PORODINI SMJETAJ (HRANITELJSTVO) - je oblik zatite djece bez roditeljskog staranja ili bez adekvatnog roditeljskog staranja. Dijete koje nema odgovarajuu porodicu smjeta se preko organa starateljstva u drugu porodicu koja e mu pruiti ono to prirodna porodica nije u stanju. To je dakle oragnizovani oblik zabrinjavanja djece u drugoj porodici uz naknadu. On sadri istovremeno elemente socijalne i porodinoprvane zatite. U Crnoj Gori postoji zakon ureen porodini smejtaj djece kao organizovan oblik zbrinjavanja u drugoj porodici one djece koja su bez roditelja ili roditeljskog staranja ili iji je razvoj ometen prilikama u sopstvenoj porodici ,u cilju obezbjeivanja uslova za njihov razvoj ,vaspitanje i osposobljivanje za samostalni ivot i rad. Pored ove djece u drugu porodicu moe biti smejteno i vaspitno zaputeno dijete kao i dijete sa smetnjama u psihikom i fizikom razvoju,djeca oboljela od autizma i djeca viestruko ometena u razvoju. Trajanje ovog smejtaja zavisi od porodinog statusa djeteta koje se povjerava drugoj porodici,a najdue 5 godina po punoljetstvu. U ostalim sluajevima porodini smejtaj djece traje dok postoji potreba za ovim oblikom zatite. Pri tome treba naglasiti da prava i obaveze roditelja i staraoca prema djetetu ne prestaju. Prema Zakon o socijalnoj i djeijoj zatiti pravo na smjetaj u drugu porodicu ima: dijete bez roditeljskog staranja,dijete iji je razvoj ometen porodinim prilikama, dijete umjereno, tee i teko ometeno u mentalnom razvoju,viestruko ometeno u razvoju,dijete oboljelo od autizma, kao i dijete sa smetnjama u tjelesnom razvoju koje nema uslove da ostane u svojoj porodici. Kod porodinog smjetaja razlikuju se nekolike grupe odnosa:1) odnos roditelja i djeteta i organa starateljstva; 2) odnos organa starateljstva i hraniteljske porodice; 3) odnos hraniteljske porodice i djeteta; 4) odnos raoditelja i djeteta i hraniteljske porodice.

ZASNIVANJE HRANITELJSTVA - za pravo valjan smejtaj u drugu porodicu treba da se ispune zakonom porpisani uslovi.Oni se mogu podijeliti na materijalne i formalne.a)MATERIJALNI USLOVI ODNOSE SE NA:1)dijete koje se smijeta-hranjenika (U drugu porodicu smijeta se u prvom redu dijete bez roditeljskog staranja.Bez roditeljskog staranja je dijete koje nema ive roditelje,dijete iji su roditelji nepoznati ili nestali kao i dijete iji roditelji iz razliitih razloga ne vre roditeljske dunosti.Svojstvo hranjenika moe imati i dijete koje je pod roditeljskim staranjem al je njegov razvoj ometen prilikama u sopstvenoj porodici ili je vaspino zaputeno,kao i dijete sa smetnjama u fizikom i psihikom razvoju.Prema zakonu o socijalnoj i djeijoj zatiti to moe biti i lice sa tjelesnom,mentalnom i senzornom ometenou,koje se uslijed stambenih ili zdravstvenih ili socijalnih ili porodinih prilika ne moe obezbijediti zatita na drugi nain,kao i trudnica i samohrani roditelj sa djetetom do navrene tree godine ivota.Pravilo je da se braa i sestre ne razdvajaju i da se po mogunosti smjeste u istu porodicu)2)na lice kod kojeg se dijete smijeta-hranitelja (Zakon je ulogu hranitelja namijenio branim drugovima,ali to moe biti i lice koje nije u brako ako je:1) punoljetno; 2) poslovo sposobno i; 3) ima mogunosti,s obzirom na osobine linosti i skladnost odnosa u porodic,da djetetu obezbjedi uravnoteen razvoj i pomo da se vrati u sopstvenu porodicu)3)porodicu u koju se smijeta-hraniteljska porodica (Prije svega dijete se moe smjestiti u porodicu koja pristaje da ga primi i koja prua dovoljno garancije da e ga njegovati,uvati i vaspitavati.Ta porodica mora da ima obezbjeena stambene i materijalne uslove.Prilikom izbora porodice posebno e se voditi rauna o steenim navikama,svojstivam i osobinama hranjenika kako bi se obezbijedio poeljni kontinuitet i dijete lake prilagodi promijenjenom socijalnom miljeu.Organ starateljstva ima obavezu da pri zbrinjavanju djeteta u drugu porodicu posebnu poanju posveti nacionalnom,vjerskom i kulturnom porijeklu djeteta,uzrastu,zdravlju i drutvenom statusu djeteta,kao i udealjenost od mjesta njegovog predhodnog prebivalita njegovih roditelja i kolske ustanove koje pohaa.Zkon metodom negativne enumeracije nabraja porodice u kojoj se dijete ne moe smjestiti.Tako prema lanu166 dijete se ne moe smejstiti u porodicu: 1) u kojoj je neko od njenih lanova lien roditeljskog prava ili osuen za krivino djelo protiv braka i porodice; 2) u kojoj jedan od branih drugova ne isipunjava uslove za staraoca; 3) u kojoj bi uslijed bolesti nekog lana domainstva bilo ugroeno njegovo zdravlje; 4) u kojoj su poremeeni porodini odnosi; 5) koja je u netrpeljivosti sa djetetom ili njegovim roditeljima.Zkon odreuje da se u drugu porodicu moe smejestit najvie troje djece,odnosno dvoje djece ometene u razvoju,s tim da ukupan broj djece koja ive u porodici hranitelja ne moe biti vei od etiri djeteta.Ipak u zakonu su zbog zatite interesa djece napravljena dva izuzetka kad u hraniteljsku porodicu moe biti smjeteno vie djece,i to: 1) kad se djeca smijetajju u porodicu srodnika i; 2) kad se kao hranjenici smijetaju braa i sestre)4)saglasnost za hraniteljstvo (Zakon propisuje da se porodini smejtaj djeteta koje ima oba ili jednog roditelja odreuje uz prethodnu saglasnost roditelja,odnosno staraoca ako je dijete pod starateljstvom.Djetetu se mora omoguiti da slobodno izrazi svoje miljenje u vezi sa porodinim smjetajem)

