Embed Size (px)
Citation preview
HE Jajce II
HE Jajce I
SadržajRiječ generalnoga direktora 4Rijeka Vrbas 7Rijeka Pliva 8Plivska jezera 10Hidroelektrane – Sliv Vrbas Jajce 12Uposlenici 14
HE Jajce IHE Jajce I 19Nekad i danas 21Hidromehanička oprema 24Proizvodne jedinice 30Procesno-informacijski sustav 35Osnovne tehničke karakteristike HE Jajce I 36Uloga HE Jajce I u Domovinskome ratu 41Sanacija i modernizacija 44Uposlenici 46
HE Jajce IIHE Jajce II 51Povijesni dio 52Postrojenja HE Jajce II 56Osnovne tehničke karakteristike HE Jajce II 66Oštećenja 1992.-1995. 71Sanacija i modernizacija 72Projekt rekonstrukcije HE Jajce II 74Uposlenici 77
Briga o zašiti okoliša na slivu Vrbas 80Turistički i gospodarski milje 86100 godina od izgradnje prve hidroelektrane 87
Poštovani čitatelji,
već dugi niz godina JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar priprema i objavljuje brošure o svojim proi-zvodnim objektima. Kao kratki, specijalizirani me-dij, kojim se predstavljaju važni proizvodni objekti JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, do sada su objavljene: Brošura o CHE Čapljina (2009.); Brošura o HE Rama (2008. i dopunjeno izdanje 2012.); Pu-blikacija o 20 godina JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar (2012.) i Brošura o HE Mostar i HE Mostar-sko blato (2013.)
Ova knjiga sadrži podatke o dvije vrlo važne hi-droelektrane na slivu rijeke Vrbas i rijeke Plive tako da su u organizacijskom smislu poduzeća predstav-ljeni Pogon HE Jajce I i Pogon HE Jajce II.
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
Ovu brošuru izdajemo u povo-du 60. godišnjice HE Jajce II i
57 godina od izgradnje HE Jajce I. Obuhvatili smo izgradnju, rad u ratnim 90-im godinama, tehničke pojedinosti, pro-izvodnju, ulogu u društvu kao i važnost za gospodarstvo.
Važnost tih hidroelektrana nisu samo proizvedeni kilovatsati koji iznose od 20 do 25 % ukupne energetske bilance JP
Riječ generalnoga direktora
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, nego je njihova uloga i u ukupnom regionalnome energetskom sustavu. Naime, HE Jajce I priključena na 110 kV prijenosni sustav, prva je hidroelektrana u Bosni i Hercegovini koja predstavlja pokretač sustava u slučaju regionalnih blackouta (potpunoga pada /kolapsa elektroenergetskoga sustava zema-lja regija (Bugarske, Srbije, BiH, Hrvatske i Crne Gore), te je koncipirana tako da u potpunosti može pružiti usluge blackstarta i ostale pomoćne usluge prema Nezavisnom operatoru sustava u BiH (NOS-u).
Zahvaljujući površini od 5.400 km² slivno područje rijeke Plive i rijeke Vrbas s vrlo po-voljnim topografskim i geološkim uvjetima, 50-tih godina prošloga stoljeća, razmatralo se za iskorištenje i gradnju hidroelektrana, viso-kih brana i velikih akumulacijskih jezera.
Do izgradnje HE Jajce I i HE Jajce II sliv navedenih rijeka bio je energetski vrlo malo iskorišten, postojale su samo hidroelektrane Elektrobosne u Jajcu jačine 8 MW, Delibašino selo kod Banjaluke 0,5 MW i jedna mala hidroelektrana kod Bugojna.
4
Priča o tim hidroelektranama počinje još od 19. stoljeća. Naime, rijeka Pliva i rijeka Vrbas počele su se energetski iskorištavati za vrijeme Austrougarske Monarhije, izgrad-njom HE Jajce 1894. (instalirane snage od 8 MW) čija se energija koristila u kemijskoj industriji do 1957. godine.
Nakon Drugoga svjetskog rata prišlo se daljnjoj izgradnji hidroenergetskih objeka-ta, tako da je 1954. godine u pogon puštena HE Jajce II (ukupne instalirane snage 30 MW, godišnje proizvodnje 175 GWh), a 1957. HE Jajce I (ukupne instalirane snage 60 MW, godišnje proizvodnje 220 GWh). Po završetku izgradnje tih hidroelektrana na potezu od HE Jajce II do Banjaluke iz-građena je još samo HE Bočac, iako je stal-no u opticaju bila izradnja još nekih većih hidroelektrana nizvodno, poput HE Krupa i HE Banja Luka.
Od 1992. do 1995. hidroelektrane HE Jajce I i HE Jajce II nisu bile u sastavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
Siguran sam da ćete čitajući ovu brošuru pronaći dosta zanimljivosti iz povijesti i sa-dašnjosti tih važnih energetskih postrojenja.
generalni direktor
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
Nikola Krešić, dipl. ing. el.
5
6
Vrbas je rijeka koja pripada vod-nom području rijeke Save u
središnjem dijelu Bosne i Hercego-vine, duga oko 250 km, površine sliva oko 5.900 km². Nastaje na Zec planini (ogranak Vranice). Rijeka Vrbas usijeca kompozitnu dolinu, prolazeći kroz Skopaljsku kotlinu, Vinačku klisuru, Jajačku kotlinu, kanjon-sku dolinu Tijesno, Banjolučku kotlinu, a donjim tokom preko svoje makroplavine Lijevče polje. Najveća je pritoka Vrbasa Pliva koja znamenitim vodopadom utječe u Vrbas u samom središtu Jajca, a tu su još i Ugar koji u svom srednjem i donjem toku predstavlja međuenitetsku granicu te Vrba-nja i druge manje pritoke. Na rijeci je izgra-đeno nekoliko važnijih hidroelektrana. Na obalama Vrbasa ili u njegovoj blizini nalaze se: Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Mrkonjić Grad i Banja Luka.
Energetski je potencijal Vrbasa 2.500 GWh, a specifični potencijal 11 GWh/km. Vrbas karakteriziraju rijetke i plemenite vrste ribe iz porodice salmonida kao što su: potočna pastrva, lipljen i mladica što govori
Rijeka Vrbas
o izuzetno kvalitetnoj vodi i specifičnosti ribljega fonda.
Rijeka Vrbas probila je vapnenačke stije-ne stvorivši tako kanjon u kojem su se pod posebnim uvjetima, kakvi vladaju u kanjon-skom ekosustavu, razvile brojne endemske i reliktne biljne i životinjske vrste.
Vrbas je rijeka na kojoj se održavaju mnoge manifestacije i sportska natjecanja. Posebnu atrakciju predstavljaju sportovi na vodi za koje ta rijeka pruža izvrsne uvjete (kanu, kajak i sl.). Specifičnost te rijeke predstavlja i čamac dajak koji je dobio ime po motki koja služi za guranje čamca.
7
Rijeka Pliva
Pliva je lijeva pritoka Vrbasa, dulji-ne 33 km, površine poriječja 768 km².
Izvire u selu Pljeva nadomak Šipova, a ušće joj je u gradu Jajcu gdje stvara čuveni 22 metra visoki vodopad. Na izlazu iz mjesta Jezero prema Jajcu rijeka stvara Veliko i Malo plivsko jezero koja su posebna atrak-cija za turiste. Glavna je pritoka Plivi rijeka Janj koja se ulijeva kod Šipova i rječica Sokočnica koja se također ulijeva nedaleko od Šipova. Prosječni godišnji protok u izvo-rišnom dijelu rijeke, od 17.000 l/s omogu-ćava odličan ribolov čak i u sušnim ljetnim danima. Temperatura je vode i u najtoplijim ljetnim danima od 7 do 9 °C. Lipljan i pastr-va su jedna od atrakcija te rijeke uz prelijep prirodni ambijent.
Kanjon je rijeke Plive i zaštićeni prirodni rezervat. Energetski hidropotencijal od 340 GWh i specifični potencijal od 12 GWh/km čini tu rijeku po procijeni Svjetske banke (Studija Water partnership program) pogod-nom za proizvodnju električne energije.
8
9
Plivska jezera u koja spadaju Veli-ko i Malo jezero, nastala su na rijeci
Plivi, lijevoj pritoci rijeke Vrbas. Jezera su smještena u riječnoj dolini Plive, između Jajca i naselja Jezero.
Veliko plivsko jezero leži na nadmorskoj visini od 426 m n.m. Duljina mu je 3,3 km, maksimalna širina 660 m (prosječna širina je 343 m). Maksimalna je dubina jezera 33 m, površina 1,1 km2, a dužina je obalne linije 7.857 m. Temperatura je površinskoga
Plivska jezerasloja vode oko 17°C, dok je u dubinskom sloju oko 12°C. Nalazi se uz magistralni put Jajce – Bihać i od Jajca je udaljeno oko pet km. Od ribljih vrsta najzastupljenije su potočna, jezerska, i kalifornijska pastrva te lipljen.
Malo plivsko jezero počinje u naselju Zaskoplje i dugo je oko 950 metara. Pro-sječne je širine oko 220 m, a maksimalne oko 430 m. Maksimalna je dubina jezera oko 24 m.
10
Linija kubatura Velikoga plivskog jezera
Linija površina Velikoga plivskog jezera
11
U sastavu Organizacijske jedinice proizvodnje električne energije
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star nalaze se Hidroelektrane – Sliv Vrbas sa sjedištem u Jajcu.
U tom se proizvodnom organizacijskom dijelu obavljaju poslovi praćenja proizvod-nje i pogonskih događanja, pripreme rada,
Hidroelektrane – Sliv Vrbas Jajce
koordiniranja važnijih radova i specijali-ziranja zajedničkih ekipa, ujedinjavanja i usuglašavanja planova pogona, ujedinjavanja tehničkih promatranja, koordiniranja rada elektrana u posebnim uvjetima (velike vode, vodni valovi i sl.). Obavljaju se ekonomski, pravni poslovi, poslovi zaštite na radu i zašti-te od požara, kadrovski, te ostali opći poslovi.
12
Centar upravljanja – Sliv Vrbas
Centar upravljanja – Sliv Vrbas je elektropri-vredni upravljački centar koji ujedinjuje: ■ daljinski nadzor i upravljanje hidroelek-
tranama koje su tehnološki vezane na zajednički sliv Vrbas;
■ daljinski nadzor i upravljanje rasklopnim postrojenjima pridruženim hidroelektra-nama;
■ održavanje hidroelektrana i rasklopnih postrojenja iz svoje nadležnosti vodeći računa o zahtjevima dobivenim iz nadre-đenoga Centra za upravljanje proizvod-njom u Mostaru;
■ vodoprivrede (u pogledu reguliranja voda slivnoga područja i zajedničke za-štite od velikih vodnih valova).U nadležnosti Slivnoga centra upravlja-
nja Vrbas trenutačno ulaze hidroelektrane: Pogon HE Jajce I i Pogon HE Jajce II.
