SADRŽAJ : HGK pojednostavljuje arbitražne postupke ......................................................................................................... 2

Vijeće Udruženja industrije plastike i gume: U 2016. rast proizvodnje, prihoda, broja tvrtki i zaposlenih te

izvoza .................................................................................................................................................................. 3

Radionica o osiguranju radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca ...................................................... 4

Radionica „Zaštita autohtonih proizvoda“ .......................................................................................................... 5

Drugi regionalni sajam kontinentalnog turizma WELLCONE.hr ........................................................................... 5

Seminar Hrvatsko gospodarstvo i NATO .............................................................................................................. 6

Jubilarni 50. sajam i izložba zagorskih vina u Bedekovčini ................................................................................ 7

Zagorski gospodarstvenici pomeli konkurenciju u Šibeniku ................................................................................ 7

Specijalna bolnica Sv. Katarina među deset najboljih poslovnih subjekata u Europi ........................................... 8

19. međunarodni sajam poduzetništva MESAP 2017 ........................................................................................... 8

French Connection B2B poslovni susret ............................................................................................................. 9

Edukacija za poduzetnike, obrtnike i poljoprivrednike KZŽ ................................................................................ 9

Katar – potencijalno izvozno tržište za RH ....................................................................................................... 10

Posebne uzance o građenju ............................................................................................................................... 10

Počinje nova era hrvatske diplomacije .............................................................................................................. 11

Tekstilni otpad – prilika za nova radna mjesta .................................................................................................. 11

Knin - sjecište željezničkih pravaca .................................................................................................................. 13

Katalog hrvatskih proizvoda ............................................................................................................................. 14

Poziv tvrtkama vjerovnicima Agrokora i povezanih društava ............................................................................ 14

Pregled zakonskih izmjena objavljenih u Narodnim novinama .......................................................................... 14

Certifikacijom proizvoda do tržišta ................................................................................................................... 15

Javni poziv za Program "Cjeloživotno obrazovanje za obrtništvo" ..................................................................... 15

Objavljen je privremeno otvoreni Poziv za Razvoj infrastrukture poduzetničkih zona ...................................... 16

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta neće provesti natječaj za E-impuls u 2017. godini .............. 17

Objavljen natječaj za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja .................................................................. 17

Otvoreno 5 natječaja za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva vrijednih 600 mil. kuna ................................ 17

Europska platforma za promociju projekata ...................................................................................................... 18

Gospodarski info HGK – Županijska komora Krapina

Svibanj 2017. Broj 5

HGK pojednostavljuje arbitražne postupke

Održana peta sjednica Skupštine HGK

„Nastojimo smanjiti prihode od članarina i povećati udio

vlastitih prihoda te koristiti što više novca iz europskog

proračuna. Doprinose smo već ukinuli“, istaknuo je

predsjednik HGK Luka Burilović na petoj sjednici

Skupštine HGK 11. svibnja.

Predstavnik tvrtke BDO Croatia Zdenko Balen predstavio

je revizorski financijski izvještaj za 2016. godinu, u

kojem je istaknuo kako priloženi godišnji financijski

izvještaji za godinu završenu 31. prosinca 2016. prikazuju istinit i fer prikaz financijskog položaja i poslovanja, u skladu

s trenutnim zakonodavnim okvirom. Burilović je dodao da HGK očekuje izvještaj državne revizije te da na sljedećoj

sjednici pokaže novu razinu transparentnost i odgovornog poslovanja.

„Prema izvješću Nadzornog odbora o nadzoru materijalnog i financijskog poslovanja Hrvatske gospodarske komore za

2016. godinu, koje je na Skupštini prihvaćeno, ostvareni su prihodi od 167,4 milijuna kuna, dok rashodi iznose 163

milijuna kuna, a vrijednost imovine malo više od 307,6 milijuna kuna“, rekao je predsjednik Nadzornog odbora HGK

Goran Blagojević tijekom izlaganja. Burilović je dodao da imovina nije opterećena i da nema kredita.

Tijekom prezentacije izvješća o poslovanju Hrvatske gospodarske komore za 2016. godinu rečeno je da su ukupni

realizirani prihodi 2016. ostvareni prihodom od članarina, prihodima od prodaje dugotrajne materijalne imovine te

prihodima od EU projekata. „HGK je u 2016. godini organizirala 147 izaslanstava, od toga 47 u inozemstvu, u kojima je

sudjelovalo 1 890 sudionika te 640 edukacija za izobrazbu članica, na kojima je ukupno sudjelovalo nešto više od 25

tisuća polaznika“, naglasio je Burilović, dodavši da je u istoj godini upućeno skoro 400 pisanih mišljenja, prijedloga,

stajališta i inicijativa kreatorima ekonomske politike kako bi se utjecalo na donošenje zakonodavnih okvira, a kako se

putem 49 međunarodnih udruženja zastupalo interese članica te utjecalo na kreiranje EU i izvaneuropskih politika.

„Ove godine slavimo 20 godina akcije Kupujmo hrvatsko te 160 godina postojanja institucije“, dodao je Burilović

U skladu s preporukom Državnog ureda za reviziju, sve nekretnine koje se ne koriste u osnovnu svrhu djelatnosti

Komore stavljene su u plan prodaje nekretnina. Odlukom na Skupštini u prodaju je stavljena nekretnina na Novoj cesti.

Tijekom Skupštine također je prihvaćen i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o arbitraži Stalnoga arbitražnog

sudišta HGK, kojim se postupak arbitraže pojednostavljuje, i to uređenjem funkcije potpredsjednika Sudišta kao

ovlaštenika imenovanja. „Time se arbitražni postupak još više nastoji promicati i približiti kao povoljniji i brži način

rješavanja sporova“, dodao je Burilović.

Skupština je, između ostalog, odobrila suglasnost za provedbu projekta EEN-SSBI-CRO. „Za 2017. i 2018. godinu

planiran je ukupni budžet od 1,2 milijuna eura za cijeli konzorcij, a Europska komisija sufinancira projekt u iznosu od

58 posto", istaknuo je Burilović. Na Skupštini su također objavljene presude Suda časti pri HGK.

Na kraju Skupštine Burilović se osvrnuo na otvaranje sedam novih predstavništva i nedavno dogovoreni sporazum s

Ministarstvom vanjskih i europskih poslova o slanju predstavnika HGK u hrvatska diplomatsko-konzularna

predstavništva kako bi se maksimalno pomoglo tvrtkama u internacionalizaciji poslovanja, a s druge strane

racionalizirali troškovi. Istaknuo je važnost trenutne situacije u vezi s Agrokorom, istaknuvši da će biti potrebna dodatna

financijska sredstva za stabilizaciju za koju je previđeno 15 mjeseci. „Zaposlenicima i malim dobavljačima već se

isplaćuju potraživanja, a dodatnim sredstvima treba se osigurati isplata i ostalih subjekata“, naglasio je Burilović.

Vijeće Udruženja industrije plastike i gume: U 2016. rast

proizvodnje, prihoda, broja tvrtki i zaposlenih te izvoza

"Iako industrija plastike i gume nije prepoznata kao

značajna i perspektivna djelatnost u RH, ta industrijska

grana u svim gospodarskim pokazateljima bilježi rast.

U 2016. godini proizvedena je i prerađena rekordna

količina plastike i gume, više od 197.000 tona, što je 58

posto više u odnosu na predratnu 1990. godinu, a devet

posto više u odnosu na prethodnu 2015. godinu",

naglasio je predsjednik Udruženja industrije plastike i

gume HGK Josip Grilec na sjednici Vijeća Udruženja 26.

travnja na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

"Ključni je zadatak ove grane industrije zbrinjavanje njezina otpada. Proizvodi od plastike na kraju svog životnog ciklusa

predstavljaju najbolje iskoristivu sirovinu. Njezin utjecaj u stvaranju stakleničkih plinova vrlo je malen, dok je, prema

istraživanju, najveći u djelatnosti transporta gotovih proizvoda. S obzirom na izuzetno široku primjenu proizvoda od

plastike i gume u automobilskoj industriji i ostalim prijevoznim sredstvima, pakiranju, građevini, elektronici, obnovljivim

izvorima energije, medicini i dr., ova će proizvodna djelatnost biti među vodećim industrijskim granama u svijetu,

napomenuo je Grilec.

