HOLISTIČKI MODEL INTEGRALNE ZAŠTITE OD POŽARA

HOLISTIČKI MODEL INTEGRALNE ZAŠTITE OD POŽARA RASLINJA

JADRANSKE REGIJE* Darko Stipaničev

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Split

* Ova prezentacija na 1. međunarodnoj konferenciji o šumskim i poljoprivrednim požarima, Bihać, 28.04.-29.04.2014. modificirana je verzija prezentacije sa 2. Konferencija Hrvatske Platforme za smanjenje rizika od katastrofa, Zagreb 14 - 15. listopad 2010.g.

Holistički model integralne zaštite od požara raslinja na području Splitsko – dalmatinske županije

n  2003.g. na poticaj odjela Splitsko – dalmatinske županije koji se tada zvao Upravni odjela za gospodarstvo, razvitak i obnovu, a danas Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i EU integracje pokrenut je projekt nazvan

Holistički model integralne zaštite od požara raslinja na području Splitsko – dalmatinske županije.

Z A Š T O ?

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Splitu Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i EU integracije, Županija Splitsko - dalmatinska

Zašto je pokrenut projekt Holistički model integralne zaštite od šumskih požara na području Splitsko – dalmatinske županije ?

n  Ukupna površina šumskog zemljišta na području Splitsko-dalmatinske županije iznosi 256.538 ha

n  Tijekom ljetne sezone, ne samo na području Splitsko-dalmatinske županije, već i na području cijele obale postoji vrlo velika opasnost od izbijanja požara, kako zbog karakteristika vegetacijskog pokrova i klimatskih faktora tako i zbog povećanih socioloških rizika izbijanja požara

n  Rezultat toga je vrlo veliki broj požara. Na primjer u 2003. godini, na području Splitsko – dalmatinske županije dogodila su se 133 požara i opožareno je 10.028 ha . Direktna procjena požarne štete samo u toj 2003.g. iznosila je 16.000.000 EUR., a indirekna koja uključuje i vrijednost izgorene bio mase popela se na vrtoglavih 66.000.000 EUR.


Zašto je pokrenut projekt Holistički model integralne zaštite od šumskih požara na području Splitsko – dalmatinske županije ?

n  Što to znači najbolje može ilustrirati slijedeća usporedba: n  U 2003. g. U Splitsko-dalmatinskoj županiji izgorjelo je oko

125.000 m3 drvne biomase (u svim priobalnim županijama oko 220.000 m3).

n  Ta količina izgorjele bio mase mogla je pokriti skoro sve tadašnje potrebe cjelogodišnje pripreme tople vode u Županiji. Kako se u Županiji više od 90% potroška tople vode priprema u električnim bojlerima, trošak potrošene električne energije je procjenjen na 50.000.000 EUR, pa je ukupna požarna šteta u svtvari bila 50.000.000 EUR indirekne (energetska vrijednost izgorjele biomase) + 16.000.000 EUR direkne (službeno priznate) štete.

n  Uz to ekološke štete koje kao posljedicu imaju eroziju zemljišta nisu niti procjenjivane.


Zašto je pokrenut projekt Integralne zaštite od šumskih požara?


Ulaganja u protupožarnu zaštitu.

n  Isto je tako činjenica da se u protupožarnu zaštitu dosta ulaže:

n  Prema podacima Hrvatskih šuma* prosječno se godišnje u razdoblju od 1992 – 2007. za protupožarnu zaštitu ulagalo 114.745.979,00 kn što je skoro 16.000.000 EUR godišnje. Od toga najveća ulaganja su bila za izradu i održavanje protupožarnih prosjeka s elementima cesta (28.872.351,00 kn + 37.833.826,00 kn), za motrilačko osmatračku službu (22.086.646,00 kn + 535.596,00 kn) te za čuvanje šuma (18.914.402,00 kn)

n  Pitanje je da li su ta ulaganja mogu biti još učinkovitija. ____________________________________________________________________________________

* Dragica Žaja, Uloga hrvatskih šuma d.o.o. U borbi protiv požara otvorenog prostora, Međunarodno savjetovanje “Suzbijanje požara otvorenog prostora – nove metode i pristupi”, Makarska 9-11.XII 2008.


