METOD UDJELA KOD RAČUNOVODSTVA ULAGANJA

Ulaganja u vrijednosne papire mogu se kretati u rangu od kupovine nekoliko vrijednosnica (dionica ili udjela) do sticanja 100% kontrole nad drugim pravnim licem. Premda kupovina vlasničkih vrijednosnih papira drugih pravnih lica (preduzeća) nije uobičajen posao, postavljaju se brojna pitanja kod financijskog izvještavanja udjela kada investitor stiče kontrolu nda drugim pravnim licem. Ta pitanja se tiču jedne posebne računovodstvene metode koja se naziva metoda udjela. U trenutnoj računovodstvenoj regulativi, MSFI/MRS prepoznaju tri različita pristupa financijskog izvještavanja udjela u drugom pravnom licu:

metoda fer vrijednosti metoda konsolidacije financijskih izvještaja metoda udjela

Sastavljanje financijskih izvještaja za pojedine vrste djela zavisi primarno od stepena utjecaja koje investitor ima nad stečenim društvom, faktor koji se uobičajeno iskazuje relativnim učešćem u vlasništvu. Kako glasačka moć uobičajeno se veže za vlasništvom nad kapitalom, utjecaj se povećava sa povećanjem relativnog učešća u vlasništvu. Kao rezultat toga utjecaj može biti izrazito mali, značajan, ili, u nekim slučajevima, potpuna kontrola.

Metod fer vrijednosti

U mnogim slučajevima, investitor posjeduje samo mali procenat udjela (dionica) u stečenom pravnom licu, možda samo nekoliko dionica. Zbog ograničenog nivoa vlasništva, investitor ne očekuje značajan utjecaj na operativne aktivnosti i odlučivanje u stečenom društvu. Te dionice su kupljene u iščekivanju primitka dividendi ili povećanju tržišne vrijednosti dionica. Udjeli se evidentiraju po trošku sticanja i periodično se usklađuju do fer vrijednosti u skladu sa pripadajućim MRS 39.Ovdje ćemo navesti samo neke osnovne principe sticanja vlasništva nad vrijednosnim papirima drugih pravnih lica.

Početno ulaganja u vlasničke vrijednosne papire se evidentira po trošku sticanja a naknadno se usklađuje do fer vrijednosti ako se fer vrijednost može odrediti; u suprotnom, udjeli se i dalje evidentiraju prema trošku sticanja

Vlasnički vrijednosni papiri koji se drže za dalju prodaju u kratkom roku se klasifikuju kao vrijednosnice namjenjene za dalju prodaju i objavljuju se po njihovoj fer vrijednosti, priznavajući nerealizovane dobitke i gubitke koji se uključuju u ukupnu zaradu društva

Vlasnički vrijednosni papiri koji nisu klasifikovani za dalju prodaju u kratkom roku se klasifikuju kao vrijednosni papiri dostupni za prodaju i objavljuju se po fer vrijednosti priznavajući nerealizovane dobitke i gubitke koji se isključuju iz ukupne zarade društva i objavljuju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti kao posebna stavka ostale sveobuhvatne dobiti

Dividende primljene od strane stečenog društva se priznaju kao dobitak za obje vrste vrijednosnih papira kako onih koji se drže za prodaju tako i onih koji su dostupni za prodaju

Navedeni postupci su uobičajeni za ulaganja u vlasničke vrijednosne papire kada se ne stiče niti značajan utjecaj niti kontrola nad poslovnim poslitikama i upravljanje u stečenom društvu.

Metod konsolidacije financisjkih izvještaja

Mnoga društva (pretežno korporacije) ulaganjima stiču dovoljan broj dionica (udjela u vlasništvu) kojima obezbjeđuju kontrolu nad operativnim aktivnostima stečenog društva. U financijskom računovodstvu, kontrola se priznaje kadgod vlasnici steknu 50% i više vlasničkih udjela u stečenom društvu. Sa tog aspekta, u odnosu na sluačaj kada ulagač ima samo značajan utjecaj nad poslovnim politikama stečenog društva, ulagač može na direktan način utjecati na proces poslovnog odlučivanja stečenog društva. Ulagačeva kontrola nad stečenim društvom ukazuje na određene računovodstvene izazove. Uobičajeno, kada se posjeduje većina glasačkih prava, odnos ulagač-stečeno društvo je do te mjere povezan da se dva društva mogu gledati kao jedna jedinstvena cjelina sa aspekta i za potrebe izvještavanja. Otuda, primjenjuju se sasvim različit skup računovodstvenih pravila i postupaka. Kontrola općenito zahtijeva konsolidaciju računovodstvenih informacija koja nastaje kao proizvod iz pojedinačnih društava članica grupe. Stoga, za potrebe eksternog izvještavanja stvara se jedinstven skup financijskih izvještaja koji obuhvataju cjelokupnu imovinu, obaveze, prihode, i pripadajuće rashode.

Metod udjela

Druge vrste ulaganja koriste metodu udjela za potrebe izvještavanja. Kod mnogih investicijskih aktivnosti, ne postiže se kontrola nad stečenim društvom, nego stepen vlasništva ukazuje na sposobnost da investitor ima značajan utjecaj nad stečenim društvom. Metoda udjela koristi računovodstvenu osnovu nastanka poslovnog događaja (akrualna računovodstvena osnova) za priznavanje udjela ulagača u ostvarenoj dobiti stečenog društva. U skladu s tim, ulagač prizjane dobitak od ulaganja u momentu kada je i ostvarena kod stečenog društva. Nadalje, kod primjene metode udjela, primljene dividende od strane stečenog društva se evidentiraju kao smanjenje računa udjela, a ne kao dobitak od udjela.

IAS 28 – UDJELI U POVEZANA PRAVNA LICA

Međunarodni odbor za računovodstvene standarde (IASB), jednako kao i američki FASB, ukazuje na potrebu da se računovodstveno obuhvati na odgovarajući način kada jedno društvo posjeduje značajan utjecaj u drugom društvu. IASB definiše značajan utjecaj kao moć učešća u donošenju poslovnih i financijskih odluka u stečenom društvu, ali ne stičući kontrolu ili zajedničku kontrolu nad tim politikama.

Za bolje razumjevanje metode udjela je potrebno razumjeti i odgovoriti na slijedeća FASB-ova pitanja:

1. Kojim parametrima se određuje nivo vlasništva za koji se primjenjuje metod udjela?2. Na koji način investitor treba izvještavati o udjelima i dobicima koji se ostvare u odnosu

između dva ili više društava?

Logika koja je temelj metode udjela je ta da investitor stiče sposobnost da utječe na proces poslovnog odlučivanja nad stečenim društvom kako nivo vlasništva raste. Jasno je, da odrednica „sposobnost postizanja značajnog utjecaja“ je nebulozna i predmet je različitih subjektivnih

prosudbi i interpretacija u praksi. U kom momentu sticanje dodatnog vlasništva daje investitoru mogućnost da ima značajan uticaj? Ova odluka je čak i teža nego potreba za iskazivanjem sposobnosti značajnog uticaja. Ne postoji uslov da bilo kakav stvarni utjecaj mora ikad biti primjenjen.Postoje određeni uslovi koji ukazuju na prisustvo ovog stepena utjecaja:

Investitor ima predstavnika u upravnom i nadzornom odboru stečenog društva Investitorovo učešće u poslovnom odlučivanju nad stečenim društvom Značajne unutargrupne transakcije Razmjena upravljačkog osoblja Tehnološka ovisnost Obim vlasništva investitora u odnosu na veličinu i koncentraciju ostalih vlasničkih udjela u

stečenom društvu

Ni jedan od gore navedenih uslova ne treba naročito uzimati u obzir u ocjenjivanju da li primjeniti metodu udjela ili ne. Umjesto toga, sve njih treba uzeti u obzir zajedno prilikom određivanja postojanja ili odsustva pojedinačnih kriterija: sposobnost postizanja značajnog utjecaja nad stečenim društvom. Ove smjernice same ne eliminiraju nedostatke sa kojima se susreće svaki investitor kada odlučuje o tome da li je adekvatno primjeniti metodu udjela. Kao prvo, pravilo 20% - 50% učešća u vlasništvu može se uzeti kao okvirna granica za primjenu metode udjela za potrebe izvještavanja. Međutim, osnovni kriterij je i dalje sposobnost značajnog utjecaja (ali ne i kontrola) nad stečenim društvom, umjesto pravila 20% - 50% vlasništva. Ako se može dokazati odsustvo te sposobnosti (ili prisustvo kontrole), metoda udjela se ne treba primjenjivati unatoč postojanja pomenutog procenta vlasništva nad stečenim društvom.

Na primjer, metod udjela nije primjenjiv za investicije kojima se mogu pokazati slijedeće karakteristike unatoč stepenu vlasništva koje investitor posjeduje:

Postojanje ugovora između investitora i stečenog društva kojem se investitoru daju značajna prava vlasništva

Koncentracija upravljačkog vlasništva nad stečenim društvom bez obzira na stanovište investitora

Investitor nastoji ali ne uspijeva da postigne utjecaj u upravnom odboru stečenog društva

Svaka od pomenutih situacija, ukazuje da investitor nije u mogućnosti steći značajan utjecaj nad stečenim društvom, metoda udjela se ne može primjenjivati. Alternativno, ako investitor može steći kontrolu nad stečenim društvom, bez obzira na nivo vlasništva, treba se primjenjivati metoda konsolidacije umjesto metode udjela. FASB ograničava korištenje metode udjela proširujući definiciju kontrolirajućeg financijskog udjela i adresirajući situacijuu kojoj financijska kontrola postoji izostavljajući vlasnički interes. U takvoj situaciji, kontrola se postiže putem ugovora i ostalih poslovnih odnosa a naziva se varijabilni interes.Poslužimo se primjerom, jedno društvo može registrovati zasebno društvo u kojem posjeduje manje od 50% glasačkih prava, ali ne posjeduje kontrolu upravljanja kroz određene ugovore i dokumentirane odredbe kojima se određuje moć odlučivanja i raspodjela dobiti i gubitka. Društvo osnovano na taj način je tipičan primjer varijabilnog interesa, i njegov osnivač će ga objediniti u svojim konsolidovanim izvještajima unatoč tome što je vlasništvo manje od 50% udjela. Mnoga

društva reklasifikuju prethodno primjenjivanu metodu udjela kao varijabilni interes i primjenjuju metodu konsolidovanja.

Za neke investicije kod kojih procenat vlasništva je manji ili veći od raspona 20% - 50%, nije primjereno koristiti metod udjela za potrebe financijskog izvještavanja. Uslovi za primjenu metode udjela mogu postojati i tamo gdje investitor posjeduje većinu glasačkih prava. U nekim slučajevima postojanje prava veta kod manjinskih vlasnika može ograničiti ovlaštenja upravnih i nadzornih organa. Takva manjinska prava mogu obuhvatiti saglasnost oko naknada, kontrolu prijema novih radnika, prestanak radnog odnosa, i druge aktivnosti koje mogu kočiti donošenje kapitalnih odluka stečenog društva. Kako bis umirali gore navedeno izlaganje u nastavku je dat tabelarni prikaz mogućih metoda računovodstvenog obuhvatanja ulaganja u različitim slučajevima stepena vlasništva nad stečenim društvom.

Kriterij Uobičajeni nivo vlasništva Računovodstvena metodaNedostatak značajnog utjecaja Manje od 20% Fer vrijednost ili trošak sticanjaPostojanje značajnog utjecaja 20% - 50% Metoda udjela ili fer vrijednostKontrola kroz glasačka prava Više od 50% Metoda konsolidacijeKontrola kroz varijabilni interes Nije potreban nivo vlasništva Metoda konsolidacije Kada smo tačno ustanovili sve potrebne kriterije za primjenu metode udjela, potrebno je ponovno detaljnije objasniti postupke njihovog izvještavanja. Znanje o tim računovodstvenim postupcima je naročito važno za korisnike financijskih izvještaja zbog toga što metoda udjela utječe kako na vrijeme priznavanja dobiti tako i na pravilno vrednovanje računa ulaganja u druga pravna lica.Nakon evidentiranja troška sticanja, dvije su vrste računovodstvenih promjena koje utječu na povećanje i smanjenje računa ulaganja:

Račun ulaganja kod investitora se povećava kako stečeno društvo ostvaruje i izvještava o ostvarenoj dobiti. Također, investitor priznaje dobit od ulaganja na akrualnoj računovodstvenoj osnovi – što znači, u isto vrijeme kada stečeno društvo i ostvari tu dobit. Ako stečeno društvo izvjesti o ostvarenoj dobiti od 100.000,00 KM, a investitor posjeduje 30% učešća u vlasništvu nad stečenim društvo priznaće i dobit u svojim financijskim izvještajima u iznosu 30.000,00 KM. Tako priznata dobit na akrualnoj osnovi oslikava suštinu metode udjela naglašavajući vezu između dva društva; kako vlasnički kapital stečenog društva se povećava, tako se povećava vrijednost računa ulaganja kod investitora. Također investitor početna ulaganja vrednuje po trošku sticanja, dok povećanja i smanjenja se evidentiraju u istom periodu kada stečeno društvo izvjesti o ostvarenoj dobiti ili gubitku.

Investitorov račun ulaganja se smanjuje kadgod stečeno društvo isplati ostvarenu dobit. Kako raspodjela novčanih dividendi umanjuje knjigovodstvenu vrijednost stečenog društva, investitor preslikava tu promjenu evidentirajući primitak kao smanjenje u tekućoj vrijednosti računa ulaganja umjesto priznavanja dobitka. Još jednom da pomenemo, uspostavlja se paralelan odnos između računa ulaganja i određenih aktivnosti stečenog društva: umanjenje vlasničkog kapitala kod stečenog društva prouzrokuje umanjenje računa ulaganja kod investitora. Nadalje, kako investitor odmah priznaje dobitak od udjela kada ga stečeno društvo ostvari, može doći do dvostrukog priznavanja dobitka ako bi investitor primitak dividendi priznao kao dobitak od ulaganja. Najvažnije je, da primitak novčanih dividendi nije

odgovarajući događaj za priznavanje dobitka od udjela. Kako investitor može utjecati na na vrijeme raspodjele dividendi stečenog društva, primitak dividendi nije valjana mjera dobitka stvorenih od ulaganja.

Primjena metode udjela prouzrokuje da račun ulaganja u investitorovom bilansu stanja mijenja se u direktnom odnosu sa promenom vlasničkog kapitala stečenog društva. Za primjer, pretpostavimo da je investitor stekao 40% vlasništva u stečenom društvu. Ako investitor ima sposobnost značajnog utjecaja na stečeno društvo, može se primjeniti metoda udjela. U slučaju da stečeno društvo izvjesti o ostvarenoj dobiti u iznosu od 50.000,00 KM, investitor povećava vrijednost računa uloga za 20.000,00 KM u skladu sa 40% vlasničkog učešća u stečenom društvu. Obrnuto, ako dođe do isplate dividende u iznosu 20.000,00 KM investitor će umanjiti vrijednost računa ulaganja za 8.000,00 KM (20.000,00 KM x 40%).Suprotno od toga, Metod fer vrijednosti izvještava o ulaganjima na fer osnovi ako je ona stvarno odrediva. Također, dobici se priznaju jedino kad dođe do isplata dividendi. Suprotno od toga, financijski izvještaji mogu se razlikovati ovisno od toga da li se primjenjuje metoda udjela ili metoda fer vrijednosti. Za ilustraciju, pretpostavimo da društvo „A“ posjeduje 20% vlasničkog udjela u društvu „B“ na dan sticanja 01.01.2010.godine za iznos 200.000,00 KM. Neposredno nakon toga izvještava o ostvarenoj dobiti od 200.000 KM, 300.000 KM i 400.000 KM, respektivno, u naredne tri godine dok su isplate dividendi bile po slijedećoj dinamici 50.000 KM, 100.000 KM i 200.000 KM. Fer vrijednost udjela društva „A“ u društvo „B“, određeno prema tržišnoj vrijednosti, su iznosili 235.000 KM, 255.000 KM i 320.000 KM na kraju 2010., 2011, i 2012.godine, respektivno.Na slijedećem prikazu dat je uporedni pregled računovodstvenog tretmana udkela društva „A“ u društvo „B“ prema pomenutim metodama.

Računovodstveni tretman udjela kod društva „A“ kad ne postoji

značajan utjecaj

Računovodstveni tretman udjela društva „A“ kad postoji značajan

utjecaj

GodinaDobit

društva „B“U KM

Plaćene dividende

društva „B“ u KM

Primljene dividende

u KM

Tekuća vrijednost udjela u

KM

Fer vrijednost Vlasničkih udjela u

KM

Dobitak od udjela u društvu „B“ u KM

Tekuća vrijednost udjela u

KM

2010 200.000 50.000 10.000 235.000 35.000 40.000 230.0002011 300.000 100.000 20.000 255.000 55.000 60.000 270.0002012 400.000 200.000 40.000 320.000 120.000 80.000 310.000Ukupno priznati dobici 70.000 180.000

Metodfom fer vrijednosti udjeli se održavaju na tržišnoj vrijednosti,smatrajući ih za potrebe ovog primjera dostupne za prodaju. Kako su udjeli klasifikovani kao dostupni za prodaju, višak fer vrijednosti iznad troška sticanja se objavljuje kao odvojena komponenta vlasničkog kapitala. Dobici se priznaju u momentu kada se prime isplaćene dividende od strane društva „B“.

Suprotno tome, kod primjene metode udjela, društvo „A“ priznaje dobitak kad je i zarađen. Kako je prezentirano u gornjoj tabeli, društvo „A“ priznaje 180.000,00 KM dobit u protekla tri perioda, kao i tekuću vrijednost udjela uvećanu na 310.000,00 KM. Primljene dividende nisu odgovarajuća mjera zbog postojanja značajnog utjecaja nad društvom „B“. Sposobnost društva „A“ da utječe na donošenje odluka društva „B“ utječe i na dinamiku isplata dividendi. Stoga, primljene dividende nisu pravilna mjera dobitka od udjela društva „A“ u društvo „B“. Kako društvo „B“ ostvaruje dobit, kod metode udjela društvo „A“ priznaje svoj udio (20%) dobitka i uvećava vrijednost računa udjela. Metoda udjela oslikava akrualnu osnovu: dobici se priznaju kad su zarađeni, ne kada se prime isplaćene dividende.U primjeru se prikazuje da tekuća vrijednost udjela fluktuira svake godine kad se primjenjuje metoda udjela. Te evidencije uspoređuju promjene nastale u neto vrijednosti imovine društva „B“. Ako vlasnički udjel raste sa ostvarenjem dobiti, povećanje će utjecati na račun udjela kod društva „A“; smanjenja kao što su ostvareni gubitci i isplaćene dividende će utjecati na smanjenje računa udjela investitora. Stoga, metoda udjela prenosi informacije koje opisuju odnose sposobnosti značajnog utjecanja investirora nad donošenjem odluka stečenog društva.

Računovodstveni postupci primjene metode udjela

Investitor priznaje iznos ostvarene dobiti u stečenom društvu shodno stepenu učešća u vlasništvu u svakom periodu kada stečeno društvo izvjesti o ostvarenoj dobiti. Isplaćene dividende umanjuju vrijednost računa udjela investitora što ukazuje na smanjenje knjigovodstvene vrijednosti stečenog društva.Oslanjajući se ponovo na informacije prikazane u prethodnom primjeru, društvo „B“ je objavilo neto dobit od 200.000,00 KM tokom 2010.godine i isplaćene dividende u iznosu 50.000,00 KM. Ti podatci pokazuju da neto imovina društva „B“ se povećala za 150.000,00 KM tokom godine. Stoga, u svojim računovodstvenim evidencijama, društvo „A“ vrši evidentiranje slijedećih promjena:

OPIS D PUdjeli u društvo „A“ 40.000,00Dobitak od udjlea u društvo „A“ 40.000,00

Za evidentiranje dobitka od udjela (200.000 x 20%)Novac 10.000,00Udjeli u društvo „B“ 10.000,00

Za primitak dividendi od društva „B“ (50.000 x 20%) Kod prve evidencije, društvo „A“ priznaje dobitak na osnovu objavljene dobiti društva „B“ čak iako taj iznos u velikoj mjeri prevazilazi isplaćene dividende. Druga evidencija oslikava priljev dividendi i umanjenje neto imovine društva „B“. 30.000,00 KM neto povećanja evidentiran je na računu udjela društva „A“ (40.000 KM – 10.000 KM) i oslikava 20% učešća u vlasništvu od 150.000,00 KM, povećanje knjigovodstvene vrijednosti društva „B“ koji se javio tokom perioda.

Također pomenute evidencije pokazuju osnovu procesa izvještavanja koja se primjenjuje kod metode udjela, dok za potpuno razumjevanje je potrebno pojasniti još nekoliko dodatnih postupaka. Posebni postupci se primjenjuju u računovodstvenom obuhvatanju slijedećih događaja:

Izvještavanje o promjenama metode udjela

Izvještavanje o dobiti stečenog društva koja nije nastala iz operativnih aktivnosti Izvještavanje o gubitku stečenog društva Izvještavanje o prodaji udjela

Izvještavanje o promjenama metode udjela

U mnogim slučajevima, sposobnost investitora da ima značajan utjecaj nad poslovnim politikama stečenog društva se ne ostvaruje sticanjem odjedanput. Investitor može steći samo manji dio vlasništva tokom nekoliko perioda prije nego što stekne dovoljno vlasničkog udjela neophodnog za primjenu metode udjela. Prije nego što investitor stelne značajan utjecaj, udjele je potrebno objavljivati primjenom metode fer vrijednosti. Investicije, koje su rezultat operativnih aktivnosti (prezentirane u tekućem i prijašnjim periodima), kao i akumulirana dobit stečenog društva treba biti usklađena retroaktivno. Stoga, svi računi se ponovo iskazuju tako da financijski izvještaji investitora objavljuju kao da se metod udjela primjenjivao od momenta prvog sticanja. Za dalje razumjevanje ovog postupka, pretpostavimo da društvo „G“ stiče 10% učešća u vlasništvu sruštva „S“ na dan 01.01.2010.godine. Uprava društva „G“ne vjeruje da njihovo društvo stiče sposobnost značajnog uticaja na društvo „S“. Društvo „G“ na odgovarajući način evidentira udjele koristeći metodu fer vrijednosti kao vrijednosnice koje su distupne za prodaju. Nakon toga, na dan 01.01.2012.godine, društvo „G“ stiče dodatnih 30% glasačkih prava društva „S“, čime postiže sposobnost značajnog utjecaja nad poslovnim odlučivanjem stečenog društva. Od 2010. do 2012.godine, društvo „S“ je objavilo neto dobit, isplatilo novčane dividende, a fer vrijednost na dan 01.01. svake godine je data u tabeli:

Godina Neto dobit Isplaćene dividendeFer vrijednost na dan

01.01.2010 70.000 KM 20.000 KM 800.000 KM2011 110.000 KM 40.000 KM 840.000 KM2012 130.000 KM 50.000 KM 930.000 KM

U financijskim izvještajima društva „G“ za 2010. i 2011.godinu, kao što je prethodno objavljeno, dobici od dividendi od 2.000,00 KM i 4.000,00 KM, respektivno, su priznati na osnovu posjedovanja 10% učešća u vlasništvu stečenog društva. Račun udjela je evidentiran po fer vrijednosti zato što je ona bila odrediva. Također, promjena u fer vrijednosti rezultira u zaduženju nerealizovane kumulativne dobiti od 4.000,00 KM za 2010.godinu kao i dodatnim zaduženjem od 9.000,00 KM za 2011.godinu za kumulativni iznos od 13.000,00 KM objavljen u dijelu vlasničkog kapitala društva „G“. Međutim, nakon promjene na metodu udjela, na dan 01.01.2012.godine, društvo „G“ mora revidirati svoje prethodne izvještaje kako bi ih prezentiralo kao da je metoda udjela primjenjivana od samog početka sticanja. Nakon toga, u uporednim izvještajima prikazanim u kolonama prethodnih perioda, izvještaj za 2010.godinu treba ukazivati dobitak od udjela od 7.000,00 KM zajednosa 11.000,00 KM za 2011.godinu na osnovu 10% učešća u vlasništvu nad društvom „S“ na akrualnoj osnovi.Usklađenje dobiti za prethodne periode izračunava se na slijedeći način:

GodinaDobitak od udjela

(10%)Objavljene dividende Usklađenje

2010 7.000 KM 2.000 KM 5.000 KM2011 11.000 KM 4.000 KM 7.000 KM

Ukupno usklađenje akumulirane dobiti 12.000 KM Objavljena dobit društva „G“ za 2010.godinu će porasti sa 5.000,00 KM sa povećanjem od 7.000,00 KM ostvarenih u 2011.godini. Za prelazak na metodu udjela, društvo „G“ sastavlja slijedeće evidencije na dan 01.01.2012.godine:

OPIS D PUdjeli u društvo „S“ 12.000,00Akumulirana dobit – period prije usklađenja 12.000,00

Za usklađenje dobiti za 2010. i 2011. god. u skladu sa metodom udjelaNerealizirana dobit 13.000,00Usklađenje fer vrijednosti 13.000,00

Za eliminaciju učešća investitora u povećanju fer vrijednosti (130.000 x 10%) Iznos od 13.000,00 KM se eliminira kako bi se oslikala vrijednost računa udjela prije sticanja značajnog utjecaja. Kako udjeli nisu više dio koji je spremna za prodaju, potrebno je primjenjivati metodu udjela umjesto metode fer vrijednosti. U skladu s tim, usklađenje računa sa fer vrijednosti predstavlja umanjenje kao dio reklasifikacijskih usklada.Nastavljajući s prethodnim primjerom, društvo „G“ evidentira još dvije promjene na kraju 2012.godine :

OPIS D PUdjeli u društvo „S“ 52.000,00Dobitak od udjela 52.000,00

Za sticanje 40% vlasništva u 2012.god. u društvu „S“ (130.000 x 40%)Novac 20.000,00Udjeli u društvo „S“ 20.000,00

Za evidentiranje dividendi u 2012.god. (50.000 x 40%)

Objavljivanje dobitka od udjela iz izvora različitih odosnovne djelatnosti

Tradicionalno, određeni elementi dobiti se prikazuju odvojeno u setu financijskih izvještaja. Primjer može predstavljati ostala sveobuhvatna dobit i dobitak od prekinutog poslovanja. Društvo koje primjenjuje metod udjela obično odvojeno prikazuje takve stavke u svojim financijskom izvještajima.Za pojašnjenje pomenutog problema, pretpostavimo da društvo „L“ posjeduje 40% glasačkih prava u društvu „T“, a račun udjela evidentira primjenom metode udjela. U 2010.godini, društvo „T“objavljuje neto dobit od 200.000,00 KM, koja se sastoji iz 250.000,00 KM ukupne sveobuhvatne dobiti i 50.000,00 KM ostalih gubitaka. Društvo „L“ objavljuje dobitak od 80.000,00 KM u skladu sa

40% vlasništvom. Međutim, za potrebe odgovarajućeg objavljivanja, ostali gubitak kojeg je objavilo stečeno društvo mora također biti odvojeno objavljeno u financijskim izvještajima investitora.

