H˜˚˛˝˙ˆ · 2016-08-04 · 8 I ˘ N˘˚ˆ , J˘˛ P˘ (Plecotus austriacus) u Bosni i Hercegovini.Prethodne dvije lokacije navodnog nalaza Pl. au- striacus se baziraju na dva

Hypsugo Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana Journal of Bat Research in the Balkans

Izdavači/publishersCentar za krš i speleologiju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Društvo za očuvanje divljih životinja Mustela, Beograd, SrbijaCrnogorsko društvo ekologa, Podgorica, Crna Gora

Redakcija/Editorial BoardMarina Đurović (Podgorica), Branko Karapandža (Beograd), Jasminko Mulaomerović

(Sarajevo), Jasmin Pašić (Banja Luka), Primož Presetnik (Ljubljana), Dina Rnjak (Zagreb), Philippe �éou (Tirana)

Urednik/EditorJasminko Mulaomerović

Fotografija na korici/Cover figureSivi dugouhi šišmiš Plecotus austriacus

Grey long-eared bat (foto/photo: Branko Karapandža)

DTP & print TDP d.o.o. Sarajevo

ISSN 2490-3094

3

SADRŽAJ / CONTENT

Jasminko MulaomerovićPREDGOVOR / PREFACE DA NA POČETKU BUDE RIJEČ.../ IN THE BEGINNING, LET THERE BE A WORD… . . . . . . . . 5

Ivan Napotnik, Jasmin PašićŠIŠMIŠI U KANJONU SUTURLIJE PRVI SIGURNI NALAZ SIVOG DUGOUHOG ŠIŠMIŠA PLECOTUS AUSTRIACUS U BOSNI I HERCEGOVINIBATS OF SUTURLIJA CANYON FIRST UNQUESTIONABLE FIND OF GREY LONG EARED BAT PLECOTUS AUSTRIACUS FROM BOSNIA & HERZEGOVINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Branko KarapandžaDETALJI O PRVIM ISTRAŽIVANJIMA SLEPIH MIŠEVA CHIROPTERA, MAMMALIA PEĆINE MIŠARICE KOD BANJALUKEDETAILS OF THE FIRST BAT CHIROPTERA, MAMMALIA SURVEY OF MIŠARICA CAVE NEAR BANJALUKA TOWN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

Mirna Mazija, Dina RnjakREZULTATI ISTRAŽIVANJA ŠIŠMIŠA U ODABRANIM SKLONIŠTIMA NA DJELU POPOVOG POLJA U OPĆINI RAVNO BOSNA I HERCEGOVINASURVEY RESULTS OF SELECTED BAT ROOST SITES IN POPOVO POLJE WITHIN THE RAVNO MUNICIPALITY BOSNIA AND HERZEGOVINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

Primož Presetnik, Jasminko Mulaomerović, Jasmin PašićREZULTATI PREGLEDA POTENCIJALNIH ZIMSKIH SKLONIŠTA ŠIŠMIŠA U BOSNI I HERCEGOVINI U ZIMU 2014/15.RESULTS OF SURVEY OF POTENTIAL BAT HIBERNACULA IN BOSNIA AND HERZEGOVINA IN WINTER 2014/15 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

Primož Presetnik, Robert BakovićPRVA ZABILJEŽENA PREKOGRANIČNA MIGRACIJA VELIKOG POTKOVNJAKA RHINOLOPHUS FERRUMEQUINUM IZMEĐU SLOVENIJE I HRVATSKEFIRST RECORDED CROSSBORDER MIGRATION OF GREATER HORSESHOE BAT RHINOLOPHUS FERRUMEQUINUM BETWEEN SLOVENIA AND CROATIA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38

Miralem HusanovićTRI VRSTE ŠIŠMIŠA CHIROPTERA U PEĆINI STUDEŠNICI NA PLANINI KONJUHU BOSNA I HERCEGOVINATHREE BAT CHIROPTERA SPECIES IN STUDEŠNICA CAVE ON THE KONJUH MOUNTAIN BOSNIA AND HERZEGOVINA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

Uputstva za autore / Instructions for authors . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

5

DA NA POČETKU BUDE RIJEČ...

„Malo mačku teleća glava“ je izreka koja najbolje oslikava pokušaj zasnivanja novog, vrlo specijaliziranog časopisa.

Prije desetak godina započeli smo u Bosni i Hercegovini sa vrlo skromnim (u svakom pogledu) snagama istraživati šišmiše. EUROBATS i njegovi godišnji sastan-ci, mora se to priznati, bili su ključni momenti za pokretanje jedne grudve koja se počela kotrljati uzbrdo (paradoks br. 1). Na tim se sastancima srela grupa ljudi iz bivših jugoslovenskih republika koja je „na prvu“ našla zajednički jezik (paradoks br. 2). Rezultat je bio intenziviranje istraživanja šišmiša u Bosni i Hercegovini, a kao �nale i pokretanje časopisa pod nazivom Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša koji je jednom godišnje izlazio kao Supplementum speleološkom časopisu Naš krš.

Tri broja tog Biltena su izašla za protekle tri godine. Stručna javnost je dobro primila taj pokušaj iz „tamnog vilajeta“. I onda, umjesto da uživamo u trenucima samozadovoljstva (opa!) jer je „svako malo“ ResearchGate javljao da neko čita i ci-tira radove iz Biltena, guzica nam je spontano zinula: širenje na prostor Balkana i samostalni časopis sa ozbiljnim ambicijama, organizaciono i ljudski obogaćeni. Naziv časopisa Hypsugo smislio je Branko, čovjek sa najvećim šatorom među nama (paradoks br. 3?!) i tako je krenulo. Znajući kakvi smo svi u redakciji (a takvi smo i takvi ćemo i ostati, inšallah) ne sumnjam da časopisu predstoji dug vijek, da će me nadživjeti i da ću ga pored vatre na onom svijetu čitati on line.

J. M.

6

IN THE BEGINNING, LET THERE BE A WORD…

“�e more one has, the more one wants,” is a proverb that describes the best an attempt of creating a new and very specialized magazine.

Ten years ago in Bosnia and Herzegovina, we started researching bats with very modest (in every way) resources. It has to be admitted that EUROBATS and its annual meetings were crucial for a creation of a snowball which started rolling uphill (paradox 1.). A group of people from all ex-Yugoslav republics met in those meetings and they immediately found a common ground (paradox 2.) As a result, the research of bats became intensi�ed in B&H, and as a grand �nale, setting up of a magazine named Bulletin of the working group for the protection of bats that was issued annually as a supplement to a speleological magazine Our Karst.

�ree issues of this bulletin were published in the last three years. Professional circles accepted this attempt from ‘dark vilayet’ very well. Every once in a while, the ResearchGate announced that someone was reading and quoting bulletin pa-per works, and instead to be enjoying in our moments of glory (wow!), we became spontaneously hungry for more and started thinking about expansion to the area of Balkans, and setting up of a new independent magazine with serious ambitions, en-riched with better organization and more people. Branko, the man with the biggest tent among all of us (paradox 3?!), has come up with the name Hypsugo, and that’s how it all started. Being well aware of the way we all are in the editorial (that’s the way we are, and the way we shall stay, Insha’Allah), I have no doubts that this maga-zine will be long lived, and in fact, that I will be outlived by it, and will be reading it by the �re, online, in the next world.

J.M.

7

Hypsugo, I, 1, 2016.

ŠIŠMIŠI U KANJONU SUTURLIJE – PRVI SIGURNI NALAZ SIVOG DUGOUHOG ŠIŠMIŠA (PLECOTUS AUSTRIACUS)

U BOSNI I HERCEGOVINI

BATS OF SUTURLIJA CANYON – FIRST UNQUESTIONABLE FIND OF GREY LONG EARED BAT (PLECOTUS AUSTRIACUS)

FROM BOSNIA & HERZEGOVINA

Ivan Napotnik1, Jasmin Pašić²

AbstractIn the southwest part of the Municipality of Banja Luka area, near village Šibovi, cave in the river Suturlija canyon is situated. Although slightly smaller in size, its location and characteri-stic indenti�ed it as a potentially interesting object for the study of bat fauna. On two surveys of the cave (28. 8. and 18. 9. 2014) and in the evening mistnettings, together we captured 11 individual bats of �ve species (Rhinolophus ferrumequinum, R. hipposideros, Eptesicus sero-tinus, Plecotus austriacus, Barbastella barbastellus). Additional two bat species (Pipistrellus kuhlii, Nyctalus noctula) has been mistnetted above river Suturlija at the hamlet Divinice on 19. 9. 2014. Some of the observed bat species are classi�ed as of high vulnerability on the list of IUCN. Above all, this location is also the �rst undoubtable site of Plecotus austriacus in Bosnia and Herzegovina. Previous two locations of alleged Pl. austriacus are based on two specimens from Collection in Zoological institute of St. Petersburg, which were not re-exami-ned aer the description of several new Plecotus species in Europe in 1980 and 2001 and true identity of species is therefore dubious.

Key words: bats, Suturlija river, canyon, cave, Divinice

SažetakU jugozapadnom dijelu područja opštine Banja Luka, u blizini sela Šibovi, nalazi se pećina u kanjonu rijeke Suturlija. Iako morfološki ne predstavlja pećinu koju možemo nazvati atrak-tivnom, njen karakterističan položaj je prepoznat kao potencijalno zanimljiv za proučava-nje faune šišmiša. Pećinu smo posjetili dva puta (28. 8. i 18. 9. 2014), te u večernjim satima postavljali „nevidljive mreže“, ukupno smo ulovili 11 pojedinačnih jedinki šišmiša i to pet vrsta (Rhinolophus ferrumequinum, R. hipposideros, Eptesicus serotinus, Plecotus austriacus, Barbastella barbastellus). Dodatne dvije vrste šišmiša (Pipistrellus kuhlii, Nyctalus noctula) smo ulovili mrežama postavljenim iznad rijeke Suturlije u zaseoku Divinice 19. 9. 2014. Neke od posmatranih vrsta šišmiša, po ugroženosti se klasi�kuju kao visoko ugrožene na Crvenoj listi IUCN-a. Prije svega, to mjesto je također prvi nesumnjivi nalaz Sivog dugouhog šišmiša

1 Speleološko društvo Ponir, Banja Luka, e-mail: [email protected] Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, e-mail: [email protected]

8 Ivan Napotnik, Jasmin Pašić

(Plecotus austriacus) u Bosni i Hercegovini. Prethodne dvije lokacije navodnog nalaza Pl. au-striacus se baziraju na dva uzorka iz kolekcije u Zoološkom institutu u St. Petersburgu, koja nisu preispitana nakon opisa nekoliko novih vrsta roda Plecotus u Evropi 1980. i 2001. godi-ne. Iz tog razloga, pravi identitet vrsta iz kolekcije je upitan.

Ključne riječi: šišmiši, rijeka Suturlija, kanjon, pećina, Divinice

Uvod Pećine u okolini Banja Luke su vrijedni objekti prirode, od kojih su neki zakonski za-štićeni (npr. Spomenik prirode Pećina Ljubačevo1), dok za ostale nesumnjivo postoji potreba za ovakvim vidom zaštite (npr. Pećina Mišarica, Opština Čelinac u zaseoku Bijeli Potok). Jedan od tih prirodnih objekata je Pećina u kanjonu Suturlije, nešto ma-njih dimenzija i nalazi se iznad naselja Šibovi u blizini Banja Luke, u području kanjo-na rijeke Suturlije. Samim svojim položajem i karakterističnog okruženja, predstavlja potencijalno zanimljiv objekat, pogotovo za istraživanje faune šišmiša. Zato smo, kao nastavak prethodnih istraživanja pećina okoline Banja Luke (Pašić et al 2012) na je-sen 2014. godine, htjeli istražiti faunu šišmiša ove pećine kao i njene okoline.

Pećina u kanjonu Suturlije (kat. broj 4607) je malih dimenzija i nalazi se u nase-lju Šibovi kod Banja Luke (koordinate: N 44°45,878’ E 18°9,088’ Z=282 mnv). Sastoji se iz jednog glavnog kanala koji je dužine oko 35 m. Ulaz u pećinu je visine oko 3 m, dok je širina oko 2 m.

Metode radaFaunu šišmiša smo istraživali u tri dana. 29. 8. 2014. i 18. 9. 2014. danju smo obavli vizuelni pregled pećine, te uveče uz pomoć „nevidljive mreže“ hvatali šišmiše. Mrežu dugu 3 metra smo postavili predveče, prije zalaska sunca, tako da smo pokrili cijeli ulaz. Treći dan terena (19. 9. 2014.) spustili smo se u kanjon i mrežu dugu 12 me-tara za lov na šišmiše postavili nad samom rijekom Suturlijom u zaseoku Divinice. Šišmiše smo identi�kovali po Dietz & von Helversen (2004) i sve uhvaćene životinje su nakon analize bez odlaganja puštene na slobodu na licu mjesta.

