Hg 25 13

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXIII, broj 25 27. lipnja 2013. cijena 200 Ft

Foto: Timea Horvat

Na II. Sajam gradišćanskih Hrvatau Bortu pozvani su i Hrvati iz Zalske županije

„Glasnikov tjedan”Komentar

Nitko se neće zalagati umjesto nas

Narodnosna strategija posebnu pozornost moraposvetiti proširenju uporabne mogućnosti narod -nosnih jezika – reče uz ostalo zamjenik državnogtajnika za narodnosne i civilne veze u svom izlaga-nju na jednom nedavnom skupu. Nije potrebno posebno dokazivati koliko su identi-tet i jezik usko povezani, stoga se posebno radujemda se proširenju uporabnih mogućnosti narod -nosnih jezika pridaje istaknuto mjesto pri izradbibuduće strategije u čiju će izradbu biti uključene idržavne narodnosne samouprave i civilne udruge.Baš zbog narečenoga, iznimno je važno razmišlja-nje i promišljanje ostvarivanja zakonom zajamčenihprava prema odredbama koje će stupiti na snagu naidućim općim izborima za narodnosne samouprave2014. godine. To više što se ostvarivanje prava sjedne strane vezuje za određeni broj pripadnikanarodnosti u danom naselju prema posljednjempopisu pučanstva, a s druge ovisi o samoj narod -nosnoj zajednici, odnosno njezinoj inicijativi, njezi-nom zalaganju. Primjerice, u naseljima gdje broj popisanih pripad-nika narodnosti prigodom popisa pučanstva dos tig -ne omjer od 10%, samouprava naselja, na molbumjesne narodnosne samouprave koja djeluje napodručju pod njezinom nadležnošću, obvezatna jeosigurati da se njezine uredbe, oglasi osim namađarskom objave i na jeziku narodnosti, da obras -ci koji se rabe tijekom postupka u javnoj upravibudu dostupni i na materinskom jeziku narodnosti,da se natpisi ploča s nazivima javnih ureda, ili orga-na koji obavljaju javne usluge, ili obavijesti koje seodnose na njihov rad, osim na mađarskom jeziku inačinu pisanja, s istim sadržajem i u istom obliku,mogu čitati i na materinskom jeziku narodnosti, teda se natpisi ploča s nazivom mjesta i ulica, osimna mađarskom jeziku i načinu pisanja, s tradicio -nal nim narodnosnim nazivima, u nedostatku toga sistim sadržajem i oblikom kao na mađarskom jezi-ku, mogu čitati i na materinskom jeziku narodnosti.Iz narečenoga se vidi da su posrijedi vrlo važnaprava za očuvanje i njegovanje materinskog jezika.Međutim isto tako svima nam mora biti jasno i toda se ona mogu ostvariti samo na molbu narod -nosne zajednice, narodnosne samouprave, udruge,ustanove ili pak samih pripadnika narodnosti. Nitko se neće zalagati umjesto njih, umjesto nas.

S. B.

2 27. lipnja 2013. HRVATSKI GLASNIK

Već duže vremena s nekoli-cinom istomišljenika, kojise i javno očituju, pišemo izaključujemo kako je poli -tički, kulturni i društveniprostor Hrvata u Mađarskojnerazvijen i atomiziran, a tosu nedavno zaključili govo-reći o svojoj narodnosnojstvarnosti i na jednom foru-mu Hrvati u Vojvodini.Djeluje se isključivo u gra-nicama svoga sela. Hrvatska državnasamouprava imala je priliku prije nekoli-ko godina prihvatiti svoj nacrt strategije

razvoja Hrvata u Mađarskoj, koju je prednjezinu Skupštinu, po njezinoj narudžbi,podastro Znanstveni zavod Hrvata uMađarskoj. Nije to učinila, iako ni danasne mogu dokučiti iz kojih razloga.Pojedini njezini dužnosnici je iščitavaju,ali tek djelomično, a ne cjelovito. Danasje više nego moderno govoriti o tome iprihvaćati strategije…, europske, mjesne,narodnosne, civilne… određivati sadrža-je koji će pokušati dati odgovore. Što,zapravo, želimo od hrvatskoga politič -kog, školskog, društvenog, kulturnog,samoupravnog, institucionalnog, medij-skog i inog prostora u Mađarskoj – reci-mo bar do 2020. godine. Jer ako zacrta-mo želje i ciljeve, onda možemo djelova-ti s namjerom njihova ostvarivanja. Ondanam se ne može dogoditi da na natjecanjuljepote, na izboru najljepše Hrvatice uMađarskoj pobijedi djevojka koja ne zna

hrvatski, a ni ostale sudioni-ce ne briljiraju u znanjuhrvatskoga jezika. Živimo udoba egalita rizma postmo-derne, čitam ovih dana rije-či uglednoga hrvatskogintelektualca. U doba egali-tarizma vrijed nosti, dehije-rarhizacije vrijednosne oko-mice, koja isk ljučuje i niječebilo kakvu važnost intelek-tualca u postmoderno doba.

„Istine“ nude duboko ispolitizirani sudio-nici i stvaratelji društveno-povijes nih tije-kova, u prvom redu opravdavajući vlasti-

te postupke. Je li nam jednako važnasamouprava i djelatnost uselu u kojem živi pedesetHrvata i u selu gdje ih imajoš osamsto? Je li nam jed-nako važna knjiga na hrvat-skom jeziku o nama ili jestavljamo u isti koš s knji-gom na mađarskom jeziku?Sve su nam izložbe jednake,svi studenti jednako pamet -ni, sve diplome iste. Svi

političari jednako znaju politizirati. Je linam svejedno tko se upisuje u hrvatskuškolu i što se radi u hrvatskome jezičnomtaboru? Je li nam svejedno da dobitnikesrednjoškolske stipendije u vrijednostidomalo dva milijuna forinti ne srećemona društvenoj sceni? Što je važnije količi-na ili kakvoća? Izgubili smo se u prevla-davajućim folk lornim sadržajima, kojikrase civilnu sferu Hrvata u Mađarskoj.U profesional noj sferi ovdaš njih Hrvata,ustanovama i tijelima, HDS-ovim tvrtka-ma radi, reklo bi se na plaći je, domalodvjesta osoba. Oni bi „mogli” biti pred-vodnici manifes tativnog djelovanja iosmišljavanja društ vene scene Hrvata uMađarskoj, uz njeno institucionalnoosmišljavanje tamo gdje «hrvatskih»ustanova nema. Možda bi i to po moglo.

Branka Pavić Blažetin

Danas je više nego moderno govoriti otome i prihvaćati strategije…, europske,mjes ne, narodnosne, civilne… određivatisadržaje koji će pokušati dati odgovore. Što,zapravo, želimo od hrvatskoga političkog,školskog, društvenog, kulturnog, samouprav-nog, institucionalnog, medijskog i inog pro-stora u Mađarskoj – recimo bar do 2020.godine.

„

”

KANIŽA, PTUJ, VARAŽDIN – Povodom ulaska Republike Hrvatske uEuropsku Uniju, varaždinski Trkački klub „Marathon 95” 1. srpnja organiziraEuropski maraton. U simboličnoj utrci u nedjelju, 30. lipnja, sudjelovat će 28trkača (prema broju članica Europske Unije) iz gradova prijatelja: Varaždina i Ptujate Čakovca i Kaniže. Trkači iz Slovenije i Hrvatske, pojačani družinom iz Zagrebakoju predvodi hrvatska trkačka legenda i rekorder u maratonu i polumaratonuDrago Paripović, krenut će iz Ptuja u 11.30 i proći kroz općine Cestica, Petrijaneci Sračinec. Trkači iz Međimurja i Mađarske krenut će iz Kaniže u 9.30 i proći krozopćine Donji Kraljevec, Mala Subotica, Čakovec, Nedelišće. Oko 16 sati dvije ćese skupine susresti kod dravskog mosta u Varaždinu i zajedno trčati tamošnjomulicom. Tako će se spojiti četiri grada i tri države. Pokrovitelj je Europskog mara-tona predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović, a organizaciju među -narodne utrke povodom ulaska Hrvatske u EU podržala je Delegacija EuropskeUnije u Hrvatskoj.

HRVATSKI GLASNIK 27. lipnja 2013. 3

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Mađarskoj, sukladnočlancima 33. i 35. Zakona o odnosima Republike Hrvatske sHrvatima izvan Republike Hrvatske (NN 124/11 i 16/12) i Odlucipredstojnice Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske oraspodjeli financijskih sredstava namijenjenih hrvatskoj manjini uinozemstvu za 2013. godinu (Klasa: 023-01/13-01/06, Urbroj: 537-13-02)

raspisuje

J A V N I N A T J E Č A J

za prijavu programa i projekata udruga i ustanova hrvatskenacionalne manjine u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2013.

godinu

1. VRSTE FINANCIJSKIH POTPORA

Na natječaj se mogu prijaviti sve pravne osobe čija je djelatnostvezana uz nadopunjavanje i zadovoljavanje općih i javnih potre-ba hrvatske manjinske zajednice u inozemstvu kao što su:

• aktivnosti hrvatskih organizacija u ostvarivanju zajamčenihmanjinskih prava (očuvanje hrvatskoga jezika, identiteta i kultur-ne baštine, obrazovanje i informiranje)

• aktivnosti hrvatskih organizacija s ciljem razvoja manjinskihmedija i djelovanja manjinskih institucija

Napomena: Iz ovih sredstava nije predviđeno financiranje progra-ma i projekata prijavljenih od organizacija ovisnih o bilo kojempolitič kom usmjerenju ili stranci.

2. UVJETI ZA PRIJAVUNa ovaj Natječaj se mogu prijaviti sve udruge i ustanove hrvatskenacionalne manjine u inozemstvu koje udovoljavaju sljedećim uvje-tima:• registrirane su i posjeduju uredno prijavljen poslovnik o radu, sta-

tut ili neki drugi odgovarajući dokument iz kojeg je razvidno čimese organizacija bavi

• ne obavljaju poslove iz djelokruga tijela državne uprave • aktivno i kontinuirano djeluju • programi i projekti koje provode od posebnog su interesa za

opće/javno dobro te usmjereni na stvarne potrebe hrvatske zajed-nice u inozemstvu

• imaju ljudske i materijalne resurse potrebne za provedbu prijavlje-nih programa i projekata;

• vode transparentno financijsko poslovanje.