Na osnovu pripadajućeg vlasništva, društvo „L“ priznaje 100.000,00 KM kao dio operativne dobiti (250.000 KM x 40%) zajedno sa 20.000,00 KM ostalih gubitaka (50.000 KM x 40%). Cjelokupni efekt je i dalje 80.000,00 KM neto povećanja dobitka od udjela, ali je iznos na odgovarajući način preraspodjeljen između dobiti od operauvne aktivnosti i ostale sveobuhvatne dobiti. Računovodstvena evidencija koja obuhvata udio u dobiti društva „L“ u društvu „T“ je:

OPIS D PUdjeli u društvo „T“ 80.000,00Ostali gubici u društvu „T“ 20.000,00Dobitak od udjela 100.000,00

Za priznavanje dobiti od udjela na akrualnoj osnovi

Treba primjetiti jedan drugi aspekt računovodstvenog obuhvatanja. Čak iako je stečeno društvo priznalo gubitak kao ostali sveobuhvatni gubitak, društvo „L“ ne objavljuje tih 20.000,00 KM kao odvojenu stavku sve dok ona nije materijalno značajna.

Priznavanje gubitka stečenog društva

Mnoga od prethodnih primjera su se zasnivala na evidentiranju dobiti, računovodstveno obuhvatanje gubitka objavljenog od strane stečenog društva se evidentira na sličan način. Investitor priznaje pripadajući postotak svakog gubitka i umanjuje tekuću vrijednost računa udjela. Čak iako takvi postupci su u skladu sa konceptom metode udjela, ne treba uzeti u obzir sav mogući gubitak.

Investiicije mogu trpjeti stalni gubitak u fer vrijednosti koji nije evidentiran računovodstvenom metodon udjela. Takav pad može biti prouzrokovan gubitkom glavnih kupaca, promjenom ekonomskih odnosa, gubitkom značajnog patenta ili ostalih zakonskih prava, uništavanjem reputacije društva, i slično. Kada postoji stalno opadanje vrijednosti računa udjela, investitor mora priznati gibitak od umanjenja vrijednosti i reducirati vrijednost imovine na fer vrijednost. Međutim, taj gubitak mora biti stalan da bi takvo priznavanje bilo moguće i neophodno. Kod metode udjela, trenutni pad fer vrijednosti udjela se jednostavno ignoriše.

Tokom priznavanja objavljenog gubitka jednako kao i permanentan pad fer vrijednosti, račun udjela može eventualno biti umanjenj na vrijednost nula. Ovaj uslov će vjerovatno biti ispunjen ako stečeno društvo pretrpi iznenadne gubitke ili početna kupovna cijena je niža, odnosno radi se o nepovoljnom sticanju. Unatoč pomenutim razlozima, tekuća vrijednost računa udjela na razumljiv način treba biti eliminisan u cjelokupnom iznosu.Kada se račun udjela svede na vrijednost nula, investitor treba prekinuti primjenu metodu udjela umjesto prikazujući njegovu negativnu vrijednost. Račun udjela se vodi po vrijednosti nula sve dok stečeno društvo ne objavi dobit koja će eliminirati sve nerealizovane gubitke. Kada se početni trošak sticanja jednom eliminiše, dodatni gubici se ne priznaju kod investitora sve dok neka dalja obavezivanja ne budu prouzrokovana od strane stečenog društva.

U bilo koje vrijeme, investitor može odabrati da proda dio ili cjelokupno vlasništvo nad stečenim društvom. Ako se prodaja dogodi, metoda udjela se nastavlja primjenjivati do momenta transakcije, te uspostavljanja odgovarajuće tekuće vrijednosti udjela. Investitor nakon toga umanjuje taj iznos za postotak prodanih vlasničkih udjela.Na primjer, pretpostavimo da društvo „T“ koje posjeduje 40% od 100.000 dionica društva „B“, ulaganja se vode po metodi udjela. Tih 40.000 dionica su kupljene za 200.000,00 KM, primjenjujući metodu udjela vrijednost računa ulaganja je porasla na 320.000,00 KM na dan 01.01.2011.godine. Na dan 01.07.2011.godine, društvo „T“ je odlučilo prodati 10.000 dionica (četvrtinu vlasništva) za 110.000,00 KM u novcu, čime bi smanjilo vlasništvo u društvu „B“ za 40% na 30% vlasništva. Društvo „B“ je objavilo dobit od 70.000,00 KM tokom prvih šest mjeseci 2011.godine i raspodjelu novčanih dividendi od 30.000,00 KM. Društvo „T“ kao investitor, u početku će izvršiti evidentiranje slijedećih promjena na dan 01.07.2011.godine, kako bi na akrualnoj osnovi pravilno izvršio njihovo evidentiraje:

OPIS D PUdjeli u društvo „B“ 28.000,00Dobici od udjela 28.000,00

Za priznavanje dobitka od udjela na akrualnoj osnovi (70.000 KM x 40%)Novac 12.000,00Udjeli u društvo „B“ 12.000,00

Za primljene dividende (30.000 KM x 40%)

Te dvije evidencije povećavaju tekuću vrijednost udjela društva „T“ za 16.000,00 KM, tvoreći bilansnu vrijednost od 336.000,00 KM na dan 01.07.2011.godine. Prodaja jedne četvrtine dionica će se evidentirati na slijedeći način:

OPIS D PNovac 110.000,00Udjeli u društvo „B“ 84.000,00Dobitak od prodaje udjela 26.000,00

Za prodaju jedne četvrtine vlasničkog udjela (336.000 KM ÷ 4)

Nakon što je prodaja realizovana, društvo „T“ nastavlja da primjenjuje metodu udjela na udjele iako je sada vlasnik samo 30% udjela u društvu „B“. Međutim, ako bi prodaja bila takva da društvo „T“ izgubi sposobnost značajnog utjecaja nad poslovnim odlučivanjem društva „B“, metoda udjela treba da se prestane primjenjivati. Na primjer, ako se udjeli društva „T“ smanje sa 40% na 15%, metoda udjela neće biti više odgovarajuća metoda nakon prodaje vlasničkih udjela. Ostatak vrijednosnica će se voditi po metodi fer vrijednosti sa knjigovodstvenom vrijednosti koja predstavlja novi trošak sticanja umjesto ranije plaćenog iznosa. Ako investitor mjenja metodu sa metode udjela na metodu fer vrijednosti, nije potrebno provoditi retroaktivne usklade i reklasifikacije. Također, kao što je prethodno prikazano, promjena na metodu udjela zahtijeva usklađivanja prethodnih perioda, dok tretman nije isti kad investitor prelazi na metodu fer vrijednosti.

Više plaćen iznos sticanja od knjigovodstvene vrijednosti

Nakon razmatranja osnovnog koncepta i postupaka metode udjela, napravićemo uvod u kompleksnija računovodstvena pitanja. Naravno da je jedan od najčešćih problema suočavanje s primjenom situacije u kojoj se metoda udjela primjenjuje kada društvo stiče udjel po cijeni koja je više plaćena od same knjigovodstvene vrijednosti stečenog društva.U momentu kada investitor kupuje udjel u stečenom društvu, plaćeni iznos će rijetko biti jedanak knjigovodstvenoj vrijednosti stečenog društva. Brojni su razlozi koji postoje kao osnova za odstupanje knjigovodstvene vrijednosti društva i cijene njegovog kapitala. Vrijednost društva u bilo kom momentu se zasniva na nizu faktora kao što je njegova profitabilnost, uvođenje novih proizvoda, očekivanje isplate dividendi, projicirani novčani tok, kao i neki opšti ekonomski uslovi. Nadalje, cijena dionica se zasniva, zapažanju vrijednosti neto imovine društva, iznosu koji se često dramatično mijenja u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost. Računi imovine i obaveza prikazani kroz bilans stanja se najčešće vrednuju po historijskom trošku a ne po tekućoj vrijednosti. Povrh toga, objavljene stavke se vode po specifičnim računovodstvenim metodama prihvaćenim od strane samog društva. Računovodstvene metode zaliha mogu dovesti do različitih knjigovodstvenih vrijednosti kao i prihvaćeni metod obračuna amortizacije.Ako se udjel stiče po cijeni koja je veća od same knjigovodstvene vrijednosti društva, potrebno je pronaći logično objašnjenje dodatnog troška za investitora. Izvor samog više plaćenog troška sticanja kao i njegova vrijednost od izuzetne su važnosti. Više plaćen trošak sticanja koji je raspoređen na stalna sredstva će se alocirati kroz duži vremenski period nego što će to biti slučaj kod raspoređenog viška troška na same zalihe. Za primjenu metode udjela, uzrok viška troška sticanja može se podjeliti u dvije kategorije:

1. Pojedini vid imovine i obaveza stečenog društva mogu imati fer vrijednost koja se razlikuje od njihove knjigovodstvene vrijednosti. Višak sticanja može se direktno povezati sa pojedinim računima kao što su zalihe, oprema, franšizing prava, i sl.

2. Investitor je zainteresiran da plati dodatni iznos zbog mogućih budućih koristi koje očekuje ostvariti od samog ulaganja. Koristi se mogu ogledati kao rezultat određenih faktora kao profitabilnost ulaganja kao i odnosa između dva društva. U tom slučaju, dodatna plaćanja se vezuju za nematerijalne buduće koristi koje se nazivaju goodwill umjesto poseban vid imovine ili obaveza.

Za primjer, pretpostavimo da društvo „B“ pregovara za sticanje 30% vlasništva nad društvom „L“. U bilansu stanja društva „L“ objavljena je vrijednost imovine od 500.000,00 KM i obaveza 300.000,00 KM što znači da je neto knjigovodstvena vrijednost 200.000,00 KM. Nakon obavljenog uvida, društvo „B“ nalazi da je vrijednost opreme društva „L“ podcjenjena za 60.000,00 KM. Jedan od patenata je takođe obezvrijeđen, ali samo za 40.000,00 KM. Nakon usklađenja knjigovodstvene vrijednosti društva „L“, društvo „B“ je procijenilo vrijednost neto imovine društva „L“ na 300.000,00 KM. Na osnovu tih izračuna, društvo „B“ je ponudilo 90.000,00 KM za 30% učešća u vlasništvu nad društvom „L“.

Knjigovodstvena vrijednost društva „L“ 200.000,00 KMPodcjenjivanje opreme 60.000,00 KMPodcjenjivanje patenta 40.000,00 KMVrijednost neto imovine 300.000,00 KMProcenat vlasništva 30 %Cijena sticanja 90.000,00 KM

Također cijena sticanja je veća i u proporcionalnom omjeru udjela u vlasništvu društva „L“, taj dodatni iznos treba pripisati pojedinačnim računima: oprema i patenti. Stoga, trošak sticanja udjela treba rasporediti na slijedeći način:

Plaćanje od strane investitora 90.000,00 KMPostotak knjigovodstvene vrijednosti (200.000 x 30%) 60.000,00 KMViše plaćen iznos 30.000,00 KMOprema (60.000 KM x 30%) 18.000,00 KMPatent (40.000 KM x 30%) 12.000,00 KM 30.000,00 KMGoodwill 0,00 KM

Da bismo prošili primjer jedan korak unaprijed, pretpostavimo da vlasnici društva „L“ odbiju ponuđenu cijenu društva „B“ od 90.000,00 KM. Oni vjeruju da je vrijednost društva veća od procjenjene fer vrijednosti njegove neto imovine. Kako menadžment društva „G“ vjeruje da se može postići određena sinergija kroz samu kupovinu, dogovorena je cijena od 125.000,00 KM. Ta nova cijena će se rasporediti na slijedeći način:

Plaćanje od strane investitora 125.000,00 KMPostotak knjigovodstvene vrijednosti (200.000 x 30%) 60.000,00 KMViše plaćen iznos 65.000,00 KMOprema (60.000 KM x 30%) 18.000,00 KMPatent (40.000 KM x 30%) 12.000,00 KM 30.000,00 KMGoodwill 35.000,00 KM

Kao što sam primjer pokazuje, svaki više plaćen iznos koji se ne može rasporediti na pojedine stavke imovine ili obaveza raspoređuje se na poseban vid nematerijalne imovine zvane goodwill. Kod metode udjela, investitor unosi čitav trošak sticanja kao jedinstvena stavka računa udjela unatoč tome što je raspoređen na dva računa (oprema i patenti). Ako sve strane prihvate ponudu društva „B“ od 125.000,00 KM, sticanje se početno vrednuje i evidentira po toj vrijednosti unatoč tome što se raspodjela vršila na opremu, patent i goodwill.

Proces amotizacije

Prethodno više plaćeni iznos se vezuje za pojedine vrste imovine (oprema, patent i goodwill). Čak iako trenutni dinarski iznos se evidentira na računu udjela, početni historisjki trošak će i dalje biti mjerilo vrijednosti te imovine. Plaćanje povezano za svaku stavku imovine (izuzev zemljišta,

goodwilla, i ostale nematerijalne imovine sa nedefinisanim vijekom trajanja) treba amortizovati tokom korisnog vijeka trajanja.Goodwill može odražavati svoju vrijednost i teoretski može čak njegova vrijednost i rasti. Odrednica neograničen vijek trajanja za goodwill priznaje argument da amortizacija goodwilla tokom vijeka trajanja ne oslikava ekonomske koristi i stoga ne pruža korisne informacije. Osnovni razlog za pretpostavku neograničenog vijeka trajanja goodwilla upućuje na računovodstvo poslovnih spajanja. Goodwill vezan za metodu udjela, u mnogim slučajevima, se računovodstveno obuhvata kao goodwill proistekao iz poslovnih spajanja. Jedina razlika je u tome što goodwill proistekao iz poslovnih spajanja je predmet godišnjeg testiranja na umanjenje vrijednosti, dok goodwill vezan za metodu udjela nije. Metoda udjela nalaže da se udjeli testiraju na umanjenje vrijednosti u slučaju trajnog pada te vrijednosti.

Pretpostavimo, za primjer, da oprema ima 10 godina vijek trajanja, patent 5 godina, a goodwill neograničen vijek trajanja. Ako se upotrebljava metoda linearne amortizacije bez ostatka vrijednosti, investitorov trošak se treba amortizovati na slijedeći način:

Račun Trošak Koristan vijek Godišnja imortizacijaOprema 18.000 KM 10 godina 1.800 KMPatent 12.000 KM 5 godina 2.400 KMGoodwill 35.000 KM Neograničen 0 KMGodišnji trošak 4.200 KM

Prilikom evidentiranja godišnjih rashoda, društvo „B“ je umanjilo dio udjela u bilansu stanja na isti način na koji treba evidentirati i trošak amortizacije bilo kojeg sredstva koji ima ograničen vijek upotrebe. Stoga, na kraju prve godine, investitor evidentira slijedeću promjenu primjenom metode udjela:

OPIS D PDobitak od udjela 4.200,00Udjeli u društvo „L“ 4.200,00

Za evidentiranje amortizacije više plaćenog iznosa sticanja opreme i patenata

Kako amortizacija upućuje na imovinu stečenog društva, investitor ne vrši evidenciju na posebnom bilansnom računu. Unatoč tomu, kao u prethodnom primjeru, rashod se priznaje kao smanjenje dobitka od udjela priznatog u stečenom društvu.Za islustraciju tog postupka, pretpostavimo da društvo „T“ stiče 20% vlasništva nad društvom „S“ za 200.000,00 KM. Društvo „T“ je time steklo značajan utjecaj nad stečenim društvom; stoga, primjena metode udjela je prihvatljiva. Sticanje se dogodilo na dan 01.01.2011.godine, u kom trenutku je društvo „S“ imalo neto vrijednost imovine od 700.000,00 KM. Društvo „T“ vjeruje da građevine društva „S“ (korisni vijek upotrebe 10 god.) su podcenjene za 80.000,00 KM, a oprema sa vijekom upotrebe 5 god. za 120.000,00 KM. Goodwill koji može proisteći iz samog sticanja ima neograničen vijek upotrebe. Tokom 2011. godine, društvo „S“ je objavilo neto dobit u iznosu 150.000,00 KM, te isplatilo dividende na jraju godine u iznosu 60.000,00 KM.Potrebno je provesti tri poslovne promjene koje rješavaju ovaj problem:

01.01.2011. godineOPIS D P

Udjeli u društvo „S“ 200.000,00Novac 200.000,00

Za evidentiranje sticanja 20% udjela u vlasništvu

31.12.2011. godineOPIS D P

Udjeli u društvo „S“ 30.000,00Dobitak od udjela 30.000,00

Za evidenciju 20% objavljenog dobitka društva „S“ (150.000 KM x 20%)Novac 12.000,00Udjeli u društvo „S“ 12.000,00

Za evidentiranje primljenih dividendi (60.000 KM x 20%)

Raspodjela cijene sticanja od 200.000,00 KM mora biti provedena kako bi se izvršila određena usklađenja neophodna za određivanje amortizacije više plaćenog iznosa sticanja:

Plaćanje od strane investitora 200.000,00 KMPostotak knjigovodstvene vrijednosti (700.000 x 20%) 140.000,00 KMViše plaćen iznos 60.000,00 KMOprema (80.000 KM x 20%) 16.000,00 KMPatent (120.000 KM x 20%) 24.000,00 KM 40.000,00 KMGoodwill 20.000,00 KM

Kao što se može primjetiti, 16.000,00 KM plaćenog iznosa pripisuje se građevinama, 24.000,00 KM opremi, a ostatak od 20.000,00 KM pripada vrijednosti goodwilla. Za svako sredstvo koje ima ograničen vijek trajanja, neophodan je periodičan obračun amortizacije.

Račun Trošak Koristan vijek Godišnja imortizacijaGrađevine 16.000 KM 10 godina 1.600 KMOprema 24.000 KM 5 godina 4.800 KMGoodwill 20.000 KM Neograničen 0 KMGodišnji trošak 6.400 KM

Na kraju 2011. godine, društvo „T“ mora također evidentirati slijedeća usklađenja koja se odnose na gornji raspored troškova:

OPIS D PDobitak od udjela 6.400,00Udjeli u društvo „S“ 6.400,00

Za evidentiranje amortizacije 2011.god viška troška sticanja

Eliminacija nerealizovane dobiti u zalihama

Mnoga sticanja između društava omogućuje direktnu kupovinu i prodaju zaliha između njih. Takve unutargrupne transakcije mogu se javljati kontinuirano, a mogu i povremeno. Bez obzira na njihovu učestalost, prodaja zaliha između investitora i stečenog društva zahtijeva posebne računovodstvene postupke kako bi se na odgovarajući način izvršilo priznavanje prihoda. Podrazumjevani princip u računovodstvu je da „prihodi se ne priznavaju dok nisu zarađeni... i da se očekuje priljev budućih ekonosmkih koristi koji će pritjecati u pravno lice“. Kod prodaje zaliha nepovezanom licu, priznavanje prihoda nije upitno.Nažalost, proces zarađivanja nije jasno opisan u prodaji između dvije povezane strane. Zbog odnosa investitor stečeno društvo, prodavac dobara kaže se da zadržava dio vlasništva nad zalihama jednako dugo koliko se one nalaze kod kupca. Stoga, proces zarađivanja nije u potpunosti dovršen u momentu početne prodaje. Za odgovarajuće računovodstveno obuhvatanje, priznavanje prihoda mora biti odloženo do momenta stvarnog priljeva budućih ekonomskih koristi. U skladu s tim, kada investitor primjenjuje metodu udjela, izvještavanje o odgovarajućoj dobiti unutargrupni transferi se eliminišu do momenta dok kupac ne proda dobra trećoj strani izvan grupe. Kada se zalihe upotrijebe u procesu proizvodnje ili prodaju trećim stranama, početna prodaja se kulminira i prihod se u potpunosti priznaje.Računovodstveno, transakcija između povezanih društava se mogu klasifikovati kao transakcija prema dole i transkacija prema gore. Transakcija prema dole ukazuje na prodaju od strane investitora stečenom društvu. Obrnuto, transakcija prema gore ukazuje na prodaju od strane stečenog društva investitoru. Također smjer unutargrupne realizacije ne utječe na izvještavanje primjenom metode udjela kod slučaja kada postoji značajan utjecaj, to je posljedica kada postoji potpuna kontrola i kad se sastavljaju konsolidovani financijski izvještaji.

Pretpostavimo da društvo „B“ posjeduje 40% vlasničkog udjela u društvu „L“ te ih računovodstveno obuhvata metodom udjela. U 2011.godini, društvo „B“ je prodalo zalihe društvu „L“ po cijeni od 50.000,00 KM. Stavka obuhvata bruto dobit od 30%, ili 15.000,00 KM. Na kraju 2011.godine, društvo „L“ je prodalo 40.000,00 KM vrijednosti zaliha trećoj strani dok ostatak od 10.000,00 KM je zadržalo za naredne periode.U ovom slučaju radi se o prodaji prema dole. Primjenjujući metodu udjela, priznavanje određene dobiti mora biti odloženo do momenta dok kupac ne proda ova dobra trećim stranama. Premda ukupan unutargrupni transfer u iznosu od 50.000,00 KM u 2011.godini, od toga 40.000,00 KM je već realizovano prema trećim stranama, na taj način se može priznati ostvarena dobit. Iznos od 10.000,00 KM je i dalje u vlasništvu stečenog društva, stoga proces zarađivanja još nije dovršen. Pri izračunavanju dobitka od udjela, dio unutargrupne dobiti mora se odložiti sve do momenta dok društvo „L“ ne proda ih trećoj strani.Ukupna dobit pri početnoj prodaji iznosi 30% transferne cijene; stoga, dobit društva “B” u vezi s tom prodajom iznosi 3.000,00 KM (10.000 KM x 30%). Međutim, kako samo 40% vlasništva pripada društvu “B”, ukupan iznos nezarađene dobiti bit će 1.200,00 KM (3.000 KM x 40%) nezarađene dobiti. Stepen vlasništva društva „B“ oslikava unutargrupni udjel u ostvarenoj dobiti. Ukupan iznos od 3.000,00 KM ostvarene dobiti zajedno sa krajnjim stanjem zaliha ne predstavlja iznos koji se odlaže. Umjesto toga, 40% ostvarene bruto dobiti se posmatra kao tekuća nerealizovana vrijednost.Nakon izrčunavanja odložene dobiti na odgovarajući način, investitor umanjuje tekuću dobit od udjela za 1.200,00 KM kako bi prikazao nerealizovani dio unutargrupne dobiti. Ovim postupkom se

privremeno uklanja dio ostvarene dobiti iz knjigovodstvenih evidencija investitora za 2011.godinu sve dok stečeno društvo ne proda ostatak zaliha trećim stranama u nekoj od narednih perioda. Društvo „B“ će u svojim računovodstvenim evidencijama odloženu dobit iskazati na slijedeći način:

OPIS D PDobitak od udjela 1.200,00Udjeli u društvo „L“ 1.200,00

Za priznavanje odložene dobiti od prodaje zaliha društvu „L“

U narednom periodu, kada se zalihe eventualno potroše od strane društva „L“ ili prodaju nepovezanim stranama, neće biti neophodno priznavati stavku odložene dobiti. Proces zarađivanja je dovršen, i društvo „B“ će priznati dobitak od usjlea u iznosu 1.200,00 KM. Prostim knjiženjem odložene dobiti, računovodstveno se odlaže njeno priznavanje za neke buduće periode. Priznavanje pomaka iz godine u kojoj se dogodila transakcija u period kada je dovršen proces zarađivanja predstavlja računovodstveni postupak svojstven povezanim društvima.

