7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

1/40

ASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA

ISSN 1330-0407

godite 13. Broj 5 (107) studeni 2004. cijena 15 kuna

TEME BROJA:

Zagreb Radio Fest 2004.

Pravila Hrvatskog CW natjecanja 2004.

WRTC - svjetsko radioamatersko prvenstvo

WSJT - kralj digitalnih komunikacija na UKV-u

12. svjetsko prvenstvo u ARG-u

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

2/40

Nakon udruenja tvrtke Teleset d.o.o. iz Ljubljane s tvrtkom Kron Telekom iz Kranjapreuzeli smo kompletnu prodaju i servisiranje proizvoda YAESU-VERTEX STANDARD.

Nudimo vam radiostanice i pribor za profesionalnu i radioamatersku upotrebu.

KV i multibandprogram:

FT-1000 MP MARK V Field, KV postaja najvieg ranga i kvalitete,RX = 100 kHz do 30 MHz, TX = 160 m do 10m

FT-847, multiband, all mode, frekvencijska podruja: KV + 6 m - 100 W, 2 m - 50 W output,70 cm - 20 W output

FT-857, multiband, all mode, frekvencijska podruja: KV + 6 m - 100 W, 2 m - 50 W output,70 cm - 20 W output

FT-817, multiband, all mode prijenosna postaja, frekvencijska podruja: KV, 6 m, 2 m, 70 cm,5 W output

Mobilne i rune radiopostaje

Dodatna oprema: ispravljai, SWR metri, antene i drugo.

Garancija i servis u sjeditu firme. FT-1000 MP MARK-V

Kron Telekom, d.o.o.Koroka cesta 204000 Kranj, Slovenija

Tel. centrala: 00 386 4 2800 450Fax: 00 386 4 2800 455Yeasu prodaja: 00 386 4 2800 422Yeasu servis: 00 386 4 2800 417e-mail: kron.telekom@kron-telekom.siweb: www.kron-telekom.si

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

3/40

www.hamradio.hr

UvodnikPotovani prijatelji radioamateri,

Uskoro e biti godinu dana od kada ste izabrali novo vodstvo Hrvatskoga radioa-materskog saveza. U tih godinu dana uinjeno je mnogo toga to me uvrstilo uuvjerenju da se isplati raditi i troiti svoje slobodno vrijeme na obnovu radioamate-rizma u Hrvatskoj. Zagreb Radio Fest 2004 odran prije mjesec dana, pokazatelj jevelike renesanse radioamaterizma u Hrvatskoj. Udvostruen je broj izlagaa, doli sugosti iz desetak zemalja i ostvaren je najvei posjet do sada. Sve su to pokazatelji daradioamaterizam u Hrvatskoj ima svjetlu budunost ako se radi kvalitetno i sa srcem.

Usprkos velike nade, ali i poetnog nepovjerenja u nae mogunosti, mislim dasmo ostvarili veliki dio obeanja koje smo dali na poetku svog mandata. Dokaz togaje poveanje lanstva u ovoj godini za ak 20 %. Financijski smo stabilizirali HRS,bitno smo podigli kvalitetu, a ujedno i smanjili trokove izdavanja asopisa Radio

HRS, WEB je postao okupljalite radioamatera iz cijeloga svijeta s velikim brojemlanova i pristupa, podigli smo i rijeili problem desetak repetitora, reorganizirali QSLslubu. Ostvarili smo i veinu drugih programa za koje je zaduen HRS.

Naalost, ima jo mnogo problema koje moramo rijeiti. Jedan od velikih problemai iskuenja koje smo naslijedili je i nelegalno koritenje hrvatske pozivne oznake izdruge drave. Obavljeni su mnogi razgovori sa svima koji nam u tome mnogu pomoi,tajnikom IARU-a, predsjednicima svih triju radioamaterskih saveza u BiH, predsta-vnicima susjednih drava te sa radioamaterima Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Njimaemo u svakom pogledu pomoi da na najbezbolniji nain sauvaju radioamaterizam,ali da rade legalno i po zakonima drave u kojoj ive. Otvorili smo im stranice asopisada se oglase sa svojim radioamaterskim aktivnostima, ali ne bismo eljeli da seubudue, umjesto radioamaterske aktivnosti, sve svede na nacionalne probleme za

koji HRS nije, niti smije biti kompetentan.ekaju nas jo mnoga iskuenja i problemi u samoj organizaciji HRS-a, ali imamo

snage i volje da HRS preraste u vodeu snagu na ovim prostorima po organizaciji,kvaliteti rada i odnosu prema radioamaterizmu. Zahvaljujui odlinoj suradnji sdravnim institucijama i ministarstvima, Hrvatska se u IARU-u esto navodi kaoodlian primjer drugim dravama. Tu suradnju moramo ouvati i proiriti zajednikimradom na izdavanju novog radioamaterskoga prirunika za polaganje A i P razredakoji bi trebao biti gotov do kraja ove godine.

