Helsin{ki Parlament Gra|ana (hCa) Tuzla Omladinski ... za mir.pdf5 Zna~aj ~lanstva Bosne i Hercegovine u Partnerstvu za mir UVOD U Novembru 2006 godine NATO je i zvani~no pozvao BiH,

1

Zna~aj ~lanstva Bosne i Hercegovine u Partnerstvu za mir

Helsin{ki Parlament Gra|ana (hCa) TuzlaOmladinski Resursni Centar (ORC) Tuzla

JAVNE TRIBINE

“Zna~aj ~lanstva Bosne i Hercegovine u Partnerstvu za mir”

Mostar, Bijeljina, Tuzla

2


IZDAVA^

Helsin{ki Parlament Gra|ana (hCa) TuzlaOmladinski Resursni Centar (ORC) Tuzla

Za izdava~a:Miralem Tursinovi}

Unos teksta, grafi~ki dizajn i priprema:Bo{ko Vlaji}, Dijana Delali}, Emir Delali}

Naslovna strana:Emir Delali}

Fotografije:hCa / ORC Tuzla

Izvje{taj je {tampan uz pomo}:Office of Public affairs – Ambasada Sjedinjenih Ameri~kih Dr‘ava u

Sarajevu

Tuzla, maj / svibanj 2008.

3


SADR@AJ:

Uvod........................................................................................

Javne tribine – izlaganja uvodni~ara:

Vehid [ehi}, predsjednik Foruma Gra|ana Tuzla................

Bo{ko [iljegovi} - biv{i predsjedavaju}i Zajedni~kekomisije za reformu odbrane BiH.......................................

General pukovnik Sifet Pod‘i} - Na~elnik Zajedni~kog{taba OS BiH....................................................................

Marina Pende{ - zamjenica Ministra odbrane BiH...............

Pitanja u~esnika........................................................................

Dodatak 1: [ta je partnerstvo za mir?.........................................

Dodatak 2: NATO Savez..........................................................

Dodatak 3: O hCa / ORC Tuzla................................................

Zahvale ...................................................................................

5

11

13

17

22

29

45

52

55

60

4


5


UVOD

U Novembru 2006 godine NATO je i zvani~no pozvao BiH, Crnu Gorui Srbiju da se pridru‘e programu pod nazivom “Partnerstvo za mir (PFP)”.Tada su svi mediji objavili ovu informaciju kao veoma bitnu za gra|aneBosne i Hercegovine, ali i za stabilnost ~itavog regiona. Od tada, gra|aniBosne i Hercegovine nisu upoznati {ta u stvari ovaj poziv zna~i za na{uzemlju i nemaju dodatnih informacija o ovome.

Cilj projekta „Partnerstvo za mir i bh. dru{tvo“, koji je podràn od VladeSjedinjenih Ameri~kih Dràva, a preko Ambasade SAD-a u BiH, je dadoprinese kreiranju pretpostavki za po~etak {ireg dijaloga o pridruìvanjuna{e zemlje Partnerstvu za mir. @eljeli smo podi}i nivo javnog mi{ljenjao potrebama za ulazak BiH u NATO, ali i inicirati otvorenu diskusijueksperata iz ove ovlasti. Tako|e, okupljanje eksperata je pretpostavka zapokretanje budu}ih dijaloga me|u njima, kao i podr{ka dràve i dràvnihslu`benika, kao nosioca ovog procesa. Tako|e, projekat se fokusira i naaktivnom u~e{}u mladih, jer mladi }e definitivno u narednom periodupreuzimati dràvne funkcije.

Projekat gra|anima BiH omogu}ava da razviju svoje znanje i da sa svojimsugestijama i pitanjima u~estvuju u {to boljoj realizaciji projektne ideje.Posmatraju}i regionalno, ovaj projekat }e se fokusirati na pobolj{anjestabilnosti i razumijevanja u BiH, ali i zemljama u okru‘enju.

Ciljevi projekta su:· Upoznavanje gra|ana BiH sa prednostima pridru‘ivanja BiH

Partnerstvu za mir;· Uklju~ivanje BiH u Evropske Integracije;· Aktivno uklju~ivanje BH gra|ana u demokratske procedure;· Otvorena diskusija o me|ugrani~noj saradnji izme|u zemalja biv{e

Jugoslavije (sigurnost, trgovina bijelim robljem - prostitucija,antiterorizam, vizni re‘im, itd.)

6


· Promjena politi~ke klime u BiH;· Pobolj{anje imid‘a BiH u Jugoisto~noj Evropi, Evropi i svijetu;· Stvaranje pretpostavki za siguran ‘ivot i ostanak mladih u BiH -

da se mladi tretiraju kao budu}nost i klju~ni element stabilnosti iprosperiteta u BiH i regiji

· Razbijanje predrasuda i stereotipa koje gra|ani BiH imaju premaNATO-u, a koje su produkt prija{njeg sistema nakon DrugogSvjetskog rata.

Ciljne grupe u ovom projektu su nam: vlasti na svim nivoima (op{tinske,kantonalne, entitetske, dr‘avne), mladi u BiH, politi~ke partije ipodmladci politi~kih partija u BiH; mediji u BiH i regiji; omladinske iNVO mre‘e i inicijative iz regije; ostali NVO-i iz BiH i regije, kao i svigra|ani Bosne i Hercegovine.

U okviru projekta uradili smo sljede}e aktivnosti:

1) Anketiranje gra|ana BiH

Upitnici su distribuirani i popunjeni u: Banovi}ima, Banja Luci, Biha}u,Bijeljini, Bratuncu, Br~kom, Gra~anici, Jablanici, Konjicu, Prijedoru,Sarajevu, [irokom Brijegu, Travniku, Trebinju, Tuzli, Ugljeviku,Zavidovi}ima i Zvorniku. Ukupno je popunjeno 1.002 upitnika, 521 uFederaciji BiH, 411 u Republici Srpskoj i 70 u Br~ko distriktu BiH. Ciljovog anketiranja je bio da se dobiju osnovne informacije i mi{ljenja“obi~nih” gra|ana o ovoj temi. U svakom slu~aju svjesni smo da 1000upitnika nije reprezentativan broj za neku ozbiljniju analizu, ali nam jeposluìlo kao polazni parametar u po~etku projekta.

Zaklju~ci anketiranja:- Ve}ina gra|ana Bosne i Hercegovine je upoznata sa tim da jeBiH primljena u program partnerstva za mir. Ipak, samo njih 20,4 %

(svaki peti) zna koje je to godine bilo;- 59,3% ispitanika obuhva}enih anketom zna (dobro je

informirano) koje su to beneficije (pozitivne strane) ~lanstva

7


Bosne i Hercegovine u Partnerstvu za mir;- 69 % ispitanika podr‘ava mogu}i prijem Bosne i Hercegovine u

NATO savez. Istovremeno, svaki tre}i anketom obuhva}eniispitanika ne podr‘ava prijem BiH u NATO. Najvi{e ispitanikkoji podr‘avaju prijem BiH u NATO dolazi iz FBIH (76,4%), anajmanje iz Republike Srpske (59,4%);

- ve}ina anketiranih je upoznata sa time koje su pogodnosti ~lanstvaBosne i Hercegovine u NATO savezu;

- Isto tako, veliki broj ispitanika dao je ta~ne i konkretne odgovorena pitanje koji su uslovi koje zemlja-~lanica treba ispuniti kaouslov za prijem u NATO savez.

- 71% ispitanika iz ankete smatra da }e ulazak Bosne i Hercegovineu NATO ubrzati proces integracije BiH u Evropsku Uniju.

Veoma mali broj ispitanika (20 % ili svaki peti ispitanik) smatra da jedovoljno informisan o Euro-Atlantskim integracijama.

2) Ekspertni sastanak

Na osnovu rezultata analize i formalnih i neformalnih razgovora,kontakata, uklju~ivanjem ekspertnih savjetnika, prikupili smo relevatnekontakte i 19. 10. 2007. godine 2007. godine u zgradi ParlamentarneSkup{tine BiH organizovali Ekspertni sastanak na temu “Zna~aj ~lanstvaBosne i Hercegovine u Partnerstvu za mir”. Na sastanku su poredpredstavnika NVO-a u~estvovali i: predstavnici Ministarstva odbrane,Ministarstva sigurnosti BiH, SIPA, EUFOR, Grani~ne policije, OHR,OSCE, vojni analiti~ari, profesionalni vojnici, predstavnicime|unarodnih vojnih snaga i organizacija, predstavnici Hrvatske,Srbijanske, Britanske i Ameri~ke ambasade, nekoliko predstavnika medijaitd. Moderator sastanka bio je Vehid [ehi}, predsjednik Foruma Gra|anaTuzla, a uvodni~ari su bili: Bo{ko [iljegovi} – Predsjedavaju}iparlamentarne Komisije za odbranu i bezbjednost BIH u periodu 2003– 2006, Marina Pende{ – Zamjenik Ministra odbrane BiH; Generalpukovnik Sifet Podì} - Na~elnik Zajedni~kog {taba OS BiH; Osim obezbjednosti, kao veoma va`nom faktoru za BiH, tokom sastanka se

8


razgovaralo o zna~aju ~lanstva u Partnerstvu za mir i njegovom uticajuna politi~ko, ekonomsko i socijalno stanje u Bosni i Hercegovini.Sastanak je pokazao potrebu sna`nijeg i ve}eg djelovanja kako na{enevladine organizacije, tako i ve}eg broja njih, kao i lo{e tretiranje odstrane medija, odnosno nedostatak afirmativnog informisanja uspjehaBiH u oblasti reforme odbrambenog sistema i prijema u Partnerstvo zamir. Podr{ka koja je uslijedila Helsin{kom Parlamentu Gra|ana Tuzla nasastanku relevantnih predstavnika Ministarstva Odbrane BiH,Zajedni~kog [taba Oruànih snaga BiH, Ministarstva bezbjednosti BiH,Grani~ne policije, SIPE, OSCE-a, i drugih predstavnika bezbjednosnihstruktura, ukazala je jo{ jednom sljede}e opredjeljenje:

- BiH razumije i prihvata koncept kolektivne sigurnosti kao kamentemeljac dugoro~ne vojne strategije, a klju~ni element za stvaranjevojne sigurnosti jeste da BiH postane ~lanica NATO-a.

- BiH pozdravlja svoje pristupanje u NATO program i to potvr|ujepredanost na~elima i ciljevima nazna~enim u okvirnomdokumentu Partnerstvo za mir, i osnovnom dokumentuEvroatlanskog partnerskog vje}a.

- Ovo je veliki uspjeh BiH na njenom putu ka EU i NATO-u, ali iobaveza svih nas u BiH, kako u izvr{noj i zakonodavnoj vlasti,tako i u NVO, da gra|anima pribli‘imo kako sve povoljnosti,tako i obaveze koje treba da ispunimo do potpunog prijema uEU i NATO alijansu.

PREPORUKA sa ekspertnog sastanka:Vidljiva je potreba da Projekat “Zna~aj ~lanstva Bosne i Hercegovine uPartnerstvu za mir” traje minimalno do prijema BiH u NATO Savez ipotrebna je {ira podr{ka i drugih institucija i nevladinih organizacija.ZAKLJUÂK ekspertnog sastanka:Aktivno nastaviti rad na ovom projektu, a kroz kontakte i komunikacijusa gra|anima (debate), sna‘nije izraziti potrebu za ulazak BiH u NATO,a to tra‘i ispunjenje ciljeva PFP.

9


3) Javne tribine

Nakon zavr{etka ekspertnog sastanka uradili smo Izvje{taj koji smoprezentovali na javnim tribinama u 3 grada (op{tine) u BiH, a podnazivom:“Zna~aj ~lanstva Bosne i Hercegovine u Partnerstvu za mir»Javne tribine su organizovane u sljede}im gradovima:

MOSTAR- 21.2. u 11:00, prostorije Nansen dijalog centra MostarLokalni koorganizator bila je Inicijativa za razvoj i saradnju u Bosni iHercegovini - IRS (ured Mostar)Moderator Vehid [ehi} – Forum Gra|ana TuzlaUvodni~ari: Gosp. Bo{ko [iljegovi} - Biv{i predsjedavaju}i zajedni~kekomisije za reformu odbrane BiH iGeneral pukovnik Sifet Pod‘i} - Na~elnik Zajedni~kog {taba BiH.

BIJELJINA - 22.2. u 15:00, prostorije Narodne biblioteke BijeljinaLokalni koorganizator bila je Omladinska Grupa Helsin{kog Odbora zaljudska prava u RS, BijeljinaModerator Vehid [ehi} – Forum Gra|ana TuzlaUvodni~ari: Gosp. Bo{ko [iljegovi} - Biv{i predsjedavaju}i zajedni~kekomisije za reformu odbrane BiH iGeneral pukovnik Sifet Pod‘i} - Na~elnik Zajedni~kog {taba OS BiH

TUZLA - 25.2. u 13:00, prostorije Ku}e Plamena Mira,Moderator Vehid [ehi} – Forum Gra|ana TuzlaUvodni~ari: Gosp. Bo{ko [iljegovi} - Biv{i predsjedavaju}i zajedni~kekomisije za reformu odbrane BiH iG|a Marina Pende{, zamjenica Ministra odbrane BiH.

Na javnim tribinama su bili prisutni gra|ani, mediji, NVO i vladinipredstavnici itd., koji su imali priliku da pitaju sve ono {to je vezano zaovu temu, a eksperti su im davali adekvatne odgovore i poja{njenja. Ciljjavnih tribina je bio razvijanje otvorene diskusije o zna~aju ~lanstva Bosnei Hercegovine u Partnerstvu za mir, obaveza koje je BiH do sada ispunila

10


i obaveza koje jo{ uvjek nisu ispunjene, kao i razloga za njihovoneispunjenje. Isto tako, cilj je bio upoznati {iri krug gra|ana sa ovomtemom.

Pred vama se nalazi knji‘ica koja predstavlja zavr{nu aktivnost projekta„Partnetrstvo za mir i bh.dru{tvo“. Knji‘icu smo uredili na taj na~in {tosmo u njoj izdvojili sve va‘ne informacije o Partnerstvu za mir koje supomenute tokom implementacije projekta. Ovdje mo‘ete prona}inajosnovnije informacije o programu partnerstva za mir i prednostimaistog za budu}nost BiH i regije.

Knji‘icu smo {tampali u tira‘u od 1.000 komada i putem organizacija –~lanica Omladinske mre‘e u BiH distribuirali smo je gra|anima BiH, aista }e biti dostupna i na na{em web portalu www.omladina-bih.net

S po{tovanjem

hCa/ORC Tuzla

11


JAVNE TRIBINE

“Zna~aj ~lanstva Bosne i Hercegovine u Partnerstvu za mir”

Mostar, Nansen dijalog Centar21. februar 2008. godine

Bijeljina, Narodna Biblioteka22. februar 2008. godine.