Napomena: Provođenje projekta/programa u partnerstvu je poželj-no, ali nije obvezno.

3. SADRŽAJ PRIJAVESve zainteresirane pravne osobe dužne su svoje programe/projekteprijaviti na propisanim obrascima uz detaljan opis programa/pro-jekta koji prijavljuju za dobivanje financijske potpore iz državnogproračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu.

Prijava mora sadržavati:• Opisni obrazac prijave (word format)• Obrazac proračuna (excel format)• Obrazac životopisa – Europass (word format) voditelja/ice progra-

ma/projekta s datumom i potpisom• Presliku poslovnika o radu, statuta ili nekog drugog odgovaraju-

ćeg dokumenta iz kojeg je razvidno čime se organizacija bavi

• Presliku financijskog izvješća o poslovanju pravne osobe u 2012.godini (ukoliko je pravna osoba aktivna duže od godinu dana)

• Presliku Plana i programa rada za 2013. godinu• Potvrdu o registraciji udruge ili ustanove hrvatske nacionalne

manjine u inozemstvu

Neobavezna dokumentacija:

• Materijali, publikacije, novinski članci i ostala dokumentacija kojailustrira rad prijavitelja

• Preporuke (npr. jedinica lokalne uprave i samouprave, tijela držav -ne uprave, institucija u zemlji i inozemstvu, drugih donatora)

• Obrazac izjave o partnerstvu (word format) ukoliko se prog ram/projekt provodi u partnerstvu

Napomena: Obrasci za prijavu dostupni su za preuzimanje nainternetskoj stranici Veleposlanstva Republike Hrvatske uBudimpešti http://hu.mvp.hr

4. NAČIN I ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVAObvezne obrasce popunjene na hrvatskome jeziku i propisanudokumentaciju potrebno je poslati isključivo poštom, uz napomenu„Prijava na natječaj”:

Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Budimpešti, MunkácsyMihály u. 15, 1063 Budapest

ili

Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Pečuhu, Ifjúságu. 11, 7624 Pécs (isključivo za udruge i ustanove s područjaBaranjske, Bačko-kiškunske i Šomođske županije)Krajnji rok za prijavu na natječaj je 1. rujna 2013. godine.

5. PRIJAVE KOJE SE NEĆE RAZMATRATI• dostavljene nakon roka za podnošenje prijava• nepotpune ili sadrže odstupanja ili dijelove koji nisu u skladu s

natječajem i dokumentacijom za prijavu• nisu napisane na propisanom obrascu za natječaj te su podnesene

na drugi način, suprotno uvjetima ovog Natječaja• obrasci za prijavu nisu čitko i u cijelosti popunjeni, odnosno napi-

sani na računalu.

6. ODABIR I NAČIN PROCJENE PRIJAVAPovjerenstvo pri nadležnom Veleposlanstvu Republike Hrvatske ćerazmotriti pristigle prijave i prema kriterijima navedenima u točki 2.javnog natječaja dati prijedlog odluke za financijske potpore.Veleposlanik će, sukladno prijedlogu Povjerenstva i raspoloživimsredstvima, donijeti Odluku o raspodjeli sredstava za prihvaćeneprograme/projekte.

7. OBAVIJEST O DONESENOJ ODLUCI O DODJELI BES POVRATNIH SREDSTAVA

Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava projektima/programima usklopu natječaja bit će objavljena na internetskim stranicamanadležnog Veleposlanstva Republike Hrvatske u inozemstvu, kao ina stranicama Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Klasa: 016-02/13-07/57Urbroj: 521-HUN-01-13-02

Budimpešta, 5. lipnja 2013. godine.

REPUBLIKA HRVATSKAVELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U MAĐARSKOJ


Predlani u Koljnofu su se prvi put strefili gra-dišćanski sajmari, po ideji Koljnofca PetraMogyorósija, koga smo i ovput zatekli u ulogikoordinatora. – HKD u Gradišću je jedno odnajvećih ter najčvršćih društav i zato smodošli na njih u organizaciji, kad jur na počet -ku smo mislili da ne bi bilo dobro, ako bi ovsajam zastao samo na jednom mjestu. Sadsmo u jako lipom parku u centru Borte, pri-redbi smo srićno dodali i pop-rock festival,tako će nam i večer održati nekoliko presene-ćenj. Cilj Sajma je svakako da idemo van odnaših sel, da pokažemo naše sve vridnote, neznamo dokidob ćemo mi Hrvati još živitiovde, ali jedno je već sigurno, moremo doka-zati da smo ovde 480 ljet – je rekao Koljnofaci bižao dalje za organizatorskimi posli. U jed-nom veselom nuglju su se našli Narda,

Petrovo Selo, zalski Hrvati tako da nije bilopitanje hoće li se kušati petrovisko žgano,črljena i bijela nagradjena vinska kapljica odSumartonca Lajoša Vlašića ali nardanskikolač. Andraš Handler, predsjednik DruštvaGradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj, se je turo-bio na Sajmu, ali ne jako: – Mislim da smo sedobro molili kad je nas i godina obašla. Menije malo i tužno biti ovde kad sam opet dobiodokaz na to da smo jako razvučeni u Gra -dišću. Tako kako u Petrovo Selo ne dojdu nafešte, priredbe iz sjevera, tako i sad se točnovidi da nisu došli svi. Većinom su ovde iz srid -njega i južnoga Gradišća. Jako malo je ovdeizlagačev i sel iz sjevera, no to ništ’ ne uma-njuje važnost ove priredbe, da su Gradišćanciovde na okupu, da se dobro ćutu u jednomjako lipom ambijentu, i mis lim da će biti uve-čer vrhunski i koncert. Narodne nošnje,molitveniki, gusle, grbi, pisanice u košari,bobice, razglednice, stare slike, pinezi (pen-gővi), pjesničke zbirke, ukrasi za kinčenje,keramike – sve ga jebilo na svi tri štandi.Ladislav Gu jaš, pred-sjednik Društ va Hor -vata kre Mure, jeovako objasnio, kakoje zašla velika delega-cija zalskih Hrvatovmed Gradišćance uBortu: – Prije nekoli-ko godina u jednoj su -rad nji s Petro višćani,stupili smo u kontakt sGradišćan skim Hrva -tima iz Austrije u jed-nom projektu, sam

izvor ovoga posjeta je taj projekt u kojem miradimo. Tako i mi čekamo uz Petrovišćane idruge Gradišćanske Hrvate iz Austrije iSlovačke na našu priredbu „Vino i tambure“,koja se održava 24. kolovoza u Sumartonu.Nama je drago, što smo prvi put ovde i poku-šavamo proširiti tu suradnju. Želimo organi-zirati i manifestaciju 30. junija pod naslovom„Dobro došla, Hrvatska!“ i tamo isto takočekamo predstavnike Hrvata iz Slovenije,Austrije, Slovačke, Italije, Rumunjske i Ugar -ske da bi zajedno proslavili ulazak Hrvatskeu Europsku Uniju.

Pinkovčani su nudjali razne proizvode iztikvenoga ulja, Nova Gora je vekšinom do -nes la svoje slike na sajam. Borta na sredinisvojega štanda sa slikom Dvojezične gimna-zije je naglasak stavila na većjezična izdanjakot i Stinjaki. Iz Dolnje Pulje je Jelka Perušićnukala cedejke, DVD-je, pjesmarice, vijence,levandu u maloj vrići, i likerije, žgano ravnoiz Slavonije. Mali i Veliki Borištof ter Filež,

II. Sajam Gradišćanskih Hrvatov u BortiHrvatsko kulturno društvo u Gradišću (Austriji) spojeno s Djelatnom zajednicom hrvatskih komunalnih političarov u Gradišću(takaj u Austriji) su 8. junija, u subotu, zvali na II. Sajam Gradišćanskih Hrvatov, ovput u gradski park Borte (Oberwarta), kadesu posjetitelji mogli pogledati ponudu kih dvajset štandov i gradišćanskohrvatskih naselj (Austrije, Ugarske i Slovačke), a svoje pro-dukte, izdanja, narodnu nošnju su predstavili i Hrvati iz Zalske županije. Ova manifestacija bila je ljetos po redu jur druga, za tele-vizijskom emisijom „Lijepom našom“ HRT-a, snimanom u Šopronu, ka je potekla pod geslom „480 ljet Gradišćanski Hrvati“. Ušarenom kulturnom programu na pozornici su se minjale različite folklorne grupe u pratnji sviračev i tamburaških sastavov, a večeri specijalno slavlje Gradišćanskih Hrvatov u dotičnom gradu zatvorio je popularni zabavni bend Srebrna krila iz Hrvatske, na 25.pop-rock festivalu.

Petar Mogyorósi i Leo Radaković u imeorganizatorov su pozdravili Gradišćance

Mladi folkloraši iz Zale


Vulkaprodrštof sprohadjali su umjetničkuliniju s tipičnimi predmeti u prodavanju, zašopronskim štandom su stajala kola ka će sevrijeda ganuti na put „Po stazi naših starih“.Umočani isto tako su nudjali rukotvorine kotmed, a košara zelenjev je povidala kako sukajkavski Hrvati marljivi poljodjelci. Stareigračke i igranje je oživio na licu mjesta JoškoJurinković, predsjednik Hrvatske samoupra-ve, ki se je oduševio: – Meni se jako vididrugi sajam Hrvatov, ovde se more još i tri-četiri jezike čuti, a ovo je jako drago meni. Tomi dojde najzad, kako su moji starji predbojem mogli dojt na sajam prvo s konji, uNovo Mesto, Željezno prodavati zelenje.Onda su se na tri jeziki pominali ljudi, menije to velika nostalgija. Naši preci su svenekzelenje sa dili pak pšenicu, ku koricu. Zarandobivamo papriku, mrkvu, zelera i sada senosi na pijac u Šopron, od toga žividu kodnas jedni. Donesao sam i rukom napravneigre ke sam ja napravio, iako dica ne igradujur ove tradicionalne igre, ja im morem po -kazati, kako smo se mi s njimi u ditinstvuzabavljali. Turistički savez Trajštofa je prven-stveno s pros pekti, izdanji krasio svoj stol.

