Nakladnik: Vlastita naklada

Za nakladnika: Saa Radovi, dipl. ing.

Apokalipsa 3

Glavni urednik: Radovan Smokvina, dipl. ing.

2010

CIP Katalogizacija u publikaciji SVEUILINA KNJINICA RIJEKA UKD 821.163.42-4 ISBN 978-953-99861-2-2

1

Saa Radovi

HISTRIA TERRA NIGRACRNI KAPITAL U ISTRI

2

Radovanu Smokvini, donatoru Domovinskog rata, danas najveem borcu za pravnu Hrvatsku, zahvaljujem na financiranju tiska ove knjige.

3

Pokrali su zemlju, zaduili budue generacije. Danas ili sutra, morat e odgovarati svome narodu i vratiti opljakano! Politika elita i njene pseudodemokratske institucije ine se vrstima, ali nee dugo sruit e se kao kula od karata. Razlog je elementaran, nedostaje moral; potenje i pravda. Svijea dogorijeva, uskoro slijedi zamrzavanje plaa, mirovina, izlazak na ulice Anticivilizacijske, norme i lopovski zakoni kojima su ratni zloinci-profiteri, pretvorbeni i ini tajkuni opljakali Hrvatsku i Istru do gole koe - morat e se mijenjati. Kratke i duge cijevi specijalnih i policijskih postrojbi, okrenut e se na drugu stranu. Mievi se skrivaju u svoje rupe. Plodna polja kriminala presuuju, treba osigurati kapital, nai utoite. Za mnoge je lijepa Istra rjeenje.

4

PAR RIJEI PRIJE 5

Na poetku mojeg dubljeg zanimanja za Istru, naao sam se u venetskom gradiu Castelfranco Veneto. U maloj i ba ne previe impozantnoj knjiari, naiao sam na veliku koliinu naslova koje tretiraju Istru. Bilo je to pravo bogatstvo. Na primjer mala knjiica koja opisuje endemsko cvijee Istre i niz drugih veih ili manjih volumena o svakojakim temama o Istri. Privuklo me, u toj raskoi naslova, spominjanje Istre kao; Istria Romantica, pa Istria Magica i Istria Nobilissima. Iznenadilo me koliko znanja i spoznaja ima o ambijentu kojeg smatram svojim, a o kojem neke osobe znaju daleko vie. Isto tako ini mi se nestvarnim, da se o tako silnom bogatstvu saznanja u Istri, malo zna. Na navedenu brojnost tema, sada se, na neki nain, pribraja i ova knjiga koju drite u ruci. Kaem na neki nain, jer od gore navedenih ugodnih opisa Istre, HISTRIA TERRA NIGRA djeluje kao antipod. Takav sadraj, po realnom opisu brutalnosti sadanjeg vremena, odudara od svih dosadanjih opisa ovog romantinog, maginog i plemenitog ambijenta. Autor si je dao mnogo truda da ue u trag i pronae informacije koje odreenim osobama i svojevrsnim igraima s naim sudbinama, nije stalo da ih ira javnost zna. A radi se o ivotnim interesima svakog pojedinca, cijelog drutva, odnosno po vrhovniku o stoci sitnog zuba. Autor takoer iskazuje silnu graansku hrabrost i uz veliku dozu osobnog rizika, navodi imena tih igraa. Povezuje osobe s etiki upitnim ili kriminalnim zahvatima, koji su doveli do tune sadanjosti stanovnika ovog poluotoka. To to u drugim dijelovima ove jadne, pokradene i devastirane zemlje nije bolje, to mi ne moe biti utjeha. Da mi je jo samo znati zato se jo pjeva; Lijepa naa... ili pak Krasna zemljo...? Nema tu nita lijepog, niti krasnog za veliki, za preveliki broj graana. Pa i ako neki smatraju da nije sve pokradeno, injenica je da nismo upoznati, da ne znamo to nam je jo realno preostalo. Zaboravljamo, da ovoj Bandi lopovskoj graani nisu dali mandat da uzimaju ono to nisu stvorili, da rasprodaju ono to nije njihovo.6

Prozranost radnikih novanika, svakodnevni jad domaica, ograniena mogunost uenja i studiranja, sramotno stanje bolnica, mizerno umirovljeniko preivljavanje, gubljenje radnih mjesta i niz drugih ne ba bajnih ugoda ine nau svakodnevnicu. S druge strane postoji buljumenta rastronih glodavaca naih dobara. Primjer; preobilno plaeni, ali nesposobni ministri, osiromaili su, devastirali i prezaduili ovu dravu i drutvo. Ako je netko nesposoban, a predobro plaen za mizerni ili ak negativni uinak svojih djela, onda je to nemoralno. Ako je pak ta osoba k tome i neodgovorna onda je to zloin, zloin prema graanima. Kada pak te osobe kradu, onda je to kriminal. Veliki kriminal, jer uzimaju graanima koji su im poklonili povjerenje. Neosporna je injenica da su svi, ama ba svi problemi u ovoj dravi stvoreni od politike elite. Ta politika i politikantska druina trebala bi biti hitno smijenjena. Autor nam ne ostavlja samo turobne informacije o zloinakim rabotama, ve nam daje i smjernicu to treba uiniti. Ako svi mi ponemo djelovati, ako odgovorno, smjelo i s pravom zbacimo tu Bandu lopovsku tada nas vie nee tretirati kao spomenutu stoku. Moi emo ponovo, ponosno biti Njegovo velianstvo -- graani. Imajmo na umu da Oni nisu jaki ve smo mi slabi, slabi i uplaeni. Tu slabost su nam Oni inducirali, taj strah su nam Oni nametnuli. Kaimo ve jednom odluno: Dosta. Zbacimo tu besramnu, tu beskrupuloznu, tu ljigavu zloinaku bandu. Nemojmo se zavaravati da e to uiniti netko drugi umjesto nas. Ne dozvolimo im da budu gospodari naih sudbina. Nemogue je u jednoj knjizi opisati sve, ama ba sve zloinake rabote i autor nema takvu pretenziju. Prava vrijednost ove knjige je u nastojanju autora da nas ohrabri da djelujemo. Ivan Pauletta.

7

HISTRIA TERRA NIGRA

8

Istra je poluotok na sjevernom dijelu Jadranskog mora s povrinom od 3476 kvadratnih kilometara. Ime, Istra potjee od plemena Histri. Ta zasebna cjelina u geografskom i povijesnom smislu, nedvojbeno pripada u najljepi dio Europe. Po geografskim parametrima Istra je okruena Jadranom, sa sjeverozapada i sjeveroistoka omeena je Ukom i pobrem iarije. Protee se blagim padinama i mirnim rijekama sve do fantastinih Briona1 i drevne Pule, pune vrijednih arheolokih spomenika. Vrh poluotoka zavrava umovitom Premanturskom puntom, proglaenom parkom prirode, pod nazivom Kamenjak. U povijesnom smislu Istra je takoer jedinstvena u odnosu na podruja junoslavenskih skupina. Od 177. godine kada su Rimljani pokorili Histre koji su ivjeli na tom podruju, nije bilo autohtone vlasti. Padom zapadnog Rimskog Carstva 476. godine Istru zauzimaju Langobardi i Goti, a krajem 6. stoljea, dolaze Slaveni i grade svoja prva naselja. Tijekom stoljea broj stanovnika drastino se mijenja, ratovi i 41 epidemija kuge nekoliko su puta u potpunosti opustoili Istru. O tome svjedoi i odluka Serenisime iz 1376. godine da napui tu zemlju jer ...nema dovoljno ljudi ni za prehranu ni za obranu.... U tom doseljavanju, najvie ima Slavena iz krajeva ugroenih Turcima, ali nisu jedini. Doseljavaju tada i Grci i Albanci. Vladari se esto mijenjaju, svaki novi vladar oslobaa Istru od prijanjeg, ali Istra nikada nije imala slobodu i svoju vlast. Tako je i 1945. godine Istra osloboena, a sastavnim dijelom Jugoslavije postaje 1947. godine Parikim sporazumom. Ostali dijelovi te bive dravne tvorevine, od Slovenije do Makedonije, u odreenim povijesnim razdobljima, imali su svoju vlast ili barem izvjesnu samostalnost. ak i u doba takozvanog mranog perioda komunizma, est bivih republika razvijale su neku vrstu1 Naziv Brioni spominje se prvi puta 1421. godine (grki: bryon = morska mahovina). Noviji naziv, Brijuni dvojben je zbog promjene o u ju koja nije lingvistiki utemeljena.

9

samouprave. Nasuprot tomu Istra, iako po mnogoemu zasebna, nikada nije imala mogunost odluivanja. Vjekovima iskoritavana i ugnjetavana od stranih vladara, ni nakon spomenutog prikljuenja FNR Jugoslaviji - nije izborila svoju samostojnost kao republika ili kao autonomna pokrajina. Da je istarski poluotok raj na zemlji, potvruje i injenica da je najvei hedonist svih vremena, Tito, odabrao Istru za svoje stanite. Taj prvi i posljednji jugoslavenski diktator, u uivanju u ivotu, nadvisio je sve rimske imperatore, careve, kraljeve i prebogate eike. Okruen najljepim enama i egzotinih ivotinjama iz cijelog svijeta, uz preobilne gozbe, najbolji whisky i kubanske cigare, Tito je svoje bajkovite Brione uvao kao oi u glavi. Malobrojno autohtono stanovnitvo protjerao je s otoka, a garda do zuba naoruanih dvometraa, brinula se da bez njegove dozvole niija noga ne moe stupiti na Brionski arhipelag. Nakon Titove smrti, njegov najmlai general i prvi hrvatski diktator, Franjo Tuman nije znao uivati u fascinantnom brionskom raju. U stalnoj, uzaludnoj elji da kopira u svemu svoga uzora, uspio je kopirati samo Titovu maralsku odoru u kojoj se kooperio na paradama. Tumanova jedina preokupacija bilo je zgrtanje milijuna DEM i dolara za sebe i svoju porodicu, te se po tome moe usporeivati jedino s afrikim diktatorima 20. stoljea. Za sve ostalo Franjo Tuman nije imao ni smisla, ni vremena. Stvaranje drave Hrvatske bilo mu je u drugom planu. Neosporna geografska ljepota, poloaj u srcu Europe i kompaktna prostorna cjelina, karakteristike su koje izdvajaju Istru od ostalog korpusa Hrvatske. Diferentne odrednice obiljeavaju i ljude koji ovdje ive tisuama godina. Previranja, ratovi, teke boletine i stalni pritisak stranih vladara za potiranjem autohtonih korijena rezultirale su prkosom istarskog ivlja. Iako nikada nije izborena samostalnost, sauvan je identitet, jezik i tradicija. Istranin ili bolje rei Istrijan, (od najstarijeg naziva, Histria) tih je, povuen, stabilan, tolerantan, radin i nadasve vrstog 10

karaktera. Za razliku od ostalog ivlja s podruja Hrvatske i bive Jugoslavije koje je u veini preesto nabijeno iracionalnim nacionalovinizmom, Istrijani imaju daleko realniji, tolerantniji i civiliziraniji stav. Ljudske vrijednosti vie se cijene nego brojanje krvnih zrnaca. Zbog spomenutih prirodnih elemenata, ali i zbog vieg civilizacijsko etikog standarda, Istra kao izdvojena cjelina blia je Europi nego Zagrebu. Ostaju pitanja bez odgovora: Zasluuje li Istra, Hrvatsku?, ili - zasluuje li Hrvatska, Istru?. No, kao to u svakom itu ima kukolja, tako i u svakoj zajednici ima lopova i kriminalaca. Ni Istra nije izuzetak. U okruju i granicama Hrvatske koja je od svoga osnutka stvarana na kriminalnim temeljima, bilo je lako ui u tamni svijet ratnog i pretvorbenog profiterstva. U kolopletu politike i kriminala, istarski zloinci uspjeno su se povezali s hrvatskom metropolom, pa i s podzemljem Europe. Crni kapital procurio je prema Istri i mnogostruko se povratio na privatne bankovne raune istarskih i inih lopova. U bescjenje rasprodana, djevianski netaknuta biserna obala pretvorena je u skupa graevinska podruja namijenjena betonskim apartmanima. Ni blage padine i stoljetne ume u unutranjosti, banda lopovska nije potedjela. Zloinakim Zakonom o golfu omoguena je daljnja kastracija lijepe Istre. Zbog Judinih 30 kuda Plominom, Rockwoolom i Katijunom, korumpirana istarska politika elita uinila je od svoje romantine Istre europsko smetlite. Nije potrebno dodati da je na svaki kapitalni pljakaki projekt udaren peat dravne ali i lokalne politike. Novo desetljee donosi nove probleme i nove perspektive. Danas se Istra, odnosno Hrvatska, polako ali neminovno pribliava Europi. Kriteriji i zakoni morat e se mijenjati. Anticivilizacijske moralne (itaj: nemoralne) norme i lopovski zakoni kojima su ratni zloinci-profiteri i pretvorbeni tajkuni opljakali Hrvatsku i Istru do gole koe, morat e se mijenjati. Hrvatska sa svojim vrsto umreenim politiko11

kriminalnim miljeom sve vie se trese. Krilatica Tko je jamio, jamio! dolazi u pitanje. Iako Hrvatski sabor fanatino odgaa tretirati povrat nezakonito steene imovine povrat imovine kuca na vrata, te postaje imperativ i neminovnost. Veina ekonomskih strunjaka zbog uvanja svojih radnih mjesta i poloaja u javnim nastupima, daje sterilne i plaljive izjave. Zato treba izdvojiti korektan odgovor dr. sc. Slavka Kulia s Ekonomskog instituta u nedavnoj TV emisiji. Na upit hoe li biti vraeno Hrvatskoj sve to je nezakonito otueno, Kuli je kazao da hoe. Voditelj je upitao odnosi li se to i na Mudriniev i njemaki THT, Inu i Todoriev Konzum?