Tuzla, Ku}a plamena Mira25. februar 2008. godine

Moderator tribina: Vehid [ehi}, predsjednik Foruma Gra|ana Tuzle

Uvodni~ari: Bo{ko [iljegovi}, biv{i predsjedavaju}i zajedni~kekomisije za reformu odbrane BiHGeneral pukovnik Sifet Pod‘i}Na~elnik Zajedni~kog {taba OS BiHMarina Pende{Zamjenik ministra odbrane BiH

Vehid [ehi}predsjednik Foruma Gra|ana Tuzle

Ja bih vam prvo zahvalio {to ste odvojilivrijeme da prisustvujete javnoj debati ozna~aju ~lanstva Bosne i Hercegovine uPartnerstvu za mir. @elim tako|e da sezahvalim doma}inima ovih tribina,Inicijativi za razvoj i suradnju BiH, ured uMostaru i Omladinskoj grupi Helsin{kog

12


odbora za ljudska prava RS – Bijeljina. Mi smo sa ovim aktivnostimazapo~eli u Sarajevu, a sada odr‘avamo ove javne tribine u Mostaru,Bijeljini i Tuzli, kako bi poku{ali gra|anima Bosne i Hercegovine na jedandruga~iji na~in i neposrednim kontaktom objasniti za{to je zna~ajno~lanstvo Bosne i Hercegovine u evroatlanskim institucijama.

Ja bih se posebno zahvalio Bo{ku [iljegovi}u koji }e biti jedan oduvodni~ara, a koji je bio ina~e predsjednik zajedni~ke komisije za reformuobrane Bosne i Hercegovine, i jo{ je uvijek aktivan u toj komisiji. A moramposebnu zahvalnost dati i Generalu Sifetu Pod‘i}u - na~elnikuzajedni~kog {taba Oru‘anih snaga BiH, {to je uzeo aktivno u~e{}e ucjelokupnom projektu.

Projekat «Partnerstvo za mir i BH dru{tvo» smo zapo~eli sa ciljem koji jejako bitan. @ivimo u dr‘avi u kojoj mnogo procesa jo{ uvjek nije zavr{eno.To je za mene kao gra|anina ove dr‘ave jako poni‘avaju}e. Sigurno dareforma nije zavr{ena do kraja i ostale su odre|ene obaveze na vlasti uBosni i Hercegovini da to ispune. A to je zna~ajno jer u ispunjavanju tihobaveza Oru‘ane snage Bosne i Hercegovine kao bitan segment mira istabilnosti u Bosni i Hercegovini, treba da postanu ravnopravan ~lanNATO saveza koji nije vi{e samo vojna komponenta, nego i politi~kakomponenta u Evropi. Time }emo u~initi da Bosna i Hercegovina stvoripretpostavke za bezbjedniju i stabilniju budu}nost nas koji ovde ‘ivimo.Meni je posebno drago {to u radu ovih tribina u~estvuju ljudi koji suimali aktivnu ulogu u ~itavom tom reformskom procesu.

Za{to govorimo o zna~aju ~lanstva BiH u Partnerstvu za mir? Dr‘avaBosna i Hercegovina je svojim ulaskom u Partnerstvo za mir stvorilaubje|enje kod mnogih dr‘ava da }e mo}i sigurnije ulagati svoj kapital.Zna~i ovim ~inom, ~lanstvom u Partnerstvu za mir, kasnije NATO savezu,sigurno da }e strane investicije daleko lak{e dolaziti u Bosnu iHercegovinu nego sada, kad imamo na‘alost nestabilno i politi~ko, asamim tim i ekonomsko stanje. Sigurno da ovakvi pokreti i ovakve javnedebate moraju biti i u na{em susjedstvu. Jer nismo svjesni ~injenice da

13


mnogo toga {to se desi u Zagrebu ili Beogradu ima refleksije i u Bosni iHercegovini. Mi }emo aktivnostima sa na{im prijateljima u te dvije dr‘ave,ali i Crnom Gorom poku{ati i tamo stvarati jednu pozitivnu atmosferugra|ana prema ovim institucijama.

Sigurno postoje podaci koliko stranih investicija je do{lo u BiH nakonzavr{etka ~itave ove reforme, nakon Partnerstva za mir. Ono za {to sezajedni~ki moramo boriti je da se o~uva finansijska potpora, ne samoprema oru‘anim snagama BiH, nego i ovim policijskim snagama. Me|utimtu reforma ide jako sporo, jer ja ne mogu kao gra|anin ove dr‘aveprihvatiti ~injenicu da }e nas skupo ko{tati ~lanstvo u Partnerstvu za mir,da }e nas skupo ko{tati ~lanstvo u NATO savezu. Mi smo vidjeli {tazna~i ljudski ‘ivot za vrijeme rata.

Ja bih za po~etak toliko, sada }u dati rije~ gospodinu Bo{ku [iljegovi}ukoji je bio predsjedavaju}i zajedni~ke komisije oba doma Parlamentarneskup{tine Bosne i Hercegovine, koja je ovaj posao fakti~ki dovela dokraja.

Bo{ko [iljegovi}biv{i predsjedavaju}i zajedni~ke komisije za reformu odbrane BiH

Dame i gospodo, ja vas pozdravljam.Mislim da nije bilo neke velike potrebe zaovolikim uvodom. Ja sam mislio da }eBosna i Hercegovina biti stablinija,bezbjednija ako bude ~lanica Partnerstvaza mir i ~lanica NATO-a. Ovo {to miradimo je nastavak procesa koji smomukotrpno radili u parlamentu. Mipolazimo od pretpostavke da jedan brojna{ih gra|ana, ne zna ba{ puno ili dovoljno{ta sve donosi prijem u Patnerstvo za mir,{ta smo sve u tim procesima ‘rtvovali.

14


Ja sam imao sretnu okolnost da sam bio doma}in i jedan od ljudi koji jeprimio prvog ministra odbrane Ujedinjene Njema~ke. ̂ ovjek koji je imao,kako on ka‘e, te‘ak zadatak da objedini dvije vojske koje su imale potpunorazli~ite i vojne doktrine, i naoru‘anje i filozofiju razvoja dr‘ava i takodalje. I taj ministar Ujedinjene Njema~ke vojske je ponosan {to je on bioprvi ministar koji je objedinio te dvije vojske, {to je u tom trenutkuizgledalo prili~no nemogu}e. A onda je njemu ka‘em: «Vidite {ta mi uBosni Hercegovini radimo. Mi objedinjujemo tri vojske koje su u jednommomentu bile zara}ene strane».

Dakle, to je ne{to {tonema svoje cijene, i kakovrijeme bude odmicalotek }emo biti svjesni {taje ura|eno po tompitanju. Mi polazimo odpretpostavke da jedanbroj na{ih gra|ana zna daje prvi proces po~eo umaju 2003 godine, veomaboja‘ljivo i stidljivo. U

drugoj fazi je na ~elu bio Ministar odbrane Bosne i Hercegovine NikolaRadovanovi} i amerikanac kojeg vi znate - to je dr. Rafi Gregorijan.

U decembru 2005 godine usvojili smo dva krunska zakona, a to su Zakono odbrani i Zakon o slu‘bi u oru‘anim snagama Bosne i Hercegovine,koji su kasnije bili ki~ma svega ovoga {to radimo, sad {to smo radili i {to}emo raditi u budu}nosti. Tada je izgledalo nevjerovatno da }emo s timzakonima smanjiti oru‘ane snage BiH na 10.000 profesionalnih vojnika,1000 civila i 5000 hiljada rezervista. To je bilo nemogu}e. Idemo odpretpostavke da radimo jedino u interesu na{ih gra|ana, ka‘emo da je topostignuto sa velikim te{ko}ama, uz velike kompromise i da da smo sviponosni na to. Gospodin [ehi} je govorio da }e, osim tog bezbjednosnogaspekta, ta sigurnost sa aspekta bezbjednosti privu}i strani kapital, koji

15


treba da osjeti svoju ekonomsku sigurnost u Bosni i Hercegovini.

U ovim izlaganjima imamo potrebe da govorimo {ta je Partnerstvo zamir, kad je pokrenuto od strane NATO-a. Imamo zemalja koje su ~lanicePartnerstva za mir i kao [vicarska nisu ~lanice NATO-a. Me|utim Bosnai Hercegovina je jasno i sna‘no rekla da, osim ove prve stepenice NATO-a - Partnerstva za mir - mi ‘elimo da BiH bude sigurna i bezbjedna i da}e biti takva onog momenta kad postane, kad bude primljena u NATOsavez. Pred gra|ane izlazimo s nekim op}im pitanjima, dozvoljavamo danas ljudi pitaju osnovne stvari. Potpuno smo sigurni da veliki broj na{ihstanovnika i naroda i gra|ana nije dovoljno upoznat s ovim. Mi na{egra|ane upoznajemo, jasno i sna‘no govorimo da je Bosna i Hercegovina~vrsto okrenuta za taj program i Partnerstvo za mir. Sve ovo {to proizilazije da bi ispunili te uslove za prijem u NATO i Evropsku uniju i da su tostrate{ki ciljevi Bosne i Hercegovine.

Ono {to me hrabri ovih dana bez obzira na sve te{ko}e je to {to jeMinistarstvo odbrane uradilo i sa NATO-m uradilo jedan dokument,prezentacijski model. Taj model ima par svojih oblasti. Izme|u ostalogto su politi~ka i sigurnosna pitanja, odbrambena i vojna pitanja, javnadiplomacija u upravljanju krizama i odgovore na vanredne situacije,administrativna pitanja, pitanja sigurnosti i za{tite resursa i tako dalje.

Vrlo kratko }u preletjeti ova politi~ka i sigurnosna pitanja. Ona obra|uju,izme|u ostalog, proces priklju~ivanja Bosne i Hercegovine u NATO savezi prijem u Partnerstvo za mir. Bosna i Hercegovina je u maju 2007 godinepotpisala proces planiranja i revizije - tzv. ”PAT” - gde je odre|en 31partnerski cilj BiH i NATO – a. Zajedno smo odredili te partnerske ciljeve,uspostavili smo koordinaciono tijelo na nivou Vije}a ministara Bosne iHercegovine, sa ciljem pobolj{anja resornog djelovanja u Bosni iHercegovini. Bosna i Hercegovina se opredjelila za ispunjenje ciljevaPartnerstva za mir. O njima }e vam vjerojatno govoriti vi{e na~elnikzajedni~kog {taba.

16


Bosna i Hercegovina }e nastaviti punu saradnju sa me|unarodnimkrivi~nim sudom za biv{u Jugoslaviju u skladu sa svojim obavezama izDejtonskog mirovnog sporazuma kao i svjetlu deklaracije sa samitaNATO-a u Rigi.

U ovom dokumentu je tako|er obra|eno i stanje u pogledu rje{avanjavi{ka naoru‘anja i vojne opreme. To je jako bitno. Mi smo od 1996 godinepa nadalje imali i jo{ uvijek imamo vi{ak naoru‘anja i vojne opreme,me|utim sve je to stavljeno pod kontrolu. Do kraja 2007 godine uni{tenoje u industrijskim postrojenjima Bosne i Hercegovine 2952 tone nestabilnemunicije.

Ima jo{ ne{to, ne{to {to je ovde obra|eno a to je novina, nabavljanje,no{enje i dr‘anje oru‘ja i municije u vlasni{tvu gra|ana bi trebalo da seuredi jednim novim zakonom. Mislim da je taj proces ve} pokrenut. Mismo poku{ali i da da donesemo zakon o za{titarskim firmama, odnosnoagencijama i organizacijama. Mislim da je i to u podmakloj fazi.

Dalje, {to se ti~e stanja u oblasti deminiranja, done{en je Zakon odeminiranju na nivou Bosne i Hercegovine. Postoji strate{ki plan koji jeura|en 2005, pa strategija protivminskog djelovanja i tako dalje. Ono{to {to je jo{ uvjek zabrinjavaju}e je da je trenutno ukupna povr{ina podminama u BiH blizu 2000 km², to je ne{to manje od 4 % od ukupneteritorije Bosne i Hercegovine, {to je tako|er jako zabrinjavaju}e i {toima svoj uticaj na sveukupnu bezbjednost.. Nacrt novog strate{kog plana2009-2019, govori da bi trebali biti optimisti, jer po njemu BiH 2012treba da bude dr‘ava bez mina.

Dalje, u dokumentu su obra|ene i oblasti ljudskih prava i za{tita manjina,vladavine prava, sudstvo, policijska reforma, borba protiv korupcije, borbaprotiv organizovanog kriminala, borba protiv trgovine ljudima, sigurnostgranice, borba protiv terorizma, demokratska kontrola nad oru‘animsnagama. Ovdje }u se malo zadr‘ati, po{to sam bio jedan od aktera toga.Jedan od vrlo zna~ajnih segmenata kontrole tih procesa je upravo ta

17


civilna, odnosno parlamentarna kontrola. U dobro ure|enim i modernimdr‘avama to je to je vrlo zna~ajan segment.. Mislim da taj parlamentarninadzor kod nas dobro funkcioni{e. Na ~elu te prlamentarne komisije sadje profesor Branko Zrno. Njegovi zamjenici su gospodin D‘aferovi} izreda bo{nja~kog naroda i Slobodan [araba iz reda srpskog naroda. Takomisija je, ja sam potpuno siguran, ne{to najbolje {to imamo parlamentu.To su ljudi koji imaju imaju potpuno sli~no razmi{ljanje kao mi, koji dajupotpunu i sna‘nu podr{ku i ministru odbrane i njegovim zamjenicimaMarini Pende{ i Igoru Crnaku, na~elniku zajedni~kog {taba i njegovimsaradnicima.

Jo{ jedna oblast je posebno obra|ena, a to su odbrambena i vojna pitanjaodbrambene reforme, glavni ciljevi odbrane, odbrambene reforme u Bosnii Hercegovini i tako dalje. Ovdje }u zavr{iti i spreman sam kasnijeodgovarati na va{a pitanja. Hvala.

General pukovnik Sifet Pod‘i}Na~elnik Zajedni~kog {taba OS BiH:

Ja se prvenstveno ‘elim zahvalitiorganizatorima na pozivu za u~estvovanjena debatama. Ja sam Sifet Pod‘i}, na~elnikOru‘anih snaga Bosne i Hercegovine.

Najbitnije je u svemu da su ljudi koji su upoziciji da ovo rje{avaju {irokih pogleda ida vide koji je cilj krajnji partnerstva zamir. Definitivno bez odlaska u Brisel i bezuklju~enja u NATO savez i Evropsku uniju,nas mena nigdje, ni politi~ara ni gra|aninani bilo koga. Ja na po~etku moram krenutiod istambulskog samita NATO-a 2004godine.

18


Vi znate da je Dejtonskim mirovnim sporazumom definitivno biloodlu~eno da je nivo odbrane BiH na nivou entiteta. 2004 godine, kada jeBosna i Hercegovina izrazila namjeru da pristupi - kako je to tada re~eno– kratkoro~no u Partnerstvo za mir, a dugoro~no u NATO. Na samitu jere~eno da BiH ne}e mo}i u}i u integraciju zbog toga {to ima dvije vojske,dva ministarstva odbrane, dva bud‘eta i tako dalje. Re~eno nam je da,ukoliko ‘elimo u}i u ove integracije, moramo izvr{iti reformuodbrambenog sistema, napraviti jednu vojsku, jedno ministarstvoodbrane, jedan bud‘et, i onda razgovarati o tome. Na svu sre}u, ParlamentBosne i Hercegovine je 2004 usvojio da vojsku dva entiteta, prenese nadr‘avni nivo. Tada je, kao {to je gospodin [iljegovi} naveo, formiranakomisija za reformu odbrane. Imperativ te komisije nije bio samo da ispunizahtjev alijanse, da pod svaku cijenu u|emo u Partnerstvo za mir i NATO,iako je to bilo opredjeljenje Parlamenta.