Upravljačke jedinice funkcijskih cjelina unutar hidroelektrane komunikacijski su povezane međusobno i prema SCADA-su-stavu u središnjoj komandi hidroelektrane i prema SCADA-sustavu CUP-a Vrbas u LAN, putem protokola PROFIBUS-FMS. SCADA-sustav se bazira na WinCC-u.
Temeljni dio informacijskoga sustava Sliva Vrbas čini sustav nadzora i upravlja-nja u stvarnom vremenu – SCADA-sustav
WinCC, koji omogućava obradu i prikaz svih podataka prikupljenih iz procesa pu-tem procesnih informacijskih sustava hidro-elektrana i daljinsko upravljanje elementima postrojenja.
13
Uposlenici
Sektori na razini Sliva Vrbas
Dr Mr VSS VŠS VKV SSS KV NK Uk
31.12.1995. 0 0 2 2 2 5 0 2 13
31.12.1996. 0 0 4 2 3 7 1 7 24
31.12.1997. 0 0 4 2 4 9 1 8 28
31.12.1998. 0 0 4 3 5 10 0 8 30
31.12.1999. 0 0 4 2 5 10 0 8 29
31.12.2000. 0 0 3 1 5 10 0 8 27
31.12.2001. 0 0 3 1 5 9 0 9 27
31.12.2002. 0 0 3 1 5 8 0 9 26
31.12.2003. 0 0 3 1 5 8 0 9 26
31.12.2004. 0 0 4 1 4 8 0 9 26
31.12.2005. 0 0 4 1 4 8 1 8 26
31.12.2006. 0 0 10 3 4 10 2 8 37
31.12.2007. 0 0 11 3 4 9 1 6 34
31.12.2008. 0 0 11 6 4 6 1 6 34
31.12.2009. 0 0 8 5 4 6 1 5 29
31.12.2010. 0 0 6 6 4 5 1 5 27
31.12.2011. 0 1 6 6 4 4 1 5 27
31.12.2012. 0 1 5 6 4 4 2 4 26
31.12.2013. 0 0 7 6 1 4 2 4 24
14
15
HE Jajce I
18HE Jajce I
Puštena je u pogon 1957. godine.Hidroelektrana Jajce I nalazi se u Sred-
njobosanskoj županiji na lijevoj obali rijeke Vrbas, uz magistralni put Jajce – Banja Luka.
Od grada Jajca udaljena je sedam km nizvodno. Hidroelektrana koristi vodu pri-rodne akumulacije Velikoga plivskog jezera čija je nadmorska visina 427,10 m n.m. U Domovinskome ratu bila je devastirana, postrojenja i oprema bili su u vrlo lošem stanju zbog plavljenja turbinskoga prostora i požara izazvanoga ratnim djelovanjima. Obnovom se svrstala u red suvremenih i funkcionalnih elektrana srednje jakosti.
HE Jajce I predstavlja akumulacijsko-de-rivacijsku elektranu s mogućnošću dnevno-ga izravnanja zahvaljujući akumulacijskom bazenu korisnoga volumena od 4.200.000 m3. Svaka od dvije proizvodne jedinice ima nazivni protok 37 m3/s i snagu 30 MW. Pro-izvodne jedinice hidroelektrane na elektroe-nergetsku mrežu priključene su preko 35kV i 110 kV rasklopnoga postrojenja.
Konstantno se ulaže u revitalizaciju i modernizaciju elektrane. Obnovljena je
HE Jajce I
uvođenjem nove opreme upravljanja, mje-renja, zaštite i signalizacije. Od primarne opreme, izvršena je zamjena 110 kV preki-dača i rastavljača, dotrajali malouljni 35 kV prekidači zamijenjeni su vakuumskim, a zamijenjeni su blok-transformatori i regula-cijski transformatori.
19 HE Jajce I
20HE Jajce I
HE Jajce I projektirana je 1946. kada je izgrađen idejni projekt prema kojem bi se ulazna građevina smjestila na lijevu obalu Maloga plivskog jezera čija bi se razina po-digla za 7,65 m i izravnala s razinom Veliko-ga plivskog jezera.
Izgradnja je započela u mjesecu kolovo-zu 1947. godine i do kraja te godine bili su otvoreni svi pomoćni rovovi za pristup do-vodnome tunelu.
Postavljen je pristupni most na gradilištu strojarnice, kompresorska stanica, izgrađeni pristupni putovi, skladišta, dalekovodi za dovod električne energije, transformatorska stanica kao i ostala pomoćna postrojenja.
Tijekom 1948. godine obavljeni su radovi na izbijanju dovodnoga tunela strojarnici i optočnome tunelu te je tom prigodom izva-đeno 33.000 m3 stijene.
Međutim, u mjesecu rujnu sljedeće go-dine obustavljeni su radovi na izgradnji HE Jajce I zbog problema oko nabave opreme za postrojenje. Radovi su ponovo nastav-ljeni tek 1953. godine kada je Kraljevina Švedska donirala kompletnu upravljačku i
Nekad i danas
proizvodnu opremu švedskoga proizvođača ASEA, danas poznata kao Asea Brown Bo-veri (ABB), te su radovi nastavljeni i 1957. kada je hidroelektrana u mjesecu studenome puštena u pogon. Pri izgradnji HE Jajce I
21 HE Jajce I
22HE Jajce I
Poginuli radnici pri izgradnji HE Jajce I1. Božo Stipić2. Edhem Ganibegović3. Ivo Dramac4. Jeretije Jovičević5. Jovo Rađen6. Jusuf Hodžić7. Meho Hodžić8. Mladen Sarić9. Pavo Butković10. Pero Kalaba11. Stjepan Svirač
iskopano je oko 250.000 m3 zemlje i popratnoga materijala. Utrošeno je 70.975 m3 armiranoga betona. Oko 5.000 m2 površine popločano je kamenim oblogama (torkreti). Utrošeno je 2.681 tona armature, a urađeno je 3.620 m2 injekcijskih zavjesa.
S tadašnjih 5,9 milijarda dinara to se postrojenje svojevremeno svrstavalo u red jeftinijih proi-zvodnih postrojenja toga tipa.
23 HE Jajce I
Hidroelektrana Jajce I napaja se vodom iz Velikoga plivskog
jezera na kojem je smještena ulazna gra-đevina s rešetkom, pomoćnim i glavnim
Hidromehanička oprema
zatvaračem. Za dobru protočnost kroz re-šetke neophodna je redovita čistoća rešetki za što se koristi čistilica s ručnim upravlja-njem. Sustav pomoćnih zatvarača čini 16 pločastih zatvarača koji su uobičajeno izvan uporabe, a postavljaju se u ležište pomoću mosne dizalice kod zamjene fine turbinske rešetke ili remonta glavnoga zatvarača. Po-moćni su zatvarači namijenjeni isključivo za potrebe zamjene fine turbinske rešetke jer čine granicu jezera i početka tunela. Glavni zatvarač ulaznoga uređaja sastoji se od dvije ploče s elektromehaničkim pogonom (elek-tromotor preko reduktora i mehaničkoga sustava) i rezervnim ručnim pogonom.
24HE Jajce I
Glavni zatvarač izveden je tako da ga je moguće podizati kod maksimalnoga jed-nostranog pritiska (prazan dovodni tunel) i spuštati kod maksimalnoga protoka. Uprav-ljanje zatvaračem moguće je samo ručno s lokaloga upravljačkog ormara, gdje je izve-dena i signalizacija njegova stanja.
IspustOsim ulazne građevine na Velikom plivskom jezeru nalazi se i ispust izveden pomoću
25 HE Jajce I
segmentnoga zatvarača koji se koristi za eva-kuaciju velikih voda do 30 m3/s. Pogon toga zatvarača izveden je pomoću elektromotora s reduktorom. Upravljanje je moguće: ručno, automatski, lokalno i daljinski, gdje je izvede-na i signalizacija stanja zatvarača.
Dovodni tunel Iza ulazne građevine pruža se dovodni tu-nel duljine 5.720 metara. U sklopu dovod-noga tunela nalazi se ispust sa segmentnim zatvaračem preko kojeg se može evakuirati dio velikih voda Velikoga plivskog jezera u cilju očuvanja sedrene pregrade. Pogon
zatvarača ispusta na dovodnom tunelu izveden je s elektromotorom i pripadnim reduktorom. Upravljanje je moguće ručno i automatski, lokalno, gdje je izvedena i si-gnalizacija stanja zatvarača. Treba naglasiti da je upravljanje tim zatvaračem izvedeno tako da bude regulacijski zatvarač, odno-sno da ga se može postaviti u proizvoljan položaj. Promjer odvojka je 4,5 m s kapaci-tetom od 135 m3/s kada radi sam i 97 m3/s kada radi zajedno s elektranom. Nizvodno od toga ispusta formirana je bučnica za umirenje kinetičke energije vodnoga mla-za. Nakon odvojka za ispust dovodni tunel
26HE Jajce I
prelazi u armirano-betonski cjevovod i prelazi preko korita rijeke Plive s desne na lijevu obalu. Cjevovod je dio dovodnoga tunela između stacionaže 1+018 i 1+168.
Punjenje dovodnoga tunela kada je glavni zatvarač podignut za 15 cm traje oko sedam sati. Postoji i mogućnost smanjenja vremena punjenja koje traje oko pet sati i 30 minuta, i to tako da se glavni zatvarač podigne za 40 cm i tunel se puni s 14 m3/s, ali trajanje toga punjenja može biti maksimalno 56 minuta
jer se za to vrijeme tunel napuni do kote 402,0 m n.m., odnosno do rova Vrbica kroz koji se vrši odzraka. Nakon vremena od 56 minuta zatvarač se mora spustiti na otvor od 15 cm. Preporuka je da se punjenje tu-nela vrši samo s otvorom od 15 cm za cijelo vrijeme punjenja. Za vrijeme trajanja velikih voda, tunel ne treba prazniti.
Pražnjenje dovodnoga tunela čiji je uku-pni volumen 137.800 m3 izvodi se prvo po-moću ispusta na dovodnom tunelu do kote 412,69 m n.m.; dio volumena od 28.800
27 HE Jajce I
m3 prazni se oko jedan sat i 30 minuta, a ostali se dio tunela prazni pomoću turbina i ispusta, a pražnjenje traje oko sedam sati. Ubrzano je pražnjenje moguće izvesti uz dodatno otvaranje cijevi promjera 700 mm i 300 mm kada se vrijeme umanjuje za četiri sata, ali se ne preporučuje.
Napadni rov Vrbica, koji je korišten za vrijeme građenja, ostavljen je kao sekundar-ni vodostan.
VodostanNa kraju dovodnoga tunela smješten je vodostan s vodnom komorom za prihvat vodnih udara. HE Jajce I ima jedan tlačni cjevovod koji se spušta od vodostana prema koti 326,6 gdje se račva na dva dijela, tj. od-vaja se prema pojedinom agregatu. U vodo-stanu je smješten pločasti zatvarač izgrađen od četiri ploče s hidrauličnim pogonom kojim se može upravljati ručno s lokalnoga upravljačkog ormara, ali i iz strojarnice hi-droelektrane. Na istim mjestima izvedena je i signalizacija stanja toga zatvarača.
