Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 1
HIDROTEHNIČKE GRAĐEVINE
Predavanja 26.01.2017.
Uvod u korištenje vodnih snaga (hidroelektrane)
• Energija i snaga vodnog toka
• Podjele/tipovi hidroelektrana
• Načini dovoda vode do derivacijskih HE => provodnici vode (kanali, tuneli, cjevovodi)
• Provodnici vode (za sve namjene)
= sljedeća cjelina kolegija
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 2
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 3
Krivulja trajanja
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 4
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 5
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 6
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 7
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 8
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 9
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 10
Podjele HE
• Po tipu dovoda:
– Pribranske/Derivacijske
• Po protočnosti:
– Protočne/Akumulacijske
• Po padu:
– niskotlačne/srednjetlačne/visokotlačne
• Po snazi:
– velike/srednje/male/mini/mikro
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 11
Pribranske hidroeektrane
Pribranska HE
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 12
Pribranska HE - položaji strojarnice
Lanac HE
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 13
Niskotlačna pribranska HE(“Run of River”)
Niskotlačna pribranska HE
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 14
Niskotačna pribranska HE
Srednjetlačna pribranska HE
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 15
Srednjetačna pribranska HE
Srednjetlačna pribranska HE - presjek
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 16
HE Đale
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 17
Derivacijska HEdovod sa slobodnim vodnim licem
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 18
Derivacijska HEdovod sa slobodnim vodnim licem
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 19
HE Dubrava
HE Dubrava
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 20
Derivacijska HE - dovod pod tlakom
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 21
Derivacijska HE - dovod pod tlakom
Derivacijska HE - dovod pod tlakom
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 22
Dovod pod tlakom
Vodna komora
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 23
HE Miljacka
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 24
Reverzibilna HE
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 25
Crpna HE
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 26
Plimna HE
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 27
NESTACIONARNE POJAVEKOD TEČENJA POD TLAKOM
Literatura
• Chaudhry, M. H. 1987. Applied Hydraulic Transients. New York, Van Nostrand Reinhold Company.
• Wylie, E. B. and V. L. Streeter. 1983. Fluid Transients. Ann Arbor, FEB Press.
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 28
Nestacionarno tečenje
• Uzroci:
– Promjene otvorenosti ventila
– Pokretanje ili zaustavljanje crpki
– Promjene u protocima na turbinama
– Promjene u razinama vode u akumulacijama
Promjene tlaka i protoka u vremenuPromjene tlaka i protoka u vremenu
Analize
• Spore promjene
– Pretpostavlja se krutost cijevi
– Pretpostavlja se nekompresibilnost tekućine
– Protok je funkcija isključivo vremena
• Nagle promjene (“vodni udar”)
– Pretpostavlja se elastičnost cijevi
– Pretpostavlja se kompresibilnost tekućine
– Protok je funkcija vremena i položaja
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 29
Uspostavljanje stacionarnog tečenja
22VV
EGLEGL
HGLHGL
11
H
g
V
2
2
2
g
V
2
2
2
V2
L
∑++++=++ Lf hhz
g
Vpz
g
Vp2
2
221
2
11
22 γγ∑++++=++ Lf hhz
g
Vpz
g
Vp2
2
221
2
11
22 γγ
Ken= ____
Kexit= ____
Ken= ____
Kexit= ____
g = 9.8 m/s2
H = 100 m
∑K = ____
f = 0.02
L = 1000 m
D = 1 m
g = 9.8 m/s2
H = 100 m
∑K = ____
f = 0.02
L = 1000 m
D = 1 m
1.51.5
0.50.5
1.01.0
Koliko je vremena potrebno da
se uspostavi stacionarno tečenje?