RezultatiUkupno smo u pećini i na njenom ulazu pronašli pet vrsta šišmiša (tabela 1, slike 1-3) a dok smo obavljali aktivnosti u okolini pećine, sve vrijeme nas je iz otvora u stijeni u neposrednoj blizini, posmatrao jedan sivi puh (Glis glis), što smo uspjeli i zabilje-žiti na fotogra�ji (slika 4). Iznad rijeke Suturlije kod Divinica uhvatili smo još dvije dodatne vrste (tabela 2, slike 5, 6). Tako da smo sve zajedno u kanjonu Suturlije utvr-dili prisutnost sedam vrsta šišmiša: velikog (Rhinolophus ferrumequinum) i malog potkovastog šišmiša (R. hipposideros), Kulijevog šišmiša (Pipistrellus kuhlii), velikog kasnog šišmiša (Eptesicus serotinus), noćnoga šišmiša (Nycalus noctula), sivog du-gouhog šišmiša (Plecotus austriacus) i širokouhog šišmiša (Barbastella barbastellus). 1 http://nasljedje.org/prirodno-nasljedje/266

9Šišmiši u kanjonu Suturlije – prvi sigurni nalaz sivog dugouhog šišmiša

(Plecotus austriacus) u Bosni i Hercegovini

Tabela 1. Šišmiši pronađeni u Pećini u kanjonu rijeke Suturlije i zaseoku Divinice Table 1. Bats found in the Cave in the river Suturlija canyon and nearby Divinice hamlet

Lokacija (datum) / Vrsta Location (date) / Species

PolSex

AB (mm)

Masa (g) Mass [g]

Komentar Notes

Pećina u kanjonu Suturlije (29. 8. 2014.)Rhinolophus ferrumequinum ♂ - - Pronađen u pećini / found in the caveR. ferrumequinum ♀ - - Ulovljen u mrežu / mistnettedR. hipposideros ♂ - - Ulovljen u mrežu / mistnettedEptesicus serotinus ♂ - - Ulovljen u mrežu / mistnettedPlecotus austriacus ♂ - - Ulovljen u mrežu / mistnettedBarbastella barbastellus ♂ - - Ulovljen u mrežu / mistnettedB. barbastellus ♀ - - Ulovljen u mrežu / mistnettedPećina u kanjonu Suturlije (18. 9. 2014.), večernja temperatura / evening temperature T=15°CR. ferrumequinum ♀ 57,1 33,0 Ulovljen u mrežu, izlazio iz pećine /

misnetted when leaving the caveB. barbastellus ♂ - 9,5 Ulovljen u mrežu / mistnettedB. barbastellus ♂ 38,6 9,0 Ulovljen u mrežu / mistnettedB. barbastellus ♂ 39,2 9,0 Ulovljen u mrežu / mistnettedDivinice (19. 9. 2014.), nad rijekom Suturlijom / above river SuturlijaPipistrellus kuhlii ♀ - - Ulovljen u mrežu / mistnettedNyctalus noctula ♂ - - Ulovljen u mrežu / mistnetted

Slike 1, 2. Sivi dugouhi šišmiš (Plecotus austriacus) i veliki kasni šišmiš

(Eptesicus serotinus) sa Suturlije (foto: Ivan Napotnik). Figures 1, 2. Gray Big-eared bat (Plecotus austriacus) and Serotine bat

(Eptesicus serotinus) from Suturlija river (photo: Ivan Napotnik)

10 Ivan Napotnik, Jasmin Pašić

Slika 3, 4. Širokouhi šišmiš (Barbastella barbastellus) i sivi puh (Glis glis) iz Suturlije

(foto: Ivan Napotnik). Figures 3, 4. Western Barbastelle (Barbastella barbastellus) and Edible Dormouse (Glis glis)

from Suturlija river (photo: Ivan Napotnik).

Slike 5, 6. Kulijev šišmiš (Pipistrellus kuhlii) i noćni šišmiš

(Nyctalus noctula) sa Suturlije (foto: Ivan Napotnik). Figures 5, 6. Kuhl’s Pipistrelle (Pipistrellus kuhlii) and Noctule bat

(Nyctalus noctula) from Suturlija river (photo: Ivan Napotnik)

11Šišmiši u kanjonu Suturlije – prvi sigurni nalaz sivog dugouhog šišmiša

(Plecotus Austriacus) u Bosni i Hercegovini

Diskusija i zaključciVećina vrsta šišmiša koje smo uhvatili tokom tri dana registrovane su po prvi put za predmetno područje. Prilikom ranijih istraživanja Pećine u kanjonu Suturljije u zimskom periodu 2012. godine, registrovana je samo jedna jedinka vrste veliki pot-kovasti šišmiš (Pašić et al 2012).

Od ovih vrsta širokouhi šišmiš se se smatra ugroženon vrstom prema Evropskoj crvenoj listi sisara (Temple & Terry 2007).

Još je zanimljivo da smo nalazom mužjakom sivog dugouhog šišmiša bez sum-nje utvrdili prisutnost ove vrste u Bosni i Hercegovini. Primjerci iz ranija dva nalaza iz Sarajeva i Drvara (Petrov 1967, Đulić 1980) deponovani su u zbirci Zoološkog in-stituta u Sankt Peterburgu. Međutim, prema našim saznanjima, još niko nije ponovo provjerio njihovu identi�kaciju nakon što su opisane nove vrste iz roda dugouhih šišmiša (Đulić 1980, Kiefer & Veith 2001). Zato je sasvim moguće da ovi promjerci ne pripadaju vrsti sivog dugouhog šišmiša. U skladu sa tim, treba smatrati da je ovaj nalaz iz Pećine u kanjonu Suturljije za sada jedini nesumnjivi nalaz ove vrste kod nas. Štaviše, prisutnost sivog dugouhog šišmiša u sub-panonskim brdovitim po-dručjima Bosne i Hercegovine je očekivana, jer je u sličnoj okolini u Hrvatskoj to dominantna vrsta dugouhih šišmiša (Tvrtković et al 2005).

LiteraturaDietz C., O. von Helversen, 2004. Illustrated identi�cation key to the bats of Europe. Electronic

publication, Version 1.0., Germany.Đulić B., 1980. Morphological characteristics and distribution of Plecotus auritus and Plecotus

austriacus in some regions of Yugoslavia. Proceedigns of Fih International Bat Research Conference, Texas Tech Press, Lubbock: 151–161.

Kiefer A., M. Veith, 2001. A new species of long-eared bat from Europe (Chiroptera: Vespertilionidae). Myotis 39: 5–16.

Pašić J., I. Napotnik, J. Friščić, P. Presetnik, M. Đurović, 2012. Pečinska fauna okoline Banjaluke. Naš krš 27/28 (44–45): 44–51.

Petrov B., 1968. Korrekturen und Bemerkungen zu den Verbreitungskarten im Van den Brink’schen Buch “Die Säugetiere Europas” für das Territorium Jugoslawiens. Saugetierk. Mitt., 16: 39–52.

Temple H.J., A. Terry (Compilers), 2007. �e Status and Distribution of European Mammals. Luxembourg: O�ce for O�cial Publications of the European Communities: 48 pp.

Tvrtković N., I. Pavlinić, E. Haring, 2005. Four species of long-eared bats (Plecotus, Geo�roy, 1818; Mammalia, Vespertilionidae) in Croatia: �eld identi�cation and distribution. Folia zoologica, 54(1–2): 75–88.

12


DETALJI O PRVIM ISTRAŽIVANJIMA SLEPIH MIŠEVA (CHIROPTERA, MAMMALIA) PEĆINE MIŠARICE

KOD BANJALUKE

DETAILS OF THE FIRST BAT (CHIROPTERA, MAMMALIA) SURVEY OF MIŠARICA CAVE NEAR BANJALUKA TOWN

Branko Karapandža1

AbstractOn April 13 2002 �rst bat survey of the Mišarica cave (cave cadastre number 2382) 7 km SE of Banjaluka town has been undertaken. Although some of the data from this survey have been previously used in some documents and publications (crediting author and survey), as well as analysed in review publications, full details of the survey and individual records have never been reported since. Standard methods of visual daytime roost survey, hand-catching and hand-netting have been used. Maternity colony of about 7.000 Greater mouse-eared bats (Myotis myotis) and 3.500 Schreiber’s bent-winged bats (Miniopterus schreibersii) has been discovered, which is still one of the largest known bat colonies known in the Republika Srpska and in the entire Bosnia and Herzegovina. In addition 7 Greater horseshoe bat (Rhinolophus ferrumequinum) and single Mediterranean horseshoe bat (Rhinolophus euryale) have also been found. Based on this survey legal protection of the cave has been initiated but it has not been realised so far. Meanwhile bats and the cave were subjected to vandalism and later colony counts were threefold lower; therefore, necessity of legal and practical protection and establishment of bat monitoring programme is further emphasised and actualised.

Key words: Mišarica cave, bats, Chiroptera, maternity roost

Sažetak13. aprila 2002. godine realizovana su prva istraživanja faune slepih miševa pećine Mišarice (katastarski broj 2382) 7 km JI od Banjaluke. Iako su podaci prikupljenih ovim istraživanjem (uz pozivanje na autora ovog članka i ovo istraživanje) već delimično predstavljeni u posto-jećim publikacijama i dokumentima, kao i zbirno obrađivani u preglednim publikacijama, detalji ovih nalaza nisu nikada do sada bili objavljeni. Korišćene su standardne metode vi-zuelne dnevne inspekcije skloništa i hvatanje rukom i ručnom mrežom. Otkriveno je da je pećina sklonište mešovite porodiljske kolonije sa ukupno oko 7.000 jedinki evropskog velikog večernjaka (Myotis myotis) i oko 3.500 jedinki evropskog dugokrilaša (Miniopterus schrei-bersii) – još uvek jedna od najbrojnijih poznatih kolonija u Republici Srpskoj i celoj Bosni i Hercegovini. Osim navedenih, u pećini je registrovano i 7 pojedinčanih primeraka velikog

1 Fauna C&M, Zemunska 19, Novi Banovci (Srbija), e-mail: [email protected]; Drušvo za očuvanje divljih životi-nja Mustela, Njegoševa 51, Beograd (Srbija)

13Detalji o prvim istraživanjima slepih miševa (Chiroptera, Mammalia)

pećine Mišarice kod Banjaluke

potkovičara (Rhinolophus ferrumequinum) i jedan sredozemnog potkovičara (Rhinolophus euryale). Na osnovu ovoga pokrenut je postupak zakonske zaštite pećine Mišarice koji ni do danas nije sproveden do kraja. U međuvremenu slepi miševi i pećina bili su izloženi vanda-lizmu a u koloniji je prebrojano trostruko manje jedinki, pa se neophodnost zakonske i prak-tične zaštite kao i uspostavljenje monitoringa slepih miševa dodatno potencira i aktuelizuje.

Ključne riječi: pećina Mišarica, slepi miševi, Chiroptera, porodiljska kolonija

Uvod13. aprila 2002. godine, na poziv i u organizaciji Gorana Dujakovića, a u sklopu snimanja dokumentarog �lmskog materijala, autor ovog rada imao je priliku da obavi prva istraživanja faune slepih miševa pećine Mišarice (katastarski broj 2382, Mulaomerović et al. 2006) 7 km jugoistočno od Banjaluke. Ma kako neverovatno to izgledalo danas kada znamo da je ova pećina jedno od najznačajnijih skloništa slepih miševa u Republici Srpskoj i celoj Bosni i Hercegovini (Dujaković et al 2007, Pašić et al 2011-2012), fauna slepih miševa pećine Mišarice nikada prethodno nije bila istraživana, tako da u dostupnoj literaturi i muzejskim zbirkama nije bilo podataka o slepim miševima ove pećine. Zato je osnovni cilj istraživanja na koje se odnosi ovaj članak bila preliminarna inventarizacija faune slepih miševa pećine Mišarice i procena njenog značaja.

Iako su podaci prikupljeni ovim istraživanjem, uz (ne uvek dovoljno jasno) po-zivanje na autora ovog članka i ovo istraživanje, već delimično predstavljeni u posto-jećim publikacijama (Dujaković 2004) i dokumentima (Dujaković et al 2007), u vidu spiska vrsta zabeleženih u pećini, kao i zbirno obrađivani u drugim (Karapandža et al 2014), detalji ovih nalaza nisu nikada do sada bili objavljeni.

Osim u vidu publikacija, ovo istraživanje i njegovi pojedini rezultati predstav-ljeni su i u dokumentarnom �lmu Mišarica iz 2002. godine i dokumentarnoj seriji Pećine Republike Srpske iz 2003/04. godine, po scenariju i u režiji Gorana Dujakovića a u produkciji Radio-televizije Republike Srpske.

Detaljni opisi pećine Mišarice, uključujući i nacrte i pojedine podatke o nje-noj fauni slepih miševa, objavljeni su u periodu nakon ovog istraživanja i dostupni (Dujaković 2004, Pašić et al 2011-2012): ukupna dužina glavnog kanala iznosi 55 m, a morfoloski se sastoji iz Ulaznog kanala, Centralne galerije, Kanala i Završne galerije. Međutim, pošto različiti izvori navode različite podatke o položaju pećine, ovde dajemo geografske koordinate ulaza – 44.724403º severne geografske širine i 17.265292º istočne geografske dužine (geodetski datum WGS 84), proverene na te-renu tokom kasnijih istraživanjima (tokom relizacije istraživanja na koje se odnosi ovaj članak nismo imali na raspolaganju GPS uređaj).

MetodeNajpre je obavljena detaljna vizuelna inspekcija pećine iznutra u cilju utvrđivanja prisustva ili tragova prisustva predstavnika faune slepih miševa.

14 Branko Karapandža

Jedinke i kolonije slepih miševa uočene vizuelnom inspekcijom identi�kovane su vizuelno na licu mesta do nivoa do kojeg je to bilo moguće, kolonije prebrojane, dok su pojedinačne jedinke ili mali uzorak iz kolonija hvatani rukom ili pomoću ručne mreže kada su bili dostupni. Izlovljeni primerci su smeštani u odgovarajuće platnene vrećice do dalje obrade, obavljane neposredno po obilasku cele pećine.

Svim uhvaćenim primercima, uz korišćenje tada standardne literature (Schober & Grimmberger 1989, Kryštufek 1991), utvrđena je vrsta, pol i, kada je to bilo mo-guće, starost. Deo primeraka markiran je krilnim markerima (tzv. prstenovima) Centra za markiranje životinja pri Prirodnjačkom muzeju u Beogradu i pušten na mesta izlova, a deo je pohranjen u Zbirku sisara Prirodnjačkog muzeja u Beogradu. Svi primerci pohranjeni u Zbirku pregledani su za potrebe ovog članka i proverena je identi�kacija vrste upotrebom aktuelne standardne literature (Dietz et al 2009).

Sistematika, kao i naučna međunarodna i srpska nomenklatura, u ovom članku data je prema aktuelnim relevantnim publikacijama (Simmons 2005, Karapandža & Paunović 2014), a ne po važećim u vreme realizacije treneskih istraživanja da bi se izbegla moguća konfuzija.

RezultatiVizuelna inspekcija pećine obavljena je 13. aprila 2002. tokom dana.