"Ja znam da e biti vraeno sve to je nezakonito otueno i to e biti nuno, i EU e nas podrati u tome. I THT i Ina i sve to o emu se danas govori je nezakonito otueno od hrvatske stvarnosti i radnika, ije je to", kazao je Kuli.Povrat imovine najgora je nona mora za veinu saborskih zastupnika i lanova Vlade, kao i za hrvatske i istarske zloince. Zatvorska kazna, manje je zlo povrat imovine je ono ega se najvie plae. Zagorec, Petra i ostala bogata zatvorska elita - ute i ekaju. Njihove porodice ive u blagostanju, a opljakani milijuni dolara i eura na sigurnim su mjestima. Nitko, a ponajmanje Hrvatski sabor, ne trai da banda lopovska vrati opljakano. Razlozi su poznati. Mnotvo zastupnika iz svih mandata, kao i dobar dio ostale politike elite ostao bi bez igdje iega. Uz zatvorske kazne! Svijea dogorijeva. Strah se uvlai u hrvatsku elitu, boje se sudbonosnih pitanja: Odakle ti to? i Jesi li platio porez na to? A jo se vie boje konfiskacije nezakonito steene imovine. vrsta mrea Bande lopovske jo uvijek odolijeva naletu. Ali, nee dugo Iako se Vlada, Hrvatski sabor, DORH, sudovi i ostale pseudodemokratske institucije ine vrstima sruit e se kao kula od karata. Razlog je egzaktan, nedostaje moral; potenje i elementarna pravda. Pokrali su zemlju, 12

zaduili budue generacije. Danas ili sutra, morat e odgovarati svome narodu i vratiti opljakano! Mievi se skrivaju u svoje rupe. Plodna polja kriminala presuuju, treba osigurati kapital, nai utoite. Za mnoge je lijepa Istra - rjeenje. Po geolokom sastavu klasifikaciju Istre odredio je Norbert Krebs u svojoj knjizi "Die Halbinsel Istrien" (Poluotok Istra), objavljenoj u Leipzigu davne 1907. godine. On Istru dijeli na tri reljefne cjeline: Bijela Istra podruje je kra i vapnenakih goleti koje su nastale krenjem uma. Siva Istra sredinja je zona gline sive boje. Crvena Istra nazvana je po zemlji crvenici u niskom i primorskom podruju koje se protee prema vrhu poluotoka. Rimljani su Istru nazivali Histria terra magica zbog svoje magine privlanosti. Dva tisuljea kasnije arobna Istra dobiva novo ime, Histria, terra nigra! Tri imena; Bijela, Siva i Crvena Istra sjedinila su se u jedno; Crna Istra. Utoite crnog kapitala! Ova knjiga, posljednja iz trilogije (uz Tko je jamio, jamio i Vratite opljakano, bando lopovska), povijesni je dokument o traginoj tranziciji na ovim prostorima u kojoj je vlast opljakala vlastiti narod. To je cjelina od nasumice odabranih isjeaka iz opusa Crne Istre. Ujedno, to je arhetipska pria o borbi izmeu dobra i zla, o tekoj i dugotrajnoj borbi za bolje i potenije sutra. Prije 30 godina poelio sam dio svog ivota provesti u etnjama po zelenoj Premanturskoj punti na vrhu Istre. Ove, 2010. godine elja mi se ispunila. Okruen sam visokim borovima, bijelim kamenom i kristalnim morem na najljepem komadiu planeta Zemlja. Ali, neu provoditi sate i dane samo u dugim etnjama ili u razgovorima ugodnim uz au crnog vina. Neu biti dio kukavne stoke sitnog zuba koja me i ovdje okruuje na ulicama i u kafiima kad se 13

odmaknem od kamena i mora. Neu pognuti glavu i tiho aputati da nije dobro! Trait u da hrvatska i istarska Banda lopovska vrate ono to su pokrali i opljakali mojoj domovini. Borit u se glasom i perom - ako treba i drukije! I neu da Crna Istra ostane Crna Istra.

14

KRAVE S TRUMBUJE

15

Nikada ne govori o prolosti stara je uzreica koju mnogi svojataju, izmeu ostalog i Dalaj Lama. U svakodnevnoj, uvjetno reeno, povrnoj komunikaciji ova uzreica nije loa. esto se dogodi da nas susjed ili poznanik zadavi priama iz prolog vremena o svojim roditeljima, djeci ili o nekim njegovim poznanicima koje vi ne poznajete. Najprije sluamo, a zatim se iskljuimo Dakle, dobro je u razgovoru izbjegavati prolost, no s pisanom rijeju situacija je drukija. Prolost nam daje temelj, ishodite, izvore i informacije na kojima gradimo tekst i sr svake dublje konotacije. Crna Istra ne bi bila Crna Istra da se ne zavuemo barem dva desetljea unatrag, u prolost, u vrijeme jo jednog osloboenja ove zemlje i ove terase na kojoj sjedim i pokuavam pisati. Jutro je 1. travnja ljeta Gospodnjeg 2010. Dan je to kad se ljudi ale, varaju prijatelje svoje, ali im kasnije kau istinu. Svi se smiju, radost u ivotu, proljee Preda mnom je ekran laptopa i otvoren prazan dokument, nije vie kao nekad list bijelog papira i pero. Ne znam je li dobro vrijeme za poetak ili nije. Ipak je taj Prvi april nepoten, pun lai i prijevare, a toga mi je dosta, previe Zastajem, zraka sunca probija oblake, uzimam dalekozor da pogledom potraim krave na Trumbuji, nenastanjenom otoiu nasuprot moje kue. Ista slika kao juer i prekjuer. Krave mirno pasu krto raslinje, ne misle o sutra, o jeseni ili prosincu kad e nam moda zamrznuti mirovine, plae, moda izdati tokice, bonove ili markice za kruh i mlijeko. Moda, a moda nee biti ni tokica? Dobro je da imamo ukera, on nam je za ovaj Prvi april priredio jo jednu alu, poivio da Bog da, jer ipak e ovaj mjesec stii mirovina. Uzeo je na ministar novih pola milijarde kuna kredita i kae da to nije kredit, kae to nije nikakav dug. Valjda nam je netko poklonio pola milijarde. Ne vjerujem da lae, vjerojatno se ali Prvi je april! Dodaje uker da smo duni samo 44 milijarde eura, valjda je i to prvoaprilska ala. Nitko iv ne

16

zna koliki nam je dug, svakako je vei, uh, puno vei od te 44 milijarde. Ali, lako emo Gledam taj otoi Trumbuju i razmiljam iako nije ni zdravo, ni dobro razmiljati. teta to taj maleni komadi kopna nije Island, odmah bih otplovio do njega. Tamo su pametni ljudi, nisu glupa stoka sitnog zuba. Islanani ne priznaju lopovske dugove. Prije nekoliko dana, na referendumu, s 93,1 posto odbili su platiti Engleskoj i Nizozemskoj 5,3 milijarda dolara dugova triju nacionalnih banaka. Te tri banke pod dravnom kontrolom od 2008. godine cijelo su desetljee uivale u trinoj slobodi nakon Vladine privatizacije krajem 1990-ih ukratko, krale. Prepoznatljivo, zar ne? Razlika je to nae banke zatiene vladajuom mafijom kradu otrije, vie i bez ikakvih obzira. Jo je vea razlika u mentalnom sklopu. Po tome su Islanani daleko iznad kastorski poniznog, plaljivog hrvatskog puka. Prosvjednici su bacali crvenu boju po fasadama kua i po automobilima zaposlenika propalih banaka Kaupthing Bank, Landsbanki i Glitnir Bank, izraavajui svoj bijes. Vlada je imenovala Povjerenstvo za istragu financijskih zlouporaba i identificirala vie od 20 kriminalnih sluajeva. Ne treba sumnjati da e tube koje slijede imati poten i realan zavretak. To nije Hrvatska, oni nemaju Mladena Bajia i comp. - na Islandu institucije zaista rade svoj posao. A, to je s nama? Hoemo li mi desetljeima plaati dugove naih zloinaca, ratnih, pretvorbenih i inih? Ima li za nas lijeka? Ima!!! Postoje dvije solucije. Prva, neki kau da nije dobra; uzeti kamenje u ruke, batine i puke s tavana ili iz podruma i krenuti na Markov trg. Rezultat bi bio dobar (sve je bolje nego ovaj lopovluk!), ali nain nije primjeren Europi u 21. stoljeu. Druga solucija vrlo je dobra, pa i demokratska; narodni referendum!!! Dobar primjer je spomenuti Island! Znam, Banda lopovska borit e se protiv referenduma, ako treba i dugim cijevima, ali referendum je jedini realni, demokratski i 17

mirni izlaz iz mafijske kaljue u kojoj ivimo. Ako nismo ovce ili one krave s Trumbuje, odbit emo plaanje svih dugova koje su nam lopovi s Markovog trga i ostali lopovi nabili. Imamo pravo na to nismo se Mi zaduili nego Oni. Hrvatska moe opstati samo ako natjeramo lopove da vrate sve ono to su opljakali. Sputam dalekozor, blago kravama, nikuda ne ure, bit e trave i sutra i prekosutra. Ni ja neu uriti, zabiljeit u svoja razmiljanja kasnije. Otvaram portale, ali neu gledati tekstove koje pie moj suradnik i prijatelj Domagoj na www.necenzurirano.com. turi su to podaci, gole istine koje nitko ne moe pobiti. Imam zdravo srce, ali u mojim godinama moe se svata dogoditi ako se uzbudim. A, tu je i moj PTSP. Domagoj napada nae ministre, vlast - pa nisu oni valjda takvi? Ah, taj Prvi april, smijem se, iako nikome od nas nije do smijeha. Njima je! Smiju nam se, imaju pravo, oni su zvijeri, mi smo stoka, izabrali smo ih Kradu, pljakaju, dvadeset godina i danas! No, i zvijeri, ako su odbaene, stradaju. Dva dana prije ovog Prvog aprila 2010. jedna je odbaena zvijer stradala, odvedena je u Remetinec s lisicama na rukama. Polanec! Damir Polanec, donedavno potpredsjednik Vlade RH i ministar. Najsmjenije i ujedno najtunije je kad se naa premijerka Jadranka Kosor kiselo nasmijei i uz njezinu stalnu potapalicu (naravno) stoti ili dvjestoti puta ponovi: Naravno, neka institucije rade svoj posao. Koje institucije, kakve institucije? DORH, sudovi? Najprije bi te institucije morale krenuti od zloina u splitskoj Lori (Baji), ili od zemljita na Hvaru (imonovi). Ili od stana premijerke Jadranke Kosor! alosno je i kad ministar imonovi izjavi bez ikakve grinje savjesti: Nitko nije kriv dok mu se ne dokae krivica. Spomenute dvije reenice mogu egzistirati bilo gdje ali ne u Hrvatskoj. Ovdje to ne vai! Dovoljno je svakom tajkunu, 18

pretvorbenom zloincu, ratnom profiteru i golemoj veini hrvatske politike elite postaviti arobno pitanje: Odakle ti? Ma, kakvi dokazi? Nije potrebno ekati odgovor ili dokaz. Svakom je jasno tajkunima oduzeti imovinu, ratnim zloincima - profiterima po ratnom kodeksu, metak u elo! To je elementarna pravda a ne hrvatska pseudopravda. Ta lana, podla, hrvatska pseudopravda ugradila je u svoje institucije genijalni mehanizam samoobrane; takozvani, javni interes. Ukratko; graanin ne moe, na primjer, traiti da Vidoevi, Raji ili Kerum odgovore na pitanja: Odakle ti milijuni? Jesi li platio porez na to? jer to navodno nije interes hrvatskog graanina. To bi morao initi DORH ili USKOK. Ali nee vrana vrani ne kopa oi. Runo, podlo, nepravedno! Je li Damir Polanec kriv? Pitanje za Prvi april. Pa, jasno je da Polanec, ni uz astronomska ministarska primanja ne moe imati to to ima. Ma, ljudi moji, nakrao se, napljakao se od svih nas! Ima milijune na svojim raunima. Proitajte samo kratki saetak: Damir Polanec uhien je nakon to su istraitelji doznali da je njegova bliska prijateljica Draenka Gaan trebala upravljati tvrtkom Fima Ami ltd. na Malti, koja kontrolira 10,64 posto Podravkinih dionica iz operacije Spice. To je bio dogovor Polaneca s Rankom Mimoviem, slovenskim dravljaninom zastupnikom srbijanske grupacije Fia sa sjeditem u Beogradu. On je juer u telefonskome razgovoru potvrdio da je Fia novi vlasnik Fime Ami ltd. Ustvrdio je kako je to tek prvi korak u ostvarenju namjere da Fia isplati kredit maarskoj banci OTP i tako postane "istim" vlasnikom Podravkinih dionica. I tako dalje... Jedva pratim tekst. Razumijete li vi to, dragi itatelji? Tu ima svega i svaega: tvrtka Fima Ami ltd. s Malte, Podravka, operacija Spica, Srbin sa slovenskom putovnicom, grupacija Fia iz Beograda, maarska banka OTP...

