Embed Size (px)
Citation preview
ZNANSTVENI KOLOKVIJ
HELENA MATERU POVODU 120 GODINA OD OTKRIĆA CRKVE INADGROBNOG NATPISA HRVATSKE KRALJICE JELENE
1 8 9 8 . - 2 0 1 8 .
SOLIN,8. LISTOPADA
2018.
1
Solin, 8. listopada 2018.
ZNANSTVENI KOLOKVIJ
HELENA MATER
U POVODU 120 GODINA OD OTKRIĆA CRKVE I NADGROBNOG NATPISA
HRVATSKE KRALJICE JELENE1898. - 2018.
2
3
PREDGOVOR
Obilježavajući 120. godišnjicu otkrića nadgrobnoga natpisa hrvatske kraljice Jelene, umrle 976. godine, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Zagrebu, Društvo prijatelja solinske baš�ne i Javna ustanova u kulturi Zvonimir Solin organiziraju jednodnevni znanstveni kolokvij posvećen toj obljetnici. Kolokvij se štoviše i simbolički održava upravo 8. listopada 2018. nadnevak višeznačan i pun simbolike za Solin, ali i za čitavi hrvatski narod. Toga je nadnevka naime ukopana kraljica Jelena (8. listopada 976.), krunjen hrvatski kralja Dmitar Zvonimir u crkvi Sv. Petra i Mojsija u Solinu (8. listopada 1076.) i Dan neovisnos� Republike Hrvatske (8. listopada 1991.). Nadgrobni natpis kraljice Jelene pronađen je i protumačen zaslugom don Frane Bulića 1898. godine, a danas se nalazi pohranjen u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Po svojoj kompoziciji i, nadasve, epigrafskom sadržaju, predstavlja jedan od najvažnijih tekstova u kamenu sačuvanih iz ranosrednjovjekovnog razdoblja hrvatske države. Cilj je ovoga kolokvija valorizira� kulturni profil solinskoga područja u vrijeme sastavljanja Jelenina natpisa, analizira� i osvijetli� njegovu recepciju u historiografiji, ali i pruži� uvid u dijakronijski razvitak Solina i solinskoga područja od an�ke do suvremenos�, s osobi�m obzirom na pisanu kulturu i razdoblje hrvatskih narodnih vladara. Izlaganja će obuhva�� područja i teme vezane uz sam Jelenin epigrafski spomenik, njegov arheološki, kulturni i povijesni kontekst 10. stoljeća i ranoga srednjovjekovlja uopće, ali i prošlost Solina, širega i užega solinskoga područja te naročito Gospina otoka kao prostornog okruženja crkava sv. Stjepana i sv. Marije.
za Organizacijski odborDoc. dr. sc. Ivan Basić
Mario Ma�jević, dipl. theol.
4
PROGRAM KOLOKVIJA
9 sa�: Otvaranje kolokvija i uvodna riječ organizatora.
PRVI DIO
9 i 15: prof. dr. sc. Mirjana MATIJEVIĆ - SOKOL Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu »Majka siročadi, zaš�tnica udovica …, neka …, glasovita kraljica Jelena«.
9 i 45: dr. sc. Vladimir SOKOL Društvo prijatelja solinske baš�ne Nakit i doba kraljice Jelene
10 i 15: dr. sc. Miroslav KATIĆ Muzej hrvatskih arheoloških spomenika - Split Srednjovjekovna utvrda u Solinu
10 i 30: doc. dr. sc. Ivan BASIĆ Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu »Regiæ dignita�s insignia« kralja Stjepana Držislava. Nekoliko pitanja hrvatske vladarske in�tulacije u X. stoljeću
10 i 45: izv. prof. dr. sc. Zrinka NIKOLIĆ Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu Kraljica Jelena kao čuvarica memorije hrvatskih vladara
11 do 11 i 30: stanka i pauza za kavu.
