16
O le Tulafono Auro ma le Soifua Maloloina O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA FAAVAEINA 1839 SULU MATI 2011 Faatonu: Ph. 27881, Cellphone: 7715037 - Main Office: Ph. 24414 - website: www.cccs.org.ws Mataio 22:37-39: O le Tulafono Auro (The Golden Rule): “E te alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou “Fai Lou Finagalo, le Alii e! Have Thine own way, Lord” p.8 faaauau itulau e 2 “O ‘e lagona le talosaga ma le musumusuga?” - p.9 “Ou te manatua oe, o lou agalelei mai ina o e teine muli.” - p.10 ‘Aua e te lafoa’i ia te a’u i ona po ou te toeaina ai - p.4 manatu atoa. O le poloaiga muamua lena ma le sili. E faapena foi lona lua, E te alofa atu i le lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe.” O le fetalaiga a Iesu o loo faamauina e Mataio 22 f.37-39, na ia sii mai i le tusi o le Teuteronome 6: 4-9. NZ$80,000 mo tagata o le tatou Ekalesia i Karaiesetete O le vaiaso mulimuli o le masina ua mavae na malaga atu ai i Niu Sila le Afioga i le Sui Taitaifono o le Ekalesia, Susuga Lale Ieremia F.T., ma le Afioga i le Teutupe a le Ekalesia, Susuga Iosefa Tiata F.S., e molimoli atu se fesoasoani tupe e faaauau itulau e 5 NZ$80,000, a le Ekalesia mo a tatou aulotu i Karaiesetete, ona o o latou mafatiaga i le mafuie ia Fepuari lea ua matua malepe ai Karaiesetete. Na fai feiloaiga a le malaga TEINE O LE PAPA - o se ata o teine o le Kolisi i Papauta na pu’eina i le masina o Fepuari ina ua faato’a a’e atu le a’oga.

Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · O LE SULU SAMOA Mati 2011 3. O LE LAUGA Feagaiga Tuai: Kenese 1: 26-31 Feagaiga Fou: Luka 18: 9-14 Matua: Luka 18: 13a: Le Atua e,

  • Upload
    others

  • View
    19

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • O le Tulafono Auro ma le Soifua Maloloina

    O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

    EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA

    FAAVAEINA 1839 SULU MATI 2011Faatonu: Ph. 27881, Cellphone: 7715037 - Main Office: Ph. 24414 - website: www.cccs.org.ws

    Mataio 22:37-39: O leTulafono Auro (The GoldenRule): “E te alofa atu i le Aliilou Atua ma lou loto atoa, malou agaga atoa, ma lou

    “Fai Lou Finagalo, le Alii e! Have Thine own way, Lord” p.8

    faaauau itulau e 2

    “O ‘e lagona le talosaga ma le musumusuga?” - p.9“Ou te manatua oe, o lou agalelei mai ina o e teine muli.” - p.10

    ‘Aua e te lafoa’i ia te a’u i ona po ou te toeaina ai - p.4

    manatu atoa. O le poloaigamuamua lena ma le sili. Efaapena foi lona lua, E te alofaatu i le lua te tuaoi, ia pei o oelava ia te oe.”

    O le fetalaiga a Iesu o loofaamauina e Mataio 22 f.37-39,na ia sii mai i le tusi o leTeuteronome 6: 4-9.

    NZ$80,000mo tagata o letatou Ekalesiai Karaiesetete O le vaiasomulimuli o le masinaua mavae na malagaatu ai i Niu Sila leAfioga i le SuiTaitaifono o leEkalesia, SusugaLale Ieremia F.T., male Afioga i le Teutupea le Ekalesia, SusugaIosefa Tiata F.S., emolimoli atu sefesoasoani tupe e

    faaauau itulau e 5

    NZ$80,000, a le Ekalesia mo atatou aulotu i Karaiesetete, onao o latou mafatiaga i le mafuieia Fepuari lea ua matua malepeai Karaiesetete. Na fai feiloaiga a le malaga

    TEINE O LE PAPA - o se ata o teine o le Kolisi i Papauta na pu’eina i le masinao Fepuari ina ua faato’a a’e atu le a’oga.

  • 2. O LE SULU SAMOA Mati 2011

    O le Tulafono Auro male Soifua Maloloina

    O le nuu o Iutaia, latou tefaaaogaina nei upu o se vaega ole latou Shema, faalogo mausitai, lea ua avea o se vaega ole faavae o le faatuatuaga otagata Iutaia. E tusa ai matulafono tau i le lotu Iutaia, etatau ona ta’uta’u nei upu i taeaouma ma afiafi uma e tagata o lenuu. I le Mataio e 22, na fesiligia aiIesu e le au faresaio e tofotofo iate ia e faapea, “Le A’oa’o e, o lefea poloaiga oi le tulafono uasili?” Ona tali ai lea o Iesu maia ta’ua tulafono e lua o loofaamamafaina ai alofa e tolu: alofa i le Atua; alofa i le lua te tuaoi; alofa ia te oe. Ua tatou talitonu lava e tatauona tatou alolofa i le Atua;mulimuli ane ai ona tatou alolofalea ma agalelei i o tatou tuaoi.Ae peiseai e tau faigata ia i tatouona malamalama lelei i le uiga ole alofa o oe ia oe lava. O le tulafono na fetalai ai Iesu,e le o tuulafoa’iina ai oe, ma a’u.E atoatoa le alofa ua faasino mai.E tafatolu. ‘A ‘e alofa moni lavai le Atua, ua e alofa foi i le lua tetuaoi, faapea ma oe. O leamataga lava o le alofa, o leAtua. A amata mai ina, ona tatoualolofa ai lea i e tatou te tuaoi.Ae ua le tuulafoa’iina foi e letulafono le o loo faia le alofa i leAtua. E tausi foi le Atua ia te oeE lapotopoto ma atoatoa le alofao le Atua. O le manatu, “Aua le fasia lekusi e maua mai ai fuakusi auro.Pe faapea foi: Tausi lelei le kusiona maua mai ai pea lea ofuamoa auro.” O lona uiga, faifaalelei oe lea o loo maua mai aile alofa fesoasoani; le alofa

    lavea’i; le alofa fetausia’i; lealofa faamagalo; le alofa onosai;le alofa faapalepale; le alofafaamaoni. O fuamoa na o le kusie maua pea pe a ola pea le kusi,e pei o le tala i le tusi faitau atamaiti. Le tioa ona ta’u le tulafono, ole Tulafono Auro - The GoldenRule! Aua e auro lona agaga! Eauro lona faamoemoe! E aurole tofa loloto a le Atua o loo iai!e auro fuafuaga mamao ma leatoatoa a le Atua mo le tagata.E manuia ai le lalolagi! I la’u lava matau, e peiseai efaamamafa lava ona faamatalama faamalamalama vaegamuamua e lua o le TulafonoAuro, ae tele ina lafoa’i pefaagalogalo le vaega mulimuli:o le alofa lea ia te oe lava. A oloo manino mai lava i le agaga ole tulafono le upu: alofa i le luate tuaoi e pei o oe lava ia te oe! O lona uiga, ia e alofa muamuaia te oe, ona lelei ai lea ona fai olou alofa i le lua te tuaoi. Ua a’ea’e tetele mai nei lefaamalosi tino. Uafaapolokalame atu e leMatagaluega o le SoifuaMaloloina. Aua foi ua tatou lefaataunuuina le vaega e tolu o leTulafono Auro lea e fai mai: epei o oe lava ia te oe!: Ua tatousoona taumamafa ma aai, pefeinu, i meaai ma meainu e ma’i

    ai le tino. O le mea moni lava,ua tele ina lelei le tausiga o atatou taavale i lo le tatou tausigao tatou lava. O lou alofa ia te oe, e tefaaeteete ai i mea e te taumafa aine’i e ma’i, ona faigata ai lea onae faia le alofa i le Atua i legaluega ua tofia ai oe; faigata aifoi ona faataunuu le alofa i le luate tuaoi. O lou tausi lelei o loutino ma e manumanu iai - ioe!manumanu i lou tino ne’i e ma’iona faigata ai lea ona fai o auauaunaga e pei ona finagalo iaile Atua. O lona uiga tatou tefaaeteete i mea tatou te aai petaumamafa ai; ma mea tatou tefeinu ai. O le taimi foi e galueai, ma le taimi e malolo ai. E leo se manatu faapito lou alofa ooe ia te oe ina ia e malosi pea.Aua o se vaega lea o lau faafetaii le Atua, ona o oe na ia faia, mataleni o ia te oe. O oe o lemeaalofa mai le Atua na taualamai i ou matua. Tausi lelei iai. Ilou alofa lea, muamua: i le Atua;lua: ia te oe; tolu i le lua te tuaoi. O alofa na e tolu e ta’uta’u etagata Iutaia i le taeao, ma leafiafi o aso taitasi. O le alofamatalasi lea o le Atua. O se mealelei foi pe a tatou gagana ai i letaeao, ma le afiafi. Ma faatino!

    Afemata T. Apelu Aiavao

    John Knox and John Calvin “I don’t compare Knox with John Calvin. Although Calvin washis mentor and they agreed theologically, Knox was much bolderthan Calvin and vehemently taught that Christians should resist un-just authority or rulers. Calvin didn’t like confrontation or persecu-tion; Knox thrived on them both. Calvin mainly worked out of onecity; Knox took on the national canvas, making his work far moreexpansive. As Knox lay dying, he was heard to pray: “Be merciful, Lord toThy church, which Thou has redeemed. Give peace to this afflictedcommonwealth. Raise up faithful pastors who will take the charge ofThy church.....Lord, grant true pastors to Thy church, that purity ofdoctrine may be retained.”

    from the book: God’s Generals by Roberts Liardon

  • O LE SULU SAMOA Mati 2011 3.

    O LE LAUGAFeagaiga Tuai: Kenese 1: 26-31Feagaiga Fou: Luka 18: 9-14

    Matua: Luka 18: 13a: Le Atuae, ia e alofa mai ia te au le tagataagasala.