Tlačni cjevovod Nakon vodostana pruža se tlačni cjevovod na čijem je kraju predturbinski zatvarač i turbina svakoga agregata. Predturbinski zatvarač je leptirastoga tipa, a osim uobiča-jene funkcije odvajanja tlačnoga cjevovoda
28HE Jajce I
od turbine, on služi kao sigurnosni element ukoliko dođe do havarije na turbini. Pu-njenje spirale provodi se preko obilaznoga cjevovoda s ventilom i tek kada se izjedna-če tlakovi u cjevovodu i u spirali moguće je otvaranje predturbinskoga zatvarača. Upravljanje predturbinskim zatvaračem i ventilom obilaznoga ispusta moguće je ruč-no s lokalnoga upravljačkog ormara ili, što je češće, automatski u sekvenciji pokretanja i zaustavljanja turbine. Signalizacija stanja predturbinskoga zatvarača izvedena je lokal-no, daljinski u strojarnici hidroelektrane, te je uvedena u procesno-informacijski sustav hidroelektrane.
Difuzorski zatvarač Na izlazu iz turbine pruža se sifon na čijem je izlazu smješten difuzorski zatvarač. Taj je zatvarač pločastog tipa, a postavlja se dizali-cama na elektromotorni pogon. Upravljanje je isključivo ručno s lokalnoga upravljačkog ormara.
Od mjerenja neophodnih za rad hidroe-lektrane izvedeno je samo mjerenje gornje vode pomoću ultrazvučnoga mjernog pre-tvornika. Signal razine gornje vode vodi se do upravljačnice, prikazuje se na koman-dnoj ploči, te je uveden u procesno-infor-macijski sustav, tako da ga je moguće očitati i u Centru upravljanja u Mostaru.
29 HE Jajce I
■ Maksimalno propuštanje kroz agregate 74 m3/s.
Pristup strojarnici i rasklopnom postro-jenju je s puta Jajce – Banja Luka koji ide duž desne obale rijeke Vrbas, zatim armirano-betonskim mostom prelazi na lijevu obalu do ulaznoga portala i dalje pristupnim tunelom. Stijenska je masa iznad ulaznoga portala veoma strma, pa je rasklopno postrojenje smješteno podzemno uz strojarnicu.
Proizvodne jediniceStrojarnica i rasklopno postrojenjeStrojarnica i 110 kV rasklopno postrojenje smješteni su podzemno u stijenski vapne-nački masiv, s lijeve strane rijeke Vrbas, blizu Podmilačja. U strojarnici su smješte-na dva agregata, a instalirana kapacitet po jedanom agregatu je Qi=37 m3/s, odnosno ukupno 74 m3/s. Ukupni je kapacitet evaku-acijskih organa:■ Segmentni zatvarač na Velikom plivskom
jezeru 30 m3/s.■ Ispust na dovodnome tunelu 135 m3/s.
30HE Jajce I
Rasklopna postrojenja110 kV postrojenje
110 kV rasklopno postrojenje ima dvostruki sustav sabirnica s dva generatorska polja, četiri dalekovodna polja (DV TS Jajce 1, DV TS Jajce 2, DV HE Bočac, DV TS Mr-konjić Grad), dva transformatorska polja, te jednim spojnim i dva mjerna polja. Svi su prekidači SF6-izvedbe, a rastavljači su na elektromotorni pogon.
Dalekovodi su štićeni suvremenim nu-meričkim relejima.
Upravljanje i nadzor nad 110 kV rasklo-pnim postrojenjem moguće je lokalno iz polja u rasklopnom postrojenju i daljinski iz upravljačke prostorije. Za daljinsko uprav-ljanje i nadzor ugrađena je procesna stanica koja je realizirana pomoću PLC-a.
Daljinsko upravljanje sklopnim uređa-jima izvodi se preko dvije operatorske sta-nice, a signalizacija stanja sklopnih uređaja i mjerenja električnih veličina izvedena je
Skladišta i radionice smještene su uz naselje Podmilačje neposredno uzvodno od ulaza u strojarnicu.
31 HE Jajce I
Jednopolna shema HE Jajce I
32HE Jajce I
33 HE Jajce I
na operatorskim stanicama. Upravljanje generatorskim prekidačima automatizirano je u sekvencijama pokretanja i zaustavljanja agregata.
To je postrojenje s 35 kV postrojenjem povezano preko dva regulacijska transfor-matora snage 8 MVA i prijenosnoga omjera 110/35 kV. Transformatori imaju regula-cijske preklopke za promjenu otcjepa pod opterećenjem.
35 kV postrojenje
35 kV postrojenje ima dvostruki sustav sabirnica s četiri dalekovodna polja (DV TS Jajce 1, DV TS Divičani, DV HE Jajce 2, rezerva), dva transformatorska polja za napajanje transformatora kućne potrošnje, te jednim spojnim i dva mjerna polja. Svi su prekidači vakuumski na elektromotor-ni pogon kao i rastavljači. Dalekovodi su štićeni suvremenim numeričkim releji-ma. Upravljanje i nadzor nad rasklopnim postrojenjem moguće je lokalno iz polja u rasklopnom postrojenju i daljinski iz upravljačke prostorije. Za daljinsko upravljanje i nadzor ugrađena je procesna stanica koja je realizirana pomoću PLC-a. Daljinsko upravljanje sklopnim uređajima izvodi se preko dvije operatorske stanice, a signalizacija stanja sklopnih aparata i mjerenja električnih veličina izvedena je na operatorskim stanicama.
34HE Jajce I
Procesno-informacijski sustav (PROCIS) HE Jajce I realiziran je kao dis-tribuirani upravljački sustav, a njegova kon-cepcija zasniva se na procesnim stanicama koje upravljaju odgovarajućim funkcional-nim cjelinama (proizvodne jedinice, hidro-mehanička oprema, rasklopna postrojenja, agregati, vlastita potrošnja, pomoćni pogo-ni). Procesne stanice upravljaju procesima preko ulazno/izlaznih (I/O) modula ili s od-govarajućim računalnim komunikacijama,
Procesno-informacijski sustavpovezane s mikroprocesorskim uređajima koji su na nižoj hijerarhijskoj razini u odno-su na procesne stanice.
Središnje je mjesto upravljanja i nadzora komandna prostorija u kojoj se nalaze dvije operatorske stanice. Kako bi se omogućio nadzor i upravljanje iz komande, lokalnom komunikacijskom mrežom povezani su svi PLC-ovi i računala u jedinstvenu cjelinu. U tu je svrhu korištena komunikacijska mreža fizički bazirana na suvremenim protokolima.
35 HE Jajce I
Osnovne tehničke karakteristike HE Jajce I
Osnovni podatci
Godina puštanja u pogon 1957.
Broj agregata 2
Instalirana snaga 60 MW
Instalirani protok 74 m3/s
Tehnički minimum 17 MW
Srednja godišnja proizvodnja 220 GWh
Stupanj korisnoga djelovanja agregata 89 %
Energija od 1 m3 vode 0,23 kWh
Količina vode za 1 kWh 4,23 m3
Biološki minimum 3 m3/s
Srednji godišnji dotok 44 m3/s
Bruto pad - maksimalni 98,6 m
Bruto pad - normalni 98,4 m
Bruto pad - minimalni 88,4 m
Srednji neto pad 92,5 m
Duljina dovodnoga tunela 5.700 m
Promjer dovodnoga tunela 5,4 m
Kota donje vode 328,5 m n.m
36HE Jajce I
Brana i akumulacija
Ukupni volumen akumulacije 24 hm3
Korisni volumen akumulacije 4,2 hm3
Energetska vrijednost akumulacije 0,51 GWhMaksimalna radna kota jezera 427,1 m n.mMinimalna radna kota jezera 425,8 m n.m
Turbine
Tip Francis
Proizvođač KMW
Nazivna snaga 30 MW
Tehnički minimum 17 MW
Nazivni protok 35 m3/s
Minimalni protok 12 m3/s
Nazivni broj okretaja 300 min-1
Broj okretaja kod nekontroliranoga pobjega 540 min-1
Stupanj iskorištenja 92%
Promjer radnoga kola 2.230/ 2.190/ 2.050 mm
Materijal radnoga kola Nehrđajući čelik, CrNi 13-4
Generatori
Tip Trofazni, sinkroni
Proizvođač ASEA
Prividna snaga 36 MVA
Faktor snage (cos φ) 0,8
Maksimalna reaktivna snaga 20 MVAr
Nominalni stupanj iskorištenja 97%
Napon statora 10,5 kV
Način hlađenja statora Zrak (hlađen vodom)
Način hlađenja rotora Zrak (hlađen vodom)
Broj polova 20
37 HE Jajce I
Reaktivna energija od 1958. do 2013.
Aktivna energija od 1958. do 2013.
38HE Jajce I
Radni sati agregata od 1997. do 2013.
Vlastita potrošnja elektrane od 1997. do 2013.
39 HE Jajce I
Proizvodnja HE Jajce I od 1992. do 2013.
40HE Jajce I
Početkom ratnih djelovanja 1992. godine ulazna građevina bila je pod nadzo-rom srpskih snaga, a strojarnica pod nadzo-rom HVO-a. Budući da je glavni zatvarač bio zatvoren, zaustavljen je i dotok vode prema agregatima. U to vrijeme nije bilo nikakve
Uloga HE Jajce I u Domovinskome ratu
indikacije stanja zatvarača, a s obzirom na to da je ispod praga zatvarača bilo propuštanja manje količine vode, to je bilo dovoljno za rad kućnoga agregata snage 400 kVA. Budući da je hidroelektrana smještena podzemno, a imala je svoje vlastito napajanje preko
41 HE Jajce I
kućnoga agregata, bila je povoljna za smještaj ratne bolnice koja se nalazila u dijelu strojar-nice i montažnoga platoa.
Padom Jajca, krajem listopada 1992. go-dine, ratna je bolnica zajedno s djelatnicima hidroelektrane morala napustiti objekt.
Oslobađanjem grada Jajca u rujnu 1995. godine, HE Jajce I ulazi u sastav JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar. Prilikom povlačenja srpskih snaga zapaljeno je oko 6,5 tona regulacijskoga ulja koje se nalazilo u bačvama na montažnome platou.
42HE Jajce I
Produkti sagorijevanja ulja prirodnom cirkulacijom zraka prošli su cijelim postro-jenjem kroz ormare upravljanja u strojar-nici, uklopnici 110 kV i 35 kV rasklopnog postrojenja. Zaštita generatora izazvala je prestanak napajanja elektrane, a time su i drenažne crpke ostale bez napajanja, tako da je turbinski dio za nekoliko sati bio potpuno potopljen.