Pozivam sve itatelje na suradnju u asopisu Radio HRS. Naroito su nam potre-bni suradnici konstruktori ureaja i antena, ali i suradnici za sve druge teme koje setiu radioamaterskoga rada.

Hrvatski radioamaterski savezpredsjednikmr.sc. Petar Milii, 9A6A

3Radio HRS - 5/2004

nakladnik

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZDalmatinska 12, p.p. 149

HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatia

E-mail: 9a0hrs@hamradio.hrWeb: www.hamradio.hr

Urednitvo i administracija:

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZDalmatinska 12

p.p. 149HR - 10002 ZAGREB

Hrvatska / Croatia

Telefon: + 385 (0)1 48 48 759Telefaks: + 385 (0)1 48 48 763

E-mail: 9a0hrs@hamradio.hr

Glavni urednikZlatko Matii, 9A2EU,

zmaticic@inet.hr

Uredniki kolegij

Vijesti iz HRS-amr.sc. Petar Milii, dipl.ing., 9A6A

9a6a@hamradio.hr

Mate Botica, ing., 9A3PA9a3pa@hamradio.hr

Povijest radioamaterizmamr.sc. Zvonimir Jakobovi, 9A2RQ

zjakob@lzmk.hr

Elektronika za mlademr.sc. Boidar Pasari, 9A2HL

bozidar.pasaric@ri.htnet.hr

IARUmr.sc. eljko Ulip, dipl.ing., 9A2EY

zeljko.ulip@ina.hr

ElektronikaAntun Dretvi, 9A3PX

9a3px@hamradio.hr

KV aktivnostiZlatko Matii, 9A2EU

zmaticic@inet.hr

Diplome

Vladimir Pavlica, ing., 9A9R9a9r@hamradio.hrIOCA program

Emir Mahmutovi, prof., 9A6AAemir-9a6aa@inet.hr

UKV aktivnosteljko Drai-Karali, 9A4FW

9a4fw@hamradio.hr

Digitalne komunikacijeBranko Plazani, dipl.ing., 9A3PM

9a3pm@hamradio.hr

CW aktivnostMilan Drli, 9A2WJ

milan.drlic@zg.htnet.hr

Informiranje i mali oglasiLjiljana Boak, 9A5BL

9a0hrs@hamradio.hr

Lektorica

Tihana Nakomi, 9A6PBTtihanakom@net.hr

Tehniki urednikRomildo Vueti, 9A4RV

romildo.vucetic@inet.hr

asopis izlazi svaka dva mjeseca - 6 brojeva u godini.

Rukopisi i ilustracije se ne vraaju.

asopis je ubiljeen u Ministarstvu kulture RepublikeHrvatske 19. oujka 2004. god., pod brojem532-03-3/04-02.

Priprema za tisak: Romildo Vueti, 9A4RV

Tisak: Printel, Nova Ves 45, Zagreb

Potarina plaena u Poti 10000 Zagreb.

Godinja pretplata sa lanarinom HRS-a: .......... 150 knCijena pojedinog primjerka: .................................. 15 kn

Godinja pretplata: ............................................ 100 kn

Cijena pojedinog primjerka za inozemstvo: ........ 3,5 eura

Godinja pretplata za inozemstvo: ...................... 20 eura

Pretplata u kunama uplauje se u korist iro-rauna:Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb2360000-1101561569poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja.

Devizna pretplata uplauje se u korist rauna HRS-a kodZagrebake banke: 30101-601-16-2500-3222756(svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS)

Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2003 - 2007.)

Predsjednik HRS-a:mr.sc. Petar Milii, dipl.ing., 9A6A, 9a6a@hamradio.hr

Dopredsjednik HRS-a:Mate Botica, ing., 9A3PA, 9a3pa@hamradio.hr

Tajnik HRS-a:Vladimir Severinac, 9A6ISV

Administrativni tajnik:Ljiljana Boak, 9A5BL, 9a0hrs@hamradio.hr

lanovi Izvrnog odbora HRS-a:eljko Drai-Karali, 9A4FW, zeljko@telesat.hrZvonimir Karnik, 9A3LG, zvonimir.karnik@bj.htnet.hrZlatko Matii, 9A2EU, zmaticic@inet.hrMiljenko Morovi, ing., 9A4ML, miljenko.morovic@zg.htnet.hrBranko Pavlakovi, 9A3LD, branko.pavlakovic@power.alstom.comVladimir Pavlica, ing., 9A9R, 9a9r@hamradio.hrStjepan pani, 9A4SS, stjepan.spanic@os.htnet.hr

Nadzorni odbor HRS-a:Zdenko Blaievi, ing.el. 9A2HI, zdenko.blazicevic@zg.htnet.hr

Conjo Diankov, 9A2CD, conjod@yahoo.comBiserko Spudi, dipl.ing., 9A3FR, biserko.spudic@ka.htnet.hr

Sud asti HRS-a:Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, ibis@europronet.hr

Antun Jeli, 9A5JA, chip@hi.htnet.hrBoris Jugovi, ing. 9A2EI, boris.jugovic@sb.htnet.hr