b) FORMALNI USLOVI za zasnivanje hraniteljstva odnose se na nadlenost organa i postupak zasnivanja. Odluku o smjetaju u drugu porodicu donosi organ starateljstva. Mjesno je nadlean organ starateljstva na ijoj teritoriji dijete ima prebivalite odnosno boravite. Prije donoenja odluke o smejtaju organ starateljstva treba da utvrdi da li je hraniteljstvo u najboljem interesu djeteta. On e prvo utvrditi razloge zbog kojeg je djetetu potrebno odrediti alternativno stanje, a onda procijeni da li porodini smjetaj najpogodniji oblik i da li je konkretna porodica podobna za oreeno dijete.Za konanu odluku bie mu potrebno kao i kod usvojenja obrazloeno miljenje odgovarajuih strunjaka (socijalni radnik,psiholog,ljekar,pedagog). Na osnovu reenja o odreivanju porodinog smjetaja organ organ starateljstva zakljuuje pismeni ugovor sa hraniteljem. Zakon odreuje elemente koje treba da sadri ugovor o porodinom smejtaju: 1) ime i prezime hranitelja u iju porodicu se dijete smijeta i njegovu adresu; 2) poetak i,po potrebi,trajanje smjetaja; 3) obaveze hranitelja i porodice u koju se dijete smijeta u pogledu njegovog vaspitanja,kolovanjai uopte osposobljavanja za samostalan ivot,kao i pogled ishrane i smjetaja; 4) iznos i nain plaanja naknade za smjetaj; 5) vrijeme i nan obavjetavanja o vrenju zatite; 6) otkazni rok.

DEJSTVO HRANITELJSTVA - dijete ustvari treba da dobije ono to mu je uskraeno u sopstvenoj porodici. Ako dijete ima roditelje hranitelj e zajedniki i sporazumno sa njima odluivati o pitanjima koje bitno utiu na ivot djeteta. U toku trajanja porodinog smjetaja roditelji djeteta imaju pravo i dunost da zastupaju dijete, da upravljaju i raspolau imovinom djeteta, da izdravaju dijete,da sa djetetom odravaju line odnose. To pravo uskraeno je roditeljima koji su lieni roditeljskog prava, odnosno poslovne sposobnosti kao i roditeljima koji se ne staraju o djetetu ili se staraju na neodgovarajui nain.

PRESTANAK HRANITELJSTVA - zakon predvia nekoliko naina prestanka hraniteljstva: 1)sporazumom ugovornih strana; 2)istekom ugovornog roka; 3)otkazom ugovora; 4)raskidom ugovora; 5)punoljetstvom; 6)usvojenjem djeteta. Na ovaj nain ugovorene strane u stvari zakljuuju novi ugovor kojim odustaju od ranije zakljuenog ugovora.Otkazom ugovora porodini smjetaj prestaje na osnovu izjave hranitelja koja mora biti dostavljena organu starateljstva.Izjava o otakzu ugovora daje se u pisanoj formi.Rskidom ugovora porodini smjetaj prestaje kad organ starateljstva donese rejenje o prestanku hraniteljstva i dostavi ga hranitelju.Punoljetstvom hranjenika porodini smjetaj prestaje p sili zakona.Nimae oragan starateljstva moe moe porduiti ugovor o smjetaju djeteta u drugu porodicu ako se dijete nalazi na redovnom kolovanju,a najdue 5 godina po punoljetstvu djeteta.

STARATELJSTVO - je posebna zakonom ureena zatita koja drava prua maloljetnim licima o kojima se roditelji ne staraju i punoljetnjim licima koja nijesu u mogunosti da tte svoja prava i interese ili si iz nekih posebnih razloga privremeno sprijeena da samostalno tite svoja prava i interese.Starateljstvo e pravnim poretkom utvreno stanje, primenom pravne zatite i drugih oblika pomoi i brige,nad maloletnim licima o kojima se roditelji ne staraju,nad licima koja nisu u mogunosti da se brinu o sebi i da tite svoja prava interese,kao i nad licima koja nisu u mogunosti da se sama staraju o svojim pravima i interesima.U zavisnosti od toga kojem licu je potrebno staranje,odnosno ko je subjekt zatite (tienik) razlikujemo tri vrste starateljstva: 1)starateljstvo nad maloljetnim licima; 2)starateljstvo nad licima lienih poslovne sposobnosti; 3)starateljstvo za posebne sluajeve. Pored starateljske zatite za odreena lica predviena je i socjalna zatita. Starateljstvo kao oblik porodinopravne zatite regulisan je odbranama porodinog zakona, a starateljska zatita uraena je odbranama zakona o socijalnoj i djeijoj zatiti. I socijalna i porodinopravna zatita usmjerene su u pruanju pomoi i brige o linosti djece i odreenih punoljetnih lica kada nijesu u stanju da se samostalno brinu o sebi i svojim interesima. I starateljstvo i socijalna zatita predstavljaju razliite vidove jednistvene socijalne politike drutva. Socijalna zatita je organizovana djelatnost kojom se ostvaruje drutvena briga i interes za socijalnu sigurnost lica koje se nalaze u stanju socijalne potrebe. Socijalnom zatitom se,pod uslovima i na nain propisan zakonom,stvaraju pretpostavke za ivot i napredovanje u ivitu onim lanovima druta koji,iz razliitih razloga (zdravsvenih,porodinih,ekonomskih),nijesu u mogunosti ih sami ostvare. Osnovna prava koja se garantuju licu koje doe u stanje socijalne potrebe su:1)materijalno obezbjeenje porodice, 2)lina invalidnina, 3)njega i pomo drugog lica, 4)smejtaj u ustanovu, 5)smejtaj u drugu porodicu, 6)pomo za vaspitanje i obrazovanje djece i mladih sa posebnim potrebama, 7)zdravstvena zaita, 8)trokovi i sahrane, 9)jednokratna novana pomo. Drava moe obezbijediti druga prava i oblike socijalne zatite u skaldu sa materijalnim mogunostima. Zakonom o socijalnoj i djeijoj zatiti predviena su i osnovna prava djeije zatite: 1)oprema za novoroeno dijete, 2)dodatak za djecu, 3)naknada po osnovu reoenja djeteta, 4)naknada zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena, 5)odmoor i rekreacija djece.