Grilec je pozvao tvrtke na suradnju kod dobivanja poslova, kao i u nabavi sirovina kako bi mogli zajednički nastupati

na trećim tržištima. Važno je i uključivanje u projekt uvođenja dualnog obrazovanja u RH kako bi se mladi educirani

ljudi mogli uključiti u rad u ovoj industriji, koja im može osigurati posao.

Svi su pokazatelji u industriji plastike i gume u porastu: proizvodnja, ukupni prihodi, broj tvrtki i zaposlenih te izvoz.

Glavni je pokretač rasta u ovoj djelatnosti proizvodnja polugotovih i gotovih proizvoda od plastike, i to plastičnih cijevi i

spojnica (103.898 t), ambalaže (52.417 t), proizvoda za graditeljstvo (19.985 t) te ostalih proizvoda od plastike (19.158

t). Povećanje udjela proizvodnje bilježi i proizvodnja polimera, koja je, nažalost, nakon prestanka rada najvažnijeg

hrvatskog proizvođača tvrtke DIOKI minorna u odnosu na 2010. ili 2011. godinu. Rast proizvodnje bilježi i proizvodnja

proizvoda od gume.

"Industrija plastike i gume treba imati svoju strategiju, osobito kako

bi se unaprijedila tehnologija te potaknula izrada proizvoda veće

dodane vrijednosti. Izrada strategije razvoja plastike prioritet je i EU

u sklopu paketa aktivnosti Kružnoga gospodarstva koja treba biti

dovršena do kraja godine", naglasila je pomoćnica direktorice

Sektora za industriju i IT HGK i tajnica Udruženja Gordana Pehnec

Pavlović te napomenula kako uvođenje Kružnoga gospodarstva

pokriva cijelo zakonodavstvo povezano sa zbrinjavanjem otpada, a

naglasak je na inovacijama i ulaganjima te dizajnu proizvoda čiji će

se otpad moći ponovno iskoristiti, u skladu sa zahtjevima Kružnoga

gospodarstva, čime će se iskoristiti sekundarne sirovine i tako podići konkurentnost industrije uz istodobnu korist i

zaštitu za okoliš. Stoga se industrija plastike i gume, kazala je Pehnec Pavlović, zalaže za zabranu odlaganja korisnog

otpada na odlagališta jer se taj otpad može i treba oporabiti, stoga pozdravlja zahtjeve koje donosi paket Kružnoga

gospodarstva.

Udruženje će u 2017. godini nastaviti s provedbom stručnih edukacija svojih članica, a u pripremi su i dva projekta

povezana sa zbrinjavanjem plastičnog otpada, kojima se želi uskladiti industriju sa zahtjevima koje nameće paket

Kružnoga gospodarstva. Članovi Udruženja pokazali su zanimanje za objedinjavanje zajedničke nabave radi postizanja

veće konkurentnosti na tržištu. S tim je u vezi iskazan interes za suradnju na tržištu Irana.

Sjednica Vijeća održana je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje radi upoznavanja Centra za aditivne tehnologije.

Centar pri Katedri za preradu polimera na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, osnovan 2013., a s radom

započeo 2014. godine, predstavio je profesor na FSB-u Mladen Šercer. Projekt Aditivne tehnologije za mala i srednja

poduzeća, sufinanciran 85 posto sredstvima EU, omogućio je Centru nabavku niskobudžetnog 3D-pisača i drugih

uređaja, a dosad je proveden 41 pilot-projekt za ciljanu skupinu poduzeća s pet različitih aditivnih tehnologija.

"Radimo i medicinske implantate po mjeri za potrebe kirurgije lica i kralježaka, a za to smo i licencirani", naveo je Šercer

te dodao kako je cilj ovog projekta povećati konkurentnost i inovativnost malih i srednjih poduzeća te provesti transfer

znanja o aditivnim tehnologijama. "Ključ je budućeg uspjeha poznavanje postupaka aditivnih tehnologija te zadovoljstvo

naručitelja prototipa alata, kalupa i finalnih proizvoda", rekao je Šercer objašnjavajući da se trodimenzionalni ispis

koristi kao značajno ubrzavanje procesa konstruiranja plastičnih proizvoda.

Radionica o osiguranju radničkih potraživanja u slučaju

stečaja poslodavca

HGK – ŽK Krapina u suradnji s Agencijom za osiguranje

radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca

(AORPS) organizirala je 3. svibnja radionicu "Primjena

Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju

stečaja poslodavca - uz informaciju o predstojećim

izmjenama Zakona". Radionici su prisustvovali

predstavnici gospodarskih subjekata Krapinsko-

zagorske županije, županijske uprave i sindikata.

U ime HGK prisutne je pozdravio savjetnik predsjednika HGK za rad i zapošljavanje Davorko Vidović. Ravnatelj Agencije

AORPS mr.sc. Ivan Madunić i rukovoditeljica Odjela pravnih, kadrovskih i općih poslova AORPS-a dipl.iur. Ivana Krmek

održali su izlaganje o isplati naknada u slučaju stečaja ili blokade, pravima zaštite radnika osiguranih zakonom,

procedurama oko podnošenja zahtjeva za osiguranje potraživanja te isplate i prijenos potraživanja.

U slučaju stečaja poslodavca radniku su zakonom osigurana ova prava: naknada za tri neisplaćene plaće, neisplaćena

bolovanja na teret poslodavca, neisplaćeni neiskorišteni godišnji odmor, otpremnina i pravomoćno dosuđene naknade

štete zbog ozljede na radu. U slučaju blokade računa poslodavca radniku je osigurano pravo naknade za tri neisplaćene

plaće te za najviše tri neisplaćena bolovanja.

Agencija (AORPS) djeluje u okviru Ministarstva rada i mirovinskog sustava te raspolaže fondom koji omogućuje plaćanja

u slučaju blokade ili stečaja, stoga je važno da se poslodavci koji zapadnu u poteškoće, kao i radnici kojima nije isplaćena

plaća u propisanim rokovima, obrate Agenciji i tako ostvare pravo na pomoć.

Radionica „Zaštita autohtonih proizvoda“

Županijska komora Krapina organizirala je u suradnji sa

Savjetodavnom službom i Ministarstvom poljoprivrede

radionicu Zaštita autohtonih proizvoda, koju su 8.

svibnja održali pomoćnica ministra poljoprivrede Jelena

Đugum te ravnatelj Savjetodavne službe Zdravko Tušek.

Postupak zaštite naziva proizvoda jednom od oznaka iz

sustava kvalitete zahtjevan je posao, ali su koristi

višestruke. Budući da proizvodi s registriranom oznakom

pripadaju u proizvode više cjenovne kategorije, povećavaju

dohodak proizvođača, a povećava se i prepoznatljivost takvih proizvoda i područja na kojima se proizvode. Njeguju i

razvijaju regionalnu tradiciju i regionalni identitet te štite od zloupotrebe i narušavanja ugleda izvornog proizvoda. Korist

potrošača prepoznaje se u garanciji kvalitete i prepoznatljivosti autohtonog proizvoda.

Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano surađuje sa proizvođačima hrvatskih autohtonih proizvoda uključujući ih u

razne edukativne radionice, provodeći individualna savjetovanja, pomažući proizvođačima u promociji njihovih

proizvoda na tržištu te u uspostavi kontakta sa samim potrošačima.