19

Nedostaje ono glavno; INA i najvei od najveih, Ivo Sanader... Ne treba ulaziti u detalje niti papagajski ponavljati: Nitko nije kriv dok mu se ne dokae da je kriv. Jedno je sigurno: Damir Polanec mora vratiti narodu sve ono to je opljakao. I milijune i nekretnine, pa i onaj mercedes kojeg smo viali na TV ekranima. A, INA i dr.sc. teatrologije, Ivo Sanader doi e na red... to je s Istrom, mojom Crnom Istrom, preokupacijom o kojoj piem ovu knjigu? Trenutak razmiljam; pa sve je Istra; i Polanec, i Kosor, i Sanader, i INA, hrvatski i istarski lopovi i zloinci... sve je to isti umreeni koloplet gadosti, kriminala, korupcije, krae, pljake... Ima vremena za ostala imena, bit e ih, ali nisu imena toliko vana koliko pogubni virus kojim je ovu zemlju otrovao Franjo Tuman prije dva desetljea. Poelo je otimanjem vile Vrus. Po uzoru na marala Tita koji je otjerao stanovnike Briona, na Vrhovnik otjerao je vlasnike vile Vrus, a onda je kupio tu vilu. Zatim je s tri milijuna DEM pokradenih od svog naroda kupio unuku banku (Kaptol). I tako dalje E, samozvani maral i samozvani vrhovnik! 1990. godine poela je crna pria, a lopovi, hrvatski i istarski nastavili su je do dana dananjeg Podiem pogled i na trenutak bjeim iz ozraja politike koja neminovno formira okruje naih ivota. To fluidno, neuhvatljivo ozraje sastavljeno od ljudi i institucija, naizgled neopasno i humano diktira nae temeljne parametre; slobodu i egzistenciju. U demokratskim zemljama to je uprava u nedemokratskim; vlast. Kod nas to nije ni jedno ni drugo nego mafija.

20

Danas se ne vide krave. Jedva raspoznajem bijeli rub obale Trumbuje, zeleni sag nije zelen nego siv zbog kine zavjese. Niski, mali otok ini se jo manjim. Daleko u pozadini jedva se naziru magleni obrisi Cresa. Lijep ali sumoran ugoaj, teta ga je jo vie pokvariti mranim mislima, teta to ne mogu iz glave istjerati slike gladnih galebova na Katijunu. Danas sam bio tamo. Cesta od Pule do Premanture najljepa je cesta u Istri. Od samog poetka, od skretanja s pulske zaobilaznice, prati je gusta uma borova i visokih pinija, s prodorima otvorenih vidika prema moru. S te lijepe ceste, na etvrtom kilometru od Pule skrenuo sam ulijevo na blatnjavi put ka Katijunu. Crnogorina uma prelazi u nisko, grmoliko raslinje, okruje se mijenja, nestaje zelena boja i pretvara se u sivo, smeu. Nakon nekoliko minuta vonje, jo prije vizualnog kontakta, osjetio sam blizinu smetlita. Ne moe se rei da je to bio intenzivan smrad, ali neugodan miris jest! A, onda, iza zavoja ispred mene izronilo je brdo ograeno ianom ogradom. Prvo to mi je privuklo pogled na povrini zaobljene smee mase bile su stotine, tisue pokretnih, bijelih tokica, na tlu i u zraku. To su galebovi u potrazi za hranom. Priao sam automobilom irokom kamionskom prilazu. uvar je izaao iz kuice i upitao: - to elite? - Mogu li ui, pogledati? - odgovorio sam pitanjem. - Ne! Ne smijem vas pustiti. Moete pogledati samo izvana. Blato je. Kia je padala ovih dana i kamioni su razrovali put koji vodi uokolo uz ianu ogradu. Moj dvosjed sa irokim gumama nije prikladno vozilo za takvu rutu, ali ipak sam obiao smetlite. Sa svih strana slika je bila ista: tamni tonovi; smee, crno i bijelo, sivi galebovi. Mnogo ih je, tisue Vraam se na glavnu cestu i skreem prema Premanturi. Blatnjavi kotai kliu po mokrom asfaltu, crni oblaci zatiru 21

horizont, ali osjeaj nelagode gubi se. Opet je to idilina aleja visokih borova, more se u jednom dijelu pripija uz samu cestu. Ugoaj je opet lijep, no slike gladnih galebova i zadah katijunskog smea ostali su u meni. U jednom razgovoru pulski gradonaelnik Boris Mileti, rekao mi je da stanuje jedan kilometar od Katijuna. Mrtim se. Ja bih otiao.

22

Katijun; radioaktivni otpad iz tvornice Rockwool zbrinjavat e se na pulskom odlagalitu.

23

U desnom uglu ekrana mirka crvena zvjezdica. S mnogo truda i muke ugradio sam ovaj znak o stizanju filtrirane pote. Upozorava me da je stigla pota od nekog, meni vanog poiljatelja. Ostalu potu computer ignorira. Mail alje umirovljeni pukovnik HV iz Pule, moj suborac i prijatelj. To je zapisnik s nae predaje prigovora, zapravo peticije graana Gradu Puli protiv izgradnje Katijuna. Ah, evo moje Crne Istre; itam; mnogo podataka, mnogo uzalud izgubljenih dana i sati, nada da se neto moe Zapisnik je pisan pristojno da nikog ne uvrijedi, i to ne valja! Treba lopovima rei, jasno i glasno da su lopovi! Skupili smo se na pulskom Forumu, na terasi Cvajner gallery cafea. Bio je prohladan, sunan dan na pragu proljea. Na okruglom stolu ispred nas tri kave, sok i pivo. utimo. Oko nas TV snimatelji. U kartonskim kutijama imamo blizu est tisua potpisa protiv Katijuna, zapravo protiv one amorfne mase Bande lopovske virtualnog, nevidljivog, ali sveprisutnog zla o kojem razmiljam, sanjam i piem. Katijun je odlagalite pulskog smea, no istarski vizionari planiraju da to bude smetlite cijele Istre. Tako kau, ali izmeu redova moe se iitati da zamiljaju Katijun kao europsko smetlite. Iz Europe dovozit e se smee i fekalije u kamionima, valjda vlakovima, brodovima i zrakoplovima. Preraivat e se u energiju, brikete i ostale korisne stvari. Lokacija je izvrsna, u neposrednoj blizini Pule, Medulina i atraktivnog turistikog podruja (godinje 250.000 turista). Na kompleksu od etrdesetak hektara smjestit e se upanijski centar za gospodarenje otpadom Katijun, te uz utjecaj monog cementarskog lobija iz Holcima, i pratea tvornica RDF goriva za Istarske cementare. Uz aktualne zagaivae, Plomin i Rockwool - cementara Koromano i Katijun zaokruit e cjelinu.

24

Investicija Katijuna u prvoj je soluciji iznosila oko 30 milijuna eura, zatim se penje na 58 milijuna, pa 70 milijuna uskoro stotinjak pa i vie. Odakle sredstva? Hrvatski model je kredit, to vei kredit! Vano je zaduiti se, naplatiti onaj crni dio; proviziju, ili potenije reeno mito. Naem politikom ljamu koji vodi ovu dravu prema kraju - ostalo nije vano. Za gradnju novog Katijuna planira se kredit u Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBOR). Otplaivat e graani! Kako opravdati takvu suludu lokaciju i mastodontsku, skupu graevinu, kad je trend u svijetu gradnja manjih reciklanih postrojenja? No, to eliti nije vano. Zna se! Smee je veliki business, a to vea investicija vea je provizija! I evo nas u momentu kad se treba vratiti malo unatrag, u prolost, prema uzorima hrvatskih i istarskih politiara: 7. je sjednica Vrhovnog dravnog vijea Republike Hrvatske, 8. lipnja 1991. godine. Poetak je bio u 10 sati. U drugom dijelu sjednice, Franjo Tuman blago se osvre na podmitljive hrvatske ministre (dio stenograma oznaenog strogo povjerljivo):

Tuman: . U godini i pol ove vlasti, nitko nije odgovarao, osim to se tiho otpustilo neke ministre za koje se znalo da nam,... kako su ih zvali, 5 posto, ali i to nije dato dovoljno u javnost. Tuman u nastavku kae da vlast postaje odve nedjelotvorna u odnosu na greke, i u odnosu na politiki kriminalTreba obratiti pozornost na ono tiho otputeni. Umjesto da im se sudi po ratnom pravu, po prirodnoj elementarnoj pravdi i to javno tiho ih se otputa. Bez kazne i oduzimanja onog to su pokrali! Zato? Uvijek postoji razlog. Odgovora moe biti nekoliko, ali najloginije je da pas ne laje zbog sela nego zbog sebe. Tuman i drutvo oko njega, ve su 1991. godine duboko ogrezli u pljaki svoje domovine. 25

Vraamo se u 2010., na Katijun. Ako uzmemo u obzir samo onih ministarskih (iz 1991.) 5 posto o kojima govori Tuman, uobiajene provizije ili runije reeno, mita na 700 ili 800 milijuna kuna, lako emo izraunati crnu dobit na Katijunu. 40 milijunia netko bi gurnuo u svoj dep. No, to nije sve. Apetiti dananje elite vei su nego prije. Realna je pretpostavka da je danas provizija znatno vea, jer je i nezajaljivost od 1991. godine do danas eskalirala. Ukoliko ukljuimo model investiranja, JPP (javno-privatno partnerstvo) sve vie koriten u Hrvatskoj, situacija je jo bolja. Taj model novijeg je datuma, moderniji, kao stvoren za nae podneblje! JPP znatno je fleksibilniji i povoljniji kao podloga za korupciju nego stara primitivna provizija. Hoemo li Katijun graditi po JPP? Dakako! Katijun se dugo kuhao, no otrija igra krenula je tek poetkom 2008. godina, nakon to je istarsko krilo Bande lopovske tiho provelo dio urbanistike dokumentacije i stavilo graane pred gotov in. Masno je naplaeno brdo papira; prednacrti, studije, elaboracije, planovi Nema sumnje da je dio sredstava otiao u privatne depove dunosnika. Iskustava u slinim poslovima bilo je napretek; Arenaturist, Dragonera, Barbariga, Rockwool Moan suradnik u aferi Katijun bio je i umreeni Glas Istre sa svojim najpodobnijim novinarima i novinarkama. Zateeni graani pokuali su zaustaviti prozirnu manipulaciju svoje vrhuke. Pokrenuta je iroka inicijativa (Istarski GROZD); 18 subjekata, nezavisnih politikih lista, udruga graana i politikih stranaka Pule i Medulina - svi osim IDS-a i SDP-a. Podneseno je nekoliko kaznenih prijava, izmeu ostalih i prijava protiv Ivana Jakovia. Zahvaljujui korumpiranom policijskom i pravosudnom sustavu, te prijave spavaju na policama. ira javnost prvi puta dolazi do okantnog saznanja da e se i radioaktivni otpad iz tvornice Rockwool zbrinjavati na pulskom odlagalitu Katijun. Naime, kao sirovina u tvornici kamene vune koristi se i radioaktivni bazalt. Osim toga, na 26

Katijunu koji je planiran za komunalni, a ne za industrijski otpad, predvia se i skladitenje koksne praine, te otpadne kamene vune. U drugoj fazi to e biti zastraujua koliina od 4000 tona. Zabrinjavajui podatak je i plan da se tvorniki otpad odlae u boksitne jame - dok Katijun ne bude dovren. Zatita okoline i zdravlja ljudi u potpunosti je zanemarena. Skupovi, prosvjedi, peticije, primjedbe, tisue potpisa i nita! Prosvjednici prozivaju Ivana Jakovia, Borisa Miletia Stidljivo se spominje mogua korupcija. Ma, kakva mogua!, zato se svi boje istine? Katijun je prava zlatna koka. Ve su u tom smetlitu spaljeni milijuni kuna strogo namjenskih sredstava za sanaciju Katijuna. Naime, zna se da je prikupljeno 64,3 milijuna, te da je sanacija zavrena. Utroeno je svega 9,1 milijun a ostalih crnih 55 milijuna papala maca, poderali lopovi! Snani administrativni mehanizmi stvoreni da tite elitu i omoguavaju pljaku odolijevaju svim naletima. Nita ne moe pokolebati istarske lopove umreene i instruirane iz metropole. to je rodno tlo, ume i more - prema eurima, vilama, jahtama? Svaki od njih ima 10, 20, 30, stotinu i vie puta, kuna ili eura u cash-u i u nekretninama nego to bi imao da se nije ulanio u Bandu lopovsku. Kartonske kutije s tisuama prigovora odbio je primiti pulski gradonaelnik Boris Mileti. Primio nas je Giordano kufli iz Upravnog odjela za prostorno ureenje. Primjedbe su pohranjene u Gradu Puli, ali kao da i nisu - kao da ih nema! Sudbina im je ista kao i tisuama kaznenih prijava koje su godinama hrvatski graani dostavljali DORHu i USKOK-u. Dravni odvjetnik Mladen Baji briljivo ih uva po ladicama i na podrumskim policama. Sve te gomile papira spavat e nekoliko godina, a zatim e biti odnesene na odlagalita smea diljem Hrvatske. Naa peticija protiv Katijuna - zavrit e na odlagalitu Katijun.