ORGAN STARATELJSTVA - je dravni ili drugi organ kome je povjereno obavljanje starateljskih poslova. U uporednom pravu o tome ne postoji jedinstven stav. U veini prava poslove organa starateljstva obavlja sud, naee kao specijalizovani starateljski ili porodin sud. U nekim pravima organ starateljstva je upravni organ,a ima i prava u kojima je osnovni organ za poslove staratelljstva porodini savjet,ali znaajnu ulogu ima i starateljski sudija. U Crnoj Gori poslove starateljstva vri centar za socijalni rad. To je javan ustanova iji osniva je drava. Centri obavljaju djelatnost utvrenom zakonu o socijalnoj i djeijoj zatiti, a uloga organa starateljstva odreena im je porodinim zakonom. Razlikuje se stvarna i mijesna nadlenost za obavljanje starateljskih poslova. Stvaran nadlenost povjerena je organu starateljstva,odnosno specijalizovanoj javnoj ustanov-centru za socijalni rad. Organ starateljstva je prvostepeni organ koje odluke donosi saglasno odredbama zakona o opem upravnom postupku. Na odluku organa starateljstva moe se izjaviti alba ministarstvu nadlenom za poslove socijalnog stanja. Mjesna nadlenost organa starateljstva odreuje se prema prebivalitu,ako se ovo moe utvrditi,prema boravitu lica koje treba staviti pod starateljstvo.

POSLOVI ORGANA STARATELJSTVA - u porodinom pravu poslovi organa starateljstva dijele se u dvije grupe: 1) poslovi starateljstva i 2) drugi poslovi kojima se prua zatita porodice i njenim lanovima. Svi ti poslovi najee se grupiu u tri kategorije: a)poslovi vrenja starateljstva, b)poslovi rukovoenja starateljstvom i c)poslovi nadzora i pomoi ostvarivanju starateljstva. Organ starateljstva poslove staranja o tieniku moe obavljati posredno ili neposredno.Posredno staranje vri se preko imenovanog staraoca koje se brine o linosti, pravima i interesima tienika. Tada organ starateljstva samo vri nadzor nad radom staraoca. Neposredno staranje o tieniku posoji onda kada organ starateljstva odlui da sam vri starateljstvo,da on obavlja dunost staraoca. U tom sluaju se ne imenuje staralac,ve organ starateljstva donosi posebno reenje kojim odreuje da neko struno lice zaposleno u centru za socijalni rad vri staranje o linosti i imovinskim pravima tienika.On je ovlaen da ogranii ovlaenje imenovanom staraocu. Porodini zakon ovlauje organ starateljsta da donosi odreene odluke i preduzima mjere radi uspjenog ostvarivanja svrhe starateljsta.Ti poslovi u teoriji se oznaavaju kao poslovi rukovoenja a najznaajniji od njih su: donoenje odluke o stavljanju pod starateljstvo sa planom staranja, postavljanje staraoca i donoenje odluke o smjetaju tienika, preduzimanje potrebnih mjera da se na najbolji nain ostvari svrha starateljstva, davanje odobrenja staraocu za preduzimanje vanih mjera i poslova u pogledu linosti tienika i u pogledu raspolaganja i upravljanje imovinom tienika, preduzimanje odgovarajucih mjera radi zastite, donosenje odluke o razresenju staraoca od duznosti, vodjenje evidencije i dokumentacije o licima stavljenim pod starateljstvo.Organ starateljstava ima zakonsku obavezu da vri nadzor nad radom staraoca. On je duan da stalno prati i ispituje uslove pod kojima ive tienici,naroito maloljetnici i kontrolie njihov smjetaj, vaspitanje, zdravstveno stanje, osposobljivanje za samostalan ivot, drutvenu sredinu u kojoj ive, drutvene odnose koje odravaju, kao i kako se upravlja njihovom imovinom i kako se tite njihova prava i interesi.Poslovi kojima se prua zatita porodice i djeci-Organ starateljstva pored poslova starateljske zatite obavlja brojne druge poslove koji se odnose na pravnu i socijalnu zatitu porodice i njenih lanova.Njegova uloga posebno je naglaena u oblasti zatite i ostvarivanja prava djeteta. Poslednjom zakonodavnom reformom neke dunosti organa starateljstva prele su u nadlenos suda.Porodinim zakonom organ starateljstva ovlaen je da obavlja znaajne dunosti i zadatke u oblasti braka, odnosno roditelja i djece,posebnoh sudskih postupaka. Znaajne su mu nadlenosti u krivinom i krivinom pocesnom pravu kad su u pitanju maloljetnici. Tako,na primjer,organ mjere pojaanog nadzora kao vaspitne mjere.

POSTUPAK STAVLJANJA POD STARATELJSTVO - postupak za stavljanjem pod starateljstvo pokree i vodi organ starateljstva po slubenoj dunosti. Zakon je obavezao veliki broj subjekata, pravnih i fizikih lica da obavjeste organ starareljstva o potrebi da se neko lice stavi pod starateljstvo. Dunost obavjetavanja imaju: 1)matiar, dravni organi, organi lokalne uprave, nevladine, organizacije, zdravstvene, socijalne, vaspitne obrazovne i druge ustanove kad u vrenju dunosti saznaju za takav sluaj; 2)srodnici, lanovi domainstva i druga lica koja imaju uvid u ivotne prilike takvog lica. im organ starateljstva sazna da neko lice treba da se stavi pod starateljstvom ili da se na njega primjeni neki oblik zatite koji on prua duan je: 1) da u roku od 24 asa donese privremeni zakljuak o smjetaju tienika 2) preduzme odmah potrebne mjere za zatitu lnosti,imovine,prava i interesa takvog lica i pokree postupak da se ono stavi pod starateljstvo,odnosno da se na njega primjeni neki oblik zatite. Odluku o stavljanju pod starateljstvom u formi rjeenja donosi organ starateljstva. Rjeenje o stavljanju pod starateljstvo obavezno sadri i plan staranja. Plan staranja sadri mjere i aktivnosti koje treba preduzimati u cilju ostvarivanja svrhe starateljstva u konkretnom sluaju. Rjeenjem o stavljanju po starateljstvo organ starateljstva postavlja staratelja i odluuje o smjetaju tienika. tienik se moe smejstiti kod srodnika,u hraniteljskoj porodici ili u odreenoj ustanovi. Organ starateljstva duan je da rjeenje o stavljanju pod starateljstvo donese odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je obavjeten o postojanju potrebe za starateljstvom nad djetetom, odnosno od dana prijema sudske odluke o lienju poslovne sposobnosti punoljetnog lica. Jedanput doneseno rjeenje organ starateljstva moe promijeniti, na nain propisan zakonom, kad to zahtjevaju interesi tienika, ako se time ne vrijeaju prava i interesi treih lica. Rjeenje o stavljanju lica pod starateeljstvom kao i rjeenje o prestanku starateljstva dostavlja se matiaru u roku od 15 dana po njegovoj pravnosnanosti. Evidenciju o licima pod stararteljstvom ine: a)registar lica pod starateljstvom, b)starateljske knjige, c)upisnik imovine lica pod starateljstvom.

