Hrvatska narodna banka

Sjedite HNB-a na Trgu hrvatskih velikana 3 u ZagrebuHrvatska narodna banka(HNB, od1990.do1997.godineNarodna banka Hrvatske) jesredinja bankaRepublike Hrvatskesa sjeditem uZagrebu. Hrvatska narodna banka odgovorna je za odravanje stabilnosti cijena u Republici Hrvatskoj. U obavljanju svojih poslova samostalna je, neovisna i odgovornaHrvatskom saboru. HNB ima temeljni kapital u iznosu od 2.500.000.000 kuna i u iskljuivom je vlasnitvu Republike Hrvatske, koja jami za obveze HNB-a. Hrvatsku narodnu banku zastupa guverner HNB-a, a odsrpnja2012.to je prof.dr.sc.Boris Vuji. HNB djeluje u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci.Sadraj[sakrij] 1Osnivanje 2Cilj i zadaci 3Djelovanje HNB-a 3.1Monetarna i devizna politika 3.2Reguliranje i nadziranje kreditnih institucija 4Ustroj i upravljanje 4.1Savjet HNB-a 4.1.1Zadaci Savjeta HNB-a 4.1.2lanovi Savjeta HNB-a 4.2Guverner HNB-a 5Izvori 6Vanjske povezniceOsnivanje[uredi VE|uredi]Ustav Republike Hrvatske, donesen 21. prosinca 1990., odredio je u lanku 53. Narodnu banku Hrvatske kao sredinju banku Republike Hrvatske, tada laniceSocijalistike Federativne Republike Jugoslavije, i utvrdio njezine odgovornosti: "Narodna banka Hrvatske je sredinja banka Republike Hrvatske. Narodna banka Hrvatske odgovorna je, u okviru svojih prava i dunosti, za stabilnost valute i za opu likvidnost plaanja u zemlji i prema inozemstvu. Narodna banka Hrvatske u svom radu je samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru. Dobit ostvarena poslovanjem Narodne banke Hrvatske pripada dravnom proraunu. Poloaj Narodne banke Hrvatske ureuje se zakonom." Izmjenama i dopunama Ustava 1997. godine, kada je Republika Hrvatska ve bila neovisnom dravom, naziv sredinje banke promijenjen je u Hrvatska narodna banka.Cilj i zadaci[uredi VE|uredi]Osnovni cilj HNB-a jest odravanje stabilnosti cijena. Ne ugroavajui ostvarivanje svoga cilja, HNB podupiregospodarsku politikuRepublike Hrvatske te djeluje u skladu s naelima otvorenog trinogagospodarstvai slobodne konkurencije.

Zadaci HNB-a su sljedei:1. utvrivanje i provoenje monetarne i devizne politike2. dranje i upravljanje meunarodnim priuvama Republike Hrvatske3. izdavanje novanica i kovanog novca4. izdavanje i oduzimanje odobrenja i suglasnosti vezanih za poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i sustava za namiru platnih transakcija te devizno poslovanje i poslovanje ovlatenih mjenjaa5. obavljanje poslova supervizije i nadzora poslovanja kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i sustava za namiru platnih transakcija6. voenje rauna kreditnih institucija i obavljanje platnog prometa po tim raunima, davanje kredita kreditnim institucijama i primanje u depozit sredstava kreditnih institucija7. ureivanje i unapreivanje sustava platnog prometa8. obavljanje zakonom utvrenih poslova za Republiku Hrvatsku9. donoenje podzakonskih propisa u poslovima iz svoje nadlenosti10. obavljanje ostalih, zakonom utvrenih poslova.