Onda su nastali ogromniproblemi. Znate, jedannarod ne ‘eli ukinutislu‘enje vojnog roka, druginarod ne ‘eli ukinutiogromne rezerve i takodalje. U svemu uspjeli smona}i kompromis, i napravilismo ova dva klju~nazakona: Zakon o odbraniBosne i Hercegovine i

Zakon o slu‘bi u oru‘anim snagama Bosne i Hercegovine.

Pet je osnovnih zadataka koji su tada stavljeni pred oru‘ane snage BiH:

Prvi je u~e{}e u operacijama kolektivne sigurnosti, u operacijama zapodr{ku miru i samoodbrani, uklju~uju}i i borbu protiv terorizma.

19


Drugi je pru‘anje vojne odbrane Bosni i Hercegovini i njenimdr‘avljanima u slu~aju napada. Ova druga misija je fakti~ki glavna u svimvojskama. Mi ‘elimo kolektivnu sigurnost, kolektivnu integraciju podki{obran Evrope, pod ki{obran u NATO-a. A kada postanete ~lan savezaimate ugovore koji ta~no obavezuju. Sve zemlje u regionu: Hrvatska,Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija su izrazile isti cilj i istu namjerui neke su na putu ispred nas, neke su malo iza nas.

Tre}i zadatak je pomo} civilnim strukturama vlasti u reagovanju naprirodne katastrofe i nesre}e. Ja se stvarno ponosim, time {to su tokompro{log ljeta oru‘ane snage Bosne i Hercegovine, pored svih na{ih silnihcivilnih za{tita, ugasile 4 najve}a po‘ara u Bosni i Hercegovini. Akointeres dr‘ave, interes gra|ana stavite iznad svog interesa onda nije toproblem. Pokrenuo sam i inicijativu sa na~elnikom vojske Hrvatske, teSrbije i Crne Gore i u toku aprila mjeseca mi }emo prebaciti u Mostar iliâpljinu helikoptere i posebne jedinice, i mi }emo biti spremni mnogobolje ove godine da pru‘imo pomo} u elementarnim nepogodama.

Dalje, {to se ti~e protivminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini, miimamo bataljon deminera koji svake godine prebaci svoju normu, kojitako daje ogroman doprinos u ~i{}enju mina i ispunjavanjume|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. U tom smislu dakle mismo iskoristili priliku da kreiramo nove oru‘ane snage i da za kratkona|emo najoptimalnija rje{enja.

U skladu sa preporukama Komisije za reformu odbrane, savjetima izNATO {taba u Sarajevu i na{om vizijom, Parlament Bosne i Hercegovineje donio ova dva zakona i Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine je donijelojednu vrlo va‘nu odluku 2007 godine u junu. Rije~ je o Odluci o veli~ini,strukturi i rasporedu oru‘anih snaga na prostoru Bosne i Hercegovine.Odlu~ili smo da ova dr‘ava financira 10.000 profesionalnih vojnika, 1.000civila, i 5.000 aktivne rezerve. Te{kom mukom smo do{li na ovu cifru,bilo je mnogih koji su nas opstruirali i bili protiv ovoga. @elim da vamka‘em da smo kroz ukidanje slu‘enja vojnog roka i ukidanje masovne

20


rezerve dali stra{an signal, a taj signal se stra{no cijeni u Briselu.Kad smo mi to uradili, poslije nas Hrvatska je uvela dobrovoljno slu‘enjevojnog roka. Pa su vidjeli da ve} nema odziva i mislim da }e vrlo brzobiti ukidanje. Srbija je sada ve} uvela civilno slu‘enje vojnog roka.E, u tim zakonima spada regulisanje i strate{kog plana na nivou dr‘ave.Danas imamo zajedni~ki {tab, imamo operativnu komandu, imamokomandu za podr{ke. Formirali smo tri pje{adijske brigade, brigadezra~nih snaga i protivzra~ne odbrane, brigadu tehni~ke podr{ke. Formiralismo i komandu za podr{ku, koja u svom sastavu ima komandu za obuku,komandu personala i komandu za logistiku. Sve je to bilo regulisanopredsjedni~kom odlukom. Zajedni~ki {tab i sve komande zajedni~kogoperativnog nivoa su u skladu sa standardnima i zahtjevima NATO saveza.Mi smo tu bili vrlo rigorozni. Trebalo je otpustiti negdje oko 4.000profesionalnih lica iz vojske, trebalo je premjestiti, izmije{ati svedosada{nje komponente vojske i tako dalje. To se sigurno odrazilo i nana{e gra|ane, porodice koje su ‘ivjele od toga. Ipak, na‘alost, mi smo tomorali uraditi. Morali smo postaviti striktne kriterije: da vojnik moraimati najmanje zavr{enu srednju {kolu, da ne mo‘e biti stariji od 35 godina,i tako dalje.Svi mi u ovom smo vrlo svjesni da jo{ uvijek imamo ratni dio vojske.Najve}i broj ljudi u oru‘anim snagama su ljudi koji su pro{li rat. Kadasmo postavili ove o{tre kriterije, onda smo morali otpustiti jedan dioljudi. I tako da nam sada u oru‘anim snagama nedostaje oko 820 ljudi.Ve} sljede}e sedmice trebao bi iza}i konkurs, gdje bi primili oko 300ljudi. Ti ljudi su ipak najmanje optere}eni svime onime {to smo ja i mojekolege pro{le. Tu }e biti mogu}nosti {kolovanja, napredovanja i takodalje do nekih visokih ~inova. To }e biti ljudi koji }e biti jezgro, koji }epredstavljati Bosnu i Hercegovinu u NATO savezu.

Multietni~ki sastav: sve komande su mulitetni~kog sastava, izuzevpje{adijskih bataljona. Multietni~ki sastav vojske prestavlja novi izazovkoji je garancija, ja mislim povjerenju svih gra|ana Bosne i Hercegovineu oru‘ane snage. Zavr{ili smo prvu fazu uspostave jedinica. Ja sam prvogdecembra pro{le godine na sve~anosti u Rajlovcu zvani~no izvijestio

21


Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine kao vrhovnog komadanta oru‘anihsnaga, da je zajedni~ki {tab odnosno ministarstvo odbrane zavr{ilopostavljeni zadatak oko rekonstrukcije oru‘anih snaga, da su sve jedinicesmje{tene na svoje lokacije, da su, da su restruktuirane onako kako je tonjihovom odlukom bilo doneseno.

Ipak, napravljen jesamo okvir i trebajo{ mnogo togauraditi. Zato sene}u slo‘iti sag o s p o d i n o mVehidom da smozavr{ili. Nismozavr{ili, vojske suuvijek u tranziciji.A kako ta misijaispada u svijetu,tako se vojska

prilago|ava i svoje formacije i tako dalje.Ja }u da vas upoznam gdje su smje{tene te na{e jedinice. Tri pje{adijskebrigade, brigada tehni~ke podr{ke i baza zra~nih snaga su na svojimmjestima. êtvrta brigada ima svoju komandu u âpljini i ima svojebataljone u Bile}i, Mostaru i Livnu. Peta brigada ima svoju komandu uTuzli i ima svoje bataljone u Bijeljini, Kiseljaku i Zenici i @ep~u. [estabrigada sa komandom u Banja Luci ima svoje jedinice u Biha}u, Doboju,Prijedoru i Ora{ju.

U ovoj godini mi smo zapo~eli, ve} je i na{e te‘i{te na popisu vi{kanaoru‘anja. Pozivamo vas medije, nevladine organizacije i sve, insistirajtei tra‘ite da se Bosna i Hercegovina {to prije osloba|a vi{ka naoru‘anja.Ne samo {to je to opasno za sve na{e gra|ane, jest opasno. Budimo realni:u ratu smo kao krtice skupljali naoru‘anje. Ko je god iz Evrope i svijetaponudio bilo {ta od naoru‘anja, mi smo sve prihvatali. Nama su sadamagacini krcati sa dosta nestabilne municije. Ja molim insistiram, tra‘im

22


preko Ministarstva odbrane, preko Predsjedni{tva, Parlamenta i svih. Mismo ta~no definisali {ta je to {to nama treba za budu}e oru‘ane snage, zana{e misije. Vr{ite pritisak, vr{ite pritisak na civilne vlasti da se oslobodetoga.

Marina Pende{zamjenik ministra odbrane

Ja mislim da se ne}u ponavljati, s obziromda je ovo tematika koju su prethodnigovornici ve} obra|ivali. Ipak postoja}esigurno neke dodirne ta~ke u momizlaganju sa gospodom koja su govorilaprije mene, pa }u postaviti tri pitanja: Dali su partnerstvo za mir i NATO izazovi zaBiH, {ta se uradilo i koji su pozitivni efektireforme odbrane, gdje smo sada i koji suto pozitivni efekti u dru{tvu?

U momentu kada se predsjedni{tvo u 2001 godini na neki na~inopredjelilo jednim zaklju~kom da BiH treba biti ~lanica partnerstva zamir i NATO-a, mislim da je to bio veliki izazov, prije svega misle}i natada{nji ustroj BiH, na ustroj oru‘anih snaga unutar BiH, jer su u tomperiodu postojala dva entitetska ministarstva - dva ministra odbrane, trivojske - odnosno tri komponente unutar ta dva ministarstva. Nakontoga su ipak ljudi koji su bili izabrani i u parlament i u predsjedni{tvoBiH donijeli jednu odluku zajedno sa predstavnicima me|unarodnezajednice o tome {ta je potrebno u~initi kako bi BiH krenula naprijedkako bi partnerstvo za mir bila sada{njost a ne budu}nost ili ne{to ~emuse te‘i, odnosno kako bi ~lanstvom u NATO-u pomogli BiH svi zajednoda bude ~lanicom EU.

^lanstvo u NATO-u nije samo odbrambeni savez - svi znamo da je toujedno i politi~ki savez, i iz toga proizilaze obaveze. Obzirom da je prije

23


toga trebalo reformirati odbranu kao najosjetljivije pitanje, mislim dasmo u BiH imali sre}e, jer je u tom periodu bila velika ve}ina ljudi uparlamentu, predsjedni{tvu i vije}u ministara koji su to vrlo ozbiljnoshvatili.

Oni su pristupili reformi odbrane na na~in da su donesena dva zakona:Zakon o odbrani i Zakon o slu‘bi. Postojao je zaklju~ak, odnosno potvrdaod strane predsjedni{tva, formirana je zajedni~ka Komisija za odbranu isigurnost u oba doma parlamentarne skup{tine koja je uveliko pomogla iparlamentu i vije}u ministara i ministarstvu odbrane. Usvojena jesigurnosna strategija, odnosno politika iz koje je proiza{la odbrambenapolitika - a to su ustvari ova dva zakona koja su naslonjena na tuodbrambenu politiku potvr|enu od strane predsjedni{tva.

Pored ovoga iz proisteklih zakona pristupilo se reformi oru‘anih snaga.Moram vam dati do znanja da je 10.000 vojnika bio cilj. Predsjedni{tvoje donijelo odluku o veli~ini i strukturi, rasporedu i lokaciji oru‘anihsnaga na na~in da je to postignuto koncezusom - zna~i sve tri ~lanapredsjedni{tva dali su potporu. Mi smo vodili ra~una o trenutnojzastupljenosti naroda, po zakonu o odbrani BiH. Ministarstvo odbrane,odnosno oru‘ane snage BiH ~ine predstavnici i pripadnici tri komponentenekada{nje vojske a to su vojska RS, FBIH i HVO. Vodili smo ra~una i obroju ljudi po popisu iz 1991, o perspektivnim lokacijama, o regionalnojzastupljenosti. Izna{li smo jedno rje{enje koje je u biti bilo prihvatljivoza sve i za{to smo mi dobili potporu u parlametnu.Usvajanjem ta dva zakona i ove odluke predsjedni{tva postigli smo ciljkoji je NATO dao pred nas, da bi smo mogli postati ~lanica partnerstvaza mir, a to je da smo uspostavili demokratski nadzor nad oru‘animsnagama. Dr‘avni parlament ima svoju ulogu u svemu jasno definiranuzakonima i ovlastima, imamo jedinstvene oru‘ane snage i jedinstven lanaczapovjedanja. Prije usvajanja ovih zakona u 2005, mi smo imaliadministrativni i operativni lanac zapovjedanja koji je po~injao odpredsjedni{tva ali su tada imali i uloge predsjednici entiteta, odnosnoentitetski ministri iako je tada postojalo dr‘avno ministarstvo.

24


Mi sada imamo lanac koji po~inje od predsjednika kao vrhovnogzapovjednika oru‘anih snaga, preko ministra - odnosno na~elnikazajedni~kog sto‘era, gdje poslije zajedni~kog sto‘era postoje dvijeorganizacijske cjeline - a to su operativno zapovjedni{tvo na koje jenaslonjeno 5 brigada, tri pje{a~ke i brigada takti~ke potpore i zra~nihsnaga i zapovjedni{tvo za potporu koje treba da osigura potporu i upersonalu kao i finansijsku i logisti~ku potporu tim svim brigadamaodnosno tom cjelokupnom sustavu oru‘anih snaga.

Mislim da se povisio stupanj povjerenja u oru‘ane snage BiH. Zahvaljuju}iusvajanju zakona o upu}ivanju u mirovne misije, bilo da se radi opripadnicima oru‘anih snaga, policijskim ili dr‘avnim slu‘benicima, mismo postigli to da smo formirali u okviru koalicijskih snaga jednupostrojbu koja uni{tava neeksplodirana ubojita sredstva. Za sredstva kojase izdvajaju za tu postrojbu imamo punu potporu i od strane predsjedni{tvai od strane vije}a ministara ali i parlamenta, {to zna~i to je na{ zajedni~kiprojekat i zajedni~ki cilj i svi smo zajedno u~estvovali u tome. Mislim daje ta postrojba za uni{tavanje, iako broji samo 36 ljudi, bila jedan odklju~nih razloga zbog ~ega smo pozvani u Partnerstvo za mir.

Dobili smo i jedinstven prora~un zahvaljuju}i reformskom sustavu, zakoji opet nismo sami mi kao ministarstvo odbrane pravili taj prora~unnego smo kroz sesije zajedno sa zajedni~kom komisijom oba domaparlamentarne skup{tine i ljudima iz drugih sigurnosnih institucija iorganizacija bilo da se radi o ministarstvu sigurnosti, SIP-i, OSI-i iligrani~noj slu‘bi zajedni~ki pravili jedan prijedlog koji je na~elno uvijekdobijao potporu u parlamentu. Morate znati da prora~un dr‘avnihinstitucija, a samim tim i prora~un ministarstva odbrane BiH ne ovisisamo o dr‘avnim institucijama nego ovisi i o entitetima zbog nedostatkazakona o fiskalnom vije}u, gdje se jasno definira pogotovo nakonuvo|enja PDV-a koliki je taj omjer sredstava koji se dodjeljuje dr‘avi akoliko dobivaju entiteti.