STARALAC - moe biti odreeno fiziko lice ili organ starateljstva. Staralac nie izvrni organ niti pomonok organa starateljstva, ve samostalni subjekt starateljskog odnosa koje svoje dunosti obavlja pod nadzorom organa starateljstva. Brojne poslove i aktivnost u vezi staranja o tieniku staralac svakodnevno obavlja samostalno, a za dio poslova trai saglasnost organa starateljstva. Staralac nema obavezu da se prihvati starateljstva, to nije graanska dunost ve dobrovoljna funkcija. Staralac je poslovno sposobno fiziko lice, koje ima potrebna lina svojstva i sposobnosti, postavljeno od organa staraterljstva, po svom prethodnom pristanku, da se samostalno briljivo i savjesno stara o linosti, pravim i interesima tienika i da savjesno upravlja njegovom imovinom,pod nadzorom organa starateljstva. Vrste staraoca:1)ako se kao kriterijum podjele uzme vrsta starateljstva onda razlikujemo: saraoca maloljetnom licu, staraoca licu lienim poslovne sposobnosti i staraoca za posebne sluajeve.2)s obzirom na broj lica u kojim se stara razlikujemo indovidualnog i kolekivnog staraoca3)ako se kao kriterijum podjele uzme vrsta i obim staraljteljske dunosti razlikujemo matinog staraoca i staraoca imovine. Matini ili osnovni je onaj staralac kome je povjereno potpuno staranje o linosti, pravim i interesima tienika. Staralac imovine brine samo o imovini tienika i on se postavlja samo u nekim sluajevima pored matinog staraoca. Staralac imovine postavlja se redovno tieniku ija se imovina nalazi na teritoriji druge optine.4)prema trajanju starateljske dunosti razlikuju se stalni i privremen staralac.

IZBOR STARAOCA - zakon propisuje da staralac moe biti samo lice koje ima lino svojstva i sposobnosti potrebne za vrenje dunosti staraoca. Organ starateljsva e pri postavljanju staraoca briljivo ispitati prilike lica koje se stavlja pod starateljstvo i za staraoca postaviti lice koje e s obzirom na te prilike najbolje moi da vri starateljsku dunost. Zakon propisuje da se za staraoca prvenstveno postavlja brani drug ili srodnik tienika, ako je to u interesu tienika. Organ starateljstva treba u svakom konkrenom sluaju da ocjeni da li je najcjelisohdinje da brani drug ili srodnik bude odreen za staraoca. Zakon propisuje da je organ starateljstva duan da pri postavljanju staraoca uzme u obzir i elje tienika, ako je ovaj u stanju da ih izrazi, kao i elje bliih srodnika tienika i u testamentu to je esto u uporednom pravu. Tako za staroca ne moe biti postavljeno:1)lice koje je lieno roditeljskog prava, 2)lice koje je lieno poslovne sposobnosti, 3)lice iji su interesi u suprotnosti sa interesima tienika, 4)lice od koga se s obzirom na njegovo ranije i sadanje vladanje i lina svojstva i odnose sa tienikom i njegovim rditeljima i drugim srodnicima ne moe oekuvati da e pravilno vriti dunost staraoca.

POSTAVLJANJE STARAOCA - nakon izbora odreenog lica za staraoca organ starateljstva donosi rjeenje o njegovom postavljanju kojim odreuje njegove dunosti i obim ovlaenja. Prije donoenja odluke kojom postavlja staraoca, organ starateljstva je duan da upozna staraoca sa znaenjem starateljstva, njegovim pravima i dunostima i sa drugim vanijim podacima potrebnim za vrenje dunosti staraoca. Kad rjeenje o postavljanju staraoca postane pravnosnano organ starateljstva uvodi staraoca u dunost.Pri tome se razlikuju radnje uvoenja staraoca u dunost staranje o linosti tienika i uvoenja u dunost u pogledu imovine tienika.

DUNOSTI STARAOCA - dunosti koje staralac obavlja u vrenju svoje funkicije: 1)stanje o linosti tienika (To podrazumijeva da brine o uslovima njegovog smjetaja, o zdravlju, obrazovanju i vaspitanju i posebno da se stara o tome da se tienik osposobi za samostalan ivot.Staralac nije duan da ivi zajedno sa tienikom niti da ga primi kod sebe na smjetaj,ali je obavezan da vodi rauna o tome da li je tienik dekvano zbrinut i da li su mu obezbjeeni optimalni uslovi za zadovoljavanje higijenskih,zdravstvenih,socijalnih i drugih ivotnih potreba.On treba kontinuirano da prati taj proces i da uz pomo organa starateljstva preduzme potrebne mjere za stvaranje optimalnih uslova za njegovu realizaciju)2)stanje o imovini tienika (Imovinom tienika upravlja staralac. On je duan da imovinu koja je prethodno propisana i procijenjena kao imovinu koju tienik naknadn stekne uva i po mogunosti uvea. Staralac samostalno,u ime tienika i za njegov raun,vri poslove koje spadaju u redovno poslovanje,i upravljanjem tienikovom imovinom. Za raspolaganje imovinom tienika staraocu je potrebno odobrenje organa starateljstva)3)pribavljanje sredstva za sprovoenje mjera u interesu tienika (Staralac nema zakonsku obavezu da ulae svoja materijalna sredstva u obavljanje starateljske dunosti,on nije duan ni da izdrava tienika.Ali je starac obavezan da uz pomo organa starateljstva,preduzme sve potrebne mjere da se pribave sredstva za sprovoenje mjera koje je u interesu tienika odredio organ starateljstv.To su sredtva za podmirenje osnovnih ivonih,zdravstvenih i kulturno-obrazovnih potreba tienika ,ali i za plaanje naknade za njegov smjetaj i za podmirenje trokova uvajne i odravanje imovine tienika.Zakon navodi razmiite izvore sredtva za sprovoenje odreenih mjera koje se preduzimaju u interesu tienika.To su: 1) prihodi tienika 2) sredstva dobijen aod lica koja su obavezn da odravaju tienika 3) imovina tienika 4) sredstva dobije za tienika po osnovu socijalne zatite i 5) drugi izvori)4) podnoenje izvjetaja o radu (Staralac je duan da organu starateljstva podnosi: 1) godinji izvjetaj,2)poseban izvjetaj i 3) zavrni izvjetaj.Izvjetaj se obino iznosi poetkom kalendarske godine za proteklu godinu i po pravilu sadri dva djela: izvjetavanje o linosti tienika i polaganje rauna o upravljanju imovinom tienika.To je od hoc izvjetaj koji se najee trai kad organ starateljsva dobije prigovor na rad staraoca,kad sazna za neke njegove propuste,nepravilnosti radu ili zloupotrebi ovlaenja. Zavrni izvjetaj o raadu podnosi staralac nakon prestanka starateljstva)5) zastupanje tienika (Staralac je zakonski zastupnik tienika,to znai da je ovlaen da u ime tienika preduzima pravne poslove ije dejstvo nastupa neposredno za tienika.U dva sluajeva tienik e zastupiti organ starateljsta, a ne staralac i to: 1) kad dunost staraoca vri organ starateljsva neposredno i 2) kad organ starateljstva ogranii ovlaenje staraoca i odlui da tienika sam zastupa. Tako se sa stanovnita prava i dunosti staraoca da zastupa tienika razlikuju tri vrste poslova a) poslovi u kojima staralac samostalno zastupa tienika b) poslove za koje je staraocu potrebno odobrenje organa starateljstva i c) poslovi u kojima staralac ne moe zastupati tienika.Zakon izriito navodi da staralac moe samo sa odobrenjem organa starateljsva da : 1) prekine kolovanje tienika ili promijenu vrstu kole 2)odlui o izboru i vrsti zanimnja tienika, 3)preduzme i druge vanije mjere u pogledu linosti tienika, 4)otui ili optereti nepokretnu imovinu tienika, 5)otui iz imovine tienika pokretne stvari vee ili posebne line vrijednosti ili raspolae imovinskim pravima vee vrijednosti, 6)da izjavu o odricanju nasljedstva ,legata ili poklona, 7)preduzme druge mjere odreene zakonom. Poslove u kojima staralac ne moe zastupati tienika odnose se na davanje izjave volje relativne za lini status tienika i na imovinska raspolaganja bez naknade).