U ostvarivanju svojeg cilja i izvravanju svojih zadataka Hrvatska narodna banka samostalna je i neovisna. Pri tome moe ne naruavajui svoj cilj, svoju samostalnost i neovisnost suraivati sVladomRepublike Hrvatske i drugim tijelima dravne vlasti.[1]Djelovanje HNB-a[uredi VE|uredi]Monetarna i devizna politika[uredi VE|uredi]Radi provoenjamonetarne politikeHNB ima na raspolaganju razliite mjere i instrumente:1. Operacijama na otvorenom trituupravlja se likvidnou bankovnog sustava, usklaivanjem ponude i potranje za likvidnou. Sutinski se radi o kupovinivrijednosnih papiraodbanakaili prodaji vrijednosnih papira bankama uslijed ega dolazi do poveanja ili smanjenja likvidnosti sustava. HNB se koristi trima vrstama operacija na otvorenom tritu:1. Redovite operacijeobavljaju se svaki tjedan i slue za poveanje likvidnosti u sustavu te kao takve bankovnom sustavu osiguravaju najvei dio potrebne likvidnosti. Izvravaju se preko obratnih repo aukcija (putem standardnih ponuda), s rokom dospijea od tjedan dana. Sudionici na navedenim aukcijama mogu biti banke, tedne banke i podrunice stranih banaka koje ispunjavaju odreene uvjete. Kolateral koji HNB prihvaa na obratnim repo aukcijama jesu trezorski zapisiMinistarstva financijaizdani u kunama s izvornim rokom dospijea do godine dana.2. Operacije fine prilagodbenemaju standardiziranu frekvenciju obavljanja, ve se koriste kao instrument privremenog smanjenja ili poveanja likvidnosti u bankovnom sustavu. Ove operacije provode se s ciljem neutraliziranja nepredvienih kretanja na tritu. Izvravaju se preko repo aukcija ili obratnih repo aukcija (putem nestandardnih ponuda), odnosno preko izravne kupovine ili prodaje vrijednosnih papira (putem bilateralnih ugovora). Broj sudionika koji mogu sudjelovati u ovim operacijama je ogranien, jer je pored opih uvjeta koji se odnose na redovite operacije potrebno ispuniti i dodatne kriterije. Kolateral koji HNB prihvaa u ovim operacijama jesu trezorski zapisi Ministarstva financija izdani u kunama ili stranoj valuti s izvornim rokom dospijea do godine dana.3. Strukturne operacijenemaju standardiziranu frekvenciju obavljanja, ve se koriste u sluaju potrebe dugoronijeg poveanja ili smanjenja strukturne likvidnosti. Ove se operacije izvravaju preko repo aukcija ili obratnih repo aukcija, odnosno preko izravne kupovine ili prodaje vrijednosnih papira. Sudionici na navedenim operacijama mogu biti banke, tedne banke i podrunice stranih banaka koje ispunjavaju odreene uvjete, a kao kolateral se prihvaaju sve vrste dravnih vrijednosnih papira.2. Stalno raspoloive mogunostisu instrumenti kojima se banke, tedne banke i podrunice stranih banaka koriste na svoju inicijativu, a slue radi stabiliziranja neoekivanih promjena u likvidnosti banaka. Ovi instrumenti bankama ne nude trajno rjeenje manjka ili vika likvidnosti, ve im pruaju privremeno rjeenje, stoga ovi instrumenti imaju prekonono dospijee (dospijee je sljedei radni dan). Instrumenti koji spadaju u stalno raspoloive mogunosti su novani depozit,lombardni krediti unutardnevni kredit. Kamatnim stopama koje HNB odredi za koritenje ovih instrumenata efektivno je uspostavljen kamatni raspon na tritu novca: donja granica kamatnog raspona je kamatna stopa na prekononi depozit kod HNB-a (bankama se ne isplati davati prekonone depozite ili kredite natritu novcauz niu kamatnu stopu, budui da dnevni viak likvidnosti uvijek mogu deponirati kod HNB-a), a gornja granica kamatnog raspona je kamatna stopa na lombardni kredit od HNB-a (bankama se ne isplati uzimati prekononi kredit na tritu novca uz viu kamatnu stopu, budui da dnevni manjak likvidnosti uvijek mogu pribaviti kod HNB-a). Iako se ove mogunosti mogu u pravilu koristiti bez ogranienja, kako bi se sprijeile zlouporabe ovih instrumenata HNB ima mogunost suspenzije ovih instrumenata.1. Lombardni kreditjest kredit koji se odobrava uz zalog nekog kolaterala i kod kojega se iznos kredita utvruje kao dio vrijednosti toga kolaterala. U sluaju HNB-ovog lombardnog kredita radi se o prekononom kreditu koji se moe koristiti u visini do 50% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa Ministarstva financija izdanih s izvornim rokom dospijea do godine dana. Kamatna stopa na lombardni kredit je 9%.2. Unutardnevni kreditposebna je vrsta kredita koji se odobrava u obliku limita na raunu za namiru (iroraunu banke kod HNB-a). Kredit je kolateraliziran i moe se koristiti u visini do 50% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa Ministarstva financija izdanih s izvornim rokom dospijea do godine dana. Ovaj je kredit beskamatni, ali ako na kraju radnog dana unutardnevni kredit nije vraen, smatra se da je banka podnijela zahtjev za lombardni kredit.3. Na kraju radnog dana banke viak sredstava mogu poloiti kao prekononinovani depozitkod HNB-a, uz kamatnu stopu od 0,5%. Povrat sredstava je na poetku sljedeeg radnog dana.3. Obvezna priuvaglavni je instrument zamrzavanja vika likvidnosti u bankovnom sustavu. Obveznici izdvajanja obvezne priuve su banke, tedne banke i podrunice stranih banaka, a trenutna stopa obvezne priuve jest 13%. Pojednostavljeno reeno, za svaku kunu novanih sredstava koje banke prime od vjerovnika (neovisno o tome radi li se o depozitima primljenima od javnosti, kreditima primljenima od drugih banaka, ili o izdanim dunikim vrijednosnim papirima), banke moraju na stranu odvojiti 13 lipa i tih 13 lipa ne smiju koristiti u svojoj kreditnoj aktivnosti.4. Provoenje monetarne politike mogue je i izdavanjemblagajnikih zapisaHrvatske narodne banke. Radi se o dunikim vrijednosnim papirima, u kunama, s rokom dospijea od 35 dana. Blagajniki zapisi prodaju se bankama na aukcijama, uz diskont.5. Bankama, tednim bankama i podrunicama stranih banaka koje imaju potekoa s likvidnou, ali koje su i dalje solventne, HNB moe odobritikratkoroni kredit za likvidnost. Kredit se moe koristiti najdulje 12 mjeseci, a kao kolateral kredita prihvaaju se svi instrumenti osiguranja koje HNB ocijeni prihvatljivima. Unato irokom opsegu prihvatljivih kolaterala, zbog relativno visoke kamatne stope ovaj se kredit koristi samo u iznimnim situacijama. Naime za razdoblje koritenja do tri mjeseca kamatna stopa jednaka je kamatnoj stopi za lombardni kredit uveanoj za 0,5 postotnih bodova, dok je za razdoblje koritenja dulje od tri mjeseca kamatna stopa jednaka kamatnoj stopi za lombardni kredit uveanoj za 1 postotni bod.

Radi provoenja devizne politike HNB ima na raspolaganju razliite mjere i instrumente:1. Devizne aukcijeprovode sead hocradi ouvanja stabilnosti domae valute i odravanja likvidnosti plaanja u zemlji i inozemstvu. Ovisno o potrebi, HNB moe kupovati ili prodavati stranu valutu, a pristup aukcijama imaju samo banke koje imaju ovlatenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom.2. Kako bi se odrala adekvatna razina devizne likvidnosti banaka, HNB odreujeminimalno potrebna devizna potraivanja. Trenutna minimalna razina deviznih potraivanja u odnosu na devizne obveze jest 17%. Pojednostavljeno reeno, za svaku kunu koju primi u stranoj valuti (ili u kunama s ugovorenom valutnom klauzulom), banka mora odravati najmanje 17 lipa imovine u stranoj valuti.[2][3]Reguliranje i nadziranje kreditnih institucija[uredi VE|uredi]U Republici Hrvatskoj djeluje 38 kreditnih institucija 32 banke, 1 tedna banka i 5 stambenih tedionica a HNB je odgovorna za licenciranje, reguliranje i nadzor njihovog poslovanja.Licenciranjekreditnih institucija odnosi se na izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad kreditnih institucija, odnosno odobrenja za lanstvo u upravama kreditnih institucija.Reguliranjekreditnih institucija odnosi se na donoenje podzakonskih propisa kojima se ureuje poslovanje kreditnih institucija i kojima se utvruju standardi sigurnog i stabilnog poslovanja kreditnih institucija.Nadzorkreditnih institucija predstavlja provjeru posluju li kreditne institucije u skladu s naelom sigurnog i stabilnog poslovanja, odnosno potujui sve relevantne zakonske propise.Za potrebe provoenja nadzora, kreditne institucije HNB-u dostavljaju izvjea o svojem poslovanju i financijskom poloaju. Nadzor kreditnih institucija provodi se u obliku izravnog