Ovde su još bili Bečani, Hrvati iz Požuna.Rade Janković, predsjednik Hrvatskoga kul-turnoga saveza u Slovačkoj, je objasnio da lje-tos su jedan štand napravili pod nazivomPožun, za sva četira hrvatska sela, ionako seblizu nalazu dotičnoga grada. – Mi smo done-sli uglavnom ča smotiskali, naše pub li -kacije, no vine, knjige,sve na hrvatskom jezi-ku, kot cedeje, tambu-raških sastavov, zbo-rov. U zadnja ljetaskoro sva društva sunapravila svoj glazbe-ni produkt. Sve skupaimamo osam folklor-nih grup, ča ni takomalo na četira sela uSlo vač koj. Dob ro jeda se ovakovo ča na -činji, na ta način mo -ru viditi i drugi ljudiča djeladu u pojediniseli i važno je svenekda se bolje upoznamo.

Sunce sviti, imamo ča piti, ča jisti, neka namje lipo i da se veselimo skupa! U susjedstvuHrvatov iz Slovačke zvanaredno šareni ibogati stol Bizonjcev nismo mogli nek takoobajti. – Mi smo donesli gastronomiju našegasela, nažalost, mi nimamo kulturne produkci-je, nimamo knjig, zato su naše žene speklepogače, kolače. Doprimili smo lekvar s fri-ških jagodov, črišnjov iz prvoga protulićnogakuhanja. Marmeladu od bazge je skuhalajedna dru ga Bizonjka, i to smo donesli. Ovistari pred meti su od nas s doma, kad smo gra-dili naš stan, našli smo staro dugovanje, paksvenek rado predstavljamo da budu vidili imladji, kako su živili naši starji. Jako nam seje vidilo u Koljnofi na sajmu predlani, zatosmo došli da i sad vidimo Hrvate iz drugihsel. I onda smo obogaćeni do mon pošli idobro smo se ćutili, zato se ufamo da će totako biti i ovput – rekla je Aniko Ambruš.Leo Radaković, parlamentarni zastupnik uAustriji, načelnik Pinkovca i predsjednikDjelatne zajednice hrvatskih komunalnihpolitičarov, ki je bio jedan od organizatorov

ovoga velikoga skupa Hrvatov i večernjegakoncerta, držao je važnim napomenuti da seje već društav skupa trudilo za uspjeh togadana, a tim su pokazala da hrvatska narodnagrupa u Gradišću ni rascipana, razdvojena,nego da zna premda je toliko društav i skupadjelati i prezentirati se svim gostom u Borti. –Cilj nam je da naše ljude ki nimaju toliko shrvatskimi ćuti, senzibiliziramo za naše prob -leme, da vabimo za dobar odnos premamanjinam, narodnoj grupi, a zato su ove pri-like idealne. Tako smo još doznali da u Bortisajmi imaju svoju povijesnu tradiciju, jer priksto ljet se ovde održavaju sajmi svaku srijedu.Uz tamburaške sastave i brojne folklorašekako bi bilo drugačije nego veselo, uz razneužitke, razgovore i pozdrave. K tomu se je kotplus priključio i večernji pop-rock festival sVladom Ka lem berom ki je ljeta dugo išao knam, i njegovo ime je jur najpr garantiraoodličnu za bavu.

- Tiho -

Nastup koljnofskoga tamburaškoga sastava „Lipotice“

Jedan od najlipših i najbogatijih štandov

Ovako je bilo veselo okolo petroviskoga štanda

Foto: Lajoš Vlašić


U povodu 125. obljetnice smrti

Izložba i spomen-predavanje o životu i djelu biskupa Ivana Antunovića u Kalači

«Život da mi bude Krist»Kalačka nadbiskupska riznica, u suradnji s Hrvatskom samoupravom grada Kalače, u povodu 125. obljetnice smrti biskupa i veliko-ga kalačkog prepošta Ivana Antunovića (1815–1888) priredila je prigodnu izložbu «Život da mi bude Krist», koja je 6. lipnja 2013.svečano otvorena u nekadašnjoj kanoničkoj kuriji, danas Kući Istvána Katone i Nadbiskupskoj riznici. Na otvorenju se okupilo pede-setak poštovatelja lika i djela biskupa Antunovića, kalačkih Hrvata, uzvanika i gostiju iz Subotice. U okviru spomen-sjednice održa-no je i izlaganje Andrije Anišića, župnika župe Svetog Roka iz Subotice, temeljeno na doktorskome radu koji je obranio 23. travnjaove godine na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Nakon srdačnih pozdravnih riječi, izložbu jeotvorio kalačko-kečkemetski nadbiskup dr.Balázs Bábel. Obraćajući se nazočnima,posebno generalnoj konzulici, gostima izSubotice i braći hrvatske narodnosti, uz osta-lo reče kako je Ivan Antunović bio istaknutaosobnost svoga vremena, zato ga se i prisje-ćamo.

– Njegov značenje bilo je u tome što, iakonije poznavao koncil, jer ga nije ni mogaopoznavati, na neki način shvatio je znakovevremena, te ih usporedio s evanđeljem.Njegovo je geslo bilo: Sve za narod, vjeru iriječ svoju. Riječ ne znači svakodnevne riječi,

nego navješćivanjeBožje riječi, koja jepostojanija od neba izemlje jer, kako Isusreče: ‘Nebo i zemljaće proći, moje riječineće’. Svećenici ibiskupi, u svagdaš -njim vremenima, pre-vode ove riječi ipostaju Isusovim gla-snicima naviještajućivječno evanđelje. Zanas su važna njegovadjela, socijalna osjet -ljivost, što je čini se,posebno sada u vrije-me pape Franje, bilosuvremeno i onda i sada – reče uz ostalonadbiskup Bábel naglašujući kako je ova spo-men-sjednica i izložba poučna i zbog toga štose prisjećamo biskupa hrvatskoga podrijetla.Na kraju je završio s pozdravom na hrvat-skom jeziku: Hvaljen Isus i Marija.

Okupljene je pozdravila voditeljica nadbi-skupske riznice Adél Lakatos, koja je priredi-la prigodnu izložbu o životu i djelu biskupaIvana Antunovića. Ona je među uglednimgostima, uz nadbiskupa, pozdravila generalnukonzulicu Republike Hrvatske u PečuhuLjiljanu Pancirov, te predstavnike Katoličkoginstituta za kulturu, povijest i duhovnost«Ivan Antunović» iz Subotice, mons. Stje -pana Beretića, dr. Ivicu Ivankovića Radakovai dr. Andriju Anišića.

S naslovom „Vjersko-moralna obnovabraka i obitelji – model opstanka i napretkanaroda u djelima Ivana Antunovića” izlaganjeje održao dr. sc. Andrija Anišić, pročelnikIzdavačkog odjela Katoličkog instituta za kul-turu, povijest i duhovnost «Ivan Antunović»iz Subotice. Njegovo predavanje o velikompreporoditelju bačkih Hrvata – Bunjevaca iŠokaca, na mađarski jezik prevodio je mons.Stjepan Beretić, župnik subotičke stolnecrkve Svete Terezije. Anišić je izrazio radostda svoje izlaganje može održati upravo uKalači gdje je biskup Antunović živio i radio,svojom molitvom i neumornim radom širioKristovo evanđelje, ljubav prema svomehrvatskom narodu i milom rodu bunjevačkomi šokačkom, te prema drugima s kojima ježivio i radio. Andrija Anišić svoje predavanje

posvetio je prikazu modela opstanka i napret -ka naroda u djelima Ivana Antunovića, teotkrio kako je on u središte svoga pastoralnogdjelovanja stavio brak i obitelj kao temeljne inajstarije institucije društva, a onda i Crkve.Kao temeljne sastavnice istaknuo je promica-nje vjersko-ćudorednog učenja, vjersko-ćudo-rednu obnovu braka i obitelji, narodni prepo-rod, prosvjetu, gospodarski napredak, slogu iudruživanje. Kako uz ostalo reče, napredakbunjevačko-šokačkih Hrvata u južnoj Ugar -skoj (Bačka) zahvaljujući djelovanju IvanaAntunovića prepoznatljiv je u vjerskom, kul-turnom, društvenom i gospodarskom smislu,a njegovi prijedlozi za život u braku i obiteljimogu biti poticajni i danas.

Gosti iz Subotice darovali su nadbiskupudesetak izdanja Instituta «Ivan Antunović» zanadbiskupijsku knjižnicu.

Svojim pjevanjem svečanost su uljepšaliŽenski pjevački zbor «Ružice» i Muški zbor«Dobri prijatelji», koji su otpjevali dvije mari-janske pjesme na hrvatskome jeziku.

Na izložbi su predstavljeni dokumenti oškolovanju i svećeničkom djelovanju IvanaAntunovića, zatim neka njegova rukopisna itiskana djela, te slike osoba koje su vezane zanjegov život i djelovanje, jednako tako ibunjevačka i šokačka nošnja i druge zanimlji-ve pojedinosti koje osvjetljuju njegov životniput i djelovanje. Izložba je sastavljena natemelju izvora i dokumenata Kalačke nad -biskupijske knjižnice i pismohrane, ali i iznekih bačvanskih naselja od hrvatskih ustano-va i pojedinaca. Tako su primjerice bunje -

Ivan Antunović rođen je u Kunbaji 19.lipnja 1815. godine, a umro 13. siječnja1888. u Kalači. Kalački kanonik i naslovnibiskup bosonski bio je pokretačem narod-noga preporoda podunavskih Hrvata –Bunjevaca i Šokaca u južnoj Ugarskoj,istaknuti društveni djelatnik, pisac i publi-cist. Za svećenika je zaređen 1838. godine,od 1842. do 1859. bio je župnik u Aljmašu,a 1876. imenovan naslovnim biskupombosonskim. U Kalači 1870. pokreće Bu -nje vačke i šokačke novine, a 1882. u Bečutiska Razpravu o podunavskih i potisan-skih Bunjevcih i Šokcih u pogledu narod-nom, vjerskom, umnom, gradjanskom igospodarskom.