Naknadna realizacija unutargrupne dobitiOPIS D P

Udjeli u društvo „L“ 1.200,00Dobitak od udjela 1.200,00

Za priznavanje unutargrupne dobiti

Za razliku od konsolidovanih financijskih izvještaja, metoda udjela kod transakcije tipa prema gore se primjenjuje na isti način kao i do prethodno navedenog tipa (transakcije prema dole). Otuda, ostatak nerealizovane dobiti u zalihama na kraju obračunskog perioda se odlaže do momenta dok se one ne prodaju trećoj strani. Za primjer, pretpostavimo da društvo „B“ posjeduje 40% vlasništva u društvu „L“. Tokom tekućeg perioda, društvo „L“ je prodalo trgovačku robu društvu „B“ po cijeni od 60.000,00 KM (nabavna vrijednost 40.000,00 KM). Na kraju obračunskog perioda, društvo „B“ i dalje ima na zalihama te robe u vrijednosti 15.000,00 KM. Društvo „L“ je na kraju obračunskog perioda objavilo dobit u iznosu 120.000,00 KM. Kako bi se prikazala akrualna zarada stečenog društva, društvo „B“ provodi slijedeće računovodstvene evidencije:

Akrualna dobitOPIS D P

Udjeli u društvo „L“ 48.000,00Dobitak od udjela 48.000,00

Za priznavanje 40% učešća u dobiti nad stečenim društvom (120.000 KM x 40%)

Iznos bruto dobiti koji ostaje nerealizovan na kraju izvještajnog perioda izračunava se kao 33,33% ostvarene prodajne cijene (20.000 KM/60.000 KM):

Ostatak zaliha 15.000,00 KM Postotak bruto dobiti (marža) 33,33% Bruto dobit na kraju perioda u zalihama 5.000,00 KM Udio u vlasništvu 40% Nerealizovana unutargrupna dobit 2.000,00 KM

Na osnovu tih izračuna, potrebno je provesti dodatne evidencije kod investitora na kraju obračunskog perioda. Jednom provedena, odložena nerealizovana dobit stvorena unutargrupnim transakcijama je neophodna za odgovarajući vremenski raspored priznavanja dobitaka. Kod primjene metode udjela za udjele sa značajnim utjecajem, smjer prodaje između investitora i stečenog društva nema utjecaja na konačan iznos objavljen u financijskim izvještajima.

Odložena nerealizovana dobitOPIS D P

Dobitak od udjela 2.000,00Udjeli u društvo „L“ 2.000,00

Za odloženo priznavanje unutargrupne nerealizovane dobiti

Nakon usklađenja, društvo „B“, kao investitor, objavljuje dobitak od udjela od 46.000,00 KM (48.000 KM – 2.000 KM). Akrualna dobit je umanjena zbog dijela unutargrupne dobiti koja još nije realizovana. Kada investitor eventualno potroši zalihe ili ih proda u njihovoj vrijednosti 15.000,00 KM, prethodne računovodstvene evidencije će se knjižiti na obrnut način. Na taj način, efekat transfera će biti objavljen u odgovarajućem računovodstvenom periodu kada je dobit zarađena prodajom zaliha nepovezanim stranama.Kod slučaja prodaje prema gore, račun zaliha investitora sadrži nezarađenu dobit. Prethodna evidencija, ipak, odlaže priznavanje dobiti smanjenjem računa udjela kod društva „B“ umjesto računa zaliha. Alternativni tretmanće na direktan način umanjiti stanje računa zaliha investitora za nerealizovani iznos. Također ovaj alternativni pristup je prihvatljiv, umanjenje udejla je tradicionalni pristup za odlaganje priznavanja nerealizovane bruto dobiti, čak i kod slučaja prodaje prema gore.Bilo da se radi o prodajama prema gore ili prema dole, investitorova prodaja ili kupovina se i dalje objavljuje kao da je transakcija obavljena sa trećim stranama. Jedino nerealizovana bruto dobit se odlaže, a iznos se usklađuje kroz račun dobitka od udjela. Nadalje, kako se ne vrši konsolidacija unutar društava, izvještaji stečenog društva se ne mjenjaju kako bi se prikazala priroda te kupovine/prodaje. Očigledno, korisnik financijskih izvještaja treba da bude upoznat sa uključivanjem ovih iznosa u financijskim izvještajima. Stoga, izvještaji moraju obuhvatiti odgovarajuće informacije o transakcijama između povezanih strana. Ova objavljivanja obuhvataju prirodu odnosa, opis same transakcije, novčani iznos transkacije, iznose primljene ili date povezanim stranama na kraju perioda.

Odlučivanje i metoda udjela

Od izuzetne je važnosti razumjevanje procesa poslovnog odlučivanja, uključujući ulaganje u druga društva, uključujući procjenu širokog spektzra posljedica. Na primjer, menadžeri su obično zainteresirani na koji način se u financijskim izvještajima objavljuju efekti njihovih odluka. Pažnja usmjerena na efekte u financijskom izvještavanju poslovnog odlučivanja nastaje mjerenjem financijskih performansi koje utječu na slijedeće:

Sposobnost društva da pozajmljuje sredstva Menadžerske ugovore – naknade Sposobnost da se podmiruju ugovorene obaveze i budućnost kamatnih stopa Reputacija menadžera

Menadžeri također svjesno odražavaju mjeru zarade po dionici što snažno utječe na percepciju investitora o vrijednosti same dionice na tržištu kapitala. U skladu s tim, prije samog donošenja odluka, društvo proučava i procjenjuje buduće efekte primjene metode udjela na dobit objavljenu u financijskim izvještajima. U skladu s tim, te analize o budućoj objavljenoj dobiti utječe na samo društvo bez obzira na stepen samog utjecaja koji želi da ima ili čak i na samu odluku o tome da li žele investirati. Na primjer, menadžer zahtjeva određeni povrat na uložena sredstva u slučaju ulaganja u drugo društvo. U tom slučaju, analiza projekcije dobiti će biti neophodna kako bi se ocjenila ponuđena cijena sticanja udjela.Na primjer, društvo „I“ razmatra kupovinu 25% udjela u društvo „M“, čime postiže značajan utjecaj u poslovnom odlučivanju. Društvo „M“ predviđa dobit od 300.000,00 KM u bliskoj budućnosti. Knjigovodstvena vrijednost društva „M“ je 450.000,00 KM, a posjeduje nove tehnologije procjenjene na 200.000,00 KM sa korisnim vijekom trajanja od 10 godina. Za ocjenu ponuđene cijene 25% udjela u društvo „M“, društvo „I“ vrši projekciju dobitka od udjela na slijedeći način:

Projektovana dobit (300.000 KM x 25%) 75.000,00 KMAmortizacija patenta (200.000 KM x 25% / 10 godina) (5.000,00 KM)Godišnji očekivani prihod od udjela 70.000,00 KM

Društvo „I“ zahtijeva stopu povrata za prvu godinu (prije oporezivanja) od 20%. Stoga, za takav povrat na uložena sredstva nudi se maksimalna cijena od 350.00,00 KM (70.000 KM / 20%). Ako se dionicama trguje na javnom tržištu, takve projekcije dobiti mogu pomoći u preporučivanju cijena dionica.

Opcija fer vrijednosti izvještavanja kod metode udjela

MSFI su propisali da društva mogu koristiti metodu fer vrijednosti kao početno i naknadno vrednovanje za stavke financijske imovine i financijskih obaveza. Kod opcije fer vrijednosti, promjene u fer vrijednosti određenih financijskih pozicija se obuhvataju kroz samu dobit. Zajedno sa mnogobrojnom financijskom imovinom vrednovanom po fer vrijednosti ubrajaju se i ulaganja vrednovana metodom udjela.Na prijmjer, društvo „C“ izvještava o ulaganjima primjenom metode fer vrijednosti koja je zamjenila prijašnju metodu udjela. Uobičajeno, datum uvođenja opcije fer vrijednosti je datum kada je ulaganje prvo kvalifikovano metodom udjela – drugim riječima, kada postoji značajan utjecaj. Međutim, uvođenje na taj način je neopozivo, ne ostavljajući društvu buduće opcije primjene metode udjela za ulaganja. Svaki početni efekt primjene metode fer vrijednosti (npr. usklađenje ulaganja prethodno objavljenih po trošku ili fer vrijednosti) se objavljuje kao kumulativni efekt usklađenja na računu akumuliranje dobiti. Kod opcije fer vrijednosti, društvo jednostavno objavljuje fer vrijednost ulaganja kao imovinu dok promjene fer vrijednosti kao dobit. Kao takvo, društvo ne izračunava višak troška amortizacije niti usklađenje dobiti iz unutargrupnih transakcija. Primljene dividende od stečenog društva se obuhvataju kroz dobit u slučaju opcije fer vrijednosti. Kako dividende obično umanjuju fer vrijednost ulaganja, povećanje dobiti od primljenih dividendi će se oslikati na umanjenje fer vrijednost računa udjela.

Za prikaz primjene opcije fer vrijednosti, dana 01.01.2010.godine, društvo „W“ je platilo 772.000,00 KM za 40.000 dionica društva „A“. Društvo „A“ posjeduje 100.000 običnih dionica kojima se trguje na berzi. Tokom slijedeće dvije godine, društvo „A“ objavljuje slijedeće informacije:

Godina Neto dobit Isplaćene dividendeObične dionice

ukupna fer vrijednost na dan 31.12.

2010 158.000 KM 25.000 KM 1.900.000 KM2011 125.000 KM 25.000 KM 1.870.000 KM

Društvo „W“ primjenjuje metodu fer vrijednosti za izvještavanje o udjelima i u skladu s tim u svojim računovodstvenim evidencijama vrši slijedeća knjiženja kroz slijedeće dvije godine:

OPIS D PUdjeli u društvo „A“ 722.000,00Novac 722.000,00

Za evidentiranje kupovine 40% udjela u društvo „A“Novac 10.000,00Dobici od dividendi 10.000,00

Za priznavanje primljenih dividendi 2010.god.Udjeli u društvo „A“ 38.000,00Dobici od udjela 38.000,00

Za priznavanje promjene fer vrijednosti udjelaNovac 10.000,00Dobici od dividendi 10.000,00

Za priznavanje primljenih dividendi 2011.god.Gubitak od udjela 12.000,00Udjeli u društvo „A“ 12.000,00

Za priznavanje promjene fer vrijednosti udjela

Na dan 31.12.2011.godine, bilans stanja društvo „W“ izvještava o vrijednosti udjela u društvo „A“ u iznosu od 748.000,00 KM, što je jednako 40% učešća u fer vrijednosti društva „A“ (ili 722.000 KM troška sticanja usklađen sa promjenom u fer vrijednosti za period 2010.-2011.god. ili 38.000 KM manje 12.000 KM).Opcija fer vrijednosti također se može primjenjivati i kod vrijednosnih papira koji se drže za prodaju ili onih koji se drže do dospijeća.

PRIMJER:

Društvo „B“ je na dan 01.01.2010.godine kupilo 10% udjela u društvu „L“ za 70.000,00 KM. Na isti datum, knjigovodstvena vrijednost društva „L“ je bila 600.000,00 KM, što obuhvata opremu sa vijekom trajanja od pet godina, koja je podcjenjena za 100.000,00 KM u odnosu na

knjigovodstvenu vrijednost. Dionice društva „L“ se nalaze u vlasništvu nekoliko investitora i sa kojima se trguje vrlo rijetko. Kako se fer vrijednost ne može određivati na kontinuiranoj osnovi, račun ulaganja se na odgovarajući način evidentira po trošku sticanja.Na dan 01.01.2011.godine, društvo „B“ stiče dodatnih 30% udjela u društvu „L“ za 264.000,00 KM. Ta druga kupovina pruža društvu „B“ sposobnost značajnog utjecaja nad društvom „L“, te stoga društvo „B“ primjenjuje metodu udjela. U momentu transakcije, oprema društva „L“ je podcjenjena za 80.000,00 KM sa vijekom upotrebe četiri godine.Tokom te dvije godine, društvo „L“ objavilo je slijedeće rezultate:

Godina Neto dobit Isplaćene dividende2010 210.000 KM 110.000 KM2011 250.000 KM 100.000 KM

Dividende se isplaćuju na dan 01.07. svake godine, a eventualni goodwill koji se javi kod samog sticanja ima neograničen vijek trajanja.

Potrebno je:a) Izračunati dobitak koji će društvo „B“ objaviti u 2010.godini u vezi sa udjelimab) U uporednim financijskim izvještajima za 2010. i 2011.godinu, izračunati koje će stavke

društvo „B“ objaviti u vezi sa udjelima

U 2012.godini društvo „L“ objavilo je 400.000,00 KM dobiti od operativnih aktivnosti uvećano za 60.000,00 KM ostale sveibuhvatne dobiti. društvo je isplatilo dividende u vrijednosti 120.000,00 KM. Tokom obračunskog perioda, društvo „B“ je prodalo zaliha u vrijednosti 100.000,00 KM društvi „L“ (nabavna vrijednost zaliha je 80.000,00 KM). Društvo „L“ je na kraju obračunskog perioda imalo na stanju tih zaliha u iznosu 30% od nabavljene vrijednosti. Društvo „B“ je zadržalo učešće u vlasništvu nad društvom „L“ u procentu od 40% tokom čitavog obračunskog perioda.

Potrebno je provesti sva neophodna knjiženja u računovodstvenim evidencijama društva „B“ za period 2012.godine.

Rješenje:

a) Kako društvo „B“ posjeduje samo 10% učešća u vlasništvu nad društvom „L“, može se reći da ne posjeduje značajan utjecaj nad poslovnim odlučivanjem. Budući da se dionicama aktivno ne trguje na tržištu vrijednosnih papira, ne može se pouzdano odrediti njihova fer vrijednost te se koristi metod troška za njihovo praćenje i evidentiranje. Stoga, investitor će evidentirati iznos 11.000,00 KM (110.000 KM x 10%) primljenih dividendi kao dobitak u financijskim izvještajima za pomenuti period.

b) Kako bi uporedni financijski izvještaji bili konzistentni, promjena na metodu udjela se evidentira retrospektivno. Stoga, kada se stekne sposobnost značajnog utjecaja nad operativnim aktivnostima društva „L“ na dan 01.01.2011.godine, financijski izvještaji za 2010. i 2011.godinu će se sastaviti na osnovu metode udjela.

Društvo „B“ će prvo izračunati početnu cijenu sticanja udjela u društvo „L“ kako bi odredio da li goodwill ili inkrementalna vrijednost imovine treba biti oslikana kroz primjenu metode udjela.

Sticanje 10% vlasništva na dan 01.01.2010.godinePlaćena cijena od strane investitora 70.000,00Procenat knjigovodstvene vrijednosti (600.000 KM x 10%) 60.000,00Više plaćen iznos 10.000,00Više plaćen iznos povezan sa sredstvom: Oprema (100.000 KM x 10%) 10.000,00Više plaćen iznos povezan s goodwillom 0,00

Kao što je prikazano, više plaćen iznos od 10.000,00 KM predstavlja priznavanje podcjenjene vrijednosti opreme društva „L“. Oprema ima korisni vijek trajanja pet godina; stoga, investitor evidentira trošak amortizacije u iznosu 2.000,00 KM svake godine.Slična kalulacija mora biti provedena kod druge kupovine od strane društva „B“:

Sticanje 30% vlasničkog udjela na dan 01.01.2011.godinePlaćena cijena od strane investitora 264.000,00Procenat knjigovodstvene vrijednosti (700.000 KM x 30%) 210.000,00Više plaćen iznos 54.000,00Više plaćen iznos povezan sa sredstvom: Oprema (80.000 KM x 30%) 24.000,00Više plaćen iznos povezan s goodwillom 30.000,00

Kod drugog sticanja udjela, plaćeni iznos od 24.000,00 KM se veže za podcjenjenost vrijednosti opreme dok se ostatak od 30.000,00 KM pripisuje vrijednosti goodwilla. Kako oprema sada ima preostali vijek trajanja od četiri godine, godišnji iznos amortizacije je 6.000,00 KM (24.000 KM / 4).Nakon sticanja dodatnih dionica na dan 01.01.2011.godine, financijske evidencije društva „B“ za 2010.godinu moraju se retrospektivno uskladiti kao da je metoda udjela primjenjivana od samog početka sticanja.

Financijski izvještaji za 2010.godinuUdjeli u stečeno društvo (bilans uspjeha) Dobit objavljena od strane društva „L“ 210.000,00 Vlasničko učešće društva „B“ 10% Akrualno priznavanje za 2010.god. 21.000,00 Amortizacija opreme (prva kupovina) (2.000,00)Udjeli u dobiti za 2010.god. 19.000,00

Udjeli u društvo „L“ (bilans stanja) Trošak prvog sticanja 70.000,00 Dobitak od udjela za 2010.god. 19.000,00 Isplaćene dividende (110.000 KM x 10%) (11.000,00)Udjeli u društvo „L“ 31.12.2010.god. 78.000,00

Financijski izvještaji za 2011.godinuUdjeli u stečeno društvo (bilans uspjeha) Dobit objavljena od strane društva „L“ 250.000,00 Vlasničko učešće društva „B“ 40% Akrualno priznavanje za 2010.god. 100.000,00 Amortizacija opreme (prva kupovina) (2.000,00) Amortizacija opreme (druga kupovina) (6.000,00)Udjeli u dobiti za 2011.god. 92.000,00

Udjeli u društvo „L“ (bilans stanja) Knjigovodstvena vrijednost 31.12.2010.god. 78.000,00 Trošak sticanja 2011.god. 264.000,00 Dobitak od udjela za 2011.god. 19.000,00 Isplaćene dividende (100.000 KM x 40%) (40.000,00)Udjeli u društvo „L“ 31.12.2011.god. 394.000,00

Na dan 01.07.2012.godine društvo „B“ je primilo dividende u iznosu 48.000,00 KM od društva „L“ (120.000,00 KM x 40%). U skladu sa metodom udjela, primljene dividende umanjuju tekuću vrijednost računa udjela:

OPIS D PNovac 48.000,00Udjeli u društvo „L“ 48.000,00

Za evidentiranje primljenih dividendi za 2012.godinu

Društvo „B“ ne vrši nikakve evidencije u vezi sa računom udjela do kraja 2012.godine. U tom momentu, potrebno je provesti godišnje priznavanje dobitka jednako kao i provesti evidentiranje amortizacije. Dobit od operativne aktivnosti stečenog društva odvojeno je evidentiran od ostale sveobuhvatne dobiti.

OPIS D PUdjeli u društvo „L“ 184.000,00Dobitak od udjela 160.000,00Ostala sveobuhvatna dobit 24.000,00

Za priznavanje dijela objavljene dobitiDobitak od udjela 8.000,00Udjeli u društvo „L“ 8.000,00

Za priznavanje godišnjeg iznosa amortizacije više plaćenog iznosa povezanog sa opremom

Društvo „B“ treba provesti samo jednu evidenciju vezanu za udjel u 2012.godini. Unutargrupne transakcije se javljaju sa društvom „L“ koje je na kraju obračunskog perioda imalo na stanju dio tih zaliha. Stoga, nerealizovana dobit koja se nalazi u preostalim zalihama mora se priznati kao odložena stavka dobiti. Bruto marža od prodaje je 20% (20.000 KM / 100.000 KM). Kako stečeno društvo na kraju perioda ima tih zaliha u svojim računovodstvenim evidencijama u iznosu 30.000,00 KM, s njom povezana bruto marža će biti 6.000,00 KM (30.000 KM x 20%). Međutim, društvo „B“ posjeduje 40%

udjela u društvu „L“; stoga, nerealizovana unutargrupna dobit na kraju obračunskog perioda je 2.400,00 KM (6.000 KM x 40%). Taj iznos mora se priznati kao odložena stavka sve do momenta dok zaihe ne budu prodane nepovezanim strankama u nekim budućim obračunskim periodima.

OPIS D PDobitak od udjela 2.400,00Udjeli u društvo „L“ 2.400,00

Za priznavanje odložene bruto dobiti

KONSOLIDACIJA FINANCIJSKIH INFORMACIJA

Čest ekonomski fenomen je kombinacija dva ili više društava u jedno jedinstveno društvo pod zajedničkim upravljanjem ili kontrolom. Tokom prošlih desetljeća, naročito u SAD pa i u ostatku svijeta susreću se brojna korporacijska spajanja i preuzimanja, transakcije u kojima društvo stiče kontrolu nad drugim društvima. Kao i sa drugim ekonomskim aktivnostima, poslovne kombinacije mogu biti dio cjelokupne menadžerske strategije za maksimizaciju vrijednosti za dioničare. Dioničari – vlasnici društva – angažuju menadžere da upravljaju njihovim resursima tako da vrijednost društva se povećava iz pwrioda u period. Važno je istaći, da menadžment cjelokupnog društva dobijaju određene nagrade regulisane menadžerskim ugovorima, naročito ako su njihovi ugovori vezani za tržišnu vrijednost dionica društva.Ako je glavni cilj poslovnih aktivnosti maksimizacije vrijednosti društva, na koji način poslovne kombinacije mogu doprinjeti ostvarenju tog cilja? Jasno je, da poslovno okruženje se brzo i naglo mijenja što se tiče poslovnih kombinacija kao strategije za rast i kompetentnost. Veličina i obim očigledno postaje glavna kompetitivna prednost društva u tržišnom okruženju. Ako velika društva postanu efikasnija u isporuci roba i usluga, oni će steći kompetitivnu prednost i postati profitabilnija za svoje vlasnike. Povećanje obima može dovesti do većeg profita nastalog povećanjem prodaje unatoč maloj profitnoj marži. Treba također istaći da ne postoje identične dvije ili više poslovnih spajanja, ali mnoge od njih su slične po nekim osnovnim karakteristikama koje potencijalno mogu dovesti do povećanja profitabilnosti:

Vertikalna integracija outputa jednog društva, što ujedno predstavlja input drugog društva Smanjenje troškova kroz eliminaciju dupliciranja postrojenja i zaposlenih Brže uvođenje novih i postojećih proizvoda na domaćem i inostranom tržištu Ekonomija obima koja omogućuje veću efikasnost i pregovaračku snagu Sposobnost iznalaženja boljih izvora financiranja sa povoljnijim kamatnim stopama. Kako se

povećava veličina društva, pregovaračka snaga sa financijskim institucijama postaje dominantnija.

Diverzifikacija poslovnog rizika.

Poslovne kombinacije se javljaju iz zbog toga što društva zahtijevaju kontinuiranu ekspanziju, naročito u različitim područjima poslovanja. Sticanje kontrole nad širokom mrežom diverzificiranog poslovanja postaje strategija koju priželjkuju mnoga društva (često puta nazvani konglomerati). Ulazak u nove industrije omogućuje sticaocu proširenje poslovanja bez izgradnje postrojenja, razvoja

proizvoda, treninga menadžmenta, ili stvaranja tržišne reputacije. Mnoga društva u potpunosti implementiraju strategiju koja proizvodi veliku, visokoprofitabilnu organizaciju. Srećom, ostali su otkrili da zadatak upravljanja diverzifikovanom grupom poslova može biti troškovno neisplativo s aspekta učenja. Čak i kombinacije koje dogovorno stiču prednost kroz sinergiju i smanjenje troškova dolaze u nepovoljan položaj ako se s njom ne upravlja na odgovarajući način.Uokvirujući sve gore navedeno, primarni cilj za mnoge poslovne kombinacije može se sagledati kao povećanje kompetitivnog okruženja.

Postupak konsolidovanja

Konsolidovanje financijskih informacija u jedinstven set financijskih izvještaja postaje neophodno kada poslovne kombinacije dva ili više društava tvore jedinstvenu ekonomsku cjelinu. Stoga, u pripremi financijskih izvještaja za eksterne korisnike, izvještajna jedinica prelazi granice spajanja kako bi uključio sva društva u kojima posjeduje kontrolu. Čak i različita društva koja zdržavaju zakonsko postojanje kao zasebna društva, rezultujuće informacije su suvišne za vanjske korisnike ako se konsoliduju u jedinstven set financijskih izvještaja.Kako bi se razumio proces pripreme konsolidovanih financijskih izvještaja za poslovna spajanja, moraju se razmotriti tri ključna pitanja:

Kako se stvaraju poslovne kombinacije? Šta je osnova za kontrolirajući financijski udjel? Kako se provodi proces konsolidovanja?

Poslovne kombinacije obuhvataju transakcije ili druge događaje u kojima sticalac stiče kontrolu nad jednim ili više drugih društava.Poslovne kombinacije se formiraju kroz različit vid transakcija ili događaja svih oblika. U mnogim slučajevima, dva ili više društava se sjedinjuju u jedinstvenu ekonomsku cjelinu tako da je neophodno sastavljati konsolidovane financijske izvještaje.

1. Društvo stiče imovinu, često puta i preuzima obaveze, od drugog društva u zamjenu za novac, ostala sredstva, obaveze, učešće u vlasništvu, ili kombinaciji svega navedenog. Drugo društvo prestaje da postoji kao zasebno pravno lice. Stoga, jedino društvo sticatelj nastavlja da postoji kao zasebno pravno lice, prihvatajući na sebe stečenu neto imovinu direktno u svoju operativnu aktivnost. Bilo koja poslovna kombinacija u kojoj jedno društvo nastavlja da postoji se naziva statutarni merdžer.

2. Jedno društvo stiče cjelokupan vlasnički kapital (dionice) drugog društva u zamjenu za novac, ostalu imovinu, obveze, dionice, ili kombinaciju svega navedenog. Nakon sticanja kontrole, društvo sticatelj može odlučiti da prenese svu imovinu i obaveze u svoje financijske evidencije dok drugo društvo prestaje da postoji kao zasebna cjelina. Poslovna kombinacija je statutarni merdžer zbog toga što samo jedno društvo postoji kao zakonski subjekt. Takav statutarni merdžer, međutim, je stvoren sticanejm dionica umjesto kupovine cjelokupne neto imovine stečenog društva. Kako se kupuju dionice, društvo sticatelj mora kupiti cjelokupan iznos vlasničkog kapitala (100% kontrola) prije nego što stečeno društvo prestane da postoji kao zaseban pravni subjekt.

3. Dva ili više društava prenosi imovinu i kapital na novoosnovano društvo. Oba prethodna društva prestaju da postoje kao zasebna cjelina, ostavljajući da jedino novoosnovano društvo postoji kao

zakonski pravni subjekt. Poslovna kombinacija proistekla iz takvog odnosa naziva se statutarna konsolidacija. Korištenje riječi konsolidacija ne treba zbunjivati i poistovjećivati sa njenim računovodstvenim značenjem. U računovodstvu, konsolidacija predstavlja mehanički proces spajanja financijskih evidencija dva ili više društava u jedan jedinstven skup financijskih izvještaja. Statutarna konsolidacija ukazuje na specifičan vid poslovne kombinacije koja objedinjuje dva ili više društava pod zajedničkim vlasništvom u jedno novoosnovano društvo.