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

4/40

www.hamradio.hr4 Radio HRS - 5/2004

SADRAJ

Uvodnik .............................................................................................................. 3

Zagreb Radio Fest 2004. ...................................................................................... 5

WWYC susret - Hrvatska 2004. .......................................................................... 6Aktivnosti u Radioklubu slijepih Louis Braille .............................................. 7

Upute za slanje QSL kartica i jo poneto o radu QSL ureda HRS-a ................ 8

Elektronika za mlade - 5. nastavak.................................................................... 10

AVR assembler- nastavak ................................................................................ 12

Intermodulacijske smetnje (2. dio) .................................................................... 13

Zvuni ohm-metar.............................................................................................. 14

Elko-metar.......................................................................................................... 16

VF volt-metar velike osjetljivosti ...................................................................... 18KV lambda dip-metar ........................................................................................ 19

Pravila KV natjecanja ........................................................................................ 21

Rezultati KV natjecanja .................................................................................... 23

WRTC - svjetsko radioamatersko prvenstvo .................................................... 24

Radioklub Rika - IOTA CONTEST .................................................................. 26

9A7T/p - IOTA ampioni ponovo u akciji ........................................................ 26

Antarctica Award................................................................................................ 27

Diplome.............................................................................................................. 29WSJT - kralj digitalnih komunikacija na UKV-u .......................................... 31

Radiofarovi u Hrvatskoj .................................................................................... 32

Rezultati UKV natjecanja .................................................................................. 35

12. svjetsko prvenstvo u ARG-u........................................................................ 36

DX i QSL informacije........................................................................................ 38

Mali HAM oglasi .............................................................................................. 38

BAND PLAN .................................................................................................... 40

str. 5

str. 6

str. 26

str. 29

str. 32

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

5/40

www.hamradio.hr 5Radio HRS - 5/2004

vijesti iz HRS-a

Zagreb Radio Fest 2004.Pie: Krunoslav Horvati, 9A4KH

Na veliko zadovoljstvo radioamateraiz Hrvatske i susjednih zemaljaodran je esti po redu Zagreb RadioFest. Zagrebaki radioamaterski savez,

pokrovitelj i organizator naega tradi-cionalnog meunarodnog sajma, ove je

godine u suradnji s Hrvatskim radioa-materskim savezom i Zagrebakomzajednicom tehnike kulture organiziraoi okupio prilian broj radioamatera iradioamaterskih udruga, kao i tvrtki kojese bave distribucijom radioamaterskeopreme, pribora ili literature. Sve to seodvijalo 18. i 19. rujna, po prekrasnomvremenu, oko Doma tehnike na zagreba-kom jezeru Jarun.

S ciljem irenja tehnike kulture,razmjene strunih informacija i iskus-tava, razvijanja natjecateljskog duha

meu radioamaterima kao i druenja,prvi Zagreb Radio Fest odran je 1999.godine na istom mjestu, ali ne s ova-kvom koncepcijom. Tadanji predsjednikZagrebakoga radioamaterskog saveza,gospodin Boris Vrbanovi (9A2JY), smanjom grupom radioamatera pokreeinicijativu i organizira prvi Zagreb RadioFest. Posjeenost je bila mala i pomalorazoaravajua, ali to nije pokolebalooptimizam u Zagrebakom radioamate-rskom savezu. Svaki je poetak teak.Sljedei, drugi po redu Zagreb RadioFest, bio je vei i iz godine u godinu

raste. Ovogodinji, do sada najvei, ugodini u kojoj nai radioamateri obilje-avaju 80 godina radioamaterizma uHrvatskoj, donio je mnotvo zanimljivostii novosti.

Padobranci AeroklubaZagreb, neposredno prijesveanog otvaranja sajmasvojim su atraktivnimskokovima plijenili panjuposjetitelja, nakon ega

je dogradonaelnik gradaZagreba, gospodin MilanBandi sveano otvorio

Zagreb Radio Fest 2004.Prigodnim obraanjimanazone su pozdravili ipredsjednik Hrvatske zaje-dnice tehnike kulture,

Ante Markoti, te preds-

jednik Hrvatskoga radioamaterskogsaveza, Petar Milii.

Od samog jutra je bilo vrlo ivo. Nalisu se ovdje predstavnici radioamate-

rskih saveza iz Republike eke,Austrije, Njemake, a dola su i dvasaveza iz Bosne i Hercegovine (ARA BiHi ZRHB- Mostar), kao i predstavniciHrvatskoga radioamaterskog saveza,predstavnici Radiokluba Zagreb i Zagre-bakoga radioamaterskog saveza. Meuposjetiteljima smo opazili vei brojradioamatera iz Slovenije iako njihovnacionalni radioamaterski savez nijedoao. Na tradicionalnom sajmu rabljeneopreme, za kojeg su posjetioci kao iuvijek pokazali najvee zanimanje, nalase kvalitetna i do sada najvea ponuda