Bački Hrvati 8. svibnja 2001. godine unekadašnjoj kanoničkoj kuriji u Kalačiotkrili su mu spomen-ploču u povodu 125.obljetnice njegova imenovanja naslovnimbiskupom. Isto su učinili i aljmaški Hrvatipostavljanjem spomen-ploče na župnomdvoru. Otada svake godine u Kalači ukolovozu, a u Aljmašu u studenome prisje-ćaju se duhovnog vođe podunavskihHrvata, njegova života i djela. U izdanjuHrvatski književnici u Mađarskoj, u nakla-di Hrvatskoga znanstvenog zavoda uPečuhu i budimpeštanske Croatice, 2002.objelodanjena su i dva djela: Život i radbiskupa Ivana Antunovića narodnog pre-poroditelja te najvrednija knjiga poduna-vskih Hrvata u 19. stoljeću, njegovaRazprava o podunavskih i potisanskih Bu -njevcih i Šokcih u pogledu narodnom,vjer skom, umnom, gradjanskom i gospo-darskom.

Razgledavanje izložbe – posjetitelji iz Kečkemeta i Santova


POMURJE – Uprava za vode zapadnogZadunavlja još 2011. godine dala je izraditiprojekt za obnovu nasipa kod Mure, koji seostvaruje u sklopu državnoga projekta zazaštitu od poplava. U prvom dijelu projektaizrađen je studij izvodljivosti, raščlambautjecaja na okoliš te razna mjerenja, a u dru-gom će dijelu obaviti radove oko obnove. Usklopu projekta povisit će i proširiti nasip uzMuru u dužini 33 kilometra, te obnoviti 21branu. Obnova obu hvaća dionicu duž gradaLetinje i naselja Ratka, Serdahel, Mlinarci iKerestur. Ukupna je vrijednost ulaganja petmilijardi forinti. Prema očekivanjima projektće se završiti 2015. godine.

ZAGREB – Agencija za odgoj i obrazovanjesedmu godinu zaredom organizirala je struč -no usavršavanje za poučavatelje pripadnikahrvatske nacionalne manjine, iseljenika iHrvata u BiH koji diljem svijeta poučavajuhrvatski jezik i kulturu djeci hrvatskihdržavljana, odnosno djeci kojima je hrvatskiobiteljski jezik. Ovogodišnji stručni skupodržava se od 1. do 6. srpnja 2013. godine uMalom Lošinju, a sudjelovat će mu gotovostotinu odgojno-obrazovnih radnika izAustralije, Austrije, Bosne i Hercegovine,Crne Gore, Italije, Kanade, Mađarske, Ma -ke donije, Rumunjske, Slo vač ke, Slovenije,Srbije (Vojvodine) i Švedske. Iz Mađarskeskupu sudjeluje tridesetak odgajatelja izvrtića u kojima se odvija odgoj i na hrvat-skom jeziku te iz škola u kojima se hrvatskijezik predaje u predmetnoj satnici. Predavačii voditelji radionica jesu stručnjaci (sveučili-šni profesori, savjetnici Agencije, učitelji,praktičari) iz područja hrvatskoga jezika,književnosti, povijesti, geografije, vjeronau-ka, umjetnosti, biologije. Rad je organiziranu obliku predavanja, radionica i terenskenastave uza stručno vodstvo.

NARDA – Hrvatska samouprava i Seoskasamouprava Narde srdačno Vas pozivaju naDan Hrvatov, 7. julija, u nedilju u 14. 30 uri,na svetu mašu, pod šatorom na dvoruKulturnoga doma. Potom slijedi kulturniprogram s KUD-om Mladost iz Odre (Zag -reb), KUD-om iz Donje Voće, KUD-omMura iz Murskoga Središća, mišanimzborom Djurdjica iz Sambotela, jačkari izČembe, zborom iz Narde i tamburaškimsastavom, takaj iz Narde. Za večerom (zagoste) u 18 uri, se začme Hrvatski bal.

HRVATSKI ŽIDAN – Vojniki, policajci,ognjogasci hodočastu 7. julija, u nedilju, dokapele Peruške Marije, kade se u deset urizačme trojezična maša. Glavni celebrant ćebiti Tibor Berta, u zastupničtvu Katoličketaborske biškupije, skupa s domaćim farni -kom Štefanom Dumovićem. Shodišće seorganizira pod pokroviteljstvom dr. CsabeHendea, ministra obrane, i Bertalana Haran -gozoa, peljača Vladinoga ureda u Željeznojžupaniji.

vačku nošnja i molitvenici posuđeni od gar-ske Hrvatske samouprave, a santovačka šo -kačka nošnja od Hrvatske osnovne škole iSantovkinje Marice Velin Žužić.

«Ivan Antunović bio je Hrvat-Bunjevac.Njegov cijeli život odlikovala je duboka vjerakoju je primio u svojoj obitelji i u svom“milom Rodu”. Postojana vjera bila mu ječvrst temelj tijekom čitavog njegova sveće -ničkog djelovanja i u vrijeme kada se ravno-dušnost prema vjeri u svijetu sve više širila.Taj tijek ubrzan je društvenim promjenamakoje su uslijedile nakon događa-nja 1848/1849. godine. ‘Izbje -gava nje’ Crkve od strane visoko-ga staleža i intelektualaca pogradovima utjecalo je i na obi-čan puk po selima. Često semoglo čitati u tadašnjim novina-ma kako su seoske crkve svepraznije.

Antunović je živio u vreme-nima kada su i o svećenicima,kritizirajući ih, govorili da svojudužnost obavljaju više kao‘činovnici’, a ne kao pastiri.Naprotiv, Antunović je pokazaodobar primjer: tijekom dva de -set ljeća svoga župnikovanja uAljmašu bio je pravi duhovni

otac svojih vjernika. Takav dušobrižnički pri-stup sačuvao je i poslije kada je kao kanonikprešao u Kalaču, gdje je u raznim uredimasredišnje ustanove Kalačko-bačke nadbisku-pije obavljao različite dužnosti. O tome svje-doče njegovi duhovni književni radovi namađarskom i hrvatskom jeziku, odnosno nabunjevačkoj ikavici, koje je izdavao i širio osvome trošku. Njegov je karitativni rad tako-đer bio znatan. O tomu svjedoči da je on svojimetak trošio na siročad, a osobito je poma-gao školovanje učenika» – stoji uz ostalo uprikazu izložbe, čiji su se priređivači posluži-li Antunovićevim djelom «Slike svjetla isjene na području pastoralnog djelovanja»,koje je objavljeno 1880. godine. «U tom djeluAntunović uz biografske podatke govori i osvome svećeničkom i crkvenom životu. Nekanjegova zapažanja i misli aktualna su i danas.U prikazivanju njegova životnog puta navede-ni su navodi iz toga djela.»

Privremena izložba može se posjetiti do31. listopada u Nadbiskupskoj riznici u KućiIstvána Katone u Hunyadievoj ulici 2, odutorka do nedjelje, između 9 i 17 sati.

Tekst i slika: S. Balatinac

Prigodno izlaganje održao je Andrija Anišićiz Subotice

Dokumenti, rukopisi, tiskana djela biskupa Antunovića

Dio okupljenih


Trenutak za pjesmuZlatan Stipišić-Gibonni

Projdi vilo

Projdi vilo mojin versonNiz kadene od sarca mogNiz kadene od sarca mog

Jubav išće tilo jakoNosin brime od žeje mojeNosin brime od žeje moje

Ajd projdi viloAjd svojim tilomVazmi sime od žeje moje

Ti zanesi dite mojeMoje ime od karvi mojeMoje ime od karvi mojeTu kadenu od sarca mog

ZALAVÁR – U povodu 1150. obljetnicedolaska slavenskih kršćanskih vjero -učitelja Ćirila i Metoda na područjePanonije, uz čije se ime veže postavljanjetemelja slavenske književnosti i nastajanjaprvoga slavenskog književnog jezika,Glavnogradska slovačka samouprava uzmaterijalnu potporu slovačke države dalaje postaviti spomenik koji je posvećen 22.lipnja 2013.

PozivnicaProgram organizira: Bizonjsko

hrvatsko društo

Dan žetve u Bizonji29. juni 2013. (subota) u 13 uri

Program počinje u 13 uri. Prikupljanje je ukulturnom domi i skupa idemo na polje.Na putu pratit ćeju nas Čunovski bećari.Nastupaju: Kemljanci, jačkari i tamburašiiz Staroga Grada, naravno, i naša dica inaši tamburaši.U 16 uri će biti sveta maša, zatim kulturniprogram na dvoru Pizzerie La Grande.Navečer na fešti sviraju sastav Sárarany iAndras Terc.

Željimo Vam ugodnu zabavu!

Među tu malobrojnuskupinu mladića Pod -ravaca pripada GrgaSilović, student povi-jesti na Sveučilištu uPečuhu. Roditelji sumu podrijetlom izPotonje i Novog Sela,sada žive u Barči.Ovaj 24-godišnji mo -mak već se u gimnazi-

ji počeo baviti grafikom i marljivo pohađaogradsku radionicu svoje profesorice likovneumjetnosti. Omiljena mu je tema priroda uPodravini, i to Drava i njezina obala, rijetkovidljive ptice i biljke toga kraja. Najveći mu

izazov čini zadatak kako se može crno-bije-lom grafikom predati osjećaj žive prirode.

Njegovi radovi izgledaju vrlo jednostavni,a ujedno i vrlo točno izrađeni do svakih sit -nica.

Grga Silović iduće godine završava svojestudije i aktivno uči hrvatski, materinski jeziksvojih predaka.

Tomislav Bunjevac

Na putu k umjetnosti

Grga SilovićU nizu pod naslovom Na putu k umjetnosti želim predstaviti mlade nadarene osobeiz Podravine koji zavređuju da se piše o njima i da se s tim priznanjem potaknu nadaljnji rad ubuduće.