Holistički model zaštite od požara

Konačni cilj projekta holističkog integralnog pristupa protupožarnoj zaštiti bio je osmisliti, predložiti i realizirati

Regionalni model financijski samostojne i samoodržive preventivne zaštite od požara raslinja

temeljen na suvremenim tehnologijama


n  Projekt je pokrenuo Odjel za gospodarstvo Splitsko-dalmatinska županija (Ranko Vujčić,dipl.ing.) koncem 2003. godine kroz izradu studije "Integralni model zaštite od šumskih požara na području Splitsko - dalmatinske županije" .

n  Izradu studije je vodio Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu.

n  U izradi studije sudjelovalo je puno sudionika od kojih treba posebno istaći dr.sc.Branka Hrastnika, energetičara koji je vodio dio vezan uz korištenjem biomase.

n  Glavni savjetnik za područje vatrogastva bio je Tomislav Vuko, zamjenik vatrogasnog zapovjednika za priobalje

Tko je pokrenuo projekt i kada je projekt pokrenut ?


Što čini Holistički integralni model zaštite od šumskih požara?

HOLISTIČKI NTEGRALNI MODEL PREVENTIVNE ZAŠTITE OD POŽARA RASLINJA ima 3 osnovna dijela:

1. Održavanje šumskih površina na način koji će požarne rizike svesti na minimalne (prorjeđivanje, prosjeci, čišćenje...) ali uz prikupljanje i korištenje tako prikupljene biomase u malim područnim energanama za proizvodnju toplinske, električne i rashladne energije.

2. Efikasno protupožarno motrenje i nadzor uz primjenu suvremenih ICT tehnologija, primjerice 24 h protupožarno motrenje video kamerama u vidljivom i/ili infra-crvenom dijelu spektra s automatskom detekcijom pojave dima ili vatre i 24 satni meteorološki nadzor na razini mikrolokacije

3. Informacijska integracija svih aktivnosti kroz ekspertni informacijski sustav koji bi bio aktivna podrška upravljanju preventivnim aktivnostima, ali isto tako podrška i aktivnostima gašenjem požara i aktivnostima vezanim sa sanacijom opožarene površine (sustav PREGAS)



U Splitsko - dalmatinskoj županiji protupožarne preventivne aktivnosti nisu se provodila u dovoljnoj mjeri :

n  Iako zakon obvezuje održavanje šumskih površina se slabo provodi zato što se ne isplati. Eksploatacija šuma zbog tipa vegetacije na području Županije (ali i ostalog dijela jadranske regije) ne donosi dobit; biti vlasnik šume prvenstveno znači imati trošak.

n  Šume i drvna masa komercijalno se u Županiji ne koriste.

Jedina uloga šuma u Županiji je društveno-ekološka: q  turistička (ne koristi se osim u priobalju) q  ekološka q  protuerozijska q  klimatska q  apsorpcija CO2 q  emisija O2 q  rekreacijska (koristi se vrlo malo) q  zdravstvena (ne koristi se)


n  Gospodarsko korištenje šuma (trupci, celuloza, ogrijev) vrlo je malo zastupljeno u SD županiji

n  Energetsko korištenje drvne mase (posebice otpadnog i ogrjevnog drva), zapostavljeno je u SD županiji

n  Sirovinsko korištenje drvne mase (npr. za peletiranje, briketiranje, proizvodnju drvenog ugljena, pirolitičkog plina i drugo) ne postoji u Županiji

n  Sve ovo važi i za cijelo priobalje i otoke.

1.dio - Gospodarsko i energetsko korištenje šuma


n  Propisi su manjkavi – na primjer koridori ispod dalekovoda se moralu čistiti, ali nije propisano da se posječena drvna masa mora i ukloniti s koridora. Kako se u Dalmaciji pretežno radi o borovini od koje nema ekonomske koristi (ako se koristi na tradicionalana način) u večini slučajeva posječena drvna masa ostaje na terenu.