    Manatu Autu: E manaomia ele Atua o tatou tagata moni. Na faaupuina e se tasi o tusitalaAmerika o Tesimani Molesi(Desmond Morris) i lana tusi ole “Pa manu o tagata” - HumanZoo” e faapea: O le olaga ma foliga o tagata enonofo i taulaga, e mafai ona iataua - o tagata ua feoai mamatapulepule. O le uiga o lenei manatu, e tofulava le tagata o loo fealua’i i letaulaga ma si ana matapulepuleo loo lafi ai i tua. Aua foi, e eseese mamao lavai lona manatu foliga o tagata oloo vaaia i le taulaga, ma o latoufoliga moni e iloa ai i latou itotonu o latou aiga ma nuu o loononofo ai. O le talitonuga foi lea e o gatasima le mau tuu faatasi a le AuKerisiano i se vaaiga lautele i leolaga o le tagata soifua. O lemau le fesiligia a le tusitala aKenese - na faia e le Atua letagata i lona faatusa - o le faatusao le Atua ua ia faia ai o ia. E leai lava se tasi o i tatou uavaai i le Atua pe faape’i onafoliga. Ae o mea o loo tutupu ilo outou soifua ma lo tatou ola,atoa ai ma le molimau manino ale Tusi Paia, ua mafai ai e o tatoumafaufau ona pue se ata faatusao le Atua. O le a lea? O le Atua e alofa,faamaoni, onosai, faamagalo,amiotonu, galue. E le faagutugutulua - E lefaafoliga. E le fai mea pi’opi’o,

    e le faamaualuga, e le ufiufi ileaga o isi, e fai mea tonu, e faimea lelei ma fai mea sili. Ia se’i vaai ifo la ia te oe ma‘ia matua vailiili ia i tatou lavama o tatou olaga. Mata e tau latalata o tatoufoliga i le faatusa pa’ia o le Atuana faia ai i tatou? Aua o le uiga moni lea o lefaatusa paia o le Atua na faia ai itatou o loo tautala iai le tusitalao Kenese. E le o foliga faale-tagata e peio mata, taliga, poo le gutu ma leisu, e leai. O foliga lava na, natatou maua mai sela ma homoneo tatou matua. Aua ana faapea o foliga ia o loota’ua i le Kenese o lona uiga eova atu i le piliona ma kilionafoliga o lo tatou Atua i le lalolagi. Ae peitai, o loo tautala letusitala i foliga loloto atu - o siau amio, ma si ou olaga ia atagiaai le Atua. E manaomia e le Atuao tatou tagata moni. E fiafia mapele i le Atua le tagata o loofoliga pea lava i lona faatusapa’ia. Ai lava o le ala lea ua tofia ai ele Atua le tagata na te pulea meauma o le foafoaga, aua o loo i letagata ona foliga: - e alofa,amiotonu, loto faamagalo, eonosai, e galue, e faamaoni, e lefaafoliga, e le ufiufi leaga o isi,e fai mea tonu, fai mea lelei mafai mea sili. Le tioa foliga mataga lo tatoulalolagi i nei ona po - ona ua tauleiloa foliga o le Atua i onatagata. E manaomia e le Atua otatou tagata moni. Ou te manatu e ese loa foligatatou te foliga ai nai lo lea na faiaai i tatou e le Atua - auleaga loa o tatou foliga; mataga loa foliga o tatou aiga. Ua tele le sao o le manatu oTesimani Moresi i lona fai mai -ua tofu lava le tagata ma lana

    matapulepule o loo lafi ai i tua. O le mea moni, ua tau leai nitagata foliga Atua i le lalolagi,ae ua tumu i tagata foliga ese. Ole ala lea o le tele o maseiga itotonu o aiga aemaise o le lefealofani o le toatele o tagata itotonu o aulotu, tainane le maueseesega i le va o tagatataitoatasi. O le ala foi lea o le mauagatao ni tagata alolofa moni i totonuo aiga; mauagata ni tagataamiotonu i totonu o nuu;mauagata ni tagata faamaoni itotonu o Ekalesia; aemaise o letau le maua o ni tagata galuluelelei i totonu o fale faigaluega.E manaomia e le Atua o tatoutagata moni. O le faataoto ua fetalai iai Iesui le faresaio ma le aolafoga. Ose faataoto lava ua matua lafoiaai le ata moni o le ituaiga tagatao loo manao iai le Atua. Fai mai upu o le tatalo a lefaresaio: Le Alii e, ou te faafetaiia te oe ina ua ou le pei o isitagata, ou te le fao mea, ou te leamio leaga, ou te le mulilua, oute le pei o le la aolafoga, e tailuai vaiasosa ona ou anapogi, ou teavatu foi mea e sefulua’i ai meauma. O upu lava tatou te iloa ai lefaafoliga o lenei tagata; o upu ole faafiaamiotonu ma le fiamama. O upu o le manatufaapito ma le vaai maualalo i isitagata. O upu a le tagata ua esefoliga o loo foliga ai. Ae a le aolafoga? Fai mai upua si ana tatalo: “Le Atua e, ia ealofa mai ia te au le tagataagasala.” O le tatalo ua fai male gatete ma le lagona o lefaatauvaa i luma o le Atua. Oupu e puna mai i le loto mama.O upu a le tagata ua maea ona iatalepeina lona tagata atoa maofoina atu i le Alii lona tagata faaauau itulau e sosoo ai

  • 4. O LE SULU SAMOA Mati 2011

    O LE LAUGAmoni - o ia o le tagata agasalama lea ia tautino i le Atua le monio loo taatia ai lona olaga. Ituaigatagata ia e manao iai le Atua. O tagata tautala sa’o i le tulagamoni o loo iai lona olaga - na tele natia se mea e tasi, aua ua iailoa lelei o loo silafia e le Atuamea uma. O le a le saunoaga a Iesu ia ila’ua nei? Na alu ifo le aolafogai lona fale ua tauamiotonuina.Ae le faapea le isi. E taua foi lotatou mafaufau ia i tatou poo lefea o nei tatalo o loo mafuli iai atatou tatalo o loo fai nei. Le paia e o le Ekalesia, emanaomia e le Atua o tatoutagata moni na faia ai i tatou i lefaatusa pa’ia o le Atua. O se lu’i mo i tatou uma maile ta’ele o le olaga faaleaiga seiaoo i le tumutumu o le olaga

    faale-Ekalesia. E taua foliga o loo tatou foligaai ma ituaiga tatalo o loo tatoutatalo ai. Faamata o le a sau tagaiane i foliga ma le ituaiga tataloo loo faatino ai lau galuegafaafaifeau? O a ituaiga foliga o loo e tausiai lou aiga ma le ituaiga tatalo oloo e fafaga ai lau fanau? Le paia maualuga i le nofo atiakono tainane le vasega i a’oa’ofesoasoani, o a foiga ma leituaiga tatalo o loo fau ai loufaautautaga ma lau tofa? Ae a leMafutaga a Tina? Faamata e leo manogi faa-faresaio lau tatalo,ma ese o tatou foliga? Aefaapefea ona tauave lou tofifaale-ekalesia? Manaomia e leAtua o tatou tagata moni. O le fautuaga a le failauga mofanau a le Ekalesia: E i’uvalelou olaga faa-tama ma lou olagafaa-teine talavou pe a e inoino ile faatusa paia o le Atua na faia

    ai oe ma au. Aua nei avea suiga televavaveo le olaga i nei aso ma avanoa esuia ai ou foliga manaia. O le fanau mai o Iesu o le Aloo le Atua, o ona foliga lava nana ia tauave i lona olaga atoa - elei mafaia e le oti ma letuugamau ona fofo’e ese foligao le alofa, faamaoni, onosai, lotofaamagalo o Keriso. O lona toetu mai le oti ma letuugamau, o foliga manumalolava na na ia lavea’iina ai i tatoumai le pologa o le agasala. A ole fesili le Ekalesia: O a foliga oe foliga ai i le tautuaina o leEkalesia a Keriso i nei ona po?Ae o le a le ituaiga tatalo o loo esaili malo ai i le Atua? Manatuale mea nei - e matua inosia e leAtua le olaga faa-faresaio.Amene. Panapa Fata Too F.S. EFKS Sasina

    ‘Aua e te lafoa’i ia te a’ui ona po ou te toeaina ai Ua 80 ma ona tupu tausaga oEpikopo Polikapo. Ua sinasinafoi lona ao. Ua pulapula a la gotolona soifua o tautua ma lefaamaoni i lona Matai. O le vaitaimi o sauaga a le malo o Romai le au Kerisiano. Ua auina mai e Kaisara, le tupuo Roma, fitafita e saisai atuPolikapo ona o lona le ifo matapua’i i atua o Roma, ma lefaatusa o Kaisara. Ua taumafaiKaisara e tape le tuputupua’e ole tapuaiga fou ma talitonuga otagata Kerisiano. Sa taumafailava le au Kerisiano e tau nanaPolikapo mai lea mea i lea mea,a ua le mafai lava, ua oo inamaua e fitafita Roma.