U pećini je uočeno 7 pojedinačnih primeraka velikog potkovičara (Rhinolophus ferrumequinum) – jedan u Ulaznom kanalu, 3 u Centralnoj galeriji i 3 u Kanalu (gde je jedan primerak izlovljen ručnom mrežom, Tabela 1), a nijedan u Završnoj galeriji. Jedan primerak sredozemnog potkovičara (Rhinolophus euryale) uočen je i izlovljen ručnom mrežom u Kanalu (Tabela 1).

U Završnoj galeriji nalazila se jedinstvena mešovita kolonija u kojoj je izbro-jano oko 6.500 jedinki velikih večernjaka (Myotis myotis/oxygnathus) i oko 3.000 jedinki evropskog dugokrilaša (Miniopterus schreibersii) a ispod kolonije gomila guana visoka više od 2 m. Sve izvlovljene jedinke ovih vrsta (Tabela 1) uhvaćene su rukom u ovoj lako dostupnoj koloniji, iz njenih raznih delova. U neposrednoj blizini glavne kolonije uočene su i 3 manje grupe sastavljene isključivo od jedinki evrop-skog dugokrilaša ukupne brojnosti 500–600 jedinki. Još jedna manja grupa uočena je u jednom vertikalnom useku u tavanici u Centralnoj galeriji; bila je sastavljena od 400–500 jedinki velikih večernjaka a nisu primećene jedinke evropskog dugokri-laša. Jedinke su u svim kolonijama bile u tesnom međusobnom kontaktu i u blagoj letargiji karakterističnoj za period dnevne neaktivnosti.



Tabela 1. Pregled slepih miševa izlovljenih u pećini Mišarici sa utvrđenim bionomskim karak-teristikama. (*Prirodnjački muzej u Beogradu)

Table 1. Overview of bats caught in Mišarica cave and their bionomic characteristics. (*Natural History Museum Belgrade)

Broj prstena ili kolektorski broj /

Ring No.or Col. No*

Vrsta / Species

Pol / Sex

Uzrasna kategorija / Age class

Procena starosti (godine) / Estimated age (years)

prsten / ring A02101 Myotis myotis ♀ adult 2prsten / ring A02104 Myotis myotis ♀ adult 2+prsten / ring A02109 Myotis myotis ♀ adult 5+prsten / ring A02113 Myotis myotis ♀ adult 3+prsten / ring A02114 Myotis myotis ♀ adult 5+prsten / ring A02122 Myotis myotis ♀ adult 4+prsten / ring A02124 Myotis myotis ♀ adult 2+prsten / ring A02127 Myotis myotis ♀ adult 2prsten / ring A02131 Myotis myotis ♀ adult 3+prsten / ring A02136 Myotis myotis ♀ adult 2+prsten / ring A02138 Myotis myotis ♀ adult 3+prsten / ring A02140 Myotis myotis ♀ adult 2+

298/02 Myotis myotis ♀ adult -299/02 Myotis myotis ♀ adult -300/02 Myotis myotis ♀ adult -301/02 Myotis myotis ♀ adult -302/02 Myotis myotis ♀ adult -303/02 Myotis myotis ♀ adult -304/02 Myotis myotis ♀ adult -305/02 Myotis myotis ♀ adult -306/02 Myotis myotis ♀ adult -307/02 Myotis myotis ♀ adult -308/02 Myotis myotis ♀ adult -309/02 Myotis myotis ♀ adult -310/02 Myotis myotis ♀ adult -311/02 Miniopterus schreibersii ♂ adult -312/02 Miniopterus schreibersii ♀ adult -313/02 Miniopterus schreibersii ♀ adult -314/02 Miniopterus schreibersii ♀ adult -315/02 Rhinolophus ferrumequinum ♂ adult -316/02 Rhinolophus euryale ♀ adult -


Diskusija i zaključciPošto se istraživanje na koje se odnosi ovaj članak svodi na samo jedan istraživački dan, time i na samo jednu fenofazu u životnom ciklusu slepih miševa, na osnovu podataka iznesenih ovde nije moguće izvoditi konačne zaključke o diverzitetu fau-ne slepih miševa pećine Mišarice niti o celokupnom značaju ovog skloništa. Ipak, i ovako fragmentarni podaci, usled siromaštva podataka o slepim miševima u Bosni i Hercegovini (Karapandža et al 2014), pokazali su se kao značajni čak i na nivou države.

Dnevnom inspekcijom pećine Mišarice 13. aprila 2002. otkrivena je mešovita kolonija sa ukupno oko 7.000 jedinki velikih večernjaka (Myotis myotis/oxygnathus) i oko 3.500 jedinki evropskog dugokrilaša (Miniopterus schreibersii) pri čemu je naj-veći deo jedinki formirao veliku jedinstvenu koloniju u Završnoj galeriji (Slika 1), uz tri manje izdvojene grupe evropskog dugokrilaša u Završnoj galeriji i jednu velikih večernjaka u Centralnoj galeriji. Svih 25 uhvaćenih jedinki velikih večernjaka bile su adultne ženke evropskog velikog večernjaka (Myotis myotis) dok je među 4 uhvaćene jedinke evropskog dugokrilaša bio jedan adultni mužjak a sve ostalo adultne ženke.

Slika 1. Porodiljska kolonije evropskog velikog večernjaka (Myotis myotis) i evropskog dugokrilaša (Miniopterus schreibersii) u pećini Mišarici (foto: Jasmin Pašić, 17.7.2009.).

Figure 1. Maternity colony of Greater mouse-eared bat (Myotis myotis) and Schreiber’s bent-winged bat (Miniopterus schreibersii) in Mišarica cave (photo: Jasmin Pašić, July 17, 2009.).



Na osnovu ovoga zaključeno je, a to su potvrdila i kasnija istraživanja (Pašić et al 2011-2012), da je pećina Mišarica sklonište velike i veoma značajne mešovite porodiljske kolonije evropskog velikog večernjaka (Myotis myotis) i evropskog du-gokrilaša (Miniopterus schreibersii), uz moguće, ali nepotvrđeno, prisustvo i manjeg udela jedinki južnog velikog večernjaka (Myotis oxygnathus). U trenutku otkrića ova kolonija – sa više od 10.000 adultnih (i subadultnih) jedinki, bila je najbrojnija po-znata kolonija u Bosni i Hercegovini, a jedna je od najbrojnijih i do danas, iako je kasnije u koloniji prebrojano samo oko 3.000 jedinki (Pašić et al 2011-2012), što jasno ukazuje na njen značaj za očuvanje faune slepih miševa.

Pojedinačni nalazi velikog potkovičara (Rhinolophus ferrumequinum) i sredo-zemnog potkovičara (Rhinolophus euryale) nisu bili smatrani indikativnim, ali se kasnije otkriće porodiljske kolonije sredozemnog potkovičara (Pašić et al 2011-2012) ne smatra iznenađujućim.

Zbog svega ovoga, rezultati i zaključci ovog istraživanja već su korišćeni za ar-gumentaciju potrebe zakonske zaštite pećine Mišarice u odgovarajućem Predlogu/Elaboratu (Dujaković et al 2007), ali zakonski akt o zaštiti do danas nije donesen (Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske 2016) iz nepoznatih razloga.

Slika 2. Tragovi vandalizma – posledice paljenja automobilskih guma u pećini Mišarici (foto: Jasmin Pašić, 18.10.2009.).

Figure 2. Traces of vandalism – consequences of tire burning in Mišarica cave (photo: Jasmin Pašić, October 18, 2009.).


U međuvremenu u pećini Mišarici u više navrata su zabeležni drastični slučaje-vi vandalizma koji su zbog značaja ovog skloništa mogli da dovedu do ozbiljne štete za faunu slepih miševa šireg područja, npr. paljenje automobilskih guma u unutraš-njosti pećine u oktobru 2009. godine (Pašić in litt., Slika 2). Možda su upravo ovakvi incidenti doveli do toga da je tokom novijih istraživanja (Pašić et al 2011-2012) u koloniji prebrojano trostruko manje jedinki.

Zbog neumanjenog značaja koji pećina Mišarica ima za očuvanje faune slepih miševa i danas, a naročito kada se ima u vidu evidentno smanjenje kolonije u novi-jem periodu i njena ugroženost, osetljivost i izloženost antropogenim uticajima, po-treba zakonske i praktične zaštite ovog važnog skloništa slepih miševa sa protokom vremena dodatno je uvećana i postala je još hitnija. Zato još jednom, nakon 14 godi-na od ovog istraživanja i 9 godina od prethodnog formalnog podnošenja Predloga/Elaborata, apelujemo da se najhitnije donese odgovarajući zakonski akt o zaštiti pećine Mišarice kao jednog od najznačajnijih poznatih skloništa slepih miševa u Republici Srpskoj i celoj Bosni i Hercegovini, a pristup u pećinu ograniči postav-ljanjem odgovarajuće rešetke i kapije. Iz istih razloga apelujemo i na uspostavljanje sistematskog monitoringa slepih miševa u pećini

ZahvalaAutor se najsrdačnije zahvaljuje Goranu Dujakoviću na pozivu za učešće i organiza-ciji ovog istraživanja / snimanja, bez čega ovog istraživanja ne bi bilo. Zahvaljujem se i Jasminku Mulaomeroviću na pomoći u prikupljanju literature. Posebno se zahva-ljujem Jasminu Pašiću na proveri koordinta pećine i fotogra�jama koje ilustruju ovaj članak i, naročito, na nastavljanju i istrajnosti u istraživanju i zaštiti slepih miševa pećine Mišarice.

LiteraturaDietz C., O. von Helversen, D. Nill, 2009. Bats of Britain, Europe and Northwest Africa. A &

C Black Publishers Ltd., London: 400 pp.Dujaković G., 2004. Pećine i jame Republike Srpske. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,

Srpsko Sarajevo: 298 str.Dujaković G., D. Mijović, D. Kovačević, G. Panić, Lj. Srdić, 2007. Spomenik prirode Pećina

Mišarica – Prijedlog za stavljanje pod zaštitu kao prirodnog dobra od izuzetnog značaja. Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, Banjaluka, elaborat, 34 str.

Karapandža B., J. Mulaomerović, M. Paunović, J. Pašić, P. Presetnik, M. Zagmajster, 2014. �e overview of bat fauna (Chiroptera) of Bosnia and Herzegovina with �rst record of Pipistrellus nathusii. In: Hutson A.M., P.H.C. Lina (eds): XIIIth European Bat Research Symposium, Book of Abstracts: 90.



Karapandža B., M. Paunović, 2014. Novi predlog standardne srpske nomenklature slepih miševa (Chiroptera) obuhvaćenih sporazumom EUROBATS. Bulletin of the Natural History Museum in Belgrade 7: 159–187. [DOI:10.5937/bnhmb1407159K]

Kryštufek B., 1991. Sesalci Slovenije. Prirodoslovni muzej Slovenije, Ljubljana: 294 str.Mulaomerović J., E. Handžić, D. Zahirović, 2006. Katastar speleoloških objekata Bosne i

Hercegovine. Speleološko društvo „SpeleoDodo“, Sarajevo.Pašić J., I. Napotnik, J. Friščić, P. Presetnik, M. Đurović, 2011-2012. Pećinska fauna okoline

Banjaluke [�e Cave Fauna of the Banja Luka Area]. Naš krš XXVII-XXVIII (44-45): 43–51.

Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naljeđa Republike Srpske, 2016. Spomenik prirode “Pećina Mišarica”; 2011. <http://www.nasljedje.org/sr_RS/projekti/zastita-prirodnog-nasljedja/205-spomenik-prirode-pecina-misarica> na dan 8.2.2016.

Schober W., E. Grimmberger, 1989. A Guide to Bats of Britain and Europe. Hamlyn Publishing Group Limited, London: 224 pp.

Simmons N. B., 2005. Order Chiroptera. In: Wilson D. E., D. M. Reeder (eds.): Mammal Species of the World. A Taxonomic and Geographic Reference (3rd ed), Johns Hopkins University Press, Baltimore: 312–529.

20


REZULTATI ISTRAŽIVANJA ŠIŠMIŠA U ODABRANIM SKLONIŠTIMA NA DIJELU POPOVOG POLJA U OPĆINI

RAVNO (BOSNA I HERCEGOVINA)

SURVEY RESULTS OF SELECTED BAT ROOST SITES IN POPOVO POLJE WITHIN THE RAVNO MUNICIPALITY

(BOSNIA AND HERZEGOVINA)

Mirna Mazija1, Dina Rnjak2

AbstractFor the purpose of valorisation of potentially important bat roosts, six potential roost sites were surveyed in spring/summer season of 2010 and 2011 in the wider area of Ravno mu-nicipality (Popovo polje, Bosnia and Herzegovina). A total of �ve bat species were recorded. �e abandoned railway tunnel in Čvaljina was recognized as the most signi�cant roost in the area, sheltering a large maternity colony of Myotis myotis, with possible presence of M. blyt-hii oxygnathus. In July 2010 the colony comprised around 10.000 bats (females with young), while in May 2011 their number was estimated to about 5.000 adult animals. In 2010 also 30 Miniopterus schreibersii were seen in the tunnel. A high number of bats make this location extremely important for conservation of bat populations at local as well as at the national le-vel. Since it is still not known whether bats use this tunnel in early spring and autumn, further research is necessary, as well as the implementation of a monitoring programme. Concerning other surveyed sites in 2010, skeletal remains of one Rhinolophus ferrumequinum were recor-ded in Vjetrenica cave, while two live M. emarginatus were seen in Pećina cave. Five R. ferru-mequinum were observed while emerging out of the Baba cave and 45 R. euryale, 20 R. ferru-mequinum and four M. emarginatus were recorded in the underground part of the monument in Zavala. In the Plitica pit no bats or their remains were found.

Key words: bats, Chiroptera, maternity roost, tunnel, Čvaljina, Bosnia and Herzegovina

SažetakU svrhu valorizacije potencijalno važnih skloništa šišmiša, tijekom proljeća/ljeta 2010. i 2011. godine istraženo je šest objekata na širem području općine Ravno (Popovo polje, Bosna i Hercegovina). Zabilježeno je ukupno pet vrsta šišmiša. Napušten željeznički tunel u mjestu Čvaljina prepoznat je kao najznačajnije sklonište na širem području. U njemu je zabilježena velika porodiljna kolonija vrste Myotis myotis, uz moguću prisutnost vrste M. blythii oxy-gnathus. Kolonija je u srpnju 2010. godine ukupno brojila otprilike 10.000 jedinki (ženke s mladima), dok je u svibnju 2011. godine broj procijenjen na oko 5.000 odraslih jedinki. Istraživanjem 2010. godine u tunelu je uočeno i 30 jedinki vrste Miniopterus schreibersii.