PRAVA STARAOCA - staralac u obavljanju svoje funkcije ima samo dunosti.Ipak,svojstva staraoca podrazumijeva istovremeno i pravo staraoca da vri zatitu linosti i imovine tienika. Pored toga porodini zakon izriito predvia posebna prava staraoca: 1)pravo na naknadu trokova i 2)pravo na nagradu. U naem pravu staralac nema pravo na mjesenu niti na jednokratnu naknadu za svoj rad. Njemu je priznato samo pravo na naknadu trokova uinjenih u vrenju dunosti. To mogu biti razliiti trokovi koji su bili nepohodni radi zatite linosti, imovine ili zastupanje tienika. Visinu naknade trokova staraoca utvruje organ starateljstva. Pri tome je duan da provjeri da li su trokovi bili opravdani i da li je staralac postupao konkretno. Naknadu trokova organ starateljstva odobrava, po pravilu, iz prihoda tienika. Isplatom naknade iz tih prihoda ugrozilo izdravanje tienika ti trokovi padaju na teret sredstava kojima se obezbjeuje socijalna i djeija zatita. Staralac nema, po pravilu, pravo na nagradu za vrenje dunosti. Izuzetno organ starateljstva moe mu odrediti nagradu ako se posebno zalagao u vrenju dunosti. Visinu nagrade odreuje organ starateljstva i odobrava njenu isplatu iz prihoda ienika,osim ako bi se time ugrozilo odravaanje tienika kada e,kao i u sluaju naknade trokova,nagrada pasti na teret sredstva kojima se obezbjeuje socijalna i djeija zatita. De lege ferenda trebalo bi utvrditi nagradu kao pravo staraoca jer se time stimuliu graani na prihvatanje ove odgovorne dunosti koja po pravilu trai odrucanje i napor.

ODGOVORNOST STARAOCA - staralac je duan da se savjesno stara o linosti tienika i da njegovom imovinom upravlja kao dobar roditelj .U tome mu pomae organ starateljstva i vri stalni nadzor i povremenu kontrolu nad njegovim radom. Meutim deava se da je staralac nemaran u vrenju svoje dunosti, da je injenjem ili proputanjem napravio nepravilnosti u radu. Zbog toga staralac moe odgovarati imovinski i krivino. Imovinska odgovornosti ureena je porodinim zakonom i optim pravilima odtetnog prava iz zakona o obligacionim odnosima. Ono obuhvata: a) odgovornost staraoca za tetu koju je nanio tieniku, b) odgovrnost staraoca za tetu koju je tienik nanio treem licu.a)Staralac je duan da nadoknadi tieniku tetu koju mu je nanio nesvjesnim vrenjem dunosti.On je odgovran za naknadu kako materijalne tako i nematirijalne tete,odnosno za umanjenje imovine tienika i sprejavanja njenog poveanja.Staralac e se osloboditi odogvornosti samo ako dokae da nije kriv,odnosno da tetu nije prouzrokovao namjerno ili ne panjom.Stoga staralac odogvara uvijek ako ne dokae da je tewtu tieniku prouzrokovalo drugo lice ili je nastala uslijed vie sile.Orealizasciji naknade ove tete brine organ starateljstva.On utvruje iznos tete i poziva staraoca da u odreenom roku tetu nadoknadi.Ukoliko staralac to ne uini tetu tieniku e nadoknaditi organ starateljstva.Organ starateljstva moe kod suda zahtijevati da od staraoca iznos naknade koji je isplazi tieniku.b)Staralac odgovara za etu koju tienik priini treem licu popravilima odogovornosti za drugoga.Poto je tienik kao maloljetno lici ili lice lieno poslovne sposobnosti deliktno neodgovoran za tetu koju on pruzrokuje odgovara staralac koji je duan da vodi nadzor nad njim.Odgovornost staraoca zasniva se na proputanju nadzora, nedovoljnoj budnosti i panji nad ponaanjem tienika. Njegova kriva se predpostavlja. Staralac se moe osloboditi odogovornosti ako se dokae da je teta nastala uslijed loeg vaspitanja maloljetnog tienika, ravih primjera ili porodinih navika koje su mu roditelji dali. Tada oteeni ima pravo da naknadu zahtejva od roditelja maloljetnok tienika,a kako je staralac isplati naknadu oteenom ima pravo regresa od roditelja za isplaeni iznos.Krivina odogovornost staraoca predviena je zbog toga to je on u specifioj prilici da zloupotrebom svog poloaja ili grubim zanemarivanjem svoje dunosti nanese nenandoknadivu tetu maloljetnom tieniku.Tako su za zatitu linih interesa maloljetnog tienika predviena krivina djela: obljuba zloupotrebom poloala,vanbrana zajednica sa maloljetnikom,zaputanje i zlostavljanje maloljetnog lica.Staralac kao uinilac ovih krivinih djela moe bitri kanjen do 5 godina,a u nekim sluajevima i d 10 godina zatvora.