    Na ave o ia i le malae tele epotopoto ai tagata Roma mamatamata i faasalaga o latou faiai tagata e pei o Kerisiano. O letoe avanoa lava lea e mafai ai onasao o ia, pe afai e fulitua o ia,tetee ma faifai i lona Alii. “Matou te alolofa ma faaaloaloia te oe o le tagata matua. O lemea lea, e faasaoina lou ola peafai e te upuvale i lou Alii oKeriso.” O le upu lea a Kaisara. Na vaavaai atu ma le toto’aPolikapo i le tupu o Roma, onaia fai atu ai lea ma le loto tele:“Ua 86 tausaga o o’u tautua maauauna ia te ia, na te le’i faia lavase mea leaga ia te au. E faapefeaona ou upuvale i lo’u tupu na ia

    faaola au?” Na uma le tali lea a Polikapo,ona ta’ita’iina atu loa lea o ia efitafita, ua saisai ona lima i onatua, ma ave i le mea o iai se pouo faaputu ai ni fafie. Na saisaiPolikapo i le pou o iai fafie. Onatutu ai lea o le afi, ma susunu olaai o ia. O Polikapo, o se faaa’oa’o lavalea o le tagata faatuatua matalitonu i le Atua o loo molimauai le Salamo e 71. E ui lava inatoeaina ma pulapula a la gotolona soifua, ae sa tutumau pealona faatuatua i lona Alii o IesuKeriso, ma ia faailoa atu pea meaua faia e lona Atua mo ia, i ulua’isenituri o le Tala Lelei ia IesuKeriso. Salamo 71: 9: ‘Aua e te lafoa’iia te au i ona po ou te toeaina ai;‘aua e te tuulafoa’i mai ia te a’upe a mavae atu lo’u malosi. Aua faaauau itulau e sosoo ai

  • O LE SULU SAMOA Mati 2011 5.

    ua ‘upuia a’u e i latou ua ita maiia te au; ua taupulepule faatasi eua lamalama ia oti a’u. Uafaapea ane, Ua tuulafoaiina o iae le Atua; ia outou tuliloa mapu’e ia te ia, aua e leai se na telaveaiina o ia.” Ma le fuaiupu e18: “Le Atua e, aua e tetuulafoa’i mai ia te au e oo inatoeaina ma ulusina, seia ou faaaliatu lou aao i lenei tupulaga, malou malosi i e amuli uma lava.” Na faapea foi ona tutumau lefaatuatua ma talitonu seia oo ina

    faasalaina i le oti, uluaiKerisiano e pei o Peteru maPaulo ma isi. Na tuua’ia i latoue le tupu o Nero ina ua mu Romai se afi tele lea e lauiloa i lefaaupuga i le gagana Peretaniafaapea: “Nero fiddled whileRome burned.” Na valo’ia e Iesu le oti o lanaauauna o Peteru: (Ioane 21: 18-19. Ae fai mai Paulo a o le’i ooi lona oti: “Aua o lo’u ola ua iaKeriso lea, a o lo’u oti, o lo’umanuia lea.” E le’i tumau se manumalo oNero. Na malepe le malo oRoma sa pule ai. Ma liua lemalo o Roma o se maloKerisiano. Ma avea le EkalesiaKerisiano o le Ekalesia aloa’ia ole malo o Roma. O ai na faia?

    ‘Aua e te lafoa’iia te a’u i ona poou te toeaina ai

    O ai na faia? O Peteru ma Pauloma isi Kerisiano e pei oPolikapo, na latou suia atoa, i lesuafa o lo latou Alii Faaola, lelalolagi sa pulea e Roma i na onapo, ma amata mai ai le EkalesiaKerisiano lea ua tatou ‘ae’ae ainei i nei aso. O le a le auupega na latoufaaaogaina? “Ia e alofa atu foi i le lua tetuaoi, ia pei o oe lava ia te oe!” “Love thy neighbour as thyself.” Fiu lava e sasa mai, ma sauamai, ma taufaifai mai, ma fasiotimai, ma susunu mai. Ioe!Susunu ola ulua’i Kerisiano naamata maia le EkalesiaKerisiano! Ae alofa lava iai leKerisiano oi ia Keriso!

    mai Samoa, ma le Susuga i leToeaina ia Tumama Vili F.T.(Dunedin), ma isi o leaufaigaluega i le Pulega a leMotu i Saute (lea e iai i totonule aai o Karaiesetete) e aofia aiSusuga i Faifeau o Rev. PatiniWaterhouse F.S.(Hoonhay), Rev.Reupena Muaimalae F.S.(Wainoni Aranui), Rev. PelenatoFonoti F.S. (Christchurch). Saiai foi ma nisi o ia aulotu e fa oloo aafia i le mafuie. O sefeiloaiga na matauina ai le agagamafatia ma le alofa ona o aafiagai le mafuie. Ae na o’oo’o ifo foii agaga ma lagona o tagata lotuo le Ekalesia i lea feiloa’iga, lefaafetai mai i Samoa ona o lemanatua atu o latou i o latoutaimi faigata. Na saunoa faamafanafana leSusuga Lale Ieremia - SuiTaitaifono o le Ekalesia, i le

    NZ$80,000 mo tagatao le tatou Ekalesia iKaraiesetete NZ

    aufaigaluega ma le mamalu otagata lotu o le Ekalesia, e tusaai o o latou aafiaga i le mafuie.Na faalototele foi ina ia aua lefaavaivai ae faamoemoe pea i leAtua na te le tuulafoa’iina i latou. Na saunoa le Susuga i leToeaina ia Tumama Vili F.T., efai ma sui o aulotu i Karaiesetete,poo le Pulega i le Motu i Saute,e momoli mai le faafetai i Tamao le Ekalesia e pei ona malagaatu ai le Susuga ia Lale Ieremiama le Susuga Iosefa Tiata e faima sui o le Ekalesia. Na iafaafetai mai i le Ekalesia i lemanatua atu o latou i talosaga io latou taimi faigata, ma o latou

    mafatiaga i le mafuie. Faafetaimai foi i le seleni ua tuuina atumo latou mai le latou Ekalesia. Na fai se asiasiga a le malaga inisi o mea na faaleagaina e lemafuie, o falesa ma nisi o maotao aiga. Na maimoa foi i nisi ovaega ua matua faaleagaina o leaai tele o Karaiesetete. Na foi mai le malaga mamolimoli mai i le Afioga i leTaitaifono o le Ekalesia, SusugaTavita Roma F.T., alofaaga male faafetai tele mai le Toeaina iaTumama Vili F.T., ma leaufaigaluega, aemaise aulotu oaafia i le mafuie.

    Mafui’e ma le Galulolo Malosi i Iapani O le a ave le Sulu Samoa o Mati e lolomi ae tula’i mai le mafui’e ma le galulolomalosi i Iapani. Ua tatou oo iai; ua tatou tofotofo iai i mafatiaga o mafuie magalulolo, lea na maliliu ai nisi e tusa o le 200 o lo tatou atunuu i le aso 29 Setema2009. A o le mafui’e lenei i Iapani, o se tasi lenei o mafuie aupito malosi ua tula’imai i le lalolagi. E ui lava ua masani Iapani ma nei mea o mafuie, ae o se mafuielenei ua matua malosi tele, e 8.9 lona malosi i le fuamafui’e, tafia ai nisi o nuu maaai, maliliu ai le faitau fia sefulu afe o tagata. O Iapani o loo iai Kerisiano Porotesano ma Katoliko o lo latou faitau aofai e 1.7miliona. Tatou te tatalo mo Iapani, faapea ma le au Kerisiano o loo iai, ina ia alofale Atua ma faamafanafana ma fesoasoani, aemaise lava o tatou uso-a-Kerisiano.

  • 6. O LE SULU SAMOA Mati 2011

    FAASOLOGA FONO TELE 2011MALUA, ASO 09 - 20 Me

    ‘Le Alii e, ia e faatumuina lau Ekalesia i lou Agaga’(‘Lord, Fill your Church with Your Spirit’)

    ASO TAIMI KOMITI & SAUNIGA NOFOAGAASO GAFUA 10.00am Komiti Faatonu Fale Iupeli09/05/2011 1.00pm Komiti o Atiina’e Fale Senetenari

    7.00pm Lotu Talosaga Au Toeaina Fale IupeliTa’ita’i: Asotasi Gu Time FT (Apia i Sasa’e)

    ASO LUA 8.00am Komiti Au Toeaina Fale Iupeli10/05/2011 Komiti o A’oga Fale Senetenari

    9.00am Faletua Au Toeaina Fale o Tina 7.00pm Komiti Faamisionare Fale Mafutaga

    ASO LULU 8.00am Komiti o Feau Eseese Fale Senetenari11/05/2011 Komiti Au Taumafai Fale Mafutaga

    9.00am TPT: Tautua Puapuaga o Tagata Fale o Tina 2.00pm Komiti o Tupe Fale Mafutaga 7.00pm Lotu Au Taumafai Fale Iupeli

    Ta’ita’i: Fuamaila Soa Jnr. FS (Hawaii)ASO TOFI 8.00am Komiti o Tupe Fale Senetenari12/05/2011 Komiti Au Leoleo Fale Mafutaga

    9.00am Lotu Mafutaga Tina Fale o Tina 2.00pm TPT: Teine Papauta Tuai Fale o Tina 7.00pm Lotu o Nuu Ese Fale Iupeli

    Ta’ita’i: Faavae Saena FS (Apia)ASO FARAILE 5.00am Lotu Au Leoleo Fale Iupeli13/05/10 Taitai: Misi Palauni Faatau FS (Faleata)

    9.00am Fono Mafutaga Tina Fale o Tina Komiti o Tupe Fale Mafutaga

    2.00pm Komiti o Feau Eseese Fale Senetenari 7.00pm Fono Malua Tuai Fale Senetenari

    ASO TOONAI 9.00am SAUNIGA O LE FAAUUGA Fale Iupeli14/05/09 Taitai: Isaia P. Tiatia FT (Falealili i Sasae) Faitau Tusi Paia: Iosua Leapai FT (Ituotane)

    Tatalo: Iosia Evile FT (Hawaii) Ofoina atu o A’oa’o: Tautiaga Senara FT - ( Aana)Faaeelima: Ioritana L. Tanielu FT (Ta’ita’ifono) Apelu Amosa FT (Vitoria)

    Isaia P. Tiatia FT (Falealili i Sasae) Popo Su’a FT (Niu Sila i Saute) Tavita Taule’alo FT (Manukau) Kerita Reupena FT (Kuiniselani)

    2.00pm Lotu Tupulaga Fale Iupeli (Taitai: Pouniu Faamausili FT (Aukilani)

    7.00pm TUFA FAILA A USUFONO Fale Fono

    ASO SA 9.00am LOTU TAEAO/FAAMANATUGA Fale Iupeli

    15/05/09 (Taitai: Ioritana L. Tanielu FT (Aukilani)

    LOTU TAEAO/FAAMANATUGA Fale o Tina (Taitai: Poka Maua FT (Aana)

    6.00pm LOTU AFIAFI Fale Iupeli (Taitai: Niulala Kupa FS (Faasaleleaga)

  • O LE SULU SAMOA Mati 2011 7.