1 Samostalna djelatnost, Koledinečka 3, Zagreb (Hrvatska); Udruga za zaštitu šišmiša Tragus, Lipovac I br. 7, Zagreb (Hrvatska), e-mail: [email protected] Geonatura d.o.o. za stručne poslove zaštite prirode (Hrvatska), e-mail: [email protected]

21Rezultati istraživanja šišmiša u odabranim skloništima na dijelu Popovog Polja

u Općini Ravno (Bosna i Hercegovina)

Ovako velik broj zabilježenih šišmiša čini ovaj lokalitet izuzetno važnim za zaštitu populacija šišmiša na lokalnoj, ali i na nacionalnoj razini. Obzirom da nije poznato koriste li šišmiši tunel u proljetnom i jesenskom razdoblju, nužna su daljnja detaljnija istraživanja, zajedno uz implementaciju programa monitoringa. Što se tiče ostalih istraživanih objekata 2010. godine, u špilji Vjetrenici utvrđen je samo kostur vrste Rhinolophus ferrumequinum, dok su u špilji Pećina uočene dvije žive jedinke M. emarginatus. U špilji Baba je pri izlijetanju zabilježeno pet jedinki R. ferrumequinum, a u podzemnom dijelu spomenika u mjestu Zavala ukupno 45 jedinki R. euryale, 20 jedinki R. ferrumequinum te četiri jedinke M. emarginatus. U jami Plitica nisu zabilježeni šišmiši niti tragovi njihove prisutnosti.

Ključne riječi: šišmiši, Chiroptera, porodiljna kolonija, tunel, Čvaljina, Bosnia and Herzegovina

UvodIstraživanja su provedena u okviru izrade Studije izvodljivosti za zaštićenu pri-rodnu vrijednost špilje Vjetrenice i dijela Popovog polja u općini Ravno u Bosni i Hercegovini (Mazija 2010). Zbog nedostatka podataka o fauni šišmiša Popovog po-lja, bilo je potrebno provesti preliminarna istraživanja i provjeriti malobrojne podat-ke dobivene od lokalnog stanovništva. Cilj istraživanja bila je identi�kacija objekata (prirodnih i antropogenih) potencijalno značajnih za faunu šišmiša na navedenom području.

Materijali i metodeLokacije prirodnih i antropogenih podzemnih objekata potencijalno značajnih za šišmiše de�nirane su uz pomoć informacija dobivenih od lokalnog stanovništva i speleologa (usmeno Roman Ozimec). U okviru projekta detaljno su istražena četiri speleološka te dva antropogena objekta (Slika 1). Osnovna istraživanja navedenih objekata provedena su u razdoblju od 20. do 24. srpnja 2010. godine, a ponovno je izvan projektnih aktivnosti 28. svibnja 2011. godine istražena jedna antropogena lokacija.

Procjena značaja lokacija provedena je prema tragovima, prisutnosti i brojnosti šišmiša. Brojnost šišmiša procijenjena je vizualno ili, u slučaju većeg broja šišmiša, uz pomoć mjerke i fotogra�je (Battersby 2010). Vrste prisutnih šišmiša određene su vizualno, uz pomoć ultrazvučnog detektora ili pregledom pojedinih jedinki uhva-ćenih ručnom mrežom ili mrežom za hvatanje (Ecotone Mist Net). Svakoj uhvaće-noj jedinki utvrđena je i dob, odnosno spol. Elektroničkom digitalnom mjerkom (Pro� Erba) izmjerene su osnovne morfološke mjere (duljina podlaktice i masa), te ostale mjere bitne za determinaciju vrste (tragus, palac), a masa opružnim vagicama (Pesola Spring Scale LightLine). Odmah nakon obrade, šišmiši su neozlijeđeni pu-šteni na mjestu hvatanja.

22 Mirna Mazija, Dina Rnjak

Slika 1. Prikaz mjesta istraženih objekata i pronađenih skloništa šišmiša u općini Ravno i njenoj okolini 2010. i 2011. godine.

Figure 1. Surveyed sites and bat roosts recorded in municipality of Ravno and its vicinity 2010 and 2011.

RezultatiU pet istraženih objekata na području općine Ravno utvrđeno je pet različitih vrsta šišmiša: veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum), južni potkovnjak (R. eu-ryale), veliki šišmiš (Myotis myotis), riđi šišmiš (M. emarginatus) i dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii).

Detaljnim pregledom špilje Vjetrenice (katastarski broj 36241, lat: 42,845807 / long: 17,983851) 21. i 22. srpnja 2010. utvrđen je samo kostur vrste veliki potkov-njak, pronađen na ulaznom djelu objektu u Prvoj dvorani. Inače, prema podacima speleologa koji provodi veliki broj biospeleoloških istraživanja u špilji, vrlo rijetko se unutar objekta viđaju po jedna ili najviše dvije jedinke šišmiša nepoznate vrste (usmeno Roman Ozimec).

U špilji Pećina (katastarski broj 918, lat: 42,910321 / long: 17,886687), koja je većim djelom tijekom dana osvijetljena, 20. srpnja 2010. utvrđene su dvije jedinke vrste riđeg šišmiša. Jedan šišmiš se nalazio u dnu velike prostorije (osvijetljenoj) dok je drugi viđen u manjem, zamračenom odvojku. Vrsta šišmiša određena je vizualno

1 Katastarski brojevi speleoloških objekata dati su prema Katastru speleoloških objekata Bosne i Hercegovine Centra za krš u Sarajevu (Mulaomerović et al. 2006).



i dodatno potvrđena pomoću analize sonograma glasanja snimljenog ultrazvučnim detektorom.

Prilikom obilaska špilje Baba, (katastarski broj 1303, lat: 42,860765 / long: 17,972477) 21. srpnja 2010. zabilježeno je izlijetanje manjeg broja šišmiša, ali tom prilikom nije određena njihova vrsta. Prilikom drugog obilaska 23. srpnja 2010. za-bilježena je prisutnost pet jedinki vrste veliki potkovnjak.

Važna porodiljna kolonija šišmiša utvrđena je u napuštenom željezničkom tu-nelu u mjestu Čvaljina (sinonim Ćirin tunel, lat: 42,868255 / long: 17,972024) 21. srpnja 2010. i 28. svibnja 2011. (Slika 2a). Tijekom pregleda objekta u srpnju 2010. uočeno je približno 30 dugokrilih pršnjaka i kolonija velikog šišmiša uz moguću prisutnost oštrouhih šišmiša (M. blythii oxygnathus). Brojnost šišmiša (odraslih s mladima) procijenjena je na otprilike 10.000 jedinki (Slika 3a). Tijekom sumraka, na kratko je postavljena mreža uz ulaz s južne strane tunela kako bi se uz vizualnu identi�kaciju preko fotogra�ja dodatno potvrdila zastupljenost pojedinih vrsta i pri-sutnost mladih. Pri tom je uhvaćeno ukupno 11 jedinki šišmiša. Uhvaćena je jedna ženka dugokrilog pršnjaka koja nije bila reproduktivno aktivna (vrlo vjerojatno sta-rosti jedne godine). Ostalih 10 uhvaćenih jedinki bili su veliki šišmiši iz roda Myotis. Osam uhvaćenih jedinki bile su juvenilne, od kojih neke s graničnim morfološkim mjerama, stoga se nije sa sigurnošću moglo utvrditi radi li se o koloniji isključivo vrste veliki šišmiš ili je u njoj prisutan i oštrouhi šišmiš. Odrasle jedinke izlijetale su iz tunela nešto kasnije od juvenilnih. Morfološke mjere dviju uhvaćenih odraslih jedinki ukazuju na to da se radi o vrsti veliki šišmiš. Prema količini guana koji je uočen duž tunela može se zaključiti kako kolonija koristi ovaj objekt već duži niz go-dina. Poznato je da je tamo bila prisutna u kolovozu 2005. godine (Zagmajster 2006), a njena prisutnost potvrđena je i 2015. godine (Anadolu Agency, 2015). U srpnju 2010. godine ženke s mladima su se uglavnom smjestile u središnji dio tunela, dok je, hvatanjem nekoliko jedinki sa ručnom mrežom, na rubovima utvrđena prisutnost velikog broja pojedinačno smještenih mužjaka i mladih. Uočeni su mladi veličine 3/4 odrasle jedinke koji su već samostalno letjeli (Slika 2b). U koloniji tijekom svibnja 2011. godine procijenjeno je da je prisutno oko 5.000 odraslih jedinki (Slika 3b).


Slika 2. a) Južni ulaz tunela u mjestu Čvaljina, b) Juvenilna jedinka vrste veliki/oštrouhi šišimiš (Myotis myotis/blythii oxygnathus) (foto: Mirna Mazija, srpanj 2010.).

Figure 2. a) Southern entrance of the Čvaljina tunnel, b) Juvenile Greater/Lesser Mouse-eared bat (Myotis myotis/blythii oxygnathus) (photo: Mirna Mazija, July 2010).



Slika 3. a) Dio kolonije velikih/oštrouhih šišmiša (Myotis myotis/blythii oxygnathus) 21. srpnja 2010. godine i b) 28. svibnja 2011. godine u tunelu u mjestu Čvaljina

(foto: Mirna Mazija). Figure 3. a) Part of the Myotis myotis/blythii oxygnathus colony on 21 July 2010 and b) on 28

May 2011 in Čvaljina tunnel (photo: Mirna Mazija).


U podrumskom dijelu spomenika žrtvama fašističkog terora u Zavali (lat: 42,847290 / long: 17,978325) koji se nalazi u neposrednoj blizini ceste i zgrade Biospelološkog muzeja Vjetrenica, 22. i 23. srpnja 2010. godine utvrđeno je ukupno oko 70 šišmiša. Hvatanjem ukupno 9 jedinki ručnom mrežom utvrđeno je da je tada bilo prisutno oko 45 južnih potkovnjaka (Slika 4) (uhvaćena su četiri adultna mužjaka), 20 velikih potkovnjaka (uhvaćena četiri adultna mužjaka) te 4 riđih šišmiša (uhvaćena je jedna juvenilna ženka).

Slika 4. Kolonija vrste južni potkovnjak (Rhinolophus euryale) u podrumskom djelu spomenika u Zavali (foto: Mirna Mazija, 23. srpnja 2010.).

Figure 4. Mediterranean horseshoe bat (Rhinolophus euryale) colony in the underground part of a monument in Zavala (photo: Mirna Mazija, 23 July 2010).

Jama Plitica (sinonim Plitvina jama, katastarski broj 1925, lat: 42,85388 / long: 18,065013) se nalazi izvan općine Ravno, ali je u sklopu obilaska terena speleološki tim (22. srpnja 2010.) detaljno pregledao ovaj objekt. Iako su mještani istaknuli povećanu aktivnost šišmiša tijekom ranog sumraka na okolnom području, tijekom našeg istraživanja nisu zabilježeni znakovi moguće prisutnosti šišmiša. Moguć razlog tome je otežan prolaz šišmišima kroz ulaz obrastao vegetacijom i hidrodinamika jame čije je glavno obilježje često plavljenje.

DiskusijaIstraživanja šišmiša provedena su u pet objekata koji se nalaze unutar općine Ravno i u okvirima predloženih granica budućeg zaštićenog područja, dok je dodatno istra-žena i jama Plitica izvan granica. U obzir su uzeti i antropogeni i prirodni objekti,



potencijalno važni za faunu šišmiša u svrhu identi�kacije prisutnosti pojedinih vrsta šišmiša, njihove brojnosti i značaja svakog od tih objekata. Ukupno su pregledane četiri špilje (Vjetrenica, Pećina, špilja Baba i jama Plitica) i dva antropogena objekta (tunel u mjestu Čvaljina i podzemni dio spomenika u mjestu Zavala).

Kao najznačajniji objekt izdvaja se tunel u Čvaljini gdje je zabilježena velika porodiljna kolonija šišmiša. Prema rezultatima preliminarnog istraživanja radi se o koloniji vrste veliki šišmiš (Myotis myotis), no zbog maloga uzroka izmjerenih živo-tinja nije isključeno da su prisutni i oštrouhi šišmiši (M. blythii oxygnathus). U prilog tome ide i činjenica da se tunel nalazi u arealu njihove rasprostranjenosti, kao i da se ove dvije vrste često pojavljuju u zajedničkim mješovitim kolonijama (Dietz et al. 2009, Pavlinić et al. 2010). Potrebno je provesti ciljano istraživanje u svrhu precizni-jeg utvrđivanja eventualne prisutnosti oštrouhog šišmiša u tunelu, kao i odnosa ovih dviju vrsta unutar kolonije. Važno je i dodatno obratiti pažnju na moguću prisutnost većeg broja jedinki vrste dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii). Sve tri navede-ne vrste šišmiša prema Crvenoj listi ugroženih divljih vrsta i podvrsta biljaka, životi-nja i gljiva (Službene novine Federacije BiH, br. 7/14) imaju status ugroženih vrsta i zaštićene su u Federaciji BiH Zakonom o zaštiti prirode (Službene novine Federacije BiH, br. 66/13). Obzirom da nije poznato koriste li šišmiši objekt u ranom proljet-nom i jesenskom razdoblju, nužna su daljnja detaljna istraživanja šišmiša u tune-lu kako bi se utvrdila dinamika njegovog korištenja tijekom godine. Temeljem tih podataka moguće je zatim predložiti i prikladne mjere zaštite prisutnih populacija šišmiša. To je potrebno istaknuti iz razloga što je u razvojnim planovima područja prisutna ideja revitalizacije objekta u turističke svrhe (Anadolu Agency 2015). Iz as-pekta zaštite šišmiša zahvati koji bi uključivali ponovno korištenje tunela u vrijeme kada u njemu obitavaju šišmiši ozbiljno bi ugrozili opstanak prisutnih populacija i na njih imali značajan negativan utjecaj. U tom slučaju, bilo bi potrebno pronaći trajno alternativno rješenje u vidu obilaska objekta ili barem u vrijeme kada šišmiši u njemu obitavaju.