polovnih i novih radioamaterskih ureajaili opreme. No, nije se samo trgovalo.U sklopu sajma organizirano je natje-canje u radioamaterskoj goniometriji zaslijepe, odrano je natjecanje u radioa-materskoj orijentaciji (ARO), organiziranasu struna predavanja i vie radnih sas-tanaka. Na Zagreb Radio Festu prvi je

put nazona QSL sluba, a predstavljenesu i razne radioamaterske diplome.Radioklub Zagreb na svoj 80. roendan,u suradnji sa Zagrebakim radioamate-rskim savezom koji slavi svoj 10. roe-ndan, postavlja izlobu 80 godinaradioamaterizma u Hrvatskoj. Izlobaprikazuje radioamaterske eksponate iz

davnih dvadesetih godina, koji su zahva-ljujui lanovima RK Zagreb, izuzetnoouvani. Izloba je prikazala razvojradioamaterizma u ovom dijelu Europeod 1924. sve do danas i batina je koju

svakako treba ouvati.Takoer, po prvi putana Zagreb Radio Festu,radi kratkovalna radioa-materska postaja i na tajnain omoguuje lice-nciranim posjetiocimaodravanje veza sasamog sajma. Ovogo-

dinji Zagreb Radio Festodran je na dvostrukoveoj povrini negoranijih godina, to jetvrtkama omoguilo dana simpatinim tando-

vima predstave svoje proizvode i izvannatkrivenog dijela ispred Doma tehnike.Svoj rad su predstavile i neke laniceZagrebake zajednice tehnike kulture,pa je tako primjerice Zagrebaki auto-modelarski savez demonstrirao beino

upravljanje modela novim digitalnimstanicama. Kao i obino, kulinarskaponuda je bila odlina i na cijelom sajmuse mogao osjetiti miris rotilja, to jenekima svakako poboljalo raspoloenje.Naravno, bilo je i dobre kapljice.

U poslijepodnevnim satima guva sesmanjuje. Zavrila su natjecanja i oe-kuje se podjela nagrada i poetakhamfesta. Dolaskom sumraka poinjezabava na kojoj se uz odlian muzikirepertoar grupe Desert radioamaterskodruenje kroz ples i alu protee dokasno u no.

Prema oekivanjima, u odnosu nasubotu, nedjelja je slabije posjeena iuglavnom su nazoni radioamateri izZagreba i okolice, a one delegacije kojesu dole izdaleka, polako se spremajuza povratak. Na sajmu rabljene opremeponuda je manja, ali se ipak trguje.Gurmane i dalje mami miris peenjare,a druenje u oputenoj atmosferi trajesve do poslijepodneva. Zagreb RadioFest 2004. je proao, a onima koji nisuga ove godine nisu uspjeli posjetitipredlaem da nikako ne propuste idui,nadam se jo bolji ZRF.

Koristim priliku da se jo jednomzahvalim svim posjetiocima i izlagaimana Zagreb Radio Festu 2004., kao iostalima koji su pridonijeli i pruilipotporu ovom dogaaju te pozivamsve ljude dobre volje na novo druenjeidue godine.

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

6/40

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

7/40

www.hamradio.hr

i ak 2 YL-ke zasigurno su neobianstatistiki pokazatelj. Od opreme koristilisu FT1000MP, antena za gornje band-ove bila je obina vertikalka, a na donjimbandovima koristili su samo Windommultibandianu antenu. 1100 veza kaokrajnji rezultat te male ekspedicije i nije

lo. U to se vrijeme formirala ekipa9A7P koji su takoer sudjelovali u IOTAnatjecanju, ali iz Pazina. U toj ekipi bilisu LZ4UU, SP8QED, SQ5BPM,S57ONW, SQ9FK, HA3LN i 9A5AEI.Ni ostali nisu imali priliku za odmaranje.U subotu u 11:00 poeo je veliki kon-test kvizom. Mladi su se kontesteriprilino namuili oko pitanja iz elektroni-ke, pravila natjecanja i openitih pitanjaiz svijeta radioamaterskih natjecanja.Najvie znanja, uz poneto sree,

pokazao je Ulf, DK5TX, kojije odgovorivi na 10 pitanja,od 23 mogua boda osvojio15 bodova. Odmah iza kvizanastupilo je natjecanje ukucanju telegrafije lijevomnogom na posebno za tu pri-liku izgraenom metarskomtipkalu. Pobjednik je bio CWguru Goran, YT7AW, koji jeu 60 sekundi otkucao nevje-rojatnih 70 slova. Ekipa zaoevid, Toby, DH1TW, i Ulf,DK5TX, obili su IOTA akti-vnosti, a potom se pridruiliaktivnostima na plai za one

koji nisu bili ukljueni u IOTU. Nakonplae do jutarnjih sati svi smo se druiliu najveem zabavnom sreditu u Istri -rovinjskom Monviju.

