HASKAP ILI MODRA KOZOKRVINA - SIBIRSKA

BOROVNICAŠtefanija Lovrenčić, dipl. ing. agr.

mr. sc. Višnja Šimunović

SAVJETODAVNA SLUŽBA

Zagreb, listopad 2014.

Savjetodavna služba2

HASKAP ILI MODRA KOZOKRVINA – SIBIRSKA BOROVNICA

Haskap, kozja krv ili modra kozokrvina (Lonicera caerulea var. kamts-chatica) je jagodičasta voćna vrsta podrijetlom iz sjeveroistočne Azije. U prirodi raste u Rusiji (Kamčatka i Sibir), Kini i Japanu (otok Hokai-do). U tim zemljama postoji duga tradicija uzgoja te voćne vrste, a u novije vrijeme se sve više uzgaja i u Poljskoj i Slovačkoj. U Hrvatskoj su zasađene tek manje površine. Haskap se još naziva i kamčatska borovnica, kamčatska bobica ili jagoda, medna borovnica, majska jagoda ili mayberry.

Slika 1. Haskap ili modra kozokrvina

FOTO: Opioła Jerzy [GFDL] iz Wikimedia Commons

EKOLOŠKI UVIJETI UZGOJA

Kako je haskap porijeklom iz Sibira, vrlo je otporan na niske temper-ature. Tijekom zime može podnijeti od -45 do -47 °C, bez značajnijih oštećenja biljke. Cvate rano i pri temperaturama ispod 0 °C, a otvoreni cvjetovi mogu podnijeti čak do -10 °C.

www.savjetodavna.hr 3

S obzirom na te karakteristike, haskap se može uzgajati u područjima oštre kontinentalne klime. Najbolje uspijeva na sunčanim položajima, s dobro dreniranim (ocjeditim), ali vlažnim tlom, bogatim organskim tvarima. Za uzgoj haskapa idealan pH je 5,5 do 7. Može podnijeti i siromašnija tla i polusjenu, ali slabije rađa. Nipošto ne podnosi tla koja dugo zadržavaju vodu, jer dolazi do propadanja biljaka (iskustvo s terena).

MORFOLOGIJA

Haskap je listopadni grm, koji može narasti od 1 do 3 m u visinu i 1,5 m u širinu (u kultivaciji 1,8 m u visinu i 1 m u širinu). Spada u dugovječne biljke, doživi 25 do 30 godina. Često se prvi listovi već počinju razvijati ispod snijega.

Nije samooplodna voćna vrsta te treba saditi barem dvije različite sorte zajedno, a preporučuje se saditi i tri do četiri sorte u nasadu, koje cvatu u isto vrijeme. U novije vrijeme uzgojene su i sorte oprašivači, koje počinju cvasti ranije i cvatu kroz relativno dugo razdoblje.

Slika 2. Cvijet haskap

FOTO: Opioła Jerzy [GFDL], iz Wikimedia Commons

Savjetodavna služba4

Plod haskapa je bobica duguljastog oblika i plavoljubičaste boje, zbog koje se često naziva kamčatska ili sibirska borovnica. Bobica je promjera 0,5 do 1 cm i duga 2 do 3 cm.

Slika 3. Bobice haskapa

Foto: Haskap berry breeding and production, Final Report, Saskatchevan, 2012.

Plod dozrijeva već u svibnju. Meso je tamnoljubičaste boje, teksture slične kiviju, a okus podsjeća na borovnicu. U pravilu, rađa svake godine i prema sadašnjem iskustvu nije utvrđena osjetljivost na bolesti i štetnike.

Razmnožava se poluzrelim reznicama u srpnju i kolovozu te zrelim reznicama u studenom. Može se razmnožavati i sjemenom, ali kako nije samooplodan, dobivaju se sadnice neujednačenih svojstava.

www.savjetodavna.hr 5

PRIPREMA TLA, SADNJA I ODRŽAVANJE

Prije sadnje treba napraviti dobru pripremu tla. Prema analizi tla treba obaviti meliorativnu gnojidbu stajskim gnojem i mineralnim gnojivima, s većim sadržajem fosfora i kalija. Tlo treba izorati na dubinu od 30 do 50 cm.

Preporučuje se sadnja u kasnu jesen ili rano proljeće s dvogodišnjim ili trogodišnjim sadnicama, koje imaju dobro razvijena tri do četiri izdanka i dobro razvijen korjenov sustav. Kontejnerskim sadnicama sadnja se može obaviti tijekom cijele vegetacije.

Uzgaja se kao grm ili kao živica. Ako se sadi kao grm, što je i najčešći slučaj uzgoja na plantažama, razmak između redova treba biti 3,0 metra, a unutar reda 1,5 metar. Ako se želi uzgajati u obliku živice, onda razmak treba biti 1 metar unutar reda. Na jedan hektar dolazi 2.000 – 3.000 sadnica.

Slika 4. Nasad haskapa posađen kao grm

Foto: Štefanija Lovrenčić

Biljke se sade na dubinu kao što su bile posađene u rasadniku. Ako se tlo dobro pripremi, prilikom sadnje treba iskopati jame dubine 20 cm i promjera 30 cm, odnosno veličine kontejnera ako su sadnice kontejnirane.

Savjetodavna služba6

Korijen treba zatrpati sipkom zemljom, dobro zagaziti i zaliti, kako bi se uspostavio što bolji kontakt korijena i tla.