Savjetodavna služba također provodi edukacije namijenjene poljoprivrednim proizvođačima, nudi pomoć u izradi

poslovnih planova, pomoć u pripremi za izlazak na tržište te aktivno radi na povezivanju poljoprivrednih proizvođača

kako bi se osigurale dovoljne količine sirovina, odnosno proizvoda.

Do sada, s područja Krapinsko – zagorske županije, registrirana je oznaka zemljopisnog podrijetla na EU razini za

zagorskog purana te prijelazna nacionalna zaštita zagorskih mlinaca oznakom zemljopisnog podrijetla. Zaštita na EU

razini može se uskoro očekivati.

U postupku je i priprema dokumentacije za zaštitu zemljopisnog podrijetla za zagorske štrukle te oznaku izvornosti za

zagorski bagremov med. Naime, za te proizvode su dobivena bespovratna sredstva Ministarstva poljoprivrede za izradu

specifikacije, a u sklopu programa „Potpora skupinama proizvođača za izradu specifikacije poljoprivrednog ili

prehrambenog proizvoda za zaštitu naziva oznakom izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno

tradicionalnog specijaliteta“.

Drugi regionalni sajam kontinentalnog turizma WELLCONE.hr

Drugi regionalni sajam kontinentalnog turizma

Wellcone održao se u dvorani Globus na Zagrebačkom

velesajmu u srijedu, 10. svibnja od 10 do 17 sati.

Na sajmu je predstavljena turistička ponuda

kontinentalne Hrvatske, uključujući različite skupine

izlagača : hotele, restorane, turističke agencije i zajednice

(županijske i lokalne), vinarije, seoske turizme, vinare,

adrenalinski turizam, županije i gradove, muzeje, toplice,

svetišta i dr. Središnji događaj Sajma bila je konferencija čija je tematika povezivanje turističkih zajednica i ostalih

turističkih subjekata kontinentalne Hrvatske, odnosno njihov zajednički nastup prema potencijalnim turistima i

privlačenje malih organiziranih skupina turista. Na Wellcone-u su predstavljeni primjere dobre prakse susjednih zemalja

(Slovenije, BiH i Srbije), a na konferenciji su turoperatori govorili o očekivanjima stranih turista od turističke ponude

kontinentalne Hrvatske. Wellcone se održao pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske

Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske

gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Grada Zagreba, Zagrebačkog velesajma, Grada Krapine, Turističke

zajednice grada Krapine, te Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije /HAMAG BICRO/.

Želja organizatora bila je na jednomu mjestu okupiti ukupnu kulturno-turističku ponudu kontinentalnog dijela

Hrvatske, kako bi se privuklo tvrtke i turističke djelatnike iz susjednih zemalja, koji bi dolaskom na sajam doživjeli

ponudu kontinentalne Hrvatske i uvrstili je u svoju ponudu, jer je kontinentalna Hrvatska neotkriveno turističko blago,

dom srdačnih i gostoljubivih domaćina, u zelenomu, netaknutom, bregovitom ambijentu središnje Europe.

Seminar Hrvatsko gospodarstvo i NATO

Hrvatska gospodarska komora u suradnji sa

Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta te

Uredom vijeća za nacionalnu sigurnost provodi projekt

„Hrvatsko gospodarstvo i NATO“. Ovim projektom nastoji

se educirati hrvatske gospodarstvenike o otvorenim

NATO natječajima. NATO natječaji su postupci javne

nabave roba i usluga čiji nositelji su različita tijela NATO-

a, NATO agencije te države članice NATO-a kao zemlje

domaćini. NATO raspisuje natječaje prema vrsti roba i

usluga, kao i prema stupnju tajnosti.

Na temelju članstva u NATO-u, hrvatskom su gospodarstvu otvorena vrata u svijet poslovanja i tržišnog natjecanja s

najboljima. Vlada Republike Hrvatske pokrenula je projekt Hrvatsko gospodarstvo i NATO. Ministarstvo gospodarstva,

poduzetništva i obrta Republike Hrvatske (MINGO) kao nositelj projekta usko surađuje s Ministarstvom obrane,

Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Misijom RH pri NATO-u, s Uredom Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS)

i Hrvatskom gospodarskom komorom. HGK smatra svojom obvezom informirati poduzetnike o svim poslovnim

mogućnostima, pa i o onima koje pruža članstvo u NATO-u.

Seminar „Hrvatsko gospodarstvo i NATO“ održan je 12. svibnja u ŽK Krapina u organizaciji Ministarstva gospodarstva,

poduzetništva i obrta, Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost i HGK - ŽK Krapina.

Na seminaru su predavanja održali Mirna Maravić iz Ministarstva gospodarstva, Stipe Džapo iz Pododjela za obrambenu

industriju, NATO i offset Sektora za industriju i IT HGK te Mato Kelava iz Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Sudjelovali su predstavnici tvrtki s područja Krapinsko-zagorske županije, pokazali zainteresiranost za ovu poslovnu

mogućnost i aktivno sudjelovali u raspravi.

Na seminaru je upućen poziv tvrtkama da koriste sve informacije i kontakte koje im pruža HGK na internetskoj

stranici NATO natječaji, kako bi se što jednostavnije i na vrijeme upoznale s mogućnostima u vezi s poslovanjem s NATO

savezom. Preporučeno im je da na toj internetskoj stranici prouče rubriku Poslovne mogućnosti te da redovno prate

informacije, i tamo, a i na ostalim stranicama čiji se poveznice nalaze na spomenutoj stranici.

Pozivi na sudjelovanje u javnom nadmetanju, koje raspisuju sastavnice NATO-a, dostavljaju su na korištenje u službene

svrhe i ne objavljuju se javno. Pristup takvim podatcima omogućit će se tvrtkama koje se upišu u Registar gospodarskih

subjekata zainteresiranih za sudjelovanje u NATO natječajima. U Registar se upisuju pravne i fizičke osobe koje svojom

djelatnošću i poslovnim osobinama ispunjavaju uvjete za primanje i raspolaganje neklasificiranim i klasificiranim NATO

podatcima. Upis u Registar provodi se na temelju zahtjeva gospodarskog subjekta dostavljenog na odgovarajućem

obrascu (obrazac zahtjeva za upis u Registar).

Važno je naglasiti da je za pojedine natječaje potrebno ishoditi određene dokumente koje izdaje Ministarstvo

gospodarstva, poduzetništva i obrta. To se odnosi na Potvrdu o prikladnosti (Declaration of eligibility) i Sigurnosni

certifikat (Security clearance).

Jubilarni 50. sajam i izložba zagorskih vina u Bedekovčini

Sajam zagorskih vina u Bedekovčini se održava 50

godina u kontinuitetu i mjesto je okupljanja vinogradara

i vinara Krapinsko-zagorske županije, koji javnosti

predstavljaju najkvalitetnija vina zagorskih vinograda,

s ciljem poticanja konkurentnosti zagorskih vina na

tržištu te uključivanja vinske ponude Krapinsko-

zagorske županije u enogastronomsku ponudu Hrvatske.

Ovom sajmu i izložbi svake godine prethodi ocjenjivanje

vina u svim aktivnim udrugama vinogradara i vinara

Hrvatskog zagorja.

U prekrasnom okruženju Bedekovčanskih jezera u srcu Zagorja posjetitelji mogu kušati vrhunska zagorska vina uz

degustaciju domaćih proizvoda te zagorskih specijaliteta iz ponude hotela i restorana. Očekuju ih i brojne druge

zanimljivosti, poput vožnje kočijom oko jezera, nagradne igre itd.