4. Jedno društvo stiče kontrolu nad drugim društvom kupovinom većinskog dijela kapitala (dionica). Kako se stiče kontrola, ni jedno društvo ne prestaje da postoji; svako društvo nastavlja i dalje da postoji kao zaseban poslovni subjekt. Odvojena društva obično stiču punu prednost u nematerijalnim koristima omogućujući neometan nastavak poslovanja. Bolja upotreba faktora kao šrto su licence, trgovačke marke, lojalnost zaposlenih, kao i reputacija društva moguća je kada zavisno društvo nastavlja da postoji kao zasebna cjelina. Čak šta više, postojanje neovisnog informacionog sistema zavisnog društva često uvećava tržišnu vrijednost za eventualnu prodaju kao samostalnog subjekta. Kako se imovina i obaveze fizički ne spajaju kao kod slučaja statutarnog merdžera i konsolidacije, svako društvo nastavlja da posjeduje vlastiti računovodstveni sistem. Da bi se prikazala kombinacija, društvo sticatelj provodi transakciju u svojim vlastitim evidencijama kroz jedan jedinstven račun udjela u zavisna društva. Međutim, novostečeno zavisno društvo ne provodi nikakve evidencije po pitanju sticanja; njegov kapital se jednostavno prenosi sa jednog vlasnika na drugog.

Definicija kontrole je centralna odrednica kada dva ili više društava postaju jedna ekonomska cjelina a samim tim i jedna izvještajna cjelina. Kontrola jednog društva nad drugim društvom najčešće se postiže sticanjem glasačkih prava kroz sticanje većinskog udjela u vlasništvu. Sticanjem većinskog vlasništva, jedno društvo može doslovno upravljati financijskim i operativnim aktivnostima nad drugim društvom. U definicijama samih standarda fokus se stavlja na „moć upravljanja“ aktivnostima drugog društva. Kriterij moći upravljanja definiše kontrolu na konceptualan način umjesto operativno kroz „većinsko vlasništvo“. Definicija je dosta šira, i na implicitan način priznaje da glasačka prava pružaju između nekoliko potencijalnih pokretača za kontrolu nad drugim društvom. Kako kompleksnost aranžmana između društava raste, definiranje kada jedno društvo kontroliše drugo društvo i dalje predstavlja veliki izazvo financijskog izvještavanja.

Kada jedno društvo stiče kontrolu nad drugim društvom, kaže se da je nastalo poslovno spajanje. Financijski podaci oba društva se sjedinjuju u jedinstven skup konsolidovanih financijskih izvještaja. Također taj proces može biti i dosta složen, ciljevi konsolidovanja su jasniji – za izvještavanje o financijskoj poziciji, rezultatima operativnih aktivnosti, kao i samog novčanog toka kombinovanog društva. Kao dio procesa, recipročni računi kao i same unutargrupne transakcije moraju se uskladiti i eliminisati kako bi se postiglo da sve objavljene pozicije istinski prikazuju jedinstven izvještajni segment.

Primjenjivi konsolidacijski postupci značajno su različiti ovisno o zakonskom obliku poslovnog spajanja. Za statutarni merdžer ili statutarnu konsolidaciju, kada stečeno društvo (ili društva) zakonski prestaju postojati, i samo se jedanput provodi proces konsolidovanja. Na datum konsolidovanja, društvo koje nastavlja poslovati jednostavno evidentira različite bilansne pozicije svakog stečenog društva. Kako se računi objedinjuju na permanentoj osnovi, nisu potrebne dalji konsolidacijski

postupci. Budući da se bilansne pozicije prenose na društvo sticatelja, financijske evidencije stečenih društava se zatvaraju i prestaju da postoje.Obrnuto, u kombinacijama kada sva društva zadržavaju svoje vlastito postojanje, primjenjuje se različit skup odgovarajućih konsolidacijskih postupaka. Budući da društva nastavljaju i dalje da posluju kao zasebna pravna lica, svaki od njih ima i svoje vlastite računovodstvene evidencije. Stoga, se ne može ne može vršiti permanentna konsolidacija svih bilansnih pozicija. Umjesto toga, postupak konsolidovanja mora se iznova provoditi svaki put kada sva zavisna društva sastavljaju svoje vlastite izvještaje za eksterne korisnike.Kada se vode odvojene računovodstvene evidencije, računovođa se susreće sa jednim problemom: financijske informacije se moraju objediniti periodično bez narušavanja računovodstvenog sistema pojedinačnih društava. Zbog toga što proces konsolidovanja proizvodi financijske evidencije namjenjene trećim stranama, tradicionalno se koriste radne tabele za konsolidacijski postupak. Radna tabela nije dio računovodstvenih evidencija pojedinačnih društava niti rezultujućih financijskih izvještaja. Unatoč tome, ono predstavlja efikasnu strukturu za organizovanje i usklađenje informacija korištenih za pripremu eksternih konsolidovanih izvještaja.U skladu s tim, osnovne zakonske karakteristike poslovnih spajanja imaju značajan utjecaj na pristup postupku konsolidovanja:

Šta se treba konsolidovati? Prestanak postojanja društva, odgovarajuće bilansne pozicije se konsoliduju u financijskim

evidencijama društva koje nastavlja s poslovanjem Ako društva nastavljaju da posluju kao zasebna pravna lica, samo financijske informacije iz

pojedinačnih financijskih izvještaja (ne u izvornim evidencijama) se konsoliduju

Kada se treba konsolidovati? Ako dođe do prestanka postojanja stečenih društava, konsolidacija se provodi na sam datum

sticanja Kod slučaja kada stečena društva ne presatju da postoje kao zasebna pravna lica, postupak

konsolidovanja se vrši u periodima kada pojedinačna društva sastavljaju svoje zasebne financijske izvještaje

Na koji način se provode računovodstvene evidencije? U slučaju da stečena društva prestaju da postoje kao zasebna pravna lica, društvo sticatelj

koji nastavlja s poslovanjem sjedinjuje svoje računovodstvene evidencije (bilansne pozicije) s bilansnim pozicijama stečenih društava.

Ako se radi o slučaju da stečena društva nastavljaju s poslovanjem kao zasebna pravna lica, svako društvo nastavlja da sastavlja svoje financijske izvještaje. Korištenjem radnih tabela provode se periodični konsolidacijski postupci bez narušavanja integriteta računovodstvenih evidencija poojedinačnih pravnih lica

FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE ZA POSLOVNA SPAJANJA

Metoda sticanja: promjena stepena učešća u vlasništvu

Osnovne karakteristike bilo kojeg stjecanja imovine – bilo da se radi o jednostavnom sredstvu ili višemilijonskoj korporaciji – dolazi do promjene vlasništva. Slijedeći poslovno spajanje, računovodstvo i financijsko izvještavanje zahtijevaju da novi vlasnik (sticatelj) evidentira odgovarajuće vrijednosti za stavke primljene u transakciji. Kao što je ranije prezentovano, u poslovnim spajanjima, fer vrijednost svih stavki primljenih se evidentiraju i priznavaju u računovodstvenim evidencijama sticatelja.Standardi financijskog izvještavanja zahtijevaju primjenu metode sticanja za tretman poslovnih spajanja. Primjena metode sticanja obično uključuje priznavanje i mjerenje:

preuzetih stavki u poslovnom spajanju pojedinačno prepoznatljive stečene imovine, preuzetih obaveza, i manjinskih udjela goodwill ili dobitak od nepovoljnog sticanja

Fer vrijednost je mjera koja se koristi za priznavanje ovih i ostalih poslovnih spajanja. Stoga, prije upotrebe specifičnih metoda primjene metode sticanja, treba ukratko prikazati koncept fer vrijednosti i njegovu primjenu u poslovnim spajanjima.

Fer vrijednost pretpostavljenog transfera od prethodnog vlasnika je početna tačka vrednovanja i evidentiranja poslovnih spajanja. Metod sticanja prihvata fer vrijednost podrazumjevanog transfera kao mjeru udjela sticatelja u stečenom društvu. Fer vrijednost se definira kao cijena koja se očekuje da će biti primljena za prodatu imovinu ili plaćenu za obavezu u transakciji razmjene između učesnika na tržištu na datum razmjene. Stoga, tržišna vrijednost je često puta najbolji izvor fer vrijednosti transfera u poslovnim spajanjima. Stavke u transakciji razmjene mogu obuhvatiti novac, vrijednosne papire (bilo obveznice ili dionice), kao i ostala sredstva i obaveze.Eventualne naknadne obaveze, koje su predstavljene u poslovnim spajanjima, također predstavljaju dodatni element same transakcije razmjene. Naknadne obaveze mogu biti korisne u pregovaranju kada dvije strane ne mogu se sporazumjeti o očekivanom budućem novčanom toku stečenog društva. Sporazum o kupovini obično sadrži provizije koje se plaćaju prethodnom vlasniku za postizanje budućih poslovnih rezultata. Metod sticanja postupa sa ugovorenim naknadnim obavezama kao ugovorena komponenta fer vrijednosti same prodaje. Prethodno smo obrazložili, da u slučaju sticanja manje od 100% vlasništva, manjinski udjeli se također mjere po njihovoj fer vrijednosti. Soga, kombinovana fer vrijednost cijene plaćene od strane matičnog društva i manjinskih udjela predstavlja osnovu za vrednovanje za matično društvo u konsolidovanim financijskim izvještajima.

Fer vrijednost stečene imovine i preuzetih obaveza

Osnovni princip metode sticanja je taj da sticatelj mora identifikovati stečenu imovinu i preuzete obaveze u poslovnim spajanjima. Nadalje, jednom kada su identifikovana, sticatelj mjeri stečenu imovinu i preuzete obaveze na datum sticanja po njihovoj fer vrijednosti, uz nekoliko izuzetaka. Kao što je pokazano u prethodnim primjerima, princip priznavanja i mjerenja stečene imovine i preuzetih obaveza po njihovoj fer vrijednosti primjenjuje se u svim vidovima poslovnih spajanja.Donošenje odluke o fer vrijednosti pojedinačnih stavki imovine i obaveza na datum sticanja predstavlja izazov za sticatelja zbog toga što poslovna spajanja uobičajeno se računovodstveno evidentiraju samo kroj jedan cjelokupan iznos (npr. cijenu sticanja) ali iza toga se kriju brojne kategorije stečene imovine i preuzetih obaveza. Stoga, raspodjela fer vrijednosti unutar stečenog

društva mora biti provedeno kroz stečenu imovinu i preuzete obaveze. Kao što je prethodno istaknuto, prinicp raspodjele korisiti fer vrijednost – ali ta vrijednost nije uvijek direktno dostupna. Procjenjena fer vrijednost pojedinačnih sredstava i preuzetih obaveza, koriste se tri uobičajene tehnike mjerenja: tržišni pristup, tehnika dobitka, i troškovna tehnika.

Tržišni pristup: Tržišni pristup određuje da fer vrijednost može biti procjenjena sa ostalim tržišnim transakcijama koje obuhvataju sličnu imovinu i obaveze. Kod poslovnih spajanja, srečena imovina kao što su utržive vrijednosnice kao i neki vidovi materijalne imovine moraju imati razvijeno tržište kako bi se mogla odrediti uporedna tržišna vrijednost za procjenu fer vrijednosti. Na sličan način, fer vrijednost preuzetih obaveza pretpostavlja se da će se moći odrediti vežući se za određene tržišne tokove za slične dužničke instrumente.Tehnika dobiti: Tehnika dobiti uzima u obzir procjenu budućih novčanih tokova koje će generirati stečena imovina. Tako projektovan neto novčani tok se diskontuje diskontnom stopom koja oslikava vremensku vrijednost novca i rizik povezan sa budućim procjenjenim novčanim tokom. Pristup vremenske dobiti je često koristan za procjenu fer vrijednosti nematerijalne imovine i stečenih ulaganja u istraživanje i razvoj.Troškovni pristup: Troškovna tehnika procjenjuje fer vrijednost upućujući na tekući trošak zamjenske imovine sa uporedivim ekonomskim osobinama i svojstvima. Korištenje imovine može predstavljati pojedinačne izazove ako aktivno tržište postoji samo za nove vidove imovine. Stoga, zamjenski trošak pojedinih stavki imovine oslikava kako njegov procjenjeni zamjenski trošak tako i utjecaj zastarjelosti. U smislu zastarjelosti podrazumjeva se pad ekonomske vrijednosti koji obuhvata kako tehnološku zastrajelost tako i fizičku dotrajalost. Troškovni pristup je široko u upotrebi za procjenu fer vriijednosti za mnoge videove materijalne imovine stečene u posovnim spajanjima kao što su temljišta, građevine i oprema.

Goodwill, i dobitak od nepovoljnog sticanja

Kao što je prethodno razmotreno, matično društvo evidentira cijenu plaćenu za sticanje kao i pojedinačne iznose prepoznatljive stečene imovine i preuzetih obaveza na datum sticanja po fer vrijednosti. Međutim, u mnogim slučajevima postojaće razlika između ove dvije utvrđene vrijednosti. Za sticanja koja rezultiraju u ukupnim vlasništvom nad stečenim društvom, sticatelj priznaje goodwill kao više plaćen iznos nad ukupnom fer vrijednošću prepoznatljive neto imovine (stečena imovina umanjena za preuzete obaveze). Goodwill se definiše kao imovina od koje se očekuje priljev budućih ekonomskih koristi nastalih iz poslovnih spajanja koja se ne može pojedinačno identifikovati i odvojeno priznati. U osnovi, goodwill obuhvata očekivane sinergijske efekte koje sticatelj očekuje za ostvarenu kontrolu nad imovinom stečenog društva.Suprotno od toga, ako ukupna fer vrijednost prepoznatljive stečene neto imovine i preuzetih obaveza prevazilazi plaćenu cijenu za sticanje, sticatelj priznaje „dobitak od nepovoljnog sticanja“. U tom slučaju, fer vrijednost neto imovine zamjenjuje cijenu plaćenu za sticanje kao osnovu za vrednovanje stečenog društva. Nepovoljno sticanje može rezultirati oduzimanjem od strane regulatornih agencija ili ostalih vidova nepovoljnih prodaja. Prije samog priznavanja dobitka od nepovoljnog sticanja, međutim, sticatelj mora ponovo procjeniti da li je na odgovarajući način izvršio priznavanje i mjerenje cjelokupne stečene imovine i preuzetih obaveza.

POSTUPCI KONSOLIDOVANJA FINANCIJSKIH INFORMACIJA

Zakonske kao i računovodstvene razlike dijele poslovna spajanja u nekoliko odvojenih kategorija. Kako bi se omogućio uvod u računovodstvo konsolidovanja, prikazaćemo različite postupke koji su obihvaćeni u samom procesu a obuhvataju slijedeće:

Metod sticanja kada stečeno društvo prestaje da postoji Metod sticanja kada društva nastavljaju da posluju kao zasebna pravna lica

Kao osnovu za izvještavanje, pretpostavimo da društvo „S“ posjeduje računar, telekomunikacijsku opremu, i software koji omogućuje kupcima implementaciju naručivanja i kupovine putem Interneta. Računarska i telekomunikacijska oprema imaju knjigovodstvenu vrijednost od 400.000,00 KM, čija je fer vrijednost 600.000,00 KM. Software razvijen od strane društva „S“ ima knjigovodstvenu vrijednost od 100.000,00 KM; troškovi razvoja su predstavljali rashod u momentu nastanka. Fer vrijednost pomenutog softwarea iznosi 1.200.000,00 KM. Slično tome, također ne oslikavajući se kroz financijske izvještaje, društvo „S“ ima sklopljenih nekoliko većih ugovora sa kupcima. Društvo „B“ procjenjuje fer vrijednost ovih ugovora na 700.000,00 KM. Društvo „S“ također ima 200.000,00 KM emitovanih obveznica kojima se omogućo razvoj pomenutog softwarea. Kako je kamatna stopa trenutno niska, obaveza ima sadašnju vrijednost od 250.000,00 KM.Društvo „B“ posjeduje komunikacijsku opremu za Internet i ostali poslovni software sličnu onoj koje posleduje društvo „S“. Društvo „B“ želi da proširi svoje aktivnosti i planira kupovinu društva „S“ na dan 31.12. Slijedeći tabela prikazuje sve bilansne pozicije društva „S“ i „B“ na datum sticanja. Također u prikazu su obuhvaćene i pojedinačne fer vrijednosti imovine i obaveza društva „S“.

Knjigovodstvena vrijednost

društvo „B“

Društvo „S“Knjigovodstvena

vrijednostFer vrijednost

Tekuća sredstva 1.100.000 300.000 300.000Računarska i ostala oprema (neto) 1.300.000 400.000 600.000Kamitalizirani software (neto) 500.000 100.000 1.200.000Ugovori s kupcima 0 0 700.000Emitovane obveznice (300.000) (200.000) (250.000) Neto imovina 2.600.000 600.000 2.550.000Obične dionice – 10 KM (1.600.000)Obične dionice – 5 KM (100.000)Dodatno uplaćen kapital (40.000) (20.000)Akumulirana dobit 01.01. (870.000) (370.000)Isplaćene dividende 110.000 10.000Prihodi (1.000.000) (500.000)Rashodi 800.000 380.000 Vlasnički kapital 31.12. (2.600.000) (600.000)Akumulirana dobit 31.12. (960.000) (480.000) Neto imovina društva „S“ (imovina umanjena za obaveze) ima knjigovodstvenu vrijednost od 600.000,00 KM ali njena fer vrijednost je 2.550.000,00 KM. U ovom momentu se može ocjenjivati samo imovina i obaveze; vlasnički kapital, akumulirana dobit, dividende, prihodi, i rashodi predstavljaju istorijsku mjeru umjesto bilo koje vrste buduće vrijednosti. Također ta imovina i dobitci

mogu ukazivati na cjelokupnu vrijednost društva, međutim nisu odgovarajući i ne vrši se njihov transfer u psolovnim spajanjima.

Metod sticanja kada stečeno društvo prestaje da postoji

Na datum sticanja kontrole sa 100% učešćem u vlasništvu, metod sticanja uobičajeno tretira slijedeće događaje:

Fer vrijednost plaćene cijene sticanja od strane drištva sticatelja prethodnom vlasniku stečenog društva

Identifikovanje stečene imovine i preuzetih obaveza po njihovim pojedinačnim fer vrijednostima

Međutim, evidentiranje sticanja zavisi od samog odnosa između plaćene cijene za sticanje i neto iznosa fer vrijednosti identifikovane stečene imovine i preuzetih obaveza. Stoga, na početku ćemo dati tri primjera kojim će se pokazati postupci evidentiranja poslovnih spajanja, svaki sa različitim iznosima plaćene cijene sticanja u odnosu na stečenu imovinu i preuzete obaveze. Svaki od primjera podarzumjeva da je sticanje tipa spajanja i da stečeno društvo prestaje da postoji kao zasebno pravno lice.

Primjer 1: Cijena sticanje jednaka neto fer vrijednosti identifikovane stečene imovine i preuzetih obaveza

Pretpostavimo da nakon pregovaranja o kupovini vlasništva nad društvom „S“, društvo „B“ je pristalo na cijenu sticanja od 2.550.000,00 KM (550.000,00 KM u novcu i 20.000 dionica po cijeni 10,00 KM čija je tekuća tržišna cijena 100,00 KM po dionici) za cjelokupnu imovinu i obaveze društva „S“. Kao što je uobičajeno, fer vrijednost cijene sticanja od 2.550.000,00 Kmpredstavlja fer vrijednost stečenog društva „S“.Cijena sticanja od 2.550.000,00 KM će služiti kao osnova za evidentiranje cjelokupnog sticanja. Društvo „B“ također mora evidentirati cjelokupnu stečenu imovinu i preuzete obaveze društva „S“ po njihovoj fer vrijednosti na datum sticanja. Pomenute dvije vrijednosti se ne razlikuju zbog toga što cijena sticanja je upravo jednaka 2.550.000,00 KM što predstavlja ukupnu fer vrijednost pojedinačnih stavki stečene imovine i preuzetih obaveza.Budući da društvo „S“ prestaje da postoji kao zasebno pravno lice , društvo „B“ (koje nstavlja s poslovanje kao zasebno pravno lice) na direktan način evidentira kao konsolidovane stavke u svojim računovodstvenim evidencijama. Kod metode sticanja, društvo „B“ evidentira stečenu imovinu i preuzete obaveze društva „S“ po njihovoj fer vrijednosti ignorirajući prethodnu knjigovodstvenu vrijednost. Prihodi, rashodi, dividende, i kapital se ne mogu steći i stoga se ispuštaju iz evidencija u poslovnim spajanjima.

Financijske evidencije društva „B“ na 31.12.Tekuća sredstva 300.000Računari i oprema 600.000Kapitalizirani software 1.200.000Ugovori s kupcima 700.000Emitovane obveznice 250.000Novac (plaćen od strane društva „B“) 550.000Obične dionice (20.000 dionica po 10,00 KM) 200.000Dionička premija 1.800.000

Za evidentiranje sticanja društva „S“ Financijske evidencije pokazuju da je vrijednost računara i opreme 1.900.000,00 KM (1.300.000 KM prethodne opreme + 600.000 KM stečene opreme), 1.700.000 KM kapitaliziranog softwarea (500.000 KM + 1.200.000 KM), itd. Može se primjetiti da ugovori s kupcima, unatoč što nisu evidentirani u računovodstvu društva „S“, se priznaju i evidentiraju u financijskim evidencijama društva „B“ kao dio stečene imovine u poslovnim spajanjima. Te stavke se dodaju u računovodstvenim evidencijama društva „B“ po njihovoj fer vrijednosti. Obrnuto, prihodi društva „B“ i dalje se objavljuje po vrijednosti 1.000.000,00 KM sa ukupnim rashodima od 800.000,00 KM i plaćenim dividendama 110.000,00 KM. Kod metode sticanja, prihodi, rashodi, dividende i kapital stečenog društva jedino se evidentiraju poslije datuma sticanja.

Primjer 2: Cijena sticanja je veća od fer vrijednosti identifikovane stečene imovine i preuzetih obaveza

U slijedećem primjeru društvo „B“ se složilo da plati cijenu od 3.000.000,00 KM u zamjenu za imovinu i obaveze društva „S“. Društvo „B“ je prethodnim vlasnicima platilo u novcu 1.000.000,00 KM, te ostatak u dionicama i to 20.000 dionica čija je fer vrijednost 100,00 KM po dionici. Rezultat je plaćena cijena sticanja koja je veća za 450.000,00 KM u odnosu na fer vrijednost stečene neto imovine društva „S“.Nekoliko faktora utječu na ponudu za sticanje od strane društva „B“ u iznosu 3.000.000,00 KM. Prvo, društvo „B“ može očekivati da će imovina biti u skladu sa onom društva „S“, stoga kreirati sinergijski efekt koji će proizvoditi dobit veću nego što bi bila pojedinačna dobit oba društva pojedinačno. Ostali faktori kao što je istorija profitabilnosti društva „S“, njegova reputacija, kvalitet njegovog personala, kao i ekonomski uslovi industrije u kojoj društvo posluje mogu također utjecati na ponuđenu cijenu sticanja. Općenito, ako ciljano preduzeće projicira da će generirati neobično visoke iznose dobiti u odnosu na ukupnu imovinu, sticatelj će obično pristati na plaćanje dodatnih premija.Kada plaćena cijena za sticanje prevazilazi ukupnu fer vrijednost identifikovane imovine i obaveza, višak se raspoređuje na neidentifikovanu imovinu poznatu kao goodwill. Za razliku od ostale imovine, godwill kvalifikujemo kao neidentifikovanu imovinu zbog toga što se od ukupne imovine očekuje da će zajedničkim djelovanjem proizvesti očekivanu dobit. Povratkom na cijene sticanja od 3.000.000,00 KM, 450.000,00 KM predstavlja više plaćen iznos fer vrijednosti neto imovine društva „S“. Stoga, goodwill predstavlja iznos koji će biti obuhvaćen u računovodstvenim evidencijama društva „B“ zajedno sa fer vrijednosti svake pojedinačne stavke imovine i obaveza. Društvo „B“ će provesti slijedeća knjiženja u svojim poslovnim knjigama:

Financijske evidencije društva „B“ na 31.12.Tekuća sredstva 300.000Računari i oprema 600.000Kapitalizirani software 1.200.000Ugovori s kupcima 700.000Goodwill 450.000Emitovane obveznice 250.000Novac (plaćen od strane društva „B“) 1.000.000Obične dionice (20.000 dionica po 10,00 KM) 200.000Dionička premija 1.800.000

Za evidentiranje sticanja društva „S“

Još jedanput treba pomenuti, računovodstvene evidencije društva „B“ sada sadrže 1.900.000,00 KM vrijednosti računara i opreme, 1.700.000,00 KM vrijednosti kapitaliziranog softwarea, itd. Jedina promjena, je ta što društvo „B“ evidentira goodwill u iznosu 450.000,00 KM za više plaćen iznos nad neto identifikovanom stečenom imovinom.