    LOTU AFIAFI Fale o Tina (Taitai: Iakopo Poufa Pesaleli FS (Vitoria)

    16-20 ME, USUIA LE FONO TELEASO GAFUA 7.45am Tapuaiga Amata16/05/2011 Taitai: Tavita Roma FT (Ta’ita’ifono)

    10.00am Pepa: Dr. Afereti Uili (Pule Malua)11.00am Taualumaga o le Fono Tele.12.00pm Malologa mo Taumafataga o le Aoauli.2.30pm Fa’aauau Taualumaga o le Fono.5.30pm Malolo le Fono7.00pm Evaevaga o le Po.

    ASO LUA 7.45am Tapuaiga Amata17/05/2011 Taitai: Toeaina Penisione

    8.00am Pepa: Iosia Evile FT (Au Toeaina)9.00am Taualumaga o le Fono Tele.12.00pm Malologa mo Taumafataga o le aoauli.2.30pm Fa’aauau Taualumaga o le Fono5.00pm Malolo le Fono7.00pm Pepa –

    ASO LULU 7.45am Tapuaiga Amata18/05/2011 Taitai: Toeaina Penisione

    8.00am Pepa: Mafutaga a Tinā (Eseta Tiatia)9.00am Taualumaga o le Fono Tele

    10.00am SAUNIGA ALOAIA MO FAIFEAU PENISIONE Taitai: Tavita Roma FT (Ta’ita’ifono)12.00pm Malologa mo Taumafataga o le aoauli2.30pm Fa’aauau taualumaga o le Fono5.00pm Malolo le Fono7.00pm Pepa:

    ASO TOFI 7.45am Tapuaiga Amata19/05/2011 Taitai: Faifeau Penisione

    8.00am Pepa: Itu o Tane (Tiakono)9.00am Amata Taualumaga o le Fono Tele12.00pm Malolo mo Taumafataga o le aoauli2.30pm Fa’aauau taualumaga o le Fono5.00pm Malolo le Fono7.00pm Feiloaiga Au Toeaina & Aufaigaluega Faifeau.

    ASO FARAILE 7.45am Tapuaiga Amata20/05/2011 Taitai: Tavita Roma FT Ta’ita’ifono

    8.00am Pepa: Au Talavou. (Kuiniselani)9.00am Amata Taualumaga o le Fono Tele.

    TAUALUMAGA O LE FAASOLOGA O LE FONO TELE:1 Faamaonia Iugafono Fono Tele 2010.2 Mau Tu’u Sa’o mai Matagaluega.3 Mau Tu’u Sa’o mai Komiti Tetele e Ono a le Ekalesia:5 Faamaonia Galuega a Komiti.

    i.Komiti o Tupeii. Komiti o Feau Eseeseiii. Komiti o A’ogaiv. Komiti o Atiinaev. Komiti Faamisionarevi. Komiti Au Toeaina.

    6 Palota le Teutupe7 Palota Sui Taitaifono.

    FAILAUTUSI AOAO

  • 8. O LE SULU SAMOA Mati 2011

    A Page for Youth

    ITULAU MO TUPULAGA TALAVOUFai Lou Finagalo, le Alii e! O le 40 o tausaga o AteletiPolati, (Adelaide Pollard),na amata taumafai ai e sailini fesoasoani e lagolagoinaai lona malaga i Aferika egalue ai faa-misionare,peitai e lei manuia anataumafaiga. Na mafaufau o ia pe aiseae foliga mai ai o loouuna’iina o ia e le Alii e alui Aferika e tala’i le TalaLelei, ae leai ni fesoasoanio aliali mai. Ona alu ai lea i semafutaga tatalo, ma iafaalogoina ai se tina matualava o tatalo faapea: “Le Aliie, e le afaina pe o le a le meae te aumai mo matou, paulava o lea, ia faia pea loufinagalo.” O le po lena, na alu aiPolati i lona aiga, ma su’ele Tusi Paia ma faitau letala i le alu o le perofeta oIeremia i le fale o le fai ipuomea (Ieremia 18: 3-6). Nauma ona faitau, ona ia tusiaai lea o le pese lenei: HaveThine own way, Lord, HaveThine own way! Fai Loufinagalo, le Alii e, fai loufinagalo! Fai mai a ia, na iamanatu lava o loo sauniuniao ia e le Alii mo lanagaluega. Ae pe aisea ua lefesoasoani mai ai. Ona iailoa lea o sona talitonuga, oloo talepeina muamua o iae le Alii, ona o ni ona leagama vaivaiga, ae toe fau leleii le mea e finagalo iai o ia, emanuia ai le galuega faa-misionare o loo naunau o ia

    Have Thine OwnWay, Lord!Have Thine own way, Lord! HaveThine own way!Thou art the porter, I am the clay.Mold me and make me after Thywill,While I am waiting, yielded andstill.

    Have Thine own way, Lord! HaveThine own way!Search me and try me, Master,today!Whiter than snow, Lord, wash mejust now,As in Thy presence humbly I bow.

    Have Thine own way, Lord! HaveThine own way!Wounded and weary, help me, Ipray!Power, all power, surely is Thine!Touch me and heal me, Saviourdivine!

    Have Thine own way, Lord! HaveThine own way!Hold o’er my being absolutesway!Fill with Thy Spirit till all shallseeChrist only, always, living in me!

    Fai Lou Finagalo, leAlii e! Fai loufinagalo!

    Fai lou finagalo, le Alii e!Fai lou finagalo! Oe o le faiipu, o a’u o leomea.Fau a’u e tusa o lou lavafinagalo,A o o’u faatali, ma lo’u lotomalie.

    Fai lou finagalo, le Alii e!Fai lou finagalo!Su’esu’e mai au matofotofo i le aso!Faamama nei au pei o lekiona sinasinaOu te ifo i ou luma ma leloto maulalo.

    Fai lou finagalo, le Alii e!Fai lou finagalo!Ua ou manu’anu’a mavaivai, fesoasoani mai, ola’u tatalo!O lou mana, o le mana umao lau lava lea!Pa’i maia ma faamalolo au,le Faaola pa’ia.

    Fai lou finagalo, le Alii e!Fai lou finagalo!Taofi i lou malosi atoatoalo’u tagata!Faatumu i lou Agaga se’iailoa uma mai,Na o Keriso, na o Ia lava oloo ola ia te a’u!

    e fai i Aferika. O le pese: Have Thine ownway, Lord, o se tasi lea opese matua lauiloa i lelalolagi Kerisiano, ma fiafiaiai le toatele aemaise isauniga e toe fia faafouinape tuuina atu ai le soifua otagata mo le Alii.

    Some folks are like thelittle boy who, whenasked by his pastor if heprayed everyday,replied, “No, noteveryday. Sometimes Idon’t want anything.”

  • O LE SULU SAMOA Mati 2011 9.

    A Page for Youth

    ITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

    “Ou te manatua oe, o lou agaleleimai ina o e teine muli”Ieremia 2:1-13Matua: Ieremia 2: 2: ‘Ou temanatua oe, o lou agalelei maiina o e teine muli, ma lou alofai ona po sa e faufautane ai, malou mulimuli mai ia te au i levao.’ O le mataupu lenei o le tusi aIeremia, ua faaali mai ai, mai lefuaiupu e 1 i le 37, le le faamaonio Isaraelu i lo latou Atua, talulava ona latou taunuu atu i le nuuo Kanana ma latou nonofo ai. O uluai fuaiupu o le mataupu,o loo faamatalaina ai, lefaamaoni o Isaraelu i le Atua,aemaise lava a o iai i latou itausaga e 40 i le vao, a o leitaunuu i Kanana. Sa pa’iaIsaraelu mo le Atua. Peitai, ua te’a aso o le savaligaumi i le vao i tausaga e 40, salutia ai i fita ma puapuaga, maua faaolatia i Kanana le nuu nafolafolaina, ua mapu, onafaatuatuana’i ai lea i lo latou

    Atua. Ua amata tapua’i i atuaese o Kanana, ae fulitua i lo latouAtua Le Silisiliese. Ua sili ainuuese lo latou faamaoni i olatou tupua ua ta. Fai mai le fuaiupu e 10: ‘...ia oatu outou i nuu tu matafaga iKitimo, ma vaavaai i ai; ma iaoutou aauina atu nisi i Kitara, maia outou matua mafaufau, mavaavaai pe iai se mea e pei o leneimea. Po ua suia ea e se nuu olatou atua, ae le ni atua ia mea?A o lo’u nuu, ua suia lo latoumamalu i le mea le aoga.’ O aso o auina faifeau Samoafaamisionare i Papua ma NiuKini, na foi mai ai le faifeau oSumeo ma fafao mai i lanaatopa’u se atua na tapuai iai nisio tagata Papua i le nuu sa galueai. O lea atua, o le popo. Faimai Sumeo na mafua ona fai maatua o tagata Papua lea popo, onao ona foliga, e ese lava. E tavi’osolo, ma tamilo solo lona pa’u

    ma le tino. Ona fefefe ai lea otagata Papua, ma avane uatapua’i ma ifo iai. Ae tagoSumeo ua fafao i lana atopa’uma malaga mai ai ma lona aiga ile vaalotu o le Ioane Viliamu iSamoa nei. Ma leai ai se atuapopouli o ia tagata Papua, ae uate’a ai foi lo latou fefefe i le atuapopo aua o lea ua fafao i le ‘atoa le Samoa ma sau ma ia i lonaatunuu. Ua manatua e le Atua aso o leteine muli o Isaraelu, aso o letalavou o le alofa o Isaraelu ilona Atua, aso o le tau fofoainamai o le nuu o le Atua. Ua toemanatua le nuu sa pa’ia mo ia.O Iosefa na falepuipui ona o uigatalitane o le fafine, ae na aveaIosefa lea ma palemia oAikupito, ma na faasaoina ailona nuu mai le oge. O Mose lepepe na tuu i le ‘ato kome i levao ‘utu’utu i auvai, ae na oo inalaveaiina e le alo tama’ita’i o letupu o Farao, ma fai ma anatama. Ina ua iloa e Mose o lonanuu moni Isaraelu lea efaapologa e Aikupito, ona tetee faaauau itulau e 10