Naš nalaz kostura vrste veliki potkovnjak i drugog kostura iste vrste u špilji Vjetrenici već 1967. godine (Malez 1985), te podaci dobiveni od strane speleologa, ukazuju da iako tijekom prijašnjih i novih istraživanja nije utvrđena stalna prisut-nost živih jedinki šišmiša unutar špilje Vjetrenica, oni je ipak u nekom razdoblju ba-rem pojedinačno i/ili povremeno koriste. Pretpostavka je da u njoj obitavaju tijekom hladnijeg perioda godine kada je strujanje zraka na ulaznom djelu slabo ili ga uopće nema. Vrata na ulazu u špilju nisu prilagođena za prolaz šišmiša, što je moguć do-datan razlog zašto šišmiši vrlo malo koriste špilju Vjetrenicu. Manjom prilagodbom vrata na način da se osiguraju horizontalni otvori široki 15 cm, a dugački oko 45 cm, osigurao bi se manje ometan ulaz šišmišima. Na taj način otvorila bi se mogućnost da šišmiši počnu koristiti Vjetrenicu u pojedinim razdobljima godine te tako obo-gate njenu faunu.

U podrumskom dijelu spomenika u Zavali utvrđena je prisutnost prvih po-znatih kolonija vrste južni potkovnjak (Rhinolophus euryale) i veliki potkovnjak


(R. ferrumequinum) na području Popovog polja i prisutnost nekoliko jedinki vr-ste riđi šišmiš (M. emarginatus). Tijekom istraživanja 2010. i 2011. godine objekt se nalazio na izdvojenom prostoru, a sada je u njegovoj neposrednoj blizini izgrađen Biospelološki muzej Vjetrenica što je dovelo do povećanog broja ljudi u neposrednoj blizini. Budući da je objekt u lošem stanju, ljudi rijetko u njega ulaze te se kolonija najčešće ne ometa. Svakako bi trebalo istražiti godišnje dinamiku korištenja šišmiša ovog objekta, onemogućiti ulaz ljudima u podrumski dio, a ukoliko dođe do obnove objekta, to je potrebno provesti uz primjenu posebnih mjera zaštite koje mora pro-pisati stručnjak za šišmiše.

Za manje speleološke objekte, špilja Pećina i špilja Baba naša istraživanja doni-jela su prve podatke o prisutnost nekoliko jedinki šišmiša (riđega šišmiša u prvoj i velikog potkovnjaka u drugoj špilji), a u jami Plitica šišmiše nismo pronašli.

Obzirom da je ovim istraživanjima uzeto u obzir samo proljetno i ljetno razdo-blje, svih pet objekata u kojima su zabilježeni šišmiši potrebno je istražiti i tijekom jeseni i osobito zime. Osobito je važno provesti sustavno praćenje populacija šišmiša i stanja (monitoring) tunela u Čvaljini i spomenika u Zavali. Preporučamo da sva istraživanja budu provedena u skladu s preporukama međunarodnih smjernica i uz konkretne preporuke stručnjaka za faunu šišmiša. Na širem području nalazi se velik broj podzemnih objekata koji iz aspekta faune šišmiša nisu detaljno istraženi te je nužno provesti daljnja detaljna istraživanja u svrhu utvrđivanja prisutnosti pojedi-nih vrsta i kolonija te njihove eventualne povezanosti s okolnim područjem, kako bi se na vrijeme propisale i poduzele eventualno potrebne mjere zaštite šišmiša. Mala brojnost šišmiša unutar Vjetrenice moguće je uvjetovana rešetkastim vratima na ulazu u špilju koja nisu prilagođena prolazu šišmiša, a svakako bi ih trebalo prilago-diti tijekom daljnjih aktivnosti.

ZahvaleInstitutu za primijenjenu ekologiju Oikon d.o.o. iz Zagreba u okviru čijeg projekta su provedena osnovna istraživanja svih objekata. Općini Ravno koja je �nancirala istraživanja. Javnom poduzeću „Vjetrenica“ na podršci u planiranju i organizaciji terenskih istraživanja. Romanu Ozimecu na informacijama o prisutnosti šišmiša u špilji Vjetrenici i pomoći u planiranju terenskih istraživanja. Suradnicima koji su sudjelovali u terenskim istraživanjima: izv. prof. dr.sc. Darko Bakšić, izv. prof. dr.sc. Nenad Buzjak, prof.dr.sc. Ivan Martinić, dipl.ing. Fanica Kljaković-Gašpić, viši ku-stos Branko Jalžić, Jasna Vuletić i Igor Klarić.

ReferenceAnadolu Agency 2015. U nekadašnjem Ćirinom tunelu u Ravnom: Spašavanje porodiljne

kolonije od 10.000 šišmiša. TRT. <www.trt.net.tr/bosanski/okolina-i-zdravlje/2015/08/25/u-nekadasnjem-cirinom-tunelu-u-ravnom-spasavanje-porodiljne-kolinije-od-10-000-sismisa-51023> [18.6.2016.]



Battersby J. (comp.), 2010. Guidelines for Surveillance and Monitoring of European Bats. EUROBATS Publication Series No. 5. UNEP / EUROBATS Secretariat, Bonn, Germany, 95 str.

Crvena lista ugroženih divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva, Službene novine Federacije BiH, br. 7/14

Dietz C., O. von Helversen, 2004. Illustrated identi�cation key to the bats of Europe. Electronic publication. Version 1.0. Tuebingen & Erlangen, Germany, 35 str.

Dietz C., O. von Helversen, D. Nill, 2009. Bats of Britain, Europe and Northwest Africa. A & C Black Publishers Ltd., London, 400 str.

Malez M., 1985. Paleobiološki odnosi u pećini Vjetrenici u Popovom polju u Hercegovini, Naš krš, 11/18-19: 121–132.

Mazija M., 2010. Istraživanje faune šišmiša špilje Vjetrenice i djela Popovog polja. Sektorska studija izrađena u sklopu projekta „Studija izvodljivosti zaštite za Zaštićenu prirodnu vrijednost špilje Vjetrenica i djela Popova polja u Općini Ravno“. Stručni izviještaj, 14 str.

Mulaomerović J., D. Zahirović, E. Handžić, 2006. Katastar speleoloških objekata Bosne Hercegovine. Speleološko društvo „Speleo dodo“, Sarajevo, 274 str.

Pavlinić I., M. Đaković, N. Tvrtković, 2010. �e Atlas of Croatian Bats, Part I. Natura Croatica, Zagreb 19(2): 295–337.

Zagmajster M., 2006. Zanimivosti Vjetrenice na Popovem polju. Glas podzemlja, Ljubljana, 66–67.

Zakon o zaštiti prirode, Službene novine Federacije BiH, br. 66/13.

30


REZULTATI PREGLEDA POTENCIJALNIH ZIMSKIH SKLONIŠTA ŠIŠMIŠA U BOSNI I HERCEGOVINI

U ZIMU 2014/15.

RESULTS OF SURVEY OF POTENTIAL BAT HIBERNACULA IN BOSNIA AND HERZEGOVINA IN WINTER 2014/15

Primož Presetnik1, Jasminko Mulaomerović2, Jasmin Pašić2

AbstractDuring winter 2014/15 8 caves in Bosnia and Herzegovina were surveyed for hibernating bats. We used usual methods for registering species of bats in their hibernacula (visual obser-vation, occasional detailed examination of individuals and determination of bone remains). Together we found 9 bat species: Rhinolophus hipposideros, R. ferrumequinum, R. euryale, Myotis mystacinus, M. capaccinii, Pipistrellus pipistrellus, Eptesicus serotinus, Barbastella barbastellus and Miniopterus schreibersii. Most commonly observed bat was R. hipposideros, however most numerous was R. euryale, whose huge group we unexpectedly found in the cave Hrustovača.

Key words: Chiroptera, hibernacula, monitoring, Bosnia and Herzegovina

SažetakTokom zime 2014/15. pregledali smo 8 pećina u Bosni i Hercegovini u cilju utvrđivanja ili monitoringa hibernacije šišmiša. Koristili smo uobičajene metode za registraciju vrsta šišmiša tokom hibernacije (vizuelno opažanje, povremeno detaljno ispitivanje pojedinih životinja i identi�kaciju kostiju). Pronađeno je 9 vrsta šišmiša: Rhinolophus hipposideros, R. ferrumequi-num, R. euryale, Myotis mystacinus, M. capaccinii, Pipistrellus pipistrellus, Eptesicus serotinus, Barbastella barbastellus i Miniopterus schreibersii. U najvećem broju nalazišta opažen je R. hipposideros, dok je najbrojniji bio R. euryale, čiju smo ogromnu grupu neočekivano našli u pećini Hrustovači.

Ključne riječi: šišmiši, zimska skloništa, monitoring, Bosna i Hercegovina

U zimu 2014/2015. godine pretraženo je ukupno 8 pećina (Slika 1). Tokom istraživa-nja korištena je metodologija rada opisana u Pašić et al (2013) i Presetnik et al (2014). Organizovane su dvije ekskurzije u sjeverne dijelove Bosne i Hercegovine, gdje smo ponovo, već tradicionalno, provjerili pećinu Ljubačevo južno od Banjaluke i tri pe-ćine u okolini Sanskog Mosta (Hrustovaču, Fajtovačku pećinu i Tomlinsku pećinu). Ove godine smo provjerili i nekoliko novih pećina u okolini Šipova (Vagansku i

1 Center za kartogra�jo favne in �ore (Slovenija), e-mail: primoz.presetnik@ck�.si2 Centar za krš i speleologiju (Bosna i Hercegovina), e-mail: [email protected], [email protected]

31Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini

u zimu 2014/15.

Sokolačku pećinu) i u neuspješnoj potrazi za čuvenom Karapandžinom pećinom (Karapandža et al 2014), provjerili jednu pećinu i jednu jamu (Slika 2) u blizini sela Šemenovaca, u sjeveroistočnom dijelu Kupreškog polja.

Na pregledima je sarađivalo 7 osoba, po abecednem redu: Dženan Aganović (DžA), Jasna Friščić (JF), Maja Hodžić (MH), Ivan Napotnik (IN), Jasminko Mulaomerović (JM), Jasmin Pašić (JP) i Primož Presetnik (PP).

Ukupno smo pronašli 9 vrsta šišmiša, od kojih je u najvećem broju nalazišta bio zabilježen mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros) (Tabela 1). Po broju jedinki na prvom mjestu je bio mediteranski potkovasti šišmiš (R. euryale) zbog neočekivano velike grupe u Hrustovači (Slika 3).

Tabela 1. Vrste, ukupan broj živih životinja, broj nalazišta i pregled nalazišta šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2014/15.

(* broj ispred imena lokaliteta u sljedećim potpoglavljima) Table 1. Bat species, numbers of live animals, number of locations and overview of surveyed

hibernacula in Bosnia and Herzegovina in winter 2014/15. (* number preceding the sites names in following subchapters)

Vrsta (takson) / Species (taxon)

Broj životinja / No. of bats

Broj nalazišta / No. of locations

Šifra nalazišta / Site codes*

Mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros) 99 6 1, 2, 5, 6, 7, 8

Veliki potkovasti šišmiš (Rhinolophus ferrumequinum) 839 5 1, 2, 5, 6, 7

Mediteranski potkovasti šišmiš (Rhinolophus euryale) 1.072 4 5, 6, 7, 8

Mali brkati šišmiš (Myotis mystacinus) 2 1 5

Dugoprsti šišmiš (Myotis capaccinii) 4 1 2

Mali šišmiš (Pipistrellus pipistrellus) 1 1 7

Veliki kasni šišmiš (Eptesicus serotinus) 1 1 5

Širokouhi šišmiš (Barbastella barbastellus) 1 2 2, 5

Šrajberov šišmiš (Miniopterus schreibersii) 570 4 5, 6, 7

Ukupno / Total 2.589 8

32

Slika 1. Mjesta provjerenih potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2014/15.

(brojevi odgovaraju broju ispred imena pojedinog lokaliteta u sljedećim potpoglavljima) Figure 1. Locations of potential bat hibernacula surveyed

in Bosnia and Herzegovina in the winter 2014/15. (numbers refer to the number preceding each location name in following subchapters)

1. Vaganska pećina, katastarski broj 35321

(selo Strojice, opština Šipovo, 920 m. n. v., lat: 44,1425 / long: 17,1684)Turistički uređena pećina, na ulazu se nalaze rešetkasta vrata. Udaljena je od centra Šipova oko 19 km. Pećina je nastala sa radom ponornih voda. Duga je 420 m. Ima osam dvorana, nazvanih: Čobanska dvorana, Lisičiji kanal, Galerija Sime Šolaje,

1 Katastarski brojevi speleoloških objekata dati su prema Katastru speleoloških objekata Bosne i Hercegovine Centra za krš u Sarajevu (Mulaomerović et al 2006).

Primož Presetnik, Jasminko Mulaomerović, Jasmin Pašić


u zimu 2014/15.

Janjski kanali, Svečana dvorana, Dvorana divova, Ponorski kanal i Dvorana Rade Marijanca.24. 1. 2015. (DžA, MH, JM, JP, PP):- Rhinolophus hipposideros 2 (1 na početku dvorane S. Šolaje, u dvorani T = 7’9 °C; 1 na kraju u dvorani R. Marijanca),- Rhinolophus ferrumequinum 80 (od toga 71 u grupi u Svečanoj dvorani, u dvorani T = 9’1 °C), kosti (3 humerusa, 2 donje desne vilice, 1 lijeva donja vilica).Napomene: U dvorani divova izmjerena je T = 8’9 °C. Vrijeme vrlo hladno. U Šipovu u noći 24./25. palo malo snijega.Ostale primijećene životinje: Triphosa dubitata, Meta menardi, Troglophilus sp., Coleoptera, Ixodes vespertilionis, Myriapoda. Tragovi kune (Martes sp.) na samom kraju pećine i na putu do pećine tragovi zeca (Lepus europaeus).