Dobili smo oru‘ane snage koje kroz zakon, kao prvo imaju zada}u da

25


~uvaju granice BiH, drugo da sudjeluju u mirovnim misijama i imamoobavezu za civilno-vojnu suradnju. Pored na{eg sudjelovanja van granicaBiH, gdje smo se pokazali kao osposobljeni i dorasli svim onimstandardima za koje ~lanice NATO-a ka‘u da trebamo dosti}i, mi smoto dostigli i pokazali da znamo. Mi sada poku{avamo, iako nas ne prateostale institucije, da i unutar BiH kroz pomo} civilnim strukturama istanovni{tvu damo svoj doprinos i da opravdamo svaku KM koju je poreskiobveznik dao ministarstvu odbrane.

Vjerujem da }emo uskoroimati jedan operativnicentar na raziniministarstva odbrane.Zbog nepostojanjaodre|enih zakona nadr‘avnoj razini u smisluuvezivanja svih institucijaod dr‘ave do najni‘e razinene}emo biti u prilici naadekvatan na~in odgovoritiodre|enim problemima izazvanim katastrofama koje se mogu desiti uBiH. Uprkos tome smo pro{log ljeta pokazali da su, bez obzira nanepostojanje svih tih procedura, Oru‘ane snage BiH pomogle ga{enjuzna~ajnog broja po‘ara, za{titile ljude i imovinu.

Trenutno razgovaramo o akcijskom partnerskom programu. Gospodin[iljegovi} je nabrojao odre|ene aktivnosti koje nisu samo u ingerencijiministarstva odbrane, a koje je napravilo veliki dio posla a to samo jestruktuiralo oru‘ane snage, zbrinulo ljude. Ne ka‘em da su svi zbrinutina onaj na~in kako su o~ekivali, ali ipak ovo je reforma gdje je zna~ajanbroj ljudi van sustava oru‘anih snaga, a ipak je na adekvatan na~in zbirnut.Moram ipak re}i da je FBiH u tome ranije prepoznala koji su to pozitivniefekti, imamo odre|enih problema u RS, ali ja vjerujem da }e u skup{tiniRS biti usvojen zakon koji }e omogu~iti daljnje povoljnije umirovljenje

26


za nekih 150 dosada{njih pripadnika oru‘anih snaga kojima za mjesecdana isti~e raspored.

Problemi sa kojima se ministarstvo odbrane trenutno susre}e i koji gaspre~avaju da se konkretno bavi problemima jeste nepostojanje Zakonao dr‘avnoj imovini. Mi sada anga‘iramo zna~ajan broj ljudi za ~uvanjeneperspektivnih lokacija, neperspektivne imovine bilo da se radi opokretnoj ili nepokretnoj. Kada govorimo o pokretnoj, tu se mo‘e mislitina naoru‘anje i municiju koja se nalaze u nekim neperspektivnimskladi{tima. Da bi mi to osigurali, odnosno da to ne bi neko zloupotrijebioi kako bi o~uvali odre|eni stupanj sigurnosti u BiH, mi anga‘iramo ljude,anga‘iramo de‘urstva i pla}amo im hranu i smje{taj i eventualno odvojen‘ivot. Smatramo da bi rje{avanjem pitanja perspektivne i neperspektivneimovine sebe skinuli veliki balast - najmanje 30% svega onoga {to nammo‘e dati za daljnje aktivnosti.

[to se ti~e vi{kova naoru‘anja, o ~emu je govorio gospodin [iljegovi},mi imamo usvojen plan, bolje re~eno politiku rje{avanja vi{kovanaoru‘anja koju smo zajedno usaglasili sa predstavnicima me|unarodnihorganizacija - prvenstveno NATO sto‘era u Sarajevu, koji je opet potvrdada se u BiH dobro radi jer nijedna dr‘ava u na{em susjedstvu nema NATOu svojoj dr‘avi, nego svi imaju NATO predstavnike ali u NATO-u uBriselu. Mi smo se opredijelili da dio tog vi{ka mo‘emo prodati po nekimodre|enim uvjetima i Zakonima i svim onim ograni~enjima na koji na~inse vr{i prodaja naoru‘anja, ili ih uni{titi ili donirati. Jedini problem je {tojo{ uvijek nije potpisan Sporazum sa vladama entiteta koji govori ona~inima ili bolje re~eno o sudjelovanju predstavnika entitetskih vlasti utom procesu. Jo{ uvijek se nismo usaglasili da ne smijemo to naoru‘anjeprepustiti entitetima kada je u pitanju prodaja, uni{tavanje ili doniranje.

Ipak je ta odgovornost na Ministarstvu odbrane BiH, jer je municija uvlasni{tvu Ministarstva odbrane. Sada predstoji reforma drugih institucijakoje trebaju na neki na~in pratiti Ministarstvo odbrane. Vi znate da smodo kraja 2007 planirali preuzeti sve ovlasti od EUFORA u BiH, ali onda

27


se desio odre|eni politi~ki problem odnosno ostavka predsjedatelja[piri}a, tako da je ta politi~ka situacija prolongirala preuzimanje ovlasti.Vjerujem da }emo do kraja godine preuzeti ostatak ingerencija odEUFORA, ~ime }emo pokazati da smo educirani osposobljeni i da sigurnomo‘emo biti garant svakom gra|aninu unutar BiH kada je u pitanjunjegova sigurnost, naravno u okviru zakona i onih ovlasti koje sudefinirane kao ingerencije ministarstva odbrane. Najbitnije je da se stvorimogu}nost ili ‘elja stranih ulaga~a da tr‘i{te BiH bude tr‘i{te u kome }ebiti odre|enog privrednog zamaha, a ne da BiH bude mjesto gdje }eneko, uvjetno re~eno, odlagati otpad.

Budu}nost BiH u biti zavisi od gra|ana BiH, odnosno ljudi koji jepredstavljaju. Ja vjerujem da je Ministarstvo odbrane dosad zajedno saljudima iz Parlamenta, Predsjedni{tvom i Vije}em ministara na adekvatanna~in radilo. Vjerujem da je jako bitna potpora gra|ana BiH i da je jakobitno prezentirati u~injeno gra|anima, kako bi i oni sami koji imajuodre|ene dvojbe, bojazni i razo~arenja bili zadovoljni napretkom. Nisusvi jednako sretni zbog toga {to postoje jedinstvene oru‘ane snage, ali jamislim da je bitnije da se prezentira {ta zna~i kolektivna sigurnost, {tanam zna~i kada smo ~lanica jednog saveza koji garantira sigurnost, {tazna~i kada mi unutar tog saveza mo‘emo potpisivati odre|ene bilateralnesporazume, koji se ne ti~u samo odbrane i sigurnosti nego se ti~u i privredei educiranja i {kolstva. Mislim da su puno ve}i pozitivni efekti nego {tosu negativni. Negativni naravno moraju postojati, negativan efekat je taj{to morate izdvojiti zna~ajan dio sredstava na obuku i modernizovanjeoru‘anih snaga i novu opremu koja mora biti kompatibilna sa onimsnagama ukoliko upu}ujete u mirovne misije. Negativan efekat mo‘e bititaj {to niko ne mo‘e biti siguran i ne mo‘e tvrditi da se nikome ne}eni{ta desiti u nekoj mirovnoj misiji. To su ti negativni efekti, ali ipak kadase stavi koji su to pozitivni efekti i da cijela zajednica mo‘e dobiti vi{emislim da se taj rizik isplati. Evo toliko, ja sam tu ukoliko ima kakvihpitanja.

28


29


PITANJA

PITANJE MOSTAR: Gospodine Pod‘i}u, ko kontrolira vi{ak naoru‘anjai municije, odnosno, koliko je tog nekontroliranog?

General pukovnik Sifet Pod‘i}:Upravo sam to htio re}i. Ne samo{to je ono nestabilno, ono je inesigurno. Ja imam zadatak da sana{im vojnicima vr{im osiguranjesvega toga, i ja dnevno imam 903vojnika na stra‘i. Ti vojnici, daklenjih 903 bi trebalo da budu na obuci,trebalo bi da budu na {kolovanju itako dalje. Oni moraju to ~uvati, jerse na‘alost na{a vlast jo{ uvjek borioko toga tko }e to prodati i ~ije }eto, i ja vam iskreno ka‘em trenutnoje to na{a najve}a smetnja. Ovo jeproblem koji trenutno nas u reformidobro usporava.

PITANJE MOSTAR: [ta }e biti sa vojnim {kolama i {kolovanjemprofesionalnih vojnika u BiH?

General pukovnik Sifet Pod‘i}: Dakle, kao {to znate da nemamo vojnog{kolstva i procjenili smo da ne}emo razvijati vojno {kolstvo u BosniHercegovini. Sad }u vam re}i {ta zna~i Partnerstvo za mir. Ulaskom uPartnerstvo za mir, {kolovanje na{ih starje{ina i vojnika se pove}alo za300%. Mi sada imamo negdje oko 260 ljudi koji se {koluju u inostranstvu.To je ogroman broj za Bosnu i Hercegovinu. Ljudi su u najsavremenijim,najboljim {kolama, i civilnim i vojnim {kolama, od Amerike, prekoNjema~ke, Turske, Gr~ke i tako dalje.

30


PITANJE MOSTAR: Kakve su obaveze Bosne i Hercegovine, posebnona{ih vojnih jedinica u u~estvovanju u misijama u NATO-u? Ovdje mislimna deminere.

General pukovnik Sifet Pod‘i}:Ako ‘elimo u kolektivnu sigurnost,ako ‘elimo u NATO, ondanormalno moramo i ne{toponuditi. I mi smo toga i svjesni.Gledali smo da na|emo ono {to jenajracionalnije, najjeftinije, da nebi ko{talo ni ovu dr‘avu. Na ‘alostekomomska mo} na{e dr‘ave jetakva da mi nismo mogli ponuditi,npr. dva aviona, da idu u sastavNATO/ kolektivnih oru‘anihsnaga. Morali smo ponuditi ljude.Mi trenutno imamo u mirovnim misijama u Iraku jedan vod za uni{tavanjeneeksplodiranih ubojnih sredstava. Na putu je i Odluka predsjedni{tvaBosne i Hercegovine da se to poja~a za jo{ jedan vod koji bi i{ao naosiguranje lokacija.

Ja znam da neki to tuma~e ovako, neki onako. Dakle ako ‘elite u ne{tou}i, morate ne{to ponuditi. Mi trenutno NATO-u nudimo jedan, kao tozovu ”nis capibility”. I trenutno smo, ja }u re}i u svjetu, pored nas jednaUkrajina, zemlja koja ima najbolji izgra|eni kapacitet za uni{tavanjeneeksplodirnih bojnih sredstava. Tako da je potra‘nja za na{im vojnicimaove specijalnosti.

PITANJE BIJELJINA: Mene interesuje za{to se sva|ate oko te vojneimovine izme|u entiteta? âs je va{a, ~as je jednog entiteta, ~as drugog.Drugo pitanje: Kada u|emo u NATO protiv koga }emo se mi boriti ovdjeOS BiH - protiv Srbije, Hrvatske ili Crne Gore, i ho}emo li kao NATObombardovati opet Srbiju i tako odobravati to? Ili }emo samo i}i u Irak?

31


[ta imamo mi kao gra|ani koristi od te vojske?

General pukovnik Sifet Pod‘i}: Hvala lijepo. Pitanje je na mjestu i vrloispravno. Dakle morate prvo shvatiti {to sam rekao da imovinom neraspola‘e vojska, nego Ministarstvo odbrane - odnosno Vije}e ministara.Onda Ministarstvo dijeli ono {to je potrebno vojsci itd. Mo} vi{e nije ugeneralskim rukama nego je kod civila. Hajdemo biti malo realni ljudi,entiteti su imali svoje oru‘ane snage, svoju imovinu. Federacija svoje,Republika Srpska svoje. Data je, dakle, odluka i od strane vlade RS i odstrane Vlade Federacije da budu}e oru‘ane snage preuzmu svu imovinukoja je njima neophodna za dalji ‘ivot i rad. I mi smo to napravili i uradili.Problem je nastao sa vi{kovima o kojima govori Bo{ko [iljegovi}. [tauraditi sa tim vi{kovima? Bio je pripremljen jedan zakon kojim je re~enoda }e se BiH rije{iti vi{ka naoru‘anja. BiH nije izvozila ni{ta, entiteti da.Entitetske vojske da, ali BiH ne. E vidite, postavili smo to pitanje i uMostaru, da li je ispravno te vi{kove izvoziti, prodavati ili je ispravnouni{titi ih? Kada je gospodin Radovanovi} 2005. predlo‘io Zakon oprodaji lakog naoru‘anja, mi smo tada dobili ogromne politi~ke poene uEvropi. Sada se odjednom nametnulo, nekim {apta~ima, do{apta~ima ijednom i drugom premijeru da stra{no puno para entiteti mogu zaraditiod prodaje vi{ka naoru‘anja i municije.

I jedan i drugi premijer Vlade imaju opravdane razloge da tra‘e da se diotih sredstava prepusti Vije}u ministara, odnosno Ministarstvu odbraneza tro{kove, a da se ostatak novca vrati entitetskoj Vladi da bi oniispla}ivali ratne dugove. I jedna i druga Vlada su ostali jako puno du‘nigra|anima {to su im mobilisali traktore, buldo‘ere itd.

Sa druge strane ja bih volio da sam kao kolega Zdravko Pono{ u Srbiji,koji je od svih kasarni, oru‘ja koje je prodao, rije{io, sav novac vrationazad u vojsku. Kupio bih novo oru‘je, modernizovao kasarne, mo‘dakupio i avione. To i jeste sada problem, nadam se da je pred zavr{etkomu slede}oj sedmici i to je pored svega onoga {to ste dodali jako punosporova.

32


Drugo va{e pitanje. Protiv koga }emo se boriti? Ja sam rekao da se niprotiv koga ne}emo boriti. Ne}emo se mi ovdje boriti niko protiv nikoga.Ja i moj kolega Josip iz Hrvatske, Zdravko Pono{ iz Srbije i moj kolegaJovan Lap~evi} iz Crne Gore potpisali smo iste sporazume da svi ho}emoda se bavimo ne~im drugim, da vojsku koristimo za ne{to drugo i ho}emoda svi idemo u istu kolektivnu sigurnost u Partnerstvo za mir i ho}emoda idemo u NATO savez. A koristi od NATO saveza mogu imati svigra|ani BiH. Nave{}u vam ovdje jedan primjer: gospodin Ivo Crnadak ija smo pro{le godine bili na konferenciji koalicionih snaga u Bahreinu.Po zavr{etku konferencije, po{to je na{ komadant voda imao fenomenalanbrifing gdje su svi bili odu{evljeni u toj sali i nije bilo zemlje iz koje nisubili predstavnici. Na kraju konferencije re~eno nam je: „Gospodo rat uIraku je negdje pri kraju. Kre}e faza rekonstrukcije i obnove Iraka -prvenstveno vodnog i energetskog sistema. Pravo ulaska firmi u Irak imajuzemlje koje imaju svoje vojnike u misiji. Znate {ta sam ja vidio? Ja samodmah tu vidio Energoinvest, Hidrogradnju, ostale firme iz BiH. Popovratku sam to prenijeo na relevantna mjesta. To je jedan od doprinosana{ih 36 ljudi u Iraku.