27

Nakon predaje kutija razili smo se. Od Foruma uputio sam se prema Zlatnim vratima ulicom Sergijevaca. Nekad se zvala Prvomajska. Uska, stara ulica kroz stari grad, nije ba lijepa, pa ni previe ista, ali simpatina mi je, ne znam zato. Razmiljam; peticije, prigovori, tube, prijave, trajkovi, mirni prosvjedi... Hm! Uz papirologiju, trajkove i mirne prosvjede nee ii!!! Mirnim prosvjedima demokratska vlast nee se maknuti s Markovog trga. Ni iz Pule! Oblaci zastiru sunce. Uvlai se hladnoa u mene. Guram ruke u depove i produujem korak. Kad se sastrue sav taj korupcijski jad i politiki ljam u svojoj luakoj trci za osobnim profitom, ostaje puk iliti narod, iliti ljudi. Ljudi zgaeni, ljudi razoarani, osiromaeni, prevareni, preveslani, opljakani Godinama manipulirani stvarni ljudi, stvarni borci i invalidi, stvarni potlaeni radnici, sve to pretvoreno je u zeleno-smeu abokreinu. Mrtim se. Ljudi bi jedini mogli zbaciti sa svojih lea Bandu lopovsku, koja ih je uzjahala davno i nametniki ne silazi, ljudi bi se mogli izboriti za minimalna ljudska prava i normalan ivot u drukije organiziranoj dravi. Mogli bi - kad bi to bili neki ljudi! Pljujem na ulini asfalt, dugo to nisam uinio. Stid me je, dogodilo se nehotice, nesvjesno. Gledam uokolo, nitko nije vidio, ljudi hodaju pognutih glava, gledaju pred sebe u svoja stopala, u cestu.

28

Mrva je radio u mom disco klubu Teachers u Opatiji davne 1977. godine, a onda se sve donedavno nismo vidjeli. Projurila su desetljea, on je bio tajnik u IDS-u, ja meu osnivaima HDZ-a, pa dragovoljac, asnik u HV. On vie nije u vrhu IDS-a, a ja se uasavam svoje naivnosti i gluposti iz tog vremena. I, evo 33 godine kasnije, sjedimo u Puli, u Cvajner gallery caffeu. Pokazuje mi ugraene trezore u zidu i kae da je ovdje nekada bila banka. Dodaje da mu je ovaj lokal jedan od najljepih na svijetu. Mrva je visok, nosi iane naoale, hoda na takama, nema jednu nogu i pokuava me prevariti, ali volim ga, beskrajno mi je drag. Valjda je to zato to me vraa u sjeanje na mlae dane, na naivnost, na prve godine ljubavi, na vrijeme kad su nas manje pljakali Pokuava me Mrva prevariti, brani Bandu lopovsku, kae da Istra nije Crna Istra i da nije tako kao to neki kau i piu. Njegov bivi i dananji ef, takorei, jedva sastavlja kraj s krajem, zeznuo se s onim selom, Svetim Jurajem, to su samo trokovi Afere: Dragonera, Barbariga, Arenaturist, Rockwool ma, nema tu niega Gledam ga, utim, razmiljam; je li on lud ili sam ja lud? Bilo bi u redu da Mrva vozi neki bjesni automobil i da ivi u vili s bazenom, pa da pria bajke, - ali ovako mi je udno, Znam da nije glup, ali, tko zna, Alzheimerova bolest javlja se i kod mlaih ljudi. Prilazi pulski gradonaelnik Boris Mileti i sjeda za stol k nama. Odmah prelazim na pitanja o izgradnji upanijskog centra za gospodarenje otpadom na Katijunu. Objanjavam da je u svijetu trend malih spalionica i da je dovoenje smea u Katijun, veliki problem, da je lokacija apsurdna... Pitam, kolika je konana investicija? Kae 70 milijuna eura, ja tvrdim da e biti preko 100, treba podmazati... On me uvjerava da e biti bolje da se izgradi. Da su prosvjedi i peticije protiv Katijuna neopravdani. 29

Objanjavam da nije problem u samom odlagalitu koliko u injenici da ovo nije vicarska ili Njemaka. Tamo bi za stotinjak milijuna zaista izgradili dobar pogon. No, kod nas e golemi dio od te hrpe novca poderati Banda lopovska, a od onog ostatka Katijun e samo jae smrditi. Obojica me uvjeravaju da nije tako Rastajemo se. Lijep je dan, proljetno sunce, ali ulica je tmurna, ljudi su tmurni. Lica su oputena, nema osmijeha, nema ni onog ulinog amora.

30

ARENATURIST HOTELI

31

Predveerje. Kia pada, nebo je crno, zeleni tonovi podivljalog proljetnog raslinja prelaze u crno. Crna Istra prostire se predamnom do horizonta. Crno je ovo to vidim, ali crno je i ono to veina graana ne vidi ili nee da vidi. Kau da se nojevi brane tako da gurnu glavu u pijesak. Onda nita ne vide, i valjda nita ni ne uju. Slino je i s naim graanima; idu na posao, hodaju ulicom, kupuju kruh i mlijeko Gurnu glavu u pijesak, nita ne vide, nita ne uju! Afere prolaze pokraj nas, oko nas, lopovi su sve bezobzirniji, nikoga se to ne tie, graani e i sutra ii na posao, hodati ulicom, kupovati kruh i mlijeko Pa, isplati li se buditi tu mrtvu koru abokreine, zvanu javnost? Zasluuju li ti gurai glava u pijesak, da ih gurnemo, probudimo? Nisam siguran. Otvaram ekran, zaustavit u misli crnim slovima, da ostanu, da se ne izgube. Moda e ta slova gledati neki novi, probueni ljudi koji nisu nojevi. Napisat u im bajku o Arenaturistu. Nije ba sasvim bajka, ali ima sve karakteristike bajke; zlu vjeticu, vukodlake, vampire, naivne praie, patuljke, princa i Snjeguljicu. Dogaa se u arobnoj zemlji Istri (Histria terra magica!). Zla vjetica kuha arobni napitak, baca kosti na pod i priziva arobnjaka iz Teksasa, odnosno iz Dalasa (Susman, PIF Expandia). Dodue, nije to ona klasina, mrava vjetica i ne jae na metli, nego je dobro ugojena, voli vino i vozi se u luksuznim automobilima. arobnjak iz Dalasa doleti zrakoplovom u pulsku zranu luku. Vjetica i on zajedniki piju arobni napitak i dogovaraju se kako da Arenu (Arenaturist) prenesu grupi vampira u Italiji (Europa Group). Treba prevariti vlasnike, princa i Snjeguljicu, uzeti im Arenu, pa e ih talijanski vampiri dobro nagraditi. Za taj posao potreban im je pravni savjet, pa zovu u pomo posrednika, ured vukodlaka iz Luxenbourga (tvrtka Tacana). Luxenbourgki vukodlaci premazani su svim arobnim 32

mastima, pa savjetuju vjetici i arobnjaku iz Teksasa da ne sele Arenu, nego samo da joj promjene vlasnitvo. To je mnogo lake, ali su potrebni dukati. No, to za talijanske vampire nije nikakav problem. Uzimaju kredit u Hypo Alpe Adria Bank. Za aku dukata (oko 16 milijuna kuna) Arena postaje talijansko vlasnitvo. Suradnici, praii i patuljci (dravni slubenici) pomau talijanskim vampirima i uljepavaju Arenu. To je opet plaeno u dukatima tako da je Arena nove vlasnike stajala, ukupno 51,73 milijuna kuna. Naa zla vjetica zadovoljna je, posao je zavren, dobra provizija - kupit e jo jedno selo u Istri. Zadovoljni su i svi ostali sudionici, svi su na dobitku, jer sada Arena, u novom svjetlu, vrijedi preko jedne milijarde! Treba proslaviti, pripremaju se velike orgije. Pale se svijee, naa vjetica pije vino, vampiri piju krv, vukodlaci jedu sirovo meso, patuljci pjevaju, satiri i vile pleu to je sa Snjeguljicom i princem? Oni su bili prije vlasnici Arene, a sada ih nitko ne spominje. Ne brinite za njih, oni etaju pulskim Giardinima. Dre se za ruke i jebe im se za sve! Kao i cijelom pasivnom, istrijanskom puku! Kraj! Arenaturist bijae nekakav skup hotela i ostalih turistikih sadraja. Ima osam hotela: Histria, Medulin, Brioni, Park, Palma, Holiday, Belvedere i Riviera; osam turistikih naselja: Verudela Beach i Villa Resort, Punta Verudela Resort, Horizont Pula Resort, Splendid Pula Resort, Ai Pini Medulin Resort, Brioni Resort i Park Resort, te pet kampova: Stoja, Medulin, Stupice, Indije i Runke. Svi kampovi, osim Runka, u ponudi imaju i mobilne kuice. Nakon genijalne Tumanove ideje da sve treba dijelom prodati, a dijelom opljakati, grupacija Arenaturist vie nije naa, domaa. No, to ne znai da se nai domai, istarski i oni drugi lopovi, nisu debelo ogrebli. Zbilja je vrlo slina onoj bajci. No, zbilju je teko pratiti, teko je na jednostavan nain objasniti malverzacije afere 33

Arenaturist. Privatizacijske muke planirane su i propisane tako da ih malo tko osim strunjaka moe pratiti. Pokuat u, ne zamarajui itatelja suvinim detaljima, sa to manje brojaka i postotaka, opisati ovu najveu istarsku privatizacijsku prijevaru i jednu od najveih u Hrvatskoj. I ovdje se kao i u najveoj zemljinoj manipulaciji aferi Dragonera Barbariga, pojavljuju isti elementi. To su; izdaja domovine pomaganjem strancima da osiromae Hrvatsku, mito, korupcija, prijevara Privatizacijski proces koji je jednoj grupi dioniara donio veinski paket dionica Arenaturista poeo je 1997. godine. Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), tada najvei pojedinani dioniar, za kuponsku privatizaciju, namijenio je i podijelio 38,98 posto dionica Arenaturista. Najvie dionica, 35,56 posto, tada je dobio Privatizacijsko-investicijski fond (PIF) Expandia, kojim je upravljalo ameriko-eko drutvo Expandia Invest. Taj je PIF, na upravljanje dobio dionice koje su stradalnici Domovinskog rata imali u najveoj i najznaajnijoj pulskoj hotelijersko-turistikoj tvrtki. Afera Arenaturist zapoinje u svibnju 2000. godine, dogovorima ministra za eurointegracije u Raanovoj Vladi, Ivana Jakovia i predsjednika Uprave PIF-a Expandia, Gavina Susmana. Privatizacijsko-investicijski fond Expandia bio je suvlasnik Arenaturista (35,56 posto), a Susman je kljuno odluivao o dionicama Arenaturista u kojem je bio i predsjednik NO-a. U vrijeme ovih tajnih sastanaka hrvatskog ministra i stranog dravljanina, dionica Arenaturista vrijedila je 200 kuna. U pregovorima, po svemu sudei, Jakovi je neformalno lobirao za investitore iz talijanske tvrtke Europa Group koju je zastupala luksemburka firma Tacana. Iz daljnjeg tijeka dogaaja moe se zakljuiti da je cilj bio srozavanje cijene dionica Arenaturista.

34

I dogodilo se! Dan sramote za Istru i za Ivana Jakovia bio je etvrtak, 17. kolovoz 2000. godine. Vie od jedne treine Arenaturista Talijanska tvrtka Europa Group preko luksemburke firme Tacana platila je samo dva milijuna eura. Iza svega stajala je poznata talijanska, stolarska obitelj Piovesana. Ponavljam, teko je samu transakciju pratiti laiku, nestrunjaku, ali sr transakcije jasna je; umjetno srozati vrijednost, kupiti to jeftinije, a kasnije prodati to skuplje. Na upit, Zagrebaka burza poslala je dopis kojim potvruje da je 17. kolovoza 2000. godine protrgovano ukupno 776.369 komada dionica Arenaturista i ostvaren ukupan promet od 16 milijuna i 340 tisua kuna. Od toga, objanjavaju sa Zagrebake burze, napravljena je jedna velika blok transakcija dionicama Arenaturista po cijeni od 21 kune po dionici, to se odnosi na kupnju dionica iza koje stoji Tacana, odnosno Europa Group. S velikom se sigurnou moe pretpostaviti da su 17. kolovoza ujutro, gotovo u isto vrijeme, brokeri koji su zastupali Tacanu dali nalog za kupnju 34 posto dionica Arenaturista po cijeni od 21 kune. A, ba u istom trenutku na Zagrebakoj burzi nalazio i nalog brokera Expandie za njihovu prodaju po toj ili neznatno manjoj cijeni. Kada su se poklopile cijene naloga za prodaju i naloga za kupnju, dakle ponude i potranje za dionice Arenaturista, transakcija se automatski zatvorila. Prema informacijama Livia Bolkovia tadanjeg lana udruge Odbora za referendum, 17. kolovoza 2000. godine, u 10 sati ujutro dionice Arenaturistra kotirale na Zagrebakoj burzi samo nekoliko minuta. Posao je izveden struno i vrlo precizno. U tih, neosporno dogovorenih, nekoliko minuta izvrena je pljaka Arenaturista. Ve sljedeeg jutra u petak, opet u 10 sati, ministar za eurointegracije Ivan Jakovi, zajedno s gradonaelnikom Pule, Giancarlom upiem i saborskim zastupnikom IDS-a Valterom Drandiem, pripremio je prijem u Gradskoj palai u 35