2. Sokolačka pećina, katastarski broj 3342 (selo Gornji Jakšić, rijeka Sokočnica, opština Šipovo, 575 m. n. v., lat: 44,2824 / long: 17,0284)Pećina uređena za posjete turista, sa željeznim rešetkastim vratima na ulazu. Ukupna dužina pećine je 110 m. Nalazi se na putu Šipovo – Baraći, 6 km od centra Šipova, u kanjonu rijeke Sokočnice. Nasuprot nje se nalaze ostaci srednjevjekovne tvrđave Soko Grada.24. 1. 2015. (DžA, MH, JM, JP, PP):- R. hipposideros 2 (dublje u pećini),- R. ferrumequinum 3 (dublje u pećini), kosti (najviše u uskom rovu na lijevoj strani blizu ulaza: 10 humerusa, 7 radijusa, 1 donja lijeva vilica, 1 lobanja, 1 mumija),- Myotis capaccinii 4 (od toga jedan odrasao mužjak, AB = 40’9 mm, m = 9’0 g, svi u ulaznom dijelu pećine),- Barbastella barbastellus kosti (2 humerusa, 2 radijusa).Napomene: Mala hrpa krupnog izmeta na ulaznom dijelu. Možda porodiljska loka-cija (kotilište), radi čega je potrebno provjeriti ovo sklonište preko ljeta.Ostale primijećene životinje: T. dubitata, Scoliopteryx libatrix, ostaci krila Aglais io, M. cf. menardi, Troglophilus sp.

3. Pećina u Katarevom dolu, katastarski broj 4984 (selo Šemenovci, opština Kupres, Republika Srpska, 1.160 m. n. v., lat: 44,0881 / long: 17,1199)Jednostavna, samo 10–15 m duga i oko 5 m duboka pećina. 25. 1. 2015. (DžA, MH, JM, JP, PP):- Chiroptera: kosti (1 os digitalis)Ostale primijećene životinje: T. dubitata, S. libatrix, M. menardi.

34

4. Jama u Lokvama, katastarski broj 4985 (selo Šemenovci, opština Kupres, Republika Srpska, 1.160 m. n. v., lat: 44,0864 / long: 17,1195)Jednostavna, 8 m duboka i samo 10-15 m duga jama sa velikim ulazom, bez pećin-skog nakita.25. 1. 2015. (DžA, MH, JM, JP, PP):Napomene: Šišmiši ili njihovi tragovi nisu viđeni.Ostale primijećene životinje: T. dubitata, S. libatrix, M. menardi. Na putu do pećine tragovi zeca. Prema priči Marka Knežića, domaćina koji nam je pokazao pećinu, do oko 1970. godine u jami su bili golubovi (Columba sp.). Sada ih nema, ali ima prilično smeća.

Slika 2. Na ulazu Jame u Lokvama iznad zasniježenog Kupreškog polja (foto: Primož Presetnik).

Figure 2. At the entrance of cave Jama u Lokvama located in snow covered the karstic �eld Kupreško polje (photo: Primož Presetnik).



u zimu 2014/15.

5. Pećina Ljubačevo, katastarski broj 2050 (selo Ljubačevo, opština Banja Luka, 420 m n. v., lat: 44,6803 / long: 17,2061)15. 2. 2015. (DžA, JF, MH,IN, JM, PP):- R. hipposideros 17 (14 prije i 3 poslije prolaza),- R. ferrumequinum 410 + 1 M juv (mješovite grupe sa Mi. schreibersii u Visokoj dvorani, samo malo životinja poslije prolaza),- R. euryale 11 (u posljednjoj dvorani Posljedni horizont),- M. mystacinus 1 + 1 (u Kalcitnoj dvorani, ad M AB = 33’2 mm, m = 3’5 g),- Eptesicus serotinus 1 (ispred prolaza),- B. barbastellus 1 (ulazni dio),- Miniopterus schreibersii 135 (prebrojano po fotografijama).Napomene: Iznad pećine je izgrađena nova cesta. U Visokoj dvorani T = 6’5 °C, a kod Kolapsa T = 9’4 °C.

6. Fajtovačka pećina, katastarski broj 1638 (selo Fajtovci, opština Sanski Most, 395 m n. v., lat: 44,7885 / long: 16,5243)14. 2. 2015. (DžA, MH, JM, PP):- R. hipposideros 10,- R. ferrumequinum 93 (od toga 50 odn. 16 potkovičara u dvije odvojene grupe),- R. euryale 2 + 1 F subad (nulliparus),- Mi. schreibersii 210 (u jednoj manjoj grupi, prebrojano po fotografijama).Napomene: Kod sigaste kupe T = 8’4 °C. Po fotografijama i na licu mjesta vizualno smo tražili šišmiše sa prstenovima ali nismo primijetili nijednog. Ove godine je bilo puno snijega, tako da je prilaz do ulaza bio vrlo težak.

7. Pećina Hrustovača, katastarski broj 1815 (selo Hrustovo, opština Sanski Most, 280 m n. v. , lat: 44,6722 / long 16,6990)14. 2. 2015. (DžA, MH, JM, PP): - R. hipposideros 65,- R. ferrumequinum 252 (lijevi kanal sa strane kod ulaza – u mješovitim grupama sa Mi. schreibersii, T = 6’9 °C),- R. euryale 1056 (od toga 3 odrasle ženke, koje su već rađale, prebrojano prema fo-togra�jama), kosti (humerus, radius kod sigastih kada),- Pipistrellus pipistrellus 1 (odrastao mužjak na ulaznom dijelu),- Mi. schreibersii 225 (prebrojano prema fotogra�jama).Napomene: veliki broj jedinki (1041) Mediteranskih potkovnih šišmiša u dubljem dijelu pećine (Slika 3), malo poslije odvajanja lijevog (aktivnog) kanala. U tom dijelu temperatura 11’0 °C.

36

8. Tominska pećina, katastarski broj 4771 (selo Tomina, opština Sanski Most, 250 m n. v., lat: 44,7194 / long: 16,7453)14. 2. 2015. (DžA, MH, JM, PP):- R. hipposideros 3 (u drugom dijelu pećine),- R. euryale 1 ženka koja još nije rađala i 1 letio (u drugom dijelu pećine).Napomene: Na kraju pećine iznad kupa guana T = 11’2 °C. Pećina de�nitivno nije bitno zimsko sklonište, ali je vjerovatno porodiljsko. Treba proveriti preko ljeta.

Slika 3. Velika grupa mediteranskih potkovastih šišmiša (Rhinolophus euryale) u Hrustovači (foto: Primož Presetnik).

Figure 3. Huge group of Mediterranean horseshoe bats (Rhinolophus euryale) in cave Hrustovača (photo: Primož Presetnik).



u zimu 2014/15.

LiteraturaKarapandža B., 2015. Detalji o prvim istraživanjima slepih miševa (Chiroptera, Mammalia)

okoline planine Vitoroga i prvim nalazima vrsta Myotis oxygnathus Monticelli, 1885, Myotis bechsteinii (Kuhl, 1817) i Barbastella barbastellus (Schreber, 1774) u Bosni i Hercegovini. Naš krš, XXXIV (47), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 3–10.

Mulaomerović J., D. Zahirović, E. Handžić, 2006. Katastar speleoloških objekata Bosne Hercegovine. Speleološko društvo „Speleo dodo“ u Sarajevu, 274 pp.

Pašić J., J. Mulaomerović, P. Presetnik, 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13. Naš krš, XXXIII (46), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 23–34.

Presetnik, P., J. Mulaomerović, J. Pašić, 2014. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2013/14. Naš krš, XXXIV (47), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 16–24.

38


PRVA ZABILJEŽENA PREKOGRANIČNA MIGRACIJA VELIKOG POTKOVNJAKA (RHINOLOPHUS

FERRUMEQUINUM) IZMEĐU SLOVENIJE I HRVATSKE

FIRST RECORDED CROSSBORDER MIGRATION OF GREATER HORSESHOE BAT (RHINOLOPHUS FERRUMEQUINUM)

BETWEEN SLOVENIA AND CROATIA

Primož Presetnik1, Robert Baković2

AbstractOn 7 March 2010, 5 Rhinolophus ferrumequinum with green bat bands were observed in the cave Dolača (village Drašći Vrh, Croatia). Bats were not disturbed during visit but on one of the bands some numbers could be read. Later consultations showed that it was band SLO 1A 4046, which as all observed banded bats, was a sub adult female, originated from hiber-naculum in cave Kostanjeviška jama (Kostanjevica na Krki, Slovenia). �ey were banded on 21 February 2009. �is 11 km migration in SSE direction is the �rst evidence that common population of R. ferrumequinum inhabits Gorjanci/Žumberak hills at the Slovenian-Croatian border and is also a �rst record of a cross border migration between Slovenia and Croatia for this species.

Key words: migration, Rhinolophus ferrumequinum, Slovenia, Croatia

Sažetak7. ožujka 2010. u špilji Dolača (selo Drašći Vrh, Hrvatska) bilo je uočeno 5 velikih potkov-njaka (Rhinolophus ferrumequinum) sa zelenima prstenima. Tijekom obilaska šišmiši nisu uznemiravani, ali se na jednom prstenu moglo razbrati nekoliko brojeva. Kasnije konzultacije su pokazale da je uočena mlada ženka velikog potkovnjaka (broj prstena SLO 1A 4046) s još četiri druge mlade ženke prstenovane u Kostanjeviškoj jami (Kostanjevica na Krki, Slovenija) 21. veljače 2009. Ta, 11 km duga migracija u JJI smjeru, je prvi dokaz zajedničke populacije velikog potkovnjaka na slovenskoj i hrvatskoj strani Gorjancev/Žumberka i istodobno prva zabilježena migracija ove vrste šišmiša preko slovensko–hrvatske granice.

Ključne riječi: selidba, Rhinolophus ferrumequinum, Slovenija, Hrvatska.

7. ožujka 2010. tadašnji su članovi Speleološkog kluba Samobor i članovi Hrvatskog biospeleološkog društva u okviru planinarske škole HPD Japetić posjetili špilju Dolača (lat: 45,7395 / long: 15,4828, 430 m. n. v.) na Žumberku kod sela Drašći Vrh (Hrvatska). U ulaznom dijelu špilje, odmah nakon prvog skoka (Slika 1) primjetili

1 Center za kartogra�jo favne in �ore (Slovenija), e-mail: primoz.presetnik@ck�.si 2 Hrvatsko biospeleološko društvo (Hrvatska), e-mail: [email protected]

39Prva zabilježena prekogranična migracija Velikog potkovnjaka

(Rhinolophus Ferrumequinum) između Slovenije i Hrvatske

su 5 velikih potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum) sa zelenima prstenima. Na jednom prstenu su mogli pročitati nekoliko slova i brojeva i nakon provedenih kon-zultacija bez sumnje su utvrdili da su vidjeli šišmiša prstenovanog prstenom SLO 1A 4046. Do ostalih šišmiša nisu bili u mogućnosti doprijeti, a da ih ne probude, pa su odustali od iščitavanja ostalih prstenova.

Izvor prstenovanih velikih potkovnjaka je Kostanjeviška jama (lat: 45,8380 / long: 15,4340, 175 m. n. v.) kod gradića Kostanjevica na Krki (Slovenija). Tamo je 5 mladih (subadultnih) ženki prstenovano zelenim prstenima (SLO 1A 4045–4050) 21. veljače 2009. godine (dozvola Agencije Republike Slovenije za okolje 35701-80/2004). Od toga su tri životinje opet promatrane u Kostanjeviškoj jami tijekom hibernacije, jednu godinu kasnije (27. veljače. 2010).

To znači da su životinje mogle napustiti svoje zimovalište u Kostanjeviškoj jami najranije navečer 27. veljače 2010. i da su se najkasnije do noći 6./7. ožujka doselile u špilju Dolača, približno 11 km JJI od zimskog skloništa.

Špilja Dolača je jedna od duljih špilja na hrvatskoj strani Žumberka/Gorjancev, morfološki je razgranata i s povremenom hidrološkom aktivnošću, kada tijekom obilnijih oborina ili naglog otapanja veće količine snijega voda ponire u špilju (Buzjak 2002). Kostanjeviška jama je najdulja špilja na slovenskoj strani (IZRK 2015) i samo je u vrlo iznimnim uvjetima privremeni izvor. Kostanjeviška jama je poznato

Slika 1. Pro�l ulaznog dijela špilje Dolače s obilježenim mjestom pronalaska velikih potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum) (nacrt Speleološki klub Samobor).

Figure 1. Pro�le of entrance parts of cave Dolača and marked location of greater horseshoe bat (Rhinolophus ferrumequinum) (map by Speleološki klub Samobor).

40

zimovalište cca. 50–100 velikih potkovnjaka i drugih vrsta šišmiša (npr. R. euryale i R. hipposideros), dok je špilja Dolača malo istražena s aspekta faune šišmiša. Za sad možemo reći da je bar u slučaju našeg zapažanja služila velikim potkovnjacima iz Kostanjeviške jame kao prolazno (ekvinocijsko) sklonište na njihovom putu prema ljetnom skloništu porodiljne skupine.

Duljina zabilježene migracije nije neobična za tu vrstu šišmiša koji se može bez problema seliti 10–60 km između zimskih i ljetnih skloništa (Hutterer et al 2005). Ovo zapažanje je svakako prva potvrda da na području Gorjancev/Žumberka živi vjerojatno jedna populacija velikih potkovnjaka i istovremeno je i prva zabilježena migracija ove vrste šišmiša preko slovensko–hrvatske granice.

Zahvala Za pomoć na terenskom radu zahvaljujemo Alenu Kirinu, Petri Žvorc, Marini Kipson i Normi Fressel, a Danijeli Hamidović posebno bismo zahvalili za uspostav-ljanje kontakta među autorima ovog rada.

LiteraturaBuzjak N., 2002. Speleološke pojave u parku prirode “Žumberak – Samoborsko gorje”.

Geoadria 7(1): 31–49.Hutterer R., T. Ivanova, C. Meyer-Cords, L. Rodrigues, 2005. Bat migration in Europe. A

Review of Banding Data and Literature. Naturschutz und Biologische Vielfalt 28. German Agency for Nature Conservation, 162 pp.