Nekoliko godina prije rata uveliko se razmišljalo o rekonstrukciji i revitalizaciji objekta jer se za ugrađenu opremu, koja je zastarjela, nisu mogli nabaviti rezervni dijelovi. Uvidom u stanje pogona nakon oslobađanje hidroelektrane, konstatirano je da je za bilo kakve aktivnosti potrebno izvr-šiti kompletnu zamjenu zapaljene i uništene opreme na 100+5 tonskoj dizalici te inter-ventno osposobiti drenažne crpke. Ormari upravljanja i kompletna njihova oprema morali su se detaljno očistiti od posljedica zapaljena ulja.
Agregat br. 1 dijelom je saniran i pušten u pogon krajem 1995. godine. Napravljen je program kompletne revitalizacije koji je i realiziran.
43 HE Jajce I
1995.–1996. Sanacija šteta od požara i pripreme za obnovu elektrane.1998. Prva rekonstrukcija agregata kada je izvršena zamjena sustava turbinske regulaci-je, zamjena upravljanja, zaštita i mjerenja sa svom opremom i razvodom opće potrošnje 0.4 kV, kao i zamjena istosmjernoga razvoda sa stacionarnom 220 V baterijom.1999. Uveden SCADA-sustav nadzora upravljanja i mjerenja. Urađena rekonstruk-cija krana 100+5 t.2000. Kompletna zamjena 110 kV i 35 kV rasklopnih postrojenja sa svom pratećom opremom zaštite, upravljanja i mjerenja.2001. Remonti oba agregata, nabavljen i instaliran dizel-agregat, zamijenjen sustav CO2 za gašenje požara, te instalirana nova vatrodojavna centrala.2005. Zamjena uzbude na oba agregata sa statičnom ABB-uzbudom s dva punouprav-ljiva tiristorska mosna spoja i regulatorom UNITROL 5000; zamijenjeni transformatori za uzbudu i električno kočenje generatora.2006. Kapitalni remonti agregata sa sa-nacijom svih ležajeva; zamijenjeno šest
Sanacija i modernizacija
jednofaznih transformatora s dva trofazna blok transformatora 10,5/110 kV.2007. Zamjena tlačne naprave vodostan-skog zatvarača; napravljen i pušten u rad Centar za upravljanje – Sliv Vrbas.2009. Zamjena stacionarnih baterija 2x220 V.2010. Dogradnja i prilagođavanje opreme zatvarača ulazne građevine za prijenos poda-taka do uklopnice HE Jajce I; izvršena za-mjena jednoga regulacijskog transformatora 35/110 kV.2011. Zamijenjen drugi regulacijski tran-sformator 35/110 kV. Izvršeno je prilago-đavanje opreme i postrojenja za blackstart procedure i sustav pomoćnih usluga.2012. Sanacija krana 100+5t i hidroagregata br. 1 kao i nadogradnja SCUP-a s proširenim funkcijama.2013. Ispitivanje vibracija i opletanja gene-ratora br. 1, sanacija i dovođenje generatora br. 1 u pogonski ispravno stanje; isporuka, montaža, ispitivanje i puštanje u pogon kuć-nih transformatora i sanacija kavitacijskih i drugih oštećenja agregata br. 2 i NDT-meto-da na generatoru br. 1.
44HE Jajce I
2003. Zamjena sustava uzbude 85.2172004. Zamjena sustava uzbude 693.5252005. Nabava i ugradnja grupnoga regulatora aktivne i reaktivne
snage 76.0002006. Isporuka, montaža, ispitivanje i puštanje u pogon blok-
transformatora br. 1 1.017.547Dogradnja pogonske zgrade 203.785
2007. Isporuka, montaža, ispitivanje i puštanje u pogon blok-transformatora br. 2 975.378Proširenje sustava videonadzora 140.089Nadogradnja vatrodojavnog sustava 11.768Povezivanje zaštita na zajednički server 60.145Dogradnja pogonske zgrade 60.699Isporuka, montaža, ispitivanje i puštanje opreme u pogon za Sliv Vrbas 317.933
2008. Isporuka, montaža, ispitivanje i puštanje opreme u pogon za Sliv Vrbas 51.190Proširenje sustava videonadzora 15.111Povezivanje zaštita na zajednički server 18.300
2011. Nabava i ugradnja regulacijskih transformatora 110/35 kV 1.588.5252012. Sanacija krana 100+5 t 508.9732013. Isporuka, montaža, ispitivanje i puštanje u pogon kućnih
transformatora 35/04 kV, 800 kVA 104.392
Realizirane investicije (KM)
45 HE Jajce I
Pogon HE Jajce I
Dr Mr VSS VŠS VKV SSS KV NK Uk
31.12.1995. 0 0 1 0 6 4 9 5 25
31.12.1996. 0 0 1 0 6 5 9 8 29
31.12.1997. 0 0 1 0 7 5 12 6 31
31.12.1998. 0 0 2 0 7 6 12 6 33
31.12.1999. 0 0 2 1 7 6 14 6 36
31.12.2000. 0 0 2 1 6 5 14 6 34
31.12.2001. 0 0 1 1 6 6 15 5 34
31.12.2002. 0 0 1 1 6 9 14 5 36
31.12.2003. 0 0 1 1 5 9 14 4 34
31.12.2004. 0 0 1 1 5 10 13 2 32
31.12.2005. 0 0 1 1 5 10 13 2 32
31.12.2006. 0 0 0 0 10 11 5 2 28
31.12.2007. 0 0 0 0 10 11 5 2 28
31.12.2008. 0 0 0 1 10 15 5 2 33
31.12.2009. 0 0 1 1 10 15 5 2 34
31.12.2010. 0 0 1 2 10 14 5 2 34
31.12.2011. 0 0 2 1 10 14 5 2 34
31.12.2012. 0 0 2 1 9 14 5 2 33
31.12.2013. 0 0 2 1 9 14 5 2 33
Uposlenici
46HE Jajce I
47 HE Jajce I
HE Jajce II
50HE Jajce II
Puštena je u pogon 1954. godine.Hidroelektrana Jajce II nalazi se u Sred-
njobosanskoj županiji na desnoj obali rijeke Vrbas, uz magistralni put Jajce – Banja Luka.
Od grada Jajca udaljena je 17 km. Godine 1954. godine puštena su prva dva agregata, a treći je pušten 1956. godine i predstavlja prvo postrojenje koje je izgrađeno na slivu rijeke Vrbas. Predstavlja akumulacijsko-derivacijski srednjotlačni tip hidroelektrane. To je uglav-nom protočni tip elektrane s mogućnošću dnevnoga izravnanja putem svoga akumula-cijskog bazena od oko 2,1 milijun m3 korisno-ga volumena koji se proteže od brane sve do HE Jajce I u duljini od pet km s oscilacijom razine od 7,0 m. Brana je lučno-gravitacijskog tipa i smještena je oko 15 km nizvodno od Jajca. Pogonska voda za Francisove turbine vodi se dovodnim tunelom promjera 5,5 m od brane do vodostana odakle počinju tri tlačne cijevi, za svaku turbinu po jedna.
Vodostan je opremljen brzim pločastim zatvaračima za svaku tlačnu cijev. U strojar-nici su smještena tri agregata snage po 10 MW i brzine vrtnje 250 min-1. Instalirana
HE Jajce II
godišnja proizvodnja iznosi 175 milijuna kWh.
Prvi je turbinski regulator bio centrifu-galnoga tipa s njihalom proizvodnje Voith. Za prijenos energije iz elektrane na mrežu izgrađena su dva 35 kV dalekovoda prema HE Jajce I i TS Vaganj, a nakon izgradnje nizvodne HE Bočac na raspolaganju je još i 35 kV dalekovod prema toj elektrani.
Procjenjuje se da je do sada proizvela preko devet milijardi kWh te da uz odre-đena ulaganja i redovito održavanje može proizvesti još toliko.
51 HE Jajce II
Hidroelektrana Jajce II je prva elektrana na slivu rijeke Vrbas
izgrađena poslije Drugoga svjetskog rata i najstarija elektrana u Elektroprivredi HZ HB. Prije toga postojalo je nekoliko manjih elektrana uključujući i onu podignutu za potrebe tvornice Elektrobosna krajem 19.
Povijesni dio
stoljeća. Ta tvornica danas proizvodi metal ferosilicij. U to je vrijeme planirana gradnja i HE Jajce I koja je trebala biti smještena uzvodno od HE Jajce II, a koja koristi vodu rijeke Plive. (Nazivi su elektrana davani idući nizvodno). S obzirom na potrebe i realne uvjete izgradnja je počela s HE Jajce II, kao najekonomičnijim postrojenjem. Studije i projektiranje započelo je još 1947. godine u okviru poduzeća Elektroprojekt, Sarajevo. Investitor je za sve radove bilo poduzeće Elektrovrbas – Jajce. Pripremni i istražni radovi na izgradnji počeli su u jesen 1948. godine, a glavni radovi polovicom 1949. godine. Prva dva agregata puštena su u pogon krajem travnja 1954. a treći agregat 1956. godine. Većinu građevinskih radova obavilo je poduzeće Hidrogradnja iz Jabla-nice, a montažne radove Hidromontaža iz Maribora. Turbine je isporučio Litostroj u suradnji s Voithom, generatore Končar, a hi-dromehaničku opremu Metalna. Na gradnji je bilo angažirano oko 2.000 ljudi. Ugrađeno je ukupno 92.000 m3 betona i obavljeno 310.000 m3 iskopa u stijeni.
52HE Jajce II
Prve rekonstrukcije Prvu je veću rekonstrukciju elektrana do-živjela u razdoblju od 1980. do 1983. kada su ugrađena nova radna kola na turbinama, elektronski BBC-ov regulator tipa HYDRO-TROL 4 s novom tlačnom jedinicom, novi sustav upravljanja sa SCADA-sustavom u kontrolnoj prostoriji koji je već u to vrije-me preko dva monitora omogućavao uvid u sve procese u postrojenju, te osnovne
Budući da tadašnja Jugoslavija još nije
imala iskustva u projektiranju i gradnji
elektrana, a s druge strane, politička i eko-
nomska situacija u okruženju uzrokovala je
brojne teškoće u nabavi opreme, dogodili
su se i neki propusti u izvedbi postrojenja.
Tako se može reći da je elektrana s insta-
liranim proticajem od 79,8 m3/s (srednji
proticaj je 67 m2/s) i srednjim padom od
42,5 m podinstalirana u odnosu na poten-
cijal Vrbasa. To se očituje u redovnim po-
javama preljeva preko brane koji godišnje
traju i po nekoliko mjeseci.
manipulacije preko računala. Godine 1981. dovršena je i izgradnja HE Bočac smještena 17 km nizvodno, a prije toga bio je izgrađen novi 35 kV dalekovod od HE Jajce II koji je najprije služio za napajanje gradilišta, a ka-snije i za prijenos energije u mrežu.