Novo jutro, nova dogaanja. Nedjeljaujutro bila je kao stvorena za oputanjena jutarnjem radioamaterskom pikniku u

prirodi. Jo jednom smo goste ostavilibez daha povevi ih na slap u okoliciPazina. Tamo smo se uz jela s rotiljadruili do popodnevnih sati. Nakon togabilo je vrijeme za kratak odmor i ekanjeda se ekipe vrate s otoka. Po povratkuslijedila je veera te sveano zatvaranjesusreta. Prialo se o proteklih pet dana,a pehare su dobili Ulf, DK5TX, za kviz,te Goran, YT7AW, za kucanje lijevomnogom. Pehari su urueni i Iliji, LZ4UU,za najaktivnijeg WWYC lana u 2004.

godini i Timu,OH1NOA, koji nijelan naeg Kluba,za doprinos krozproteklih pet godina.Nakon zatvaranja ikave uslijedila jenajdua radioama-terska feta u tih 5dana. Iako se ekipa druila u Klubu svihprijanjih veeri do rane zore, za zadnjuse veer izvukao i posljednji atom snagepa su organizatori uspjeli u krevet tekdrugog dana. Prije spavanja uslijedio jetuan oprotaj uz razmiljanja o tomekada emo se opet susresti. Od susretado danas aktivna je samo jedna tema -idui susret. Jedno je poznato, Poljska iliHrvatska 2005. godine.

7Radio HRS - 5/2004

vijesti iz HRS-a

9A2004YC IOTA ekipa

Radioamaterski piknik

Aktivnosti u Radioklubu slijepihLouis Braille

Pie: Savo Goli, 9A2GS

ARG natjecanje u Bakarcu

S prvim danima rujna zavrila je ljetnapauza u naem Klubu. S radom jepoeodrutveni klub Udruge slijepih Zagreb pa

smo se i, mi slijepi radioamateri, u prvietvrtak nali u svojim prostorijama. Nasdesetak je saslualo novosti i donijelismo odluku da se odazovemo pozivuRadiokluba slijepih Galeb iz Rijeke i da4. rujna sudjelujemo na prvenstvu njiho-vog kluba u ARG-u za slijepe, koje e seodrati u Bakarcu kraj Kraljevice.

Na prvenstvu je sudjelovalo 15 natje-catelja iz Rijeke, Osijeka i Zagreba. NaKlub je predstavljalo pet juniora, dva se-niora i jedan veteran.

Prije ARG natjecanja upan Primor-

sko-goranske upanije, gospodin ZlatkoKomadina, otvorio je izletite Udruge sli-jepih Rijeka.

U samom natjecanju pokazalo se dasmo dobro postupili to smo na natje-canje poveli vie juniora, jer su oni

budunost naega Kluba. Gotovo svikoji sudjeluju u ARG natjecanjima,nakon nekog vremena pristupaju teajuza radioamatere.

Lijepo vrijeme omoguilo je dobarnastup svih natjecatelja, vedru atmos-feru i ugodno druenje. Natjecanje jeuspjeno vodio glavni sudac, poznatirijeki radioamater Boo Pasari.

Zagreb Radio Fest 2004.

U organizaciji Zagrebakoga radioa-materskog saveza, estu godinu zaredom odran je Zagreb Radio Fest, na

kojem su uz sajam rabljene opreme,razna predavanja i druenje, odrana inatjecanja u amaterskoj radioorijentacijii amaterskoj radiogoniometriji za slijepe.

Radioklub slijepih Louis Brailleuspjeno je organizirao natjecanje slije-pih. Posebno nas raduje to nas jevidjelo vie desetaka posjetitelja izAustrije, Bosne i Hercegovine, eke,Maarske, Njemake i Hrvatske.

Natjecanje se odralo na terenujuno od Doma tehnike, na terenu kojinije bio najprikladniji, ali je ipak

omoguio slijepima da demonstrirajurukovanje goniometrom i pronalaenje

pet odailjaa. U generalnom plasmanupobijedio je Novica Draeti, ueniksrednjokolskog Centra za odgoj i obra-zovanje slijepih Vinko Bek, ispred

lanovi Radiokluba slijepih Louis Brailleu Bakarcu

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

8/40

www.hamradio.hr8 Radio HRS - 5/2004

vijesti iz HRS-a

Upute za slanje QSL kartica i joponeto o radu QSL ureda HRS-a

Pie: Marinko Marui, 9A3JB

Potovani QSL prijatelji, nakon devetmjeseci i poneto iskustva, vrijeme jeda napravimo i osvrt na zajedniki rad.Na moje veliko zadovoljstvo mogu rei

da se koliina primljenih QSL karticaod vas bitno poveala. Svi oni koji svojeodrane veze potvruju karticama,mogu se nadati i povratu istih, dokse oni koji ekaju da prvo primekarticu dugo ekati.

Zahvalio bih svima koji se trude svojekartice sloiti onako kako sam zatraio uprvom broju asopisa, ali u neke stvariponoviti. QSL kartice slaite po DXCClisti. Vodite rauna da Rusija nije SSSRi da se ne stavljaju zajedno sve zemljebiveg SSSR-a, a naznauje da je rijeo Rusiji. Naime, kada takav paketi(a od nekih klubova on tei i po nekolikokilograma) stavim u ruski QSL biro nijedobro zato to e sve to nije njihovonajvjerojatnije izgubiti. Zato obratitepanju i odvajajte posebno Rusiju bezobzira na prefikse i oblasti, dakle od0 - 9. Posebno odvajajte UA2 jer oniimaju poseban biro, kao i UN, UK, EX,EY i naravno, Ukrajinu i Bjelorusiju. KodUkrajine vodite rauna da tu spadaju iU5 stanice te UR-UZ, EO, EN, EM.