    Solo Tetee Atunuu i Sasa’e Tutotonu maAferika i Matu pa’u’u ai nisi o o latou taitai Ua pa’u le sa ta’ita’ia le maloo Aikupito i tausaga e 30 uamavae, le alii lea sa peresiteneo Hosni Mubarak. Ua fiuMubarak e faasalalalu atu i TVo le a le toe tauva i faiga palotaia Setema 2011, ma o le a seeese ma le tofi peresitene o leatunuu i lea lava masina, ae uale mafai tagata. Ua alalaga lavaina ia alu ese loa. Ma o le mea

    lava lea na oo iai. Ua pulea neie le ami le malo Aikupito efaatali ai se faiga palota e filifiliai nisi e pulea le atunuu. O se mea e fiafia ai tatou oKerisiano, ona o solo tetee atagata o Aikupito lea sa faaali mafaasalalauina mai i TV, sa solofaatasi ai tagata Moselemu matagata Kerisiano, ma faalala iluga le Koran le tusi o le lotu

    Isalama, ma le Koluse a le auKerisano. Ma fai mai, tusa lavapoo ai latou, pe Moselemu peKerisiano, o latou uma lava otagata Aikupito e tetee ia HosniMubarak. Ua faauouo ma solotetee faatasi ma alalaga e tetee ilo latou peresitene ua atoa le 30tausaga o iai i le tofi. O se uiga faafiafia loto le aufaatasi o Kerisiano maMoselemu e tetee atu i faigamalo pi’opi’o ma le leva,aemaise lava i nei aso o le tele osauaga o faia i tagata Kerisiano inisi o atunuu Moselemu o lelalolagi. Lea la ua alu ese Mubarak ma

    faaauau itulau e 13

  • 10. O LE SULU SAMOA Mati 2011

    “Ou te manatua oe, o lou agaleleimai ina o e teine muli”ai lea i sauaga sa fai i lona nuu,ma na ta’ita’iina mai ai lona nuumai le nofo pologa i Aikupito,ma amata ai le malaga umi itausaga e 40, seia oo ina taunuui le nuu na folafolaina e fai molatou. O Isaraelu lea e ona letamaitiiti lea na alu atu ia Koliatama le maata ma tama’i maa elima, ma ia fasiotia ai le Filisitiao Koliata. I le o tausaga ia o le teinemulio Isaraelu, ma le pa’ia o Isaraelumo lona Atua. Ua faatusaina ele Atua Isaraelu i tausaga ia, i leteine muli, le teine mulifaufautane; le teinemulitaumulimuli. Silasila foi: “Oute manatua oe, o lou agalelei maiina o e teine muli, ma lou alofa iona po sa e faufautane ai, ma loumulimuli mai ia te au i le vao, ole nuu e le totoina ai ni mea.” O le mataupu lenei o le tusi aIeremia, o le a’oa’iga ia Isaraelu,ina ia toe foi mai i lona mua’ialofa i lona Atua, le alofafaateinemuli taumulimuli. Ua tatou talanoaina soo lemataupu i le liu lotu o nisi etoatele o le tatou Ekalesia. I lo’ulava taofi, e le tasi se mafuaaga.A o nisi o mafuaaga, e tuua’ia aitatou. Ae o se tasi lenei omafuaaga. Ua galo le mua’ialofa. Ua galo le mua’i alofa e ilatou ua liu lotu. Ua galo foi lemua’i alofa e i tatou e le o liulotu. O tatou le itupa o alii, sa tatoutama uma fo’i, ma tatou alofa

    faananau i teine, ma vaavaai leteine e alofa moni ia ta ita. A uale faatusaina e le Atua le alofa oIsaraelu sa iai muamua, i le alofao se tama poo se taule’ale’a. Uafaatusaina i le alofa o le teine.O tama’ita’i, sa teinemuli umafo’i, ma faufautane ma taumulimuli i le tama e alofa moniiai, ma manuia ai. Tupulaga teine, poo tama teinea le Ekalesia, ua faaatusaina e leAtua le alofa o Isaraelu sa iaimuamua, i le alofa o le teinemuli,e faufautane, e momoo mafaananau i le ‘boyfriend e na teiloa e alofa ia te ia, ma manuiaai sona aiga i tausaga e tele o lea nonofo ai. O le alofa lea ua manaomia etoe foi iai tagata uma o leEkalesia, o le alofa taumulimulii le Atua. O le alofa efaalogologo i le Atua ma usitai ile Atua. O le Ioane 15: 7-14, o loofaaalia ai le alofa anoanoa’i o leAlo o le Atua. O lona soifuaatoa, na ia a’oa’o atu ai e uiga ile Malo o lona Tama. Na i’u lavaina maliu ai. O le faataunuuinalea o le Taulaga Togiola motatou. A tatou mafaufau i le alofa ole teine Moapi o Ruta, e ese letele o le faamanuiaga na ia mauai lona taumulimuli ia Naomi lefafine mai Peteleema. Ua oti letane a Naomi, ua maliliu foi lanafanau tama sa faiava i teineMoapi o Ruta ma Orepa. Ua

    A Page for Youth

    ITULAU MO TUPULAGA TALAVOUfaamavae o ia o le a foi i lonanuu o Peteleema. Ua tatau iaRuta ma Orepa ona nonofo e toesu’e nisi tama i Moapi e nonofoai. Na usitai Orepa ma nofo peai Moapi. A ua le mafai Ruta. Uafia alu e o ma Naomi. Ma tatoumaua ai iinei nisi o upu manaialagi faasolo o le Tusi Paia, sa faii le va o se mother-in-law ma ledaughter-in-law, lea na tautalatagi ai Ruta ma fai atu ia Naomi:“Aua e te finau ia te au ina ia outuulafoa’i ia te oe, ia le mulimuliatu ia te oe; aua o le mea e te aluiai, ou te alu ai foi; o le mea e tenofo ai, ou te nofo ai; e fai lounuu mo’u nuu; e fai lou Atuamo’u Atua; o le mea e te oti ai,ou te oti ai; e tanu ai foi a’u; iafaapea ona faia e le Alii ia te a’u,ma ia faaopoopo iai, pe afai etuueseeseina i ta’ua ma oe i setasi mea se’i vagana le oti.” Se tautoga ina a mata’utia! Sele lotonuu ina a tele! E letaumate e faapea nisi o tatou, eese le le loto nuu o Ruta, ma letia’i lava o lona nuu moni, maona aiga, ma ona tagata, ae faimai o le a alu i Peteleema, e nofoai, ma fai ma ona nuu, ma tapua’iai i le Atua o Isaraelu, ma oti ai,ma tanu ai. Se’i tuu foi sina meama lona nuu, ma fai sanamavaega a oti, ona ave lea o ia etanu i lona nuu o Moapi. Leai.Ua alu motu lava Ruta i le Atuao Naomi! Matua fulitua lava iaMoapi ma ona atua! Ae i se isi itu, o fua vaaia ia ogaluega lelei sa faia e Naomi ilona nofotane ai i Moapi. Sa iata’uta’u lona Atua i teine onuuese sa nonofo i lana fanau.E le’i galo ia te ia lona Atua. Ele’i galo ia te ia lona uluai alofa.Lona alofa faateinemuli. Sanofotane lelei i Moapi le nuuese,ma manatua pea lona Atua. A o le a le taui na maua e Ruta faaauau itulau e sosoo ai

  • O LE SULU SAMOA Mati 2011 11.

    i lona fia fai Atua i le Atua oNaomi? O le taui, na ui mai iate ia le gafa o le Alii le Faaola.Na nonofo Ruta ma Poasa lePeteleema, na fanau mai aiOpeta, na fanau mai e Opeta Iesele tama o le tupu o Tavita. O faapefea mai tatou o fathers-in-law ma mothers-in-law, pootatou o tama ma tina o i latou o

    nofotane ma faiava mai i o tatouaiga? O faapefea mai tatou osons-in-law ma daughters-in-law, poo tatou o nofotane mafaiava i le aiga? O faapea sotatou faananau ma taumulimulii le Atua e pei ona ola ai Ruta? O le tele o mea e tutupu mai ilo tatou olaga, i o tatou aiga, i otatou nuu, i lo tatou atunuu ma

    le malo, e faapogai mai, ona uagalo ia i tatou lo tatou mua’ialofa! Le alofa taumulimuli i leAtua. Le alofa e faatalitali ai mafaalogologo i le Atua ma lonafinagalo. Ma tatou faia lonafinagalo, ae le o o tatou loto. “Ou te manatua oe, o louagalelei mai ina o e teine muli,ma lou alofa i ona po sa efaufautane ai, ma lou mulimulimai ia te a’u i le vao.” - Afemata T. Apelu Aiavao

    “Ou te manatua oe, o lou agaleleimai ina o e teine muli”