IZRK, 2014. Osnovni podatki o podzemnih jamah (marec 2015). Inštitut za raziskovanje krasa ZRC SAZU. Izvajanje javnega pooblastila. Zapisi o 11.392 jamah. [Naročnik Agencija RS za okolje]

Primož Presetnik, Robert Baković

41


TRI VRSTE ŠIŠMIŠA (CHIROPTERA) U PEĆINI STUDEŠNICI NA PLANINI KONJUHU

(BOSNA I HERCEGOVINA)

THREE BAT (CHIROPTERA) SPECIES IN STUDEŠNICA CAVE ON THE KONJUH MOUNTAIN (BOSNIA AND HERZEGOVINA)

Miralem Husanović1

AbstractVisual bat survey of Studešnica cave on the Konjuh mountain was conducted on May 25 2015. 14 bat specimens have been found in the cave – 11 belonging to Rhinolophus hipposideros, 2 Rhinolophus ferrumequinum and 1 Myotis emarginatus.

Key words: Chiroptera, Studešnica cave, Konjuh mountain, Bosnia and Herzegovina

Sažetak25. maja 2015. obavljen je vizuelni pregled pećine Studešnice na planini Konjuhu u cilju pro-nalaženja i identi�kacije šišmiša. U pećini je utvrđeno prisustvo 14 jedinki šišmiša – 11 pri-padnika vrste Rhinolophus hipposideros, 2 Rhinolophus ferrumequinum i 1 Myotis emarginatus.

Ključne riječi: Chiroptera, pećina Studešnica, planina Konjuh, Bosna i Hercegovina

UvodU okviru speleološke sekcije u Klubu ekstremnih sportova Summit dao sam sebi zadatak da utvrdim koje vrste šišmiša se nalaze na području planine Konjuh. Vođen tom idejom obišao sam nekoliko speleoloških objekata gdje sam ranije viđao šišmiše pa je tako na red došla i pećina Studešnica.

Nazvana je po rječici Studešnici i nalazi se ispod vrha Jelova glava na planini Konjuhu (Slika 1). Pristup pećini je nekad bio markiran kao planinarska staza ali zbog rijetkih posjeta je zarastao i teško je pristupačan. Od mjesta označenog na karti kao Banovićki vodovod do pećine ima oko 45 minuta hoda, prvih 30 minuta po suhom koritu Studešnice a onda se put odvaja lijevo i vodi ispod kamenog mosta pa pravo gore prema pećini Studešnici.

Pećina Studešnica ima ulaz širine 5,5 m i visine oko 2 m (Slika 2). Pećina je ranije topografski snimljena (Slika 3) i uvedena je u speleološki katastar BiH (Mulaomerović et al 2016) – naziv objekta: Studešnica (BA007); vrsta objekta: peći-na; katastarski broj: 5006; dužina objekta: 46,10 m; lokacija: Banovići, Konjuh, Jelova glava; lat: 44.341472° N; lon: 18.576000° E; nadmorska visina: 611 m; topografski snimio: Miralem Husanović (9. 11. 2013.).1 Speleološka sekcija Kluba ekstremnih sportova Summit, Husinske bune 35, Banovići (Bosna i Hercegovina), e-mail: [email protected]

42

Slika 1. Lokacija pećine Studešnica Figure 1. Location of the Studešnica Cave

Slika 2. Ulaz u pećinu Studešnicu (foto: Senad Huskić) Figure 2. Entrance of the Studešnica cave(photo: Senad Huskić)

Miralem Husanović

43Tri vrste šišmiša (Chiroptera) u pećini Studešnici na planini Konjuhu

(Bosna i Hercegovina)

Slika 3. Topografski snimak pećine Studešnice Figure 3. Topographic plan of the Studešnica Cave

Metode25. 5. 2015. Ivica Piljić i ja odlazimo do pećine Studešnice. Nakon što smo vizuelnim pregledom utvrdili da su u pećini prisutni šišmiši cilj je bio prebrojati ih i utvrditi o kojim se vrstama radi. Dostupne šišmiše smo ulovili rukom, prema odgovarajućem priručniku (Mulaomerović 2001) izmjerili pojedine morfometrijske parametre po-mičnim mjerilom sa nonijusom i odredili vrste i nakon toga ih bez odlaganja pustili. Vrste smo odredili uz konsultacije sa Jasminkom Mulaomerovićem. O svakoj opa-ženoj vrsti napravili smo bilješke.

Rezultati i diskusijaVizuelnim pregledom utvrdili smo da je u pećini bilo prisutno 14 jedinki, od toga 8 u letu i 6 u mirovanju (Slika 4).

44

Slika 4. Lokacije šišmiša u pećini Studešnici. Figure 4. Locations of the bat specimens within the Studešnica cave (green – �ying, red –

resting).

Odredili smo tri vrste šišmiša, pri čemu je većina jedinki – 11, pripadala malom potkovastom šišmišu (Rhinolophus hipposideros), 2 velikom potkovastom šišmišu (Rhinolophus ferrumequinum) a jedna trobojnom šišmišu (Myotis emarginatus).

Miralem Husanović



Slika 5. Mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros) u pećini Studešnici. (foto: Miralem Husanović)

Figure 5. Lesser Horseshoe Bat (Rhinolophus hipposideros) in the Studešnica cave (photo: Miralem Husanović).

46

Slika 6. Veliki potkovasti šišmiš (Rhinolophus ferrumequinum) u pećini Studešnici. (foto: Miralem Husanović)

Figure 6. Greater Horseshoe Bat Rhinolophus ferrumequinum) in the Studešnica cave. (photo: Miralem Husanović)

Slika 7. Trobojni šišmiš (Myotis emarginatus) u pećini Studešnici. (foto: Miralem Husanović) Figure 7. Geo�roy’s Bat (Myotis emarginatus) in the Studešnica cave

(photo: Miralem Husanović).

Miralem Husanović



Po jedna jedinka svake vrste ulovljena je i izmjerena (Tabela 1).

Tabela 1. Pregled izmjerenih jedinki šišmiša iz pećine Studešnice. (Ab – dužina podlaktice, EL – dužina uha, M – težina, 1/2W – poluraspon krila,

HbL – dužina tijela) Table 1. Overview of measured bat specimens in Studešnica Cave

(Ab – forearm length, EL – ear length, M – mass, 1/2W – half-wingspan, HbL – had and body length)

Vrsta Ab (mm)

EL (mm)

M (g)

1/2W (cm)

HbL (mm)

Rhinolophus hipposideros 40 - 4,9 12 40

Rhinolophus ferrumequinum 60 - 20,1 18 65

Myotis emarginatus 35 12 6,6 12 47

Izmjereni mali potkovasti šišmiš i trobojni šišmiš visili su u drugoj dvorani na visini od oko 1,5 metra od tla, jedan od drugog udaljeni oko 2 metra. Na izlazu iz druge dvorane, iznad manje količine guana na kojoj su bila i krila leptira (Slika 8), visio je ulovljeni veliki potkovasti šišmiš.

Slika 8. Guano šišmiša i krila leptira u pećini Studešnici. (foto: Miralem Husanović). Figure 8. Guano pile and butter�y/moth wings in the Studešnica cave. (photo: Miralem

Husanović)

48

Posebno je značajan nalaz trobojnog šišmiša koji je u tom trenutku, koliko je nama poznato, bio pronađen samo na četiri lokaliteta u BiH: Vaganska pećina (Karapandža 2015), Dugo Selo kod Olova (Hasanspahić & Presetnik 2014), Bjelušica pećina u Popovom polju (Červeny & Kryštufek 1988) i Kamenica – Tajan (Zagmajster & Delić 2015).

Literatura Červeny, J., B. Kryštufek,, 1988. A contribution to the knowledge of the bats of Central and

Southern Dalmatia, Yugoslavia (Chiroptera, Mammalia), Biološki vestnik, 36(4): 17-30.Hasanspahić, M., P. Presetnik, 2014. Opažanja trobojnog šišmiša (Myotis emarginatus) u

Dugom Selu kod Olova (centralna Bosna i Hercegovina) u toku 2014. godine. Naš krš, XXXIV (47), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 29-34.

Karapandža B., 2014. Detalji o prvim istraživanjima slepih miševa (Chiroptera, Mammalia) okoline planine Vitoroga i prvim nalazima vrsta Myotis oxygnathus Monticelli, 1885, Myotis bechsteinii (Kuhl, 1817) i Barbastella barbastellus (Schreber, 1774) u Bosni i Hercegovini. Naš krš, XXXIV (47), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 3–10.

Mulaomerović, J. 2001. Šišmiši – određivanje vrsta – priručnik za speleologe. Speleo dodo, Sarajevo, 40 str.

Mulaomerović, J., D. Zahirović, E. Handžić, 2016. Katastar speleoloških objekata Bosne i Hercegovine. 2. izd. Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, 421 str.

Zagmajster, M., T. Delić, 2015. Contribution to the knowledge on fauna of caves and springs in Tajan area near Zavidovići (Bosnia and Herzegovina). Naš krš, XXXV (48): 121-131.

Miralem Husanović

49


UPUTSTVA ZA AUTORE

Hypsugo – Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana (izdavači Centar za krš i speleologiju, Bosna i Hercegovina; Društvo za očuvanje divljih životinja Mustela, Srbija; Crnogorsko društvo ekologa, Crna Gora) prihvata sve vrste rukopisa (stan-dardne članke/radove, kratka saopštenja, bilješke sa terena) koji se odnose na rezul-tate istraživanja, ali i najave i izvještaje sa kongresa, radionica i sl., originalne prikaze knjiga i opreme, bibliogra�je, biogra�je, nekrologe itd., u vezi sa šišmišima Balkana.

Cijeli rukopis treba poslati direktno na adresu: [email protected], u za-htjevanom formatu, zajedno sa kvalitetnim fotogra�jama i ilustracijama. Rukopisi moraju biti pripremljeni veoma pažljivo u skladu sa pravilima koja slijede, a za �nal-ne korekcije nadležna je isključivo Redakcija. Prihvataju se samo korektni i potpuni rukopisi. Za svaki rukopis će biti dodijeljen barem jedan recenzent. Recenzent(i) će dati svoje mišljenje o kvalitetu rukopisa i/ili o eventalnim potrebama za poboljšanja ili dopune. U ovom slučaju, Redakcija će obavijestiti autora zaduženog za prepisku.

Forma i struktura treba da budu:

Forma: Svi rukopisi treba da budu napisani u MS Word 2000 korišćenjem Times New Roman fonta, veličina 11, uvlačenje sa lijeve strane (indention left) 0, uvlačenje desno (indention right) 0, razmak prije (spacing before) 0 pt i razmak nakon (spacing after) 6 pt, prored (line spacing) Single, usklađivanje (alingment) Justified. Sav tekst treba pripremiti na A4 formatu ostavljajući 2,5 cm praznog pro-stora (margine) sa svih strane.

Jezik: Rukopis treba da bude napisan kvalitetno na lokalnom jeziku (svi lek-sički i pravopisni standardi su prihvatljivi - bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski, ali odabrani treba doslijedno sprovoditi). Također, autori mogu slati rukopise i na engleskom jeziku. Autorima kojima lokalni ili engleski jezik nisu maternji, preporu-čuje se da obave profesionalnu lekturu rukopisa prije podnošenja. U svakom slučaju, sami autori odgovorni su za jezičko-pravopisnu ispravnost teksta, kako na lokalnom tako i na engleskom jeziku.

Pismo: Latinica ili ćirilica uz doslijednu primijenu odgovarajćeg alfabetskog standarda za odabrani pravopisni standard / jezik, i upotrebu odgovarajće Windows tastature / slovnog rasporeda. Naučna imena vrsta u svakom slučaju treba pisati latiničnim pismom i uz upotrebu engleske Windows tastature / slovnog rasporeda

Naslov treba da bude napisan VELIKIM SLOVIMA PODEBLJANO (bold), veličinom fonta 14 i centriran, na lokalnom i na engleskom jeziku.

Ime(na) i adresa autora: Puna imena svih autora treba navesti neposredno ispod naslova, sva u istoj liniji (paragrafu) međusobno odvojena zarezom, a adrese svakog od autora treba da budu u posebnoj liniji (paragrafu), redom kojim su data imena au-

50 Uputstva za autore

tora. Adrese (prvog ili bar jednog od autora) treba da budu adekvatne za poštansku i e-mail komunikaciju. Primjer:

Primož Presetnik1, Branko Karapandža2, Jasminko Mulaomerović3

1 Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), e-mail: [email protected]

2 Fauna C&M, Zemunska 19, Novi Banovci (Srbija), e-mail: [email protected]; Drušvo za očuvanje divljih životinja Mustela, Njegoševa 51, Beograd (Srbija)

3 Centar za krš i speleologiju (Bosna i Hercegovina), e-mail: [email protected]

Sažetak treba da bude u veličini fonta 10, na engleskom i lokalnom jeziku, sa odgovarajućim podnaslovom Abstract odn. Sažetak u posebnom redu napisanim podebljano (bold).

Ključne riječi također treba da budu na engleskom i lokalnom jeziku, u veličini fonta 10, neposredno ispod apstrakta na odgovarajućem jeziku, sve u istoj liniji (pa-ragrafu) međusobno odvojene zarezima, kao u primjeru:

»Key words: Chiroptera, hibernacula, monitoring, Bosnia and Herzegovina«»Ključne riječi: Chiroptera, zimska skloništa, monitoring, Bosna i

Hercegovina«

Osnovni tekst rada u pravilu treba da sadrži sljedeće podnaslove: Uvod, Materijali i metode, Rezultati, Diskusija i/ili Zaključci, Zahvale, Reference, u posebnom redu i pisane podebljano (bold).