U to je vrijeme već započela i izrada idej-noga projekta proširenja HE Jajce II kojim bi se potpuno iskoristio potencijal Vrbasa čime bi se ispravio spomenuti problem
53 HE Jajce II
niske instalacije elektrane. Projekt je izradio Higrainženjering – Energoinvest Sarajevo, a potpuno je završen 1985. godine. Njime se predviđa nadvišenje brane HE Jajce II za tri metra, izgradnja nove akumulacije s pri-branskim postrojenjem na rijeci Ugar (koja utječe u Vrbas nizvodno) i spajanje te dvije akumulacije spojnim tunelom. Obavljene su i brojne pripreme, a samu realizaciju pro-jekta kao i niz drugih zahvata 1992. godine prekinuo je rat.
54HE Jajce II
55 HE Jajce II
Postrojenja HE Jajce II
Brana je gravitacijskoga tipa i fundirana je na aluvijalnom nanosu. Izvedena je u poli-gonu, tako da se djelovanjem luka povećava stabilnost i prenose opterećenja na krečnjač-ke bokove. Vodonepropusnost osigurava sloj gline, koji je položen po tijelu brane do ispod betonskoga tepiha. Betonski tepih položen je između glavne i pomoćne brane. Ploče su dimenzija 5x5 m, debljine 30 cm i armira-ne su. Fuge su zalivene bitumenom. Zbog eventualnoga uzgona u pojedinim pločama, postavljeni su ventili. Dio slapišta uz samu nožicu brane izveden je kao horizontalni luk, ukliješten u stijenu na bokovima zbog povećanja stabilnosti na klizanje pojedinih bokova brane prije zalijevanja fuga.
Brana je građena u šest blokova od kojih su četiri fundirana na nanosu. Fuge su zalivene nakon izvršene konsolidacije slijeganja bloko-va i potom su injektirane. Maksimalna je visi-na brane 19,50 m. Katastrofalna voda Vrbasa je 1.400 m3/s od čega se 1.150 m3/s evakuira preko brane, a ostatak pomoću optočnog tunela. Preko tri preljevna polja, od ukupno četiri, postavljene su klapne dimenzija 15x2
BranaKruna brane nalazi se na 328,50 m, dok je najveća radna kota jezera 329,00 m pri kojoj se otvara optočni tunel radi zadržavanja razine jezera na navedenoj koti. Ukoliko se optočnim tunelom ne može odvesti sav dotok Vrbasa, otvaraju se klapne jedna po jedna, propisanim redoslijedom.
56HE Jajce II
m čime su smanjene oscilacije u bazenu. Klapnama se upravlja elektromotornim pogo-nom s mogućnošću ručnoga upravljanja.
U brani je postavljen temeljni ispust maksimalnoga kapaciteta 25 m3/s, koji služi za pražnjenje prostora između dvije brane i ispiranje naslaga ispred rešetke ulazne građevine dovodnoga tunela. Zatvaračem temeljnoga ispusta upravlja se elektromo-tornim pogonom. Preko brane prelazi most izveden kao Gerberova greda na stupovima u koje su smješteni mehanizmi za klapne.
Visina je pomoćne brane 6,0 m i izrađena je od masivnoga betona. Pomoću te brane Vrbasu je promijenjen smjer toka u optočni tunel.
Ulazna građevinaUlazna građevina je opremljena finom rešetkom, pločastim zatvaračem i strojem za čišćenje rešetke. Ulazna građevina ima funkciju zahvata vode za turbine i izvedena je kao kosi betonski plato (nagnut za 20° u odnosu na vertikalu) na čijem je dnu ostavljen pravokutni otvor visine 5,5 m i širine 14,80 m koji se iza glavnoga zatvarača pretvara u okrugli dovodni tunel promjera 5,5 m. Na ulaznoj građevini postavljena je čelična rešetka radi sprečavanja prola-za krupnijih predmeta prema turbinama. Rešetka je formirana od čeličnih štapova dimenzija 8 x 80 x 5.830 mm, pri čemu je
razmak između štapova 40 mm. Čišćenje rešetke vrši se hidrauličnom čistilicom s mogućnošću automatskoga rada. Nova, hidraulična čistilica ugrađena je u kolovozu 2007. i bitno poboljšava učinkovitost čišće-nja rešetke. Do ulazne građevine dolazi se mostom preko brane.
Glavni zatvarač optočnoga tunela Glavni zatvarač optočnoga tunela pločaste je izvedbe. Postavljen je na ulaz optočnoga tunela i služi kao regulacijski element za potrebe održavanje kote akumulacije na 329 m n.m., u pogonu je od 1953., a sanacija glavnoga zatvarača provedena je 2010.
Optočni tunelOptočni tunel smješten je na desnoj obali. Dug je 372 m i ima promjer 5,0 m. Pomoću njega je Vrbasu promijenjen smjer kako bi
57 HE Jajce II
se oslobodilo gradilište brane. Maksimalni kapacitet mu je 250 m3/s. On ujedno služi za ispiranje nanosa i djelomičnu evakuaciju ve-likih voda. Opremljen je regulacijskim ploča-stim zatvaračem s hidrauličnim pogonom, a s prednje strane pomoćnim zatvaračima koji se podižu i spuštaju pomoću posebne dizalice. Čitav tunel obložen je betonom. Danas je pr-venstvena uloga optočnoga tunela evakuacija velikih voda do 250 m3/s i to tek kada kota dostigne 329 m n.m., a veći dotoci evakuiraju se klapnama kako je već opisano.
AkumulacijaAkumulacijski bazen proteže se od brane do HE Jajce I u duljini od pet km. Ukupni volumen akumulacije iznosi 3,9 milijuna m3, dok je korisni volumen 2,1 milijuna m3
s oscilacijom razine od 7,0 m. Pogonskim uputama HE Jajce II regulirano je da se do kote 329 m n.m. ne vrše nikakve manipula-cije i to je najveća radna, a ujedno i dopušte-na kota. Maksimalna kota jezera dostiže se kod katastrofalnoga dotoka od 1.400 m3/s i iznosi 331,5 m n.m.
Dovodni tunelDovodni tunel duljine 2.804 m ima pro-mjer 5,5 m. Prolazi većim dijelom kroz krečnjake, a manjim dijelom kroz laporac. Tunel se bušio u punom profilu u krečnja-ku, a u laporcu s potkopom, koji se poslije proširivao i odmah betonirao. Debljina betonske obloge u krečnjaku je 30 cm s 3 cm torkreta, a u laporcu 40 cm s 5 cm ar-miranoga torkreta.
58HE Jajce II
VodostanVodostan se sastoji od dva vertikalna okna povezana donjom komorom s prigušivačem i preljevom izravno u Vrbas. Prigušivač je smješten u ploči iznad tunela, a sastoji se od sustava otvora na koje se nadovezuje 11 nastavaka od Borda cijevi Ø 76 cm. Na taj je način smanjen potrebni volumen donje ko-more i potrebni presjek za stabilnost. Ploče prigušivača ujedno služe kao montažni plato za brze zatvarače. Dimenzije vodostanskoga okna: Ø11 x 22 mDimenzije preljevne komore: Ø11 x 16,8 m
Iz vodostanskoga okna izlaze tri tlačne cijevi, za svaki agregat posebno. Tri brza pločasta zatvarača postavljena su za svaku tlačnu cijev posebno. Hidraulična jedinica
služi za pripremu tlačnoga ulja za servo-motore sva tri zatvarača.
Tlačne cijeviTlačne cijevi granaju se na kraju tunela ispod glavnoga okna vodostana za svaki agregat po jedna cijev. Ukupno ih je tri. Takvo rješenje uvjetovalo je položaj stro-jarnice s obzirom na protezanje slojeva krečnjaka. Tlačne su cijevi u stvari tuneli obloženi betonskom oblogom debljine 30 cm i armiranim torkretom debljine 3 cm. Donji horizontalni dio svake tlačne cijevi ispred predturbinskoga leptirastog zatvara-ča izveden je od čeličnih cijevi duljine 9,0 m. One preuzimaju puni tlak.
59 HE Jajce II
Srednji promjer tlačnih cijevi: 2,9 mSrednja duljina tlačnih cijevi: 63 mNagib: 45°
Odvodni tunelDifuzori turbina spojeni su u zajednički odvodni tunel širine 9,0 m i duljine 146 m. Obložen je betonom samo do kote 280. Posljednjih nekoliko metara na izlazu, tu-nel prelazi u otvoreni kanal. Portal je izlaza posebno uređen, a u njemu su izvedeni i utori za gredne zapornice. Te se zapornice u kombinaciji s glinom montiraju kako bi se izolirao Vrbas od odvodnoga tunela prili-kom njegova pražnjenja.
StrojarnicaStrojarnica u širem smislu predstavlja podze-mnu građevinu u kojoj je smještena oprema proizvodnih jedinica, zajednički sustavi i dio hidromehaničke opreme. U sebi ujedinjava prostor strojarnice u užem smislu u koji ulaze:
■ sifonski prostor na koti 276,90 m n.m. ■ turbinski prostor na koti 280,00 m n.m. ■ generatorski prostor na koti 286,50 m
n.m. ■ montažni prostor na koti 290,50 m n.m.
te prostori u kojima se smješteni: kontrol-na soba, rasklopno postrojenje, sabirnice, prostor difuzorskih zatvarača, klima-postro-jenje, niskonaponsko postrojenje, akumula-torske baterije i ostalo.
Na turbinskom katu smještene su turbine s pomoćnim pogonima i dijelom zajednič-kih pogona.
Na generatorskom katu smješteni su generatori, sustavi generatorskih zaštita i uzbude, sustavi regulacije i upravljanja te kućna turbina.
Na montažnom katu nalazi se kućište nosećega ležaja i gornji sklop agregata, montažni plato u neposrednoj blizini pri-stupnoga tunela i mosna dizalica sa stazom koja se proteže paralelno sa strojarnicom.
Strojarnica je smještena podzemno u kreč-njačkom masivu na desnoj obali Vrbasa. Ka-verna je duga 54 m, široka 17 m i visoka 34 m.
Paralelno uz strojarnicu leži 35 kV ra-sklopno postrojenje, ispod kojeg se nalaze energetski transformatori u poljima između generatora i difuzorski zatvarači. Unutarnja konstrukcija sastoji se od dva dijela: poseb-noga komandnog trakta, koji je riješen kao armirano-betonska okvirna konstrukcija, i
60HE Jajce II
61 HE Jajce II
posebno strojarnice. Do kote 280 cijela kon-strukcija za strojarnicu i 35 kV postrojenje je jedinstvena, a iznad toga odijeljeni su temelji za generatore, koji su svaki za sebe poseban okvir. Desno od pristupnoga tunela nalazi se komandni trakt s ostalim postro-jenjima. Cijela je kaverna klimatizirana. U 2008. klima-postrojenje u cijelosti je revita-lizirano, tj. ugrađeno je novo postrojenje za grijanje, hlađenje i odvlaživanje.
TurbinePogonski dio agregata predstavlja spiralna Francis turbina, proizvedena u Litostroju, Ljubljana, s vertikalnim vratilom koja je krutom spojkom izravno spojena s vratilom rotora generatora. Svaka je turbina opre-mljena s digitalnim turbinskim regulatorom i pripadnim hidrauličnim sustavom regula-cijskoga ulja s hidrauličkim komponentama za upravljanje i zaštitu turbina.