Puli za nove suvlasnike Arenaturista, Franca Bassa i Roberta Morera. Ministar Jakovi znao je da su dionice prodane, a znao je i tko su tono novi vlasnici. Navodno, iz Europa Group procurila je informacija da nije plaeno samo 16 milijuna i 340 tisua kuna, odnosno neto vie od 2 milijuna eura. Plaeno je punih 10 milijuna eura. to mislite gdje je zavrilo 8 milijuna eura? Ne, bolje je ne razmiljati, treba gurnuti glavu u pijesak. Tako je bolje, tako rade nojevi Ovom kriminalnom malverzacijom u kolovozu 2000. godine, izmeu ostalog, oteeni su i interesi hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Ne mogu se zaobii imena najzaslunijih za prljavi posao u aferi Arenaturist. To su; Hrvoje Vojkovi, predsjednik HFP, Slavko Lini elnik Upravnog odbora HFP, Gavin Susman i nezaobilazni, sveprisutni Ivan Jakovi. Kasnije je obitelj Piovesana, putem javnih ponuda Tacana i njezine sestrinske tvrtke Granito, od PIF-ova, Istarske banke i malih dioniara, stekla ukupno 61,6 posto Arenaturista za ukupno 51,3 milijuna kuna. Jo kasnijim kupnjama, po nepoznatoj cijeni, doli su do 64,5 posto dionica Arenaturista. Slijedili su pritisci i elje da se sudskim putem bez naknade dobije zemljite ispod objekata. Za okolnu povrinu od 197.560 kvadrata novi vlasnici nudili su deset eura po etvornome metru, eventualno 30 eura za dijelove na kojima bi se mogli graditi objekti. Nije teko izraunati da bi se u tom sluaju Europa Group domogla turistiki vrlo vrijednog zemljita za vrlo malo novca. Iznenauje da ova prilika nije iskoritena da se pomogne obitelji Piovesana. Banda lopovska svojim je kandama mogla izvui jo koji crni milijun mita. Konano je Kontrolirana tvrtka Goldman Sachs Grupa kupila od talijanske obitelji Piovesana spomenutih 64,5 posto dionica pulskog hotelijera, te tri njezine tvrtke-keri. Na dan 36

prodaje te su dionice na burzi vrijedile 816 milijuna kuna. Nije poznata postignuta puna cijena, jer se transakcija odvijala izvan burze. Prije Goldman Sachs grupe bilo je nekoliko potencijalnih kupaca. Crni dio razvoja afere Arenaturist zaustavljen je. Oekuju se novi potezi, moda novi kupci, novi vlasnici...? No, kraj je izvjestan, vraanje na poetak, na ishodite, neminovan je. Ostaje samo pitanje, kad e se to dogoditi (?), jer se mora dogoditi. Izdajnike igre oko otuenja vlastite domovine od strane istarskih i inih zloinaca treba prekinuti ponitenjem svih kriminalnih i zbog toga nitavnih dokumenata. Zadaa pred nama je; ustanoviti konkretne krivice sudionika i opljakanu imovinu vratiti izvornim vlasnicima. Ameriki, talijanski, luksemburki ili ne znam iji sve, Arenaturist mora opet biti na Arenaturist!

37

IVAN JAKOVI, SOMMELIER

38

Promocija je knjige Hrvatska u mrei mafije, kriminala i korupcije, autora Darka Petriia, lana nae grupe, istomiljenika, prijatelja. urim motociklom u Rijeku, promocija je u 14,30 u Domu sindikata. Kod Pazina na viziru kacige pojavile su se kapi kie. Zaustavio sam se ispod krova naplatne kuice i navukao kinu opremu. Te kuice godinama stoje bez funkcije na istarskom ipsilonu. Bolje da su bez funkcije, budua naplata cestarine bit e samo jo jedan hara naem osiromaenom puku. Taj hara, odnosno naplata cestarine, najavljuje nam se za srpanj ove godine Kia me pratila i iza tunela, sve do Vrata Jadrana. Ta OMV benzinska stanica nalazi se iznad Preluka, zaljeva kod Opatije kojeg smatraju granicom Istre. Dugo sam ivio u Opatiji i mislim da nije tako, da je granica Istre, Uka. Po veini parametara Opatija pripada Primorju. Uka (Veneti su je zvali, la montagna dei Uscocci), kao vrsti bedem odvaja poluotok od ostatka Hrvatske i stvara zasebnu cjelinu. Stanovnitvo Istre, na svoj nain, takoer je zasebna cjelina i ima drugi predznak. Blii civiliziranom svijetu! Na primjer: Aktualna TV vijest da navijai Dinama ne ele Cicu Kranjara za trenera, jer je bio trener u Crnoj Gori izvan je svakog racionalnog okvira, izvan razuma, pameti, izvan svakog ljudskog poimanja... Istra je iznad toga. U Istri se to ne moe dogoditi. Promocija izvrsne Darkove knjige trajala je skoro dva sata. Dvorana je bila puna. Darko je izvijestio medije, obeali su ali nitko nije doao. Normalno, to se moglo oekivati. Zatitni mehanizmi vladajue elite dobro funkcioniraju. Prepoznali smo i posjetitelja s plavom kravatom. I mi imamo unutarnju kontrolu. Gospodin s plavom kravatom, odmah e iza promocije podnijeti izvjee tamo gdje treba. Banda lopovska ne voli knjige, zapravo jedino se knjiga i boji. Slike na TV ekranima pojave se i nestanu, vijesti na radio postajama samo su zvukovi koje pokrije tiina, novine se proitaju i bace. Informacije kratko traju i nestaju u vrtlogu vremena. 39

Knjige su neto drugo, ostaju na policama biblioteka, u kunim vitrinama, knjige traju stoljeima. Novi narataji itat e ih, hrvatski zloinci i lopovi ostat e zauvijek zloinci i lopovi - i kad ih ne bude. Zato se boje knjiga! U uvodnom dijelu, o kleptokraciji Darko Petrii pie egzaktno i znanstveno. Ne navodi imena nego pie openito. Taj dio teksta posebno me intrigira, U svakoj rijei i svakoj reenici vidim Franju Tumana i njegove sljedbenike do dananjih dana. ini mi se iako je to izvan logike da su i Tuman i svi ostali itali ovu Darkovu knjigu i uili iz nje. Navodim skraenu verziju elaboracije o kleptokraciji po Darku Petriiu: Termin kleptokrat prvi je upotrijebio autor Andreski 1968. godine. Kleptokrat se odnosi na vladara ili visokog dunosnika kojem je temeljni cilj osobno bogaenje. Moni vladar stvara takav sustav koji omoguava maksimalno izvlaenje dobiti. On iskoritava i dravne i privatne tvrtke i ini im nune ustupke da bi mu priskrbili to vee bogatstvo. Sasvim mu je svejedno to takve kleptomanske strategije rezultiraju drutvenim siromatvom. Ukoliko kleptokrat odlui vriti privatizaciju u svojoj zemlji, rezultati e biti porazni za iru zajednicu. Poduzea e se prodavati njemu osobno, njegovoj obitelji ili prijateljima po cijenama ispod trine vrijednosti. esto se to dogaa i besplatno, uz malverzacije (kuponska i ina privatizacija i dr). Kleptokrat e zaraivati i na nacionalizaciji. Privatizaciju perspektivnih dravnih poduzea provest e jeftino, a neefikasne privatne tvrtke nacionalizirat e po enormno visokim cijenama. Dobar je primjer aktualnog Tumanovog sljedbenika, gradonaelnika Milana Bandia. U svoj zagrebaki holding ukljuivao je (nacionalizirao) gradske tvrtke i privatna poduzea. Kupio je i zagrebake kinematografe iako su ionako bili gradski. Proces privatizacije esto zavrava tako da se opustoena poduzea opet vraaju dravi ili paradravnim tijelima.

40

Kleptokrat se namjerno protivi nekim privatizacijama i proglaava ih promaenim, a druge favorizira. Zavisi samo je li primio dovoljno mito na temelju kojeg e odobriti prodaju novim vlasnicima. Prodaja svih vrsta dravnih resursa, prodaja radnih mjesta, zapoljavanje obitelji ili prijatelja u dravnim poduzeima (barba Luka Bebi), i pogodovanje raznim ugovorima, takoer su prihodi kleptokrata. U javnosti kleptokrat se prikazuje kao veliki borac protiv kriminala. U praksi, vrlo e uinkovito zaustaviti svaki pokuaj dravnih institucija da se obraunaju s korupcijskim mreama. Knjiga Hrvatska u mrei mafije, kriminala i korupcije, ula je ove 2010. godine u povijest. Rasuta je po bibliotekama, itaonicama, knjiarama, ostat e u domovima, na kunim vitrinama. Na veliku alost politike elite ne moe se unititi. ak i pod pretpostavkom da hrvatski lopovi prikupe sve primjerke, i da taj kup knjiga zapale na Trgu bana Jelaia tekstovi ostaju na internetu. itat e ih graani od Osijeka do Dubrovnika. Proitat e ih i netko u Australiji ili na Aljasci... Sadraj Darkove knjige sramota je za svakog hrvatskog graanina. Ali, istina je jaa od svake sramote!

41

JUGOSLAVENSKA DEMOKRATSKA ARMIJA 42

Promontorium Polaticum, (rt Pule) ili samo Punta, kako je stanovnici zovu, nalazi se na vrhu Istre. Ali, i taj vrh ima svoj krajnji vrh, rt Kamenjak po kojem je kasnije cijelo podruje dobilo ime, Park prirode Kamenjak. Klima je mediteranska, razliita od ostalog dijela Istre, Podruje parka velikim dijelom pokriveno je gustom, crnogorinom umom i raznovrsnom vegetacijom. Zbog izuzetnog vojno-stratekog poloaja podruje je ostalo intaktno, bez bespravnih i pravnih vikendica. Cijelo dvadeseto stoljee ovdje su boravile razne vojske. Javna ustanova Kamenjak danas se brine o odravanju, ouvanju prirode i organiziranju sadraja u parku. U SFR Jugoslaviji Kamenjak je uvala JNA ili Jugoslovenska Narodna Armija. Dananji prijevod tog naziva bio bi Jugoslavenska Demokratska Armija. Naime, sve nae stranke imaju ono demokratska to zapravo znai narodna (demos: narod). A, te nae stranke demokratske su upravo onoliko koliko je bila i JNA. Kamenjak je u onom vremenu imao veliku ast i sreu, jedanput ga je posjetio drug Tito. I zamislite apsurda, zbog tog jednog, jedinog posjeta glavni prirodni put kroz to jedinstveno carstvo flore, asfaltiran je. Bilo je vrlo vano za sve nacije u zajednikoj dravi da se dobro ugojeni drug Tito ne protrese i ne razdrma na neravnom i neugodnom putu! Travanjski je dan, berem paroge izmeu borova i niskog mediteranskog ipraja u arobnoj bajci umreenog zelenila i mora. Primjeujem da se ni u ovom komadiu raja ne mogu osloboditi terminologije i asocijacije o umreenom. Taj izraz nastao je kad su i uenici osnovne kole shvatili da ne postoje desne i lijeve opcije na politikom nebu Hrvatske. Postoji samo jedno, umreena Banda lopovska. Ta amorfna masa sastavljena od stranaka, lobija, grupacija i pojedinaca ima izvanredne obrambene mehanizme. Ne moe joj niim nauditi, amortizira sve udarce. Slino je s kravljom balegom, ne moe je udariti nogom, jer je meka i ljepljiva. Sve ima svoj vijek trajanja. Ne moe uvijek pobjeivati samo zlo, mora doi kraj. Interesantno je da ta naa pohlepna vlast 43

smatra da kraja nema, da mogu krasti i pljakati bez ikakvih obzira i granica. No, kraj je blizu. uker se zaduuje i kupuje vrijeme svojoj bahatoj ekipi. Ali, nee dugo Slualice su mi na uima, nita nas ne smije iznenaditi (NNNN) - oekujem vijesti. Proputam tako ljepotu umova mora, ali proljee 2010. politiki je turbulentno kao nikada do sada. Udarne novosti najprije pogledam na portalima, ali i u radio vijestima s mobitela na FM, mogu se uti poneki zanimljivi detalji ili poruke. Rano jutrom sluam vijesti iz Koelna, Londona i Pariza na kratkim valovima. Aparat na kojem pratim te jutarnje vijesti profesionalan je, japanske marke Kioritsu, teak 23 kilograma. Upotrebljavali smo ga u ratu za kontrolu emisija na okupiranim podrujima. Iz vijesti ovih triju stranih radio postaja dobiva se trodimenzionalna slika, prilino diferentna od projekcija iz hrvatskih medija. Dok nas iz etera uvjeravaju da uspjeno otvaramo pristupna poglavlja, naa gramzljiva i korumpirana vlast gura nas sve dalje od EU. Sve vie dolazi do izraaja na Balkanski sindrom, jer se u temeljnim odrednicama nismo odmakli od svojih istonih susjeda. to vie, Srbija nam bjei unaprijed tamo su krajem 2008. godine povueni konkretni potezi u oduzimanju nezakonito steene imovine. alosno je to i sramotno za svakog naeg graanina. Srbija nam ni po emu ne bi trebala biti uzorom. Iskljuujui svaki nacionalizam, pa i opravdanu averziju mnogih hrvatskih graana prema Srbiji zbog krvave agresije na nas neosporno je da postoji granica izmeu Zapada i Istoka. To je rijeka Drina. Sve ono tamo prijeko Istok je, drugi je model razmiljanja, druga su civilizacijska i kulturna mjerila. Ne kaem da je to uvijek loije ali primitivnije i blie plemenskom poimanju jest! Srbin eli zajedniki ivot s tri generacije, Hrvat s dvije, u razvijenom svijetu, mladi rano odlaze od kue i osamostaljuju se, dakle jedna generacija. Primitivni, plemenski oblik razmiljanja, naalost, razvijen je i u rubnim dijelovima Zapada. Nepotizam i rodjaka protekcija 44

iz doline Neretve uinili su milijardske tete Hrvatskoj. Sjetimo se samo barba Luke i njegove ergele nesposobnih, gramzljivih direktora, rodjaka Ili korumpiranog uula i njegovih rodjaka... No, vratimo se na ono u emu je Srbija bolja od nas. Oni pokuavaju stati na kraj kriminalu i srbijanskoj mafiji na vrlo konkretan nain - povratom opljakane imovine. Od 1. oujka 2009. u Srbiji je zapoela realizacija Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz kriminalnih djela. Utemeljili su i Direkciju za oduzetu imovinu. Objavljuju natjeaje i prodaju nezakonito steenu imovinu, kriminalaca i narko bosova (ari i dr.). Srbijanska ministrica pravde, Sneana Malovi kae da je to najuinkovitiji model borbe s kriminalom. Zloinci bez problema sjede u zatvorima ukoliko znaju da ih milijuni ekaju kad izau. Oduzimanje opljakane imovine najgore je to im se moe dogoditi. Sneana Malovi kae:

Svakako je poetak primene Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivinog, dela uneo paniku u kriminalne strukture. Prvi rezultati vidljivi i merljivi, uneli su pravi potres u podzemlju. Jasno je da kriminalci ne preu ni od ega kad im je ugroena pozicija i kapital.