Primjer 3: Nepovoljno sticanje – Cijena sticanja je manja od neto iznosa fer vrijednosti identifikovane stečene imovine i preuzetih obaveza

Ponekad, fer vrijednost primljene neto imovine može biti veća od fer vrijednosti plaćene cijene za sticanje. Društva obično ne prodaju imovinu ili cjelokupno društvo po cijeni koja je niža od njihove fer vrijednosti. Nepovoljna kupovina se javlja – najčešće kod društava koja su nepovoljnom ekonomskom i poslovnom položaju (krizi). Za primjer računovodstva nepovoljnog sticanja, treći primjer počinjemo sa cijenom sticanja društva „S“ u iznosu od 2.000.0000,00 KM. Društvo „B“ je odlučilo da plaćanje izvrši samo emisijom dodatnih 20.000 dionica čija je fer vrijednost 100,00 KM po dionici.U računovodstvu takvog sticanja, potrebno je izvršiti dodatna dva obračuna. Prvo, cijena sticanja od 2.000.000,00 KM prikazuje ugovorenu transakciju za sticanje. Drugo, neto iznos fer vrijednosti pojedinačnih stavki identifikovane imovine i preuzetih obaveza iznosi 2.550.000,00 KM. Pored toga, na osnovu očekivane sinergije sa društvom „S“, menadžment društva „B“ vjeruje da fer vrijednost društva je veća od fer vrijednosti njegove neto imovine. Pored toga, kako je cijena sticanja manja od fer vrijednosti stečene neto imovine, dolazi do nepovoljne kupovine.Metodom sticanja evidentira se identifikovana stečena imovina i preuzete obaveze po njihovim pojedinačnim fer vrijednostima. U situaciji nepovoljnog sticanja, fer vrijednost te neto imovine na efektivan način zamjenjuje cijenu sticanja kao osnovu mjerenja od strane društva sticatelja za potrebe financijskog izvještavanja. Cijena sticanja služi kao osnova vrednovanja kod društva sticatelja jedino ako cijena sticanja je jednaka ili veća od neto iznosa fer vrijednosti stečenih sredstava i preuzetih obaveza (kao u prethodna tri primjera). U ovom slučaju, međutim, cijena sticanja od 2.000.000,00 KM je manja od fer vrijednosti neto imovine koja iznosi 2.550.000,00 KM, što ukazuje na nepovoljno sticanje. Stoga, fer vrijednost neto imovine od 2.550.000,00 KM služi kao osnova vrednovanja poslovnih spajanja. Iznos od 550.000,00 KM predstavlja dobitak od nepovoljnog sticanja nastao kao rezultat razlike između fer vrijednosti neto imovine 2.550.000,00 KM i cijene sticanja koja

iznosi 2.000.000,00 KM. Sticatelj će u svojim računovodstvenim evidencijama priznati i evidentirati dobitak na slijedeći način:

Financijske evidencije društva „B“ na 31.12.Tekuća sredstva 300.000Računari i oprema 600.000Kapitalizirani software 1.200.000Ugovori s kupcima 700.000Emitovane obveznice 250.000Obične dionice (20.000 dionica po 10,00 KM) 200.000Dionička premija 1.800.000Dobitak od nepovoljnog sticanja 550.000

Za evidentiranje sticanja društva „S“

Posljedice primjene koncepta fer vrijednosti u računovodstvu sticanja je priznavanje nerealizovanog dobitka od nepovoljnog sticanja. Kritika za priznavanje dobitka na ovakav način je da sticatelj priznaje dobit od aktivnosti kupovine koja se javlja prije tradicionalne akrualne mjere zarađene dobiti. Pored toga, izuzetak od opšteg pravila evidentiranja poslovnog spajanja po fer vrijednosti cijene plaćene za sticanje javlja se u rijetkim slučajevima nepovoljnog sticanja. Stoga, kod nepovoljnog sticanja, fer vrijednost stečene imovine i preuzetih obaveza u poslovnim spajanjima pretpostavlja se da su relevantnija za vrednovanje imovine nego što je to plaćena cijena za sticanje.

Rashodi povezani sa poslovnim spajanjima

Tradicionalno tri kategorije rashoda uobičajeno su povezani sa poslovnim spajanjima. Prva, društva obično angažuju advokate, računovođe, revizore, investicione bankare, i ostale profesionalce koji su povezani sa poslovima spajanja. Metod sticanja ne podrazumjeva takve rashode kao dio fer vrijednosti plaćene za sticanje. Stoga, naknade za profesionalne usluge predstavljaju rashod perioda u kome su nastali. Druga vrsta rashoda predstavlja interne troškove nastale kod društva sticatelja. Primjer može obuhvatiti vrijeme koje je menadžment proveo na aktivnosti sticanja. Ti indirektni troškovi se objavljuju kao rashodi tekućeg perioda. Naposljetku, trošak naknadne emisije dionica ili obveznica u vezi sa poslovnim spajanjima jednostavno umanjuje unaprijed određenu fer vrijednost dionica.Za ilustraciju računovodstvenog tretmana pomenutih izdataka, pretpostavimo da je društvo „B“ imalo slijedeće izdatke prilikom sticanja društva „S“:

Društvo „B“ je emitovalo 20.000 dionica nominalne vrijednosti 10,00 KM čija je ukupna fer vrijednost 2.600.000,00 Km u zamjenu za imovinu i obaveze društva „S“

Društvo „B“ je platilo dodatnih 100.000,00 KM naknada za rad revizora i advokata Interni administrativni troškovi su iznosili 75.000,00 KM što se može direktno povezati sa

sticanjem društva „S“ Troškovi registracije i emisije dionica društva „B“ iznosili su 20.000,00 KM

Financijske evidencije društva „B“ na 31.12.

Tekuća sredstva 300.000Računari i oprema 600.000Kapitalizirani software 1.200.000Ugovori s kupcima 700.000Goodwill 50.000Emitovane obveznice 250.000Obične dionice (20.000 dionica po 10,00 KM) 200.000Dionička premija 2.400.000

Za evidentiranje sticanja društva „S“Trošak profesionalnih usluga 100.000Novac 100.000

Za evidentiranje troškova advokata i revizoraPlate i administrativni troškovi 75.000Obaveze za plate (ili novac) 75.000

Za evidentiranje internih troškova nastalih u vezi sticanjaDionička premija 20.000Novac 20.000

Za evidentiranje troška emisije i registracije dionica

Metod sticanja u slučaju kada stečeno društvo nastavlja da postojikao zasebno pravno lice

Kada svako društvo nastavlja s poslovanjem kao zasebno pravno lice u uslovima poslovnih spajanja, mnogi aspekti procesa konsolidovanja ostaju identični onima koji su prikazani u prethodnom izlaganju. Fer vrijednost, na primjer, ostaje i dalje osnova početnog konsolidovanja imovine i obaveza stečenog društva (zavisnog društva).Međutim, nekoliko značajnih razlika je prepoznatljivo kod poslovnih spajanja u kojem jedno društvo nastavlja da postoji kao jedinstveno pravno lice. Konsolidovanje financijskih informacija je simulacijski proces; društvo sticatelja 8matično sruštvo) ne vrši fizički nikakve evidencije u svojim poslovnim knjigama po pitanju stečene imovine i obaveza. Kako ne dolazi do gašenja zavisnog društva, svako zasebno ima vlastite računovodstvene informacione sisteme a samim tim i zasebne poslovne knjige. Da bi se omogućila priprema konsolidovanih financijskih izvještaja, koristi se radna tabela u kojoj se vrše potrebna usklađenja i eliminacije kao i sumiranje podataka svih društava učesnika u poslovnim spajanjima.Radna tabela daje strukturu za generiranje financijskih izvještaja za jedinstven ekonomski entitet. Sastavni dio tog procesa obuhvata i evidencije iz radne tabele. Usklađenja i eliminacije se provode u radnoj tabeli i predstavljaju dodatke koji su neophodni kako bi se financijske informacije fizički objedinile u jednu cjelinu. Kako se ne vrši nikakvo fizičko objedinjavanje imovine i obaveza, ni jedno od društava ne vrši evidencije u svojim poslovnim knjigama koje se provode u konsolidovanoj radnoj tabeli. Za ilustraciju poslužićemo se prethodnim podacima uz pretpostavku da je društvo „B“ kupilo društvo „S“ na dan 31.12. emitujući dodatnih 26.000 dionica nominalne vrijednosti 10,00 KM čija je fer vrijednost 100,00 KM po dionici (ukupno 2.600.000,00 KM). Društvo „B“ je platilo proviziju trećim stranama u iznosu 40.000,00 KM za njihov angažman oko kupovine. Unatoč razlikama u mišljenju oko

fer vrijednosti društva „S“, društvo „B“ je obećalo da će izvršiti dodatno plaćanje u iznosu 83.000,00 KM vlasnicima društva „S“ ako nihova dobit bude veća za 300.000,00 KM tokom nekoliko budućih perioda. Društvo „B“ je procjenilo da će vjerovatnoća iznositi 25% u vezi budućih plaćanja od 83.000,00 KM dodatnih plaćanja. Diskontna stopa iznosi 4% (što predstavlja vremensku vrijednost novca) na godišnjem nivou od 20.000,00 KM za dodatne obaveze (83.000 KM x 25% x 0,961538). Pristup fer vrijednosti metode sticanja gleda na takve dodatne obaveze kao dio plaćene cijene za sticanje. U skladu s tim, dodatne obaveze imaju vrijednost za one koji primaju plaćenu cijenu za sticanje i prikazuju mjerljivu obavezu za sticatelja. Stoga, fer vrijednost cijene plaćene za sticanje u ovom primjeru sastoji se iz dva elementa:

Fer vrijednost emitovanih dionica 2.600.000 KMFer vrijednost dodatnih obaveza 20.000 KMUkupna fer vrijednost plaćena za sticanje 2.620.000 KM

Kako bi se izbjegao mogući budući nusprodukt, društvo „B“ podržaa društvo „S“ da nastavi poslovati kao nezavisno pravno lice za zasebnim računovodstvenim informacionim sistemom. Stoga, kadgod se pripremaju financijski izvještaju u slučaju poslovnih kombinacija, društvo „B“ sastavlja konsolidovanu radnu tabelu kako bi prikazao na simulacijskoj osnovi konsolidovanje ova dva društva. Treba napomenuti da ovdje ne dolazi do nikakvog prenosa imovine i obaveza, društvo „B“ mora samo evidentirati u svojim poslovnim knjigama plaćanje koje je izvršio prema društvu „S“. Kada zavisno društvo nastavi poslovati kao zasebno pravno lice, matično društvo u svojim poslovnim knjigama evidentira samo ulaganje u zavisna društva koje oslikava fer vrijednost udjela na datum sticanja. Budući da društvo „S“ nastavlja sa poslovanjem kao zasebna cjelina, društvo „B“ u svojim računovodstvenim evidencijama vrši slijedeća knjiženja:

Financijske evidencije društva „B“ na 31.12.Udjeli u društvo „S“ 2.620.000Dodatne obaveze (kontigentne obaveze) 20.000Obične dionice (26.000 x 10 KM) 260.000Dionička premija 2.340.000Usluge rada profesionalaca 40.00Novac 40.000

Za evidentiranje sticanja društva „S“

Radna tabela priprema se na datum sticanja kako bi se dobili ukupno konsolidovani iznosi. Postupak sastavljanja radne tabele sastoji se iz sedam koraka:

Korak 1:

Prije same izrade radne tabele, matično društvo priprema formalnu raspodjelu fer vrijednosti na datum sticanja sličnu postupcima kod metode udjela. Stoga, slijedeći raspored odgovara sticanju društva „S“ od strane društva „B“:

Raspodjela fer vrijednosti na datum sticanja

Fer vrijednost plaćene cijene za sticanje 2.620.000Knjigovodstvena vrijednost društva „S“ 600.000Više plaćen iznos 2.020.000Raspodjela fer vrijednosti na pojedine račune: Računari i oprema (600.000 KM – 400.000 KM) 200.000 Kapitalizirani software (1.200.000 KM – 100.000 KM) 1.100.000 Ugovori s kupcima (700.000 KM – 0 KM) 700.000 Obveznice (250.000 KM – 200.000 KM) (50.000) 1.950.000Goodwill 70.000

RačunDruštvo

„B“Društvo

„S“Eliminacije Konsolidovani

iznosD PBilans uspjehaPrihodi (1.000.000) (1.000.000)Rashodi 840.000 840.000 Neto dobit (160.000) (160.000)

Akumulirana dobitAkum. dobit 01.01. (870.000) (870.000)Neto dobit (160.000) (160.000)Isplaćene dividende 110.000 110.000 Akum. dobit 31.12. (920.000) (920.000)

Bilans stanjaTekuća sredstva 1.060.000 300.000 1.360.000Udjeli u „S“ 2.620.000 600.000 0

2.020.000Računari i oprema 1.300.000 400.000 200.000 1.900.000Kapitalizirani software 500.000 100.000 1.100.000 1.700.000Ugovori s kupcima 0 0 700.000 700.000Goodwill 0 0 70.000 70.000 Ukupno imovina 5.480.000 800.000 5.730.000

Obveznice (300.000) (200.000) 50.000 (550.000)Dodatne obaveze (20.000) (20.000)Obične dionice (1.860.000) (100.000) 100.000 (1.860.000)Dionička premija (2.380.000) (20.000) 20.000 (2.380.000)Akum.dobit 31.12. (920.000) (480.000) 480.000 (920.000) Kapital i obaveze (5.480.000) (800.000) 2.670.000 2.670.000 (5.730.000)

Primjećuje se da u početku se izdvaja knjigovodstvena vrijednost društva „S“ na datum sticanja. Razlika od 2.020.000,00 KM predstavlja ukupan iznos koji se u radnoj tabeli raspoređuje kroz pojedinačna sredstva i obaveze društva „S“ do njihove fer vrijednosti (i kao razlika priznaje goodwill). Raspodjela pokazuje na koji način iznos od 2.020.000,00 KM raspoređen kako bi se svaka pojedinačna stavka dopunila do svoje pune fer vrijednosti.

Korak 2:

Prve dvije kolone radne tabele prikazuju financijske pozicije pojedinačnih društava na datum sticanja. Računi društva „B“ su usklađeni za ranije evidentirane udjele u društvo „S“. Kao drugi preliminarni korak, prihodi, rashodi i dividende društva „S“ se eliminišu u korist i na teret računa akumulirane dobiti. Aktivnosti zavisnog društva prije 31.12. nemaju direktan utjecaj na aktivnosti nastale poslovnim spajanjem. Te aktivnosti su se događale prije nego što je izvršena kupovina društva „S“; stoga, novi vlasnik ne treba uzimati u obzir takve prihode i rashode u postupku konsolidovanja.

Korak 3:

Potrebno je izvršiti eliminaciju vlasničkog udjela u društvo „S“. U tom iznosu se nalaze pozicije običnih dionica, dioničke premije, akumulirane dobiti, različitih vrsti rezervi koji se nalaze u računovodstvenim evidencijama društva „S“. Eliminacijom tih pozicija, ostaje mogućnost da se kombinuju pozicije imovine i obaveza društva „S“, jer na osnovu teorije jedinstva interesa ne može jedno društvo imati u samom sebi pozicije kapitala.

Korak 4:

Konsolidacijskim evidencijama se također eliminiše iznos od 600.000,00 KM računa udjela u društvo „S“ što predstavlja knjigovodstvenu vrijednost neto imovine zavisnog društva na datum sticanja. Za potrebe eksternog izvještavanja, društvo „B“ treba obuhvatiti svaku pojedinačnu stavku imovine i obaveza društva „S“ umjesto jedne jedinstvene pozicije udjela u povezana pravna lica kako se vodi u njegovim pojedinačnim financijskim izvještajima.

Korak 5:

Eliminiše se iznos 2.020.000,00 Kmviše plaćenog iznosa koji se vodi na računu udjela u povezana pravana lica, a isti iznos se raspoređuje na pojedinačne računa imovine i obaveza kako bi se isti dopunili do svoje pune procjenjene fer vrijednosti. U skladu s tim, na računare i opremu će biti raspoređeneo 200.000,00 KM, na kapitalizirani software 1.100.000,00 KM itd. Neidentifikovani iznos od 70.000,00 KM će se raspodjeliti i priznati kao goodwill.

Korak 6:

Svi računi se zbrajaju i unose u kolonu ukupno konsolidovanog iznosa. Za račune kao što su tekuća sredstva, taj postupak će biti prilično jednostavan. Međutim, kod recimo računa računara i opreme moraće se pridodati i raspodjeljeni višak troška sticanja koji mu pripada u iznosu 200.000,00 KM kako bi se prikazala njegova procjenjena fer vrijednost.

Korak 7:

Izdvajamo konsolidovane rashode iz prihoda kako bi se objavila neto dobit od 160.000,00 KM. Može se primjetiti budući da se radi o konsolidovanoj radnoj tabeli na datum sticanja, da se ne vrši

konsolidovanje prihoda i rashoda društva „S“. Nakon sticanja, računi ptihoda i rashoda društva „S“ će se također konsolidovati sa istoimenim računima društva „B“.

DODATNA POJAŠNJENJA RASPODJELE FER VRIJEDNOSTINA DATUM STICANJA

Nematerijalna sredstva

Važan element računovodstva sticanja je taj da sticatelj priznaje i mjeri stečenu imovinu i preuzete obaveze u poslovnim spajanjima. Specifično, pojavom informacijskog doba dolazi do novih izazova za nematerijalna sredstva koja omogućuju generiranje budućih novčanih tokova. Nematerijalna sredstva obuhvataju kako tekuća tako i stalna sredstva (ne obuhvata financijske instrumente) koji nemaju svoju fizičku substancu. Prilikom određivanja da li priznati nematerijalnu imovinu u poslovnim spajanjima, treba obratiti pažnju na dva važna kriterija.

1. Da li nematerijalna sredstva proizlaze iz ugovornih ugovornih ili ostalih zakonskih propisa?2. Da li je nematerijalna sredstva moguće zasebno prodati ili izdvojiti iz stečenog društva?

Nematerijalna sredstva nastaju iz ugovornih odnosa ili ostalih zakonskih propisa koji su zajednički za sva poslovna spajanja. Najčešća identifikovana nematerijalna sredstva u uslovima poslovnih spajanja su zaštitni znaci, patenti, autorska prava, ugovori o franšizingu, kao i ostala nematerijalna sredstva koja se mogu izdvojiti po svojoj vrijednosti na osnovu ugovora koja daju društvu ekskluzivno pravo na njegovo korištenje. Mnoga nematerijalna sredstva priznata kroz poslovna spajanja zadovoljavaju kriterijum ugovornih odnosa.Stečena nematerijalna sredstva se priznaju ako postoji mogućnost da se ona izdvoje ili podjele iz stečenog društva i prodaju, prenesu, licenciraju, daju u najam, ili razmjene pojedinačno ili zajedno kroz odgovarajući ugovor, neidentifikovanu imovinu, ili obaveze. Sticatelj ne zahtijeva da proda, licencira, ili na neki drugi način razmjeni nematerijalno sredstvo za ispunjavanje kriterija odvojivosti. Na primjer, društvo sticatelj posjeduje znatno razvijenu listu klijenata ili ostalih neugovornih odnosa sa kupcima. Vrijednost tih stavki možda nije proistekla iz zakonskih propisa, međutim neosporno je da će ono donositi buduće ekonomske koristi sticatelju koje će biti nadoknađene putem prodaje, licenciranje, ili razmjene za neko drugo sredstvo.

U slijedećoj tabeli daju se primjeri nematerijalnih sredstava koji zadovoljavaju kriterije priznavanja imovine koja je odvojiva od goodwilla.

Nemtarijalna sredstva povezana s marketingomo Zaštitni zanci, zaštićena imenao Servisne marke, certifikatio Odjeća (jedinstvena boja, oblik, ili dizajn pakovanja)o Naslovnica novinao Naziv internet domeneo Ugovori o nenatjecanju

Nematrijalna sredstva povezana sa kupcimao Liste kupacao Narudžbe

o Ugovori s kupcima i ostali odnosi s kupcimao Neugovorni odnosi s kupcima

Nematerijalna sredstva vezana za umjetnosto Igre, opere i baletio Knjige, magazini, novine, i ostali literarni radovio Muzički uradci kao što su kompozicije, pjesme, jinglovio Slike i fotografijeo Video i audiovizualni materijali, koji obuhvataju pokretne slike, muzički video,

i televizijski program Nematrijalna sredstva zasnovana na ugovorima

o Licence, članarine, ugovori o mirovanjuo Oglašavanje, izgradnja, upravljanje, ili ugovori s dobavljačimao Lizing ugovorio Dozvola za gradnjuo Dozvola za franšizuo Prava radio i tv prenosao Prava korištenja kao što su zemljišta, bušenja, vode, vazduha, minerala, sječeo Servisni ugovori kao što je ugovor o zaloguo Ugovori o zapošljavanju

Nematerijalna sredstva zasnovana na tehnologijio Patentirana tehnologijao Računarski softwareo Nepatentirana tehnologijao Baze podatakao Trgovačke tajne, formule, postupci i recepti

Postojeći goodwill u poslovnim knjigama zavisnog društva

U našem primjeru poslovnog spajanja, stečena imovina i preuzete obaveze su u cjelosti bile identifikovane (npr. tekuća sredstva, kapitalizirani software, računarska oprema, ugovori s kupcima, i emitovane obveznice).Međutim, u mnogim slučajevima, stečeno društvo ima neidentifikovane imovine (kao npr. goodwill evidentiran po svojoj knjigovodstvenoj vrijednosti u vezi sa nekim prethodnim sticanjem). Postavlja se pitanje na koji način se evidentira prethodni goodwill u poslovnim knjigama sticatelja.Po svojoj prirodi, takav postojeći goodwill ne predstavlja identifikovano sredstvo kod matičnog društva. Nadalje, novi vlasnik jednostavno ga ignoriše prilikom raspodjele fer vrijednosti na datum sticanja. Logika je ta da ukupna fer vrijednost društva se prvo raspoređuje na identifikovanu imovinu i obaveze. Jedino ako više plaćen iznos preostane nakon priznavanja fer vrijednosti neto identifikovane imovine ostatak se priznaje kao goodwill. Stoga, u svim poslovnim spajanjima, jedino goodwill koji je nastao u tekućem sticanju nastavlja da se nalazi u konsolidovanim izvještajima.

Sticanje izdataka za istraživanje i razvoj

Računovodstvo poslovnog spajanja započinje identifikovanjem stečene materijalne i nematerijalne imovine te preuzetih obaveza od povezanog društva. Fer vrijednost pojedinačnih sredstava i obaveza pružaju osnovu za vrednovanje u financijskim izvještajima. U posljednje vrijeme, mnoga društva – posebno ona koja posluju u farmaceutskoj industriji i visokim tehnologijama – imaju veliki udjel sredstava u vidu izdataka za istraživanje i razvoj.Standardi zahtijevaju da se stečeni izdatci za istraživanje i razvoj mjere na datum sticanja po njihovoj fer vrijednosti i priznaju u konsolidovanim financijskim izvještajima kao stavka imovine. Izdatci za istraživanje i razvoj kao imovina početno se priznaju kao nemtaerijalna sredstva sa neograničenim vijekom trajanja, te stoga nije predmet obračuna amortizacije. Izdatci za istraživanje i razvoj predstavljaju predmet testiranja na umenjenje vrijednosti na godišnjem nivou ili češće ako to uslovi zahtijevaju.Priznavanje stečenih izdataka za istraživanje i razvoj kao imovine je u skladu sa pristupom fer vrijednosti u računovodstvu sticanja. Slično troškovima koji kao rezultat imaju goodwill kao i ostala interno stvorena nematerijalna sredstva (npr. liste klijenata, trgovačka imena, itd.), troškovi istraživanja i razvoja predstavljaju rashode u momentu nastanka odvijanja poslovnih aktivnosti. Međutim, u poslovnim spajanjima dolazi do momenta priznavanja u kojem ukupno prenešena fer vrijednost u samoj transkaciji treba biti računovodstveno obuhvaćena, uključujući i vrijednost izdataka za istraživanje i razvoj. Štoviše, kako sticatelj plaća za izdatke istraživanja i razvoja, pretpostavlja se očekivanje budućih ekonomskih koristi, stoga se taj iznos priznaje kao sredstvo.Za ilustraciju, pretpostavimo da društvo „C“ plati 2.300.000,00 KM u novcu za cjelokupnu imovinu i obaveze društva „N“ u transakciji sticanja u kojoj stečeno društvo prestaje da postoji kao zasebno pravno lice. Društvo „C“ proizvodi komponente za mobilne telefone. Osnovni razlog za kupovinu predstavljaju djelomični projekti istraživanja i razvoja u oblasti produžetka životnog vijeka baterija za 50% koje provodi društvo „N“. Društvo „C“ se nada da kombinacijom novih tehnologija u postupku proizvodnje će dovesto do znatnog povećanja prihoda. Društvo „C“ izražava optimizam da če društvo „N“ dovršiti projekat u naredne dvije godine. Na datum sticanja, društvo „C“ je sastavilo slijedeći pregled u kojem se vrši priznavanje svih pozicija kao i njihovo vrednovanje za koje se očekuje da će biti primljne sticanjem društva „N“:

Cijena sticanja 2.300.000 KM Potraživanja 55.000 KM Patenti 220.000 KM Izdatci za istraživanja i razvoj 1.900.000 KM Dobavljači (175.000 KM)Fer vrijednost identifikovane neto imovine 2.000.000 KMGoodwill 300.000 KM

Društvo „C“ će evidentirati slijedeće poslovne promjene:

Potraživanja 55.000Patenti 220.000Izdatci za istraživanja i razvoj 1.900.000Goodwill 300.000 Dobavljači 175.000 Novac 2.300.000

Troškovi istraživanja i razvoja koji se jave nakon datuma sticanja će i dalje predstavljati rashode perioda u kome su nastali. Stečeni izdatci za istraživanje i razvoj koji su priznati kao sredstvo početno imaju neograničen vijek trajanja sve do momenta dok se projekat ne dovrši. Kao i sva ostala imovina koja ima neograničen vijek trajanja, stečeni izdatci za istraživanje i razvoj su predmet testiranja na umenjenje vrijednosti i nisu predmet amortizacije sve dok njihov korisni vijek trajanja ne bude odrediv.

RAČUNOVODSTVENE METODE ZA POSLOVNA SPAJANJA

U prijašnjim dekadama poslovna spajanja računovodstveno su se obuhvatala ili primjenom metode sticanja (kupovine) ili metode ujedinjenja interesa. Međutim, danas su računovodstveni standardi odredili da jedina metode za računovodstveno obuhvatanje bude metode sticanja (kupovine).