Zagorska su vina kapljice koje osvajaju kvalitetom. Zagorje je danas regija iz koje stižu neka od najboljih, najskupljih i

u svijetu najnagrađivanijih hrvatskih vina (vinarije Bodren i Vinski vrh Bolfan). Tradicija uzgoja vinove loze i proizvodnje

vina duboko je ukorijenjena u Zagorju, a Zagorci od pamtivijeka žive od trsja i vina te su se tijekom povijesti udomaćene

zagorske sorte mogle naći na stolovima hrvatskog i europskog plemstva.

Ovogodišnji jubilarni 50. sajam i izložba zagorskih vina održat će se od 19.- do 20. svibnja na prostoru Bedekovčanskih

jezera i u njegovoj pripremi sudjeluje veliki broj ljudi koji svojim radom i trudom doprinose promociji zagorskih vina.

Pokroviteljica manifestacije je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, a sajam zajednički

organiziraju Krapinsko-zagorska županija, Općina Bedekovčina, udruge vinara i vinogradara Krapinsko-zagorske

županije, Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Krapina, Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije,

Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije, medijski pokrovitelj Radio Kaj i Udruga Vino Zagorje. Svečano

otvorenje sajma bit će 19. svibnja u 17:00 sati na prostoru Bedekovčanskih jezera.

Zagorski gospodarstvenici pomeli konkurenciju u Šibeniku

U sklopu Nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i

poduzetništvu u Šibeniku, obrtnicima i gospodarstvenicima

iz Krapinsko – zagorske županije dodijeljena su priznanja

u tri kategorije. U konkurenciju za dodjelu priznanja ušli

su svi poduzetnici koji su korisnici poticajnih mjera

Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te

Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i

investicije (potpore, krediti, poticanje ulaganja) u prošloj

godini.

Od ukupno devet kategorija, obrtnici i gospodarstvenici s područja Krapinsko – zagorske županije osvojili su priznanja

u tri kategorije. U kategoriji najboljeg velikog poduzetnika, priznanje je osvojila tvrtka Omco Croatia d.o.o. iz Huma na

Sutli, u kategoriji najboljeg srednjeg poduzetnika priznanje je osvojila “Prostoria” d.o.o iz Pustodola Začretskog, dok je

priznanje u kategoriji najboljeg obrtnika priznanje dobio obrt “Josip Pleško” – obrada metala i trgovina.

Ponosni smo zbog naših poduzetnika i obrtnika koji su u Šibeniku osvojili u devet kategorija čak tri prve nagrade u

konkurenciji poduzetnika i obrtnika iz čitave Hrvatske.

Specijalna bolnica Sv. Katarina među deset najboljih

poslovnih subjekata u Europi

Prema rezultatima natjecanja “European Business

Award”, u konkurenciji 33 tisuće poslovnih subjekata iz

34 države, hrvatska Specijalna bolnica Sv. Katarina

izabrana je među 10 najboljih europskih institucija u

kategoriji “The Award for Customer Focus”. U finale

natjecanja je ušla kao jedina zdravstvena institucija iz

Europe. Odluci je prethodio je niz eliminacijskih procesa

kao i javna prezentacija u Londonu pred članovima

sudskog vijeća.

U ocjenjivanju najboljih europskih kompanija sudjelovali su uglednici iz poslovnog svijeta, akademske zajednice i

politike, među kojima su i Yves Leterme, bivši belgijski premijer, Karel De Gucht, bivši povjerenik Europske komisije za

trgovinu, Wim Kok, bivši premijer Danske i niz drugih. Dodjela nagrade direktno se prenosila širom svijeta putem video

linka, a izvješća o dobitnicima nagrada prenose najugledniji svjetski mediji, uključujući Reuters, Bloomberg, Euronews,

Yahoo Finance, ANSA.it, The Financial Times, Europa Press, Le Journal des Entreprises, elEcomonista, Finanzen.ner,

Wall Street itd. U ime Specijalne bolnice Sv. Katarine, nagradu je primila Jadranka Primorac, članica Uprave.

19. međunarodni sajam poduzetništva MESAP 2017

Međunarodni sajam poduzetništva „ MESAP 2017 “

značajna je sajamska manifestacija u Hrvatskoj i široj

regiji za sve one koji žele biti konkurentniji na tržištu ,

održati postojeće poslovne kontakte i privući nove

korisnike svojih proizvoda i usluga.

MESAP izlagačima i posjetiteljima nudi usluge u rangu

regionalnih sajmova europskog tipa. Sajam se organizira

pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva

Republike Hrvatske .

Pravovremenom rezervacijom izložbenog prostora iskoristite priliku za promociju Vaših proizvoda i usluga na 19.

Međunarodnom sajmu poduzetništva „ MESAP 2017 “. Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Čakovec i

ove će godine imati svoj izložbeni prostor na 19. Međunarodnom sajmu poduzetništva “MESAP 2017.”, koji se održava

u vremenu od 9 - 11. lipnja 2017. godine na sajamskom prostoru u Nedelišću.

ŽK Čakovec će zakupiti izložbeni prostor površine oko 30 m2 na kojem će tvrtke besplatno izlagati svoje proizvode.

Veličina prostora ustupat će se tvrtkama sukladno broju zainteresiranih. Ukoliko pojedina tvrtka iskaže interes za većim

izložbenim prostorom od onoga koji će im biti ustupljen, ista će razliku ugovarati izravno sa sajmom MESAP u skladu s

ponudom Sajma. Kontakt podaci su navedeni u prijavi za sajam.

Prijavu sudjelovanja na sajmu treba dostaviti na telefaks 040/311-161 ili e-mail: spetris@hgk.hr najkasnije do 19.

svibnja.

French Connection B2B poslovni susret

Znate li da u Hrvatskoj uspješno posluje više od 60

podružnica francuskih tvrtki, od malih poduzeća do

multinacionalnih kompanija ?

Francusko-hrvatska trgovinska i industrijska kompanija

omogućuje Vam da se susretnete s nekima od njih i ostvarite

kontakte koji prerasti u uspješnu suradnju. Želite li

predstaviti svoju tvrtku, imate li inovaciju ili uslugu koju

možete ponuditi ne samo na hrvatskom nego i na svjetskom

tržištu, tražite li pouzdanog poslovnog partnera ili

pružatelja usluga, ili ste u potrazi za vrhunskim proizvodima i rješenjima, French Connection 2.0 B2B dan je prilika

za individualni poslovni sastanak s odabranim partnerima, upoznavanje i umrežavanje.

B2B susret French Connection će se održati 19. svibnja 2017. u hotel Double Tree by Hilton, Ulica grada Vukovara

269a, Zagreb od 09:30 do 12:30 te od 14:00 do 16:00 kao i na networking ručak u restaurantu hotela od 12:30 do

14:00.

Tvrtke članice Francusko-hrvatske trgovinske i industrijske komore koje sudjeluju na French Connection 2.0 danu su

AGS, AIR FRANCE, ATOS IT, COFACE, COLAS RAIL, LEGRAND, SAMSIC te VKA.

Ukoliko ste zainteresirani za sudjelovanje molimo da dostavite Prijavni obrazac.

Kontakt osoba: Francusko-hrvatska trgovinska i industrijska komora

Marko Klenović +385 91 254 74 52

contact@chambrefrancocroate.com

Edukacija za poduzetnike, obrtnike i poljoprivrednike KZŽ

Zagorska razvojna agencija d.o.o. za promicanje

regionalnog razvoja organizira skupinu edukativnih

radionica u svrhu poboljšanja konkurentnosti

poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika. Edukativne

radionice namijenjene su svim poduzetnicima, obrtnicima,

poljoprivrednicima i ostalim zainteresiranim skupinama

koji se žele informirati o financijskim instrumentima i/ili

prijaviti na trenutno otvorene i nadolazeće natječaje.

Sudjelovanje na radionicama je besplatno, no zbog ograničenog broja mjesta, molimo da svoje sudjelovanje potvrdite

putem on-line prijave ili elektroničke adrese: ingrid@zara.hr. Predviđeno trajanje pojedine radionice je 3 sata.