Stacionarno tečenje - konačna brzina
∑+=−= Lf hhzzH 21 ∑+=−= Lf hhzzH 21
g
V
D
Lfh f
2
2
2=
g
V
D
Lfh f
2
2
2=
g
VKhL
2
2
Σ=∑g
VKhL
2
2
Σ=∑
Σ+= K
D
Lf
g
VH
2
2
Σ+= K
D
Lf
g
VH
2
2
9.55 m/s9.55 m/s
D
fLK
gHV f
+Σ
=2
D
fLK
gHV f
+Σ
=2
g = 9.8 m/s2
H = 100 m
∑ K = 1.5
f = 0.02
L = 1000 m
D = 1 m
g = 9.8 m/s2
H = 100 m
∑ K = 1.5
f = 0.02
L = 1000 m
D = 1 m
Kolika bi bila brzina da nema gubitaka? 44 m/s44 m/s
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 30
Uspostavljanje stacionarnog tečenja: početak procesa
dt
dVALHA ργ =
dt
dVALHA ργ =
Prije nego gubici postanu značajniPrije nego gubici postanu značajni
maF = maF =
dt
mdVF =
dt
mdVF =
gt
L
HV = gt
L
HV =
∫∫ =
Vt
dVALdtHA00
ργ ∫∫ =
Vt
dVALdtHA00
ργ
ALVHAt ργ = ALVHAt ργ =AL
HAtV
ρ
γ=
AL
HAtV
ρ
γ=
g = 9.8 m/s2
H = 100 m
∑ K = 1.5
f = 0.02
L = 1000 m
D = 1 m
g = 9.8 m/s2
H = 100 m
∑ K = 1.5
f = 0.02
L = 1000 m
D = 1 m00
11
22
33
44
55
66
77
88
99
1010
00 55 1010 1515 2020 2525 3030
time (s)time (s)
vel
oci
ty (
m/s
)vel
oci
ty (
m/s
)gt
L
HV = gt
L
HV =
D
fLK
gHV f
+Σ
=2
D
fLK
gHV f
+Σ
=2
Uspostavljanje stacionarnog tečenja
g = 9.81 m/s2
H = 100 m
K = 1.5
f = 0.02
L = 1000 m
D = 1 m
g = 9.81 m/s2
H = 100 m
K = 1.5
f = 0.02
L = 1000 m
D = 1 m
s 34.149.0 =fVt s 34.149.0 =fVt
+
Σ
+Σ
=D
f
L
K
L
gHt
D
fLK
gHV
2tanh
2
+
Σ
+Σ
=D
f
L
K
L
gHt
D
fLK
gHV
2tanh
2
0
2
4
6
8
10
12
0 10 20 30 40
time (s)
vel
oci
ty (
m/s
)
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 31
Kvazi-stacionarno tečenje
22VV
EGLEGL
HGLHGL
11
H
g
V
2
2
2
g
V
2
2
2
V2
L
∑++++=++ Lf hhz
g
Vpz
g
Vp2
2
221
2
11
22 γγ∑++++=++ Lf hhz
g
Vpz
g
Vp2
2
221
2
11
22 γγ
Ken= ____
Kexit= ____
Ken= ____
Kexit= ____
g = 9.81 m/s2
H = 100 m
∑K = ____
f = 0.02
L = 1000 m
D = 1 m
g = 9.81 m/s2
H = 100 m
∑K = ____
f = 0.02
L = 1000 m
D = 1 m
1.51.5
0.50.5
1.01.0
Pretpostavlja se da su promjene dovoljno spore tako da se pretpostavlja da je u svakom trenutku tečenje stacionarno
D
fLK
tgHtV f
+Σ
=)(2
)(
D
fLK
tgHtV f
+Σ
=)(2
)( Ako se H sporo mijenja u vremenu
Pražnjenje rezervoara
2/1
2
−
+Σ=
=
=
=
−=
D
fLKc
gHcV
VAQ
HAV
Qdt
dV
f
fc
a
g
H
A
AcT
TgA
AcH
dtgA
Ac
H
dH
gHcAdt
dHA
c
a
a
c
a
c
ca
0
0
2
22
2
2
=
=
−=
−=
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 32
Za naš primjer, ako je
216.0
2/1
=
+Σ=
−
D
fLKc
sT
g
H
A
AcT
c
a
35.9781.9
1002
4
0.1
44.78216.0
2
2
0
=⋅
=
=
π
254.78 mAa =
Primjena:Izračun vremena pražnjenja
akumulacije kroz temeljni ispust
• Jedina razlika: Aa nije konstantan (ovisi o H)
• Rješava se numerički za H(t)
)(
2
2
HA
gHcA
dt
dH
gHcAdt
dHA
a
c
ca
−=
−=
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 33
VODNI UDAR (eng. Water Hammer)
= nestacionarno tečenje s velikim oscilacijama tlaka usljed naglih promjena uvjeta tečenja
Lom cjevovodaOigawa Power Station, Japan
Chaudhry page 17
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 34
Kolaps cjevovodaOigawa Power Station, Japan
Chaudhry page 18
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 35
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 36
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 37
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 38
Primjer
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 39
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 40
VODNA KOMORAgrađevina za kontrolu vodnog udara
Primjer:
HE Orlovac
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 41
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 42
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 43
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 44
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 45
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 46
UNUTARNJIPLOVNI PUTEVI I LUKE
Osnovi pojmovi
91
92
� UNUTARNJI PLOVNI PUTEVI
• Uvod
• Mreža unutarnjih plovnih puteva
• Plovila, sastavi i plovljenje na unutarnjim plovnim
putevima
• Klase unutarnjih plovnih puteva
• Plovni kanali
• Plovne rijeke
• Građevine na unutarnjim plovnim putevima
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 47
93
rijeka – prirodni, mirni put
prvi gradovi uz obale rijeka:
Nil, Eufrat, Tigris ...