Kod engleskih stanica nije potrebnoodvajati nita po znakovima ili njihovim

zemljama. Dakle, sve to poinje sa G,M i 2 ide zajedno.

Ista stvar je i s kanadskim amaterima.Kod Australije je potrebno slagati popozivnim oblastima, no to moete pre-pustiti meni jer tih karata nema mnogo.

Kada je rijeo amerikim stanicama,tu je stvar bitno drugaija. Odvajaju sepo pozivnim oblastima bez obzira naprefikse i potrebno je razdvojiti stanice iz

etvrte pozivne oblasti s jednim i dvaslova - W, K, N od WA, KA, KB i daljekako slijede.

Izgleda da je vrlo malo amatera proi-talo moj lanak iz prvog broja asopisajer mi uporno aljete QSL karte za onezemlje koje nemaju QSL biroe i takogubite dragocjeno vrijeme. Treba sepomiriti s tim da neke DXCC zemlje, aposebno IOTA reference neete moipotvrditi drugaije nego direktno. Tutreba obratiti panju na neke stvari kojevam mogu biti korisne (naalost

Hrvatska pota se ponaa vie negonekooperativno kada smo mi u pitanju inema sluha za nae probleme ipotrebe). Zapamtite, sva pota izHrvatske se otprema zrakoplovom. Naobinu kuvertu (ne plavo bijelu, tzv.standardiziranu) nalijepite potanskumarku od 5 kuna. Ona je dostatna zacijeli svijet za pismo teko do 20 grama.Tako adresirano pismo ubacite u po-tanski sandui i nova QSL kartice evam doi za 2-3 tjedna. Kod plaenogodgovora bolje je staviti 1 USDnego IRCi to zbog cijene (osim za one zemlje koje

izriito trae IRC).Da biste dobili pravu informaciju koja

QSL kartica moe, a koja ne ii prekobiroa, posjetite dvije Internet stranice nakojima ete nai gotovo sve potrebneinformacije o QSL menaderu ili adresi

na koju treba poslati karticu. Zapamtite,gotovo svi malo zanimljiviji znakoviimaju svoje QSL menadere ili informa-ciju o tome kako QSL kartici slati.

www.qrz.com i www.buck.com./cgi-bin/do_hamcallexe su adrese koje trebatepogledati. Obvezno pogledajte poddetailed info zato to se tu obino krijeono to vam je potrebno.

Da biste bili sigurniji kuda idu ili ne iduvae kartice, jo jednom pogledajtepopis zemalja koje nemaju QSL biro izprvog broja asopisa. Svi oni koji ubudue budu slali nepravilno sloenekartice dobit e ih natrag.

Pri tiskanju QSL karata bilo bi dobroda razmislite o veliini i teini papira iste.

Preporuena dimenzija QSL kartice je9 x 14 cm, a teina papira 200 grama.

Danas imamo mogunosti tiskanja karti-ce u boji za oko 15 lipa, to nije pretje-rano skupo. Budui da svi volimo primitilijepu karticu onda bismo isto tako trebalii uputiti lijepu karticu i svoju zemlju pred-staviti na dolian nain.

Na kraju svakako treba pohvaliti oneradioamatere i klubove koji urednoizvravaju svoju obvezu slanja QSLkartica: 9A1BRS, 9A1BOP, 9A1ADE,9A1HDE, 9A1CVW, 9A1CTL, 9A1CCU,9A1AKL, 9A1CIG, 9A1ACD, 9A1RKA,

9A1CCY, 9A1CAL, 9A1DL, 9A2AA,9A4KF, 9A2SY, 9A2WJ, 9A2EU,9A3SM, 9A3LE, 9A2HF, 9A2UA,9A4KW, 9A6NKN, a posebno trebapohvaliti eljka, 9A5ZP, koji iako shendikepom vrlo aurno alje velike

Mihaela uraina, lana Udruge slijepihSisak, i Tomislava Zdelara iz Zagreba.Tomislav je bio najugodnije iznenaenjenatjecanja. Natjecanje je bez grekevodio eljko Ulip, a suci na stazi su biliMario Kea, Ante uzela Piljac i Damirkaljo. Odailjaima su rukovali ueniciOsnovne kole Ksavera andoraGjalskog.

U emisiji Dobro jutro Hrvatska usklopu priloga o Zagreb Radio Festu,slijepi radioamateri su dobili znaajanprostor, a o njihovom radu i nastupuemitiran je i prilog na prvom programuHrvatskoga radija.

Slijepi su svojim sudjelovanjem dalijo jedan prilog integraciji i afirmacijislijepih, a njihov nastup naiao je naodobravanje i podrku posjetiteljaZagreb Radio Festa.