PITANJE BIJELJINA: BiH je bila poznata u biv{oj Jugoslaviji ponamjenskoj vojnoj industriji i zna~ajan faktor privrede BiH. Kakoocjenjujete perspektive daljeg razvoja namjenske industrije u BiH ukontekstu Partnerstva za mir? Da li o~ekujete intenziviranje razvoja vojneindustrije ili da }e do}i do nekih drugih tendencija?”

General pukovnik Sifet Pod‘i}: “Hvala na pitanju. Vidite, sada ovdje niMinistarstvo odbrane nema vi{e udjela. Ovo je sada sasvim podMinistarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Dakle ja se nepitam uop{te, a mislim da Ministar vanjske odbrane treba dati samosaglasnost da se ne{to obavi.”

Vehid [ehi}: “Ja moram re}i da od te industrije nema ni{ta i da se znakako je JNA, biv{a dràva razvijala vojnu industriju. Nikada nije ni{takoncetrisala na jednom mjestu nego je ne{to bilo u Rajlovcu, Slavonskom

33


Brodu, Banja Luci, tako da mnoge stvari koje su ra|ene nekada, vi{e nemogu vratiti u Slavonskom Brodu i drugim mjestima gde smo imali vojnuindustriju.”

Bo{ko [iljegovi}: Samo da dodam da }e vjerovatno u tim objektimabiv{e namjenske industrije, koji }e biti dodjeljeni lokalnim zajednicama,biti mogu}e pokrenuti neke perspektivne proizvo|a~ke kapacitete ili ne{todrugo {to je u interesu lokalnih zajednica.

PITANJE BIJELJINA:Ja sam izbjeglica iz Sarajeva,~lan sam Udru‘enjaizbjeglih i raseljenih lica.Sla‘em se s generalom,sla‘em se s vama, ali ja imamsvoj drugi pogled na testvari. Prvo ne sla‘em se {toje taj jedan dio NATO – a,proizvodi krize u svijetu,ru{i nam pa nam sad dajukredite da pravimo. Tako suuradili i u Iraku, a ja vam ka‘em da je Irak jedan ~astan i ~estit narod. Evogospodin Pod‘i} je pomenuo Hidrogradnja je moja tamo radila, bila je{esta po investicijama. Onda pitanje mirovnih misija. Ne mo‘e ni taAmerika raditi ono {to ona ho}e, zavadi nam ljude pa ti na{i ljudi idutamo da se bore, da ~iste minska polja, a gospodin Pod‘i} je rekao da miimamo i na{a minirana polja.

Isto tako: Njema~ka se ujedinila - a nas razjedinila, razbila nam Jugoslaviju,ona i Austrija. Amerika kada je vidila i ona se uvalila u to. To je mojpogled. Ja imam 73 godine, zapamtio sam Drugi svjetski rat. Meni se utom ratu ni{ta nije dogodilo, kao {to mi se sada dogodilo. Sada samizgubio oca u ratu, sve mi je poru{eno, protjeran sam. Ne mo‘emo sevratiti.

34


Sla‘em se s generalom i vama da se mora raditi na zajedni~kom ‘ivotu.Svaka nacija ima u sebi svoje lo{e momke. To je nepobitno. Daj da seborimo da danas tih lo{ih momaka me|u nama ne bude. Odrastao samme|u muslimanima i Bo{njacima. Isto tako, pitanje minskih polja u BiHse mora rije{iti, mora se ne{to ~initi da se ljudi mogu vratiti na svojuimovinu. Ako ne mo‘e nema sigurnosti.

General pukovnik Sifet Pod‘i}: Hvala vam prije svega za pitanje ikomentare. Vi ste ve} postavili globalna pitanja Amerike, pitanja odnosau svijetu, EU, pomjeranja, gdje su naftni izvori, plin i tako dalje. Moglobi se komentarisati, ali definitivno ne ‘elim. @elim vam samo jednu stvarobjasniti, ovdje gdje ste malo pomije{ali. Posebno je jedinica zademiniranje, a posebno jedinica za uni{tenje. Oni koji su za uni{tenje,oni tamo se skupe na jedno mjesto i pale s tim ma{inama itd. Nama tonije dozvoljeno da radimo u BiH sopstvenim snagama, to rade ovi stranci.Zato smo mi mogli poslati u Irak deminere. Ja li~no nikada ne}u di}iruku da na{i demineri idu van u misiju, prije nego {to zadnju minu u BiHo~iste.

Vehid [ehi}: Ja moram re}i da bi mi kao pripadnici zajedni~kog dru{tvai ljudi koji nismo u vlasti trebali da izvr{imo pritisak na vlasti da {to vi{eposla oko deminiranja povjeri OS BiH, da oni urade taj posao isamofinansiranja iz jednog prostog razloga jer ja pratim neke druge stvari,nisam politi~ar kao Bo{ko, ali se bavim politikom. Upravo ovo {to jegovoreno – demineri iz stranih organizacija ili privatnih organizacijaznaju po 4-5 puta ~istiti isti minsko polje i napla}ivati. Tu je veliki biznis,treba izvr{iti pritisak, ako ve} imamo OS, kad imamo tako kvalitetnedeminere, a za{to ti ljudi ne bi to radili jer }e u~initi onu svojumirnodopsku ulogu. Pomo}i }e ljudima da koriste svoju imovinu {to jejako bitno za povjerenje nas gra|ana oru‘anim snagama.

General pukovnik Sifet Pod‘i}: Izvinite, ali ovdje moram svakako ne{tododati. Mi smo od 2004. do danas otpustili oko 240 deminera iz oru‘anihsnaga. Mi ih obu~imo, {kolujemo, ~ak je bilo momaka koje smo u VelikojBritaniji {kolovali. Tada jednostavno do|e civilna organizacija i ponudi

35


im duplo ve}i novac. Po{to oni imaju vojni~ku platu, mi njima dajemo ipo neki dodatak na to deminiranje. Onda do|u Slovenci i ponude jo{ve}e plate i naravno ~ovjek skida uniformu, ide. Od 2004. godine nam jeoti{lo njih 246, pa zato stalno moramo obu~avati nove i nove. Tako da seu potpunosti sla‘em sa gospodinom [ehi}em.

PITANJE BIJELJINA: Ja prvo ‘elim da ka‘em da pretpostavljam da ve}inagra|ana nema uop{te dilemu da je Partnerstvo jedan put koji svima trebada stvori jednu sigurnost prvo za na{u djecu. Ko je pre‘ivjeo rat, a svismo ga ovdje pre‘ivjeli i apsolutno ne bih ‘elio da moje dijete pre‘ivi jo{jedan rat na ovim prostorima. Ali u to Partnerstvo idemo i drago mi je daidemo sa zemljama u okru‘enju.

Ono {to ‘elim da vam postavim kao pitanje, jedna je stvar da li u timpregovorima i u u tom partnerstvu postajemo neki ki{obran - nekakvomjesto za nekakve bojeve glave okrenute prema Rusiji i Kini? Da nebudemo neka tampon zona izme|u te Evrope i NATO-a sa jedne stranei zemalja sa istoka sa druge. To je jedno pitanje.

Drugo pitanje, ekonomske implikacije, ne vjerujem da }emo mi u NATOu}i sa naoru‘anjem koje je u standardima modernih armija trofejno.Vjerovatno }emo u neko dogledno vrijeme morati da budemo opremljeniprema standardima NATO - a. [ta to ko{ta BiH i nas kao gra|ane, kaoporeske obaveznike, koliko }e to nas ko{tati?

I posljednje pitanje koje je vi{e za politiku, nije za vas. Shvatam da vojska,Armija BiH ima sjajan razvojni potencijal. Jedno je ovo {to je govoriogospodin Pod‘i}, imamo te neke kapacitete. Ovde u bijeljini postojiremontni zavod „Orao” koji jo{ uvijek va‘i za jednu dobru firmu kojamo‘e da odr‘ava, servisira, poznata u svijetu. Ostalo je jo{ tih da ka‘emrepova tih firmi po BiH, da li }e neko da to uve‘e? Kasarna u Bijeljini jenekih 250 duluma, evo je u centru. To je najve}i razvojni potencijalBijeljine. Trenutno imamo 250 duluma zemlje u centru grada, koja jeinteresantna i investitorima i svemu drugom. I takva je situacija i u Tuzli

36


i u Sarajevu - ima tih kasarni koje vjerovatno ne}e biti kori{tene. Da lineko razmi{lja i u tom pravcu?

General pukovnik Sifet Pod‘i}: Hvala vam lijepo. Neka pitanja }usvakako prepustiti Bo{ku. Prvo pitanje ki{obrana i okrenutosti premaRusiji, Kini itd. Opet je to globalno pitanje kome se da raspravljati. Viznate da van nas ima puno punopravnih ~lanica NATO - a, dalje od nasprema Rusiji i Kini, i Bugarska i Ma|arska i Rumunija su punopravne~lanice NATO saveza. Ja to ne bih tako gledao. Istina je da sada postojiova zategnutost zbog tih raketa koje postoje gore u Poljskoj. JednaBjelorusija je ~lanica Partnerstva za mir, dodu{e 10 godina i ne ide naprijed.Mislim da }e se vi{e potpisivati partnerstvo, sada govorimo geostrategijski,sada je vi{e pitanje Ukrajine, koja je tako|e negdje na pola - pola interesaprema Rusiji, pola - pola prema NATO – u. Ali ka‘em, globalna su pitanja,i ne vjerujem da }e ovaj prostor BiH i Srbije i Crne Gore biti iskori{tenza te stvari i mislim da to nije cilj. Pogotovo {to imamo zemalja ~lanicaNATO saveza koje su dalje od nas.

[to se ti~e va{eg drugog pitanja: Ja }u biti realan i vi ste potpuno u pravu- mi imamo dio naoru‘anja koje je sada kompaktibilno totalno sa NATOstandardom, jer vi znate da je Vojska Federacije poslije Dejtona zbogizjedna~avanja balansa primila dosta naoru‘anja i opreme od SAD,Francuske, Njema~ke, Engleske. Zato }e nas sada skuplje ko{tati da setoga oslobodimo nego {to to i vrijedi. er mi smo kao krtice, znate. [ta jegod ko nudio, mi smo sva{ta navla~ili. Zato danas imamo 32.000 tonemunicije koju moramo uni{titi. Ve} sam rekao da svakodnevo anga‘ujem901 vojnika da dr‘i stra‘u oko toga, a da ne govorimo o ovom drugomdijelu {to nam treba, {to nam nije pod kontrolom, to je ispod jastuka. Miimamo za neki kra}i period kompaktibilne pu{ke i tenkovi su na{i ostali,i za njima se i te kako dobro traga i tra‘i. Ali je realno i definitivno da}emo vrlo brzo morati po~eti sa modernizacijom podizanja NATOstandarda i istina je da }e to ko{tati i mene i vas i sve nas. Kolike sucijene, ja o tome ne mogu govoriti, politiku vodi Vije}e ministara, ali }emorati i}i modernizacija. [to se ti~e kasarni, to je pitanje koje, mislim da

37


smo se mogli pohvaliti. Sa 264 kasarne, koliko je u BiH postojalo u objevojske, danas ih je 72. Ja sam u pro{lom mjesecu insistirao kodPredsjedni{tva BiH da mo‘emo jo{ reducirati kasarni. I evo mogu vam sazadovoljstvom re}i da je Predsjedni{tvo donijelo odluku za iseljavanje iz8 kasarni od kojih su tri vrlo velike. Dakle, gasimo kasarnu u Tuzli i selimose u bazu „Orao”, gasimo kasarnu u Zalu‘anima jer je Vlada RS upravozbog razvojnih projekata tra‘ila da razvija Zalu‘ane, a selimo se na Kozarui gasimo kasarnu u centru Sarajeva. „Mar{alka” je oti{la davnih dana, „SafetZajko” na Alipa{inom tako|e.

[to se ti~e Bijeljine i ovdjesmo bili korektni. Ja samrekao da bataljon koji ostajeu Bijeljini ne treba da dr‘itu kasarnu i spreman samuvjek i u svako doba akotra‘e da dam svojusaglasnost uz svoj potpis.Ne treba ovoliki dio, kolikoje dio vojske, ali tu su sepojavile druge vojske.Dr‘avna Grani~na Slu‘batra‘i dio kasarne u Bijeljini da smjesti svoje ljude, da ne bi pla}alizakupninu, i grad nam je tra‘io i ja sam to potpisao. Mislim da je ~ak iodluka Ministarstva da treba jedan dio da se odsije~e zbog putnekomunikacije koja treba tu da pro|e. Mi smo dali saglasnost i tu }e sigurnobiti jo{ redukcija. Pogotovo kako nam ove me|unarodne snage odlaze,mi posjedamo te objekte jer su oni bolji i mi }emo jo{ dosta kasarnivratiti dru{tvu, gra|anima za razvoj. Ali dozvolite mi jo{ jedan podatak.Danas postoji 28 kasarni koje ~uvaju vojnici OS BiH i u kojima nemanikoga. Ja sam do sada pisao pedeset akata da to preuzme neko. Znate{ta: svi se interesuju za Dom vojske u Sarajevu, svi ga ho}e, a niko ne}eda preuzme skladi{te u jablani~kom potoku koje je prazno. Postoji mnogoskladi{ta po {umama, po Romaniji... To ne}e niko da preuzme i ja moramto sve obezbijediti.

38


Bo{ko [iljegovi}: Poku{a}u na pitanje odgovoriti vrlo kratko. Ja sam ve}poku{ao da u jednoj re~enici ka‘em da sva nepotrebna imovina mora dase ustupi lokalnim zajednicama. [to se ti~e drugog pitanja, ja sam potpunosiguran da se ne razmi{lja objedinjavanju ili saradnji neke namjenskeindustrije na prostorima biv{e Jugoslavije. Mo‘da }e u nekoj fazi u NATOalijansi, kada budemo svi, neko da ka‘e: „Evo imamo ove segmente, trebauraditi ovo...”, ali za sada ja mislim da nema {ansi. Evo poku{ao sam vamvrlo iskreno da vam ka‘em.”

General pukovnik Sifet Pod‘i}: ”Koliko ja znam, jedino radi fabrikamunicije u Konjicu, jer je uspjela brzo da se prebaci sa kalibra 7,62 na5,56 i oni izvoze ne{to malo te municije. Mislim da je ostalo sve stalo, toje definitivno u nadle‘nosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskihodnosa. Znam da radi remontni zavod, znam da smo mi na{e gazelegore u Banja Luci sada remontovali, to je ono {to mi od tih kapacitetali~no koristimo. Me|utim, potrebe su nam sve manje i manje. Ali ja ipakmislim da }e do}i vrijeme, bez obzira kako je sada, da }e i BiH i Srbija iHrvatska raditi na nekom novom tenku. Ovo je vojni~ko mi{ljenje.