    O e Lagona leTalosaga ma leMusumusuga? O le taua o le faalogologo leleii le musumusuga a le Agaga o leAtua, e faaalia i le tala lenei i leFaifeau Misionare Metot isita’uta’ua o Dr. E. Stanley Jones(Sitanilei Sione). E lua vaiaso o le tausaga emalaga ai Sitanilei mai lea aai ilea aai o Initia le atunuu samisionare ai, e saili ni tupe efaatupeina ai lana galuega i leaatunuu. E lauga i sefaapotopotoga i le taeao; toelauga i se isi faapotopotoga i leaoauli; toe lauga i le isifaapotopotoga i le po o lea lavaaso e tasi. O le aso e sosoo ai,ona malaga lea i le isi aai, ua toefai ai foi le mea lea o le lauga ile taeao, aoauli, ma le po, e mauamai ai ni fesoasoani tupe mai iatagata mo lana galuega faa-misionare. Ina ua mae’a ona lauga i se tasipo, na faanatinati ona tapena lanaatopa’u ma alu loa i le malaevaalele e tuli le vaalele e alu ai ile isi aai ua uma ona faatonu aiisi foi ana laugaga i

    faapotopotoga o tagataKerisiano. A o tu o ia i le laina efaasolo atu ai i le teine e tusiapasese o le vaalele, ae te’i ua saule faasalalauga e faapea, ua silimamao atu pasese ua tusia nailo le toatele e mafai ona ave e levaalele lea. Ma o le mea lea uatalosaga mai ai le Ofisa o leVaalele, soo se tasi e mafai onatoe nofo e malaga i se isi vaalelemulimuli ane ona ua tumu levaalele lea, o le a faameaalofaatu i ai e le Ofisa o le Vaalele sepepa malaga e malaga fua ai matoe foi mai i soo se aai lava oInitia e manao iai. Ina ua mae’a le faasilasilaga,na lagona e Sitanilei e peisea’ilava o loo musumusu mai le Alii,“Alu ese ma le laina. Nofo e alui se isi vaa!” Ua faaletonuSitanilei. A le alu i le malagalea ua tu ai i le laina, e misi isiana tautalaga e lua i le aso esosoo ai, ma le maua ai nisi otupe na te ono maua maifesoasoani a i latou o le a auaiai. Ua latalata Sitanilei i luma i leteine tusi pasese, ae toe faalogofoi i le musumusu mai a le Atuae alu ese ma le laina ae faatali seisi vaalele. Ua toe faaletonu foiSitanilei poo le Atua moni lea emusumusu mai, poo ni ona lava

    mafaufauga. Ona tu tu ai lavalea i le laina. Toe toatasi le tagata lea e i onaluma taunuu i le teine tusipasese, ae ia toe faalogoina foile musumusuga, “ALU ESE MALE LAINA. NOFO E ALU I SEISI VAALELE!” Ona me’i eseai lea o Sitanilei ma le laina otagata o gasolo atu e malaga i levaalele lea. Na malaga le vaalele lea mapa’u ma maliliu uma ai lanapasese ma le auvaa. Ina ua maua e le aufainusipepa tala e le’i oo onamalaga Sitanilei i le malaga leaa le vaalele, ona latou lolofi atulea ua faatalanoa le misionare.Na feitai le au tusitala ia Sitanileiina ua ta’u atu ia i latou lemafuaaga na le alu ai i le malagalea na pa’u. “O lona uiga ua e fai mai iamatou na o oe na alofa iai leAtua, ma musumusu atu ia oe eaua e te alu i le malaga lea?” “Oi leai!” O le tali lea aSitanilei. “E le o le uiga lena ola’u tala. Ou te iloa e alofa leAtua i tagata uma lava na malagai le vaalele lea, ma taumusumusufoi iai. Ae silasila outou: na oa’u lava na faalogo i lanamusumusuga, ma ou usitai iai,ma ou alu ese ma le laina.”

  • 12. O LE SULU SAMOA Mati 2011

    O SE TALA MO TINA“A o le Sili o na Mea...” Na amata faaletonu lava leamataga o le aso, i lo’u vaai atu ifafo i lo’u togalaau, o tuu tase’imai ai e la’u tama e ono onatausaga le lala o le asalea. Na oufaavavevave atu i fafo e taofi, a uaou tuai. Ua fafa’i e la’u tama lelala. “Mama, te alu ma a’u i lea’oga!” o le tala lea a la’u tamama le fiafia ae na te le iloa ua nafaaleaga le laau. Na ou geno atuiai ua lelei, ona tamo’e ai lea, aena te le iloa mai lo’u ita ona olo’u manumanu i lo’u laau sa totoma faapelepele. Na ou alu ane i lelaau ma ou fai iai e pei o se tagatae iloa se mea, “Malie lou loto!” Iam sorry! Na ou manatu, sa tatau ona oufai foi faapea i lo’u toalua i le taeaolava lea, “Ua ou sese!” “I’m sorry!”Na ou ita i lo’u to’alua ona uamama le masini talavalava ma tafei luga o le kapeta fou o le fale, maua leaga ai. Ana tago lo’u to’aluae fai le mea lea e mama i le po uate’a, ae tuu le la pele na fai maIonatana, e le leaga le kapeta. Epeiseai e le ano mai lava lo’uto’alua i le tau teuina ma tapenale fale ma fai a matou meaai. O lea e tau togafiti le vai lea uatafe i luga o le kapeta ae masauatu Ionatana ma fesili, “O le a letatou meaai i lenei taeao, Mama?”‘What’s for breakfast, Mom?’ “O le falaoa faapa’u ma lesiamu.” Na ou tago atu ua faapatafasi falaoa, faasiamu ma tuu atu iluma o Ionatana. O lenei lava oute ita. Ita i lo’u toalua ona o lemama o le masini, ita i la’u tamaona o lona faaleagaina o le laauou te manumanu iai. Ua oo mai ia te au le lagona, ou

    te alu i le taavale ma taamilomilosolo i se isi mea, poo luga omauga, se’i uma lo’u ita. E alu lea aso o fai la’u tagamea.Ave ua tautau i le uaea i fafo, maou mafaufau: “Ituaiga tamaloafaapenei! Ma nei tamaiti efaaopoopo mai foi latou ma alatou mea e fai ma le oso o lo’uita.’ Na uma ona tautau le tagameama lo’u vaai atu i le uati, oi, ua outuai e aami Ionatana i le a’oga. Naou oso i le taavale ma faanatinatiatu i le a’oga. Na ou tau manavanava tetele ilo’u sela i lo’u nanati i le a’oga.Na ou tu’itu’i atu i le faitoto’a o lepotu o Ionatana, ae genogeno maile faiaoga ou te faatali laitiiti. Naou vaai atu ua fai se tala a lefaiaoga ia Ionatana, ona savali maiai lea ia a’u. Na ou faapea, poo lea foi se amio a Ionatana ua fai i leaoga o fia talanoa mai ai lefaia’oga. “Ou te fia talanoa ia oe e uigaia Ionatana.” o le tala lea a lefaiaoga. Oi so’u popole! Poo le afoi se amio a Ionatana ua fai? “E te iloa na sau Ionatana male teu fugalaau i le a’oga i le aso?”Na luelue atu i ai lo’u ulu ma ouvaai aga’i ia Ionatana le la e tusiana ata. “O ananafi....e te iloa atu leteineitiiti le la?” Na ou iloa atu leteineitiiti o ‘ata ma matamata i leata le la e faapipii i le laupapa. “OTisi le la. O ananafi, na ou fiu efaaoleole Tisi. Faato’a tete’a onamatua. Ua fai mai Tisi e le toe fiaola. Fai mai ua fia oti. Fai mai ele alolofa ona matua ia ia. Naufiufi ona mata i ona lima ma faimai lana tala na lagona e le vasega,

    “E leai se isi e alofa ia a’u!” Uaou fiu e faaoleole ae le mafai.” “Faapea a’u na e mana’o e tetalanoa mai e uiga i la’u tama, oIonatana.” O la’u tala lea. “Ioe!” Na tago mai ua uu lelima o lo’u ofu ma tosotoso atua’u ma musumusu mai. “Na alusa’o lava Ionatana ia Tisi. Na ouvaai atu ua tago Ionatana ua tuuia Tisi fugalaau ma fai iai, “...... tealofa ia oe Tisi!” I love you Tish. Na vave lava ona oso a’e i lo’uloto le alofa i la’u tama ma ou faiatu i le faia’oga, “Faafetai lava,”ma ou tago ua uu mai le lima oIonatana. “Ua e lavea’i i lenei aso,Tana. Talofa e i si a’u tama!” O le afiafi o lea lava aso na oualu ai ua velevele autafa o le asalia.Na ou mafaufau i le mea na fai ela’u tama ona ou manatua ai lea ole fuaiupu mai le Tusi Paia. “A olenei, o tumau le faatuatua, ma lefaamoemoe, ma le alofa, o na meae tolu, a o le sili o na mea o lealofa lea.” 1 Korinito 13: 13. Nailoa e la’u tama le mea e finagalole Atua iai, ma ia faia. Ae alu leaso atoa o o’u ita. Ita i lo’u toalua;ita ia Ionatana ona o lona fafa’iao le lala o le asalia. Na tuu levelevelega o le asalia, ae ou nofoifo i le nofoa i le togalaau, ma faila’u tatalo, “Le Alii e, faamagalomai a’u!” Na ou faalogo atu ua taunuumai le taavale a lo’u toalua uamanava galuega. Na ou tago atuua fafa’i mai le isi lala o le asalia oiai fugalaau mananaia lava, ma ousavali i le taavale a lo’u to’alua, tuuatu iai le lala asalia, ma ou fai iai,‘I love you, dear!’ “....te iloa, e eselo’u alofa ia oe!?” Na o le puputetele o mata o lo’u toalua ma vaaimai pei e le talitonu. Ae ou liliu ma ou alu ua toevelevele le asalia. Pei e fofo’e eseatu e se isi le ita sa ia te a’u ona ole mea na fai e la’u tama ia Tisi.. - Nanete Thorsen-Snipes

  • O LE SULU SAMOA Mati 2011 13.

    amata mai le latou EkalesiaKerisiano e Ioane Mareko lea natusia le tusi o le Evagelia aMareko, amata mai ina ua afioa’e Iesu i le lagi, i le aai oAlesania (Alexandria) i matu oAikupito. E oo mai i le seniturie tolu, ua aupito toatele atuKerisiano i Aikupito i lo tagatao se isi lava tapuaiga. O leEkalesia i Alesania, o le Ekalesia

    Ae le o gata sauaga agai iKerisiano i Aikupito, aemaiselava nisi o sauaga o loo fai etagata faatupu faalavelaveMoselemu.. Oloo faavaeina le lotu Coptici aoaoga a Mareko lea na ia tusiale Evagelia a Mareko, ma o ia

    Solo tetee faatasitagata Kerisianoma tagataMoselemu e teteeia Hosni Mubaracklea ua 30 tausaga operesitene oAikupito

    le tofi peresitene o Aikupito. Ele’i alu ese i se faiga palota, a uaalu ese i le alalaga ma solo teteetagata o le atunuu. Ma ua taofiae le malo o Aikupito faletupeuma o le lalolagi o loo teu ai tupea Mubarak ona toe tala i tua setupe. Fai mai e i le va ole $1piliona ma le $50 piliona tupe aMubarak o loo i ia faletupe. A oloo matitiva tagata o le atunuu. A o tusia lenei tala mo le SuluSamoa o lenei masina, ae toemaua mai foi se isi tala i le vaiasolona lua lenei o Mati, ua feaua’ifoi tagata Moselemu ma tagata

    Na amataina leEkalesia Kerisianoi Aikupito e IoaneMareko lea na iatusia le Evagelia aMareko, ma aveaai Aikupito maatunuu Kerisianoaupito leva lea i Aferika. OKerisiano Aikupito na latouamataina le faiga faa-monaseri(monasticism). O latou foi nafaia mataitusi i ogalaau tusa o le15 senituri talu ai, na faavae aile faiga o le Braille, poomataitusi patupatu mo tagatatauaso. Peitai, o le tausaga e 651 AD,na osofa’ia ai Aikupito e tagataArapi Moselemu ma latou a’ea.Na latou faamalosia nisi tagataKerisiano Aikupito e liliu i lelotu Isalama. Seia oo mai i leaso, e na o le 10% i le 20% o lefaitau aofai o tagata Aikupito eKerisiano. Ae iai ni Kerisiano Aikupito ualatou ausia ni tulaga maualulugai le lalolagi. E pei o le FailautusiAoao lona VI o Malo Aufaatasi,le alii o Boutros Boutros Ghali.