GeneratoriGeneratori su trofazni sinkroni tipa S 450/75 – 24 vertikalne izvedbe. Generato-re pogone Francis turbine s vertikalnom osovinom. Spoj rotora generatora i turbine izveden je pomoću krute spojke (vijcima).
Energetski transformatoriEnergetski transformatori imaju sljedeće karakteristike tip: Končar; spoj: Yd5; snaga:
Osnovni podatci o turbinama:Tip turbine Francis GP 19 F210Proizvođač VOITH - LITOSTROJIzlazna snaga turbine Pt = 10 MWBrutto pad HB = 50 mNeto pad HN = 42 mNazivni protok za jednu turbinu QN = 26,6 m3/sNazivni promjer turbine D1 = 1460Najveći promjer radnog kola 2172 mmBroj lopatica radnog kola turbine 17Broj lopatica privodnog kola 20Brzina vrtnje 250 min-1
Najveći stupanj djelovanja 91.4 %Najveća kota donje vode 282 m n.m.Najmanja kota donje vode 279 m n.m.Kota katastrofalne donje vode (HE Bočac) 283 m n.m.
Osnovni podatci o generatorima:Proizvođač KONČAR – ZagrebTip S 450/75 - 24Snaga 12.500 kVANapon 6300 VStruja 1200 AFrekvencija 50 HzBroj okretaja 250 min-1
Broj okretaja kod pobjega 355 min-1
Cos φ 0,8Uzbuda: napon/struja 165V/376AKlasa izolacije rotora FKlasa izolacije statora FSmjer vrtnje desniBroj polova rotora 24Broj štapova statorskog namota 540Broj utora statorskog paketa 270Provrt statora 4.000 mmZračni raspor između rotora i statora 8 mmPromjer rotora (s prigušnim kavezom) 3.984mmMoment inercije rotora GD2 400 tm2
Masa rotora 55 t
62HE Jajce II
12.500 kVA; napon: 6,3/35 kV; ukupna masa: 33 t; količina ulja: 8.000 lit. Transformatori su proizvedeni: 1952., 1953. i 1955. godine.
Sustav regulacije i upravljanjaU 2003. godini obavljena je zamjena sustava regulacije i upravljanja agregata na sve tri turbine. Obavljena je montaža, ispitivanje i puštanje u pogon sljedeće opreme: ■ turbinski regulatori za tri agregata koji
uključuju ormare s mikroprocesorskim regulatorima, opremu za pripremu i ra-zvod tlačnoga ulja, servomotore privod-noga uređaja, te servomotore predtur-binskih zatvarača i zaobilaznog (bypass) ventila;
■ sustav upravljanja, signalizacije i mjere-nja smješten u tri upravljačka ormara po svakom agregatu;
■ sustav upravljanja 35 kV rasklopnim postrojenjem;
■ lokalni SCADA-sustav, smješten u komandnoj prostoriji hidroelektrane, obuhvaća dvije računalne konfiguracije s potrebnim operacijskim i sistemskim softverom;
■ dio mjerne, kontrolne i signalne opre-me;
■ zamjena tlačnih jedinica izvedena je uz povećanje nazivnoga tlaka ulja u regu-lacijskom sustavu s 25 bara na 180 bara uvođenjem boca dušik-ulje umjesto starih boca zrak-ulje;
63 HE Jajce II
■ sva je oprema za praćenje start-stop se-kvencije agregata obnovljena uz uvođenje kontrolera u ormare upravljanja;
■ Godine 2000. omogućen je prijenos po-dataka u Centar za upravljanje;
■ Godine 2006. izvršena je ugradnja novih brojila za registraciju električne energije i snage u elektrani;
■ Godine 2006. ugrađen je grupni regula-tor aktivne i reaktivne snage agregata.
Visokonaponsko postrojenjeVisokonaponsko postrojenje obuhvaća rasklo-pno postrojenje, kablovski prostor, prostor sabirnica, kablovske kanale te izlazni portal.
35 kV rasklopno postrojenje s kabelskim prostorom i sabirnicama smješteno je para-lelno uz strojarnicu. U kablovskom prostoru smješteni su visokonaponski kabeli koji se kroz kanal u pristupnom tunelu vode do portala i dalekovoda. Samo rasklopno po-strojenje sastoji se od: ■ tri generatorska polja; ■ četiri dalekovodna polja; ■ dva polja kućnih transformatora; ■ dva polja za fizički smještaj kućnih tran-
sformatora; ■ jednog spojnog polja; ■ dva mjerna polja i ■ jednoga rezervnog polja.
64HE Jajce II
Jednopolna shema HE Jajce II
65 HE Jajce II
Osnovne tehničke karakteristike HE Jajce II
Osnovni podatci
Godina puštanja u pogon 1954.
Broj agregata 3
Instalirana snaga 30 MW
Instalirani protok 79,8 m3/s
Tehnički minimum 5,5 MW
Srednja godišnja proizvodnja 175 GWh
Stupanj korisnoga djelovanja agregata 89 %
Energija od 1 m3 vode 0,106 kWh
Količina vode za 1 kWh 9,7 m3
Biološki minimum 0 m3/s
Srednji godišnji dotok 66 m3/s
Bruto pad - maksimalni 49 m
Bruto pad - normalni 46 m
Bruto pad - minimalni 39 m
Srednji neto pad 42,5 m
Duljina dovodnoga tunela 2.804 m
Promjer dovodnoga tunela 5,5 m
Kota donje vode 280,0 m n.m
66HE Jajce II
Brana i akumulacija
Ukupni volumen akumulacije 3,9 hm3
Korisni volumen akumulacije 2,1 hm3
Energetska vrijednost akumulacije 0,22 GWh
Maksimalna radna kota jezera 329,00 m n.m
Minimalna radna kota jezera 321,50 m n.m
Turbine
Tip Francis
Proizvođač Voith + Litostroj
Nazivna snaga 10 MW
Tehnički minimum 5,5 MW
Nazivni protok 26,6 m3/s
Minimalni protok 14,6 m3/s
Nazivni broj okretaja 250 min-1
Broj okretaja kod nekontroliranoga pobjega 500 min-1
Stupanj iskorištenja 91,4%
Nazivni promjer radnoga kola 1.460 mm
Materijal radnoga kola Nehrđajući čelik, CrNi 13-4
Generatori
Tip Trofazni, sinkroni
Proizvođač Končar
Prividna snaga 12,5 MVA
Faktor snage (cos φ) 0,8
Maksimalna reaktivna snaga 7,5 MVAr
Nominalni stupanj iskorištenja 96,2%
Napon statora 6,3 kV
Način hlađenja statora Zrak (hlađen vodom)
Način hlađenja rotora Zrak (hlađen vodom)
Broj polova 24
67 HE Jajce II
Ukupno proizvedena energija (GWh) od 1954. do 2013. (ukupno 8.929,41 GWh)
Ukupan broj sati rada od 1954. do 2013.
68HE Jajce II
Proizvednja električne energije od 1992. do 2013.
Vlastita potrošnja Pogona HE Jajce II od 1997. do 2013.
69 HE Jajce II
Radni sati agregata Pogona HE Jajce II od 1997. do 2013.
70HE Jajce II
Od 1992. do 1995. bilo je najteže razdoblje u radu elektrane. Vanj-
ski je dio postrojenja bio meta stalnih napada od samoga početka rata pa sve do okupacije Jajca, u listopadu 1992.
U to je vrijeme elektrana ipak bila u pogonu, a izvršene su i neke sanacije po-strojenja, te je prvi put od svoje izgradnje radila u otočnom režimu i napajala je uže područje općine Jajce. U rujnu 1995. snage HVO-a oslobađaju Jajce i ponovno zau-zimaju elektranu koja zajedno s HE Jajce I ulazi u sastav Radne jedinice Hidroelek-trane Jajce, a preko nje u Javno poduzeće Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kao najstarija elektrana.
Stanje je postrojenja nakon oslobađanja bilo jako loše, a najveći problemi bili su: ■ nedostatak iskusnoga osoblja jer je nakon
oslobođenja ostao samo mali broj pri-jeratnih radnika koji su imali određeno pogonsko iskustvo;
■ potpuno potopljen dio opreme u turbin-skom prostoru što je dugo vremena poslije jako ugrožavalo pogonsku spremnost zbog nemogućnosti pravodobnih zamjena ili sanacije;
Oštećenja 1992.-1995.
■ nemogućnost nabave određene opreme i materijala;
■ trajno nestao ili neupotrebljiv dio tehnič-ke dokumentacije. Bez obzira na sve navedene teškoće, zahva-
ljujući radnicima elektrane, HE Jajce II je za-nemarivo malo vremena bila pogonski nespre-mna, a postrojenje se iz dana u dan obnavljalo popravcima, remontom ili zamjenom opreme.
Od većih zahvata na postrojenju treba spomenuti: ■ ugradnju novih generatorskih i daleko-
vodnih zaštita; ■ ugradnju nove opreme u 35 kV rasklo-
pnom postrojenju; ■ ugradnju novoga sustava turbinske regu-
lacije i upravljanja; ■ ugradnju novoga sustava vlastite potroš-
nje i istosmjernoga razvoda; ■ nabavu trećega difuzorskog zatvarača; ■ remont hidromehaničke opreme (vodo-
stanski zatvarači i zatvarač dovodnoga tunela);
■ izgradnju prostorije i ugradnju dizel-agregata za napajanje vlastite potrošnje elektrane;
■ građevinsku sanacija ulaznoga portala.
71 HE Jajce II
2000.-2001. Zamjena staroga sustava električnih zaštita agregata i dalekovoda i ugradnja novoga 35 kV rasklopnoga postro-jenja.2001. Zamjena hidraulične jedinice vodo-stana.2003. Ugradnja nove upravljačke, kontrol-ne i regulacijske opreme agregata.2004. Sanacija 35 kV dalekovoda.2005. Zamjena sustava istosmjernoga napajanja.2006. Zamjena opreme 0,4 kV postro-jenja; pražnjenje akumulacijskoga jezera; zamjena sustava uzbude s analognim regu-latorima s novim, u tom trenutku, na tržištu najmodernijim sustavom uzbude generatora s digitalnim regulatorom napona.2005., 2006. i 2010. Kapitalni remonti na sva tri agregata.2007. Ugradnja hidraulične čistilice na ulaznoj građevini; automatizacija sustava tehničkoga promatranja brane.2008. Zamjena sustava klimatizacije i instaliranje sustava za odvlaživanje.
Sanacija i modernizacija
2009. Sanacija i automatizacija krana; sušenje i filtriranje ulja i sušenje aktivnoga dijela blok-transformatora.2009. i 2012. Zamjena kućnih transfor-matora.2008.-2010. Remont pomoćnih i glavno-ga zatvarača optočnoga tunela.2011. Remont zatvarača ulazne građevine; sanacija pristupnoga mosta.2012. Zamjena stabilnoga sustava za gaše-nje požara; mjerenje profila nanosa u aku-mulaciji; servisiranje klorinatora za pitku vodu. 2013. Istražni radovi na projektu revitali-zacije.