Zato ve i sami spomen o oduzimanju opljakanog, izaziva uas u kompletnoj hrvatskoj politici? Zakljuite sami, dragi itatelji! Na regionalnom sastanku s ministrom imonoviem u Beogradu, srbijanska ministrica pravde izjavila je da oduzeta nezakonito steena imovina do sada iznosi preko stopedeset milijuna eura, ali e uskoro biti znatno vie. Lice imonovia odraavalo je nelagodu. Vjerojatno se prisjetio svoje jeftino kupljene (?) zemlje na Hvaru i injenice da e se i kod nas kad-tad vraati opljakana imovina. Konfiskacija nezakonito steenog kapitala imperativ je i prvi znak povratka u civilizirani svijet. Dok se dravi (itaj graanima) ne vrati ono to su ratni profiteri, pretvorbeni i politiki lopovi pokrali - ne moemo dalje. 45

Nisu u pitanju samo materijalna dobra, milijuni i milijarde nego poglavito moralni aspekt. Hrvatski graani, posebice mladi, moraju shvatiti da materijalna dobra ne mogu stjecati prevarama, lopovlukom, pljakom i prljavom politikom. Naalost, Hrvatska je daleko od konfiskacije nezakonito steene imovine. Banda lopovska putem Hrvatskog sabora i korumpiranih dravnih institucija panino uva svoje opljakane milijune. Zakon o oduzimanju nezakonito steene imovine donesen je u Srbiji u BiH, Makedoniji Kod nas se tek priprema prijedlog Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekrajem. Jedino ega se hrvatska elita boji, to je povrat opljakane imovine. Ne plae se ni zatvorske kazne, ni gubitka poloaja jedini panini strah je konfiskacija. Ovakvu Hrvatsku razvijeni svijet ne eli u svom drutvu. Topniki dnevnici i ostali izgovori - samo su izgovori, razvijeni svijet ne eli u svom drutvu dravu kojom upravlja mafija. Korjenite promjene moraju se dogoditi. Tek tada otvorit e se mogunost da jednom, u budunosti uemo u EU. Ovih dana, Banske dvore i ostale dveri hrvatske politike elite tresu korupcijske afere. Udarci pljute po cijeloj mrei i po desnim i po lijevim od Polaneca i HDZ-ove klike do Linia, Obersnela i comp. Nakon dva desetljea zimskog sna; DORH, USKOK i sudovi zapoeli su posao. Zapoeli, ali neki uspjeh ili zavretak tih akcija jo je na dugom tapu. Na kraju istranog postupka i eventualnog podizanja optunice dolazi beskrajno sporo i neuinkovito sudstvo. Dugotrajni procesi uz politike muke i kuhinje preesto zavravaju u zastarama. Namjerno! U prilog sumnji, injenica je da sve te afere i sluajeve ne otvaraju dravne institucije, nego istraivaki zli novinari ili netko drugi. Ali, bolje ita nego nita! Dakle intrigantno pitanje visi u zraku: hoe li na kraju biti ita? - ili nita kao do sada? Odgovor je teko naslutiti zbog gore spomenutih obrambenih mehanizama. Isti ljudi, isti, vjeiti Bajii, Novoseli, isti nemoralni zakoni koji otro 46

tretiraju preprodavae kino karata i sitne dilere, a krupne zloince putaju na miru. U dva desetljea ni jednom ratnom zloincu profiteru, ni ostalim lopovima nije oduzeta imovina i vraena Republici Hrvatskoj. I danas se oklijeva oduzeti opljakano. Blokada dijela Polanecove imovine isto je zavaravanje javnosti. Trei signal oznaio je tono 15 sati. Vijesti! Daimler je podmitio mnoge, ali na vrhu su Hrvatska i Putinova Rusija. Zna se, po korupciji mi smo vei i jai od Rusije, na prvom smo mjestu. Slijede turi i oprezni podaci, i na radio postajama misle da nitko nije kriv dok mu se ne dokae krivica. Zaboravljaju da smo u Hrvatskoj i da to ovdje ne vrijedi. Na portalima je iscurilo znatno vie detalja. Afera Daimler velika je sramota za sve graane Hrvatske. Evidentno je dokazano, da je Daimler korumpirao nau Vladu od 2002. do 2008. godine i to je objavljeno u cijelom svijetu. Internet je neto najgore to se dogodilo nedemokratskim vrhukama. To bestjelesno, nedodirljivo, digitalno udovite s bezbrojnim pipcima koji se zavlae svuda, otelo se kontroli monika. Probijaju se granice, uzalud sputene rampe, uzalud kordoni specijalaca s dugim cijevima. Informacije su svima dostupne, dovoljno je u Google upisati malim ili velikim slovima: daimler korupcija hrvatska. Nai emo sve; akte i ugovore, brojeve spisa, originalne tekstove. Bilo bi dosadno ii preduboko u detalje, ali za one radoznalije navodim brojeve najvanijih spisa dravne institucije SAD-a pod koordinacijom amerikog Ministarstva pravosua. Ostali neka preskoe ovaj turi dio. Brojevi spisa su: Sluaj broj 1:10-cr-00063-RJL, Memorandum SAD-a o kazni u sluaju protiv Daimler AG, Daimlerchrysler China Ltd, Daimlerchrysler Automotive Rusija SAO i Daimler Export and Trade Finance GmbH, od 22. oujka 2010. godine; Sluaj broj 1:10-cv-00473, Prijava protiv Daimler AG od strane Amerike Komisije za vrijednosne papire i burzu, od 22. oujka 2010. godine; Sluaj broj 1:10-cr-00063-RJL, od 22. oujka 2010. godine. 47

U navedenim spisima nalaze se dokazi o korupciji Vlade Republike Hrvatske vezano uz nabavu 210 Daimlerovih vatrogasnih vozila preko Ministarstva unutarnjih poslova. Dunosnici SDP-ove Vlade, prema tvrdnjama amerikog pravosua, i prema priznanju Daimlera, primali su mito za ovaj posao od 2002. do 2003. godine, dok su HDZ-ovi dunosnici u Vladi bili korumpirani od prosinca 2003. godine, pa sve do sijenja 2008. godine. Sveukupno mito iznosi 4.693.349 eura. Ugovor o kupnji vozila potpisali su tadanji ministri Mato Crkvenac, ime Luin i Ljubo Juri. Imamo tone iznose eura, imamo potpisnike. Sve je jasno: Juri, Crkvenac i Luin pravo u Remetinec. Iako nam je puk jako naivan, sumnjam da itko vjeruje u potpunu nevinost ove trojice. Ako se i nisu ogrebli (to je mala vjerojatnost!) krivi su zbog neodgovornosti i potpisivanja bez ikakvih provjera onoga to potpisuju. Svaki od njih otetio je dravu za 1.564.450 eura. Uz mnotvo objavljenih podataka, ostale korumpirane lanove Vlade moe pronai svaki policijski pripravnik. Ponavljam: ne postoji u Hrvatskoj lijeva i desna politika opcija postoji samo jedna, jedina Banda lopovska. Daimler Katijun; afere su na razliitim lokacijama, drugi su ljudi, druge stranke, drugi sadraji, ali ista pria; kriminal, mito, korupcija, vrsta neraskidiva veza Zagreba i Pule, metropole i satelita.

48

KAMIONI, KAMIONI

49

KRVAVA NAFTA 50

Branko je stigao svojim privatnim zrakoplovom. Doekao sam ga u zranoj luci Pula. Sjeli smo u moj Z3. - Moemo li razgovarati? upita Branko i izvadi mobitel. Ne trudim se vie nita skrivati. Sluaju, ali neka sluaju odgovorio sam i nastavio Iskljuit emo zbog tebe. Moe imati problema. Ne valja se zamjeriti naim slubama. Izvadili smo baterije iz mobitela. - Mogu sluati, jer nemam povjerljivih podataka. A, nemam ni dobre vijesti za tebe ree on i uuti. Vozio sam ijanskom cestom prema centru. S lijeve strane sjevernog prilaza u Pulu nalazi se drvored stoljetnih borova. Drvored je dio guste ijanske umu koja se protee sve do ruba poslovnog centra Pule. U prijepodnevnim satima izmeu stabala moe se opaziti poneki parkirani automobil. Pria se da neke vrle supruge koriste dnevni odmor da u zelenom ipraju ispod borova popiju kavu sa svojim ljubavnicima. Vraam se u mislima pola godine unatrag, na razlog Brankovog dolaska u Pulu. Svaki detalj ostao mi je u sjeanju. Jesensko, tmurno jutro 13. studenog 2009. Sputao sam se autocestom od tunela Uka prema Opatiji. To je bila moja svakodnevna ruta, veza s civilizacijom. Od kue u kojoj sam ivio ima dva kilometra umske ceste do prikljuka na autocestu. Do Opatije ili do Rijeke treba petnaestak minuta vonje. Poznam svaki dio puta, znam svaki zavoj, znam tono kojom brzinom mogu voziti kad je suho i kad je klizavo. Na prvom odmoritu s desne strane, opazio sam tamnu siluetu velikog terenca BMW X5. Pozornost su mi privukle iroke gume i crna registarska tablica, odnosno tablica bez registarskog broja. Usporio sam, ali iza tamnih, bonih stakala jedva se nazirala silueta vozaa. Nakon dugog, ravnog poteza, pri ulazu u lijevi zavoj pogledao sam u retrovizor. Crni BMW bio je jo na odmoritu. Zavalio sam se dublje u sjedite i ukljuio radio. Poela je kia. 51

U Opatiju stigao sam oko 9 sati. Dosadna jesenska kia otjerala je prolaznike s plonika tako da se grad doimao pustim. Parkirao sam na jednom od veih parkiralita u Opatiji u blizini Opinskog suda i ponovno spazio velikog BMW-a. Polako je skrenuo na parkiralite s glavne opatijske prometnice. Prednje staklo nije bilo zatamnjeno i primijetio sam da voza ima obrijanu glavu. Traio je slobodno mjesto. Dohvatio sam kiobran, otvorio vrata automobila i zastao na trenutak. Neugodno podrhtavanje u stomaku zaustavilo mi je pokret. Saki! Osjeaj opasnosti u zraku koji se na Istoku se naziva "saki" imali su profesionalni ratnici, igrai smrti i majstori borbe. To je po mnogima osporavani fenomen koji se ne da opisati. Upozorenje na opasnost raalo se nakon dugih godina vjebanja borilakih vjetina i borbi na borilitima. U literaturi se spominjalo postojanje tog rijetkog osjeaja, esto s nevjericom, a jo ee kao potpuno nemogue. Ali, ja znam da "saki" postoji. Bacio sam kiobran na sjedite, zatvorio vrata, odmaknuo se od automobila i raskopao sako. Vrata BMW-a otvorila su se i visoki momak u crnoj vjetrovki nehajno je krenuo u mom pravcu. inilo se kao da je htio proi pokraj mene, a onda je zastao i naglo se okrenuo prema meni. Iz rukava kone vjetrovke izvjebanim pokretom, kliznula mu je u ruku bejzbol palica. Nenaoruan ovjek, bez obzira koliko bio vjet borac, teko se moe obraniti od napada teke bejzbol palice, posebice u iznenadnom napadu. No, iznenaenje je izostalo, bio sam spreman. Izvukao sam nunaku iza pojasa. Preko etrdeset godina koristim tehnike nunakua kao dio svakodnevnih vjeba. To je za mene uvijek bio samo kao rekvizit pri treningu, a ne oruje. Nunaku je zapravo mlat za ito, u izvornom obliku - to su dva drvena komada spojena konopom. No, u srednjem vijeku u Japanu, kad su samo samuraji imali pravo nositi maeve (katane), nunaku se koristio i kao oruje. Stoljeima se usavravala borba, 52

