava vertikalnu logiku projekta: od opštih ciljeva kojima bi projekt trebao pridonijeti i konkretnog cilja projekta, do očekivanih rezultata i aktivnosti kojima se ti rezultati trebaju postići.

Osim što se uspostavlja logički okvir između ciljeva, aktivnosti i rezultata projekta, matrica bilježi i pokazatelje, načine verifikacije i vanjske faktore (pretpostavke i preduslove) koji utiču na uspjeh projekta s obzirom na svaku od vertikalnih komponenti matrice, što se smatra horizontalnom logikom projekta.

logička matrica

logička intevencija

objektivno mjerljivi

pokazateljinačini

verifikacijepretpostavk

e

opšti ciljevi

cilj projekta

rezultati

aktivnosti sredstva troškovi

preduslovi



Opšti ciljevi: opšti su ciljevi širi od samog projekta (npr. ciljevi sektora). Drugi projekti i aktivnosti takođe mogu doprinijeti postizanju tih ciljeva.

Cilj projekta: cilj projekta se postiže sprovođenjem konkretnog projekta, te je vjerojatno da će trajati duže od samog projekta.

Rezultati: rezultati su "proizvodi" preduzetih aktivnosti, čijom će se kombinacijom postići cilj projekta.

Aktivnosti: Aktivnosti su radnje koje se moraju preduzeti da bi se postigli rezultati.

Objektivno mjerljivi pokazatelji: Objektivno mjerljivi pokazatelji predstavljaju objektivan opis opštih ciljeva, cilja projekta i rezultata. Oni ukazuju na način mjerenja postignutih rezultata, te stoga uključuju mjerljive indikatore. Takođe, daju i vrijeme i mjesto u kojem se rezultati moraju postići.Materijalna i nematerijalna sredstva (input) neophodna za provođenje planiranih aktivnosti daju se u posljednjem redu.

Načini verifikacije: Načini verifikacije označavaju gdje se i u kojoj formi mogu pronaći informacije o postizanju cilja projekta i rezultatima koje opisuju objektivno mjerljivi pokazatelji. Troškovi i izvori finansiranja nalaze se u posljednjem redu.

Pretpostavke: Pretpostavke su faktori izvan direktne kontrole projekta, ali koji su od presudne važnosti za postizanje rezultata aktivnosti, cilja projekta i opštih ciljeva.

4.5. Planiranje aktivnosti

Planiranje aktivnosti obuhvata utvrđivanje međusobne uslovljenosti među pojedinim aktivnostima uključujući i podjelu aktivnosti na podaktivnosti



U ovom koraku je neophodno potvrditi raspored, trajanje i prioritet aktivnosti uključujući početak, trajanje i kraj svake aktivnosti.

Ovo obuhvata i identifikovanje ključnih prekretnica koje se trebaju ostvariti radi praćenja, npr. završetak određene aktivnosti u planiranom roku

Tokom planiranja aktivnosti vrši se raspored zadataka i odgovornosti na pojedinačne nosioce (svaka aktivnost ima svog nosioca)

4.6. Planiranje troškova

Finansijska podrška za realizaciju projekta prekogranične sradanje sastoji se iz dva dijela (izvora):

grant sredstva EU sopsteveni izvori

Dokumentom Guidelines for Applicants utvrđuje se visina minimalnog i maksimalnog iznosa troškova projekta (zavisi od mjere na koju se projekat odnosi u okviru IPA operativnog programa), maksimalni i minimalni iznos grant sredstava EU i sopstvenih izvora, pregled prihvatljivih i neprihvatljivih troškova.

Budžet predstavlja poseban aneks aplikacione forme. Sastoji se od tri sekcije: „Budget, Justification i Source of Funding.

Budžet se izražava u evrima i to i EU formatu te se popunjava u posebnoj tabeli u Excelu.

Sve budžetske stavke moraju biti pojašnjene u dijelu „Budget Justification“.

Učešće grant sredstava u EU u finansiranju projekta ne može u pravilu biti veća od 85% od ukupnih troškova.



Pažljivo proučiti Uputstvo za aplikante gdje su navedene instrukcije koji se odnose na prihvatljive i neprihvatljive troškove.

Vrste prihvatljivih troškova: troškovi ljudskih resursa putni troškovi oprema i nabavke ostali troškovi u vezi sa projektom.

Neprihvatljivi troškovi su: dugovi, krediti, profit, kamate, gubici zbog kursne razlike, PDV, kupovina zemlje i građevina (osim ako je važna za direktnu implementaciju projekta kada se to mora prenijeti krajnjim korisnicima)

5. PROJEKTNA APLIKACIJA

5.1. Sadržaj aplikacionog paketa

I. THE ACTION

1. Description1.1. Title1.2. Location1.3. Cost of the action and amount requested from the contracting authorities1.4. summary (max 1 page) 1.5. Objectives (max 1 page) 1.6. Relevance of the action (max 3 pages) 1.7. Description of the action and its effectiveness (max 14 pages) 1.8. Methodology (max 4 pages) 1.9. Duration and indicative action plan for implementing the action1.10. Sustainability of the action (max 3 pages) 1.11. Logical Framework



2. Budget for the action

3. Expected sources of funding

4. Experience of similar actions

II. THE APPLICANTS

1. Identity

2. Profile2.1. Category2.2. Sector(s) 2.3. Target group(s)

3. Capacity to manage and implement actions3.1. Experience by sector3.2. Experience by geographical area3.3. Resources

4. List of the management board/committee of your organisation

III. PARTNERS OF THE APPLICANT PARTICIPATING IN THE ACTION

1. Description of the partners

2. Partnership statement

IV. ASSOCIATES OF THE APPLICANT PARTICIPATING IN THE ACTION

V. CHECKLIST FOR THE FULL APPLICATION FORM

VI.A DECLARATION BY THE APPLICANT 1



VI.B DECLARATION BY THE APPLICANT 2

VI.C PARTNERHIP AGREEMENT BETWEEN APPLICANTS

VII. ASSESSMENT GRID OF THE FULL APPLICATION FORM

5.2. Procedura izbora projekta

Proces izbora projekata se sastoji iz nekoliko faza:o Objavljivanje poziva (call for proposals)o Prijem projektnih aplikacija i administrativna provjerao Evaluacija projektnih aplikacijao Verifikacija kriterija prihvatljivostio Zaključak Komiteta za evaluacijuo Priprema i potpisivanje ugovora o finansiranju projekatao Implementacija projekata

Ko može da se prijavi:o Vladine institucije;o Vladine agencije;o Lokalne uprave;o Vladine ili neprofitne obrazovne institucije;o Univerziteti i naucno istraživacki instituti;o NVO;o Udruženja preduzetnika;o Agencije za MSP;o Privredne komore;o Javna komunalna preduzeca;o MSP.

Javni pozivi (call for proposals) se objavljuju na internet stranicama:o EuropeAid-a;.o Delegacija Evropske komisije u obje zemlje;o Državnih institucija nadležnih za prekogranicnu saradnju;



o Zajednickog tehnickog sekretarijata za bilateralni program;


Documents

Handout 8.1