Humana gesta

Poetkom ove godine RadioklubArena-Pula poklonio je naem Klubu

jedan UKV ureaj, a na Zagreb RadioFestu Radioklub Jan Hus iz Daruvara

poklonio nam je ispravlja, pa sadajedan na lan ima ureaj kojim se moedruiti na radio valovima s velikim bro-jem prijatelja.

Ova predivna gesta kojom su naiprijatelji iz ova dva Kluba pokazali da jouvijek ima razumijevanja i humanosti jeveoma obradovala lanove naegRadiokluba. Ovim putem im se najtoplijei od svega srca zahvaljujemo.Zagreb Radio Fest 2004. -

Najbolji u generalnom plasmanu

Zagreb Radio Fest 2004. -Tomislava Zdelara prati Ante uzela Piljac

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

9/40

www.hamradio.hr 9Radio HRS - 5/2004

vijesti iz HRS-a

koliine kartica.Kako nekima nije bitno gdje su im

kartice, ovo je zadnja prilika da ih prijebacanja preuzmu (naravno, ako mi javegdje ih mogu poslati):

- 9A2KG, 9A2KM, 9A2LD, 9A2LF,9A2LH, 9A2LI, 9A2MG, 9A2MW,9A2MZ, 9A2NF, 9A2NG, 9A2NL,9A2NR, 9A2OE, 9A2OG, 9A2OK,

9A2OY, 9A2PA, 9A2PQ, 9A2QD,9A2QK, 9A2QM, 9A2QT, 9A2RA,9A2RO, 9A2RY, 9A2SH, 9A2SL,9A2SN, 9A2SQ, 9A2TH, 9A2TJ,9A2TL, 9A2TQ, 9A2UD, 9A2VA,9A2VC, 9A2VG, 9A2VL, 9A2VM,9A2VP, 9A2VT, 9A2VY, 9A2WE,9A2WG, 9A2WM, 9A2WU, 9A2WV,9A2XC, 9A2YB, 9A2YI, 9A2ZI,9A2ZN, 9A2ZQ, 9A2ZZ;

- 9A3FD, 9A3FK, 9A3FN, 9A3FV,9A3FW, 9A3FX, 9A3GR, 9A3HM,9A3HQ, 9A3JE, 9A3JO, 9A3JW,9A3KA, 9A3KD, 9A3KN, 9A3KM,

9A3KT, 9A3KV, 9A3LA, 9A3LK,

9A3MP, 9A3MV, 9A3OI, 9A3PN,9A3PO, 9A3OA, 9A3QK, 9A3RN,9A3RX, 9A3SA, 9A3SB, 9A3SV,9A3SZ, 9A3TE, 9A3UM, 9A3US,9A3UU, 9A3VO, 9A3WA, 9A3XE,9A3YF, 9A3YS, 9A3YR, 9A3YY,9A3ZC, 9A3ZQ, 9A3ZY;

- 9A4AC, 9A4AV, 9A4BJ, 9A4DW,9A4GU, 9A4GW, 9A4GX, 9A4HX,

9A4IS, 9A4IU, 9A4JX, 9A4MU,9A4MX, 9A4OJ, 9A4OV, 9A4QC,9A4QW, 9A4RF, 9A4RS, 9A4SW,9A4TR, 9A4UA, 9A4UM, 9A4VP,9A4VW, 9A4WE, 9A4XP, 9A4XT,9A4YC, 9A4YW, 9A4YX, 9A4ZF;

- 9A5AD, 9A5AE, 9A5AG, 9A5AI,9A5AM, 9A5AN, 9A5AO, 9A5AS,9A5AV, 9A5AW, 9A5BJ, 9A5BN,9A5BO, 9A5BT, 9A5BW, 9A5CA,9A5CW, 9A5DA, 9A5DE, 9A5DF,9A5DP, 9A5DT, 9A5DV, 9A5EE,9A5EI, 9A5FP, 9A5GA, 9A5GL,9A5GQ, 9A5GR, 9A5HI, 9A5HK,

9A5HP, 9A5HQ, 9A5HZ, 9A5II,

9A5IL, 9A5IW, 9A5JP, 9A5JX,9A5KH, 9A5KL, 9A5KO, 9A5KU,9A5KW, 9A5MA, 9A5ME, 9A5MF,9A5NA, 9A5NB, 9A5NN, 9A5NJ,9A5NT, 9A5NZ, 9A5OA, 9A5OP,9A5PA, 9A5PL, 9A5PM, 9A5PO,9A5PU, 9A5SR, 9A5SW, 9A5UA,9A5VC, 9A5VM, 9A5VT, 9A5YP,9A5ZR, 9A5AGI, 9A5AKS,

9A5ANA, 9A5ANV, 9A5VAC;- 9A6BM, 9A6GJV, 9A6JNP, 9A6KCL,9A6KZK, 9A6PA, 9A6NX;

- 9A7BM, 9A7GP, 9A7RA, 9A7TX;- 9A9O.