94
Plovni putevi najčešće su jedina mogućnost za savladavanje masovnog prometa
(morem među kontinentima), a ako nisu tada imaju prednost zbog najmanjih
troškova prevoza.
Dva su bitno različita sistema plovnih puteva:
� morski - na oceanima i morima
� unutrašnji - na rijekama, jezerima i kanalima.
Različitost se očituje u veličini plovila (morska su bitno veća), u dinamici
plovidbe (stajaća naspram tekućoj vodi, beskonačno more prema skučenom
kanalu, valovito more prema mirnoj rijeci), u duljini plovidbe, u navigaciji i dr.
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 48
95
Unutrašnji plovni putevi su uglavnom plovne rijeke i kanali.
Unutrašnje plovne puteve možemo podijeliti obzirom na:
� plovne sredine, u kojima se odvija promet
� mreže, u kojima je dotični plovni put sastavni dio
� kvalitet, koji pokazuje klasu plovnog puta
� promet, koji se prosječno godišnje obavlja
� nadležnost, kome spada, tko upravlja i održava.
Prednosti vodnog prometa:
• mali troškovi amortizacije (manje održavanje)
• mala vučna snaga - (manje goriva)
• manje posade
• mnogo sukorisnika na iskorištavanju puta (rijeka)
96
Mane vodnog prometa:
• sporost, v = 4 - 15 km/h
• mala gustoća mreže (potrebno pretovarivati na kopnena vozila)
• nejednakost mreže
• neugodne prirodne smetnje (dugi i nesigurni prekidi saobraćaja)
• topografske smetnje (izolirana područja, brdovita)
• razdvajanje teritorija kanalima (skupi objekti preko PP-a, mostovi, društveni
problemi)
• visoke investicije kad je potrebno uređenje za plovidbu.
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 49
97
Mreže unutarnjih plovnih puteva
Plovni put je dio korita rijeke ili kanala uređen za sigurnu plovidbu plovila,
definiran navigacionim oznakama.
Kvalitetu mu određuju minimalni gabariti: dubina, širina, radijus krivine,
slobodna visina ispod mostova i zračnih kablova.
Pojedinačni plovni put dobiva pravu vrijednost ako je sastavni dio mreže. Što je
mreža razgranatija to su plovni putevi korisniji
Za efikasno korištenje unutrašnje plovidbe bitna je gustoća i povezanost mreže,
te njena ujednačenost u saobraćajnom smislu.
Dunavska mreža
Okosnicu dunavske plovne mreže čini rijeka Dunav koji je plovan od ušća
(Sulina) u Crno more do Kelheima (ulaz u Majna - Dunav kanal) uzvodno od
Regensburga u Njemačkoj.
98
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 50
99
100
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 51
101
Plovila, sastavi i plovljenje na unutarnjim plovnim putevima
PLOVILA - plosnat, sandučasti oblik
- plove u sastavima
prema funkciji:
teretna i ostala plovila
prema pogonu:
aktivna i pasivna plovila
Teretna plovila:
• tegljenice (šlepovi),
• motorni brodovi (samohotke),
• morsko-riječni brodovi - Dunav
• potisnice (barže).
102
tegljenice i potisnice - pasivna plovila po obliku slična brodovima, (nemaju
vlastiti pogonski stroj), tovarni prostor je po cijeloj dužini plovila.
tegljači (šleperi) i potiskivači (bokseri) - aktivna plovila koje ne nose teret i služe
za pokretanje pasivnih teretnjaka-tegljenica i barži
Samohodni brodovi
- na velikim rijekama,
- samostalnost i veća brzina
(oko 15 km/h),
- prevoze robu (kontejnere)
- prijevoz je nešto skuplji
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 52
103
104
Klase unutarnjih plovnih puteva
Bazična podjela:
� na plovne puteve regionalnog karaktera (I. do III. klasa)
� na plovne puteve međunarodnog karaktera (IV. do VII. klasa)
Klasifikacija međunarodnih plovnih puteve bazirana je na geometrijskim
dimenzijama krutog potiskivanog sastava.