Radionica Datum Vrijeme Mjesto održavanja

Što je potrebno znati prije nego postanem poduzetnik/obrtnik ?

17.05.2017. 17:00 Energetski centar Bračak, Bračqk 4

Program ruralnog razvoja / raspoložive mjere i financijski instrumenti

24.05.2017. 17:00 Energetski centar Bračak, Bračqk 4

Poslovno planiranje za poduzetnike, obrtnike i poljoprivrednike

31.05.2017. 17:00 Energetski centar Bračak, Bračqk 4

Osnove marketinga za poduzetnike, obrtnike i poljoprivrednike

06.06.2017. 17:00 Energetski centar Bračak, Bračqk 4

Pregled financijskih instrumenata i potpora za poduzetnike i obrtnike

13.06.2017. 17:00 Energetski centar Bračak, Bračqk 4

Upravljanje projektnim ciklusom za poduzetnike i obrtnike

28.06.2017. 17:00 Energetski centar Bračak, Bračqk 4

Katar – potencijalno izvozno tržište za RH

Hrvatsko gospodarsko izaslanstvo, predvođeno predsjednikom HGK Lukom Burilovićem, u sklopu službenog posjeta

predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, 22. i 23. travnja posjetilo je Državu Katar s ciljem produbljivanja suradnje

te povećanja robne razmjene s tom zemljom.

Prema razini BDP-a po stanovniku i prema kupovnoj snazi, Država Katar nalazi se na prvomu mjestu u svijetu. Zbog

bogatstva i geopolitičke sigurnosti privlačna je svim svjetskim izvoznicima, a tako i hrvatskima. Izvoz Hrvatske u 2016.

iznosio je oko 50 milijuna eura, što je 0,4% ukupnog izvoza. Takva vrijednost veća je od vrijednosti izvoza u čak devet

članica EU, no gospodarska suradnja može biti još bolja.

„Ciljani nastup većeg broja poduzetnika na katarskom tržištu i očekivani porast cijene sirove nafte, koji bi dodatno

povećao uvozne potencijale Katara, mogao bi zasigurno dovesti do daljnjeg rasta vrijednosti izvoza hrvatskih tvrtki u tu

zemlju“, smatra predsjednik HGK Luka Burilović.

Razlog visokom standardu i kupovnoj snazi domaćega stanovništva nalazi se u bogatstvu zemlje naftom i plinom čijom

se prodajom i preradom generira oko 90% ukupnog izvoza te više od 75% proračunskih prihoda. Katar je treća zemlja

na svijetu prema rezervama plina.

Analiza - Država Katar

Posebne uzance o građenju

Pozivamo zainteresirane da daju svoje mišljenje, prijedloge

i primjedbe na tekst „Posebne uzance o građenju“, na

poveznici HGK Sektora za graditeljstvo i komunalno

gospodarstvo : http://www.hgk.hr/hrvatska-gospodarska-

komora/savjetovanje-registracija (ili izravno putem e - adrese

: graditeljstvo@hgk.hr).

Prijedlog je na javnoj raspravi do 1. lipnja 2017. godine.

Sukladno članku 199. Zakona o gradnji (NN153/13) HGK i HUP ovlašteni su, u skladu s poslovnim običajima i praksom

u obveznim odnosima iz područja građenja, utvrditi i objaviti posebne uzance o građenju. Posebnim uzancama o

građenju uređuju se odnosi između naručitelja i izvođača radova te se primjenjuju u skladu s posebnim propisima o

obveznim odnosima. Prijedlog nacrta Posebnih uzanci u građenju nastao je s ciljem izrade kvalitetne podloge za

postizanje stručnog i gospodarskoga konsenzusa o uređenju odnosa između naručitelja i izvođača radova za šire

područje graditeljstva RH.

Počinje nova era hrvatske diplomacije

„Od početka se zalažem i zagovaram velike poslovne

prilike, potičem hrvatske tvrtke u nastupu na novim

tržištima koja su već dugo za nas otvorena, a mi se tom

otvorenošću još ne koristimo“, naglasila je predsjednica

RH Kolinda Grabar-Kitarović u uvodnom govoru na

konferenciji Izazovi hrvatske gospodarske diplomacije

koja se u organizaciji HGK, Ministarstva vanjskih i

europskih poslova i Jutarnjeg lista održala 5. svibnja u

muzeju Mimara.

„Dobrim gospodarskim odnosima možemo se pohvaliti samo s tradicionalnim trgovinskim partnerima“, rekla je Grabar-

Kitarović te istaknula da to nije slučaj s drugim bivšim tranzicijskim zemljama u kojima su vidljiva kvalitetna greenfield–

ulaganja iz tržišta kojih kod nas nema, poput Japana, SAD-a, itd. Naglasila je važnost sveobuhvatne državne

gospodarske strategije kojoj je gospodarska diplomacija, ako su ciljevi dobro postavljeni, bitan i učinkovit kotačić te

posebno pozdravila Sporazum MVEP-a i HGK o razvijanju vanjskotrgovinske suradnje, parafiran netom prije same

konferencije. Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić u svom uvodnom govoru Sporazum je definirao kao novu

infrastrukturu gospodarske diplomacije u Hrvatskoj koja nam je godinama toliko nedostajala.

Podrobnije pročitajte ovdje.

Kratka analiza istraživanja koje je HGK provela među hrvatskim tvrtkama izvoznicama s ciljem identifikacije glavnih

izazova s kojim se tvrtke susreću.

Tekstilni otpad – prilika za nova radna mjesta

„U Hrvatskoj 97 posto otpadnog tekstila završava na

odlagalištima te je stoga i cilj okruglog stola

Gospodarenjem otpadnim tekstilom do novih zelenih

radnih mjesta promijeniti percepciju upravljanja ovom

sve vrjednijom sirovinom u 21. stoljeću, a koja u

hrvatskoj tekstilnoj industriji može postati generator

novih zelenih radnih mjesta“, istaknula je uvodno

poslovna tajnica Udruženja tekstilne i odjevne industrije

HGK Jagoda Divić na okruglom stolu održanom 4. svibnja u HGK, u organizaciji Grupacije za gospodarenje otpadom

u tekstilnoj i odjevnoj industriji pri HGK. „Kružno gospodarstvo dio je zelene ekonomije i njegovo uvođenje predstavlja

jednu od glavnih politika u EU, koja donosi korist za okoliš, stvara uštede te pridonosi stvaranju novog tržišta“, istaknula

je pomoćnica direktorice Sektora za industriju i IT Gordana Pehnec Pavlović dodajući da bi udruženja i zajednice pri

Sektoru za industriju i IT trebale definirati ciljeve i put prijelaza s linearnog na kružno gospodarstvo. „Za ispunjavanje

tih ciljeva Europske unije, koji su i ciljevi hrvatskoga gospodarstva, nužna je suradnja svih dionika na tržištu“, istaknula

je Pehnec Pavlović.

„Tekstilni je otpad problem, izazov, poteškoća, ali i velika prilika“, istaknuo je voditelj Grupacije za gospodarenje

otpadom u tekstilnoj i odjevnoj industriji pri HGK Anđelko Švaljek. „Hrvatska tekstilna i odjevna industrija dio je

globalnog procesa i dijeli sudbinu europske tekstilne industrije. Grupacija želi uspostaviti kvalitetnu komunikaciju

između svih dionika procesa, a od važnosti je suradnja, pristup te uključivanje, u čemu postoji dovoljno prostora za

napredak“, kazao je Švaljek. „Godišnja količina tekstilnog otpada u Hrvatskoj iznosi oko 50.000 tona. Regeneracija iz

Zaboka lani je prikupila 6000 tona, dok će ove godine to biti gotovo 10.000 tona“, naveo je Švaljek te istaknuo da je od

posebne važnosti suradnja između znanstvenog, javnog i realnog sektora.