„Nema poezije bez čitanja i bezbrige o jeziku”

Pučki pjesnici iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, njih 64, oku-pili su se 25. svibnja na XI. pokrajinskom susretu hrvatskih pučkihpjes nika „Lira naiva 2013” održanom u Subotici. Nakon cjelodnevnogdruženja i obilaska znamenitosti grada Subotice, pjesnici su nastupilina Velikoj književnoj večeri, u okviru predstavljanja knjige stihova„Lira naiva 2013”, koja se održala u HKC „Bunjevačko kolo”.

„Prvobitni cilj ovog okupljanja uvijek je bio i ostao nacionalnookupljanje naših pjesnika i podrška njihovu pisanju na bunjevačko--šokačkoj ikavici kako se ta naša ikavica ne bi zaboravila. Takođermoram reći da je tijekom 11 godina na ovim susretima sudjelovalo 112imena. Među njima nisu samo neafirmirani, nego i dobar broj afirmi-ranih pjesnika koji imaju objavljenu svoju knjigu, koji sudjeluju namnogim susretima i čije su pjesme uvrštene u antologijske izbore” –ističe organizatorica ove manifestacije Katarina Čeliković.

Izbor od 80 pjesama, od dvjestotinjak pristiglih, za knjigu koja setiska svake godine, načinio je ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata uMađarskoj i profesor na Odsjeku za kroatistiku Sveučilišta u Pečuhu,pjesnik Stjepan Blažetin. To su pjesnici amateri, pišu poeziju s tradi-cionalnim motivima, rekao je Blažetin i dodao: „Kod svakog ovakvogokupljanja naivnih pjesnika uvijek se nađe i poneko dobro ime, pone-ki dobar tekst. Stoga je smisao ovakvih okupljanja u tome da damonekakvu podršku onima u kojima se vidi određena pjesnička žica.”Blažetin je tijekom susreta s pjesnicima održanim prije njihova nastu-pa ukazao na mogućnosti poezije, predstavio je moć riječi kao jednuod najjačih sila. Na primjeru dviju pjesama pokazao je smjer u pisanjupoezije danas. „Na temelju tih pjesama pokušao sam pokazati koja jeto poezija koja je poželjna danas, koja smjera prema nekakvim suvre-menim tendencijama. Na temelju toga smo razvili jednu priču gdjesam pokušavao ukazati na to da se treba puno više brinuti o jeziku,budući da poezije nema bez jezika, bez brige prema jeziku. Drugastvar koju sam pokušao naglasiti jest da moraju čitati. Što više čitati,ne samo sebe nego i druge autore, jer se jedino na taj način možekoraknuti dalje”, kazao je Blažetin.

Ovogodišnja se „Lira” održala u znaku 100. obljetnice rođenjaAlekse Kokića čiji je život, uime Katoličkog instituta za kulturu, povi-jest i duhovnost «Ivan Antunović» predstavio katedralni župnik mons.Stjepan Beretić.

Organizatori „Lire naive” jesu Hrvatska čitaonica i Katolički insti-tut za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović” iz Subotice, adomaćin idućega pjesničkog susreta „Lira naiva 2014” bit će SrijemskaMitrovica.

Radio Subotica


BAJA – Nastupom bajskog KUD-a „Bu -njevačka zlatna grana» u pratnji OrkestraDunav, 21. lipnja u bajskoj Eötvösevoj uliciotvoren je niz priredaba pod nazivom II. plesnaroda (II. Nemzetek Tánca). Sljedeća će sepriredba održati 28. lipnja kada nastupa dječ -ja i odrasla folklorna skupina Opće-p rosvjetnoga središta Nijemaca u Mađarskoj,u pratnji Orkestra Schütz. Slijede nastupihrvatskih plesnih skupina i orkestara: 5.srpnja Plesni krug «Šugavica» (Baja) u prat-nji garskog Orkestra Bačka, 19. srpnjaHKUD «Vodenica» (Baćino) u pratnji duš -nočke Zabavne industrije, 2. kolovoza po -nov no Plesni krug «Šugavica» u pratnjiOrkestra Bačka, a niz priredaba 23. kolovozazatvara nastup KUD-a «Bunjevačka zlatnagrana» u pratnji bajskog orkestra Čabar. Svepriredbe počinju u 19 sati.

Žetva u Bizonji 1897. ljetaŽetva u Bizonji 1897. ljeta(Sliku je poslao Balaž Martinšić)(Sliku je poslao Balaž Martinšić)

Bogatstvo...

Otok Hvar na platnima Ildikó Tompai

U izložbenim prostorima budimpeštanskog Pepper Art Projectsa 4. lip-nja otvorena je izložba mlade slikarice Ildikó Tompai naslova „OtokHvar“. Publici su se obratili predsjednik Zaklade Pepper Art ProjectsaMihály Molnár, hrvatski veleposlanik u Mađarskoj dr. sc. Gordan GrlićRadman i rektor mađarskog Sveučilišta primijenjenih umjetnosti prof.dr. habil, DLA Frigyes Kőnig. Postav čini dvadesetak ulja na platnu icrno-bijelih crteža te crteži u boji. Mlada umjetnica već osam godinaputuje na otok Hvar, u likovnu koloniju prijatelja u Jelsi, koja ove godi-ne slavi desetu godišnjicu postojanja. „Volim boraviti na tome otoku,možda i zbog toga što sam ovdje pronašla «svoje boje». Ali me privla-če i običaji toga kraja“ – reče nam slikarica Tompai.

Pri oblikovanju forme njezine su slike realistične, od realnostiodstupa uporabom boja, koje nas podsjećaju na ekspresionističke pret -ke. Slike i crteže karakterizira osjećaj slobode i opuštenosti. Likovizadubljeni u čitanje, sunčanje, odmor, prizori morske obale, zalaskasunca ili napušteni kavanski stolci, stolovi punih praznih čaša jesutematike serijskoga niza slika ulja na platnu. Kontrastom i korištenjemsnažnijih i smjelijih boja poput crvene, bordo, ili nijansama plave ilitirkizne plave razbija statičnost i nepomičnost, unoseći titranje i ugo-đaj pokreta. Osim tih tema na nekoliko platna prisutan je hvarskimikrokozmos s izvornim sakralnim običajima poput procesija za kri-žem u gradu Hvaru ili žena u crnini kako jure u crkvu na večernjumisu.

Kristina Goher


Dan sela u SumartonuVeć sedmi put zaredom prije Duhova u Sumartonu se priređuje Dan naselja. Tako je bilo i ove godine. Scenarij je sličansvake godine jer je cilj uvijek isti: da se mještani međusobno druže. Priređen je malonogometni turnir među momčadimapojedinih ulica, kuhanje na nogometnom igralištu, kulturni program i zabava do kasnu u noć.

Subotom prije Duhova nogometno igrališteuvijek se napuni mladima, djeca skaču natoboganu, jašu malog ponija, kod štanda slat-kiša traže najslađe lizaljke, mladići se družeigrajući nogomet, a ljubitelji gastronomijepripremaju u kotlovima raznovrsno jelo.Održavanje Dana naselja postalo je tradicijomnakon društvenih promjena, i to zato da se togdana proslavi zajedništvo seoske zajedni-ce. Često su te priredbe povezane i s drugimmanifestacijama ako se uspije dobiti nekapotpora preko natječaja, no ovaj put načel-

nik Ferenc Capari se oslanjao na darovateljekoji su svesrdno pomagali da se priredbaostvari. – Ove godine raspolažemo skromni-jim sredstvima, stoga nešto skromnije prosla-vimo dan mjesta, no mislim da to nije pro-blem jer važno je da se družimo. Mnogi malipoduzetnici pomagali su u tome da sa misnose troškove kuhanja, tako i članovi mjes -noga kulturnog društva i udruge vinarapomažu. To je dan kada se treba opustiti,posvetiti vremena prijateljima, družiti se, raz-govarati. Mislim da onaj koji je posjetio pri-redbu, dobro se osjećao, reče načelnikCapari.

Na Dan naselja Sumartona stigli su i pred-stavnici Hrvatske samouprave XV. okruga, načelu sa Stjepanom Kuzmom, i družili se s pri-jateljima te razgovarali o sljedećem susretu.Predstavnici raznihcivilnih organizacijaribiča, lovaca, šumara,kulturnih udrugasusjednih mjesta tako-đer su pomagali priostvarenju Dana ku -hanjem izvrsnih pap -rikaša, gulaša, perkel-ta i drugih specijalite-ta. Na kulturnomprog ramu nastupila sui mjesna vrtićka dje ca,koja su kroz igre pri-kazala običaj hrvat skesvadbe u Sumartonu.Tim su programomuspješno nastupili i na

smotri dječjih vrtića u Kaniži. UčeniciOsnovne škole Katarine Zrinski iz Serdahelapredstavili su se s novim koreografijamamodernih plesova.

Nova ko reogra fi ja međimurskih plesovaodrasle plesne skupine KUD-a Sumarton uzprat nju Sumartonskih lepih dečaka izazvalaje buran pljesak, a jednako tako pjevanjeAlek sa Kozme, sumartonskog pjevača. Dal -ma Rodek, Patricija Koša i Melita Kuzma sprekrasnim glasom otpjevale su nekolikopučkih pomurskih pjesama. Dan naselja zavr-šio je zabavom uza svirku sumartonskogFreya Banda do sitnih sati.

- Beta -

Gabrijela Hederić Szakaly iz Pečuhaje stigla u rodno mjesto. Njezin stariji sin

pohađa hrvatski vrtić u Pečuhu

Nastup vrtićke djece Omiljene kuharice, članice KUD-a Sumarton

Dalma Rodek, Patricija Koša i Melita Kuzma, sve tri su učenice pečuškogaHOŠIG-a Miroslava Krleže


Hrvatski dan i proslava stote obljetnice posvete šeljinske crkveNa poziv pečuškog biskupa Györgya Udvardya, đakovačko-osječki nadbiskup, mons. Marin Srakić na svetkovinu Presvetoga Trojstva,26. svibnja, predvodio je svetu misu u šeljinskoj rimokatoličkoj crkvi, povodom stote obljetnice posvete crkve posvećene PresvetomTrojstvu i zavjetnog Dana Hrvata u Mađarskoj (vidi opširno izvješće; Hrvatski glasnik broj 21. od 30. svibnja 2013. godine).