5
DRUGI DIO
11 i 30: Ivan ANDABAK, mag. hist. i mag. ethnol. et anthrop. Društvo prijatelja solinske baš�ne Uloga Ivana Kukuljevića Sakcinskog u istraživanju crkve sv. Stjepana u Solinu
11 i 45: Mario MATIJEVIĆ, dipl. theol Javna ustanova u kulturi Zvonimir Solin/ Društvo prijatelja solinske baš�ne Eshatologija liturgijskoga prostora i crkva kraljice Jelene
12 sa�: Mirko JANKOV, mag. art.; univ. spec. mus. Društvo prijatelja solinske baš�ne Pučko crkveno pjevanje glagoljaških korijena u Solinu i njegovoj bližoj okolici. Pogled na prošlost, sadašnjost i budućnost kroz prizmu (dis)kon�nuiteta, stupnja istraženos�, načina prezentacije i recepcije
12 i 15: Završna riječ i zatvaranje kolokvija.
6
7
SAŽECI IZLAGANJA
prof. dr. sc. Mirjana MATIJEVIĆ SOKOL
»Majka siročadi, zaš�tnica udovica …, neka …, glasovita kraljica Jelena«
Vrela o kraljici Jeleni, ženi kralja Krešimira Velikog i majci kralja Stjepana Držislava, iako oskudna donose sliku o srednjovjekovnoj vladarici. »Salonitanska povijest« Arhiđakona Tome iz XIII. st. na temelju jedne isprave kralja Zvonimira sačuvala je podatke o hrvatskoj kraljici koja je sagradila crkve sv. Stjepana i sv. Marije te ih podarila jednomu samostanu. Tomi Arhiđakonu ona je bila »quedam Helena regina«. Kada je don Frane Bulić s Lukom Jelićem otkrio na Otoku u Solinu i rekonstruirao tekst njezina epitafa potvrđene su kroničareve šture informacije. Epitaf da�ran po kršćanskoj eri sastavljen od nekog vrlo obrazovanog svećenika okarakterizirao ju je kao »majku siročadi i zaš�tnicu udovica«. Ove su sintagme u historiografiji od samoga otkrića epitafa više puta interpre�rane. Prije više od 40 godina Željko Rapanić se zalagao za njihovo pravno bizantsko podrijetlo. No malo po malo puzajući je svoje stavove prilagođavao novim spoznajama. U ovomu izlaganju bit će upravo riječ o navedenim izričajima i njihovom značenju i kontekstualizaciji kako u epigrafičkoj tako i u onoj drugoj pisanoj ostavš�ni srednjovjekovlja.
Hrvatska kraljica Jelena; Krešimir Veliki; Stjepan Držislav; Toma Arhiđakon; epitaf; srednjovjekovna epigrafika
8
dr. sc. Vladimir SOKOL
Nakit u doba kraljice Jelene
Materijalna arheološka baš�na bogata je vrlo luksuznim nakitom koji je pronađen u grobovima starohrvatskih nekropola. Nosile su ga žene, prema njegovoj rasprostranjenos� i brojnos� rela�vno širokih slojeva. U ovomu izlaganju težište je na prisutnos� toga nakita na najvećemu dijelu poli�čkoga prostora hrvatske države do Save. Njezini sjeverni prostori u kon�nentalnoj Hrvatskoj, Međurječja u tom su času pod pri�skom teških i dugotrajnih borbenih ak�vnos� vezanih uz ratne operacije pro�v mađarskih provala od koji se protresla Europa do Pariza i Pirineja i cijele Italije. Iz povijesnih i arheoloških vrela jasno je da su u tomu sukobu Mađari izbačeni iz Međurječja i to je jedan od osnovnih razloga zašto materijalna kultura u tomu prostoru većinom nije posve poznata. Nije bila ni poli�čki jasna jer Porfirogenet ne zna što se tamo zbiva. On opisuje Hrvatsku i Mađarsku, a o hrvatskopanonskom prostoru ne donosi ništa. Hijatus materijalne kulture između IX. i druge polovine X. stoljeća danas je smanjen, no nije uklonjen. Nakit Jelenina doba došao je do Save, ali je zasad još nije prešao. U izlaganju će se razmotri� reprezenta�vni uzorak materijalne kulture u Jelenino doba većine X. stoljeća, točno arheološko da�ranje i opseg raspros�ranja.