Metoda sticanja: primjena principa troška sticanja

Osnovni princip metode sticanja jeste evidentirati poslovna spajanja po trošku sticanja kod novog vlasnika. Nekoliko elemenata metode sticanja oslikava strogu primjenu principa troška. Slijedeće stavke pokazuju primjer na koji način metoda sticanja zasnovana na trošku se razlikuje od metode sticanja zasnovane na fer vrijednosti.

Datum raspodjele viška troška sticanja (uključujući slučaj nepovoljnog sticanja) Direktni troškovi sticanja Dodatne obaveze Izdatci za istraživanje i razvoj

Datum raspodjele viška troška sticanja

U poslovnim spajanjima, primjena principa troška sticanja često može biti komplikovano zbog velike količine pojedinačnih stavki sredstava i preuzetih obaveza. U skladu s tim, za vrednovanje imovine i određivanje buduće dobiti, firme trebaju osnovu za alokaciju ukupnog troška različitih stavki imovine i preuzetih obaveza u uslovima nepovoljnog sticanja. Slično metodi sticanja, metod kupovine zasniva se na rasporedu troškova na datum spajanja po fer vrijednosti stečene imovine i preuzetih obaveza. Blisko povezan postupcima metode sticanja, svaki višak trošla sticanja nad fer vrijednosti cjelokupne neto imovine priznaje se kao goodwill.Metoda kupovine je u izrazitom kontrastu sa metodom sticanja u situaciji nepovoljne kupovine. Kod metode kupovine, nepovoljna kupovina se javlja kada je fer vrijednost stečene neto imovine prevazilazi trošak kupovine. Evidentiranje nepovoljne kupovine po trošku, međutim, metod sticanja zahtijeva da se određena dugoročna imovina bude evidentirana ispod njihove fer vrijednosti.

Na primjer, pretpostavimo da društvo „A“ plati 520.000,00 KM za kupovinu društva „B“ u 2008.godini. Društvo „B“ je imalo slijedeću imovinu sa odgovarajućom fer vrijednosti:

Potraživanja 15.000,00 KMZemljišta 200.000,00 KMGrađevine 400.000,00 KMObaveze (5.000,00 KM)ukupno neto fer vrijednost 610.000,00 KM

Međutim, za evidentiranje spajanja po njegovom trošku od 520.000,00 KM, društvo „A“ neće koristiti cjelokupnu fer vrijednost. Metoda kupovine zahtijeva da društvo „A“ umanji vrijednost dugoročne imovine (zemljišta i građevine) proporcionalno za 90.000,00 KM (610.000,00 KM – 520.000,00 KM). Ukupna fer vrijednost dugoročne imovine, u ovom slučaju iznosi 600.000,00 KM, što pruža osnovu za raspodjelu umanjenog iznosa. Stoga, društvo „A“ će umanjiti vrijednost zemljišta za (90.000 KM x 2/6) = 30.000,00 KM i građevina za (90.000 x 4/6) = 60.000,00 KM. Računovodstvene evidencije poslovnih spajanja kod društva „A“ će biti provedene na slijedeći način:

Potraživanja 15.000Zemljište (200.000 – 30.000) 170.000Građevine (400.000 – 60.000) 340.000 Dobavljači 5.000 Novac 520.000

Može se primjetiti da tekuća sredstva i obaveze se ne djele proporcionalno na osnovu troška umanejnja. Dugoročna imovina je predmet umanjenja zbog procjenjene fer vrijednosti koja je manje pouzdana nego kod imovine i obaveza. Naposljetku, u rijetkim situacijama društvo priznaje dobitke od kupovine, ali u samo u nekum slučajevima dugoročna imovina će se umanjiti na vrijednost nula.Suprotno od navedenog, kod metode sticanja primjenjuje se koncept fer vrijednosti i cijena plaćena za sticanje ne predstavlja osnovu za vrednovanje poslovnih spajanja kod nepovoljnog sticanja. Unatoč tomu, sticatelj mjerii priznaje fer vrijednost svake stavke steene imovine i preuzetih obaveza na datum spajanja, unatoč cijeni plaćenoj za pomenuto sticanje. Kao rezultat nastaje slijedeće:

1. Imovina se ne evidentira po vrijednosti koja je manja o dprocjenjene fer vrijednosti kao što je slučaj kod nepovoljnog sticanja primjenjujući metodu kupovine

2. Dobitak u slučaju nepovoljnog sticanja se priznaje na datum samog sticanja

Direktni troškovi sticanja

Kod gotovi svih vrsta poslovnih spajanja angažuju se profesionalci kao ispomoć u različitim fazama same transakcije. Primjeri obuhvataju traženje samog cilja, vrednovanje samog stečenog društva, financiranje, oporezivanje i izrada formalnih dokumenata. Kod metode kupovine, koja je prije bila u primjeni, troškovi sticanja su obuhvatali i direktne troškove povezani sa tim sticanjem. Suprotno od toga, metod sticanja polazi od toga da takvi troškovi nisu dio fer vrijednosti razmjene nastali u vezi sa stečenim društvom. Stoga, kod metode sticanja, direktno troškovi povezani sa samim sticanjem predstavljaju rashod perioda u kome su i nastali.

Dodatne obaveze

Često puta prilikom pregovaranja o poslovnim spajanjima dogovara se i mogućnost dodatnih budućih plaćanja prethodnim vlasnicima u slučaju da se ostvare izvanredne buduće ekonomske koristi. Metod kupovine zahtijeva da se dodatne buduće obaveze računovodstveno evidentiraju kao sastavni dio kupovne cijene (ili vlasničkog kapitala ako se dodatna obaveza uključuje u vrijednost dionica) na osnovu odluke o preuzimanju takve obaveze. Metod sticanja tretira takve obaveze kao komponentu pregovaranja po fer vrijednosti plaćene cijene za sticanje, u skladu sa fer vrijednošću mjerljivih svojstava.

Izdatci za istraživanja i razvoj

Prema prijašnjim financijskim standardima zahtijevalo se priznavanje stečenih izdataka za istraživanej i razvoj kao rashoda perioda ako projekt nije dovršen, a imovina nema buduće alternativne načine korištenja. Zahtjev da se izdatci za istraživanej i razvoj priznaju kao rashod perioda u skladu je sa tretmanom da društva prilikom evidentiranja izdataka za istraživanej i razvoj u svojim poslovnim knjigama ih evidentira kao rashod perioda u momentu u kojem su nastali. Metod sticanja, međutim, zahtijeva da se materijalna i nematerijalna sredstva stečena u poslovnim spajanjima koji su se koristili u aktivnostima istraživanja i razvoja, uključujući i one koji nemaju buduće ekonomske koristi, trebaju priznati po njihovoj fer vrijednosti na datum sticanja. Tako kapitalizirani izdatci za istraživanje i razvoj se objavljuju kao zasebna stavka imovine sa neograničenim vijekom trajanja koji je predmet testiranja na umanjenje vrijednosti. Čak šta više, kao sticatelj identifikuje i plaća za istraživanja i razvoj, metod sticanja pretpostavlja očekivane buduće ekonomske koristi te ih stoga i priznaje kao sredstvo.

Metoda ujedinjenja interesa (ne koristi se više)

Historijski, prethodni vlasnik stečenog društva treba se složiti da spoji uzajamnu korist i nastavi kao vlasnik jedinstvenog društva. Može se tvrditi da imovina i obaveze prethodnog vlasnika u stvari se nikad ne mogu prodati niti kupiti; prethodni vlasnik prosto mjenja vlasničke udjele kako bi postao suvlasnik u kombinovanom društvu. Spjanja su okarakterisana razmjenom glasačkih prava i nastavkom vlasništva poznatom pod nazivom ujedinjenje interesa. Umjesto da dođe do transakcije razmjene gdje jedni vlasnici se zamjenjuju drugim, ujedinjenje interesa je okarakterisano nastavkom posjedovanja vlasništva prije i poslije poslovnih spajanja. Prije samog stavljanja van snage, metod se primjenjivao u brojnim poslovnim spajanjima. Kako bi se zadržao kontinuitet vlasništva, dva važna koraka su karakterisala metod ujedinjenja interesa:

1. Knjigovodstvena vrijednost imovine i obaveza oba društva postaju knjigovodstvena vrijednost za potrebe izvještavanja kombinovanog društva

2. Računi prihoda i rashoda se kombinuju retrospektivno jednako kao i prospektivno. Ideja kontinuiteta vlasništva daje podršku priznavanju nastale dobiti vlasnicima kako prije tako i poslije spajanja

Nadalje, kod ujedinjenja, objavljena dobit je obično veća nego kod savremenog računovodstva kupovine. Kod ujedinjenja, ne samo što društva retrospektivno kombinuju dobit, nego manji iznos imovine rezultira i manjim troškom amortizacije. Kako se neto dobit objavljena u financijskim

izvještajima često koristi u različitim ugovorima, uključujući i menadžerske ugovore, menadžeri pretpostavljaju da metod ujedinjenja predstavlja atraktivnu alternativu metodi kupovine.U prethodnim periodima, računovodstveni standardi i standardi izvještavanja dopuštali su primjenu kako metode ujedinjenja interesa tako i metodu kupovine za poslovna spajanja. Međutim, standardni dodataka uspostavlja jasan kruterij korištenja metode ujedinjenja interesa. Kriterij je dizajniran kao prevencija menadžmentu za angažman u transakciji kupovine i objavljivanja prema metodi ujedinjenja interesa. Poslovna spajanja treba da se evidentiraju na osnovu metode kupovine.Taj kriterij ima dva osnovna cilja. Prvi, kako bi se steklo uvjerenje o potpunom spajanju dva društva, jedno društvo treba da posjeduje gotovo sva glasačka prava u drugom društvu (90% i više). Drugi opšti cilj pomenutog kriterija je da se spriječi da se poslovno spajanje dalje tretira kao ujedinjenje interesa.

Uporedni prikaz metode ujedinjenja interesa, metode kupovinei metode sticanja

Za prikaz razlika između metoda kupovine, ujedinjenja interesa i metode sticanja, pretpostavimo da je na dan 01.01., društvo „A“ stiče društvo „B“ u transakciji razmjene za 10.000 dionica čija je vrijednost 1,00 KM po dionici, a fer vrijednost 1.200.000,00 KM što rezultira likvidacijom drištva „B“ kao zasebnog pravnog lica. U vezi sa sticanjem, društvo „A“ plaća 25.000,00 KM naknada za rad revizora. Također, društvo „A“ se saglasilo da plati prethodnim vlasnicima dodatna novčana sredstva u vidu dodatnih obaveza us lučaju da na osnovu ugovora društvo „B“ ostvari dodatnu dobit. Tekuća fer vrijednost dodatnih obaveza je procjenjena na 150.000,00 KM. Na slijedećem prikazu je dat uporedni prikaz knjigovodstvene i fer vrijednosti na datum sticanja:

01.01.Knjigovodstvena

vrijednostFer vrijednost

Tekuća sredstva 30.000,00 30.000,00Naziv internet domene 160.000,00 300.000,00Licencni ugovori 0,00 500.000,00Izdatci za istraživanje i razvoj 0,00 200.000,00Obveznice (25.000,00) (25.000,00) Ukupna neto imovina 165.000,00 1.005.000,00

Primjena metode kupovine

Osnova za vrednovanje društva „A“ prilikom kupovine društva „B“ se računa i raspoređuje na slijedeći način:

Fer vrijednost emitovanih dionica 1.200.000,00Direktni troškovi sticanja 25.000,00Trošak kupovine društva „B“ 1.225.000,00Raspored troška:Tekuća sredstva 30.000,00Naziv internet domene 300.000,00Licencni ugovori 500.000,00Izdatci za istraživanje i razvoj 200.000,00Obveznice (25.000,00)Ukupna nezo fer vrijednost 1.005.000,00Goodwill 220.000,00

Može se primjetiti nekoliko karakteristika metode kupovine iz navedenog prikaza: Osnova vrednovanja je trošak koji obuhvata direktne troškove kupovine, ali isključuje

dodatne obaveze Trošak se raspoređuje na stečenu imovinu i preuzete obaveze na osnovu pretpostavljene

pojedinačne fer vrijednosti (dok kod slučaja nepovoljne kupovine dugoročne stavke se evidentiraju po iznosu koji je manji od njihove fer vrijednosti)

Goodwill predstavlja višak troška nad fer vrijednosti kupljene neto imovine Stečeni izdatci za istraživanje i razvoj predstavljaju rashod perioda na datum kupovine

Primjena metode ujedinjenja interesa

Metoda ujedinjenja interesa ako sagledamo iz prethodnih podataka oslikava kontinuitet prethodnog vlasništva. Stoga, vrijednost imovine koja će biti evidentirana kod društva „A“ u poslovnim spajanjima će biti slijedeća:

Dodjeljena vrijednostTekuća imovina 30.000,00Ime internet domene 160.000,00Licencni ugovori 0,00Izdatci za istraživanje i razvoj 0,00Obveznice (25.000,00)Ukupna vrijednost poslovnog spajanja 165.000,00

Mogu se sagledati slijedeće karakteristike metode ujedinjenja interesa iz prethodnog pregleda: Kako je za ujedinjenje interesa preduslov kontinuitet vlasništva, računovodstveno se

obuhvata knjigovodstvena vrijednost dok se fer vrijednost razmjene ignoriše Prethodno nepriznata (obično interno stvorena) nematerijalna sredstva objavljuju se po

nultoj vrijednosti poslije spajanja Kako ee metodom ujedinjenja interesa stečeno društvo vrednuje po knjigovodstvenoj

vrijednosti, te stoga se ne priznaje ni vrijednost goodwilla

Primjena metode sticanja

U skladu sa metodom sticanja, osnova vrednovanja sticanja društva „B“ računa se na slijedceći način:

Fer vrijednost emitovanih dionica 1.200.000,00Fer vrijednost dodatnih obaveza 150.000,00Ukupno plaćena cijena za sticanje društrva „B“ 1.350.000,00Raspored troška:Tekuća sredstva 30.000,00Naziv internet domene 300.000,00Licencni ugovori 500.000,00Izdatci za istraživanje i razvoj 200.000,00Obveznice (25.000,00)Ukupna nezo fer vrijednost 1.005.000,00Goodwill 345.000,00

Primjećuje se nekoliko karakteristika koje oslikavaju metodu sticanja: Osnova za vrednovanje je fer vrijednost plaćene cijene za sticanje koja obuhvata i

potencijalne dodatne obaveze, ali isključuje direktne troškove sticanja Stečena imovina i preuzete obaveze evidentiraju se po njihovoj fer vrijednosti Goodwill predstavlja više plaćenu cijenu sticanja nad fer vrijednošću stečenih neto sredstava Usluge rada profesionalaca koji predsatvljaju pomoć pri provedbi poslovnih spajanja

predstavljaju rashod perioda u kom su nastali

Slijedeća tabela daje uporedni prikaz iznosa koje društvo „A“ unosi u konsolidovani izvještaj kod metode ujedinjenja interesa, metode kupovine i metode sticanja.

Vrijednosti unesene u konsolidovaneIzvještaje društva „A“

Metoda ujedinjenja

interesaMetoda kupovine Metoda sticanja

Tekuća imovina 30.000,00 30.000,00 30.000,00Ime internet domene 160.000,00 300.000,00 300.000,00Licencni ugovori 0,00 500.000,00 500.000,00Izdatci za istraživanje i razvoj 0,00 0,00 200.000,00Goodwill 0,00 220.000,00 345.000,00Obveznice (25.000,00) (25.000,00) (25.000,00)Dodatne obaveze 0,00 0,00 (150.000,00)Ukupna neto imovina 165.000,00 1.025.000,00 1.200.000,00

Potrebno je skrenuti pažnju na nekoliko usporedbi koje se odnose na različite metode primjenjene na računovodstveno obuhvatanje poslovnih spajanja:

Prilikom konsolidovanja imovine i obaveza društva „B“, metod kupovine i metod sticanja evidentiranje vrše po fer vrijednosti. Suprotno, metod ujedinjenja interesa koristi prethodnu knjigovodstvenu vrijednost ignorirajući fer vrijednost u potpunosti. U skladu s tim, također fer vrijednost od 1.350.000,00 KM razmjene, samo neto vrijednost od 165.000,00 KM (imovina umanjeno za obaveze) se evidentira prilikom ujedinjenja.

Metoda ujedinjenja interesa, kao što je prikazano u prethodnom primjeru, obično prikazuje manju vrijednost imovine i u skladu s tim manji budući trošak amortizacije. Stoga, objavljuje se veća buduća neto dobit kod metode ujedinjenja interesa u usporedbi sa metodom kupovine.

Kod metode ujedinjenja interesa, financijski pokazatelji (kao što su neto dobit/ukupna imovina) se dramatično smanjuju. Taj iznos se ne smanjuje samo zahvaljujući ne priznavanju interno stvorenih sredstava i izbjegavanja vrednovanja po fer vrijednosti, već i zbog manjeg troška amortizacije koji se obračunava na knjigovodstvenu vrijednost sredstava koja ima manju vrijednost.

Metoda ujedinjenja interesa retrospektivno sjedinjuje prihode, rashode, dividende, i akumuliranu dobit stečenog društva. Metod kupovine i metod sticanja sjedinjuju samo vrijednosti pomenutih stavki nastale poslije datuma sticanja. Također, svi troškovi spajanja (direktni i indirektni troškovi spajanja kao i troškovi emisije vrijednosnih papira) predstavljaju rashode perioda kod primjene metode ujedinjenja interesa.

Naposljetku, primjenom meltode sticanja, standardi su naklonjeni konceptu fer vrijednost svih stečenih sredstava i preuzetih obaveza u računovodstvenom obuhvatanju poslovnih spajanja.

PRIMJER:

Dati su bilansi društava „M“ i „R“ na dan 31.12., kao i fer vrijednosti pojedinih bilansnih pozicija:

Knjigovodstvena vrijednost

društva „M“

Knjigovodstvena vrijednost

društva „R“

Fer vrijednost društva „R“

Novac 600.000,00 200.000,00 200.000,00Potraživanja 900.000,00 300.000,00 290.000,00Zalihe 1.100.000,00 600.000,00 820.000,00Građevine i oprema (neto) 9.000.000,00 800.000,00 900.000,00Nepatentirana tehnologija 0,00 0,00 500.000,00Izdatci za istraživanja i razvoj 0,00 0,00 100.000,00Obaveze (400.000,00) (200.000,00) (200.000,00)Obveznice (3.400.000,00) (1.100.000,00) (1.100.000,00)Ukupno 7.800.000,00 600.000,00 1.510.000,00

Obične dionice – 20,00 KM (2.000.000,00)Obične diobice – 5,00 KM (220.000,00)Dionička premija (900.000,00) (100.000,00)Akumulirana dobit 01.01. (2.300.000,00) (130.000,00)Prihodi (6.000.000,00) (900.000,00)Rashodi 3.400.000,00 750.000,00

Na dan 31.12. društvo „M“ je emitovalo dodatnih 50.000 dionica po nominalnoj vrijednosti 20,00 KM u zamjenu za cjelokupne dionice društva „R“

Kao dio ugovora o preuzimanju, društvo „M“ se složilo da plati vlasnicima društva „R“ dodatnih 250.000,00 KM ako se ostvari dogovorena dobit u naredne tri godine. Društvo „M“ je izračunalo da fer vrijednost dodatnih obaveza na datum sticanja iznosi 100.000,00 KM.

Prilikom uspostavljanja poslovnog spajanja, društvo „M“ je platilo 10.000,00 KM troškova emisije dionica i 20.000,00 KM naknade za rad revizora.

Potrebno je:a) Fer vrijednost dionica društva „M“ iznose 32,00 KM po dionici. Korištenjem metode sticanja:

i. Sastaviti neophodne knjigovodstvene evidencije ako društvo „M“ pripoji društvo „R“ čime ono presatje da postoji kao zasebno pravno lice

ii. Pretpostavimo da društvo „R“ i dalje nastavlja da posluje kao zasebno pravno lice i zadrži zaseban računovodstveni sistem. Sastaviti konsolidovanu radnu tabelu za pomenuta društva

b) Ako dionice društva „M“ imaju fer vrijednost 26,00 KM po dionici, opisati na koji način konsolidovane bilansne pozicije će se razlikovati od onih dobivenih pod a)

Rješenje:

a) U poslovnim spajanjima, računovođa prvo određuje ukupnu fer vrijednost cijene plaćene za sticanje. Kako je vrijednost dionica društva „M“ 32,00 KM, 50.000 emitovanih dionica ima

vrijednost 1.600.000,00 KM. U cijenu sticanja ulazi iznos od 100.000,00 Kmšto predstavlja fer vrijednost dodatnih obaveza.Iznos od 1.700.000,00 KM ukupne fer vrijednosti se poredi sa 1.510.000,00 KM fer vrijednosti stečene imovine i preuzetih obaveza društva „R“ (uključujući i izdatke za istraživanje i razvoj). Više plaćen iznos os 190.000,00 KM ( 1.700.000 KM – 1.510.000 KM) u odnosu na fer vlrijednost neto stečene imovine se priznaje kao goodwill. 10.000 emitovanih dionica umanjuje račun dioničke premije. Iznos od 20.000,00 KM direktnih troškova sticanja (usluge revizora) predstavljaju rashod perioda.

Knjiženje kod društva „M“ na dan 31.12.Novac 200.000,00Potraživanja 290.000,00Zalihe 820.000,00Građevina i oprema 900.000,00Nepatentirana tehnologija 500.000,00Izdatci za istraživanje i razvoj 100.000,00Goodwill 190.000,00Obaveze 200.000,00Obveznice 1.100.000,00Dodatne obaveze 100.000,00Obične dionice 1.000.000,00Dionička premija 600.000,00

Za sticanje društva „R“Troškovi profesionalnih usluga 20.000,00Novac 20.000,00

Usluge rada revizoraDionička premija 10.000,00Novac 10.000,00

Za evidentiranje troška emisije dionica

Kod slučaja da društvo „R“ nastavlja sa poslovanjem kao zasebno pravno lice fer vrijednost je jednaka onoj koja je izračunata u prethodnom stavu:

50.000 dinica po cijeni 32,00 KM 1.600.000,00 KMDodatne obaveze 100.000,00 KMFer vrijednost cijene sticanja 1.700.000,00 KM

Kako zavisno društvo nastavlja s poslovnajem kao zasebno pravno lice, društvo „M“ obrazuje posebna račun ulaganja kako bi prikazao cijenu sticanja u iznosu od 1.700.000,00 KM:

Knjiženje kod društva „M“ na dan 31.12.Udjeli u društvo „R“ 1.700.000,00

Dodatne obaveze 100.000,00Obične dionice 1.000.000,00Dionička premija 600.000,00Profesionalne usluge 20.000,00Novac 20.000,00Dionička premija 10.000,00Novac 10.000,00

Za evidentiranje sticanja udjela u društvu „R“

Kako društvo „R“ nastavlja da posluje kao zasebno pravno lice sa svojim vlastitim računovodstvenim sistemom, društvo „M“ sastavlja radnu tabelu za konsolidaciju. Za pripremu konsolidovane radne tabele, društvo „M“ prvo raspoređuje fer vrijednost stečene imopvine i preuzetih obaveza društva „R“ na osnovu pojedinačnih fer vrijednosti:

Fer vrijednost cijene sticanja 1.700.000,00 KMKnjigovodstvena vrijednost društva „R“ 600.000,00 KMVišak fer vrijednosti 1.100.000,00 KM

Raspodjela se vrši na spedifične račune na osnovu razlike fer i knjigovodstvene vrijednosti:

Potraživanja (290.000,00 – 300.000,00) (10.000,00)Zalihe (820.000,00 – 600.000,00) 220.000,00Građevine i oprema (900.000,00 – 800.000,00) 100.000,00Nepatentirana tehnologija (500.000,00 – 0,00) 500.000,00Izdatci za istraživanje i razvoj 100.000,00 910.000,00Goodwill 190.000,00

Slijedeći koraci su neophodni za provedbu kako bi se sastavili konsolidovani financijski izvještaji: Bilansne pozicije društva „M“ se usklađuju kroz radnu tabelu kako bi se obuhvatili efekti

novoemitovanih dionica, priznavanje dodatnih obaveza, kao i troškovi sticanja Prihodi i rashodi društva „R“ se evidentiraju na računu akumulirane dobiti. Metod

sticanja konsoliduje jedino prihode i rashode nastale nakon datuma sticanja Stavkama u radnoj tabeli eliminiše se 600.000,00 KM knjigovodstvene vrijednosti računa

udjela evidentiranog kod društva „M“ zajedno sa istom vrijednošću vlasničkog kapitala kod društva „R“

Ostalim evidencijama cjelokupna vrijednost imovine i obaveza društva „R“ se dopunjuje do pune fer vrijednosti raspodjelom ranije utvrđenog iznosa.

b) Ako fer vrijednost dionica društva „M“ iznosi 26,00 KM po dionici, tada fer vrijednost cijene plaćene za sticanje društva „R“ se računa na slijedeći način:

Fer vrijednost emitovanih dionica (26,00 KM x 50.000) 1.300.000,00 KMFer vrijednost dodatnih obaveza 100.000,00 KM

Ukupna fer vrijednost troška sticanja 1.400.000,00 KM

Kako je cijena plaćena za sticanje manja za 110.000,00 KM nego fer vrijednost stečene neto imovine od 1.500.000,00 KM, govorimo od nepovoljne kupovine. U toj situaciji, društvo „M“ nastavlja da priznaje svaku od identifikovane pojedinačne stavke imovine i preuzetih obaveza po njihovoj fer vrijednosti. Nastala razlika u konsolidovanim bilansima u odnosu na rješenje pod a) je slijedeća:

Višak fer vrijednosti od 110.000,00 KM nad cijenom plaćenom za sticanje evidentira se kao dobitak

Konsolidovana neto dobit povećava se za priznati dobitak od 110.000,00 KM i iznosi 2.690.000,00 KM

Ne priznaje se goodwill Dionička premija društva „M“ umanjuje se za 300.000,00 KM i iznosi 1.190.000,00 KM Konsolidovana akumulirana dobit povećava se za 110.000,00 KM i iznosi 4.990.000,00

KM

Račun Društvo „M“Društvo

„R“Eliminacije

UkupnoD P

Bilans uspjehaPrihodi (6.000.000) (6.000.000)Rashodi 3.420.000 3.420.000Neto dobit (2.580.000) (2.580.000)

Akumulirana dobitAkumulirana dobit 01.01. (2.300.000) (2.300.000)Neto dobit (2.580.000) (2.580.000)Akumulirana dobit 31.12. (4.880.000) (4.880.000)

Bilans stanjaNovac 570.000 200.000 770.000Potraživanja 900.000 300.000 10.000 1.190.000Zalihe 1.100.000 600.000 220.000 1.920.000Udjeli u društvo „R“ 1.700.000 0,00 1.100.000

600.0000,00

Građevine i oprema 9.000.000 800.000 100.000 9.900.000Goodwill 0 0 190.000 190.000Nepatentirana tehnologija

0 0 500.000 500.000

Izdatci za razvoj 0 0 100.000 100.000Ukupno imovina 13.270.000 1.900.000 14.570.000

Obaveze (400.000) (200.000) (600.000)Obveznice (3.400.000) (1.100.000) (4.500.000)Dodatne obaveze (100.000) 0 (100.000)Obične dionice (3.000.000) (220.000) (220.000) (3.000.000)Dionička premija (1.490.000) (100.000) (100.000) (1.490.000)Akumulirana dobit 31.12. (4.880.000) (280.000) (280.000) (4.880.000)Ukupno obaveze i kapital (13.270.000) (1.900.000) 1.710.000 1.710.000 (14.570.000)

KONSOLIDACIJA – DOGAĐAJI NAKON DATUMASTICANJA

Unatoč kompleksnosti koja nastaje vremenom, glavni cilj konsolidovanja ostaje isti: kombinovanje imovine, obaveza, prihoda, rashoda, i računa kapitala matičnog društva i svih njegovih zavisnih društava. Sa mehaničke tačke gledišta, radna tabela i konsolidacijske evidencije nastavljaju da daju strukturu kao proizvod jedinstvenog seta financijskih izvještaja za kombinovano društvo.Vremenski faktor dovodi do dodatnih komplikacija u postupku konsolidovanja. Za potrebe internog evidentiranja, matično društvo mora odabrati i primjeniti računovodstvenu metodu kako bi nadgledao odnose između povezanih društava. Račun udjela evidentiran od strane matičnog društva mijenja se tokom vremena kao rezultat odabrane metode, ovisno o tome na koji je način priznata dobit u proteklim periodima. Te razlike utiču na periodične postupke konsolidovanja ali ne prikazuju se u kombinovanim financijskim izvještajima. Bez obzira na iznos, račun udjela kod matičnog društva se eliminišu u radnoj tabeli tako da se može izvršiti konsolidovanje imovine i obaveza zavisnog društva. Također, račun dobiti se eliminiše svaki period tako da se u konsolidovaim izvještajima mogu prikazati odvojeno sve stavke prihoda i rashoda zavinsih društava.