Istoga dana kao dio cjelodnevnoga programa, zajedno sa spomenutomproslavom, u organizaciji šeljinske Hrvatske samouprave, Zajed nicepodravskih Hrvata i rimokatoličke župe u Šeljinu, priređen je i fol-klorni program u dvorištu Draškovićeva dvorca. Programu je nazočioi đakovačko-osječki nadbiskup mons. Marin Srakić sa zborom sveće-nika, na čelu s mjesnim župnikom dekanom Jozom Egrijem, te gene-ralna konzulica Ljiljana Pancirov, predsjednik HDS-a Mišo Hepp,šeljinski na čelnik Attila Nagy…

Na Hrvatskoj kulturnoj večeri nastupio je Mješoviti pjevački zborharkanjskih Hrvata, a potom učenici šeljinske Osnovne škole „GézaKiss”, orkestar i pjevači. Njih već nekoliko godina uspješno podučavaglazbeni pedagog Tibor Kedves. Starinski Tam bu raš ki orkestar i zbor„Biseri Drave”, pod ravnanjem glazbenog pedagoga Tibora Ked vesa,još jednom je pokazao svoje glazbeno umijeće. KUD „Tanac” izPečuha predstavio se s nekoliko ko reografija, a uz odraslu na stupila jei skupina podmlatka. Odrasli su pokazali svoje plesno umijeće ukoreografiji podravskih plesova koju potpisuje umjetnički vo diteljKUD-a Tanac József Szávai, a skupina podmlatka pokazala je što suih naučile iskusne plesačice Mir jana Bošnjak i Žofija Kovačović.

Nakon programa slijedila je plesačnica uz Orkestar Vizin.Programu su nazočili brojni vjernici, gledatelji i crkveni dostojanstve-nici. Uime domaćina nazočne je pozdravio predsjednik šeljinskeHrvatske samo uprave Šandor Matoric.

Branka Pavić Blažetin

Plesna skupina podmlatka KUD-a Tanac pokazala je što su ih naučile iskusne plesačice Mirjana Bošnjak i Žofija Kovačović

U programu šeljinskog Hrvatskog dana nastupili su učenicišeljinske Osnovne škole „Géza Kiss”, orkestar i pjevači

Na dan ulaska Hrvatske u Europsku Uni ju, 1. julija, u pondiljak,pedeset Hrvatov iz četirih zemalj će krenuti na put u Rogoznicuna dvotajedno povijesno putovanje pod geslom „Budimogizdavi ča imamo! Čuvajmo si našu lipu rič, naše navade, našuhrvatsku dušu!” Naime, ljetos obilježavamo 480. obljetnicudose ljenja Gradišćanskih Hrvatov u ove kraje, i prilikom togajubileja Koljnofac dr. Franjo Pajrić je izmislio kolosalni projektpod ime nom „Po staza naših starih/ Őseink útján/Auf denSpuren unserer Ahnen”.


Odlikovani ognjogasci „Za Petrovo Selo“Zoltanu Škrapiću dodiljeno i visoko odličje

Hrvatske vatrogasne zajedniceDobrovoljno ognjogasno društvo u Petrovom Selu je osnovano1897. ljeta, a trenutačno djeluje pod komandom Janoša Škrapića,a dopredsjednik Društva je njegov sin Zoltan. Točno je pet ljettomu da su se petroviski fajbegari prvi put našli s ognjogasci izŠenkovca i njevim predsjednikom Božom Đenadijom. S njegovimposredovanjem su zašli petroviski predstavniki u Dalmaciju, u pri-jateljstvu s fajbegari iz Dubravica ter kasnije stupili i u partner -stvo s ognjogasnom jedinicom u Starom Petrovom Selu. Svi supred kratkim srićno spojeni u Gradišću, prilikom svečevanjapetroviskoga doma, vozila i stare zastave.U okviru te proslave jepredano odličje Seoskesamouprave „Za PetrovoSelo“ ocu i sinu, Janošu iZoltanu Škrapiću, ki sunajveć djelali na pregrad -nji i obnovi Ognjogas nogastana. – Jako nam jevažno da smo zašli na krajjednoga velikoga djela ida su s nami skupa sveče-vali prijatelji iz Hrvatske,Austrije i Ugarske, pakposebno nas veseli da su iiz našega sela čudamidošli – je rekao Janoš Škrapić, ki je tom prilikom prikzeo i pohvalnicuza 45-ljetno djelovanje u ognjogastvu, a seosko priznanje je ovakokomentirao: – To je svenek dobra ćut, kad negdo upametzame i cijeničlovika ki čuda djela. Pred nami stoji još novoformiranje našega društ -va jer i sad su bili kotrigi ki se nisu toliko trsili kot svi ti drugi, kad jepotribno bilo. Na ugledu petroviskih fajbegarov i u svakom djelu briž -no i marljivo je vanzeo svoj dio i sin Zoltan, komu je petroviska načel-nica Agica Jurašić-Škrapić jednako prikdala malu drivenu knjigu s pla-ketom „Za Petrovo Selo“. Zvana toga je mladomu ognjogascu uručenoi najviše odličje za strane delegacije, Hrvatske vatrogasne zajednice.Slavljeniku je zlatni ognjogasni grb prikdao stari prijatelj Božo Đena-dija ki je naglasio da takovo priznanje u cijeloj Ugarskoj ima samo našPetrovišćan. – To je za me najvekši i najlipši dar, što si jedan ognjoga-sac more zaslužiti u cijelom žitku, a Božo Đenadija mi je primjer zanajboljega ognjogasca kojega sam upoznao, ki čuda pomaže i našemudruštvu i meni osobno – je ganutljivo pretočio u rič svoje misli ZoltanŠkrapić ter nastavio, kad smo ga ispitkovali, što za njega zlamenuje

ovo društvo: – Ja sam takovčlovik, gdo će ali pošteno iod srca djelati, ali ništ nećedjelati. Mi smo veliko djelozačeli, ufam se sad i zgotovi-li, ali ako sad ne najdemomlade ljude za ovo društvo,ovo sve što smo dobili inapravili ništ neće vriditi.Od njega smo još doznali daje ovde i vrime počivanja,putovanja u Dalmaciju. Unaredni miseci pak se čvrstoufa da će se svi ognjogasci uokolici više družiti i zajednovježbati da budu još jači uneprilika i situacija pogibeli.Bogu na diku, a ljudem napomoć!

-Tiho-

Gornji Četar–Kupljenovo

Nastavak suradnje dviju prijateljskih školaOsnovna škola Kupljenovo ugostila je 31. svibnja 2013. delega-ciju učenika, učitelja i roditelja partnerske škole iz GornjegČetara. Bili su prisutni i mjesni poglavari Gornjeg Četara iHrvatskih Šica. To je nastavak dugogodišnje suradnje i prija-teljstva, koje je započelo još 2006. godine, s pomoću StjepanaĐurinskog, predsjednika Mjesnog odbora Hruševec Kup -ljenski i voditelja istoimenog KUD-a. U proteklih sedam godi-na kupljenski i gornjočetarski učenici i njihovi učitelji uza-jamno su se posjećivali, sa zajedničkim ciljem očuvanja hrvat-skog jezika i hrvatske kulturne baštine u mađarskom Gra -dišću. Pritom se velika pažnja posvećivala upravo jeziku. Or -ga ni zirane su brojne radionice na kojima su zajednički sudje-lovali učenici obiju škola, a posjećene su i najvažnije kulturneznamenitosti u okolici Gornjeg Četara i Kupljenova.

Ove je godine ostvaren zajednički posjet Klanjcu, rodnome mjestuAntuna Mihanovića, autora hrvatske himne, i Antuna Augustinčića,poznatoga hrvatskog kipara. Posjetili smo i franjevačku crkvu, koju jeu 17. stoljeću dala izgraditi mađarska obitelj Erdődy, pa je to bilo po -seb no zanimljivo našim Hrvatima u Mađarskoj. Time se produbiloznanje naših učenika o hrvatskoj povijesti i kulturi i ujedno pojačaleveze gradišćanskih Hrvata s njihovom postojbinom. Nakon obilaskaSpo men-parka Antuna Mihanovića i Galerije Antuna Augustinčićaorganiziran je zajednički ručak u obližnjem živopisnom restoranuZelenjak, a slijedila je i zabava uz glazbu i sportske igre. Važno jenapomenuti kako se ova suradnja ovoliko dugo njeguje zbog velikogentuzijazma učitelja i ravnatelja iz obiju škola. U četarskoj školi surad -nju je prihvatila i podržala nekadašnja ravnateljica Magda Horvat-Nemet, a svesrd no je nastavlja i sadaš nja ravnateljica Veronika Szeg -leti, uz veliki angaž man učiteljice hrvatskog jezika Ane Poljak-Šaller idrugih učitelja. U kupljenskoj školi, uz bezrezervnu podršku cijelogkolektiva, suradnju održava ravnateljica Jadranka Kekelj.

Ovaj je poticaj prepoznat i cijenjen i od mjesnih vlasti uZaprešiću. Još 2008. godine Osnovna škola Kupljenovo od GradaZaprešića dobila je posebnu povelju za doprinos njegovanju veza sgradišćanskim Hrvatima, a podršku mjesnih poglavara ima i četarskaškola. Nakon ulaska Hrvatske u EU, pokušat ćemo zajednički proši-riti i obogatiti suradnju putem programa Comenius i sredstava izeuropskih fondova. Već je sada okvirno dogovoren i uzvratni dvo -dnevni posjet Kupljenaca Gornjem Četaru, koji bi se trebao ostvaritisredinom rujna ove godine.