Nakit; kraljica Jelena; starohrvatske nekropole; Europa; Hrvatska; Porfirogenet
9
dr. sc. Miroslav KATIĆ
Srednjovjekovna utvrda u Solinu
U istočnomu dijelu Salone u neposrednoj blizini Gospina Otoka smjes�la se utvrda Gradina. Ona predstavlja poseban problem u solinskoj arheološkoj topografiji. U njoj se nalazi crkva nepoznatog �tulara, a prema nađenoj kamenoj plas�ci nedvojbeno je korištena u ranomu srednjem vijeku. Sredinom XIV. stoljeća ovdje se smjes�la utvrda splitskog nadbiskupa Ugolina di Mala Branca, a nakon nje pak osmanska utvrda. Sakralni i for�fikacijski kon�nuitet prostora oko Gradine upućuje da se radi o važnom mjestu za proučavanje srednjovjekovnog Solina.
Salona; Gospin Otok; Gradina; rani srednji vijek
10
doc. dr. sc. Ivan BASIĆ
»Regiæ dignita�s insignia« kralja Stjepana Držislava. Nekoliko pitanja hrvatske vladarske in�tulacije u X. stoljeću
Vijest splitskoga kroničara Tome Arhiđakona o kralju Stjepanu Držislavu i njegovu stjecanju bizantskih naslova (eparh, patricij) te kraljevskih insignija iz Carigrada oko 970. godine odavno je poznata u hrvatskoj historiografiji. Najsustavnije je obrađena u magistralnoj sintezi F. Šišića (1925.), gdje je temeljem �h podataka razvijena dalekosežna teza o savezništvu hrvatskog kralja s bizantskim carem, usmjerena pro�v ekspanzije države cara Samuila. U posljednjih sto�njak godina povjesničari su uglavnom prihvaćali Šišićeve postavke, bez problema�ziranja is�h (izuzetke predstavljaju J. Ferluga i L. Marge�ć, donekle i N. Klaić). Nedostajao je prije svega kontekst �h vijes� u sklopu – sada vrlo razvijenih i uznapredovalih – bizantoloških istraživanja o diplomatskoj kulturi carskoga dvora, ali i državnopravnih shvaćanja Bizantskoga Carstva o odnosu prema drugim poli�čkim tvorbama. Tako rekontekstualizirane, Arhiđakonove vijes� daju unekoliko drugačiju sliku o formalnim i sadržajnim obilježjima Držislavovih �tula i oznaka kraljevske vlas�.
Kralj Stjepan Držislav; in�tulacija; kraljevske insignije.
11
izv. prof. dr. sc. Zrinka NIKOLIĆ
Kraljica Jelena kao čuvarica memorije hrvatskih vladara
Još je godine 1980. pišući o Jeleninom natpisu Željko Rapanić ustvrdio da naslov »majka sirotâ i zaš�tnica udovicâ« ne ocrtava samo osobine same kraljice Jelene ni opće mjesto u sklopu retoričkih pohvala nego da se radi o ins�tucionalnoj ulozi vladarâ kao zaš�tnikâ ugroženih kategorija podanika. U ovomu radu autorica će nastoja� prikaza� da se i uloga kraljice Jelene kao osnivačice kraljevske zadužbine – mauzoleja hrvatskih vladara može promatra� ne samo kao osobna inicija�va i zasluga same istaknute vladarice nego i kao specifična uloga i zadaća koju su općenito žene iz vladarskih i aristokratskih obitelji imale u razdoblju ranoga srednjega vijeka, osobito u vremenu od 8. do 11. stoljeća, kao čuvarice obiteljske memorije. Ta uloga se osobito vidi u ulozi koju su žene imale u liturgijskomu sjećanju na pokojnike u obitelji. Ovakvo značenje djelatnos� kraljice Jelene može se poveza� i s ulogom kraljica kao podupirateljica kršćanstva i Crkve, a za koju im je uzor bila sv. Jelena Križarica, majka cara Konstan�na Velikog. Osim kraljice Jelene na hrvatskim prostorima u ranomu srednjem vijeku nalazimo još istaknu�h žena u ulozi utemeljiteljica obiteljskih zadužbina iako su u nekim slučajevima u povijes� neopravdano ostale u sjeni muških članova obitelji. Svijest o ulozi žena u čuvanju obiteljske liturgijske memorije može potaknu� i veće razumijevanje pažnje koju su strukture moći poklanjale upravo takvim zadužbinama.