PRESTANAK DUNOSTI STARAOCA - u naem pravu staralac se postavlja na neodreeno vrijeme.On preuzima starateljsku dunost nakon pravnosnanosti rjeenja o imenovanju i obavezan je da je vri sve dok ne nestanu razlozi za prestanak te dunosti.Razlozi za prestanak dunosti staraoca su: prestanak potrebe za starateljstvom,smrt staraoca,razrjeenje staraoca,nastanak okolnosti koje spreavaju staraoca da vri dunosti.a) im prestane potreba da odreeno lice bude pod starateljstvom prestaje i dunost staraoca.Kad prestaje ptreba za starateljstvom zavisi od toga ada li je u pitanju starateljstvo nad maloljetnim licem,starateljstvo nad licem lienim poslovne sposobnosti,ili starateljstvo za posebne sluajeve.Ako tienik umre ili maloljetni tienik postane punoljetan ili bude usvojen ili punoretnom tieniku bude vraenaa poslovna sposobnost prestaje starateljstvo pa samimm tim i dunost staraoca.Kad prestane potreba za starateljstvom,organ starateljstva poziva staraoca da u odreenom roku podnese izvjetaj o svom radu i o stanju tienikove imaovine,i da preda svu imovinu na upravljanje tieniku,odnosno roditelju ili usvojiocu.Predaja imovine se vri u prisustvu staraoca,tienika,odnosno roditelja ili usvojioca i predstavnika organa starateljstva.b) Staralac se odreuje s obzirom na lina svojstv i sposobnosti pa se starateljska dunost ne moe nasleivati.Smru staraoca istovremeno prestaje i dunost staraoca.Ali ppresankm dunosti staraoca ne prestaje starateljstvo na opdreenim tienikom.S toga je organ starateljstva duan da u sluaju smrti staraoca bez odlaganja preduzme mjere za zatitu interesa tienika do postavljana novog staraoca.On bi odmah trebao da postavi privremenog staraoca ili da odredi svog slubenika preko koga e neposredno vriti starateljstvo i da formira komisijum koja e utvrdisi stanje u pogledu linosti i imovine tenika.c)Organ starateljstva moe staraoca razrjeiti po slubenoj dunosti ili na njegov zahtjev.Do razrjeenja pos lubenoj dunosi doi e ako organ starateljstva utvrdi: 1) da je u vrenoj dunosti staralac bio ne savjestan 2) da zloupotrebljava svoja ovalenja 3) da se njegovim radom grovaju interesi tienika 4) ako smatra da bi za tienika bilo korisnije da mu se postavi drugi staralac.Staralac uvijek moe zahtjevati da bude razrijeen bez navienja razloga za to.Organ starateljstva razrijei e staraoca od dunosti kad ovaj sam to zatrai,a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana donoenja zahtijeva i preduzeti sve potrebne mjere za zatitu interesa tienika.d) Tokom rajanja starateljstva moe kod postavljenog staraoca nastupiti neka starateljska smetnja uslijed koje on vie ne moe obavljati starateljsku dunost.Organ starateljstva e razrijeiti staraoca ako on bude lien roditeljskog prava ili poslovne sposobnosti ili mu interesi budu suprotni interesima tienika ili njegov odnos sa tienikom odnoasno njegovim roditeljima postane neprijateljski.

STARATELJSTVO NAD MALOLJETNIKOM - o maloljetnicima se najee staraju njihovi roditelji.Meutim,postoje i maloljetna djeca o kojoj se roditelji ne staraju,bilo zato to ne mogu,ne ele ili im je to zabranjeno.Ta djeca se stavljaju pod starateljstvom i odreuje im se staralac kao zakonski zastupnik,poto maloljetna djeca ne smiju ostati bez staranja.Prema lanu 230 poroding zakona spo starateljstvu e se staviti maloljetno lice iji su roditelji: 1)umrli,nestali,nepoznati ili su nepoznatog prebivalita najmanje mjesec dana, 2)lieni roditeljskog prava, 3)lieni poslovne sposobnosti, 4)zloupotrijebili ili grubo zanemarili vrenje roditeljskog prava, 5)odsutni i nisu u mogunosti da se redovno staraju o njemu a nisu ga povjerili na uvanje i vaspitanje licu za koje je organ starateljstva utvrdio da ispunjava uslove staraoca. Dakle za stavljanje maloljetnog lica pod starateljstvo zahtjeva se da oba roditelja ne vre roditeljsko pravo jer ako jedan od roditelja ne moe da vri roditeljsko pravo o djetetu e se starati drugi roditelj.u svim ovim sluajevima organ starateljstva nakon hitnog preduzima nja mjera za zatitu linosti i imovine djeteta,pokree postupak da se ono stavi pod starateljstvom i duan je da o stavljanju pod starateljstvo donese rjeenje odmah,a najkasnije o roku u trideset dana.Staralac maloljetnog tienika duan je da se stara o njegovoj linosti,a naroito zdravlju,vaspitanju,obrazovanju i osposobljavanju za samostalan ivot i rad.On u stvari obavlja veinu dunosti i prava koja ine sadraj roditeljskog staranje ali nije duan da maloljetnog tienika odrava niti da ga primi kod sebe na stanovanje.Poeljno je ipak da tienik ivi zajedno sa staraocem pogotovo kad je za staraoca odreen blii srodnik tienika to treba da bude prioritet pri izboru osim kad to nije u najboljem interesu djeteta.Staralac zastupa maloljetnog tienika,kao pto roditelj zasupa dijete.Obim ovlaenja staraoca za zstupanje zavisi od uzrasta tienika.tienik koji nije navrio 14 godina ivota moe kao i dijete koje nije pod starateljstvom samostalno preduzimati pravne poslove kojima ne stie ni prava ni obaveze i pravne poslove malog znaaja.Sve ostale pravne poslove u njegovo ime preduzima staralac.Maaloljetni tienik koji je navrio 14 godina ivota moe sam da zakljuuje pravne poslove ali ja za pravovljnost tih poslova potrebno odobrenje njegovog staraoca a za one poslove koje u smislu ovog zakona staralac ne moe sam da zakljuuje potrebno je i odobrenje organa starateljstva.Maloljetni tienik koji je navrio 15 godina i zasnovao radni odnos moe sam da raspolae svojom zaradom s tim to je duan da doprinosi za svoje odravanje,vaspitanje,i obrazovanje.Prestanak starateljstva.Starateljstvo nad maloljetnim tienikom prestaje njegovim : 1)punoljetstvom 2)sklapanjem braka 3) usvajanjem 4) smru. Punoljestvom odnosno uvrenjem 18 godina ivota maloljetni tienik stie punu poslovnu sposobnost samostalno zasniva prava i obaveze ,brine o sebi i svojoj imovini,pa time prestaje potreba za starateljstvom.Ako maloljetni tienik nakon punoljestva ne bi mogao da brine o sebi zbog duevne bolestti ili kojeg drugog uslova nee mu se produiti ovo starateljstvo ve e se u sudskom postupku rijeiti poslovne sposobnosti i staviti pod starateljstvo po tom osnovu.Sklapanjem braka odnostno emanicipcijom maloljetni ptienik stie potpunu poslovnu sposobnost prije punoljetstva ,pa potreba za starateljstvo prestaje prije navrene 18 godine ivota.Usvojenjem maloljetnog tienika prestaje potreba za starateljstvom jer se izmeu njega i usvojilaca zasniva dunost i prava koja postoje izmeu prava i djece.Smru maloljetnog tienika potreba za starateljstvo postaje prirodnim putem.Kad maloljetnik umre ili bude proglaen za umrlog nema vie potrebu za zatitom njegovih linih i imovinskih interesa pa starateljstvo postaje nepotrebno.Ali u sluaju smrti staraoca starateljstvo ne prestaje ve se maloljetnom tieniku postavlja drugo lice za staraoca.Kad prestane potreba za starateljstvom,organ starateljstva poziva staraoca da u odreenom roku podnese izvjetaj o svom radu i o stanju tienikove imovine,i da preda svu imovinu na upravljanje tieniku odnoso roditelju ili usvojiocu.Predaja imovine vri se u prisustvu staraoca tienika odnosno roditelja ili usvojioca predstavnika organa starateljstva.U sluaju smrti tienika staralac e predati svoju dunost zapisniki pres slubenim licem organa starateljstva na nain i po postupku koji odredi organ starateljstva.Rjeenje o prestanku starateljstva dostavlja se matiaru u roku od 15 dana po njegovoj pravosnanosti.