„Povećanje odvojenog sakupljanja otpada i smanjivanje odlaganja otpada na odlagalištima glavni su ciljevi RH u

zbrinjavanju otpada“, istaknula je Sanja Radović Josić iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike govoreći o

zacrtanim ciljevi RH Planom gospodarenja otpadom 2017.-2022. Do 2020. godine potrebno je smanjiti odlaganje

biorazgradivog otpada za 35 posto mase proizvedene 1997. godine te imati 50 posto odvojenog prikupljanja otpadnih

sirovina, stakla, plastike, metala itd. Europski su ciljevi do 2030. godine smanjiti odlaganje otpada na 10 posto, a u

Hrvatskoj se sada odlaže i više od 80 posto. Inače u RH godišnje nastaje 3,6 milijuna tona otpada, od čega je polovina

komunalni otpad, a tek se 18 posto reciklira. Biorazgradivog otpada je 500.000 tona, prikuplja ga se 60.000, a tek se

30.000 tona obrađuje. Otpadni je tekstil biorazgradiv i čini 3,7 posto otpada u miješanomu komunalnom otpadu.

„Sustav prikupljanja otpadnog tekstila još nije dovoljno razvijen i tu postoji dovoljno prostora za razvoj“, smatra Radović

Josić.

„Unapređivanje gospodarenja otpadnim tekstilom pridonijet će ostvarivanju ciljeva za komunalni otpad do 2020. godine“,

kazala je Nela Palarić iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike govoreći o Zelenoj ekonomiji u tekstilnoj industriji.

„Od otpadnog tekstila 86 posto završava na odlagalištima, osam se posto izvozi, pet posto je oporaba, dok su jedan posto

ostali postupci“, kazala je Palarić te navela kod nusproizvoda (neprerađena tekstilna vlakna, ostatci od krojenja itd.)

mogućnost ukidanja statusa otpada. „Odvojeno prikupljanje otpada treba povećati, poticati mjere sprečavanja nastanka

otpadnog tekstila te pojačati suradnju svih dionika odnosno informiranje potrošača“, istaknula je Palarić.

Projekte Euratexa, Resyntex, kao nove ideje za recikliranje u kružnom gospodarstvu te ECWRTI, recikliranja vode u

tekstilnoj industriji, predstavila je Dunja Drmač iz Euratexa, europskog udruženja kojega je članica i HGK, a koju je

Drmač pozvala da sudjeluje na sastancima gdje se razmjenjuju ideje u ovom području.

Iskustva u prikupljanju i preradi otpadnog tekstila Regeneracije iz Zaboka, koja ostvaruje 95 posto prihoda od izvoza,

predstavio je Goran Mikac iz Regeneracije. Tvrtka se bavi reciklažom, proizvodnjom netkanog tekstila i tepiha, a od

nedavno i transportom. Ove godine planiraju prikupiti oko 9000 tona tekstilnog otpada, što je rezultat projekta Eko Eko

započetog 2012. godine, a do 2020. planiraju povećati prikupljanje tekstilnog otpada na 20.000 tona.

Model uspješnoga gospodarenja tekstilnim otpadom u Sloveniji predstavio je Drago Dervarič iz Saubermach ER-a iz

Morske Sobote. U Sloveniji se, inače, prikuplja 5,5 kilograma tekstilnog otpada po glavi stanovnika, dok je to u Hrvatskoj

0,5 kilograma po stanovniku. Projekt Wasatex, zbrinjavanje otpadnih voda na inovativan način u okviru Olimpias Group

u vlasništvu obitelji Benetton, investicije vrijedne 1,1 milijuna eura, čiji je povrat već nakon tri godine, predstavila je

Danijela Panić iz tvrtke Olimpias tekstil. Otpadni tekstil – sirovina 21. stoljeća bila je tema izlaganja Marijane

Pavunc Samaržije sa Tekstilno-tehničkog fakulteta u Zagrebu. „Održivo gospodarenje otpadom od tekstila nameće

se nužnim i potrebnim, a potencijal čini 5,8 milijuna tona ukupnoga tekstilnog otpada u EU. Na dizajnerima je

odgovornost kako će se visokoučinkoviti pametni tekstili sa suvremenim strukturama materijala u budućnosti

reciklirati. Stoga je potrebno ugraditi princip održivog eko-dizajna“, istaknula je Pavunc Samaržija.

Knin - sjecište željezničkih pravaca

U Uredu HGK za područja posebne državne skrbi – Knin

održan je 28. travnja Okrugli stol "Knin – sjecište

željezničkih pravaca", u organizaciji HGK Sektora za

promet i veze i Udruženja luka ŽK Rijeka pod

pokroviteljstvom Grada Knina. Okrugli stol nastavak je

tematskih konferencija kojima Sektor za promet i veze

HGK želi pridonijeti promjenama poslovne klime u

Hrvatskoj, otvoreno progovarajući o svim problemima

koje imaju pojedine djelatnosti iz područja transporta,

nudeći i rješenja kojima se mijenja stanje i otvaraju perspektive rasta.

Sudionici rasprave bili su Tomislav Mihotić, državni tajnik za infrastrukturu, MMPI; Nikola Blažević, zamjenik koji

obnaša dužnost gradonačelnika Grada Knina; Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze,

Ratko Almer, direktor Pristupa infrastrukturi, HŽ Infrastruktura; Marijan Bilić; Rukovoditelj operativno-komercijalnih

poslova, Luka Šibenik; Siniša Stanojević, direktor, Luka Split; Nikola Dragičević, direktor, Luka Zadar; Mladen

Šimunac, predsjednik uprave, Micro projekt, Split te Ivan Šimunec, Mobilita Evolva. Samir Alagić, direktor Područja

infrastrukture Bihać, Željeznice Federacije BiH, Radmila Đajić, gl. Inžinjer u Sekciji STD Novi Grad, Željeznice

Republike Srpske, Ana Velić, Div Grupa, g. Ninić, Knauf d.o.o.

Uz gore navedene paneliste u kasnijoj diskusiji sudjelovali su i g. Denis Ikić, ŽK Zadar; gđa. Josipa Rimac, g. Bože Krce,

Kepol terminal d.o.o., Ivan Pukec, Lučka uprava Zadar, g. Ante Kunčić, Sindikat prometnih vlakova Hrvatske i mnogi

drugi.

Okruglom stolu prisustvovalo je više od 60 predstavnika gospodarstva, ekonomski stručnjaci, predstavnici resornih

ministarstava, gradova i županija te drugih javnih tijela. Donijeti su slijedeći zaključci :

Cijena transportne usluge za RH ne bi trebala biti glavni kriterij za određivanje priorita kod željezničke infrastrukture

jer željeznica i kad nije isplativa važna je za demografsku obnovu, migracije ljudi od kuće do posla, škole itd., otvaranje

poslova dolaskom tvrtki ili otvaranjem novih tvrki u slobodnim zonama što sve rezultira ostankom ljudi u svojim

gradovima i selima, boljom kvalitetom života sa većim izborom radnih mjesta. Uvođenjem integriranog prijevoza putnika

koje se može financirati iz EU fondova kao i modernizacijom željezničke infrastrukture ostvaruju se puno veće koristi

nego što je cijena željezničkog prijevoza. Gospodarski razvoj i demografska obnova trebaju biti prioritet za RH.

Samo razvijeni željeznički promet unaprijeđuje brži protok roba i ljudi i potiče demografsku obnovu manje razvijenih

djelova RH putem bolje mobilnosti stanovništva uvođenjem integriranog prijevoza putnika.