Kraljica Jelena; obiteljska zadužbina; obiteljska memorija
12
Ivan ANDABAK, mag. hist. i mag. ethnol. et anthrop.
Uloga Ivana Kukuljevića Sakcinskog u istraživanju crkve sv. Stjepana u Solinu
Autor u radu prikazuje ulogu i doprinos »Društva za jugoslavensku povjestnicu i starine« na čelu s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim u po�canju i financiranju istraživanja crkve sv. Stjepana u Solinu, ali i ostalih lokaliteta koji su bili pretpostavljeni kao mjesta ukopa narodnih vladara. Uvidom u izvore, napose u novine »Domobran« autor u radu prikazuje ulogu Društva u organiziranju istraživanja te donosi prikaz izvorâ na koje su se pozivali članovi »Društva za povjestnicu«, tj. sam Kukuljević Sakcinski.
Ivan Kukuljević Sakcinski; Solin; sv. Stjepan, narodni vladari, hrvatski kraljevi
13
Mario MATIJEVIĆ, dipl. theol.
Eshatologija liturgijskoga prostora i crkva/e kraljice Jelene
Autor se bavi eshatološkom dimenzijom kao značajnom odrednicom liturgijskoga prostora mauzoleja hrvatskih vladara na Gospinu Otoku u Solinu. Eshatološka je dimenzija uvijek i snažno obilježavala vjeru konstantno dominirajući vjerskom senzibilnošću određenoga vremena. Liturgija pak koja je u sebi eshatološka stvarnost i njezino uzbiljenje u svojoj je kompleksnos� duboko njome prožeta, određena i usmjerena što se posebno očituje u liturgijskoj umjetnos� i arhitekturi. Autor u izlaganju kreće od primjera ranokršćanskih salonitanskih liturgijskih građevina, u najvećoj mjeri bazilikalnoga karaktera odlikovanih određenom eshatološkom dimenzijom liturgijskoga prostora. Mauzolej hrvatskih vladara na Otoku prepoznaje pak kao jedinstveno mjesto bogato eshatološkim simboličkim izričajem uvelike određeno njegovom liturgijskom namjenom, čime otvara mogućnos� za upotpunjavanje dosadašnjih ili usmjeravanje novih interpretacija jednoga od najvažnijih starohrvatskih lokaliteta.
Eshatologija; liturgijski prostor; mauzolej; simbolika; Salona
14
Mirko JANKOV, mag. art.; univ. spec. mus.