Čišćenje šuma


Financijski samostojna protupožarna preventivna zaštita n  Ideja je da se dio radno i financijski intenzivne

preventivne zaštite od požara komercijalizira na način da se prikupljena bio masa od izgradnje i čišćenja prosjeka i vatrogasnih puteva i prorjeđivanja šuma koristi kao gorivo u obliku bio-mase za male kogenerativne komunalne energane.

n  Na tržištu postoji cijeli niz kogenerativnih

komunalnih energana različitih kapaciteta, strojevi za pripremu biomase, a za razliku od toga što borovina nije poželjna ukoliko se kao gorivo koristi na klasični način, kao biomasa je posebno pogodna.


Financijski samostojna protupožarna preventivna zaštita

2.dio - Protupožarno motrenje n  Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN br.26,

20.2.2003) definira sve detalje uspostave motriteljsko – dojavne službe koja bi trebala u vrijeme velike i vrlo velike opasnosti nastanka požara u šumama razvrstanim u I stupanj opasnosti od požara raditi danonoćno od 0 do 24 sata.

n  Odgovornost za uspostavu motriteljsko – dojavne službe imaju pravne osobe koje temeljem posebnih propisa gospodare i upravljaju šumama i šumskim zemljištima, te županije, gradovi i općine za šume i šumsko zemljište koje je u vlasništvu fizičkih osoba.


Motriteljska služba

Danas je u Hrvatskoj najčešća motriteljska služba sa ljudskim motriteljima na motrilačkoj lokaciji.


Protupožarno motrenje – primjena informacijsko – komunikacijskih tehnologija (ICT) n  Napredniji način provođenja protupožarnog motrenja je:

n  Korištenje daljinski upravljivih video kamera na motrilačkim lokacijama uz prebacivanje motritelja u operativni centar.

n  Nadogradnja video motrilačakog sustava modulom za automatsko prepoznavanje požara otvorenog prostora u nastajanju

n  Daljnja nadogradnja sustava u napredni protupožarni motrilački i nadzorni sustav proširen dodatnim funkcijama


Šumski požari – napredna motriteljska služba

Prema projektu za Splitsko – dalmatinsku županiju optimalni broj motrilačkih jedinica bi bio 64 raspoređenih u 10 nadzornih centara.

Većina mjera preventivne zaštite od požara temelji se na efikasnom planiranju, a planiranje je optimalno samo ukoliko se naslanja na informacijski sustav. Ako se informacijski sustav pravilno organizira, on može biti od velike koristi i u fazi gašenja požera ali i pri planiranju sanacije opožarene površine. Zbog toga je u okviru holističkug pristupa zaštite od požara Splitsko-dalmatinske županije planiran i razvoj integralnog informacijskog sustava, koji bi bio podrška svim aktivnostima vezanim uz požare.

PREGAS - Informacijski sustav za upravljanje PREventivnim aktivnostima, GAšenjem požara i Sanacijom opožarene površine

Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i EU integracije, Županija Splitsko - dalmatinska Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Splitu

3.dio – Ekspertni informacijski sustav

Osnovna struktura sustava PREGAS


Simulacije širenja požara

Mikrolokacijski indeks rizika požara raslinja

Projekt '’HOLISTIC - Adriatic Holistic Forest Fire Protection'' u programu IPA Adriatic Cross-Border Cooperation n  Na temelju svih tih iskustava Splitsko – dalmatinska županija je pripremila je strateški projekt za IPA Adriatic Cross-Border Coopertion pod nazivom HOLISTIC – Adriatic Holistic Forest Fire Protection koji se od početka 2014. počeo i realizirati

n  Na projektu ima ukupno 20 partnera iz Hrvatske (7), Italije (6), Slovenije (1), BiH (2), Albanije (1), Crne Gore (1), Grčke (1) i Srbije (1).

n  Prvi ozbiljniji rezultati očekuju se za protupožarnu sezonu 2015.


Documents

HOLISTIČKI MODEL INTEGRALNE ZAŠTITE OD POŽARA