72HE Jajce II
2003. Zamjena sustava regulacije i upravljanja na tri agregata 2.042.786Sanacija ulaznoga portala 263.658
2004. Zamjena ormara vlastite potrošnje agregata 85.0582005. Izrada projekta nadvišenja brane 71.642
Zamjena sustava uzbude 691.504Nabava i ugradnja grupnoga regulatora aktivne i reaktivne snage 89.400
2006. Izrada studije izvodljivosti revitalizacije HE Jajce II 92.472Zamjena sustava uzbude 190.806Nabava hidraulične čistilice na ulaznoj građevini 708.988
2007. Povezivanje zaštita na zajednički server 38.688Ugradnja hidraulične čistilice na ulaznoj građevini 783.584Proširenje sustava videonadzora 57.174Nadogradnja vatrodojavnoga sustava 9.742Uvođenje automatiziranoga promatranja brane 118.511
2008. Isporuka, montaža, ispitivanje i puštanje u pogon klima sustava u stro-jarnici HE Jajce I, HE Jajce II
761.258
Proširenje sustava videonadzora 7.095Povezivanje zaštita na zajednički server 18.150Izrada projektne dokumentacije za revitalizaciju agregata nadvišenja brane i male hidroelektrane na optočnom tunelu HE Jajce II
274.285
2009. Izrada projektne dokumentacije za revitalizaciju agregata nadvišenja brane i male hidroelektrane na optočnom tunelu HE Jajce II
275.810
Isporuka, montaža, ispitivanje i puštanje u pogon kućnoga transforma-tora 35/04kV, 630kVA
59.700
2010. Izrada projektne dokumentacije za revitalizaciju agregata nadvišenja brane i male hidroelektrane na optočnom tunelu HE Jajce II
554.370
2011. Sanacija pristupnoga mosta 241.026Isporuka, montaža, ispitivanje i puštanje u pogon blok-transformatora 19.500
2012. Isporuka, montaža, ispitivanje i puštanje u pogon kućnoga transforma-tora 35/04kV, 630kVA
34.700
Zamjena stabilnoga sustava za gašenje požara 136.0632013. Istražni radovi na projektu revitalizacije HE Jajce II 28.330
Realizirane investicije (KM)
73 HE Jajce II
Hidroelektrana Jajce II je u po-gonu već 60 godina i bez obzira
na brojne zahvate na obnovi postrojenja od izgradnje do danas, nakon toliko godina rada potrebno je provesti temeljitu rekonstrukciju postrojenja sagledavajući potrebe elektrane kao cjeline kako bi se njezin životni vijek produljio za barem još 40 godina.
Osim fizičke i tehnološke zastarjelosti glavnih postrojenja i sustava, elektranu karakterizira i nedovoljno instalirani kapa-citet u odnosu na hidropotencijal Vrbasa na pregradnom profilu te velika zapunjenost akumulacije nanosima. Sve to dovodi do velikih gubitaka proizvodnje kroz preljeve preko brane i kroz optočni tunel, nedovoljne fleksibilnosti postrojenja i ugrožavanja po-gonske spremnosti.
Kako bi se otklonili ili barem umanjili navedeni problemi, razrađen je temeljit pro-jekt obnove – rekonstrukcije postrojenja koji bi se sastojao od 3 modula, a koji mogu funk-cionirati i samostalno kao projekti. Ovdje su integrirani u jedan projekt nazvan Projekt rekonstrukcije HE Jajce II.
Projekt rekonstrukcije HE Jajce II
Modul A predviđa nadvišenje brane za tri m koje je bilo planirano izvesti još prije 1992. godine u sklopu nekih tadašnjih razvojnih projekata. Nadvišenje bi se realiziralo ugrad-njom novih klapna na preljevnim poljima brane koje bi bile više za tri m u odnosu na postojeće klapne. Tim zahvatom omogućava se povećanje snage postrojenja i godišnje proizvodnje, smanjenje preljeva preko brane i povećanje fleksibilnosti postrojenja kroz povećanje korisnoga volumena akumulacije za oko 1,4 milijuna m3. Modul B obuhvaća sve zahvate na obnovi postrojenja poput: kompletne zamjene pro-izvodnih jedinica (turbina, generator, blok transformator i pomoćni pogoni), zamjene zajedničkih pogona i sustava elektrane, hi-dromehaničke opreme, građevinske sanacije svih objekata dovodnoodvodnoga sustava te radove na uklanjanju dijela nanosa u akumu-laciji uz zaštitu od daljeg zapunjavanja.Modul C je predviđao izgradnju male hidroelektrane na izlazu optočnoga tune-la kojom bi se energetski iskorištavao dio preljevnih voda koje se evakuiraju kroz taj
74HE Jajce II
organ. Međutim, ekonomsko-financijska analiza toga zahvata pokazala je da on nema potrebnu isplativost i od njega se zasada odustaje pa se u nastavak realizacije Projekta rekonstrukcije HE Jajce II ide s modulima A i B kako je prikazano na slici.
Vrijednost Projekta je procijenjena na oko 28 milijuna eura, a financiranje bi bilo kom-binacijom kredita i vlastitih sredstava. Rea-lizacija je zamišljena na način da se najprije ishode sve dozvole za Projekt uključujući i
građevinsku dozvolu, pa da se tek onda ras-pisuju tenderi i dodjeljuju ugovori za nabavu opreme i izvođenje radova.
Projektna je dokumentacija na razini idejnoga projekta već urađena i u 2012. godini inicirane su prve pripremne aktiv-nosti u svrhu ishođenja potrebnih dozvola i provedbe različitih istražnih radova za realizaciju Projekta. U 2015. godini očekuje se ishođenje okolišne dozvole i urbanističke suglasnosti, nakon čega će se izraditi glavni
75 HE Jajce II
projekt rekonstrukcije, pa će u 2017. biti mo-guće ishoditi građevinsku dozvolu i raspisati tendere. Sukladno tome, prve radove na Pro-jektu bit će moguće započeti 2019. godine, a njihov završetak očekuje se u 2022. godini. Budući da je vrijeme početka realizacije Projekta relativno daleko, odlučeno je da se u međuvremenu za kritične dijelove postro-jenja pristupi zamjeni opreme financiranjem iz vlastitih sredstava (blok transformatori, hidromehanička oprema i dr.).
Ukupna godišnja proizvodnja rekonstru-iranoga HE Jajce II bi se trebala povećati sa sadašnjih 175 GWh na 190 GWh.
Glavni je cilj i svrha Projekta produlje-nje životnoga vijeka elektrane, a dodatni ciljevi su: bitno smanjenje utjecaja na oko-liš HE Jajce II, energetski doprinos kroz povećanje godišnje proizvodnje za oko 15 GWh i povećanje stupnja djelovanja pro-izvodnih jedinica, povećanje sigurnosti i stabilnosti rada postrojenja i sl.
76HE Jajce II
Uposlenici
77 HE Jajce II
Pogon HE Jajce II
Dr Mr VSS VŠS VKV SSS KV NK Uk
31.12.1995. 0 0 0 0 6 4 6 2 18
31.12.1996. 0 0 2 0 8 6 8 5 29
31.12.1997. 0 0 2 0 8 6 10 7 33
31.12.1998. 0 0 1 0 12 7 7 7 34
31.12.1999. 0 0 1 1 12 8 8 6 36
31.12.2000. 0 0 2 1 11 7 8 6 35
31.12.2001. 0 0 2 1 11 7 8 6 35
31.12.2002. 0 0 3 1 11 8 8 6 37
31.12.2003. 0 0 3 1 11 8 8 6 37
31.12.2004. 0 0 3 1 11 7 8 5 35
31.12.2005. 0 0 3 1 11 7 9 4 35
31.12.2006. 0 0 0 0 15 7 3 3 28
31.12.2007. 0 0 0 0 15 7 4 3 29
31.12.2008. 0 0 0 1 13 7 4 2 27
31.12.2009. 0 0 1 1 13 7 4 2 28
31.12.2010. 0 0 1 1 13 8 3 2 28
31.12.2011. 0 0 2 1 13 8 3 1 28
31.12.2012. 0 0 2 1 13 8 3 2 29
31.12.2013. 0 0 1 1 13 8 3 2 28
U Domovinskom ratu poginuo je Pejo Štrkalj, djelatnik HE Jajce II.
78HE Jajce II
79 HE Jajce II
JP Elektroprivreda Hrvatske zajed-nice Herceg Bosna d.d. Mostar sve svoje poslovne aktivnosti temelji na nače-lima održivoga razvoja koji podrazumijeva odgovorno upravljanje, pozitivno poslova-nje, zadovoljstvo svih zainteresiranih strana i dinamičan razvoj koji ne ugrožava okoliš. Teži se neprestanom postizanju boljih rezul-tata zaštite okoliša, te se kontinuirano podu-zimaju sve raspoložive mjere koje poboljša-vaju zaštitu okoliša u svim organizacijskim dijelovima i aktivnostima.
Mjere brige za okoliš i njegove zaštite koje se poduzimaju u Organizacijskom dije-lu proizvodnje električne energije, Sliv Vrbas - Jajce, provode se kroz različite aktivnosti:
Briga o zašiti okoliša na slivu Vrbas
Uspostava automatiziranoga hidrome-teorološkog sustava, kojim se vodi briga o kvaliteti i kvantiteti vode u vodotocima na području rada Elektroprivrede HZ HB, te praćenje meteoroloških parametara (tempe-ratura vode, vlažnost zraka, oborine, smjer i intenzitet vjetra), na lokacijama od važnosti za proizvodnju i prehranjivanje slivova. Sustav radi pomoću Hydras 3 softvera za prikupljanje i prijenos podataka putem GSM-signala do Centra upravljanja. Trenu-tačno je postavljeno 26 hidroloških i osam meteoroloških postaja na području rada Elektroprivrede HZ HB od toga pet postaja na prostorima Sliva Vrbas i to: VP Volari, VP Jezero, VP Jožika, VP Han Skela i VP Jajce I.
80HE Jajce II
U projektu Jajce-sanacija korita rijeke Plive i vodopada, Elektroprivreda HZ HB sudjelovala je kao suinvestitor, zajedno s Agencijom za vodno područje rijeke Save i Federalnim ministarstvom okoliša i turiz-ma, koje je bilo i nositelj Projekta. Interes je Elektroprivrede HZ HB u sudjelovanju u sanacijskim radovima na koritu rijeke Plive u tome, što se koritom rijeke Plive evakui-raju velike vode koje proizvodni pogon HE Jajce I nije u mogućnosti prihvatiti.
Projekt je bio opsežan, pa je podijeljen u tri faze:
■ Prva faza započela je 2003. godine i po-drazumijevala je sanaciju pragova 7 i 8, te izradu krilnih i obalnih zidova. Radove je izvodila GIK Hidrogradnja Sarajevo, Pogon Sigma.