obrana i napad nunakuom. Umjesto obinog drveta koristilo se plemenito, tvrdo drvo. Krajevi su esto bili okovani s ubojitim iljcima, a umjesto konopa, komadi su se vezali lancem. Moj prvi uitelj vjetina nunakua, davne 1964. godine, bio je japanski majstor visokog ranga, pokojni Tetsui Murakami. Posljednjih mjeseci nakon nekoliko anonimnih, telefonskih prijetnji stalno nosim nunaku. Izraen je od takozvanog svetog drveta (legno santo), najtvreg drveta na svijetu. To afriko drvo zelene boje tee je od vode, a toliko je tvrdo i ilavo da se koristi za leajeve brodskih propelera. Visoki momak zamahnuo je tekom palicom prema meni. Udarac je iao horizontalno prema pojasu, to je znailo da napada nema ubilake namjere. Udarac u glavu bejzbolskom palicom u veini sluajeva razbija lubanju i momentalno rezultira smru. Blokirao sam vertikalno postavljenim nunakuom. Palica je kliznula prema dolje niz glatko drvo, izgubila snagu i zaustavila se na mom lijevom kuku. Nisam osjetio bol. Moj protivnik bio je sasvim blizu tako da nisam mogao snano udariti. Skoio sam ustranu i iroko zamahnuo. I udarac nunakua takoer je smrtonosan, ima veliku snagu zbog uinka bia. tap vezan lancem koji se okree dostie veliku brzinu i lomi sve pred sobom. Udarac u glavu vrlo je riskantan. Zato sam udario nie, horizontalno i pogodio momka u nadlakticu desne ruke. Ispustio je palicu i uhvatio se za ruku. Nisam ni malo oklijevao i moj mae geri, udarac nogom unaprijed, ue duboko u njegov stomak. Pokuao je odrati ravnoteu, ali nakon nekoliko koraka unatrag pao je na mokro tlo. Priskoio sam i visoko podignuo nunaku iznad glave. Nije se pokuao obraniti. - No! Prego, signore! zavapi. Glas mu je bio slab s bolnim prizvukom. Iz njegovog desnog rukava tekla je krv, to je ukazivalo na otvoreni prijelom kosti nadlaktice. Zastao sam u pokretu i spustio nunaku. Bilo je dovoljno. Otvoreni prijelom dovoljno je bolan i ne treba 53

pretjerivati. Momci me nisu doli ubiti, nego samo prebiti i uplaiti. Inae bi onaj prvi udarac palicom bio usmjeren prema glavi, a ne prema tijelu. Sve se odvijalo brzo, u nekoliko sekunda. Okrenuo sam se prema BMW-u i zakljuio da je napad zavren. Voza je izaao, ostavio otvorena vrata i potrao prema drugom kraju parkiralita. Naa borba i ruan kraj njegovog partnera nisu za njega bili ohrabrujui. Razmiljao sam trenutak i potrao za njim. Nije dobro zapoeti neki posao i ne zavriti. Bio je znatno vei i tei od mene, pa sam pomislio da u ga lako dostii. Ali, nakon nekoliko brzih koraka, osjetio sam jaku bol u lijevom kuku. Teka bejzbolska palica ipak je uinila svoje. U meuvremenu, moj protivnik pridigao se u sjedei poloaj drei lijevom rukom slomljenu desnu. I on je kao i voza imao obrijanu glavu niz koju se cijedila kia. Oiljci na arkadama i zadebljale une koljke ukazivale su na dugogodinje bavljenje borilakim sportovima. Nikog nije bilo u blizini, tek jedna ena pod kiobranom na drugoj strani parkiralita, okrenuta leima prema nama. Pomislio sam da bi dobro bilo prisiliti ranjenog momka da progovori. No, to nije bila dobra ideja, bilo bi uzalud. On sigurno nije znao tko je naruio i platio akciju. Bio je samo izvritelj. Priao sam i posegnuo u njegovu konu vjetrovku. Nije se opirao. Jedan unutarnji dep bio je prazan, a u drugom sam pronaao novanik. Nije bilo nikakve kreditne kartice ni dokumenta, samo nekoliko stotina eura. Novanik sam bacio pred njega i pretraio vanjske depove. Nije bilo niega. Iako su u ovom poslu zabrljali, ipak su ova dvojica bili profesionalci. Na kraju mi je pomogao sluaj. Neki kau da sluaj ne postoji, da nita nije sluajno. No, ima i onih koji kau da je sve sluaj. U depu hlaa pronaao sam zguvani papiri; potvrdu o plaenom parkingu. Datum je bio jueranji, a mjesto, Udine. Iz automobila parkiranog u blizini, izala su dva mukarca srednje dobi. Pogledali su u naem smjeru, a zatim otvorili kiobrane i uurbano se udaljili. Nitko ne eli probleme. 54

Bilo je vrijeme da i ja izbjegnem eventualne probleme i neugodna pitanja, ukoliko je ipak netko vidio na sukob i javio policiji. Od jalovih policijskih ispitivanja sigurno ne bi bilo rezultata, niti bi se ikada saznalo tko je organizirao i naruio napad. A, da i nau neto, nae polumrtvo Dravno odvjetnitvo, odnosno lokalni pomonici Dravnog odvjetnitva, barem desetak godina ne bi podigli optunicu. Primijetio sam da je obrijani momak ustao i poao prema BMW-u, no to me vie nije zanimalo. Posao zbog kojeg sam doao u Opatiju moe priekati. Krenuo sam s parkiralita glavnom opatijskom prometnicom prema Lovranu. Sve zagonetke rijeio je onaj izguvani papiri. Momci su stigli iz Udina i to je dovoljan podatak za rjeenje. Kao esto u ivotu, sluajnost je bila u ovoj igri. U regiji Venetto ivi jedan bivi pripadnik Legije stranaca, Hrvat. U poetku Domovinskog rata Branko B. napustio je Legiju i prikljuio se naim Specijalnim postrojbama. Dogodilo se to, da sam ga jedne noi 1994. godine u blizini Grkog Islama, ranjenog nosio i vukao nekoliko kilometara. Desetak godina o njemu nita nisam uo, sve do jednog telefonskog poziva. Pozvao me je da ga posjetim u njegovom raskonom, adaptiranom dvorcu u Italiji. Odazvao sam se pozivu, dugo smo priali, rekao je da on nikada nee zaboraviti onu no i da su ratna prijateljstva vjena. S punim povjerenjem ispriao mi je ime se bavi i koliko doseu granice njegove kontrole. Udine je grad u njegovom dosegu. Bio sam siguran da u doznati, tko je naruio napad na mene. Na prvom pulskom semaforu kod Merkatora, Branko prekine tiinu. - Nisam uspio ree kratko. - Nisi trebao samo zbog toga dolaziti ovamo odgovorio sam. Preuo je moju primjedbu. - Zaista sam uinio sve, ali nije ilo. Doznao sam da je akcija plaena 170 tisua eura, i to je sve ree Branko. Nasmijao sam se iako nije bilo smijeno. 55

- To znai da su me htjeli likvidirati rekao sam. - Ne! Uplata je izvrena uz detaljan naputak da te samo pretuku i uplae. - Onda je to prevelika cijena odgovorio sam. - Kako za koga odgovori Branko lakonski. Proli smo pokraj arene. Parkirao sam na obali. To je jedini parking na kojem se uvijek nae mjesto za parkiranje. Inae, Pula po tom pitanju nije nita bolja od Zagreba ili Rijeke. Branku je ovo bio prvi posjet Puli. Poveo sam ga na kratko, usputno razgledavanje, no detaljniji razgovor o znamenitostima ovog drevnog grada bio je izvan naeg interesa. S obale smo krenuli preko starog dijela grada do Slavoluka Sergijevaca, odnosno do restorana Apola. Nakon ruka Branka u vratiti u zranu luku. Na atraktivnom gradskom trgu, Forumu kratko se zaustavljamo. Uz veliku kamenu vijenicu nalazi se Augustov hram. To je odlino ouvan hram sagraen poetkom I. stoljea poslije Krista u poast cara Augusta i boice Rome. Glavnom ulicom ubrzo smo stigli do slavoluka kojeg je desetak godina prije nove ere izgradila porodica Sergio. To je jedan od ljepih slavoluka uope, studirao ga je ak i veliki Michelangelo Buonarotti. Zovu ga i Zlatnim vratima, jer se naslanjao na gradska vrata (Porta Aurea), kasnije sruena zajedno s pulskim bedemima. Proli smo ispod slavoluka i zastali na trgu. - Znam da te povijest previe ne zanima, ali mora uti ovaj isjeak nae stvarnosti rekao sam i prekinuo tiinu. - Hm, ne bih se sloio s tvojom primjedbom. Povijest me zanima odgovori Branko i doda. - Zna da ivim u dvorcu iz sedamnaestog stoljea. - Sva ona elektronika, ekrani i automatika nemaju veze sa sedamnaestim stoljeem rekao sam i preao na temu. Ovaj trg na kojem stojimo bio je poploan velikim granitnim ploama. Prije nekoliko godina s trga su skinute, stoljeima 56

stare granitne ploe i zamijenjene novim kamenim ploama. Uinjena je velika teta, zauvijek je izgubljen dio autohtonosti trga ispred Zlatnih vrata. - To se u Italiji, a vjerujem ni drugdje, ne bi moglo dogoditi odgovori Branko i doda. Dodue, Talibani i Crveni Kmeri bi moda Nastavio sam. - Zlobni jezici ovdje u Puli apuu da zamjena ploa nije bila bez razloga. Vrijedne, zapravo neprocjenjive, granitne ploe s trga promijenile su vlasnitvo nekad su bile dio ope svjetske batine danas su vlasnitvo upana Ivana Jakovia. - Svaka ast. Taj gospodin Jakovi zna znanje. Mogli bi mu pozavidjeti i oni iz kalabrijske mafije, n'dranghete. Ali, to e jednom istarskom upanu toliko kamena? Nasmijao sam se. - Nita se ne dogaa bez razloga. Na upan poploio je tim ploama dvije ulice u vlastitom selu Sveti Juraj. upan je kupio to selo samo nekoliko dana prije stupanja na snagu Zakona o vlasnitvu bez natjeaja - za simbolinih 10.000 eura. Iz upanijskih sredstava odmah su izdvojena etiri milijuna kuna da mu se dovede vodovod u selo - E, jadna je ta naa drava. Da sam znao, ne bih ree Branko i prekine reenicu. Na as mi se pred oima ukazae maskirne odore, uarene putanje granata na nonom nebu, kabrnja, krvavi snijeg u Bosni - Da, bili smo naivni odgovorio sam. Smjestili smo se na uskoj i dugakoj terasi restorana Apola. - Pokuao sam sve da naem gada. Ali, nije ilo zapone Branko temu zbog koje je doletio u Pulu. - Znam da je tako kako kae odgovorio sam. - Isti dan nakon tvoje poruke, poslao sam svoga povjerenika na teren. Neu te zamarati s detaljima, saznao sam ime efa dvojice momaka koji su te napali ree on i nastavi. Nazvao sam ga iste veeri i dogovorio sastanak.

57

ZLATNA VRATA

58

Napravio je stanku u oekivanju da u postaviti pitanje. utio sam. On nastavi. - Piero, nazovimo ga tako, jer tebi to ime ne znai nita, najbolji je u svom poslu u ovom dijelu Europe. Ima dobru ekipu i odlinu reputaciju. Dolazak konobara prekinuo je Brankov monolog. Strpljivo smo ekali da konobar upie u blok narudbu i da pria krene dalje. - Odmah sam otvorio karte i zatraio suradnju - nastavi Branko nakon stanke. - Pokazao sam tvoj email i skeniranu parkirnu karticu iz Udina. Objasnio sam tko si ti i to meni znai. Piero se odmah ispriao, obeao suradnju i detaljno objasnio narudbu. Nekoliko dana nakon uplate emailom su stigla uputstva. Razgovor je tekao rastrzano i polako, no to je bilo logino za ovakvu igru ivota i smrti. Narudbe ove vrste uvijek su komplicirane i zahtijevaju dobro planiranje i ekipu. esto se uje da moete za tisuu eura ili dvije, angairati nekog narkomana za slian posao. No, to je zabluda. Ako i izvri posao, taj e narkoman ostaviti tragove ili e prodati priu za dozu heroina. - Na koji nain je izvrena uplata? upitao sam. - Piero ima dogovor s jednim velikim lancem trgovina. To je uobiajen nain. U svakodnevnom milijunskom prometu, lako se provue stotinjak tisua nastavi Branko. Stiglo je vino. Konobar otvori bocu i nalije ae. Poeo sam nazirati kraj prie - problem je bio u tragovima novca koje Brankovi suradnici nisu mogli slijediti. - Crni kapital sve se tee lansira rekao sam i dodao. ak i u poreznim utoitima na Djevianskim otocima, Kaijmanskim otocima, Luxenbourgu, Liechtensteinu i drugdje, treba dokazivati porijeklo svih veih uplata. Prvi puta se na Brankovom licu pojavi osmijeh. - U pravu si kad se radi o graanima ili o uobiajenom poslovanju. No, banke i financije nisu tvoj fah i zato nema tone informacije. Svakodnevno se u svijetu, u velikim 59

bankama mijeaju legalne i ilegalne milijarde dolara, eura i ostalih valuta. Jednim pritiskom na tipku computera goleme svote novca mogu promijeniti svoj oblik i mjesto. U dravnim poslovima koji provode tajne slube, u trgovini orujem i naftom, u poslovima velikih kartela teko je i esto nemogue pratiti tijek novca. - Nije ilo, zar ne? vie sam konstatirao nego upitao. - Rekao sam ti da je moj posao razgranat po itavom svijetu. Moji ljudi bili su ak i u onim utoitima koje spominje ali nije ilo u jednom dahu izgovori Branko. Imao sam dojam da se ovim priznanjem rasteretio nelagode. Zatvorio sam oi i spustio glavu. Rasuti komadii mozaika, polako su se sastavljali u sliku. iroko sam se nasmijao. - Ilo je, ilo! rekao sam glasnije nego to je trebalo, tako da je gost za susjednim stolom okrenuo glavu prema nama. - Kako to misli? zaueno upita Branko. - Eliminacija! odgovorio sam kratko i nastavio. - Uplata je izvrena bez tragova, a to su mogli samo subjekti koje si naveo. Dakle, kao prvo: Iako sam trn u oku mnogima, eliminirao sam dravne slube. Ima razloga da me ne diraju. Drugo: nemam nikakvih problema s drogom odnosno s kartelima, kao ni s trgovinom oruja, pa sam i to eliminirao. I tree: ostaje samo nafta! Tu je rjeenje. Hrvatski ratni zloinci - profiteri nau su naftu pretvarali u vlastite milijune eura. Javna je tajna da je u Domovinskom ratu hrvatska nafta, posredno preko Bosne, dospijevala u srpske tenkove koji su ubijali nae branitelje. To je nedvojbeno najvei i najpodliji zloin dijela hrvatske vrhuke koja je prodajom te krvave nafte trpala milijune u svoje depove. Ja sam svojom knjigom Tko je jamio, jamio i nastupima na TV prvi otvorio tu crnu stranicu nae povijesti. Ratni zloini nikada ne zastarijevaju. DORH, USKOK i sudovi mogu zavlaiti i razvlaiti procesuiranje tog, u povijesti ratova jedinstvenog zloina - ali zloinci e kad-tad doi na red. 60