RAČUNOVODSTVO UDJELA KOD MATIČNOG DRUŠTVA

Kod izvještavanja za potrebe eksternih korisnika, matično društvo mora objaviti i konsolidovane izvještaje objedinjujući sva društva nad kojima ima kontrolu (zavisna društva). Za potrebe internog izvještavanja, matično društvo može odabrati oblik nadzora nad aktivnostima zavisnih društava. U praksi se javlja nekoliko varijacija, dok su se danas iskristalisale tri metode: metoda udjela, metoda početnog vrednovanja, metoda djelomičnog udjela.Na datum sticanja, bilo koja metoda računovodstvenog obuhvatanja udjela počinje sa jednakom vrijednošću računa udjela u zavisna društva. Obično fer vrijednost cijene plaćene za sticanje će služiti kao osnova vrednovanja u računovodstvenim evidencijama matičnog društva. Nakon datuma sticanja, tri pomenute metode proizvest će različite vrjednosti računa udjela matičnog u zavisna društva, priznavanje dobiti zavisnih društava, kao i vrijednosti računa akumulirane dobiti. Važno je naglasiti, odabir metode ne utiče na konačne vrijednosti objavljene u konsolidovanim izvještajima.

Matično društvo filozofiju internog izvještavanja obično određuje samo, pa samim tim i način vrednovanja udjela u zavisna društva. Ovisno o načinu mjerenja društvo procjenjuje uspješnost zavisnih društava. Bez obzira od odabrane metode, matično društvo mora sastavljati konsolidovane financijske izvještaje za potrebe eksternog izvještavanja.

Metoda udjela

Metodom udjela obuhvataju se svi računi na akrualnoj osnovi pa samim tim i račun udjela u povezana društva. Kod metode udjela, matično društvo priznaje dobit kada zavisno društvo zaradi i objavi dobit. Dodatno povećanje fer vrijednosti na teret dobiti, troška amortizacije počinje od početne alokacije viška fer vrijednosti te se priznaje na pepriodičnoj osnovi kroz usklađenja u konsolidovanoj

radnoj tabeli. Nerealizovana dobit nastale unutargrupnim transakcijama se ne priznaju; dividende plaćene matičnom društvu umanjuju račun udjela. Kada matično društvo ima poptuno vlasništvo nad zavisnim društvom, metoda udjela priznaje zarade od zavisnog društva, kombinujući sa ostalim dobitcima matičnog društva, stvarajući na taj način ukupnu dobit. U skladu s tim, metod udjela obično ukazuju je jednostavnu konsolidaciju. Metoda udjela naročito je popularna u društvima gdje menadžment periodično mjeri profitabilnost zavisnog društva korištenjem akrualne dobiti.

Metoda početne vrijednosti (metoda troška)

Nakon sticanja, metoda početnog vrednovanja koristi novčanu osnovu za priznavanje dobiti. Primljene dividende kod matičnog društva se priznaje kao dobitak. Dobitak se ne priznaje u momentu kada zavisno društvo objavi dobit u financijskim izvještajima. Račun udjela ostaje u računovodstvenim evidencijama matičnog društva po početnoj fer vrijednosti koja je postojala na datum sticanja.Metoda početnog vrednovanja ne zahtijeva priznavanje dobitka na akrualnoj osnovi, te ne može predstavljati osnovu za mjerenje uspješnosti poslovanja zavisnog društva. Kako se računi udjela eliminišu iz konsolidovanih financijskih izvještaja, a kombinuju se tekući prihodi i rashodi, društva mogu izbjeći kompleksnost metode udjela dok s druge strane trebaju posebne informacije za mjerenje dobitka od udjela za potrebe internog izvještavanja.

Metoda djelimičnog udjela

Treća metoda u računovodstvenom obuhvatanju udjela kod matičnog društva je metode dejlimičnog udjela. Kod takvog pristupa, matično društvo priznaje objavljenu dobit od strane zavisnog društva. Primljene dividende umanjuju račun udjela u zavisna društva. Međutim, ne vrše se nikakva dodatna usklađenja (amortizacija ili odloženo priznavanje nrealizovane dobiti). Stoga, u mnogim slučajevima, dobit koja je objavljena u izvještajima matičnog društva približno prikapzuje konsolidovanu dobit ali bez napora povezanih s potpunom primjenom metode udjela.Kako postoje zasebne procedure ovisno o vrsti metode vrednovanja udjela od strane matičnog društva, konsolidacijski postupci koji se primjenjuju nakon datuma sticanja pojasnićemo u dva dijela. Prvo, sagledat ćemo postupak konsolidovanja u kojem matično društvo korisoti metodu udjela. Nakon toga pojasnit ćemo postupke kada se koristi neki od dopuštenih metoda.

NAKNADNO KONSOLIDOVANJE – METODA UDJELA

Sticanje u tekućem periodu

Kao osnovu za ovaj primjer, pretpostavimo da društvo „P“ stekne sve dionice društva „S“ na dan 01.01.2010.godine. Društvo „P“ je kupoli dionice za 800.000,00 KM. U slijedećoj tabeli je dat pregled knjigovodstvene i fer vrijednosti imovine i obavezaq društva „S“ na datum sticanja:

Knjigovodstvena vrijednost

Fer vrijednost 01.01.2012.

Razlika

01.01.2010.Tekuća sredstva 320.000,00 320.000,00 0,00Zaštitni znak (neograničen vijek) 200.000,00 220.000,00 20.000,00Patenti (10 godina vijek) 320.000,00 450.000,00 130.000,00Oprema (5 godina vijek) 180.000,00 150.000,00 (30.000,00)Obeveze (420.000,00) (420.000,00) 0,00Neto knjigovodstvena vrijednost 600.000,00 720.000,00 120.000,00Obične dionice – 40,00 KM (200.000,00)Dionička premija (20.000,00)Akumulirana dobit 01.01.2010. (380.000,00)

Društvo „P“ pretpostavlj ekonomski vijek trajanja zaštitnog znaka društva „S“ neograničen. Takva imovina se ne amortizuje ali su predmet periodičnog testiranja na umanjenje vrijednosti. Za imovinu sa ograničenim vijekom trajanja primjenjuje se linearna metoda obračuna amortizacije bez ostatka vrijednosti na kraju vijeka upotrebe.

Raspodjela fer vrijednosti na datum sticanja

Cijena sticanja društva „S“ 800.000,00Knjigovodstvena vrijednost „S“: Obične dionice 200.000,00 Dionička premija 20.000,00 Akumulirana dobit 01.01.2010. 380.000,00 (600.000,00)Višak fer nad knjigovodstvenom vrijednosti 200.000,00Raspodjela viška na pojedine račune: Zaštitni znak 20.000,00 Patenti 130.000,00 Oprema (30.000,00) 120.000,00Goodwill 80.000,00

Društvo „P“ je platilo 800.000,00 KM u novcu za sticanje društva „S“, evidentirajući je po fer vrijednosti cijene plaćene za sticanje. Kao što je prikazano u prethodnoj raspodjeli fer vrijednosti, pojedinačne raspodjele se koriste kako bi se izvršila usklađenja računa društva „S“ sa njihove knjigovodstvene vrijednosti na fer vrijednost na datum sticanja. Kako ukupna vrijednost imovine i obaveza iznosi samo 720.000,00 KM, mora se priznati i goodwill u iznosu 80.000,00 KM za potrebe izrade konsolidovanih izvještaja.Svaki od gore raspoređenih iznosa (osim 20.000,00 KM vezanih za zaštitni znak i 80.000,00 KM goodwilla) prikazuje vrijednosti kojima je odrediv vijek trajanja. Društvo „P“ mora amortizovati svaku stavku stalnih sredstava koji imaju ograničen vijek trajanja, pa samim tim i raspoređeni iznos do njihove pune fer vrijednosti. U narednom pregledu prikazan je izračun amortizacije.

Račun Raspodjela Korisni vijek trajanja Amortizacija viškaZaštitni znak 20.000,00 Neograničen 0,00Patenti 130.000,00 10 godina 13.000,00

Oprema (30.000,00) 5 godina (6.000,00)Goodwill 80.000,00 Negraničen 0,00

7.000,00

Računovodstvene evidencije društva „P“

01.01.2010.Udjeli u društvo „S“ 800.000,00Novac 800.000,00

Za evidentiranje sticanja udjela u društvu „S“

08.01.2010.Novac 40.000,00Udjeli u društvu „S“ 40.000,00

Za evidentiranje primljenih dividendi – metoda udjela

31.12.2010.Udjeli u društvo „S“ 100.000,00Dobitak od udjela 100.000,00

Za evidentiranje dobitka na akrualnoj osnovi

31.12.2010.Dobitak od udjela 7.000,00Udjeli u društvo „S“ 7.000,00Za priznavanje amortizacije na dodatno raspodjeljene iznose imovine

Fer vrijednost računa opreme društva „S“ je za 30.000,00 KM manji nego njegova knjigovodstvena vrijednost. Stoga, raspodjeljeni iznos od 30.000,00 KM utječe na umanjenje fer vrijednosti. Određujući raspodjelu fer vrijednosti na datum sticanja kao i povezana amortizacija, matično društvo odvojeno evidentira učešće u vlasništvu društva „S“. Pretpostavimo da društvo „S“ zaradio je dobit od 100.000,00 KM tokom perioda i isplatilo dividendu od 40.000,00 KM na dan 01.08.2010.godine.Primjena metode udjela od strane društva „P“, kao što je prikazano u primjeru, dovodi do povećanja računa udjela u društvo „S“ sa 800.000,00 KM na 853.000,00 KM (800.000,00 – 40.000,00 + 100.000,00 – 7.000,00). Tokom navedenog perioda matično društvo priznaje dobit od 93.000,00 KM (100.000,00 – 7.000,00).

Određivanje ukupno konsolidovanog iznosa

Prije nego što pređemo na mehaničke aspekte konsolidovanja, potrebno je razumjeti njene same ciljeve. Prilikom sastavljanja konsolidovanih financijskih izvještaja, potrebno je sjediniti račune prihoda, rashoda, imovine i obaveza zavisnog društva sa istoimenim pozicijama matičnog društva. U tom postupku, potrebno je istaći nekoliko napomena:

Imovina i obaveze društva „S“ se usklađuju kako bi se prikazala raspodjela koja oslikava fer vrijednost na datum sticanja

Kako prolazi vrijeme, efekat dobiti (amortizacija) ove raspodjele mora također priznati u postupku konsolidovanja

Svaki unutargrupni račun mora biti eliminisan. Npr., ako jedno društvo pozajmi novac od drugog, primitak i izdatak novca nema nikakve veze s trećim stranama. Oba računa moraju se eliminirati za potrebe eksternog izvještavanja. Kada se na društva gleda kao na jedinstven ekonomski entitet, primitci i izdatci (potraživanja i obaveze) unutargrupnih transfera se eliminišu.

Konsolidovanje dva skupa financijskih informacija u narednoj tabeli je relativno jednostavno i može se provesti čak i bez korištenja konsolidacijske radne tabele. Razumjevanje ishodišta za svaki izvještajni segment predstvlja prvi korak u razumjevanju postupka konsolidovanja.

Društvo „P“ Društvo „S“Bilans uspjehaPrihodi (1.500.000,00) (400.000,00)Nabavna vrijednost prodate robe 700.000,00 250.000,00Trošak amortizacije 200.000,00 50.000,00Dobitak od udjela (93.000,00) 0,00 Neto dobit (693.000,00) (100.000,00)

Izvještaj o akumuliranoj dobitiAkumulirana dobit 01.01.2010. (840.000,00) (380.000,00)Neto dobit (693.000,00) (100.000,00)Isplaćene dividende 120.000,00 40.000,00 Akumulirana dobit 31.12.2010. (1.413.000,00) (440.000,00)

Bilans stanjaTekuća sredstva 1.040.000,00 400.000,00Udjeli u društvo „S“ 853.000,00 0,00Zaštitni znak 600.000,00 200.000,00Patenti 370.000,00 288.000,00Oprema (neto) 250.000,00 220.000,00 Ukupno imovina 3.113.000,00 1.108.000,00

Obaveze (980.000,00) (448.000,00)Obične dionice (600.000,00) (200.000,00)Dionička premija (120.000,00) (20.000,00)Akumulirana dobit 31.12.2010. (1.413.000,00) (440.000,00) Ukupno kapital i obaveze (3.113.000,00) (1.108.000,00)

Trošak amortizacije = 153.000,00 KM. Bilansi matičnog i zavisnih društava se kombinuju zajednosa dodatno obračunatim iznosom amortizacije koja se obračunava na višak fer vrijednosti nad knjigovodstvenom vrijednosti povezana sa patentima zavinsog društva. Uz to treba napomenuti da se amortizacija obračunava na razliku do pune fer vrijednosti i za ostala materijalna stalna sredstva, osim opreme koja ima manju fer od knjigovodstvene vrijednosti.

Udjeli u zavisno društvo = 0,00 KM. Dobitak od udjela evidentiran od strane matičnog društva se eliminiše tako da se mogu obuhvatiti prihodi i rashodi zavisnih društava.

Neto dobit = 693.000,00 KM. Predstvalja konsolidovane prihode umanjene za konsolidovane rashode

Akumulirana dobit 01.01.2010. = 840.000,00 KM. Iskazuje se matičnog društva zbog toga što zavisno društvo nije bilo u vlasništvu prije navedenog datum.

Isplaćene dividende = 120.000,00 KM. Evidentiraju se samo one koje se odnose na matično društvo zbog toga što kod zavisnih društava one predstavljaju unutargrupne transakcije, a ne pripadaju trećim stranama.

Akumulirana dobit 31.12.2010. = 1.413.000,00 KM. Konsolidovana akumulirana dobit predstavlja onu s početka perioda uvećanu za konsolidovanu neto dobit umanjenu za konsolidovane isplaćene dividende.

Tekuća sredstva = 1.440.000,00 KM. Predstavlja knjigovodstvenu vrijednsot kod matičnog i svih zavisnih društava.

Udjeli u društvo „S“ = 0,00 KM. Ovako evidentirana imovina se eliminiše tako da se u konsolidovanom bilasnu stanja mogu unijeti pojedinačne stavke imovine i obaveza zavisnih društava.

Zaštitni znak = 820.000,00 KM. Knjigovodstvena vrijednost matičnog društva zbraja se sa knjigovodstvenom vrijednosti zavisnih društava što se uvećava za 20.000,00 KM raspodjele fer vrijednosti na datum sticanja.

Patenti = 775.000,00 KM. Knjigovodstvena vrijednost matičnog društva zbraja se sa knjigovodstvenom vrijednosti zavisnih društava što se uvećava za 130.000,00 KM raspodjele fer vrijednosti umanjeno za trošak amortizacije od 13.000,00 KM.

Oprema = 446.000,00 KM. Knjigovodstvena vrijednost matičnog društva se zbraja sa knjigovodstvenom vrijednosti zavisnih društava umanjeno za 30.000,00 KM umanjenja raspoređenje fer vrijednosti uvećano umanjeno za trošak amortizacije od 6.000,00 KM.

Goodwill = 80.000,00 KM. Ostatak rapoređenog viška fer vrijednosti nad knjigovodstvenom vrijednosti stečene neto imovine. Goodwill se ne amortizuje.

Obaveze = 1.428.000,00 KM. Knjigovodstvena vrijednost matičnog društva se zbraja sa knjigovodstvenom vrijednosti zavisnih društava.

Obične dionice = 600.000,00 KM. Predstavlja knjigovodstvenu vrijednost matičnog društva. obične dionice zavisnih društava se eliminišu iz konsolidovanih financijskih izvještaja.

Dionička premija = 120.000,00 KM. Predstavlja knjigovodstvenu vrijednost matičnog društva. Dionička premija zavisnih društava se eliminiše iz konsolidovanih financijskih izvještaja.

Akumulirana dobit 31.12.2010. = 1.413.000,00 KM. Prethodno izračunata vrijednost.

Konsolidovana radna tabela

Radna tabela daje strukturan prikaz za postupak konsolidovanja, doprinos koji postaje izuzetno koristan u kompleksnim poslovnim spajanjima.Za društva „P“ i „S“, potrebno je provesti samo pet konsolidacijskih evidencija kako bi se sastavio potpun konsolidovani financijski izvještaj. Konsolidacijska evidencija S

Obične dionice (društvo „S“) 200.000,00Dionička premija (društvo „S“) 20.000,00Akumulirana dobit 01.01.2010. (društvo „S“) 380.000,00Udjeli u društvo „S“ 600.000,00

Kao što je prethodno bilo prikazano, račun udjela evidentiran kod društva „P“ u iznosu 800.000,00 KM oslikava dvije komponente: iznos od 600.000,00 KM je jednak knjigovodstvenoj vrijednosti

društva „S“ i iznos od preostalih 200.000,00 KM povezan je sa razlikom između knjigovodstvene i fer vrijednosti stečene imovine i preuzetih obaveza društva „S“ na dan 01.01.2010.godine. Evidencijom S eliminiše se račun udjela u društvo „S“ tako da knjigovodstvena vrijednost imovine i obaveza svakog zavisnog društva može biti uključen u konsolidovani izvještaj. Druga evidencija u radnoj tabeli (evidencija A) eliminiše preostalih 200.000,00 KM na dan 01.01.2010.godine koji se raspodjeljuju na pojedinačne bilansne pozicije imovine i obaveza društva „S“ do njihove pune fer vrijednosti dok se preostali iznos priznaje kao goodwill.Evidencijom „S“ elimiše se račun vlasničkog kapitala društva „S“ na početku obračunskog perioda. Kapital zavinsih društava stvoren prije samog sticanja nije relevantan za poslovna spajanja i treba biti uklonjen. Eliminacija se provodi kroz navedenu evidenciju zbog toga što račun kapitala i iznos od 600.000,00 KM računa udjela predstavljaju recipročan iznos: oboje predstavljau mjeru knjgovodstvene vrijednosti društava „S“ na dan 01.01.2010.godine.Prije nego što pređemo na slijedeću konsolidacijsku evidenciju, potrebno je izvršiti neka objašnjenja. U trenutnoj praksi, evidencije u radnoj tabeli se obično iskazuju numerički. Međutim, kao što je prethodno već pomenuto, evidencija „S“ korištena u primjeru ukazuje na eliminaciju vlasničkog kapitala društav „S“ s početka perioda. Stoga, evidencije „S“ uvijek će podrazumjevati eliminacije vlasničkog kapitala zavisnog društva s početka perioda naspram knjigovodstvene vrijednosti računa udjela.

Konsolidacijska evidencija A

Zaštitni znak 20.000,00Patentni 130.000,00Goodwill 80.000,00Oprema 30.000,00Udjeli u društvo „S“ 200.000,00

Konsolidacijska evidencija „A“ usklađuje bilansne pozicije sa knjigovodstvene vrijednosti na fer vrijednost na datum sticanja. Računi društva „S“ se usklađuju u cjelosti u iznosu 200.000,00 KM što predstavlja višak fer vrijednosti u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost neto imovine zavisnog društva.

Konsolidacijska evidencija I

Dobitak od udjela u zavisnim društvima 93.000,00Udjeli u društvo „S“ 93.000,00Evidencijom „I“ eliminiše se priznati dobitak od udjela u zavisnim društvima tokom perioda tako da se u konsolidacisjkim evidencijama mogu uzeti u obzir ostvareni prihodi i rashodi društva „S“ tokom tog istog perioda (kao i sam trošak amortizacije). Iznos od 93.000,00 KM elimiše se kao iznos dobitka od udjel od 100.000,00 KM priznatog od strane društva „P“, umanjen za iznos troška amortizacije viška fer vrijednosti u iznosu od 7.000,00 KM.

Konsolidacijska evidencija D

Udjeli u društvo „S“ 40.000,00

Isplaćene dividende 40.000,00

Dividende isplaćene matičnom društvu tokom obračunskog perioda također moraju biti eliminisane iz konsolidovanih financijskih izvještaja. Iznos od 40.000,00 KM predstavlja isplatu prema matičnom društvu tako da, sa aspekta konsolidovanih financijskih izvještaja, predstavlja unutargrupni transfer novca. Raspodjela ne utiče i nije proizvod trećih strana izvan kruga za konsolidovanje. Stoga, evidencija „D“ je provedena kako bi se poništio utjecaj ove transakcije eliminišući račun isplaćenih dividendi kod zavisnog društva. Kako se primjenjuje metod udjela, društvo „P“ primitak novca po osnovu isplaćenih dividendi početno evidentira kao smanjenje vrijednosti računa udjela u društvo „S“. Za eliminaciju ovog utjecaja, u konsolidovanoj radnoj tabeli povećava se vrijednost računa udjela za pomenuti iznos.

Konsolidacijska evidencija E

Trošak amortizacije 13.000,00Oprema 6.000,00Patenti 13.000,00Trošak amortizacije 6.000,00

Posljednjom evidencijom u radnoj tabeli evidentira se višak troška amortizacije koji se odnosi na usklađenja imovine društva „S“ na datum sticanja. Kako se kod metode udjela troak amortizacije eliminiše evidencijom „I“, evidencijom „E“ se obračunava tekući trošak amortizacije koji je povezan sa svakom pojedinačnom raspodjelom fer vrijednosti. Može se primjetiti usklađenje troška amortizacije za opremu kao i usklađenje troška amortizacije za nematerijalno sredstvo u vidu patenta.

Račun Društvo „P“ Društvo „S“Eliminacije i usklađenja

KonsolidovanoD P

Bilans uspjehaPrihodi (1.500.000) (400.000) (1.900.000)Nab.vrijed. robe 700.000 250.000 950.000Amortizacija 200.000 50.000 (E) 13.000 (E) 6.000 257.000Dobitak od udjela (93.000) 0,00 (I) 93.000 0,00Ukupno dobit (693.000) (100.000) (693.000)

Akumulirana dobitAkum. dobit 01.01. (840.000) (380.000) (S) 380.000 (840.000)Neto dobit (693.000) (100.000) (693.000)Dividende 120.000 40.000 (D) 40.000 120.000Akum.dobit 31.12. (1.413.000) (440.000) (1.413.000)

Bilans stanjaTekuća sredstva 1.040.000 400.000 1.440.000Udjeli u „S“ 853.000 0,00 (D) 40.000 (S) 600.000 0,00

(A) 200.000(I) 93.000

Zaštitni znak 600.000 200.000 (A) 20.000 820.000Patenti 370.000 288.000 (A) 130.000 (E) 13.000 775.000Oprema (neto) 250.000 220.000 (E) 6.000 (A) 30.000 446.000Goodwill 0,00 0,00 (A) 80.000 80.000Ukupno imovina 3.113.000 1.108.000 3.561.000

Obaveze (980.000) (448.000) (1.428.000)Obične dionice (600.000) (200.000) (S) 200.000 (600.000)Dionička premija (120.000) (20.000) (S) 20.000 (120.000)Akum.dobit 31.12. (1.413.000) (440.000) (1.413.000)Kapital i obaveze (3.113.000) (1.108.000) 982.000 982.000 (3.561.000)

Primjećuje se da ukupno konsolidovani iznos je isti kao onaj dobijen u prethodnoj kombinaciji.Društvo „P“ odvojeno objavljuje neto dobit od 693.000,00 KM kao i akumuliranu dobit na kraju perioda u iznosu 1.413.000,00 KM, što je identično sa ukupno konsolidovanim iznosom. Međutim, dobit zavinsog društva zarađena poslije datuma sticanja se pridodaje dobiti matičnog društva.U stvarnosti, dobit društva „S“ za pomenuti period je sadržana kako u bilansnim pozicijama društva „P“ tako i u ukupno konsolidovanom iznosu. Primjenom metode udjela, zarada tekućeg perioda zavinsog društva je već priznata kod društva „P“ zajedno sa pripadajućim troškom amortizacije. Udjel matičnog društva u ostvarenoj dobiti zavisnog društva je, stoga, akrualni prikaz efekta društva „S“ na konsolidovanu neto dobit. Ako je metoda udjela na odgovarajući način primjenjena, postupak u radnoj tabeli će jednostavno zamjeniti iznos od 93.000,00 KM sa odgovarajućim računom prihoda i rashoda koji sačinjavaju tu dobit. U skladu s tim, kada matično društvo primjenjuje metod udjela, njegova neto dobit i akumulirana dobit oslikavaju ukupno konsolidovani iznos.