Želja nam je skrenuti pozornost na probleme područja Dalmacije i Grada Knina koji je nekada bio veliko sjecište

prometnih pravaca (Lička i Unska pruga) koji se onda spajaju na tri Jadranske luke (Zadar, Šibenik i Split) koje i dalje

imaju velike kapacitete za prekrcaj tereta i za razvoj putničkog prijevoza. Državi bi razvoj i ovih pravaca trebao biti

prioritet bez obzira na cijene koštanja prijevoza putnika i tereta jer svako ulaganje u modernu infrastrukturu i

oživljavanje Ličkog i Unskog prometnog pravca donosi višestruke koristi za cijelo ovo područje pa tako i RH.

Uvrštavanjem ovih pravaca i otvaranjem Unske pruge zadržati će se ljudi u ovim područjima jer će se otvoriti nove

poslovne prilike što će dovesti do povećanog zapošljavanja a u konačnici i do dolaska i otvaranja novih tvrtki.

Predstavnici željeznica Federacije BiH i Republike Srpske naglasili su da je Unska pruga na njihovom području dobra

za promet dizel vučom dok za električnu treba malo ulaganja. Korist povezivanja ovog zapadnog djela BiH preko Unske

pruge a koje je bogato rudnim bogatsvima povećalo bi promet hrvatskih luka za najmanje 1 mil. tona. Luke već imaju

potrebne kapacitete tako da je potrebna samo politička volja da ova dva pravca kao i Luke Split, Šibenik i Zadar postanu

prioritet modernizaciji i razvoju željeznice. Za njihovu modernizaciju ( lička pruga i elektrifikacija ) te otvaranje Unske

pruge ( dogovor granične policije i carine dvaju zemalja ) postoje veliki gospodarski interesi s obje strane koje ne bi smjeli

zanemariti te je prijedlog ovog skupa da se za slijedeći period razvoja željezničke infrastrukture 2020.-2025. obvezno ovi

pravci uvrste kao prioriteti. Tvrtke Div Grupa i Knauf iznijele su svoje planove o razvoju koje uključuju širenje i povećanje

kapaciteta proizvodnje a što će biti nemoguće napraviti bez bolje, brže i modernije željeznice.

Katalog hrvatskih proizvoda

Hrvatska gospodarska komora potaknuta problemima svojih članica zbog otežanog sudjelovanja u

postupcima javne nabave koja se provodi u RH ali i svjesni nedovoljne informiranosti naručitelja o postojanju

kvalitetnih i cijenom konkurentnih domaćih proizvoda, pokrenula je izradu online Kataloga hrvatskih

proizvoda. On line katalogom želimo olakšati rad naručiteljima tako da na jednom mjestu mogu pronaći

korisne informacije o domaćoj ponudi. Podatke u Katalog unose hrvatske tvrtke. Potrebno je registrirati se

putem obrasca, te zatražiti povezivanje na Vašu tvrtku. Nakon što Vašu prijavu odobrimo, moći će te

uređivati podatke o proizvodima Vaše tvrtke putem sljedeće poveznice.

Poziv tvrtkama vjerovnicima Agrokora i povezanih društava

Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu i pokretanjem

postupka izvanredne uprave nad Agrokorom i svim njegovim

ovisnim i povezanim društvima od 10. travnja, svim

vjerovnicima, tako i tvrtkama, omogućena je prijava njihovih

potraživanja.

Trgovački sud u Zagrebu imenovao je Antu Ramljaka izvanrednim

povjerenikom Agrokora te zabranio pokretanje i vođenje parničnih,

ovršnih, upravnih i drugih postupaka protiv Agrokora i njegova 24

povezana i ovisna društva u Hrvatskoj, a čime je omogućena deblokada računa koncerna i njegovih tvrtki.

Pozivaju se vjerovnici da izvanrednom povjereniku prijave svoje tražbine u skladu s pravilima o prijavi tražbina Stečajnog

zakona (članak 257.) u roku od 60 dana od dana objave ovog rješenja, odnosno do 8. lipnja, na adresu Agrokor d. d.,

Zagreb, Trg Dražena Petrovića 3, s obveznom naznakom ''Prijava - za izvanrednog povjerenika''.

Rješenje Trgovačkog suda nalazi se na sljedećoj POVEZNICI i u pratećim dokumentima.

Pregled zakonskih izmjena objavljenih u Narodnim novinama

Pravilnik o uvjetima i načinu ispitivanja elektrokemijskih sustava zaštite; NN 37/2017, 14.4.2017. Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o provedbi mjere Promidžba na tržištima trećih zemalja iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. ; NN 40/2017, 26.4.2017.

Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti; NN 40/2017, 26.4.2017. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ; NN 41/2017, 27.4.2017.

Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine ; NN 42/2017, (967), 28.4.2017. Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2017. godini ; NN 42/2017, 28.4.2017.

Certifikacijom proizvoda do tržišta

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta RH objavilo

je Poziv na dostavu projektnih prijedloga "Certifikacijom do

tržišta". Predmet Poziva je pružanje potpore za certifikaciju

proizvoda, odnosno postupak ocjene sukladnosti proizvoda s

određenom normom ili specifikacijom (u skladu s

direktivama EU i drugih zemalja i odgovarajućim normama

na koje se pozivaju direktive) uključujući provođenje

postupka ocjene sukladnosti.

Cilj Poziva je povećanom primjenom normi, zajedno s pouzdanim tehnološkim rješenjem, pridonijeti aktivnostima MSP-

ova da dokazom kvalitete, sigurnosti i pouzdanosti svojih proizvoda osiguraju preduvjete za povećanje izvoza i ukupne

konkurentnosti. Pružanjem potpore za uvođenje i primjenu europskih i međunarodno (globalno) priznatih normi

omogućit će se MSP-ovima da iskoriste prednosti koje primjena normi ima na omogućavanje pristupa novim tržištima.

Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva odnose se na certifikaciju proizvoda, odnosno

ocjenjivanje sukladnosti proizvoda s određenom normom ili specifikacijom (u skladu s direktivama EU i drugih zemalja

i odgovarajućim normama na koje se pozivaju direktive). Prihvatljive projektne aktivnosti mogu biti sve radnje u okviru

postupka ocjenjivanja sukladnosti što uključuje radnje potvrđivanja (na primjer ispitivanje, pregled, certifikacija,

mjerenje ili umjeravanje) te ishođenje isprava o sukladnosti (na primjer izvještaj o ispitivanju, certifikat, potvrda o

sukladnosti, potvrda o pregledu, izjava o svojstvima).

Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu

iznosi 20.000 HRK. Najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom poduzetniku iznosi

1.000.000,00 HRK.

Maksimalan intenzitet potpore koja se može dodijeliti iznosi:

za mikro i malo poduzeće 85%,

za srednje poduzeće 65%.

Projektne prijave podnose se Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) od 22.

svibnja do 29. prosinca 2017. godine. Detalji poziva i natječajna dokumentacija dostupni su ovdje.

Javni poziv za Program "Cjeloživotno obrazovanje za

obrtništvo"

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta RH objavilo je Javni poziv temeljem Programa

"Cjeloživotno obrazovanje za obrtništvo" za 2017. godinu. Prijave se zaprimaju od 24.04. do

iskorištenja sredstava, ali ne dulje od 10.11.2017. godine.

Davatelj potpore je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, a ukupno osigurana sredstava za ovaj Poziv iznose

2.000.000,00 kuna.

Poziv je namijenjen mikro, malim i srednjim poduzećima (isključivo obrti, trgovačka društva, zadruge i ustanove) i

fizičkim osobama. Na korisnike bespovratnih potpora po ovom Javnom pozivu primjenjivat će se odredbe Uredbe

Komisije (EU) br. 1407/2013 оd 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske

unije na de minimis potpore.

Sredstva temeljem ovog Poziva namijenjena su za:

obrazovanje u 2016. i 2017. godini za obavljanje vezanih obrta sukladno programima obrazovanja/ispita koje

donosi javnopravno tijelo nadležno za obrt za zanimanja koja su uređena Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima

i načinu izdavanja povlastica („Narodne novine“, broj 42/08), odnosno Pravilnikom o načinu i postupku provedbe ispita

ostručnoj osposobljenosti za zanimanje pogrebnik („Narodne novine“, broj 134/15);

ishođenje dozvole (licencije) za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja u 2016. i 2017. godini.