    Osofa’ia Aikupito etagata Arapi i letausaga e 651ADma latoufaatoilaloina maavea mulimuli aneai le atunuu maatunuu Moselemu

    foi lea na momolia le Tala Leleiia Iesu Keriso i Aikupito i letaimi o pulega a le tupu o Romao Nero i le uluai senituri. Faimai o le lotu Kerisiano Coptic,poo Kerisiano Aikupito, o letaunuuga lea o valoaga i leFeagaiga Tuai lea na fai mai aiIsaia i le mataupu e 19 fuaiupu e19 e faapea: “O lea aso e iai lefata faitaulaga i le Alii i totonu ole nuu o Aikupito, ma le faailogai le Alii i tafatafa o lona tuaoi.” Manatua foi, o Aikupito, o lenuu lea na sosola iai Maria maIosefa ma Iesu a o tamameamea.O le isi lea mafuaaga o lemaumaututu o talitonuga o nei

    O KerisianoAikupiito e ta’ua ilatou o CopticChristians. Coptic,o lona uiga, oAikupito

    faaauau itulau e sosoo ai

    Solo Tetee Atunuu i Sasa’e Tutotonu maAferika i Matu pa’u’u ai nisi o o latou taitai

    Kerisiano Coptic i Cairo lemaumua o Aikupito, mafua inaua susunuina e tagata Moselemuse falesa o Kerisiano i le vaiasomuamua o le masina nei. Mafuaona susunuina ona o se misa i leva o se aiga Kerisiano ma se aigaMoselemu. Ae manatua, o le asomuamua o le tausaga nei, napomuina ai e Moselemu se falesai le aai i matu, o Alesania, mamaliliu ai Kerisiano e to’a 23. O Aikupito o loo iai se vaegao Kerisano e taua o Coptic Chris-tians, poo Kerisiano Aikupito. Oi latou o Kerisiano aupito levaia i Sasa’e Tutotonu. Fai mai na

  • 14. O LE SULU SAMOA Mati 2011

    O Ioane Uikilifi - le Fetuao o leToe Fuata’iga (Reformation)

    Solo Tetee Tagata o Atunuui Sasa’e Tutotonu maAferika i Matu pa’u’u ai nisio o latou taitaiKerisiano Coptic, e ui lava inasauaina i latou i ia senituri e teleua mavae atu. E manatu foitagata Kerisiano Coptic, o i latouo isi ia Kerisiano aupito malolosilo latou leoleoina mafaatutumauina talitonuga o leEkalesia Kerisiano talu mai leamataga, mai lo latou tagatapa’ia o Sagato Ioane Mareko, leana tusia le Evagelia a Mareko.O Mareko na maliu faamaturo iala tetele o Aikupito. Na saisai imaea ma toso soloina o ia ialatetele, ina ia faatgaina ai mafaafefefe ai tagata Kerisiano, i leAso Gafua na sosoo ma le Eseta,le aso 8 o Me i le tausaga e 68. O le Ekalesia KerisianoAikupito, - Coptic, o le isi leaEkalesia sa iai i le faavaeina o leWorld Council of Churches(Fono Aoao a Ekalesia o leLalolagi) talu mai le 1948, leFono lea ua aofia ai foi ma Sa-moa nei. E matua taua tele i KerisianoAikupito - Coptic - le koluse

    (The Cross of Jesus). Ua avea ei latou o se faailoga o lo latousauaina, pei lava ona sauaina lolatou Alii Faaola, o Iesu Keriso. E 400 tausaga talu onafaatoilaloina Aikupito e tagataArapi Moselemu, o saogalemupea Kerisiano Aikupito. E letaumate ona o se faaaliga a lePerofeta o le lotu Isalama efaapea: “A outou faatoilaloinaAikupito, ia outou alolofa i le auCoptics, aua o i latou tou tefaamalumalu iai, o nisi o o outouuso.” O aso uma e tatalo ai KerisianoCoptic uma i le lalolagi, mo letoe tuufaatasia o le EkalesiaKerisiano. Latou te tatalo foi mole Vaitafe o le Naila, o onafaatoaga, o le peresitene, o leami, o le malo, ma tagata umaAikupito. E latou te tatalo foimo le filemu o le lalolagi ma lemanuia o tagata uma o lelalolagi. O le mea lea, ia tatou manatuaai, o Aikupito le isi laueleele nasalalau mai ai le tapuaigaKerisiano i Sasae Tutotonu manisi atunuu i Aferika. O letoatele o Kerisiano Coptic uaaumau i le tele o isi atunuu o lelalolagi, e pei o Amerika,Peretania, Kanata, Ausetalia,

    Siamani ma isi, ona o sauaga iai latou i lo latou atunuu. O solo tetee la o loo faaauau nei,na amata mai le isi atunuu i Aferikai Matu foi, o Tunisia, lea foi ua aluese le sa peresitene ai. A ua sosolo ane solo tetee a tagatao nisi foi malo felata’i i Aferika iMatu ma Sasa’e Tutotonu. Ua oo iLibya lea ua 41 tausaga o pulea eCol. Muammar Gaddafi. Oo ane iBahrain, Morocco, ma isi o atunuuuma e to’atele i tagata Moselemu. Uaalalaga foi tagata e alu ese loa Gaddafi,o le na ia pulepule tutu Libya i ia tausagae 40. O mea lava o alalaga ai tagata mamafua ai lo latou solo tetee, ona ouiga pi’opi’o o faigamalo, (corrup-tion), ma ua manaomia le faaleleiao itu tau faiga malo, (political re-form), leai o ni galuega, (unemploy-ment), taugata le tau o le soifuaga,(cost of living), le lava le vai (wa-ter shortage); leaga fale e nonofoai (poor housing); leaga auaunagatau malosi tau eletise (power out-age); tele le matitiva (poor). Ua faaali mai nei le fetaua’i otagata solo tetee ma fitafita i leatunuu o Libya, ma ua faaaoga ai ele malo ana vaalele e tafana mapomuina ai tagata solo tetee.Toatele ua maliliu ma o loo faaauaupea ia solo tetee. Faatonu atu nisio pailate ave vaalele e pomu tagata

    O Ioane Uikilifi, (JohnWycliffe) c. 1330 - 1384, o ialea na uluai faaliliuina le TusiPaia mai le Gagana Latina i leGagana Peretania. O le tusi: “God’s Generals” natusia e Roberts Liardon (RopatiLiatone), o lona mataupumuamua o loo faamatalaina ai lesoifuaga o Ioane Uikirifi. Maoloo faapea ai Ropati Liatone, oUikirifi sa ta’ua e tagata o lana

    auga tupulaga, o le “Fetuao o leToe Fuata’iga” - The “MorningStar of the Reformation”. Oia na uluai fuata’ina, a o le’i oo ivai tausaga tonu mulimuli ane ai,O le Toe Fuata’iga (The Refor-mation) lea na taulamua aiMatini Luteru, ma isi. O Ioane Uikilifi o ia lea nauluai amata le fouvalega (rebel-lion/revolution) lea na sasaofaaafi i le lalolagi Kerisiano i ia

    vai tausaga. Peitai, e sea sea onata’ua e nisi o le Toe Fuata’iga iaIoane Uikilifi, vagana ai IoaneHasi (John Hus), ia le vaega telena amataina e Ioane Uikilifi. Ele taumate ona e le’i maua i leavai taimi masini lomitusi. Male isi, o le tele o tusitusiga a IoaneUikilifi, na susunuina e leEkalesia Katoliko Roma lea safaatutu iai faitioga a IoaneUikilifi. A o Ioane Uikilifi, o lefaifeau, (priest) o le EkalesiaKatoliko Roma. Ae manatu le na tusia le tusi:God’s Generals, o Ioane Uikilifi faaauau itulau e sosoo ai

    faaauau itulau e sosoo ai

  • O LE SULU SAMOA Mati 2011 15.