Pučko crkveno pjevanje glagoljaških korijena u Solinu i njegovoj bližoj okolici. Pogled na prošlost, sadašnjost i budućnost kroz prizmu
(dis)kon�nuiteta, stupnja istraženos�, načina prezentacije i recepcije
Pučko crkveno pjevanje glagoljaških korijena u Solinu i mjes�ma (ujedno i župama: Klis, Vranjic, Mravince i Kučine) njegove bliže okolice predstavlja isječak iz totala istovrsna glazbenoga izričaja prisutna duž otočkih, primorskih i zaobalnih predjela Republike Hrvatske. Kao dio integriteta liturgijskih i paraliturgijskih čina (prema Rimskomu obredu Katoličke Crkve), ono je – u manje ili više izmijenjenu obličju i opsegu – prispjelo do vremena današnjice predstavljajući, među ostalim, i očitovanje stupnja kon�nuiteta kolek�vne i pojedinačne memorije, vjerničke svijes� kao i stanovite vrste sociokulturalne iden�fikacije. Kao i svaki drugi živi organizam, i ovo je pjevanje – tvorivo duhovno-kulturnoga, este�čkoga no nadasve funkcionalna značaja – podložno trovrsnu načinu egzistencije: nastanku, postojanju i razvoju ali i uvijek prisutnoj opasnos� od nestanka. Vrijedna pučka vokalna baš�na solinskoga kraja u svojemu totalu posjedovala je ili još uvijek sadrži, osim svjetovnih, mnoge glazbene forme crkvene provenijencije, u rasponu od jednoglasja do četveroglasja – napjeve za dijelove misnoga ordinarija i proprija, s pripadajućim pjevanim „odgovorima“, za�m različita pjevana čitanja/štenja, versikule, himne, an�fone, psalme, responzorije, kan�ke, litanije, strofne liturgijske i paraliturgijske pjesme i kolend(r)e i dr. – čime bez sumnje zaslužuje svoje mjesto na kar� hrvatske etnomuzikologije. U radu se iznosi pregled prošlost i sadašnjost kroz prizmu (dis)kon�nuiteta, stupnja znanstvene istraženos� te zastupljenos� i recepcije crkvenih napjeva u recentnoj bogoslužnoj praksi. Problema�zira se nadalje i pitanje novijih i najnovijih pjevačkih promjena kao i mogući načini buduće prezentacije, pri čemu se kao polazišna osnova i op�malni ključ iščitavanja srži ovoga dijela baš�ne apostrofira sustav dijalek�ke bogoslužnih čina, ponajprije Mise i Božanskoga časoslova.
Solin; Klis; Vranjic; Mravince; Kučine; pučko crkveno pjevanje; glagoljaško pjevanje liturgija; Misa; Božanski časoslov.
15
POPIS SUDIONIKA NA KOLOKVIJU
Prof. dr. sc. Mirjana Matijević SokolOdsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Ivana Lučića 3, 10000 [email protected]
Dr. sc. Vladimir SokolUlica kralja Zvonimira 7, 10000 Zagreb
Dr. sc. Miroslav KatićMuzej hrvatskih arheoloških spomenika - Split
Ulica Stjepana Gunjače 2, 21000 [email protected]
Doc. dr. sc. Ivan BasićOdsjek za povijest, Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu,
Poljička cesta 35, 21 000 [email protected]
Izv. prof. Zrinka Nikolić JakusOdsjek za povijest Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu,
Ivana Lučića 3, 10000 [email protected]
Ivan Andabak, mag. hist. i mag. ethnol. et anthrop.Društvo prijatelja solinske baštineKralja Zvonimira 50, 21210 Solin
Mario Matijević, dipl. theolJavna ustanova u kulturi Zvonimir Solin, Društvo prijatelja Solinske baštine
Kralja Zvonimira 50, 21210 [email protected]
Mirko Jankov, mag. art.; univ. spec. mus.Društvo prijatelja solinske baštineKralja Zvonimira 50, 21210 Solin
16
ZNANSTVENI KOLOKVIJ
HELENA MATERSolin, 8. listopada 2018.
pod pokroviteljstvom Županije splitsko-dalma�nske
i Grada Solina
Urednici:Mario Ma�jević i Ivan Basić
Organizacijski odbor:Mirjana Ma�jević Sokol, Marko Trogrlić,
Ivan Basić i Mario Ma�jević
Organizatori:Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu,
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu,Društvo prijatelja solinske baš�ne,
Javna ustanova u kulturi Zvonimir Solin
Nakladnik:Javna ustanova u kulturi Zvonimir Solin
Grafički dizajn: Mario Ma�jevićTisak: SalonaLIber d.o.o. Solin
Naklada: 100 primjeraka