Glavni parametri klase za regionalne plovne puteve; tj. tegljenu tehnologiju su:
- I [m] dužina teretnog plovila,
- b [m] širina teretnog plovila,
- t [m] gaz teretnog plovila,
- W [t] nosivost teretnog plovila,
- h [m] slobodna visina ispod mosta.
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 53
105
Glavni parametri klase za međunarodne plovne puteve (E plovni putevi); su:
- Isast [m] dužina krutog potiskivanog plovnog sastava sastavljenog od potisnica i
potiskivača,
- bsast [m] širina krutog potiskivanog plovnog sastava,
- tplov [m] gaz najvećeg teretnog plovila u sastavu,
- Wsast [t] teretna nosivost krutog potiskivanog plovnog sastava; tj. nosivost
potisnica
- h [m] slobodna visina ispod mosta
Parametre samog plovnog puta, kao na primjer: minimalni radijus zavoja,
dubinu i širinu plovnog korita, projektant odreduje prema postulatima struke a
temeljem glavnih parametara klase i morfologije konkretnog vodotoka.
106
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 54
107
Plovni kanali
- umjetni unutrašnji plovni putevi, nadopunjuju prirodnu riječnu mrežu u
pogledu plovidbe
108
Podjela plovnih kanala:
prema ulozi u mreži:
spojni, kad spaja dva susjedna plovna puta, odnosno dvije mreže,
priključni, kad spaja neka prostrana područje (gradove) na mrežu,
obilazni, kad obilazi neku za plovidbu tešku dionicu
prema veličini maksimalnog broda:
po ECE plovni kanali se dijele u 6 klasa (I-VI)
prema širini:
jednotračni jednosmjerni,
jednotračni dvosmjerni,
dvotračni (2 plovne trake), uvijek dvosmjerni
prema hidrauličnim uvjetima:
kanali za slobodnim nivoom, jednoličnom brzinom,
kanali sa usporenim nivoom, nejednoličnom brzinom među branama
prema brzini vode:
kanal s mirnom vodom, kad voda u kanalu miruje (0-0,1 m/s)
kanal sa sporom vodom, u normalnim prilikama kad je v< 0,5 m/s
kanal s brzom vodom, 1,5>>>>v>>>>0,5 m/s
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 55
109
Trasa i uzdužni profil plovnog kanala
� trasa plovnog puta je prometno uvjetovana, odlučujući uvjeti su: topografski,
geološki, hidrološki i eksploatacioni
� trasu treba voditi što više u pravcu, osigurati minimum zemljanih radova i
minimum objekata za savladavanje visinskih skokova
� križanje sa drugim saobraćajnicama vrši se po pravilu tako da kanal ima
prioritet
Spoj kanala sa drugim plovnim putom ovisi o vodostajima i brzini vode tog
plovnog puta
110
U uzdužnom smislu kanali su većinom s horizontalnim vodnim licem, ili tek
lagano usporeni - nagibe terena savladavaju u vidu stepenica (prevodnica).
Poprečni profil plovnog kanala:
najvažniji saobraćajni element presjeka kanala, ovisi o načinu eksploatacije
(jednosmjerni, dvosmjerni) i o klasi PP; tj. o širini, dužini i gazu mjerodavnog
plovila odnosno sastava predviđene klase PP
Obloga kanala:
� fiksira profil kanala
� služi za brtvljenje kanala
� treba biti otporna na djelovanje valova, sidrenja, rasta biljaka,
bušenja životinjica
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 56
111
Plovne rijeke
Plovne rijeke su prirodni unutrašnji plovni putovi.
Plovidba je neposredno ovisna o režimu
rijeke koji se sastoji od tri interaktivna
dijela: režim vode, režim nanosa i režim
korita. Osim toga utjecajni faktori na
plovidbu su pojava leda, magle, vjetra i
valova.
Režim vode ima svoje dvije karakteristike i to hidrološke (promjene količine) i
hidrauličke (promjene načina kretanja).