Vehid [ehi}: Sigurno je da }emo seprotiviti prodaji kontrolisanogdijela naoru‘anja iz jednog prostograzloga jer smatramo da se to mo‘epretvoriti u vrlo kvalitetni ~elik iprodati ga kao ~elik, a ne kao oru‘jeza ubijanje. Na{a moralna obavezaje da ne u~estvujemo u trgovinioru‘ja da bi se ljudi ubijali. To {tooni duguju gra|anima po raznimosnovama i to se da rije{iti u ovojdr‘avi ima para i mi znamo gdje imapara, mi te pare vidimo kadahodamo BiH. Treba ih natjerati dakona~no kao {to rade u Hrvatskoj, kao {to }e raditi i u drugim dr‘avamada odre|ene stvari ne mogu zastarjevati, a da imamo toliko ratnih profitera

39


i tako ja ne bih bio pristalica da dr‘ava prodaje naoru‘anje.

Ono {to }emo mi poku{ati, i tu je general govorio, da upravo vojskeBiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore imaju {to vi{e mirnodopski karakter,da poka‘u apsolutnu solidarnost izme|u sebe kada je u pitanju pru‘anjeme|usobne pomo}i u cilju spa{avanja ljudi. General je govorio opo‘arima, e tu mi vidimo saradnju ovih na{ih armija i mislim da }e setako graditi i povjerenje gra|ana ovih dr‘ava.

Odnos prema NATO-u, isto mogu tvrditi da na{a zemlja nikad ne}e bitiiskori{tena za neke poligone iz jednog prostog razloga, general to boljezna. U Tuzli postoji aerodrom sa najboljim geografskim polo‘ajem odtri aerodroma u biv{oj Jugoslaviji. Od onog trenutka kada su Amerikancinjega napustili i oti{li dalje prema istoku, mi nismo prvi {tit. Ne samo {titza rakete, nismo ni {tit za trgovinu ljudima, drogom i svemu ostalom.Imamo sada Bugarsku, Rumuniju, Tursku - tamo oni imaju svoje baze. Mimoramo kona~no natjerati dr‘avu da pravi dr‘avnu strategiju mira, kaoelementa ljudske sigurnosti u najvi{em smislu rije~i. Ne samo u fizi~komnego u socijalnom, politi~kom, ekonomskom. Eto, hvala vam velika

PITANJE TUZLA: Ho}u da se zahvalim i ‘ao mi je {to nas je u ovakomalom broju. Ovo je samo jedan dokaz kako su politi~ari uspjeli dagra|ane zabrinu samim sobom, a ne onim {to je pozitivno. Svako ve~ena TV-u mo‘emo vidjeti mnogo maloljetni~ke delikvencije i tako se samoodvla~i pa‘nja od onoga {to je prioritet. Da se uradila ta reforma policijesigurno bi da BiH i prije u{la u NATO. To je izgleda jedan proces koji neodgovara politi~arima, jer se ovlasti sa entitetskih prebacuju na dr‘avninivo, jer tu sada imamo jednog ministra i na~elnika {taba koji rukovodetim jedinicama. Tako bi isto bio jedan direktor policije koji bi rukovodiosvim policijskim strukturama.

Ja sam bio u vojsci 22 godine. Pro{ao sam kroz onaj Titov sistem, gdjesmo {kolovani za svoj sistem gdje je NATO bio daleko. 2004 sam iza{aoiz vojske i znam da je to jedini put u ovom trenutku u Evropu i jedini je

40


spas NATO savez za BiH pogotovo iz ovog razloga {to samo ovakvazemlja kakva jesmo.

Kada ste u jednoj situaciji kao {to su policijske strukture i posao kojiradimo, a radimo ga tako da ne postoje entitetske granice, bitan jekriminalac da se uhapsi. Mi smo imali ovdje na podru~ju Tuzle izuzetnihrezultata u rje{avanju razbojni{tva, gdje se pokazalo da su dobra saradnjasa centrima bezbjednosti Doboj i Bijeljina samo jedan od preporuka dase postigne ta jedinstvena struktura. Jer, kada se razbojni{tvo izvr{i ucentru Tuzle i kada vi u ~etrdeset minuta u Ugljeviku uhapsite po~inioce,to zna~i samo mogu stvarno profesionalci i ono {to se ka‘e ljudi koji nepoznaju granice niti politiku i to je ono sigurno {to na{im politi~arimane pa{e.

Ja vam jo{ jednom ~estitam. I ovo {to je Vehid govorio oko ovognaoru‘anja, ja znam ‘alosno bi bilo da se to naoru‘anje prodaje, jer tamunicija je namjenjena samo za ono rusko naoru‘anje koje posjedujusamo afri~ke zemlje, to nema niko u svijetu vi{e, NATO to ne koristizna~i to se samo mo‘e prodati onoj sirotinji dole.

Jo{ bih htio re}i za deminere - ovo {to je ura|eno na prostoru BiH -najvi{e posla su uradili pripadnici oru‘anih snaga. Imate situacija, a biosam i svjedok da ove razne firme do|u i pro|u terenom kroz koji su ve}pro{le oru‘ane snage i o~istile to, da sebi upi{u te lokacije i uzmu pare aposlije se tra‘e pripadnici oru‘anih snaga da to deminiraju i bilo bi po{tenoda se tim momcima i da takav posao da urade.

Vehid [ehi}: Ono {to je jako ru‘no i {to je na~elnik ve} rekao, {to jesada najgore. Obu~ite deminera, ulo‘ite u njega velike pare, a dr‘ava neda para da im se obezbijede solidne plate, jer je to opasan posao. Paonda taj deminer napusti vojnu slu‘bu i ode kod privatnika. Ja samogovorim o odnosu jednog segmenta vlasti prema nama samima.

41


PITANJE TUZLA: Samo kratko vezano za ovo {to ste govorili, dolazimiz nevladinog sektora koji je ve} 12-13 godina aktivno poku{ava poku{avavr{iti pritisak na Bosanskohercegova~ke vlasti i kritikovati BiH vlasti zbogpogor{anja aktuelne situacije gra|ana BiH. Sada sam, evo, u situaciji dakritikujem nevladine organizacije zato {to se ve}ina njih nije pojaviladanas ovdje.

Imam dva pitanja, prvo je kako vi kao eksperti obja{njavate disproporciju,a po rezultatima ankete koju upravo imam pred sobom, izme|u onoga{to su gra|ani izjavili u anketama da ne znaju dovoljno i da bi ‘eljeli danau~e da ~uju ne{to o tome i nezainteresovanost gra|ana na ovakvimtribinama da se pojave da ~uju {ta je to Partnerstvo za mir?

Drugo pitanje je vezano ponovo za neaktivnost civilnog sektora BiH.[ta uraditi onog trenutka kada BiH stekne nekakve uslove za ulazak uNATO, da li }e ulazak u NATO i}i preko eksperata, preko vlasti BiH ili}e se prepustiti da to gra|ani odlu~uju na nekakvom referendumu jer~injenica je da su gra|ani sve vi{e i vi{e pasivni.

Bo{ko [iljegovi}: Evo ja }u dati svojemi{ljenje na ovo prvo pitanje.Na‘alost kod nas politika je ono {tona{ narod ka‘e „skreni temu na Kemu“.Potpuno sam siguran da na{i gra|aninisu, ili da su vrlo malo educirani iznaju o partnerstvu za mir i NATO-u.Na kraju krajeva i ova anketa je topokazala. Ova nezainteresovanost jeupravo ovaj slu~aj da su oni optere}enidrugim stvarima. Od socijalnihekonomskih, politi~kih, regionalnih,ne mogu nas zaobi}i ni regionalni nitiglobalni procesi. Potpuno je jasno daniko u BiH nije ravnodu{an na sve ovo de{avanje u

42


Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori, Kosovu pa i Hrvatskoj. Ja djelomi~noopravdavam na{ narod i gra|ane i tu njihovu nezainteresovanost, jer suoni zabrinuti i optere}eni drugim problemima. Dakle, politika to vrlovje{to radi. Dakle na ovaj prvi dio ja mislim da to oni vje{to rade,pogotovo sa aspekta ekonomije, socijalnih zbivanja.

Me|utim ovdje danas treba pohvaliti medije. Mi smo kroz ovaj projekatimali problem medijske nezainteresovanosti. Danas su mediji pokazaliveliko intereresovanje, ~ak pet-{est medijskih ku}a je danas uzimalo izjaveod nas. Ali zna~i moramo sa svih pozicija djelovati. Mo‘da }e ve}i efekatimati mediji danas nego da je danas bilo 50 ljudi.

Marina Pende{: Ja smatram da je ina~e nedovoljna medijska zastupljenostafirmativnih procesa u BiH, {to smo rekli na po~etku. Ima toliko dobrihstvari koje se de{avaju u BiH, a o kojima ne mo‘ete pro~itati u novinamaili bilo kojem vidu medija. U medijima uglavnom imate udarne naslovekoji u biti plijene pa‘nju, a koji nisu napisani ni po onim novinarskimpravilima. Ali i to je na neki na~in vo|enje politike. Smatram da se uzadnje ~etiri godine dosta toga uradilo, a nije se dobro prezentiralo. Ikada je u pitanju ne samo reforma odbrane, nego i reforma finansijskogsustava. I kada je u pitanju pravosu|e ima dosta toga {to se treba uraditi,ali je i dio napravljen.

Mislim da mediji nisu odigrali, ili nisu imali ulogu koju su trebali imati, ato je afirmativna uloga, nego su samo omogu}ili onima koji su protivreformskih procesa i napretka u BiH samo alibi za zatezanje i stvaranjeop}e nesigurnosti kod naroda.

Drugo kada je u pitanju referendum za ulazak u NATO Savez, ja mislimda bi to trebala biti politi~ka odluka i da se referendumom mo‘emanipulirati. Gledam na iskustva iz susjedne Hrvatske, gdje su ljudi dostatoka napravili. Ja ne znam {ta }e sigurno biti, ali pretpostavljam da }e uBukure{tu dobiti pozivnicu za NATO. Mi svi znamo da puno toga ima{to ni oni u Hrvatskoj nisu napravili, ali su daleko vi{e napravili nego mi

43


u BiH. E sad vi uvijek imate nezadovoljnika u dru{tvu i ljudi koji misle daim ne{to treba pripasti, a da ne moraju prstom mrdnuti. Mi smo dr‘avakoja je ustrojena tako kako je ustrojena za raliku od na{ih susjeda, kojiimaju jednostavniji ustroj, nemaju entiteta i kantona, uglavnom sucentralizirane vlasti kod na{ih susjeda, tako da ja osobno mislim da to netreba na referendum.

Vehid [ehi}: Ja sam protivreferenduma iz jednog prostograzloga zato {to ni na{i gra|ani netrebaju da znaju sve o partnerstvu zamir ni o NATO-u. Idite, napraviteankete u Njema~koj ili Francuskoj, papitajte njihove gra|ane ono {to miho}emo da pitamo na{e gra|ane.Njih to ne iteresuje, njima je bitnoda im je partnerstvo za mir garancijamira. To su stvari koje treba na jedanfini na~in prezentirati gra|anima BiHi {ta }e to zna~iti u ekonomskom,socijalnom i politi~kom smislu. Mismo razgovarali sigurno da se mo‘enapraviti neki mali sa ovim bitnim stvarima oko Partnerstva za mir, ipodijeliti ga gra|anima BiH. Mislim da mi ovako ranjivi ne bi trebalirazmi{ljati koliko }e to ko{tati ovu dr‘avu ukoliko ovdje vi{e nikada nebude rata, a mi znamo {ta je rat. Eto toliko, hvala vam velika.

44


45


Dodatak 1:

[ta je Partnerstvo za mir?

Program Partnerstvo za mir pokrenut je od strane NATO januara 1994.godine. Cilj Partnerstva je da unaprijedi stabilnost i bezbijednost u ~itavojEvropi. Ono je postalo mehanizam za anga‘ovanje vi{e od 40 zemaljana evropskoj bezbijednosti kroz civilnu i vojnu saradnju i razmjenuinformacija. Prvobitni poziv bio je upu}en svim zemljama ~lanicamaSavjeta evroatlantskog partnerstva (Euro-Atlantic Partnership Council -EAPC) i Organizaciji za evropsku bezbijednost i saradnju (OSCE). Ovajprogram sada obuhvata 27 dr‘ava, a Irska i Hrvatska su posljednje kojesu pristupile.

Sve ~lanice Partnerstva za mir istovremeno su i ~lanice Savjetaevroatlantskog partnerstva koji pru‘a sveobuhvatan okvir za saradnjuizme|u NATO i zemalja njegovih partnera. Me|utim, Partnerstvo zamir je o~uvalo svoj posebni identitet u okvirima EAPC i zadr‘alo svojeosnovne elemente i procedure. Zasnovano je na bilateralnom odnosuizme|u NATO i svake od zemalja koje su pristupile programu Partnerstvoza mir.

Pristupanje Partnerstvu za mir

Svaka zemlja koja ‘eli da pristupi Partnerstvu za mir prvo se poziva dapotpi{e Okvirni dokument. Pored toga {to odre|uje ciljeve Partnerstva,taj dokument sadr‘i osnovna na~ela na kojima se program zasniva. Svojimpotpisom, zemlje potvr|uju svoju politi~ku privr‘enost o~uvanjudemokratskih dru{tava i po{tovanju na~ela me|unarodnog prava. Onepotvr|uju svoje opredjeljenje da u dobroj vjeri ispunjavaju obaveze izPovelje Ujedinjenih nacija i na~ela Univerzalne deklaracije o ljudskimpravima:- da se uzdr‘avaju od prijetnji ili upotrebe sile protiv teritorijalnogintegriteta ili politi~ke nezavisnosti bilo koje dr‘ave,

46


- da po{tuju postoje}e granice i da sporove rje{avaju mirnim sredstvima.

One, tako|e, potvr|uju svoju privr‘enost Zavr{nom aktu iz Helsinkija isvim narednim dokumentima OSCE-a, kao i ispunjenju du‘nosti i obavezakoje su preuzele na planu razoru‘anja i kontrole naoru‘anja.

Nakon potpisivanja Okvirnog dokumenta, sljede}i korak u postupkupristupa za svakog partnera jeste da podnese NATO Dokument oprezentaciji (Presentation Document). Taj dokument ukazuje na korakekoji }e biti preduzeti da bi se ostvarili politi~ki ciljevi Partnerstva, vojnei druge potencijale koje partner namerava da stavi na raspolaganje zapotrebe Partnerstva i konkretne oblasti u kojima partner ‘eli da ostvarujesaradnju sa NATO.

Na osnovu izjava sadr‘anih u Dokumentu o prezentaciji, i naknadnihprijedloga od strane NATO i zemlje partnera, zajedni~ki se razra|uje iusvaja Individualni program partnerstva (Individual PartnershipProgramme - IPP) koji se odnosi na period od dvije godine. U IPP senavode politi~ki ciljevi partnera u Partnerstvu za mir, vojni i drugipotencijali koji }e biti stavljeni na raspolaganje za potrebe Partnerstva,{iri ciljevi saradnje izme|u partnera i Alijanse u razli~itim oblastimasaradnje i konkretne aktivnosti koje treba sprovesti u svakoj od tih oblasti.