U Americi i Kanadi najpopularnije su kanadske sorte razvijene u timu profesora B. Borsa sa Sveučilišta u Saskatchewanu: Auro-ra, Borealis, Tundra, Indigo Gem, Honey Bee, Berry Smart Blue. U Hrvatskoj su najčešće zastupljene europske sorte: Duet, Altaj, Amur, Smitczka, Tomiczka, Nimfa i Morena, a rjeđe Fialka, Zojka i Wojtek.

Aurora Borealis Indigo Gem

Foto: www.hhf.heko.ba/rasadnik/kamcatka

Morena Nimfa

Foto: www.rasadnik-milic.hr

www.savjetodavna.hr 7

U prve tri do četiri godine najbolja je obrada cijele površine mehaničkim putem, nakon toga se međuredni prostor može zatraviti i kositi, a u redu mehanički obrađivati ili tretirati herbicidima. Za dobar rast i razvoj grma neophodno je provoditi navodnjavanje.

Grm se formira tako da se odstrane svi oštećeni i slabi izboji. Kada grm dođe u puni rod, odstranjuju se izrođeni izboji i grm se na taj način pomlađuje i održava u formi. Ako se grm redovno pomlađuje rezidbom, može doživjeti i 30 godina.

Haskap ima genetski potencijal za dobre prinose, što znači da se re-dovnom gnojidbom to može i ostvariti. Orijentacijski se preporučuju doze gnojiva: 60 – 70 kg/ha N, 50 kg/ha P2O5 i 90 kg/ha K2O.

BERBA, PRINOS I UPOTREBA PLODA

Plod haskapa dozrijeva već u svibnju, prije ostalog voća u našem podneblju, dakle i prije jagode, što tu voćnu vrstu čini vrlo zanimljivom.

Rano dolazi u rod. U trećoj godini po grmu rodi od 0,5 do 1 kg, a u punom rodu grm haskapa može dati 3 do 5 kg (starost grma 5 do 6 godina) ploda. Upravo zbog brzog stupanja u rod i ranog dozrijevanja plodova (svibanj) često se plod naziva i majska ili kamčatska jagoda.

Kod nas se berba obavlja ručno, dok u svijetu prevladava strojna berba.

Savjetodavna služba8

Slika 6. Strojna berba haskapa

Foto: Haskap berry breeding and production, Final Report, Saskatchevan, 2012.

Pošto plod dospijeva vrlo rano, najčešće se konzumira sirov, ili se od njega prave džemovi, želei, osvježavajuća pića ili se dodaje u zam-rznute i fermentirane mliječne proizvode (jogurt, sladoled), koje oboji crvenoljubičasto. Koristi se i u kulinarstvu kod spremanja jela od divljači i crvenog mesa.

Bobice haskapa bogat su izvor vitamina C, antocijana, proantocijana i drugih flavonoida, a imaju i antikancerogena, antimutagena, protuupal-na i protualergijska svojstva.

U područjima, gdje haskap raste u prirodi, koristi se u narodnoj medi-cini kod ateroskleroze, hipertenzije gastrointestinalnim poremećajima, a čemu u prilog idu novije znanstvene studije.

www.savjetodavna.hr 9

Slika 7. Bobice i prerađevine haskapa

Foto: Haskap berry breeding and production, Final Report, Saskatchevan, 2012.

Savjetodavna služba10

KALKULACIJA PODIZANJA NASADA HASKAPA

Regija: kontinentalna Površina: 1 haBroj sadnica: 2. 200 Razmak sadnje: 3,0 X 1,5 mTrajnost nasada: 20 godina Podloga: vlastiti korijenUzgojni oblik: grm

GODINA PRIJE SADNJE Kn/haPoravnavanje terena 2.500,00Utovar, istovar dovoz mineralnog gnoja 500,00Dovoz stajskog gnoja 2.100,00Duboko oranje tla 3.500,00Rasipanje mineralnog gnojiva 750,00Raspodjeljivanje stajskog gnojiva 1.600,00Mineralno gnojivo 12.000,00Stajski gnoj 4.800,00Troškovi analize tla 700,00UKUPNO 27.900,00PRVA GODINA (sadnja) Kn/haPoravnanje terena 750,00Dovoz, razvažanje i istovar sadnica 500,00Sadnice 37.000,00Priprema sadnica za sadnju 600,00Sadnja 5.800,00Okopavanje u redu 4.850,00Međuredna obrada 1.500,00Sustav za navodnjavanje (pumpa, glavni i lateralni vodovi) 35.000,00

UKUPNO 86.000,00

www.savjetodavna.hr 11

DRUGA GODINA Kn/haMeđuredna obrada 2.160,00Sadnice za podsađivanje 1.000,00Podsađivanje sadnica 200,00Zatravljivanje nasada 1.550,00Sredstva za zaštitu bilja 1.000,00UKUPNO 5.910,00SVEUKUPNO 119.810,00

Literatura:

B. Bors i suradnici: Haskap berry breeding and production, Final Report, Saskatchevan, 2012.;

B. Duralija i suradnici: Potencijal proizvodnje Lonicera caerulea var. kamtschatica u Hrvatskoj, 9. znanstveno stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem, Split, 2014.;

www.agroklub.com/poljoprivredni.../oglas/...;

www.hhf.heko.ba/rasadnik/kamcatka;

www.prirodna-hrana.info/voce1/bobicasto-voce/haskap/;

www.prirodna-hrana.info/sinonimi /haskap /modra-kozokrvina/;

www.rasadnik-milic.hr;

www.sadnica.rs/novo-voce-kod-nas-kamcatka/;

http://commons.wikimedia.org/wiki/Lonicera_coerulea

www.savjetodavna.hr

ISBN 978-953-6763-50-4