Raspon kretanja i brzine kretanja promjena vodostaja, trajanje odnosno,
učestalost vodostaja, podaci su koji karakteriziraju hidrološki režim rijeke.
112
KVV - Katastrofalno visoki vodostaj, najviši vjerojatni (proračunati) ili opaženi vodostaj u veoma dugom vremenskom periodu.
NVV - Najviši visoki vodostaj, najviši opaženi ili uopće poznati vodostaj na riječnom profilu u dugom periodu od neke davne godine do danas.
VV - Visoki vodostaj, visoki vodostaj vjerojatni (proračunati) ili opaženi na vodomjeru u izvjesnom vremenskom razdoblju.
SVV - Srednji visoki vodostaj, izračunata prosječna vrijednost visokih vodostaja za istovjetnih vremenskih intervala (mjesec, godišnje doba. godina).
SV - Srednji vodostaj, izračunata aritmetička sredina svih opažanih vodostaja u izvjesnom vremenskom razdoblju).
FV - Najčešći vodostaj, vodostaj koji se (prema statistici) najčešće pojavljivao. Modus na krivulji učestalosti.
SNV - Srednji niski vodostaj, izračunata prosječna vrijednost niskih vodostaja iz istovjetnih vremenskih intervala (mjesec, godišnje doba, godina).
NV - Niski vodostaj, najdonji vodostaj opažen u izvjesnom vremenskom razdoblju na vodomjeru.
NNV - Najniži niski vodostaj, najniži opažen ili uopće poznati vodostaj na riječnom profilu kroz dugo razdoblje od neke davne godine do danas.
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 57
113
Za plovidbu se moraju odrediti još i granični gornji i donji vodostaji između kojih
se može sigurno ploviti.
Tako su plovni nivoi u jednom riječnom profilu slijedeći:
VPV - Visoki plovni vodostaj, gornji, za plovidbu ekonomski određeni vodostaj
na dotičnom mjestu iznad kojeg se obzirom na postojeći stupanj
uređenja plovnog puta (visina mostova, povećana brzina protoke isl.)
plovidba obustavlja.
NPV - Niski plovni vodostaj, donji za plovidbu ekonomski određen vodostaj na
dotičnom mjestu ispod kojeg se obzirom na postojeći stupanj uređenja
PP plovidba obustavlja zbog nedostatka dubine.
114
Smetnje plovidbi na koje se kod rijeka može utjecati su male dubine.
Uređenje rijeka za plovidbu
� Regulacijom korita za plovidbu - morfološke regulacije, vrše se za tzv. malu
vodu, tj. za onu količinu vode koja je osigurana u velikom postotku dana u
godini npr. 95%.
� Kanaliziranjem rijeke - gradnje kojima se režim vode u rijeci promjeni u
usporeni režim sličan kanalu - sa malim brzinama i garantiranom dubinom.
Kanaliziranje rijeke postiže se ugrađivanjem brana poprijeko na tok i nasipa
uzduž toka, čime se najčešće cijela rijeka "umrtvi“ i podijeli na vodne stepenice.
Na branama se izgrađuju preljevi, hidroelektrane, brodske prevodnice zahvati
vode idr.
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 58
Pravila i metodologija projektiranja plovnog puta
115
Hidrotehnički radovi (izgradnja vodnih građevina i zahvati u koritu rijeke) na rijeci koji se mogu
očekivati na obnovi i poboljšanju postojeće klase plovnog puta na Klasu Va su:
�Izgradnja pera radi koncentriranja
protoka, tj, odbacivanje matice od obale što
uzrokuje veće brzine strujanja u središnjem
dijelu rijeke.;
�Izgradnja obaloutvrda kako bi se izbjegla
erozije uzrokovana novim perima i zaštita
erodiranih obala;
�Izgradnja pragova na dnu rijeke da se
poveća razina vode;
�Sanacija postojećih pera i obaloutvrda;
�Izvršiti jaružanje radi poboljšanja dubine
plovnog puta.