Svaki partner zasebno bira aktivnosti prema svojim individualnimzahtjevima i prioritetima, a na osnovu spiska aktivnosti sadr‘anih uRadnom programu partnerstva (Partnership Work Programme - PWP).To na~elo samodiferencijacije je zna~ajan aspekt Partnerstva za mir. Njimese uva‘ava ~injenica da je situacija u svakoj partnerskoj zemlji razli~ita ida za svaku od njih treba ustanoviti oblike aktivnosti i saradnje koji najvi{eodgovaraju njenim potrebama. Radni program sadr‘i {irok opis raznihpotencijalnih oblasti saradnje i spisak raspolo‘ivih aktivnosti u svakojoblasti. Odnosi se, kao i svaki IPP, na dvogodi{nji period i svake godinepodlije‘e reviziji. Priprema se uz puno u~e{}e partnera.

47


[ta su ciljevi Partnerstva za mir?

Ciljevi Partnerstva za mir sadr‘ani su u Okvirnom dokumentu koji svakadr‘ava potpisuje prilikom pristupanja. Ovaj dokument obuhvatakonkretne radnje koje treba da preduzme svaki u~esnik da bi sara|ivaosa NATO u ispunjavanju ciljeva Programa kao cjeline. To su:

- pove}anje transparentnosti procesa planiranja i bud‘etskog finansiranjanacionalne odbrane;

- obezbje|ivanje demokratske kontrole oru‘anih snaga;

- odr‘avanje sposobnosti i spremnosti da se doprinese operacijama podokriljem Ujedinjenih nacija i/ili OSCE-a;

- izgra|ivanje vojne saradnje sa NATO, kroz zajedni~ko planiranje, obukui vje‘be, radi podizanja sposobnosti u~esnika u Partnerstvu za mir daobavljaju zadatke na planu odr‘avanja mira, pronala‘enja i spa{avanja,humanitarnih i drugih operacija prema dogovoru;

- dugoro~na izgradnja snaga koje }e biti bolje osposobljene da djelujuzajedno sa snagama ~lanica Sjevernoatlantskog saveza.

Va‘no je shvatiti da Program Partnerstvo za mir dozvoljavasamodiferencijaciju, kako u obimu tako i u brzini anga‘ovanja.Samodiferencijacija, transparentnost, otvorenost prema svima,raznolikost, predstavljaju fundamentalne principe programa Partnerstvaza mir, i od vitalnog su zna~aja za njegov uspjeh. Dvadeset sedamnezavisnih dr‘ava partnera podrazumijeva razli~ite nacionalne interese,i 27 razli~itih programa Partnerstva za mir.

Vojni zadaci ovog programa su, u osnovi, ja~anje sposobnosti dr‘avepartnera da preduzima operacije kao {to su podr{ka miru, pronala‘enje ispa{avanje, humanitarne operacije, i dugoro~na izgradnja snaga kojemogu da djeluju zajedno sa snagama ~lanica Sjevernoatlantskog saveza.

48


Sve ovo zahtijeva operativnu interoperabilnost tj., jedinice, brodovi,vazduhoplovne posade treba da se obu~avaju prema standardima NATOi moraju imati sposobnost da djeluju u okviru integrisane komandne ikontrolne strukture NATO. U okviru Programa Partnerstvo za mir, vojnasaradnja sa partnerima zasniva se na skupu mehanizama za rad Partnerstvaza mir: Radni program partnerstva (Partnership Work Programme - PWP),Individualni program partnerstva (Individual Partnership Programme -IPP) i Proces planiranja i revizije (Planning and Review Process - PARP).

Me|u aktivnostima koje nudi Radni program partnerstva su radionice,seminari, kursevi jezika i ve‘be, i one su otvorene za sve dr‘ave ~laniceNATO i Partnerstva (oko 700 aktivnosti ove godine). U Individualnomprogramu partnerstva opisani su glavni ciljevi saradnje partnera sa NATO,dati detaljni podaci o snagama i mogu}nostima na raspolaganju za potrebeprograma i navedene one aktivnosti na kojima data zemlja ‘eli da budeanga‘ovana.

Proces planiranja i revizije (Planning and Review Process - PARP) jedobrovoljni mehanizam osmi{ljen tako da odra‘ava proces planiranjaodbrane NATO koji obezbje|uje strukturni pristup razvoju iinteroperabilnosti izme|u snaga partnera i snaga Alijanse. UspjehPrograma Partnerstva za mir, sa u~e{}em dr‘ava partnera, ogleda se umultinacionalnim operacijama IFOR, odnosno SFOR i KFOR, kojepredvodi NATO. 18 zemalja partnera sa preko 9.000 vojnika raspore|enoje na dva voji{ta, u Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

Kontrolisanje procesaRad Partnerstva za mir koordinira ]elija za koordinaciju partnerstva(Partnership Co-ordination Cell - PCC). Zadatak PCC je da koordinirai ocjenjuje vojne aspekte aktivnosti “Partnerstva za mir” u podr{cistrategijskih komandi (SACEUR i SACLANT) radi ispunjenja zadatakaPartnerstva za mir.

49


Razvoj Partnerstva za mirSa pokretanjem inicijative Partnerstva za mir 1994. godine, odre|eni sui ustanovljeni politi~ki i vojni zadaci programa u Okvirnom dokumentu.Zasnivaju}i se na podsticaju Partnerstva za mir, Alijansa je 1997. godine(samit u Madridu, odnosno Sintri) odlu~ila da unaprijedi ulogu Partnerstvai u~ini je operativnijom. Klju~ni ciljevi “Unaprije|enog Partnerstva zamir” su:

- ja~anje elementa politi~ke konsultacije sa partnerima;

- obezbje|ivanje ve}eg u~e{}a partnera u odlu~ivanju i planiranju unutarPartnerstva; i

- izgradnja operativnije uloge Partnerstva za mir.

Godine 1999. na Va{ingtonskom samitu predstavljenje su Inicijative zaOperativno Partnerstvo za mir uklju~uju}i:

- Unaprije|eno i operativnije Partnerstvo za mir (Enhanced and MoreOperational PfP - EMOP);

- akcioni plan ~lanstva (Membership Action Plan - MAP), i

- Inicijativu za Jugoisto~nu Evropu (South East European Initiative - SEEI).

Unapre|eno i operativnije Partnerstvo za mir (EMOP)EMOP spaja dvije postoje}e i dvije nove inicijative projektovane takoda pomognu partnerima u razvijanju snaga koje su sposobnije da rade saNATO. Dvije nove inicijative u okviru EMOP obuhvataju:

- Koncept operativnih mogu}nosti razvijen da pobolj{a sposobnostAlijanse i snaga partnera da djeluju zajedno u budu}im operacijamaPartnerstva za mir, koje predvodi NATO, ustanovljanjem dodatnihsredstava i mehanizama u vrijeme mira, kao {to su: udru‘ivanje snaga,multinacionalne formacije, mehanizmi osposobljavanja, mehanizmi

50


povratne informacije i ocjenjivanja, i radni odnos u miru za pobolj{anjeinteroperabilnosti i raspolo‘ivosti snaga partnera za operacije Partnerstvakoje predvodi NATO.

- Program unapre|enja obrazovanja i obuke bi}e razvijen da se optimizujui unaprijede obuka i obrazovanje u Partnerstvu, kako bi se zadovoljilisada{nji i budu}i zahtjevi EMOP, sa naglaskom na interoperabilnosti.

Akcioni plan ~lanstva (Membership Action Plan)Na va{ingtonskom samitu, NATO je potvrdio svoju obavezu politike“otvorenih vrata” i pokrenuo Akcioni plan ~lanstva. Uzimaju}i u obziriskustvo ste~eno tokom priprema tri nova ~lana, on postavlja programpriprema za budu}e ~lanstvo koji je namijenjen da pomogne zemljamakoje imaju èlju da pristupe PzM. U~e{}e u MAP je dobrovoljno izasnovano na samodiferencijaciji.

Inicijativa za jugoisto~nu EvropuInicijativa za Jugoisto~nu Evropu ima za cilj da pove}a saradnju u okviruJugoisto~ne Evrope, uva‘avanjem ~injenice da je bezbednost balkanskogregiona osnova za stabilnost ~itave Evroatlantske zajednice.

AktivnostOd 1994. godine, u~injen je veliki napredak u Programu Partnerstvo zamir, kako u okviru NATO, tako i dr‘ava partnera. Neki od prioritetadr‘ava partnera su:

- unaprije|enje znanja engleskog jezika;

- kontinuiran porast broja visokokvalitetnih oficira sa solidnim {tabnim iliderskim iskustvom;

- stalno predstavljanje prilikom planiranja vje‘bi;

- bolje upoznavanje sa procedurama NATO i operativnomterminologijom.

51


Put u budu}nostDr‘avama partnerima je potreban pristup Partnerstvu koji je realan, kojione mogu sebi priu{titi i koji mogu dosti}i. Primjer predstavljaju resursigdje }e za nove inicijative biti potrebna dodatna sredstva i ljudstvo. Unajboljem slu~aju, ve}ina dr‘ava nema nikakav porast bud‘eta, apokretanje novih inicijativa bez dodatnih sredstava mo‘e dovesti dorastvaranja ili degradiranja ve} postoje}ih NATO aktivnosti.

Zaklju~akProgram Partnerstva usredsre|uje se na saradnju na planu odbrane, aliizlazi izvan okvira dijaloga i saradnje sa ciljem da se uspostavi stvarnopartnerstvo izme|u svake zemlje partnera i NATO. Ovo je postalazna~ajna i stalna karakteristika izgradnje evropske bezbjednosti i poma‘eda se pro{iri i intenzivira politi~ka i vojna saradnja u ~itavoj Evropi. Ovajprogram poma‘e unaprije|enju stabilnosti, smanjenju prijetnji miru iizgra|ivanju ja~ih bezbjednosnih odnosa, zasnovanih na prakti~nojsaradnji i obavezi primjene demokratskih principa koji podr‘avajuAlijansu. U skladu sa Okvirnim dokumentom Partnerstva za mir NATOprihvata da se konsultuje sa svakim aktivnim ~lanom, ukoliko partneruo~i direktnu prijetnju svom teritorijalnom integritetu, politi~kojnezavisnosti ili bezbijednosti.

52


Dodatak 2.

NATO SAVEZ (Izvor: wikipedia.org)

Sjedi{te Bruxelles. Broj ~lanica 26. Slu‘beni jezici engleski i francuski.Glavni tajnik Jaap de Hoop Scheffer. Datum osnivanja april 1949.

Organizacija Sjeverno-atlantskog sporazuma, naziva se jo{ i Sjeverno-atlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva NorthAtlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du Traité del’Atlantique Nord - OTAN), je me|unarodna organizacija vojno-polit~keprirode. Osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskogsporazuma (Sporazum iz Washingtona) izme|u dvanaest dr‘ava tada{njegzapadnog bloka.

Osnova Sjeverno-atlantskog saveza je Sporazum dr‘ava ~lanica, koji jepo svojoj prirodi me|unarodni ugovor. Sporazum priznaje i podr‘avanjihova pojedina~na prava kao i njihove me|unarodne obveze u skladu sPoveljom Ujedinjenih Naroda. Obvezuje svaku dr‘avu ~lanicu dasudjeluje u rizicima i odgovornostima, uspostavlja sistem zajedni~keodbrane, te zahtijeva od svake od njih da ne prihva}a nikakveme|unarodne obveze koje bi mogle biti u suprotnosti sa Sporazumom.

Politi~ko sredi{te Organizacije i trajno sjedi{te Sjevernoatlantskog vije}aje u Bruxellesu (Belgija).

Dr‘ave ~laniceDanas Organizacija Sjevernoatlantskog sporazuma ima 26 dr‘ava ~lanica.Dr‘ave osniva~i su dvanaest dr‘ava koje su 4. aprila 1949. godine uWashingtonu potpisale Sjevernoatlanstki sporazum:

Belgija, Danska, Island, Luksemburg, Norve{ka, Ujedinjeno Kraljevstvo,Kanada, Francuska, Italija, Nizozemska, Portugal, SAD

53


Savezu je naknadno pristupilo jo{ ~etrnaest dr‘ava, i to u pet krugovapro{irenja :

Gr~ka (1952.), Turska (1952.), Njema~ka (1955.), [panjolska (1982.),ê{ka (1999.), Poljska(1999.), Ma|arska (1999.), Bugarska (2004.),Estonija (2004.), Latvija (2004.), Litva (2004.), Rumunjska (2004.),Slova~ka (2004.), Slovenija (2004.)

Organizacijska strukturaSjevernoatlantsko vije}e, Odbor za obrambeno planiranje i Skupina zanuklearno planiranje su glavne institucije za razvoj politike i dono{enjeodluka. Odluke koje je donijelo svako od tih tijela imaju istu va‘nost ipredstavljaju dogovorenu politiku zemalja ~lanica, bez obzira na nivo nakojem su donesene. Ovim tijelima pod~injeni su specijalizirani odbori.

Sjevernoatlantsko vije}eSjevernoatlantsko vije}e (eng. North Atlantic Council, kratica NAC) jejedino tijelo NATO-a koje je formalno uspostavljeno Sjevernoatlantskimsporazumom iz kojeg crpi svoja ovla{tenja ovlasti (~lan 9. Sporazuma).Vije}e ima politi~ke ovlasti i pravo dono{enja odluka koje se ti~u Saveza.Sastoji od stalnih predstavnika svih dr‘ava ~lanica koji se sastaju najmanjejedanput sedmi~no, a po potrebi i u kratkom roku. Vije}e se tako|ersastoji i na vi{im razinama koje obuhva}aju {efove dr‘ava i vlada, ministrevanjskih poslova, ministre obrane. Sjednicama Vije}a predsjedava Glavnitajnik NATO-a (ili njegov zamjenik).Pitanja koja se razmatraju i odluke koje se donose na sastancima Vije}apokrivaju aspekte djelatnosti NATO-a, i ~esto se temelje na izvje{tajimai preporukama koje pripremaju pod~injena povjerenstva. Isto tako,predmete rasprave mo‘e predlo‘iti bilo koji od nacionalnih predstavnikaili Glavni tajnik. Stalni predstavnici rade prema napucima svojih vlada.

Odluke u Vije}u donose se jednoglasno i to zajedni~kim pristankom.Nema glasanja niti se odluke donose ve}inom. Na taj na~in nemogu}e jedonijeti odluku koja }e obvezati dr‘avu koja u njezinom dono{enju nijesudjelovala niti je na nju pristala. Svaka dr‘ava ~lanica zadr‘ava potpunu

54


suverenost i odgovornost pri dono{enju svojih odluka.Pripreme za rad Vije}a vr{e pot~injeni odbori odbori odgovorni zapojedina podru~ja aktivnosti NATO-a.