Jadranka Kekeljravnateljica Osnovne škole Kupljenovo

Janoš i Zoltan Škrapić

Kupljenski i gornjočetarski učenici pred školom

S ovim odlikovanjem jedino sePetrovišćan more dičiti u cijeloj

Ugarskoj


Dječji zbor Klinci s Ribnjaka najpoznatiji je,najcjenjeniji i najnagrađivaniji dječji zbor uHrvatskoj koji djeluje već 28 godina u zagre-bačkom Centru mladih na Ribnjaku. Zborokuplja djevojčice i dječake u dobi od 4 do 15godina. Godine 2011. pokrenuli su cikluskoncerata «Djeca Hrvatske djeci Europe» uzorkestar Alana Bjelinskog. Voditeljica jezbora prof. Nensi Atanasov Premelč, a njezinje asistent Dubravko Fiolić. Pod visokimpokroviteljstvom predsjednika RepublikeHrvatske Ive Josipovića i predsjednikaMađarske Jánosa Ádera, Klinci s Ribnjaka sasvojim gostima 9. lipnja u budimpeštanskomeKulturnom središtu Újpest priredili su kon-cert «Djeca Hrvatske djeci Europe». Klinci sRibnjaka nastupili su uz orkestar AlanaBjelinskog i sudjelovanje nekadašnjih člano-va Klinaca. Gosti večeri bili su poznati hrvat-ski estradni umjetnici Davor Gobac, RicardoLuque i Ksenija Erker.

Koncert je organiziralo VeleposlanstvoRepublike Hrvatske u Budimpešti, uz potpo-ru Hrvatske samouprave IV. budimpeštan-skog okruga, Ministarstva vanjskih i europ-skih poslova Republike Hrvatske, Minis -tarstva kulture Republike Hrvatske te Vele -poslanstva Mađarske u Zagrebu.

Uz pratnju orkestra Alana Bjelinskog,pratećih vokala (Ex Klinke) te nekoliko glaz-

benih umjetnika s hrvatske estrade (DavoraGopca, Ksenije Erker, Ricarda Luque) dječjizbor “Klinci s Ribnjaka” predstavio jebudimpeštanskoj publici izuzetan dvosatnirepertoar, od veselih dječjih pjesama dolegendarnih uspješnica.

Među brojnom publikom koncert su prati-li predstavnici diplomatskoga zbora, članovihrvatske zajednice iz Budimpešte, domaćamađarska publika te djelatnici VeleposlanstvaRepublike Hrvatske u Budimpešti, koji suizvedbe dječjeg zbora nagradili velikim plje-skom.

Pred početak koncerta sve članove zbora ipratećeg sastava, te nazočnu publiku pozdra-vili su veleposlanik Gordan Grlić Radman iizaslanica Predsjednika Republike HrvatskeZrinka Vrabec Mojzeš. Uza zahvalu napomoći i potpori svim sudionicima u ovomprojektu, posebno su istaknuli angažmanHrvatske samouprave IV. okruga u osiguranjuprikladne glazbene dvorane. Vrijedno je is -taknuti kako je predstavništvo hrvatske tvrt ke„Podravka“ u Budimpešti također podržaloodržavanje koncerta, te podijelilo djeci igostima poklon-proizvode „Kraša“ i „Pod -ravke“. Nastup dječjeg zbora „Klinci sRibnjaka“ održan je kao dio ciklusa koncera-ta „Djeca Hrvatske za djecu Europe“, pričemu je Budimpešta bila četvrto odredište

(nakon Ljubljane, Rima i Beča). Drugogadana boravka u Budimpešti članove dječjegazbora i prateće sastave te hrvatske glazbenikeprimio je u veleposlanik Gordan GrlićRadman sa suradnicima te im još jednomuputio zahvalu na iznimnom nastupu i promi-canju hrvatske kulture i umjetnosti u glavno-me mađarskom gradu, donosi web-stranicaVeleposlanstva Repub like Hrvatske u Budim -pešti.

-hg-

BUDIMPEŠTA, 10. lipnja 2013.

„Djeca Hrvatske djeci Europe”

U Veleposlanstvu Republike Hrvatske s veleposlanikom dr. Goranom Grlićem Radmanom

Klinci s Ribnjaka

SANTOVO – Tamošnja župna zajednicaorganizira vjeronaučni tabor za polaznikevjeronauka koji će se održati od 7. do 12.srpnja u Tázláru, rodnome mjestu santo -vačkog župnika Imrea Polyáka. Kako nasje obavijestila vjeroučiteljica KatalinMolnár Tomašev, tabor će se prirediti utazlarskome župnom uredu i obiteljskojkući santovačkog župnika, uz redovitejutarnje mise i molitvu, obrtničke radio -nice, obilazak mjesta i okolice, te raznazanimljiva natjecanja. Tijekom tjednaorga ni zirat će se izleti u Kečkemet, Bugac,Kiskőrös, Soltvadkert, Kiskunmajsu, Se -ge din i Mórahalom, uz razgledavanje, kul-turnih, vjerskih i povijesnih znamenitosti iodlazak na plažu. Cjelodnevni taborostvarit će se s potporom Kalačko-kečke -metske nadbiskupije, Hrvatske osnovneškole, trgovine Delta Market i drugih.

PLAJGOR – U Meršićevoj hiži pozivajudicu u jezični tabor od 9. do 12. julija,svaki dan od 9 do 16 uri. Tabor peljadomaćica Meršićeve galerije, ka je laniotvorena, odgojiteljica Nora Pantoš. Naprogramu su djelaonice ručnoga djela,učenje hrvatskih povidajkov, igrov, jačak,športski programi, a predvidjeni su i maliizleti, šetnje na tom čarobnom mjestu. Začetire dane sa cjelodnevnim podvaranjemza svakoga diozimatelja stroške računaju u5000 Ft.

KERESTUR – Već po običaju, mjesnaOsnovna škola „Nikola Zrinski”, u surad-nji s Udrugom Zrinskih kadeta, 24. lipnjaorganizirale su trčanje u povodu najkraćenoći godine, na Sv. Ivana. Skupina djece iodraslih krenula je s ručnim svjetiljkama u22 sata od osnovne škole preko šume domjesta Novoga Zrina, te istom cestomnazad. Ukupna daljina je bila deset kilo-metara.


Kako za Hrvatski glasnik kaže Jozo Solga,predsjednik Hrvatske samouprave Šomođskežupanije, ove je godine Brlobašanin IvoPavleković, zastupnik, ponudio da se natjeca-nje održi na Dravi kod Brlobaša, te se pobri-nuo za tehničke podrobnosti oko organizacije,koja je bila više nego uspješna. Mjesto natje-canja na Dravi kod Brlobaša, kod zgradeNacionalnog parka DD prekrasno je, a sunča-no popodne pogodovalo je druženju, ako ne iribolovnoj sreći. Nakon svečanog otvorenja iizvlačenja ždrijebom, družine su zauzele

svoja mjesta, pa je započelo natjecanjekoje je trajalo do 19 sati, kada se i nebonaoblačilo te otjeralo i one najupornije.Visoki vodostaj i brza rijeka pomeli suplanove i najoptimističnijih pecaroša,ali veselje ništa nije moglo umanjiti. Ato je upravo najvažnije kada se govori opriredbama ovakvoga tipa koje okup -ljaju podravske Hrvate. Slijedilo jevaganje, objava konačnih rezultata,uručenje nagrada i obilna večera. Nu -dila se riblja juha, paprikaš od „divlje-tine“ i pečena prasetina.

Natjecalo se 17 družina po dvijeosobe. Tako dvije družine Brlobaškihkarasa, družina Šeljinski smuđ, Toma -šinčani, Tomašinski ribolovci, Ribicemale, Izvarski dečki, Novo selski vete-rani, Potonjski mački, Luko višćani,Martinački linjaki, Martinački ribari,

Dom bolski stari dečki, Pitbull, družina „Szo -fi”, Büdös kukoricások, Hrvatska samo up -rava Šomođske županije.

Najbolji su rezultat ostvarile ove družine:Prvo mjesto družina Hrvatske samoupraveŠomođske županije u sastavu Petar Perjaš iJozo Solga; drugo mjesto družina Šeljinskismuđ koju su činili Imre Dudaš i RihardGrekša, a treće mjesto Martinački linjaki usastavu Ambruš Sigečan i Tomo Vašćan. Po -sebno su nagrađene i osobe za svoja ribičkadostignuća. Tako je priznanje za najveću

ulovljenu ribu pripaloPetru Perjašu, za naj-manju ulovljenu ribuImri Dudašu, a za naj-više ulovljene ribepriznanje je dobioRihard Grekša.

Uspješan je bio iovaj dan, i ova prired-

ba Hrvatske samouprave Šomođske županije,iako nije uobičajeno da se peca u poslijepod-nevnim satima. Družine su pecale s dva štapau živoj tekućoj vodi na našoj lijepoj Dravi imjesto se pokazalo izvrsnim, nisu bitni rezul-tati, nego ugođaj i druženje uz kuhanje, pjes -mu i vesele razgovore, naglašava Jozo Solga.Nagrade su, kao i svake godine, bile vrijednei simbolične. Već se traži teren za sljedećugodinu i čekaju prijave zainteresiranih kojižele biti domaćini te priredbe i odraditi posaobar na ovogodišnjoj razini, kako su to učinilidomaćini Brlobašani, na čelu s Ivom Pav -lekovićem i brlobaškom načelnicom Piroš -kom Gujaš. Na Dravi treba znati i hraniti ribu,a i pecati, a danas se voda pokazala visokomi uzburkanom, ali kišovito i hladno vrijemenije rashladilo, nego ugrijalo veselo društvokoje se zabavljalo do ranih jutarnjih sati, baroni najustrajniji. Proglašenju rezultata i veče-ri nazočili su i generalna konzulica LjiljanaPancirov te predsjednik HDS-a Mišo Hepp.

- bpb -

Kup podravskih ribičaHrvatska samouprava Šomođske županije i ove je godine organizirala natjecanje u ribo-lovu, već tradicionalni Kup podravskih ribiča, te okupila mnoštvo natjecatelja i gledate-lja. Priredba je održana 25. svibnja.