STARATELJSTVO NAD LICIMA LISENIM POSLOVNE SPOSOBNOSTI - da bi se punoljetno lice stavilo pod starateljstvo nuno je da prethodno bude odlukom nadlenog suda potpuno ili djelimino lieno poslovne sposobnosti.Time se obezbjeuje da se pod starateljstvom stave samo ona lica koja je u sudskom postupku utvreno da nisu sposobna ili nisu u mogunosti da samostalno tite svoja prava i interese.Lienje poslovne sposobnosti-poslovne sposobnosti liavaju se punoljetna lica.Lienje moe bii potpuno ili djelimino.Razlozi za lienje poslovne sposobnosi odreuju se u uporednom pravu na razliite naine.Neka prava taksativno nabrajaju sve razloge zbog kojih se jedno punoljetno lice moe potpuno ili djelimino liiti a neka upotrebljavalju samo optu formulaciju kojom odreuje da e se poslovne sposobnosti liiti licce koje nije sposobno da se samo stara o svojim pravima i interesima ne navodei ni jedan od razloga za takvo stanje.Nae prave pri formuslisanju razloga za lienje poslovne sposobnosti koristi kombinaciju oba navedena naina.Porodii zakon Cren Gore navodi kako uzroke tako i posljedicu koja namee potrebu za lienje poslovne sposobnosti.Porodini zakon ne pominje nesposobnost za normalno rasuivnje nego preddvia da se punoljetno lice potpuno liava poslolvne sposobnosti ako zbog duevne sposobnosti,duevne zaostalosti ili kojeg drugog razloga nije sposobno da se samo sara o svojim pravima i interesima.Ovim je omogueno da se poslovne sposobnosti lii svako lice koje nije u stanju da se samo brine o svojim pravima i interesima bez obzira na to koji je uzrok doveo do takvog stanja.Djelimino se poslovne sposobnosti luava punoljetno luce koje svojim postupcima ugroava svoja prava i interese ili prava i intrese drugih lica zbog duevne bolesti,duevne zaostalosti prekomjerenog uivanja,alkohola ili opojnih sredtsava ,senilnosti ili drugih slinih razlog.Isti uzrok moe zavisno od inteziteta i oblika razliito uticati na mogunost jednog lica da se brine o svojoj linisti i imovini.Stoga on moe nekada izazvati potrebu za potpunim a nekada za djeliminim lienjem poslovne sposobnosti.Sve zavisi od posledice koju je odreeni uslov izazvao.Prem tome da li e jedno lice biti potpuno ili djelimino lieno poslovne sposobnosti zavisi od posledica koje je njegova bolest ili loa navika izazvala.Odluujue stepene nesposobnosti lica da se brine o svojoj linosti pravima i interesima a ne vrsta uzroka koja je do takvog stanja dovela.Punolljeno lice liava se poslovne sposobnosti u sudskom vanparninom postupku.Stvarno je nadlean poslovni sud a mjesno sud na ijem podruju ima prebivalite odnosno boravite luce koje treba liiti poslovne sposobnosti.Postupak za lienje poslovne sposobnosti ureen je zakonom o van praninom postupku s tim to ovaj zakon govori o oduzimanju poslovne sposobnosti a porodini zakon o olienje poslovne sposobnosti.Postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti pokree se po predlogu ovlaenih subjekata.Predlog mogu podnijeti 1)organ starateljstva,2)brani i vanbrani drug,3)dijete,4)roditelji lica koje treba liiti poslovne sposobnosti,5)drugi saradnici koji sa tim licem ive u porodinoj zajednici,6)samo luce koje treba liiti poslovne sposobnosti ako moe da shvati znaanje i prvne posledice ovog predloga.Sud kod koga je pokenut postupak da se neko lice lii poslovne sposobnosti duan je da o tome odmah izvjesti organ starateljstva koji e ako je to potrebno postaviti tom licu privremenog staraoca.Privremeni staralac ima pravo i dunost da to lice zastupa u pokrenutom postupku i da titi njegova prava i interese dok se postupak ne okonan.Njegova prava i dunosti su isti kao za staraoca nad maloljetnikom koji je navrio 14 godina ivota.Meutim organ starateljstva moe ako je to potrebno proiriti na privremenog staraoca prava i dunosti koja ima saralac nad maloljetnikom koji nije navrio 14 godina.U svakom sluaju prava i dunosti privremenog staraoca prestaju kada organ starateljstva nakon sudske odluke o lienju poslovne sposobnosti postavi stalnog staraoca ili kad sud donese pravnosnanu odluku da nema mjesta lienju poslovne sposobnosti.Osnovni sud o oduzimanju poslovne sposobnosti odluuje na osnovu rasprave na roistu.Na to roite poziva se organ starateljstva lice prema kome se postupak vodi njegov staralac odnosno privremeni zastupnik i predlaga.U ovom postupku obavezno je sudsko vjetaenje odreivanjem vjetaka medicinske struke odogvarajue specijalnosti koji treba da da nalaz i miljenje o duenom stanju i sposobnosti za rasuivanje lica za koje je stavljenj predlog da se lii poslovne sposobnosti.Vjetaenje se vri u prisustvu sudije osim kad se obavlja u zdravstvenoj ustanovi.Sud moe odrediti da lice prema kojem se vodi postupak bude smjeteno u odgovarajuu zdravstvenu ustanovu do 3 mejseca ako je to po miljenju ljekara neophodno da se utvrdi njegovo duevno stanje.Nakon provedene rasprave sud donosi reenje koji usvaja ili odbija predlog za lienje poslovne sposobnosti.Protiv reenja o oduzimanju poslovne sposobnosti lice koje je lieno poslovne sposobnosti ima pravo albe viem sudu bez obzira na svoje duevno stanje.Donoenjem pravnosnane odluke o lienju koja ima prejinaijue dejstvo mijenja se lini status punoljetnog lica.Osoba koja je imala punu poslovnu sposobnost dobija status poslovno nesposobnog lica.Njemu je od tag momenta oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost.Statusni poloaj tog lica izjednaava se sa poloajem maloljetnika.