KONSOLIDACIJA NAKON DATUMA STICANJA – METOD UDJELA

U mnogim slučajevima, svaka naredna konsolidacija društava „P“ i „S“ sačinjena nakon datuma sticanja objedinjuje iste one postupke koji su pojašnjeni u prethodnom izlaganju.Kao osnovu za analizu proceduralih promjena koje se događaju tokom vremena, pretpostavimo da društvo „P“ i dalje posjeduje isti nivo vlasničkog udjela u društvu „S“ na dan 31.12.2013.godine. Kao dodatak, pretpostavimo da društvo „S“ ima obaveze prema društvu „P“ u iznosu 40.000,00 KM. Za potrebe konsolidovanja, pretpostavimo da je akumulirana dobit na dan 01.01.2013.godine iznosila 600.000,00 KM. Kako je iznos akumulirane dobiti na dan 01.01.2010.godine iznosila 380.000,00 KM, knjigovodstvena vrijednost društva „S“ se povećala za 220.000,00 KM za period 2010.-2012. Saznanja o pojedinačnim aktivnostima i bilansnim pozicijama u proteklim periodima nisu neophodna, konačno objavljene pozicije objavljene od strane društva „S“ pomaže u postupku konsolidovanja.

GodinaNeto dobit društva

„S“Isplaćene dividende

Povećanje knjigovodstvene

vrijednosti

Akumulirana dobit

2010. 100.000,00 40.000,00 60.000,00 440.000,002011. 140.000,00 50.000,00 90.000,00 530.000,002012. 90.000,00 20.000,00 70.000,00 600.000,00

330.000,00 110.000,00 220.000,00

Za 2013.godinu, tekući period, pretpostavimo da je društvo „S“ objavilo neto dobit od 160.000,00 KM i isplatilo dividende od 70.000,00 KM. Budući da primjenjuje metodu udjela, društvo „P“ priznaje zaradu od 160.000,00 KM. Nadalje, trošak amortizacije od 7.000,00 KM za 2013.godinu također se mora evidentirati od strane matičnog društva. U skladu s tim, društvo „P“ objavljuje udjel u dobiti zavisnog društva za pomenuti period od 153.000,00 KM (160.000,00 – 7.000,00).Tokom perioda, početna cijena sticanja će se uskladiti za:

Godišnji iznos dobiti društva „S“ Primitka dividendi od društva „S“ Priznavanje godišnjeg iznosa troška amortizacije na višak fer u odnosu na knjigovodstvenu

vrijednost

U narednom prikazu analizirat će se promjene na računu udjela u društvo „S“ na dan 31.12.2013.godine.

DRUŠTVO „P“račun udjela u društvo „S“ na dan 31.12.2013.

metoda udjelaFer vrijednost cijene sticanja 800.000,00Evidencije iz prethodnih perioda:Dobitak društva „S“2010 100.000,002011 140.000,002012 90.000,00 330.000,00Isplaćene dividende – društvo „S“2010 (40.000,00)2011 (50.000,00)2012 (20.000,00) (110.000,00)Trošak amortizacije na višak2010 (7.000,00)2011 (7.000,00)2012 (7.000,00) (21.000,00)Evidencije u tekućem periodu – 2013.god.Dobit tekućeg perioda 160.000,00Isplaćene dividende – društvo „S“ (70.000,00)Trošak amortizacije na višak (7.000,00) 83.000,00Udjeli u društvo „S“ - 31.12.2013. 1.082.000,00

Potrebno je provesti nekoliko koraka kako bi se došlo do konačnih konsolidovanih izvještaja. Imovina, obaveze, prihodi, i rashodi zavisnog društva se pridodaju istoimenim računima kod matičnog društva. Neamortizovani dio raspodjele fer vrijednosti na datum sticanja također se uključuje zajednosa tekućim troškom a mortizacije obračunat na razliku između fer i knjigovodstvene vrijednosti sredstava. Račun udjela i dobitka od udjela se eliminišu na teret računa

vlasničkog kapitala zavisnog društva. Unutargrupne isplate dividendi se eliminišu, dok isti tretman ima i račun obaveza između dva društva.

Konsolidacijska evidencija S

Prava konsolidacijska evidencija poništava recipročne iznose knjigovodstvene vrijednosti zavisnog društva na početku perioda. Račun kapitala društva „S“ na dan 01.01.2013.godine se eliminiše zajedno sa knjigvovodstvenom vrijednošću dijela računa udjela kod matičnog društva. Znači, eliminiše se iznos od 820.000,00 KM umjesto ranijeg iznosa od 600.000,00 iz 2010.godine. Obe pozicije su se promjenile u periodu 2010.-2012.godina. Aktivnosti društva „S“ prouzrokovale su povećanje akumulirane dobiti za 220.000,00 KM. društvo „P“ budući da primjenjuje metodu udjela stvorit će isti efekt na račun udjela u društvo „S“ (ostvarena dobit od 330.000,00 KM umanjena za isplaćene dividende od 110.000,00 KM).Račun akumulirane dobiti društva „S“ se eliminiše, dobit koju je ovo društvo ostvarilo od momenta sticanja se i dalje obuhvata u konsolidovanim izvještajima. Sruštvo „P“ na akrualnoj osnovi vrši priznavanje dobiti na godišnjem nivou na osnovu primjene metode udjela. Stoga, eliminacija računa akumulirane dobiti zavisnog društva je neophodna; dio je zarađen prije samog datuma sticanja dok je ostatak bio priznat i evidentiran od strane matičnog društva.Evidencija „S“ eliminiše navedeno na početku 2013.godine umjesto na kraju izvještajnog perioda. Postupak konsolidovanja je za nijansu jednostavniji razdvajajući utjecaj prethodnih aktivnosti od transakcija koje su se dogodile u tekućem periodu. Stoga, sve evidencije u radnoj tabeli na specifičan način ukazuju na prethodne pepriode („S“ i „A“) ili na tekući period („I“, „D“, „E“ i „P“).

Konsolidacijska evidencija A

U početnoj konsolidaciji (2010.godine), izvršena je raspodjela iznosa fer vrijednosti od 200.000,00 KM, ali na te pozicije se sada mora obračunati amortizacija za tri godine. Kao što je prethodno izračunato za protekla tri perioda (3 godine) obračunata amortizaocija iznosi 21.000,00 KM, a ostatak za raspodjelu iznosi 179.000,00 KM. Raspodjela tog iznosa na pojedinačne bilansne pozicije je također određen u prethodnim izračunima, što se provodi kroz evidencije „A“.

Konsolidacijska evidencija I

Kao i prethodno, evidencijama se eliminiše evidentirana dobit od udjela od strane drušrva „P“ (153.000,00 KM) u vezi sa vlasničkim udjelom u društvu „S“. Prihodi i rashodi zavisnog društva se uključuju u konsolidovane financijske izvještaje.

Amortizacija razlike fer vrijednosti na dan 01.01.2013.godine

RačunPočetna

raspodjelaGodišnji amortizacija na višak fer vrijednosti Stanje

31.12.2013.2010 2011 2012Zaštitni znak 20.000,00 0,00 0,00 0,00 20.000,00Patenti 130.000,00 13.000,00 13.000,0 13.000,00 91.000,00Oprema (30.000,00) (6.000,00) (6.000,00) (6.000,00) (12.000,00)Goodwill 80.000,00 0,00 0,00 0,00 80.000,00

200.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 179.000,00

Konsolidacijska evidencija D

Evidencijom se poništava 70.000,00 KM isplaćenih unutargrupnih dividendi koje su isplaćene od strane društva „S“ prema društvu „P“ u tekućem periodu.

Konsolidacijska evidencija E

Trošak amortizacije obračunat na razliku fer i knjigovodstvene vrijednosti stalnih sredstava na datum sticanja se pojedinačno evidentiraju u tekućem periodu.

Konsolidacijska evidencija P

Posljednja evidencija uvodi novi element u postupak konsolidovanja. Kako je pomenuto ranije, unutargrupne transakcije obaveza ne odnose se na treće strane. Stoga, moraju se eliminisati unutargrupna potraživanja i obaveze između društava „P“ i „S“ u iznosu od 40.000,00 KM, jer se na društvo gleda kao na jedinstvenu ekonomsku cjelinu.

Račun Društvo „P“ Društvo „S“Eliminacije i usklađenja

KonsolidovanoD P

Bilans uspjehaPrihodi (2.100.000) (600.000) (2.700.000)Nab.vrijed. robe 1.000.000 380.000 1.380.000Amortizacija 300.000 60.000 (E) 13.000 (E) 6.000 367.000Dobitak od udjela (153.000) 0,00 (I) 153.000 0,00Ukupno dobit (953.000) (160.000) (953.000)

Akumulirana dobitAkum. dobit 01.01. (2.044.000) (600.000) (S) 600.000 (2.044.000)Neto dobit (953.000) (160.000) (953.000)Dividende 420.000 70.000 420.000Akum.dobit 31.12. (2.557.000) (690.000) (2.577.000)

Bilans stanjaTekuća sredstva 1.705.000 500.000 (P) 40.000 2.165.000Udjeli u „S“ 1.082.000 0,00 (D) 70.000 (S) 820.000 0,00

(A) 179.000(I) 153.000

Zaštitni znak 600.000 240.000 (A) 20.000 860.000Patenti 540.000 420.000 (A) 91.000 (E) 13.000 1.038.000Oprema (neto) 420.000 210.000 (E) 6.000 (A) 12.000 624.000Goodwill 0,00 0,00 (A) 80.000 80.000

Ukupno imovina 4.347.000 1.370.000 4.767.000

Obaveze (1.050.000) (460.000) (P) 40.000 (1.470.000)Obične dionice (600.000) (200.000) (S) 200.000 (600.000)Dionička premija (120.000) (20.000) (S) 20.000 (120.000)Akum.dobit 31.12. (2.577.000) (690.000) (2.577.000)Kapital i obaveze (4.347.000) (1.370.000) 1.293.000 1.293.000 (4.767.000)

KONSOLIDACIJA NAKON DATUM STICANJA –METODA POČETNE VRIJEDNOSTI I METODA PARCIJALNOG UDJELA

Metod sticanja u tekućem periodu

Matično društvo može donjeti odluku da koristi metodu početnog vrednovanja ili meto djelomičnog udjela za potrebe internog izvještavanja umjesto metode udjela. Primjena aternativnih metoda mjenja bilansne pozicije kod matičnog društva tokom vremena i, stoga, same postupke konsolidovanja koje je neophodno provesti prilikom sastavljanja konsolidovanih financijskih izvještaja. Ipak, izborom jedne od ponuđenih metoda ne utječe na sve pozicije konsolidovanih financijskih izvještaja koje se objavljuju.Kada društvo primjenjuje metodu udjela, eliminiše resipročne račune (bilansne pozicije), priznaje neamortizovanu raspodjelu fer vrijednosti na specifične račune, i evidentira trošak amortizacije tekućeg perioda. Primjenom metode početnog vrednovanja ili metode parcijalnog udjela nema utjecaja na te osnovne postupke. Iz tog razloga, broj konsolidacijskih evidencija ostaje isti bez obzira na primjenu odabrane računovodstvene metode.U stvarnosti, samo tri računa kod matičnog društva trpe promjene ovisno o primjeni odgovarajuće računovodstvene metode vrednovanja udjela:

Račun udjela Priznavanje dobitka od udjela u zavisnom društvu Akumulirana dobit zavisnog društva (u periodu nakon datuma sticanja)

Konsolidacijska radna tabela na dan 31.12.2010.Metoda početnog vrednovanja (ulaganja)

Račun Društvo „P“ Društvo „S“Eliminacije i usklađenja

KonsolidovanoD P

Bilans uspjehaPrihodi (1.500.000) (400.000) (1.900.000)Nab.vrijed. robe 700.000 250.000 950.000Amortizacija 200.000 50.000 (E) 13.000 (E) 6.000 257.000Dobitak od udjela 40.000 0,00 (I) 40.000 0,00Ukupno dobit (640.000) (100.000) (693.000)

Akumulirana dobitAkum. dobit 01.01. (840.000) (380.000) (S) 380.000 (840.000)Neto dobit (640.000) (100.000) (693.000)

Dividende 120.000 40.000 (I) 40.000 120.000Akum.dobit 31.12. (1.360.000) (440.000) (1.413.000)

Bilans stanjaTekuća sredstva 1.040.000 400.000 1.440.000Udjeli u „S“ 800.000 0,00 (S) 600.000 0,00

(A) 200.000Zaštitni znak 600.000 200.000 (A) 20.000 820.000Patenti 370.000 288.000 (A) 130.000 (E) 13.000 775.000Oprema (neto) 250.000 220.000 (E) 6.000 (A) 30.000 446.000Goodwill 0,00 0,00 (A) 80.000 80.000Ukupno imovina 3.060.000 1.108.000 3.561.000

Obaveze (980.000) (448.000) (1.428.000)Obične dionice (600.000) (200.000) (S) 200.000 (600.000)Dionička premija (120.000) (20.000) (S) 20.000 (120.000)Akum.dobit 31.12. (1.360.000) (440.000) (1.413.000)Kapital i obaveze (3.060.000) (1.108.000) 889.000 889.000 (3.561.000)

Jedina razlika koja se nalazi u konsolidacijskog radnoj tabeli odnosi se na one promjene koje se događaju u periodima nakon datuma sticanja. Za ilustraciju potrebnih promjena primjenom alternativnih računovodstvenih metoda, potrebno je izvršiti rekonstrukciju konsolidacije društva „P“ i društva „S“ na dan 31.12.2010.godine. Prethodna tabela prikazuje konsolidacijsku radnu tabelu za 2010.godinu kada društvo „P“ odluči primjenjivati metodu početnog vrednovanja. Naredna tabela prikazuje isti postupak uz pretpostavku da matično društvo odluči primjenjivati metodu parcijalnog udjela. Svaka evidencija koja je obilježena je ustvari razlika koja se odnosi na uporedni prikaz konsolidovane radne tabele prilikom primjene metode udjela za 2010.godinu.

Konsolidovana radna tabela na dan 31.12.2010.godineMetoda parcijalnog udjela

Račun Društvo „P“ Društvo „S“Eliminacije i usklađenja

KonsolidovanoD P

Bilans uspjehaPrihodi (1.500.000) (400.000) (1.900.000)Nab.vrijed. robe 700.000 250.000 950.000Amortizacija 200.000 50.000 (E) 13.000 (E) 6.000 257.000Dobitak od udjela 100.000 0,00 (I) 100.000 0,00Ukupno dobit (700.000) (100.000) (693.000)

Akumulirana dobitAkum. dobit 01.01. (840.000) (380.000) (S) 380.000 (840.000)Neto dobit (700.000) (100.000) (693.000)Dividende 120.000 40.000 (I) 40.000 120.000

Akum.dobit 31.12. (1.420.000) (440.000) (1.413.000)

Bilans stanjaTekuća sredstva 1.040.000 400.000 1.440.000Udjeli u „S“ 860.000 0,00 (D) 40.000 (S) 600.000 0,00

(A) 200.000(I) 100.000

Zaštitni znak 600.000 200.000 (A) 20.000 820.000Patenti 370.000 288.000 (A) 130.000 (E) 13.000 775.000Oprema (neto) 250.000 220.000 (E) 6.000 (A) 30.000 446.000Goodwill 0,00 0,00 (A) 80.000 80.000Ukupno imovina 3.120.000 1.108.000 3.561.000

Obaveze (980.000) (448.000) (1.428.000)Obične dionice (600.000) (200.000) (S) 200.000 (600.000)Dionička premija (120.000) (20.000) (S) 20.000 (120.000)Akum.dobit 31.12. (1.420.000) (440.000) (1.413.000)Kapital i obaveze (3.120.000) (1.108.000) (3.561.000)

Primjena metode početnog vrednovanja – 2010.godina

Metoda početnog vrednovanja teoretski je suprotna metodi udjela, postoji nekoliko razlika prilikom izvještavanja. U periodu sticanja, račun dobitka i račun udjela društva „P“ u zavisno društvo su jedini računi na koji odabrana metoda ima utjecaja.Kod metode početnog vrednovanja, priznavanje dobiti u 2010.godini je ograničeno na isplaćene dividende od 40.000,00 KM od strane matičnog društva; ne priznaje se dobit na akrualnoj osnovi. U isto vrijeme, račun udjela zadržava početnu vrijednost od 800.000,00 KM. Za razliku od metode udjela, nije potrebno provoditi nikakva usklađenja na računu udjela kod matičnog društva u vezi sa aktivnostima u tekućem periodu, dividendi zavisnog društva, ili amortizaciju bilo kakvog viška do fer vrijednosti stalnih sredstava.

Konsolidacijska evidencija S

Kao i kod prethodne evidencije „S“, iznos od 600.000,00 Kmna računu udjela se eliminiše zajedno sa početnom vrijednošću računa vlasničkog kapitala kod zavisnog društva. Obje vrijednosti su jednake neto imovini društva „S“ na dan 01.01.2010.godine, i stoga, moraju se međusobno eliminisati. Ta evidencija ne ovisi od računovodstvene metode koja se koristi.

Konsolidacijska evidencija A

Višak fer vrijednosti nad knjigovodstvenom vrijednosti neto imovine društva „S“ u iznosu od 200.000,00 KM se raspoređuje na imovinu i obaveze društva „S“ na osnovu njihove fer vrijednosti na datum sticanja. Ostatak od 80.000,00 KM se priznaje kao goodwill. Postupak je identičan sa odgovarajućim evidencijama kada se primjenjuje metoda udjela.

Konsolidacijska evidencija I

Kod metode početnog vrednovanja, matično društvo evidentira primljene dividende kao dobitak od udjela. Evidencijom „I“ eliminišu se ti dobitci od dividendi zajedno sa računom isplaćenih dividendi kod društva „S“. Sa aspekta konsolidovanja, ta dva iznosa od 40.000,00 KM predsatvljaju unutargrupni transfer novca koji nema financijski utjecaj na treće strane. Suprotno od metode udjela, društvo „P“ ne priznaje dobitak na akrualnoj osnovi, kao ni amortizaciju; te stoga nije potrebno provoditi dalje eliminacije.

Dobitak od dividendi 40.000,00Isplaćene dividende 40.000,00

Za eliminaciju unutargrupnih dobitaka od dividendi

Konsolidacijska evidencija D

Kod primjene metode početnog vrednovanja, matično društvo evidentira primljene dividende kao dobitak. Kako je ta raspodjela već eliminisana iz ukupno konsolidovanog iznosa evidencijom „I“, nije potrebno provoditi evidenciju „D“.

Konsolidacijska evidencija E

Bez obzira na računovodstvenu metodu matičnog društva, izvještajno društvo mora priznati trošak amortizacije obračunat do pune fer vrijednosti za tekući period u vezi sa raspodjelom početne fer vrijednosti. Stoga, evidencija „E“ služi za evidentiranje troška amortizacije u konsolidovanim financijskim izvještajima.U skladu s tim, korištenje metode početnog vrednovanja umjesto metode udjela mjenja jedino evidencije „I“ i „D“ u periodu sticanja. Unatoč promjeni metode, provedene evidencije se i dalje odnose na:

eliminaciju resipročnih iznosa raspodjelu dijela viška fer vrijednosti na datum sticanja evidentiranje amortizacije na ovako raspodjeljeni iznos

Postoji jedna značajna razlika između metode početnog vrednovanja i metode udjela: matično društvo u svojim odvojenim financijskim izvještajima ne provodi nikakve konsolidovane iznose kod metode početnog vrednovanja. Kako se ognoriraju sva usklađenja udjela (kao što je trošak amortizacije do fer vrijednosti), društvo „P“ neće ni objaviti neto dobit od 640.000,00 KM niti akumuliranu dobit od 1.360.000,00 KM.

Primjena metode parcijalnog udjela – 2010.godina

Kao što je pomenuto ranije, kod metode parcijalnog udjela, računovodstvene evidencije matičnog društva su ograničene na dvije periodične evidencije: godišnje priznavanje dobiti zavisnog društva na akrualnoj osnovi i evidentiranje dobitka od primljenih dividendi. Stoga, zajedno sa evidencijama matičnog društva, postoji samo nekoliko razlika kada se primjenjuje metoda parcijalnog

udjelaumjesto metode početnog vrednovanja. Računovodstvene evidencije kod društva „P“ a u vezi sa aktivnostima društva „S“ u 2010.godini prikazane su u slijedećem primjeru:

Društvo „P“Metoda početnog vrednovanja 2010.

Društvo „P“Metoda parcijalnog udjela 2010.

Novac 40.000 Novac 40.000Dobitak od dividendi 40.000 Udjeli u „S“ 40.000

Primljene dividende od društva „S“ Primljene dividende od društva „S“Udjeli u „S“ 100.000Dobitak od udjela 100.000

Priznavanje dobitka na akrualnoj osnovi

Nadalje, primjenom metode parcijalnog udjela, račun udjela u bilansnim pozicijama matičnog društva povećan je na 860.000,00 KM na kraju 2010.godine. Taj iznos je sastavljen od početne vrijednosti cijene plaćene za sticanje od 800.000,00 KM usklađene za 100.000,00 KM priznatih dobitaka od udjela i 40.000,00 KM isplaćenih dividendi. Zbog već priznatih dobitaka od udjela i isplaćenih dividendi, Evidencije „I“ i „D“ se ponovo razlikuju u radnoj tabeli. Za metodu parcijalnog udjela, dobitak od udjela u iznosu od 100.000,00 KM se eliminiše (evidencijom „I“) posljednjim evidencijama matičnog društva. Eliminacijom pomenutog dopušteno je pojedinačno objavljivanje prihoda i rashoda zavisnog društva bez dvostrukog evidentiranja. Iznos od 40.000,00 unutargrupnih isplaćenih dividendi mora se eliminisati (evidencijom „D“). Račun isplaćenih dividendi se jednostavno briše. Međutim, eliminacija dividendi iz udjela u društvo „S“ uzrokuje povećanje zbog toga što se primitak evidentira kod društva „P“ kao umanjenje tog računa. Sve ostale konsolidacijske evidencije (evidencija „S“, „A“ i „E“) su iste za sve tri računovodstvene metode.

KONSOLIDACIJA U PERIODIMA NAKON STICANJA-METODA POČETNOG VREDNOVANJA I PARCIJALNOG UDJELA

Uvođenjem dodatnih podataka za društva „P“ i „S“ na dan 31.12.2013.godine (kako je prikazano u prethodnim tabelama), postupci konsolidovanja kod metode početnog vrednovanja i metode parcijelanog udjela bit će prikazane za periode koji slijede nakon datuma sticanja. U oba slučaja, uspostavljanje odgovarajuće početne akumulirane dobiti postaje značajan cilj konsolidovanja.

Konverzija akumulirane dobiti matičnog društvana potpunu akrualnu osnovu

Konsolidovani financijski izvještaji zahtijevaju akrualni pristup kako za dobitke tako i za akumuliranu dobit. Metod početnog vrednovanja, međutim, inzistira na novčanoj osnovi za priznavanje dobiti. Metoda parcijalnog udjela samo djelimično priznaje dobitak od zavisnog društva. Stoga, ne pruža potpunu akrualnu osnovu mjerenja i vrednovanja aktivnosti zavisnog društva u dobiti matičnog društva. Kao rezultat, tokom vremena račun akumulirane dobiti matičnog društva neće prikazivati cjelokupnio priznati akrualni iznos. Nadalje, potrebno je provesti nova usklađenja u konsolidovanoj tabeli kako bi se izvršila pretvorba akumulirane dobiti s početka perioda na punu akrualnu osnovu. Ta usklađenja se provode na akumuliranoj dobiti s početka perioda zbog toga što zarada tekućeg peprioda se jednostavno pretvara na punu akrualnu osnovu kombinovanjem prihoda i rashoda

telućeg perioda. Tako dobijena dobit tekućeg perioda se dodaje na usklađenu akumuliranu dobit tekućeg perioda kako bi se postigla puna akrualna akumulirana dobit na kraju perioda.

Društvo „P“ i društvo „S“Period 2010-2012.godina

Metoda udjelaMetoda

početnog vrednovanja

Metoda parcijalnog

udjelaAkrualna dobit 330.000,00 0,00 330.000,00Dobitci od dividendi 0,00 110.000,00 0,00Amortizacija do fer vrijednosti (21.000,00) 0,00 0,00Povećanje akumulirane dobiti 309.000,00 110.000,00 330.000,00

str.99