Napad na opatijskom parkiralitu bio je promaaj bez svrhe. Spomenuta knjiga nalazi se u mnogim bibliotekama, na internetu, knjiarama, u kuama. Tekstovi se itaju, kota je pokrenut, nitko ga vie ne moe zaustaviti.

61

PREZIREM TE 62

Ivan Corrado Pauletta moj je susjed u Premanturi. Rodio se ovdje, ja sam doao nedavno, ali mislim da podjednako volimo ovaj kraj. On ga voli kao rodni kraj, ja kao apsolutnu, iskonsku ljepotu prirode i okruje kakvo nigdje nisam naao. No, moda se varam, moda je njegovo jae, moda je rodna gruda jai argument ljubavi? U naim etnjama dotakli smo mnoge teme, o politici je bilo malo rijei. Nije bilo potrebno, iz nekoliko prvih reenica po toj temi bilo je jasno da smo na istom pravcu. Ivan Pauletta bio je jedan od osnivaa i prvi predsjednik IDSa, te zastupnik Zastupnikog doma sabora RH u jednom mandatu. Povukao se iz politike 1997. godine. Nai turi razgovori o politici ipak su bili samo razgovori. Razgovori nisu garancija da je zakljuak konaan, jer moe biti zavisan o raspoloenju, o krivom tumaenju, pa i o nizu drugih imbenika. Izgovorene rijei nestaju kao vjetar, zaborave se u trenu ili neto kasnije, rijei pretvorene u zvuke proguta tiina. Od izgovorenih rijei ostane malo ili nita, a ako poe ukrivo, mogu se i zanijekati. Pisana rije ima isto znaenje kao i izgovorena, ali su ostali parametri mnogo snaniji. Pisana rije je kao krvavi peat, stabilna, neopoziva, konana, pamti se stoljeima, ako je i ukradu opet je naa... Napisana rije je neizbrisivi odraz ovjeka, ne moe se iskriviti niti ispraviti. Ako je sramotna nikad se nee isprati, ako je asna, zauvijek je asna. Zato su me razveselile pisane rijei koje sam dobio ovih dana od svog novog prijatelja. Prenosim ih u cjelosti:

PREZIREM TE Moda bih te trebao mrziti ali to ne mogu, to ne znam. Zato ti najavljujem svoj prezir. Bio si izabran od naroda da upravlja drutvenim akcijama i da uva pa i da obogauje opa dobra. Dobra63

sviju nas pa prema tome i tvoja, ali ne samo tvoja. Narod ti je dao povjerenje u nadi poboljanja, ali i na temelju tvojih rijei tvojih obeanja. No, da odmah raistimo, nikakvo neznanje ne moe te opravdati. Nikad nisi rekao da ne zna, nikad nisi prihvatio da si nesposoban, nikad se nisi povukao s funkcije odnosno s poloaja. Svjesno si lagao tvojim blinjima, gledao u oi i krao. Zato te prezirem. Prezirem te, jer su uzrokovano svojom pohlepom, nestala silna drutvena dobra. Prezirem te, jer si svom rastronou osiromaio trud generacija prije tebe. Generacija koje su stvarale i radile da bi u starosti i nemoi imali asnu egzistenciju. Prezirem te, jer su tvojom kraom zakinuta djeca. ive u siromatvu koje ti ne eli, koje ne moe ni zamisliti. Prezirem te, jer si svojom rasipnou ukrao omladini mogunost kolovanja, posla i svakog napretka. Prezirem te, jer si svojim lopovlukom zakinuo bolesne i nemone, te im nametnuo bijedu i siromatvo. Prezirem te, jer si oskvrnuo vjeru koju, lano prakticira. Lagao si i lae ljudima i Bogu. Lae svojoj okolini i svojim blinjima. Prezirem te, jer nikada nisi asno odstupio, a na to ni danas ne pomilja, iako oko sebe iri propast i rasulo. Prezirem te, jer sebe smatra sveznalcem, mudracem, bezgrenim i nezamjenjivim. Izgubio si se u svojoj oholosti, nezajaljivosti i pohlepnosti. Za svoje neuspjehe i promaaje uvijek krivi druge. Misli da si majstor prevare pa stalno obmanjuje, lae i krade. Moe li se uope rei koliko si tvojim neodgovornim radom i lopovlukom unesreio ljudi. Ovu zemlju, koja je Bogom dana da se razvija i napreduje osiromaio si i unazadio, unitio i opljakao. Uveo si korupciju i postavio je na pijedestal nedodirljive prakse. Razmnoio si la, mrnju i kriminal. Skrivajui se iza domoljublja dopustio si mafiji da se domogne drave i naih sudbina.

64

Prezirem te, jer kada sam izvan zemlje, ljudi me gledaju kao graanina koji dolazi iz nazadne sredine i drave lopova. Ne znam hoe li ti budunost ili sudbina suditi, ali znam da u te prezirati i proklinjati as kada sam ti povjerovao. Nadam se da e se ovaj moj prezir umnoiti sa svima onima koji te takoer opravdano preziru. Prezirem i sve one koje se ne bave takvom politikom, ali lukavo iz prikrajka i pod tvojim okriljem - rade isto to i ti. Cijenjene graanke i graani, dignimo svoj glas, smijenimo tu bandu lopovsku. To je jedino mogue, jer oni ne misle da bi ikada trebali odstupiti. Ivan PaulettaNapiite i vi neto, da ostane crno na bijelom. Ne mora biti tako lijepo, emotivno, hrabro i koncizno kao ovo. Vano je da napiete ono to apuete po kafiima ili o emu glasnije razgovarate kod kue. Poaljite poruku gadovima koji su nas oderali do gole koe da ovako vie ne moe. Znam, rei ete; uzalud je, nita se ne moe uiniti! Ali, nije tako! Vi ste napisali i poslali poruku, znai uinili ste neto. Danas toliko, sutra vie, prekosutra... na kraju natjerat emo nemoralnu i korumpiranu hrvatsku vlast da okrene stranicu. Dogodit e se to kad natjeramo prvog tajkuna da vrati opljakano i kad ga natjeramo da gladan kopa po kontejnerima. Nemojte misliti da e se to dogoditi zbog vaih (i mojih) dopisa, prituba, tuba, zbog knjiga ili uopeno reeno, demokratskim putem... Nee! Ali ti pismeni tragovi prvi su i prijeko potrebni elementi za sazrijevanje odluke da ovu dananju kriminalnu, parazitsku politiku elitu treba eliminirati bez kompromisa. Sve vie prevladava miljenje da se Banda lopovska nee maknuti s Markovog trga bez prisile. Naalost, to je sve blie istini. Meutim, treba razmotriti i druge mogue solucije smjene vlasti bez nasilja. Izbori nisu rjeenje, jer eventualni dolazak dananje oporbe na vlast ne mijenja situaciju 65

ostaje ista kriminalna mrea, samo s nominalnim i formalnim izmjenama funkcija. Dobar primjer je 2003. godina i dolazak Raanove oporbe na vlast. Odmah nakon promjene vlasti bilo je pokuaja otvaranja nekih afera (tajni rauni u Vilachu i dr.) ali je ubrzo sve zaustavljeno. Pod krinkom socijalne politike, Raan puta svoje tigrove na scenu. Razorni i agresivni Slavko Lini preuzima inicijativu i Mrea nesmetano nastavlja svoje zloinako poslovanje siromaenja Hrvatske. Lijeva opcija pokazala je svoje pravo lice, bivi komunisti promijenili su ritam i jo vie ubrzali pljaku. Jedna od mogunosti mirnog puta je referendum o stvaranju nove privremene Vlade iskljuivo od novih, moralnih ljudi s provjerenim, poteno steenim imovinama. Njihova bi dunost bila ukidanje lopovskih, anticivilizacijskih zakona i stvaranje sustava po uzoru na razvijeni svijet. Temeljni problem ovakvog recepta inertnost je osiromaenog puka. Hrvatski graanin vegetira na rubu egzistencije i vie nema ni volje ni snage da izbori bilo to ponajmanje referendum. Zbog toga, miran put teko je ostvariv - iz letarginog sna buenje mora biti katarzino i burno. To upuuje na nagle, turbulentne i vrlo aktivne akcije. Dogodit e se to uskoro, kad dotaknemo dno...! Nakon promjene vlasti koja se mora dogoditi, ostaju nam jo dvije zadae: povrat opljakane imovine Bande lopovske i rjeavanje dravnih dugova. Postupak povrata opljakanih resursa jednostavan je i lagan. Nisu potrebni dugotrajni procesi, dovoljno je politikoj eliti i njihovim satelitima, tajkunima postaviti ova dva arobna pitanja: - Odakle vam to? i - Jeste li platili porez na to? Ako nema relevantnog odgovora slijedi konfiskacija imovine.

66

Vrlo je lako shvatiti logiku: jedan dravni dunosnik s plaom od 20.000 kuna ne moe imati imovinu vrijednu stotine milijuna kuna, ukoliko je nije naslijedio ili OPLJAKAO! I opet, ponavljam; konfiskacija crne imovine najvea je nona mora hrvatske elite. Gubitak poloaja, pa ni zatvorska kazna ne proizvode takav panian strah kao oduzimanje opljakanog. Dokaz su i nai elitni zatvorenici,. Oni posluno ekaju da kazna proe i da opet uivaju u milijunima. Ne ele riskirati i priati!!! A imali bi to ispriati! Njihove obitelji ive u glamuru. Ovog je toplog ljeta stigla informacija da je Ivo Sanader u New Yorku kupio stan. Ponovno su aktualizirane prie o njegovom odlasku iz Hrvatske. Na naivni puk, a i po koji priglupi novinar pitaju se moe li Sanader sebi priutiti takvu investiciju? Cijena etvornog metra stana u boljim etvrtima Manhattana iznosi izmeu 10 i 17 tisua amerikih dolara. Glupost! Sanader to svakako moe. I mnogo vie! Naa retardirana stoka sitnog zuba pobrinula se da omogui lagodan ivot ne samo njemu, nego i buduim generacijama plemena Sanadera. Hrvatski sabor, predsjednica Vlade ustoliena po Sanaderu, Vlada i kompletna oporba o povratu imovine Bande lopovske ni rijei!!! Zato? Ja se nikada ne bojim, ni rei, ni napisati ono to mislim ali namjerno neu odgovoriti na ovo pitanje. Ostavljam Vama, dragi itatelji, da odgovorite... Posljednja zadaa u ovom kratkom presjeku nae stvarnosti, vraanje je dugova drave. Na nedavnom sastanku grupe, Darko Petrii ispriao je vic:

Godina je 2060., na vratima restorana pie: Danas je sve za vas besplatno platit e vai unuci. Gost ulazi, poasti se bogatim obrokom i skupim piem, te eli otii. No, konobar ga zaustavlja i daje raun. - Ali, na vratima pie pone gost.67

- Da, gospodine, za vas je besplatno, ali ovo je raun vaeg djeda odgovori konobar.Dravne dugove otplaivat e niz hrvatskih generacija. Mi ne znamo koliki je dug, a jo manje znamo to je zalog tog duga? Ne znamo hoe li sutra nae rijeke, otoci, more, infrastruktura i drugo... biti nae ili strano vlasnitvo? A, moda je ve strano vlasnitvo? Moda je kuu koju ste vi izgradili, uker ve zaloio? Jedino to znamo je to, da dugove nismo stvorili mi nego ONI! Znamo i to da je dobar dio tih dugova na NJIHOVIM privatnim raunima. Lopovi su nas pokrali ONI moraju vratiti dugove. Rjeenje se nazire opet u referendu