Međutim, također su prihvatljive i kratke informacije, u svemu ostalom po da-tim uputstvima, a u obliku:

1) kratkog saopšetnja – sažeta u manje od dvije stranice i bez podnaslova, ali sa naslovom, apstraktom i ključnim riječima,

2) bilješke sa terena – koje u jednom paragrafu i sa maksimalno 350 riječi, uz maksimalno jednu fotogra�ju ili ilustraciju, prikazuju nalaz vrste ili vrsta sa odgovarajućim datumom i precizno de�nisanim lokalitetom (kad god je moguće sa geografskim koordinatama, obavezno u geografskom datumu WGS84), brojem jedinki (za svaku vrstu), a eventalno i drugim podacima o nalazu (spol, starost, mjere, broj prstena, kolektorski/inventarski broj iz mu-zejske zbirke i sl.) i okolnostima nalaza, sve na lokalnom i engleskom jeziku, i sa naslovom koji sadrži redom: naučno ime vrste (ako se opisuje nalaz više od dve vrste, onda treba da stoji samo»Chiroptera«, datum, ime lokaliteta, ime države. Primjer:

Myotis daubentonii, 6. 6. 2014, Strikina pećina, Bosna i Hercegovina

Naučni nazivi vrsta treba da budu napisani u italic stilu u kom god dijelu teksta da se pojavljuju (i u osnovnom tekstu, i u naslovu, i u naslovima slika i tabela). Kada

51

se prvi put navode u tekstu treba da budu u zagradi, prateći lokalne nazive. U tabe-lama treba koristiti naučni naziv, a upotreba lokalnog imena je opciona. Primjeri:

a) U naslovu: »Vodeni šišmiš (Myotis daubentonii) nova vrsta na spisku šišmiša (Chiroptera) Bosne i Hercegovine«

b) U tekstu: »Dnevni pregled Strikine pećine je utvrdio prisutnost 5 malih pot-kovastih šišmiša (Rhinolophus hipposideros) i jednog Šrajberovog šišmiša (Miniopterus schreibersii).«

Tabele, ilustracije i fotogra�je ne smiju prelaziti štampanu veličinu stranice (13 cm x 18 cm) i moraju biti dobrog kvaliteta. Tabele i slike moraju imati naslov i objaš-njenja kako na lokalnom, tako i engleskom jeziku. Naslov treba da bude napisan u regular stilu veličine 10, centrirano. Sva objašnjenja tabela i slika trebaju biti napisa-na u regular stilu veličine 10, centrirano. Primjeri:

Tabela 1. Vrste, mjerenja i ostale napomene o šišmišima izmjerenim u Strikinoj pećini. (AB – dužina podlaktice, m – masa)

Table 1. Species, measurements and other observations of measured bats in cave Strikina pećina.

(AB – length of the fore arm, m – mass)Slika 1. Vodeni šišmiš (Myotis daubentonii) (foto: Jasmin Pašić).

Figure 1. Daubenton’s bat (Myotis daubentonii) (photo: Jasmin Pašić).

Ako same ilustracije ili fotogra�je sadrže legendu i objašnjenja, njihov tekst tre-ba da bude lako čitljiv, crno-bijel, na lokalnom i na engleskom jeziku. Sve ilustracije i fotogra�je treba da se dostave elektronskim putem zajedno sa rukopisom ali kao posebne datoteke, u rezoluciji 300 dpi ili više (kada je širina postavljena na 13 cm). U osnovnom tekstualnom dokumentu treba da stoji samo naslov ilustracije ili foto-gra�je, na mjestu u tekstu gdje je poželjno da bude (u pripremi za štampu ovo može malo odstupati zbog gra�čkih mogućnosti, npr. da se tabela koja može da stane na jednu stranu ne bi prelamala na dvije i sl.).

Tekst u tabelama treba pisati u veličini fonta 10. Tekst u zaglavlju tabele treba pisati podebljano (bold), na lokalnom i engleskom jeziku. Primjer:

Lokacija / Vrsta Location / species

Pol / Sex

Starost / Age

Reprodukcijsko stanje / Reproductive state

AB [mm]

m [g]

Paraziti / Parazite

Napomene / Comments

Strikina pećina / cave Strikina pećina (mrežarenje / mistnetting)

Reference citirane u tekstu treba da imaju sljedeći format: ime autora, ime-na dvojice autora ili ime prvog od nekoliko autora praćen godinom objavljivanja. Primjeri:

Uputstva za autore

52

Bolkay (1924), Đulić & Mirić (1967), Pašić et al. (2013) - kad se ime autora u nominativu uklapa u sklop rečenice, a kad ovo nije slučaj onda kompletan poziv na referencu ili više refernci treba da bude u zagradi: (Bolkay 1924, Đulić & Mirić 1967, Pašić et al. 2013).

Sve reference na koje se poziva tekstu i samo one refence na koje se poziva tek-stu treba da budu navedene u listi referenci na kraju teksta, poređane po abecednom/azbučnom redu. Svaka stavka u listi referenci (spisku citirane literature) pisana u regular stilu veličine 10 treba sadržavati imena svih autora, godinu objavljivanja, na-slov publikacije, kompletan naslov časopisa ili knjige, naziv izdavača, broj stranica, itd., u skladu sa sljedećim primjerima:

Bolkay S. J., 1924. Catalogue of the mammals occurring in Bosnia-Hercegovina and preserved in the Land-museum in Sarajevo. Biologica hungarica 1(2): 1–7.

Đulić B., Đ. Mirić, 1967. Catalogus faunae Jugoslaviae, IV/4: Mammalia. Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Ljubljana, 46 str.

Pašić J., J. Mulaomerović, P. Presetnik, 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13 [Results of survey of potential bat hibernacula in Bosnia And Herzegovina in winter 2012/13]. Naš krš, XXXIII (46), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 23–34.

Kovač D., N. Fressel, 2011. Istraživanje faune šišmiša u NP Paklenica s posebnim naglaskom na visinsku raspodjelu [Bat fauna research in Paklenica National Park with special emphasis on altitude distribution]. U: Čolić, L., S. Kapelj (ur.) Zbornik istraživačkih radova – Nacionalni park Paklenica 2008., Udruga studenata biologije – “BIUS”, Zagreb: 186–221.

Bočić N., 2014. Jama Olimp. Hrvatski speleološki poslužitelj. < http://speleologija.eu/olimp/index.htm> [16.12.2015.]

Uputstva za autore

53


INSTRUCTIONS FOR AUTHORS

Hypsugo – Bulletin for bat research of Balkans (published by: Centre for Karst and Speleology, Bosnia and Herzegovina; Wildlife Conservation Society Mustela, Serbia; Montenegrin Ecologists Society, Montenegro) accepts all types of manu-scripts (articles, short communications, notes) presenting results of bat research, as well as announcements and reports from symposiums, workshops etc., original re-views of books and equipment, bibliographies, biographies, obituaries etc., related to bats in Balkans.

�e full manuscript should be sent directly to the address: [email protected], in required format, along with good quality �gures (photographs). Manuscripts must be prepared very carefully according to the rules below, while �nal correction could be done only by the Editorial of the Bulletin. Only correct and complete manuscripts will be accepted. At least one reviewer will be assigned to every manuscript. Reviewer(s), will give an opinion on its quality and/or possibly indicate any improvement or amendments needed. In this case the corresponding author will be informed by the Editorial.

�e forms and structure should be as follows:

Form: All the manuscripts should be written in MS Word 2000 using Times New Roman font, size 11, indention le 0, right 0 spacing before 0 pt and spacing aer 6 pt, line spacing Single, alignment Justi�ed. All the text should be prepared using A4 paper size and leaving 2.5 cm margins on all sides.

Language. �e manuscript should be written in a good quality local language (all linguistic standards are accepted – Bosnian, Croatian, Montenegrin and Serbian, but chosen one should be strictly followed). Manuscripts in English are acceptable as well. Authors for whom local or English language is a second language are advised to have their manuscript professionally edited before submission. In any case, the authors themselves are responsible for linguistic correctness of the text, in both local and English language.

Script: Latin or Cyrillic alphabet appropriate for the chosen linguistic standard / language, using corresponding Windows keyboard / language settings. Scienti�c names should always be written in Latin script using English Windows keyboard / language settings.

Title should be written in UPPERCASE USING BOLD Font style of size 14 and centred, in both local and English language.

Authors’ name(s) and addresses. Full names of the author(s) should be given in a single paragraph following the title, separated by commas. Addresses of at least one of the authors should be adequate for postal and e-mail communication. Examples:

Primož Presetnik1, Branko Karapandža2, Jasminko Mulaomerović3

54 Instructions for autors

1 Center za kartogra�jo favne in �ore (Slovenija), e-mail: primoz.presetnik@ck�.si

2 Fauna C&M, Zemunska 19, Novi Banovci (Srbija), e-mail: [email protected]; Drušvo za očuvanje divljih životinja Mustela, Njegoševa 51, Beograd (Srbija)

3 Centar za krš i speleologiju (Bosna i Hercegovina), e-mail: [email protected]

Abstract should be written using font size 10, in English and in local language, subtitled Abstract and Sažetak accordingly in a separate paragraph using bold font style.

Key words should also be in English and in local language using font size 10, just below the abstract in corresponding language, in a single paragraph, separated by commas, as in an example:

»Key words: Chiroptera, hibernacula, monitoring, Bosnia and Herzegovina«»Ključne riječi: Chiroptera, zimska skloništa, monitoring, Bosna i Hercegovina«

Main text of the article should generally be arranged according to follow-ing headings: Introduction, Materials and Methods, Results, Discussion and/or Conclusions, Acknowledgements, References written as a separate paragraphs us-ing bold font style

However, short information, following given instructions in all the other as-pects, are also accepted, in a form of:

1. Short Communication summarised in less than two pages, without headin-gs, but with the title, abstract and key words.

2. Field Notes a single paragraph, 350 words at most, reporting a record of species, giving date, precisely de�ned site (with geographic coordinates whe-never possible, using WGS84datum exclusively), number of individuals (of all reported species), and possibly also other data on the record (sex, age, me-asurements, ring number, museum collector/inventory number etc.) as well as circumstances of the �nding, written in both local and English language, titled as follows: species’ scienti�c name (if more than two species are repor-ted, only »Chiroptera« should be written), date, site name, country name. Example:

Myotis daubentonii, 6. 6. 2014, Strikina pećina, Bosna i Hercegovina

Scienti�c names of species should be written in italic style. �ey should be in brackets when �rst encountered in the text following their local/English names. In the tables scienti�c name should be used, while use of local/English names is op-tional. Examples:

55

a) In the title: »Daubenton's Bat (Myotis daubentonii) New Bat (Chiroptera) Species on the Bosnia and Herzegovina check list«

b) In the text: »Daytime survey of the Strikina pećina cave found 5 Lesser hor-seshoe bats (Rhinolophus hipposideros) and a single Schreibers’ bent-winged bat (Miniopterus schreibersii).«

Tables and �gures (illustrations and photographs) should not exceed the print-ed page size (13 cm x 18 cm) and they must be of good quality. �ey have to have a title and explanation both in local and English language. Title should be written in regular style size 10 centred. All explanations of tables and �gures should be written in a regular style of size 10, centred. Examples:

Tabela 1. Vrste, mjerenja i ostale napomene o šišmišima izmjerenim u Strikinoj pećini. (AB – dužina podlaktice, m – masa)

Table 1. Species, measurements and other observations of measured bats in Strikina pećina cave .

(AB – length of the fore arm, m – mass)

Slika 1. Vodeni šišmiš (Myotis daubentonii) (foto: Jasmin Pašić). Figure 1. Daubenton’s bat (Myotis daubentonii) (photo: Jasmin Pašić).

If �gures themselves contain legend and explanation those should be well-leg-ible, black and white, in both local and English language. All �gures should be sub-mitted electronically as separated �les along with the manuscript, with resolution 300 dpi or more (when width set at 13 cm). �e main text of the manuscript should only contain the titles of the �gures, placed at the preferred position within the text (though this may be changed in �nal layout due to graphical reasons, e.g. so that the table that �ts a single page would not be broken across two pages).

Text in the tables should be written in size 10. �e text in the title row(s) should be written in Bold Font style, both in local and in English language. Example:

Lokacija / Vrsta Location / species

Pol / Sex

Starost / Age

Reprodukcijsko stanje / Reproductive state

AB [mm]

m [g]

Paraziti / Parazite

Napomene / Comments

Strikina pećina / cave Strikina pećina (mrežarenje / mistnetting)

Reference cited in the text should follow this format: name of the author, names of two authors or the name of the �rst one of several authors. Examples:

Instructions for autors

56

Bolkay (1924), Đulić & Mirić (1967), Pašić et al. (2013) when author(s) name(s) �t(s) the sentence or, otherwise, the whole of the reference(s) citation(s) should be in the brackets (Bolkay 1924, Đulić & Mirić 1967, Pašić et al. 2013).

All the references cited in the text and only those cited in the text should be listed at the end of the text in alphabetic order corresponding the language of the main text. �e list of references should be written in regular stile, font size 10 and contain the names of all the authors, the complete journal or book title, publisher name, number of pages etc. written according to the following examples:

Bolkay S. J., 1924. Catalogue of the mammals occurring in Bosnia-Hercegovina and preserved in the Land-museum in Sarajevo. Biologica hungarica 1(2): 1–7.

Đulić B., Đ. Mirić, 1967. Catalogus faunae Jugoslaviae, IV/4: Mammalia. Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Ljubljana, 46 str.

Pašić J., J. Mulaomerović, P. Presetnik, 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13 [Results of survey of potential bat hibernacula in Bosnia And Herzegovina in winter 2012/13]. Naš krš, XXXIII (46), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 23–34.

Kovač D., N. Fressel, 2011. Istraživanje faune šišmiša u NP Paklenica s posebnim naglaskom na visinsku raspodjelu [Bat fauna research in Paklenica National Park with special emphasis on altitude distribution]. U: Čolić, L., S. Kapelj (ur.) Zbornik istraživačkih radova – Nacionalni park Paklenica 2008., Udruga studenata biologije – “BIUS”, Zagreb: 186–221.

Bočić N., 2014. Jama Olimp. Hrvatski speleološki poslužitelj. < http://speleologija.eu/olimp/index.htm> [16.12.2015.]

Instructions for autors

Documents

H˜˚˛˝˙ˆ · 2016-08-04 · 8 I ˘ N˘˚ˆ , J˘˛ P˘ (Plecotus austriacus) u Bosni i Hercegovini.Prethodne dvije lokacije navodnog nalaza Pl. au- striacus se baziraju na dva