    na ia totoina fatu o le Upu Monio le Toe Fuata’iga (The Refor-mation), a o e na mulimuli atu aina latou faasusuina, ma seleseleona fua. E ui lava sa femili faatasiUikilifi ma e maumea ma tele lolatou tamaoaiga, ae lei lafoa’iinaai e Uikilifi tagata lautele ma olatou manaoga ma moomoogaina ia latou iloa le Atua i se tulagafelata’i ma latalata ia i latou. Ivai taimi o Uikilifi, o se manatuina ia iai le tagata lautele i setulaga vavalalata ma le Atua, ose mea sa le mana’o ma le fiafiaiai le Ekalesia Katoliko Roma.Na manatu lava latou ia na ofaifeau, the clergy, latou te iloa,ona latou faailoa atu lea i tagataa lautele. Ma e le taumate o leala lea na ta’u ai Uikilifi e tagata,o le Fetuao o le Toe Fuata’iga,na ia suia le tulaga lemalamalama i mea faaleagaga saiai tagata lautele, i le fofolainalea i o latou luma o setafatafa’ilagi fou o le olafaaleagaga ma le iloafaaleagaga.. Sa ta’u foi o ia, o letagata aupito lelei lona aoaoina

    le taimi foi lea na amata ai lonaolaga o se tagata o le ToeFuata’iga, a o lei oo tonu i letaimi na matua alia’e ai le ToeFuata’iga (The Reformation). O tausaga ia, sa pulea ai e leEkalesia Katoliko Roma ia lemalo ma ona faagaoioiga umama pule’aga, ma sa tofia iai iafaifeau (priests) e latou te pulea. Ona e taua i tausaga mulimuliane i le soifuaga o Uikilifi, e fiata’ua ai le atalii lona lua o le tupuo Eteuati III o Egelani, o Koniti(Gaunt). O ia e ona eleele sanonofo ai nisi ma latoufaato’aina ma faaaogaina foi. Safaamalumalu foi Koniti i lesoifua o ia tagata. Na ulufale atu Uikilifi i legaluega faafaifeau, peitai e le ofaamauina le taimi tonu naulufale ai, ma faauuina ai foi. Ele taumate na ulufale atu o ia i leIunivesite o Oxford i se vai taimio le 1346, ina ua 16 ona tausaga,o le tausaga masani lea e ulufaleai i le iunivesite i ia vai taimi. (Faaauau i le Sulu o Aperila2011: A’afiaga o lagona o IoaneUikilifi i le Faama’i o le OtiPogisa (The Black Death), leana maliliu ai le tusa o le ‘afa otagata o Egelani) Mai le tusi: God’s Generals tusia e Roberts Liardon

    o lana auga tupulaga i Egelani.Sa lauiloa o ia i le su’esu’e o leAfioga a le Atua, faiaoga o leTusi Paia, ma faia ni anatusitusiga tau mataupu silisili. Fai mai Ropati Liatone, o lesoifuaga o Uikilifi, na faaalia aile manatu o loo i le Tusi Paia(Ioane 4:37), e lulu le isi; efaasusu le isi; ae selesele le isi.Fai mai Ropati Liatone, ‘auatatou te manatu faatauvaa i meatatou te faia i o tatou taimi. Auao fatu ia oloo tatou totoina mole lumanai o le a faasusuina e isi;ae selesele e isi. O le mea lea,aua tatou te manatu mama ai i lefatu ua tatou totoina i agaga o isitagata. Aua, i tausaga mulimuliane, e o mai isi ma latou tapu’ema faasusu, ae o mai foi isi malatou seleseleina. Na fanau Ioane Uikilifi pe tusao le tausaga e 1330 i Iokisia,(Yorkshire), Egelani. E leai nitala o maua i le taimi o lonatalavou. Faato’a amata mauatala ia te ia ina ua atoa lona 30tausaga, ma ulufale atu i le Kolisii Poliola (Balliol College) iOkisefoti (Oxford), Egelani. O

    O Ioane Uikilifi - le Fetuao o leToe Fuata’iga (Reformation)

    solo tetee, ae sosola ma o latouvaalele i le atunuu lata ane o Malta,e mumusu e toe pomu o latou lavatagata. Ua faamavae foi nisitaitai’au, faapea ma nisi fitafita maleoleo o le malo a ua faatasi atu elagolagoina solo tetee. Faapea foima nisi o sui amapasa o lea lavaatunuu i atunuu o le lalolagi. Fai

    mai nisi o latou, ua tatau onafaamavae Gaddafi. Ma ua iai neile manatu, e le o toe umi ae faoa lemalo o Gaddafi e tagata solo teteeo Libya. O le aai lona lua o Libya,o Bengazi, ua pulea nei e tagata solotetee. O Libya, o se tasi lea o atunuu ematua tele le suauu e maua mai ai.O le 50% o le tamaoaiga o Libya, emai le suauu. O le 95% o ana oloae faatau atu i fafo, o le suauu. Ae fai mai tagata solo tetee, o le33% o tagata o le atunuu, e matuamatitiva lava. O lona uiga, e le ooo atu iai le manuia o loo maua e

    Solo Tetee Tagata o Atunuui Sasa’e Tutotonu maAferika i Matu pa’u’u ai nisio o latou taitai ua leva

    Libya mai le suauu, ma latoufesiligia ai, poo fea o alu aga’i iailenei tupe tele mai le suauu. I Samoa nei, tatou te manatua otatou uso a Kerisiano i ia atunuu oloo tutupu ai faalavelave, ma tatoutatalo mo lo latou saogalemu. Tatoute tatalo foi ina ia maua se filemu eia atunuu. Ia faamalumalu le Atuai o tatou uso a Kerisiano, ma tatoutatalo ina ia tumau pea lo latoufaatuatua i nei vai taimi o lefesoua’iina o o latou atunuu ona ofaigamalo. tuu faatasia e Afemata T. Apelu Aiavao

  • 16. O LE SULU SAMOA Mati 2011

    O E UA MALILIUMata’utia Uefa Ropati

    9 Setema 1936 - 15 Novema 2010

    O le tiakono Tula’ele, na fanaui le aso 9 Setema 1936, ae maliui le aso 15 Novema 2010. O Lega Salaia RopatiLeaupepe Thomas Frost le tamaa o Fugalaau Lelevaga Taeaugale tina. Na faaipoipo ia LetaulauTavita Roma ma mafuta itausaga e 44. O i la’ua nisi sa iai i lefaavaeina o le aulotu nei iTula’ele i le 1980. O ia foi le isi

    uluai tiakono o tiakono e to’afana amata ai le Ekalesia nei. E ui e le’i matua fiafia i lotu ile amataga o la matou mafutagai le 1985, ae na vaaia lava sesuiga tele i le galuegataulogologo a le tina ma sa’u foifesoasoani fai pea atoa le galuegalilo a le Agaga Pa’ia. Ina ua fiafia e auai i saunigalotu, ua faapena foi ona le toetuuaunoaina le tele o mafutaga ale aulotu aemaise o fonotaga. Ele tuu gofie i se manatu o se isi,pei o sana vaisu le mana’o etalanoa ma faafinau se mataupu.E fai tonu lelei ma fai mea leleimo le galuega a le Alii. E ui emalosi lana gagana i le tele otaimi, ae na te iloa lava le va male faifeau ma lona to’alua, efaaaloalo ma alofa i leaufaigaleuga. E loto fiafia manaunau e mafuta ma tama matina o le Ekalesia. E ‘oa lanagagana ma ‘anoa pe a saunoa ini fesilafaiga. O se tama naunaue atiinae ma faalelei mea o le

    galuega a le Atua i le aulotu. O ona toe sauniga na faia lava i lemalumalu o lana Ekalesia i Tula’elei le aso 19 Novema 2010. Na outaitai, Iosefa Afutiti F.S. na molia itotonu o le malumalu. Na oufaitauina le Tusi Paia, Iosefa AfutitiF.S. na tatalo a o le upufaamafanafana na saunoa iai leToeaina Faatonu o Eteuati Pasia F.T. Na molimau Fugalaau Ropati e faima sui o le fanau. Susuga i leFaifeau AOG o Taeauga Ropati e faima sui o uso ma tuafafine, o le tinaia Letaulau M. Ropati i la lamafutaga, ona faaiu lea i la’umolimau i lona soifua faale-agaga.O viiga o le Atua na usuina lava e leaufaipese a le Ekalesia i Tula’ele.Ona faaiu ai lea i lona nofoaga maui lona aiga lava i Tula’ele na outaitaiina ma faatofa atu ai ia te ia i lepese faamavae a le Au Kerisiano -Talofa Uso e, Tofaina oe. Ia faamaise le Agaga o le Alii i letina ma le fanau ma le aiga ua tuua. Faauuga Mata’utia F.S.

    Tea Leilua SefoMaliu 10 Oketopa 2010

    O le tiakono EFKS i Tula’ele,Faleata, na maliu i le aso 10Oketopa 2010. O Tea Leilua Sefo maPainuulasi sa iai i le amataga ole lotu nei i Tula’ele i le 1980.Na maliu Painuulasi i le 2006,ona tau’ave toatasi mai ai pea lealona tofi seia valaauina nei e leAtua. Sa fai ma failautusi o le aulotu

    i le tausaga e 2001 e oo i le 2005a o feagai le Ekalesia ma legaluega o le malumalu ma lemaota o le Faifeau. O lana taleni o le kamuta, e uie le o se tasi e galue tusitusi i seofisa, ae le’i lape lona mafaufaufaamaopoopo i lona tofiga o lefailautusi a le aulotu. Sa mafaifoi ona faaaoga lana talenikamuta i nisi vaega o le Ekalesia,pei ona ia fausia ai le Hall sa iaia le aulotu. E tausaafia ona uiga ma lotomaulalo, faamaoni ma finafinau.E agalelei ma faaaloalo i lefaifeau ma lona to’alua. O ona toe sauniga na faia lavai le malumalu o lana Ekalesia satautua ai i Tula’ele i le aso 18Oketopa 2010. O au na taitai i lona toe saunigama molia i totonu o le malumalu

    mo le sauniga. Faitauina le TusiPaia e Okesaita Iosia (AM).Tatalo Teo Setefano AF, laugaNukulaelae Iati F.S. Na saunoafaamafanafana foi le Susuga i leKomiti Faatonu mai Falealili iSisifo o Tunumoso Iosia F.T. Namolimau Vaelaa lona uso,Tuilagi Vavae ma FaasalafaAlaovae F.S. o lana taulagatagata ua ofo atu mo le galuegaa le Atua. Na pese lava e lana aufaipese iTula’ele viiga o lona sauniga.Ona matou faamavae lea i lonasauniga i lona nofoaga mau ilona aiga lava i Tula’ele mafaatofa ai ia te ia i le pese 268 -Talofa Uso e, Tofaina oe. Ia faamafanafana le Atua i lefanau ma aiga ua tuua e le tama. Faauuga Mata’utia F.S.