STAVLJANJE POD STARATELJSTVO - punoljetno lice stavlja se pod starateljstvo jedino na osnovu pravnosnane odluke van parnikog suda o lienju poslovne sposobnosti.Organ starateljstva je duan da u roku od 30 dana od prijema sudske odluke stavi to lice pod satrateljstvom.Dakle prilikom izbora staraoca i njegovog prihvatanja dunosti postupa se na isti nain kao i za staraoca odredi brani drug ili blii srodnik lica lienog poslovne sposobnosti.Inae lice lieno poslovne sposobnosti moe biti zbrinuto u svojoj porodici drugoj porodici ili odogvarajuoj ustanovi za duevno zasotala odnosno duevno bolesna lica.Osnovna dunost staraoca lica koje je lieno poslovne sposobnosti je da se stara o linosti tienika o uslovima njegovog smejtaja zdravlja i uzrocima zbog kojih je lieno poslovnih sposobnosti.Staralac treba uz to posebno da nastoji da se uzroci zbog kojih je lice lieno poslovne sposobnosti otklone i da se tienik osposobi za samostalan ivot.a) Staranje o linosti tienika ostvaruje se zbrinjavanjem lijeenjam i osposobljavanjem za samostalan ivot.To znai da staralac ima zadatak da se brine o uslovima za ivot tienika,da preduzima odogovarajue mjere za poboljanje njegovog zdravlja i da nastoji da se uzroci polovne nesposobnosti otklone.Ako se radi o licu koje je djelimino lieno poslovne sposobnosti zbog raspinitva,alkoholizma ili uivanja opojnih sredstava staralac je duan da preduzme sve potrebne mjere kako bi se tienik oslobodio loih navika i asocijalnog ponaanja.b) Staralac je duan da brine i o imovini tienika posebno onog koji je otpuno lien poslovne sposobnosti.On vodi rauna da se imovina prihodi od nje racionalno treoe.c) Staralac lica lienog poslovne sposobnosti duan je i da zastupa tienika. Njegovo pravo i obaaveza da kao zakonski zastupnik skalapa pravne poslove u ime i za raun tienika. Staralac lica koje je potpuno lieno poslovne sposobnosti ima ista prava i dunosti kao staralac nad maloljetnikom mlaim od 14 godina. Prema tome staralac zastupa ovog tienika u svim pravnim poslovima jer on samostalno ne moe preduzimati pravne radnje. Pravni posao kaoji bi zakljuio tienik koji je potpuno lien poslovne sposobnosti bio bi aposolutno nitav.Starateljstvo nad licima lisenim poslovne sposobnosti prestaje smrcu takvog lica ili vracanjem poslovne sposobnosti. Kad prestanu razlozi zbog kojih je jedno lice liseno poslovne sposobnosti I zbog toga stavljeno pod starateljstvo sud ce donijeti rijesenje o vracanju poslovne sposobnosti u vanparnicnom postupku.

STARATELJSTVO ZA POSEBNE SLUCAJEVE PZ izricito predvia nekoliko slucajeva posebnog starteljstva odnosno nekoliko staralaca za posebne slucajeve a to su: 1)staralac odsutnom licu ( to je lice kome se ne zna boraviste a pretpostavlja se da je zivo, fakticki nije u mogucnosti da ostvaruje neka svoja prava, da stiti ostavljenu imovinu, da brine o pojedinim interesima. Zbog toga moze nastupiti steta kako za odsutno lice tako i za treca lica. Da do toga ne bi doslo organ starateljstava postavlja odsutnom licu staraoca za pojedine poslove ili odreenu vrstu posla. Za postavljanje ovog staraoca potrebno je da se ispune sledeci uslovi a to su: a)da odsutnom licu prebivaliste,boraviste nije poznato, b)da odsutno lice nema zastupnika, c)da je potrebno da se vrsi ili zastiti odreeno pravo ili interes odsutnog lica. Nuzno je da odsutnost izaziva posljedicu odnosno ugrozenost prava I interesa odsutnog lica)2)staralac nepoznatom vlasniku (kada se pronae neka imovina odnosno stvari ciji vlasnik nije poznat potrebno je da se o njoj neko stara. U tom slucaju organ starateljstav postavice staraoca koji ce preuzeti brigu o njoj dok se vlasnik ne pojavi. On moze uz odobrenje organa starateljstva izvrsiti javnu prodaju imovine a novac deponovati na cuvanje)3)Kolizijski staralac (tj. Posebni staralac postavlja se poslovno nesposobnom licu u slucaju kada ga njegov zakonski zastupnik ne moze zastupati zbog toga sto je doslo do sukoba interesa izmeu njih. PZ izricito predvia da ce se zbog suprotnosti interesa izmeu odreenih lica kolizijski staralac postaviti: a)licu nad kojim roditelji vrse roditeljsko pravo, b)licu pod starateljstvo, c)licima nad kojima isto lice vrsi roditeljsko pravo odnosno licima koja imaju stog staraoca)4)staralac stranom drzavljaninu (starateljsku zastitu strancu koji zivi ili se zatekao u nasoj zemlji pruza kada je to potrebno diplomatsko predstavnisto njegove zemlje primjenjujuci zakon njegovog drzavljanstva. Meutim ako se ne ucini blagovremeno staraoca moze odrediti i organ starteljstva)5)voljno starateljstvo (kada to lice sam odredi)

Drugi slucajevi posebnog starteljstva su: starlac zacetku, staralac bolesnom licu, staralac licu lisenom slobode, staralac umrlom licu.