Odbor za obrambeno planiranjeOdbor za obrambeno planiranje (eng. Defence Planning Committee,kratica DPC) sastavljen je od stalnih predstavnika, ali se sastaje i na nivouministara odbrane najmanje dvaput godi{nje. U radu odbora sudjelujusve dr‘ave ~lanice, osim Francuske. Odborom predsjedava Glavni tajnikNATO-a. Odbor je glavno tijelo za dono{enje odluka glede pitanjaplaniranja kolektivne obrane i integrirane NATO vojne strukture te dajesmjernice vojnim vlastima NATO-a. Rad Odbora priprema ve}i brojpodre|enih odbora, me|u kojima je najva‘niji Odbor za obrambenureviziju (eng. Defence Review Committee, kratica DRC) koji nadzirepostupak organizacije oru‘anih snaga unutar NATO-a i poru~ava drugapitanja vezana uz zdru‘enu vojnu strukturu.

Grupa za nuklearno planiranjeGrupa za nuklearno planiranje (eng. Nuclear Planning Group, kraticaNPG) sastoji se od ministara obrane dr‘ava ~lanica koje sudjeluju u raduOdbora za obrambeno planiranje (svi, osim Francuske). Unutar Grupese raspravlja o posebnim politi~kim pitanjima koji se ti~u nuklearnognaoru‘anja. Grupom predsjedava Glavni tajnik NATO-a. Rad Grupe zanuklearno planiranje priprema Grupa osoblja NPG (eng. NPG StaffGroup), sastavljena od ~lanova nacionalnih izaslanstava dr‘ava kojesudjeluju u NPG, ~lanova Me|unarodnog vojnog osoblja i predstavnikaStrate{kih zapovjednika. Grupa obavlja rad u ime Stalnih predstavnikaNPG-a. Grupa na visokom nivou (eng. High Level Group, kratica HLG)je visoko savjetodavno tijelo NPG-a na podru~ju nuklearne politike iplaniranja. Ovom grupom predsjedavaju SAD.

Civilna organizacija i struktureStalni predstavnici i nacionalna izaslanstvaGlavni tajnik

55


Me|unarodno osobljeVojna organizacija i struktureVojni odborVojno-zapovjedna strukturaSavezni~ko zapovjedni{tvo za operacijeSavezni~ko zapovjedni{tvo za transformacijuMe|unarodno vojno osoblje

Dodatak 3:

o hCa / ORC:Helsin{ki parlament gra|ana (hCa) jeme|unarodna mre‘a gra|anskih inicijativa,pokreta, dru{tvenih i politi~kih grupa naIstoku i Zapadu, koje zajedni~ki rade nademokratskoj integraciji Europe. Glavni ciljhCa je artikulisanje i promovisanje pogleda,interesa i politi~kih vizija gra|anskog dru{tvau Helsin{kom regionu o evropskoj integracijii problemima sa kojima se susre}e. Razgovorio ovoj integraciji i problemima Evrope nemogu se voditi na nivoima samih dr‘avnih vlada: dru{tvo tako|e trebau~estvovati u tome. hCa ‘eli da pro{iri ovu debatu o Evropi i na drugenivoe osim politi~kih elita.

hCa ima svoje ispostave u skoro svim evropskim zemljama. Po{to hCa‘eli da stvori ~vrste garancije za slobodu, demokratiju i po{tivanje ljudskihprava u Evropi, uklju~uju}i i za{titu svih vrsta gra|anskih inicijativa,posebna pa‘nja je usmjerena na regije koje se nalaze u konfliktu. U osnovi,hCa poma‘e sve one hrabre ljude koji se bore da odr‘e gra|anske vrline‘ive u situacijama haosa, rata i ugnjetavanja.

56


HELSIN[KI PARLAMENT GRA\ANA TUZLA

8. aprila 1995 hCa je zvani~no otvorila svoju kancelariju u Tuzli(registrovani u Decembru 1996. u Tuzli). Od tada, hCa kancelarija uTuzli aktivno u~estvuje u promociji, ja~anju i povezivanju gra|anskihinicijativa u Tuzli i Bosni i Hercegovini.

Intenzivno sara|ujemo sa hCa Banja Lukom (otvorena 1996). Nadalje,hCa kancelarija u Tuzli blisko sara|uje sa Forumom gra|ana Tuzle,Gra|anskim Alernativnim Parlamentom i mnogim ostalim razli~itimlokalnim organizacijama.

CILJEVI hCa TUZLA1. Ja~anje i povezivanje gra|anskih inicijativa u raznim gradovimaBosne i Hercegovine i izvan na{ih granica. hCa Tuzla je uspostavilakontakte sa razli~itim gra|anskim inicijativama {irom BiH. Cilj hCa jeda podr‘i i promovira njihove aktivnosti, da ih pove‘e sa drugimpartnerima, da im poma‘e u organizovanju, itd . Tako|er smo i iniciralii pokrenuli nekoliko mre‘a (‘enska , omladinska), i organizovali mnogekonferencije i seminare koji su doveli zajedno i spojili mnoge ljude {iromBiH. U saradnji sa Banjalu~kom hCa, obnovljeni su mnogi kontaktiizme|u ljudi iz razli~itih “entiteta”.

2. Objavljivanje regularnih izvje{taja i ~lanaka o perspektivamagra|anskog dru{tva, socijalne situacije i situaciji o ljudskim pravima uBiH. Ovi izvje{taji su poslati razli~itim partnerima, gra|anskiminicijativama, vladama, Evropskim institucijama, itd.

3. hCa Tuzla radi na povezivanju i razmjeni mnogih lokalnihorganizacija i pojedinaca (novinari, nevladine organizacije, op{tine,{kole, kancelarije hCa, politi~ari, itd.) u Tuzli i inostranstvu. Ovoprakti~no zna~i rad na konkretnim projektima u Tuzli koji su u interesuulaga~a iz inostranstva, asistiranje partnerima iz inostranstva puteminformacija na sva njihova pitanja, uspostavljanje komunikacija sarazli~itim lokalnim organizacijama, organizovanje posjeta delegacija Tuzli

57


itd. hCa Tuzla tako|e pru‘a i tehni~ku pomo} u tom smislu da lokalneorganizacije i grupe mogu koristiti fax, ra~unare i ostalu opremu u hCakancelariji u Tuzli.

4. Aktivno promovisanje me|unarodne saradnje u projektimarekonstrukcije Tuzle. HCa Tuzla je na primjer bila aktivno uklju~ena uosnivanju organizacije “Holandski gradovi za Tuzlu”. Ova organizacijaje plod zajedni~ke saradnje lokalnih inicijativa, nevladinih organizacija,lokalne vlade u Tuzli i u Holandiji. Pokretanjem devet integrisanihprojekata “Holandski gradovi za Tuzlu “ imaju za cilj raditi na ekonomskoj,dru{tvenoj, i kulturnoj rekonstrukciji i blagostanju Tuzle i njenih gra|ana

AKTIVNOSTI hCa TUZLEJedna od glavnih aktivnosti koje je hCa organizovala je êtvrta hCaSkup{tina u Tuzli, u Oktobru 1995. HCa odr‘ava generalne skup{tinepribli‘no svakih 18 mjeseci. To je me|unarodno okupljanje oko 1000njenih aktivista iz cijele Evrope, Sjeverne Amerike i {ire. Veliki izborradionica i godi{njih sastanaka obezbje|uje mjesto za razgovore o politicihCa, procjeni aktivnosti hCa i razvoju novih projekata. Teme tih radionicauklju~uju i: humanitarne intervencije, ‘enska ljudska prava, gra|anskaprava, dru{tvenu ekonomiju, nenasilno rje{avanje konflikta, me|uvjerskidijalog, ulogu medija u konfliktima, itd. Od 19-22 Oktobra 1995.Generalna hCa Skup{tina je odr‘ana u Tuzli. ̂ ak iako je u to vrijeme jo{uvjek trajao rat u BiH, 600 ljudi iz zemalja biv{e Jugoslavije, Evrope iSjeverne Amerike je u~estvovalo na njoj. Ovi u~esnici su predstavljalime|unarodne organizacije, vlade, op{tine i sve vrste gra|anskih inicijativa.Pored diskusije o uobi~ajenim hCa temama, usresredili smo se na uloguMe|unarodne Zajednice i gra|anskih inicijativa (iz BiH i inostranstva) urje{avanju konflikta u BiH.

Poslije ove Skup{tine ostvareni su, a kasnije i nastavljeni brojni kontaktiizme|u dru{tvenih grupa. Ovo je rezultiralo i osnivanjem Gra|anskogAlternativnog Parlamenta (GAP) BiH, mre‘e gra|anskih inicijativa {iromBiH. GAP BiH je osnovan od strane Foruma Gra|ana Tuzle, a hCa jenjegov me|unarodni partner.

58


NEKE OD OSTALIH AKTIVNOSTI hCa TUZLE

- U saradnji sa hCa Banja Luka i hCa Sarajevo, organizovane su tri‘enske konferencije (Zenica – jun 1996) (Banja Luka – decembar 1996)(Mostar - juli 1997).- Zajedno sa hCa kancelarijom u Banja Luci uspostavljena je omladinskamre‘a u BiH, koja trenutno okuplja preko 150 omladinskih organizacijaiz ~itave Bosne i Hercegovine.- Aktivno smo u~estvovali u osnivanju nezavisnog kulturnog centra/teatrau Tuzli, organizovali smo tako|e posjetu predstavnika razli~itih pozori{taTuzle pozori{tima u Holandiju. Tokom 1998. predstavnici Holandskihteatara }e u Tuzli organizovati razli~ite radionice za ~lanove tuzlanskihpozori{ta i teatarskih grupa.- Obezbijedili smo i podr‘ali mnoge kontakte izme|u Federacije BiH iRepublike Srpske (izme|u studenata, pozori{ta, univerziteta, {kola,dru{tvenih aktivista, Roma itd)- Obezbijedili smo i organizovali posjete razli~itih Bosanskih delegacijazemljama Evrope- Inicirali smo mnoge kontakte izme|u lokalnih grupa u Tuzli iinozemstva.- Zajedno sa na{im ko-partnerom, organizacijom Roma Op{tine Tuzla,“SA E ROMA”, organizovali smo dvije velike konferencije Roma i Romskuno} u Tuzli. Trenutno hCa Tuzla radio kao konsultantska organizacija uprojektu “Razvoj Romske Zajednice u Tuzlanskom Kantonu 2003 - 05”,koju implementira Udruènje Roma op}ine Tuzla “Sa E Roma” Cilj ovogprojekta je da kroz razne edukativne, socijalne, humanitarne i kulturneaktivnosti razvija Rome i ROmsku zajednicu u Tuzlanskom Kantonu i{ire, te da pobolj{a ìvotni standard i poloàj Roma u BiH.- hCa Tuzla je organizovala seminar o nenasilnom rije{avanju konflikata(Tuzla januar 1996)- Potpomognut je projekat Doma Mladih u Tuzli (kulturni centar), kurseviza omladinu, kompjuteri, itd.- Kancelarije hCa u BiH su organizovali dva seminara pod nazivom“Nakon Dejtona”. Jedan je imao za temu pravne aspekte dejtonskogsporazuma (Sarajevo, januar 1997), a drugi odnose izme|u lokalnih

59


nevladinih organizacija i me|unarodne zajednice u obnovi gra|anskogdru{tva u BiH (Banja Luka, juli 1997)- Organizovali smo odlazak u~esnika iz BiH na ljetne {kole me|unarodnehCa: Kreta, 1996; Hrvatska, 1997; Gruzija 1997; Francuska 1999, 2000,2001; ê{ka 1999,

Po~etkom 2004. godine, pri kancelariji Helsin{kog Parlamenta Gra|ana(hCa) Tuzle otvoren je i registrovan Omladinski Resursni Centar (ORC)Tuzla.

CILJEVI OMLADINSKOG RESURSNOG CENTRA (ORC) TUZLA

Osna‘ivanje i ja~anje omladinskogsektora na podru~ju TuzlanskogKantona * osna‘ivanje i ja~anjekapaciteta i resursa omladinskihorganizacija i neformalnih grupamladih posebno u malim sredinama *

pra}enje, podsticanje i ja~anje radamladih i omladinskih organizacija *

podsticanje i ja~anje saradnje izme|uomladinskih organizacija, nalokalnom, nacionalnom i regionalnom nivou * prikupljanje i stvaranjebaze podataka o omladinskim organizacijama, njihovim aktivnostima iradu * izgradnja saradnje izme|u omladinskih organizacija i vlasti nasvim nivoima * pokretanje procesa institucionalizacije omladinskogsektora u BiH * pru‘anje stru~ne i logisti~ke pomo}i i podr{keomladinskim organizacijama u radu, posebno organizacijama u osnivanju

* uspostavljanje i stvaranje bolje komunikacije i br‘eg protoka informacijame|u omladinskim organizacijama * povezivanje i saradnja saomladinskim organizacijama regije, Evrope i svijeta * unapre|ivanje irazvijanje djelatnosti i rada omladinskih organizacija, prema evropskimstandardima * uspostavljanje i ostvarivanje saradnje sa drugim srodnimasocijacijama u zemlji i inostranstvu * ostvarivanje drugih zajedni~kihinteresa mladih i omladinskih organizacija.

60


ZAHVALE

Omladinski Resursni Centar (ORC) Tuzla / Helsin{ki ParlamentGra|ana (hCa) Tuzla se ovom prilikom najtoplije zahvaljuje na{imprijateljima, organizacijama i pojedincima koji su nas nesebi~nopomagali tokom implementacije projekta „Partnerstvo za mir i BiHdru{tvo”:

Ameri~ka ambasada u BiH; Ured za odnose sa javno{}u,Osoblje Parlamentarne Skup{tine BiH;Inicijativa za razvoj i saradnju u Bosni i Hercegovini - IRS (ured Mostar);Nansen dijalog centar Mostar;Osoblje Narodne biblioteke Bijeljina;Omladinska Grupa Helsin{kog Odbora za ljudska prava u RS, Bijeljina;Osoblje Ku}e plamena mira Tuzla;VEHID [EHI] – Forum Gra|ana Tuzle;BO[KO [ILJEGOVI] - Biv{i predsjedavaju}i zajedni~ke komisije zareformu odbrane BiH;General pukovnik SIFET POD@I] - Na~elnik Zajedni~kog {taba BiH;MARINA PENDE[ – Zamjenica Ministra odbrane BiH;@ELJKO GRUBE[I] – Zajedni~ka Komisija za odbranu i sigurnostBiH;ALJO[A ÂMPARA - Sekretar zajedni~ke slu‘be parlamentarneskup{tine BiH;Omladinske Organizacije – ~lanice Omladinske Mre‘e BiH.

Mediji u BiH:(novinska agencija FENA, SRNA, ONASA, Dnevne novine ”SAN”,RTV BiH, RTRS, RTV BN Bijeljina, Nezavisne Novine, Semberskenovine Bijeljina, Euro Blic, Dnevni Avaz, IN TV Bijeljina, TV ArenaBIjeljina, BM Radio – IC Tuzla, TV Slon Tuzla, TV Tuzla, Radio SoliTuzla, ”Tuzlanski list” Tuzla, RTV Mostar, Radio ”Stari Most” Mostar)

Documents

Helsin{ki Parlament Gra|ana (hCa) Tuzla Omladinski ... za mir.pdf5 Zna~aj ~lanstva Bosne i Hercegovine u Partnerstvu za mir UVOD U Novembru 2006 godine NATO je i zvani~no pozvao BiH,