nadzora HNB-a u kreditnim institucijama i u vidu analize financijskih izvjea kreditnih institucija (nadzor bonitetnom analizom). Kodizravnog nadzoraprovjerava se odreeno ciljano podruje poslovanja kreditne institucije, u prostorijama kreditne institucije.Nadzor bonitetnom analizomje kontinuirano praenje poslovanja kreditne institucije, procjena rizinosti poslovanja i provjera zakonitosti njezina poslovanja, a provodi se analizom dostavljenih financijskih izvjea i dodatno zatraenih informacija te komunikacijom s kreditnom institucijom. U sluaju da se nadzorom nad poslovanjem kreditne institucije utvrde odreene nepravilnosti ili nezakonitosti, HNB moe kreditnoj instituciji naloiti mjere s ciljem otklanjanja tih nedostataka.[3][4]Ustroj i upravljanje[uredi VE|uredi]Savjet HNB-a[uredi VE|uredi]Savjet Hrvatske narodne banke ine guverner, zamjenik guvernera i viceguverneri po svom poloaju te najvie osam vanjskih lanova. Savjet Hrvatske narodne banke nadlean je i odgovoran za ostvarivanje ciljeva i izvravanje zadataka Hrvatske narodne banke.[1]Zadaci Savjeta HNB-a[uredi VE|uredi]Zadaci Savjeta Hrvatske narodne banke su sljedei: utvrivanje monetarne i devizne politike donoenje Statuta i financijskog plana HNB-a donoenje financijskih izvjea HNB-a: dva puta godinje podnosi se izvjee Hrvatskom saboru o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike, a mjeseno se Ministarstvu financija dostavlja skraena bilanca HNB-a utvrivanje uvjeta odobravanja kredita kreditnim institucijama utvrivanje kamatnih stopa HNB-a i naknada za usluge HNB-a ureivanje obveze izdvajanja obvezne priuve izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad kreditnim institucijama sa sjeditem u Republici Hrvatskoj te podrunicama kreditnih institucija sa sjeditem izvan Republike Hrvatske utvrivanje insolventnosti, davanje prijedloga za pokretanje steajnog postupka te oduzimanje odobrenja za rad kreditnih institucija davanje suglasnosti kreditnim institucijama za pripajanje drugih drutava i davanje suglasnosti za stjecanje dionica kreditnih institucija davanje suglasnosti za imenovanje predsjednika i lanova uprava kreditnih institucija donoenje podzakonskih propisa kojima se ureuje devizno poslovanje pravnih i fizikih osoba i poslovanje ovlatenih mjenjaa izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad sustava za namiru platnih transakcija i donoenje podzakonskih propisa kojima se propisuje nain njihova rada odluivanje o apoenima i obiljejima novanica i kovanog novca i njihovu putanju u optjecaj i povlaenju iz optjecaja odreivanje strategije i politike upravljanja meunarodnim priuvama odluivanje o lanstvu HNB-a u meunarodnim institucijama i organizacijama odluivanje o osnivanju i zatvaranju podrunica i predstavnitava HNB-a.[1]lanovi Savjeta HNB-a[uredi VE|uredi]Rukovodstvo HNB-a: prof. dr.sc.Boris Vuji guverner (imenovan8. srpnja2012.) zamjenik guvernera Davor Holjevac viceguverner (imenovan13. srpnja2006.) Relja Marti viceguverner (imenovan13. srpnja2006.) mr.sc.Adolf Matejka viceguverner (imenovan5. listopada2007.) mr.sc.Tomislav Presean viceguverner (imenovan13. srpnja2006.)Vanjski lanovi (imenovani13. srpnja2006.) prof.dr.sc.Boris Cota prof.dr.sc.Vlado Leko dr.sc.Branimir Lokin dr.sc.eljko Lovrinevi prof.dr.sc.Silvije Orsag prof.dr.sc.Jure imovi doc.dr.sc.Sandra valjek prof.dr.sc.Mladen Vedri[5]Guverner HNB-a[uredi VE|uredi]Guverner HNB-a odgovoran je za provoenje odluka Savjeta Hrvatske narodne banke.Pored organiziranja i upravljanja poslovanja Hrvatske narodne banke, Guverner HNB-a: predstavlja i zastupa Hrvatsku narodnu banku propisuje poblie uvjete i nain obavljanja nadzora nad kreditnim institucijama donosi rjeenja u postupku nadzora nad kreditnim institucijama donosi podzakonske propise, odluke i ope akte iz djelokruga HNB-a koji zakonom nisu stavljeni u nadlenost Savjeta HNB-a.[1]

Dosadanji Guverneri HNB-a su sljedei: dr.sc.Ante iin-ain(kolovoz 1990. svibanj 1992.) dr.sc.Pero Jurkovi(lipanj 1992. veljaa 1996.) dr.sc.Marko kreb(oujak 1996. srpanj 2000.) dr.sc.eljko Rohatinski(srpanj 2000. srpanj 2012.)[5]