■ Druga faza započela je 2006. godine saniranjem pragova u području od 1 do 6 s pripadajućim dijelom korita i obalnih zidova.
■ Treća faza počela je 2010. godine, a okončana 2011. kada je izvršena sanacija krune vodopada, bučnice i odrona s desne strane. Radove druge i treće faze izvelo je poduzeće Hering d.d. Široki Brijeg.
81 HE Jajce II
Nakon okončanja projekta Jajce-sanacija korita rijeke Plive i vodopada, dio korita rijeke Plive i vodopad u Jajcu postali su, u građevinskom smislu, potpuno stabilni i sigurni od urušavanja za dulje razdoblje. Ponovno su zasjali u svom punom sjaju i privlače poglede mnogih turista, ali i divlje-nje sugrađana.
Poribljavanje. U cilju ublažavanja la-ganoga poremećaja ekološke ravnoteže autentičnoga ekosustava provodi se redovito
godišnje poribljavanje hidroakumulacija HE Jajce I i HE Jajce II. Poribljavanje ribolovnih voda provodi se na temelju studije Moni-toring ihtiopopulacija i fizikalno-kemijskih pokazatelja vode u svrhu poribljavanja hi-droakumulacija u slivu rijeka Vrbas i Neretva koju je za potrebe JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar izradio Zavod za ribarstvo, zoologiju i zaštitu voda Agronomsko i pre-hrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i na temelju godišnjeg Programa
82HE Jajce II
Red.br. Ribolovna voda Površina
ha Vrsta ribe Ukupno komada
1. Veliko plivsko jezero (HE Jajce I)
150 Potočna pastrva veličine 10-12cm 11.250Šaran prosječne mase 200 – 350 g/kom 6.000
2. Malo plivsko jezero (HE Jajce I)
120 Potočna pastrva veličine 10-12cm 8.400Šaran prosječne mase 200-350 g/kom 3.600
3. Barevo (HE Jajce II) 120,5 Potočna pastrva veličine 10-12cm 9.600
poribljavanja hidroakumulacija. Poribljava-nje se vrši s mlađi potočne pastrve i šarana s količinama danim u tablici.
83 HE Jajce II
Politika zaštite okoliša temelji se na načelima preventivnoga djelovanja i opreza, prvenstveno poštivanjem zakonskih pro-pisa, standarda i EU-direktiva iz područja zaštite okoliša, pa tako se poštivaju odredbe okolinskih dozvola, vodnih dozvola i drugih akata koji se odnose na okoliš.
Kakvoća vode HE Jajce II ispitivana je putem fizikalno-kemijskih, bioloških i ihti-oloških svojstava. Ispitivanja su izvršena na Agronomskome fakultetu u Mostaru na Za-vodu za ribarstvo, zoologiju i zaštitu voda u okviru studije Ihtiostudija za ribolovne vode
na kojima su izgrađene hidroakumulacije: Čapljina, Mostar, Rama, Jajce I i Jajce II.
Fizikalno-kemijski pokazatelji vode u HE Jajce I praćeni su za sva godišnja doba od listopada 2003. do kolovoza 2004. godine.
Uzorkovanje vode hidroakumulacije, u svrhu određivanja kvalitete vode, vršeno je na dvije mjerne postaje.
Zamuljenost akumulacije HE Jajce II je u energetskom smislu veliki problem, pa se pristupilo izradi projekta nadvišenja brane, kako bi se povećao kapacitet akumulacije. Međutim, s ekološkoga aspekta mulj je za-dovoljavajuće kvalitete, pa se pokušava izna-ći rješenje čišćenja i zbrinjavanja mulja iz akumulacije. Mjerenje količine mulja vrši se ciklično. Posljednje je vršeno u rujnu 2012. pod nazivom Mjerenje profila nanosa u aku-mulaciji HE Jajce II, a rezultat je bio 71,1 % zapunjenosti.
84HE Jajce II
Problem plutajućega otpada i ostaloga čvrstog otpada koji dođe na rešetku ulazne građevine HE Jajce II riješen je nabavom i ugradnjom automatizirane čistilice s tele-skopskom „rukom“, koja prikupljeni ma-terijal odlaže u kontejner na platou, a dalje se zbrinjava, putem lokalnoga komunalnog poduzeća, na gradsko odlagalište.
85 HE Jajce II
Turistički i gospodarski milje Jajce je smješteno na ušću rijeke
Plive u Vrbas, prvi put se spominje 1396. godine u posjedu Hrvoja Vukčića Hr-vatinića. Sredinom 15. st. prelazi u vlast bo-sanskih vladara: kralja Stjepana Ostoje, kralja Tome i kralja Stjepana Tomaševića. Godine 1463. pada pod tursku vlast, a pod vodstvom Matijaša Horvina osnovana je i banovina za obranu od Turaka. Grad je 1658. godine potpuno uništen u požaru, a krajem 19. st. izvedeni su opsežni konzervatorski radovi.
Jajačka tvrđava, vodopad, Plivska jezera, kanjon Ugra, katakombe, crkve sv. Ive u Podmilačju, rimski grad boga Mitre, nekro-pole stećaka u Bistrici, tvrđava Komatin, (citadela), muzej AVNOJ-a; džamija Esme Sultanije, franjevački samostan, te katolička
crkva sv. Marije s tornjem sv. Luke spomenici su i znamenitosti koji umnogome određuju grad Jajce.
Jajce nazivaju grad kamena, svjetlosti i vode, kraljevski grad, grad-muzej pod otvo-renim nebom. Ukras grada su svakako Veliko i Malo plivsko jezero (nalaze se pet km od grada), između kojih su čuvene vodenice.
Prva asocijacija na spomen grada Jaj-ca i njegov zaštiti znak je 22 metara visok vodopad.
U Jajcu su nalazišta gipsa, a u okolici ima boksita (u području Poljana i Bešpelja). Za-hvaljujući vodnom potencijalu na području općine Jajce nalaze se naše dvije hidroelektra-ne koje čine okosnicu gospodarstava grada, ali i šire.
86HE Jajce II
102 godine od izgradnje prve hidroelektrane*
* Iz teksta Slavka Jelice 102 godina struje u Jajcu objavljena u Informativno-stručnom listu, EP HZHB br. 2, 1999. str. 16.
U Jajcu je stota godišnjica prve primjene električne energije
prošla sasvim nezapaženo i u sjeni proslave 100 godina Elektrobosne. Jajce je treći grad u Bosni i Hercegovini koji je dobio električnu energiju. Godine 1888. u Zenici je pušten u rad prvi parni stroj koji je pogonio dinamu jednosmjerne struje, čija je struja osvjetlja-vala direkciju tamošnjeg rudnika. Godine 1895. u Sarajevu je napravljena prva javna termoelektrana, a 1897. godine zasjala je prva električna žarulja u Jajcu.
Godine 1894. godine u Jajcu je u rad puštena prva i najveća hidroelektrana u jugoistočnoj Europi. Bila je smještena na skoro idealnom mjestu u odnosu na proi-zvodne pogone Elektrobosne i vodotok Plive. Ona je, ustvari, koristila prirodni akumu-lacijski bazen Velikog plivskog jezera. Za te potrebe izgrađen je dovodni kanal dugačak 3.600 metara. Oko 3.000 metara kanala bilo je betonske konstrukcije, profila 4x2 metra, dok je ostali dio bio od drvene građe. Iako je
korišten samo jedan dio raspoložive vodene mase Plivskoga jezera, kanalom je svake sekunde prolazilo po 15 kubika vode, sto je omogućavalo da hidroelektrana proizvede oko 53 milijuna kWh godišnje.
U hidroelektranu je bilo ugrađeno osam generatora naizmjenične struje, firme Schukert od po 800 kVA, 180 V i 3000 A. Generatori su pokretani turbinama od po 1000 KS, isporučenim od firme Francis. Svaki od tih generatora bio je opskrbljen generatorom jednosmjerne struje, kao vla-stitom budilicom. Jednosmjerna struja za pogon Elektrolize u Elektrobosni dobivala se iz jednosmjernoga generatora snage 400 kVA, koji je pokretala jedna, već spomenu-ta, turbina od 1.000 KS. Taj jednosmjerni generator zamijenjen je 1928. godine novim generatorom Elin čija je snaga bila 1.140 kVA, 300 V i 3.800 A.
Kasnije, godine 1939. zbog porasta pro-izvodnje elektrolize, montiran je još jedan generator jednosmjerne struje tipa Elin,
87 HE Jajce II
snage 840 kVA. Tada su oba Elinova jedno-smjerna generatora spojena zajedničkom osovinom na jednu turbinu od 2.000 KS nabavljenu od firme Voith.
Usporedno u svijetu su nezaustavljivo napredovala nove spoznaje o električnoj energiji i njezinoj primjeni, a s malim zakaš-njenjem ona su pristizala i u Jajce.
Godine 1905. u Jajcu je bilo šest električ-nih uličnih svjetiljki.
Godine 1912. bilo ih je 12, a 30 ostalih bile su petrolejke.
Godine 1922. započela je elektrifikacija grada. Naravno, od tada pa do danas prošlo
je puno vremena. Mnoga, kroz povlastice ojačala i očvrsla, administrativna i gospodarstvena središta iskoristila su po-nuđene blagodati i prestigla Jajce, ali ono i danas predstavlja jako elektroenergetsko čvorište. Povijest se i dalje piše, ali će, ipak u njezinu dijelu,vezanom uz električnu energiju i njezinu primjenu, ostati trajno obilježeno ime grada Jajca i 1897. godina u njemu.
Jer, ako se znade da je na slapovima Nija-gare, 1895. godine, izgrađena prva u svijetu komercijalna elektrana izmjenične struje, onda to neće biti nimalo teško shvatiti i opravdati...
HE Elektro-Bosna Jajce (1899.-1957. godina), prva i dugo najveća hidroelektrana u Bosni i Hercegovini
88HE Jajce II
IzdajeJP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. MostarUlica dr. Mile Budaka 106 A, 88000 Mostar, BiHTel.: +387 36 33 57 00Faks: +387 36 33 57 77Elektronička pošta: [email protected]
Naklada500 primjeraka
Priprema Sektor za odnose s javnošću
Fotografije Arhiv EPHZHB
Grafičko oblikovanje i tisakFram Ziral, Mostar
Mostar, travanj 2014. godine
Proizvodnja električne energije
Hidroelektrane – Sliv Vrbas JajceBaščeluci 3, 70101 Jajce, BiHTel.: +387 30 658 049, 659 526Faks: +387 30 659 535
HE Jajce IPodmilačje b.b., 70101 Jajce, BiHTel.: +387 30 658 727Faks: +387 30 659 599Elektronička pošta: [email protected]
HE Jajce IIBarevo b.b., 70101 Jajce, BiHTel.: +387 30 646 005Faks: +387 30 646 003Elektronička pošta: [email protected]
www.ephzhb.ba