Priznanje za najvećuulovljenu ribu pripalo je Petru Perjašu

Priznanje za najviše ulovljene ribe dobio jeRihard Grekša

Priznanje za najmanju ulovljenu ribu pripalo je Imri Dudašu iz Šeljina


18. Hrvatski međunarodni malonogometni turnir i 7. Susret „In memoriam Stipan Pančić” u Budimpešti

Vjerojatno momci prije devetnaest godina nisu ni pomislili da rekreativni nogomet utorkom, potom malonogometni turnir postupno će postatimeđunarodni, te tradicionalni susreti nogometaša, prijatelja i ljubitelja najpopularnije ekipne športske igre. Osamnaesto izdanje međunarodno-ga malonogometnog turnira, te šesto Susreta „In memoriam Stipan Pančić“ organizirali su Hrvatska samouprava grada Budimpešte, Hrvatskasamouprava okruga Majdana i Hrvatska samouprava Novoga Budima. Za crno-bijelom nogometnom loptom 8. lipnja, u športskoj dvoranibudimpeštanske Hrvatske škole trčali su momčadi skupine „A“ Baja, Hercegovina i Trogir, te skupine „B“ Budimpešta, Majdan (Kőbánya) iSantovo. Momčad okruga Majdana prvi, Trogira deveti, a Hercegovine šesti put sudjeluje igrama. Po starom običaju, i ovoga puta neumorno ipravedno sudio je Lajos Illa. Momčadi su igrale dva puta po deset minuta.

Iz skupine „A“ momčad stare nam domovineHercegovine bez dobivenog zgoditka nastav-ljala je turnir i 6 : 0 pobijedila majdanskumomčad. Za peto mjesto igrali su Baja iSantovo, ili Santovo i Santovo? Jer većinu baj-skoga tima ipak su činili Santovci. „Na turni-ru nije nam momčad Santova bila najjači pro-tivnik, nego Trogirani i Hercegovci. Oni suznatno najbolji i svake godine osvajaju prvoili drugo mjesto. Postali smo peti, ali momča-di u našoj skupini su nas svladale samo s jed-nim golom. Pa takav je nogomet, i to se možedogoditi“ – reče nam bajski nogometaš, podri-jetlom iz Santova, Živko Prodan. Rezultatutakmice Baja–Santovo za peto mjesto jest 4 :0. Budimpeštanski hrvatski nogometaši u svo-joj skupini nadmašili su Santovo i igrali neri-ješeno protiv Majdana, potom za daljnji pla-sman pobijedili s njenim zgoditkom. Za treće

mjesto zaigrali su s Trogirom. Igra je bilaizjednačena, obje su momčadi više igrale naobranu, Budimpeštanci su propustili mnogomogućnosti, i to je i dovelo do pobjede mom-čadi dalmatinskoga grada, 0 : 2. „EkipaBudimpešte već je osvojila i prvo mjesto, a unekoj godini bili su čak i zadnji. Ali moždagriješim, ne želim se sjetiti onih loših uspo-mena. Sad smo uspjeli postićitreće mjesto, što je dobar rezultat.Iako smo bili na rubu do završni-ce, danas smo protiv Trogiranaigrali bolje nego ikada kada sunam oni bili protivnici. No moramreći da su oni jako dobri i iskusniigrači“ – izjavio je za naš tjednikZoltan Farago. U završnoj utakmi-ci Herce go vi na–Trogir rezultat je7 : 0, rezultat govori za sebe,Hercegovci su i ove godine bili udobroj kondiciji i usredotočeniji.Pri kraju turnira predsjednicaHrvatske samouprave gradaBudimpešte Anica Petreš Némethuručila je pehare i spomenicesudionicima. Prijelazni pehar i oveje godine pripao hercegovačkojmomčadi. Premda je riječ o prijelaznomepeharu, vjerujem kako organizatori nisu nipomislili da će narečeni predmet posljednjihgodina prelaziti „samo“ državnu granicu. Zanajboljim strijelcem proglašen je Toni Bandićiz Hercegovine, a najboljim vratarom FranjoPočik iz Baje. „Drago mi je što sam dobiopehar najboljega strijelca, no mislim da je tozasluga ekipe. Ali takav znak pažnje momča-di me veseli i ispunjava“ – reče nam ToniBandić. Budući da budimpeštanska momčad

do sada nije imala mogućnosti oprostiti se odIvana Bandića, bivšega hrvatskog veleposla-nika, prijatelja i suigrača rekreativnog nogo-meta utorkom, uime njih Zoltan Farago je uru-čio dar, kopiju lopte slavnoga mađarskognogometaša Ferenca Puskása.

„Mislim da je ovo zaista jedna dobra pri-goda da se Hrvati susreću i druže te da za -

igraju generacije. Momčadi rado sudjeluju naturniru, a meni je drago vidjeti bivše učenikenaše Hrvatske gimnazije“ – ocijenila je u krat-kim crtama ovogodišnji turnir predsjednicaAnica Petreš Németh.

Nakon športa uslijedio je nastup budimpe-štanske Hrvatske izvorne plesne skupine uzpratnju tukuljskog sastava Prekovac. Druženjei zabava nastavljena je za bijelim stolom, uzasvirku tukuljskih tamburaša.

Kristina Goher

Sudionici Hrvatskoga međunarodnog malonogometnog turnira i Susreta „In memoriam Stipan Pančić“

Bivši hrvatski veleposlanik Ivan Bandić u društvu prijatelja nogometaša

Pobjednici ovogodišnjega malonogometnogturnira


GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3962552, e-mail: [email protected], NOVINARI: Stipan Balatinac (zamj. gl. i od. urednika), tel.: 79/454-614, e-mail: [email protected],Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat, tel.: 94/315-479, e-mail: [email protected], RAČUNALNI SLOG: Katalin Berencsi Zámbóné, tel.: 1/269-2811, e-mail:[email protected], LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 1/256-0765, e-mail: [email protected] ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 49. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA

POŠTANSKE POŠILJKE: 1396 Budapest, Pf.: 495. OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovi pretplate na žiroračun:CITIBANK Rt. 10800014-30000006-10612032, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnog proračuna Mađarske.Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1215-1270

BUDIMPEŠTA

Objavljeni bodovi za dodjelu potpore za obavljanjejavnih zadaća mjesnim

i područnim narodnosnim samoupravamaNa mrežnim stranicama kormany.hu u priopćenju Državnog taj -ništva za crkvene, narodnosne i civilne društvene veze Minis -tarstva ljudskih resursa od 13. lipnja ove godine objavljeni su utvr-đeni bodovi, te popis pristiglih zapisnika, temeljem kojih će semjesnim i područnim narodnosnim samoupravama dodijeliti pot-pora za obavljanje javnih zadaća za 2013. godinu. Narečene narod-nosne samouprave svoje primjedbe mogu dati u roku 15 dana odobjave. Podupiratelj će ispitati pristigle primjedbe, i budu li ute-meljene, mijenjati broj bodova. Nakon toga, do 31. srpnja donijetće konačnu odluku o dodjeli potpore.

PEČUH

Hrvatska, dobro došla!Grad Pečuh, s potporom Molove grupe i ostalih sponzora, organi-zira veliku jednodnevnu svečanost ulaska Hrvatske u EuropskuUniju, 30. lipnja 2013., pod zajedničkim nazivom Hrvatska, dobrodošla! Program: Széchenyiev trg 10.00–18.00 Europska informa-cijska točka, civilni program: Predstavljanje programa StaraDrava–Autobus–knjižnica; 17.00 hrvatsko-mađarska misa u crkvina Széchenyievu trgu; lutkarsko kazalište na otvorenome; 19.00svečano otvaranje, voditelj Tvrtko Vujić – dr. Tibor Navracsics,potpredsjednik mađarske vlade, dr. Zsolt Páva, načelnik gradaPečuha, dolazak biciklista Osijek–Pečuh; u programu svečanogotvaranja sudjeluju s pozdravnom pjesmom Ženski zbor AugustŠenoa, Ženski zbor Snaše iz Pogana, Trio Jasen i muški plesačiKUD-a Tanac.19.15–19.30 predstava Hrvatskog kazališta iz Pečuha; 19.30–21.00Hrvatska, dobro došla! (hrvatski baranjski folklorni sastavi): KUDTanac i Orkestar Vizin, Pečuh, KUD Ladislav Matušek, Kukinj,KUD Mohač, Ženski zbor August Šenoa, Pečuh, Ženski zbor„Korjeni”, Martince, Tamburaški orkestar Ljetne škole u Orfűu.Solistički nastup Stjepana Đurića i Darinke Orčik; 21.00–23.00koncert Srebrnih krila i Vlade Kalembera; 23.00 vatromet.Zsolnayeva kulturna četvrt: 20.30 koncert klasične glazbe: pečuš -ka Pannon filharmonija, dirigira Tibor Bogányi, osječki Zbor Lipai pečuški Zbor Mecsek.

SELURINCE – Hrvatska samouprava grada Selurinca 29. lipnja2013. g., s početkom u 16 sati (mjesto: Središte za kulturu, (Szent lő -rinc, Templom tér 1-3) organizira program «Hrvatska nadohvatruke» ili «28. članica Europske Unije» – gastronomsko, turističko ikulturno druženje, koje priređuje povodom punopravnog članstvaRepublike Hrvatske u Europskoj Uniji, od 1. srpnja 2013. g. Prog rampočinje u 16 sati nakon primanja gostiju, čemu slijedi kušanjehrvatskih tradicionalnih jela, u međuvremenu je predstavljanjeturističkih agencija, hotela i privatnih smještaja, akcijske ponude. U18 sati je proglašenje rezultata likovnog natječaja i otvorenje izložberadova „Ja sam već bio/la u Hrvatskoj”. Slijedi folklorni programkukinjskoga KUD-a «Ladislav Matušek».

PROSLAVIMO ZAJEDNO

Proslavimo zajedno ulazak

HRVATSKE u EUROPSKU UNIJU30. lipnja 2013. od 16 sati

na starom graničnom prijelazu „Goričan”i kod

izletišta „Zelengaj”

Dobrodošlica na prijelazu – Zrinska garda – Mažoretkinje –

Limena glazba – Sadnja drvca prijateljstva – Mimohod –

Gastronomski ugođaj – Kulturni program – Zabava – Vatromet

OPĆINA GORIČAN – DRUŠTVO HORVATA KRE MUREOPĆINA GORIČAN – DRUŠTVO HORVATA KRE MURE

Documents

Hg 25 13