Primjer vodne građevine - PERO
116
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 59
Primjer vodne građevine -OBALOUTVRDA
117
118
REGULACIJSKE GRAĐEVINE
IZVANRIJEČNOG
KORITA U RIJEČNOM KORITU
NASIPIDEPONIJEPROKOPI
PARALELNE SPECIJALNEOKOMITE
PRIMARNE SEKUNDARNE PRIMARNE SEKUNDARNE
OBALOUTVRDEPRAVE PARALELNE
WOLFOVI ODBOJIPERA
PREGRADEPRAGOVI
TRAVERZEMEĐUPERA
REŠETKASTE GRAĐEVINE
Za izazivanje umjetne
poprečne cirkulacije
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 60
119
Trasiranje plovnog puta
120
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 61
Trasiranje plovnog puta
121
Projektiranje plovnog puta
122
Primjer 1: Na promatranom poprečnom profilu vodotoka, dubina
korita zadovoljava za mjerodavno vodno lice i plovne gabarite
Primjer 2: Na promatranom poprečnom profilu
vodotoka, dubina korita ne zadovoljava za
mjerodavno vodno lice i plovne gabarite te će
biti potrebni zahvati u koritu kako bi se
osigurala zahtijevana klasa plovnog puta.
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 62
123
Građevine na unutarnjim plovnim putevima
Uređaji za svladavanje visinskih prepreka:
� prevodnice - visina vode najčešće iznosi 12-15 m
� dizala - visina vode iznad 15 m
Dizala za plovila imaju zadatak kod velike visine stepenice na plovnom putu
dignuti ili spustiti plovilo, vrši se mehaničkim načinom
Vrste dizala:� kosa dizala� vertikalna dizala
124
Prevodnice - imaju zadatak dignuti ili spustiti plovilo kod visine stepenice na
plovnom putu do 15 m, postupak se vrši tlakom vode
Dijelovi prevodnica:
• komora s glavama
• dvoja vrata
• dovodni organi za punjenje i
pražnjenje
• oprema
• gornja i donja predluka
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 63
125
126
Luka je prirodno ili umjetno zaštićen akvatorij s funkcionalno pridruženim
teritorijem, s izgrađenim i neizgrađenim obalama, prekrcajnim uređajima za
ukrcaj odnosno iskrcaj robe i putnika, uskladištenje, manipuliranje i preradu
robe, pristajanje, sidrenje, popravak i zaštitu brodova od valova, struje vode,
leda te odmor posade.
Prema mjestu luka je objekt na moru ili unutrašnjem plovnom putu čiji se
akvatorij sastoji od jednog ili nekoliko manje više zaštićenih bazena.
Luka dakle ima niz funkcija:
prometnu, trgovačku, industrijsku, saobraćajnu, obrambenu...
Kod pretežnog broja luka dominantne su prometna i saobraćajna funkcija.
Luke i pristaništa na unutarnjim plovnim putevima
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 64
127
Dispozicije unutrašnjih pristaništa i luka
Rješavanje dispozicije pripada u područje planiranja luka.
Pri tome je bitno da dispozicija bude u funkciji sadašnjeg i budućeg prometa i
njegove strukture kao i da bude prilagođena postojećoj i budućoj floti.
Oblici akvatorija unutrašnjih pristaništa i luka, bez obzira na veličinu i na vrstu
plovnog puta na kome se nalaze, definiraju tip dispozicije tako da se razlikuju:
- paralelno pristanište,
- trokutasto pristanište,
- luka s molom
- bazenska luka.
Dijelovi akvatorija su: ulaz, okretište, plovne površine, vezovi i bazeni
128
trokutasto pristanište
paralelno pristanište
bazenska luka
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 65
129
130
U unutrašnjim pristaništima i lukama postoje operativne, pričekne, regulacione i
neki puta prirodne obale. Na njihovom rubu se nalazi obalna konstrukcija
nazvana kej.
Najčešća četiri tipa keja su:
� kosi,
� vertikalni,
� kombinirani i
� pontonski
Zadaci su keja da omogući vezivanje broda i prekrcaj tereta te da osigura obalu
od erozije i primi opterećenja (od broda, mehanizacije, tla ...)
Kejevi
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 66
131
Kosi kej – plovilo se oslanja na obalu i penjanjem vodostaja sve se više
približava gornjem rubu obale. Pri tom se plovilo premješta horizontalno i
vertikalno.
132
Verikalni kej – kada je promet obale velik i plovilo treba biti što bliže
mehanizaciji da je jednostavno povezivanje i da je siguran naslon kod svakog
vodostaja.
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 67
133
Kombinirani kej – vertikalni i kosi
Pontonski kej – obala za naftu i sl.
134
Objekti na unutrašnjim plovnim putevima
Hidrotehničke građevine 2016/17
Predavanja Babić 26.01.2017. 68
135