Sredstva se odobravaju u visini od 80% od iznosa opravdanih troškova nastalih u 2016. i 2017. godini za:

1. Polaganje ispita o stručnoj osposobljenosti/polaganje ispita o stručnoj osposobljenosti za zanimanje

pogrebnik (1.200,00/1.500,00 kn);

2. Pripremu za polaganje ispita o stručnoj osposobljenosti (najviše 3.200,00 kn);

3. Polaganje majstorskog ispita (2.600,00 kn);

4. Pripremu za polaganje majstorskog ispita (najviše 5.400,00 kn);

5. Prekvalifikaciju za zanimanja u sustavu vezanih obrta koja se izvode prema Jedinstvenom modelu obrazovanja

(stvarni troškovi školarine);

6. Polaganje pomoćničkog ispita (1.200,00 kn);

7. Izdavanje dozvola (licenci) za izvođenje praktičnog dijela naukovanja (stvarni troškovi).

Cjeloviti tekst Programa i Poziva te popratna dokumentacija su dostupni ovdje.

Objavljen je privremeno otvoreni Poziv za Razvoj

infrastrukture poduzetničkih zona

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo je privremeno otvoreni Poziv na dostavu

projektnih prijedloga za Razvoj infrastrukture poduzetničkih zona koji će se provoditi u okviru

Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Projektni prijedlozi zaprimaju se od 22.5. do 22.9.2017. godine.

Cilj ovog Poziva je razvoj i poboljšanje kvalitete i dostupnosti infrastrukture postojećih poduzetničkih zona

kroz poticanje ulaganja u takvu infrastrukturu u područjima gdje postoji potreba za gradnjom nove,

unapređenjem ili proširenjem postojeće zajedničke infrastrukture postojećih zona s ciljem privlačenja

investicija i stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta.

Prihvatljivi prijavitelji su jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave. Najniži iznos bespovratnih

sredstava koji se po ovom Pozivu može dodijeliti pojedinom prijavitelju iznosi 1.000.000,00 HRK, dok

najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom prijavitelju iznosi 10.000.000,00

HRK. Više o Pozivu možete pronaći ovdje.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta neće

provesti natječaj za E-impuls u 2017. godini

U rujnu 2016. godine Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta zaprimilo je 2.099 projekata

vrijednih 806 milijuna kuna putem programa E-impulsa. Naime prema najavi Ministarstva gospodarstva,

poduzetništva i obrta, u 2017. godini neće se provesti E-impuls no u planu je objava 11 poziva na dostavu

projektnih prijedloga.

Objavljen natječaj za mjeru Promidžba na tržištima trećih

zemalja

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom

razvoju objavila je u Narodnim novinama broj 43/17 novi

natječaj za mjeru „Promidžba na tržištima trećih zemalja“, iz

Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. (tzv.

Vinska omotnica). "Vinska omotnica" odnosi se na

bespovratna sredstava EU kojima je cilj povećanje

konkurentnosti hrvatskih vinara i vinogradara kroz mjere

restrukturiranja i konverzije vinograda, izgradnje i opremanje vinarija te projekte marketinga i promocije vina. Korisnici

mjere Promidžba na tržištima trećih zemalja su proizvođači vina (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski

registar, javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina (osim korisnika Državnog proračuna) te

udruge proizvođača vina i zadružni savezi (čije su članice barem tri zadruge koje se bave proizvodnjom vina). Dozvoljena

ulaganja unutar mjere su objavljivanje reklama u medijima trećih zemalja (tisak, televizija, radio, internet), ulaganja u

odnose s javnošću, promociju i marketing, uključujući organizaciju informativnih putovanja u Hrvatsku, promociju

imidža Hrvatske, promotivne prodaje, ulaganja u izradu i distribuciju promotivnih materijala za tržišta trećih zemalja,

ulaganja u sudjelovanje na sajmovima i drugim događanjima na tržištima trećih zemalja te ulaganje u provođenje

istraživanja tržišta trećih zemalja.

Razina potpore iznosi do 80% od ukupno prihvatljivih troškova, unutar čega se udio od 50% prihvatljivih troškova

odnosi na sredstva EU, a udio od 30% od ukupno prihvatljivih troškova na sredstva državne potpore proračuna RH.

Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu je 200.000 eura.

Rok za podnošenje prijava je do 31. svibnja 2017., a natječaj i detaljne upute s popisom obrazaca dostupni su ovdje.

Otvoreno 5 natječaja za ulaganja u poljoprivredna

gospodarstva vrijednih 600 mil. kuna

Dana 24. travnja 2017. godine stupio je na snagu Pravilnik

o provedbi mjere 4 Ulaganja u fizičku imovinu, podmjere

4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva iz

Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske te je

temeljem spomenutog otvoreno 5 natječaja.

Detaljnije o natječajima možete pročitati ovdje.

Europska platforma za promociju projekata

Europska komisija je temeljem Provedbene odluke

2016/1942 objavila web platformu, „European Investment

Project Portal“ (EIPP), alat namijenjen poboljšanju

vidljivosti i promocije projekata potencijalnim

investitorima i obrnuto, kako bi se poboljšale mogućnosti

ulaganja na području Europske unije. Na EIPP

platformi svako javno i privatno tijelo osnovano u državi

članici EU, može ispuniti obrazac i objaviti svoj projekt koji

postaje dostupan međunarodnim investitorima, a isto tako

investitori mogu po pojedinim područjima tražiti projekte.

Javna tijela mogu objaviti projekt bez naknade, dok je za privatne prijavitelje naknada 250 EUR (prva prijava 100 EUR).

Najvažniji preduvjet za prijavu i objavu projekta na EIPP-u je da mu je minimalna vrijednost 5 milijuna EUR te da se

aktivnosti provode na području država članica EU. Prihvatljivi su projekti iz slijedećih polja podijeljenih u 25 sektora:

Znanje i digitalna ekonomija (istraživanje, razvoj i inovacije, IKT infrastruktura, digitalne usluge),

Energija (proizvodnja obnovljive energije, konvencionalna proizvodnja energije, energetska učinkovitost, električna

infrastruktura, plinska infrastruktura, vađenje i prerada nafte, istraživanje i razvoj u području energije),

Transport (transeuropsko umrežavanje, multimodalni čvorovi, projekti urbane mobilnosti, nove tehnologije i zeleni

transport, vozila i transportni sistemi),

Socijalna infrastruktura (ljudski kapital, edukacije i treninzi, zdravlje, kulturne i kreativne industrije, turizam,

socijalna infrastruktura, socijalna i solidarna ekonomija),

Resursi i okoliš (prirodni resursi, poljoprivreda i ruralni razvoj, šumarstvo i bio-ekonomija, učinkovitost resursa i

zaštita okoliša, plava ekonomija, klimatske promjene),

Financiranje za SME.

Projekt može biti predan na svim službenim jezicima EU, što uključuje i hrvatski. Jedan prijavitelj može predati

neograničen broj projekata, a jednom objavljeni projekt ostaje dostupan na platformi u razdoblju od 3 godine (s

mogućnošću ponovne objave). Projekt u prijavnom obrascu mora biti opisan kao projekt ulaganja, a navedene

informacije moraju sadržavati podatke o iznosu sredstava potrebnih za provedbu projekata.

Više informacija i odgovori na najčešća pitanja dostupni su ovdje.

Gospodarski info Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Krapina

Trg Lj. Gaja 5, 49000 Krapina

049 371 883, 885

049 371 884

www.hgk.hr/category/zk/krapina

hgkkr@hgk.hr