Mogui su neki propusti pri primanjupozivne oznake, no molim da se oviznakovi dobro pogledaju i spasi bar diokartica.

Za sve informacije i nedoumice usvezi s radom biroa slobodno nazovite ilipiite.

PRIJAVNICA ZA SUDJELOVANJE U IZLUNOM NATJECANJU

ZA ODLAZAK NA WRTC 2006. GODINE

Prijavljujemo se za sudjelovanje na izlunom natjecanju za odlazak na WRTC 2006.

Ime, prezime i pozivna oznaka natjecatelja A

Datum_____________________Potpis:

________________________ ________________________

(natjecatelj A) (natjecatelj B)

Natjecatelj A Natjecatelj B

Ime, prezime i pozivna oznaka natjecatelja B

Ime, prezime i pozivna oznaka suca

Nabrojati dosadanje rezultate unatjecanjima koja se boduju

Ureaji s kojima se natjecateljinamjeravaju natjecati

Izjavljujemo da smo spremni predstavljati Hrvatski radioamaterski savez na WRTC-u 2006. godine u Brazilu.

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

10/40

www.hamradio.hr10 Radio HRS - 5/2004

Elektronika za mlade - 5. nastavakPie: Boidar Pasari, 9A2HL

U prolome nastavku u saetku nakraju teksta potkrala se jedva uoljivatehnika pogreka. Naime, jedinica za

snagu (vat) oznaena je kosim slovomW, dok je tu trebalo biti uspravno slovo

W. Radi se, naime, o mjernoj jedinici,a ne o simbolu. Upravo zato neki autoriradije piuA (arbeit, umjesto engleskogawork) kao simbol za energiju. No, idemodalje prema programu.

2.2. Kondenzatori

(fizikalne osobine, serijski i

paralelni spoj kondenzatora)Poslije otpornika kondenzator je

najea komponenta u elektronikim

sklopovima. Jedno od osnovnih svojsta-va kondenzatora jest njegova sposo-bnost da u sebi uskladiti odreenukoliinu elektriciteta (i da je malo kasnijevrati nazad). To zovemo elektrinimnabojem i oznaavamo slovom Q.Jedinica za elektrini naboj je kulon (C),prema francuskom fiziaru CharlesuCoulombu (1736-1806.). Koliina elektri-citeta od 1 kulona dobije se tako dastruja jakosti od 1 A puni neki konde-nzator u trajanju od 1 sekunde. Dakle,1 kulon = 1 amper-sekunda (As). To svo-jstvo kondenzatora da primi na sebe

elektrini naboj zovemo kapacitet ioznaavamo slovom C.Elektrini kapacitet kondenzatora

mjeri se jedinicom farad(F), prema eng-leskom znanstveniku Michaelu Faradu(1791-1867.). Faradje vrlo velika jedini-ca, pa cijela kugla zemaljska ima tek0.000710 F. Zato se u praksi rabi milijunputa manja jedinica - F (mikrofarad,10-6 F), milijardu puta manja - nF (nano-farad, 10-9 F) i bilijun puta manja - pF(pikofarad, 10-12 F). U svom osnovnomobliku kondenzator se sastoji od dvijemetalne ploe postavljene jedna

nasuprot drugoj, izmeu kojih se nalazizrak (ili vakuum) kao izolator (ploastikondenzator - slika 1.). Taj izolator

izmeu ploa ima posebno ime i zove sedielektrik. Kapacitet kondenzatora bite to vei to je vea povrina ploa, to

je manji razmak izmeu njih i to imauinkovitiji dielektrik kao izolator - npr.

teflon (2,1), polietilen (2,3), polistirol(2,6), bakelit (5), tinjac (5,4), mikaleks(7,4), itd. Broj u zagradi oznaava zakoliko e se puta poveati kapacitetkondenzatora ako taj dielektrik stavimoumjesto zraka. To je tzv. relativna diele-ktrika konstanta. Simboli za konde-nzatore prikazani su na slici 2. Moramopripaziti i na dozvoljeni radni naponkoji je naznaen na tijelu kondenzatora.Ako je taj napon vei od naznaenoga,moe doi do proboja dielektrika.

Bez vanjskog utjecajagustoa slobodnih elektro-na na ploama konde-nzatora je jednaka, paizmeu njih ne postojinikakav elektrini napon(slika 1.). Meutim, akoizmeu ploa spojimobateriju, u vodiima dokondenzatora kratkotrajnoe potei elektrina struja.Kako je elektrina strujazapravo kretanje elektro-na, na jednoj ploi pojavite se viak, a na drugojmanjak elektrona (slika 3.,poloaj preklopnika - 1). Kako elektroninose negativni elektricitet, za plou svikom elektrona (na sl. 3. gornju)kaemo da je negativno, a za plou smanjkom elektrona - da je pozitivno na-bijena. Ako sada uklonimo bateriju, kon-

denzatore i dalje ostati nabijen, aizmeu ploa postojat e elektrini

napon (slika 3., poloaj preklopnika - 2).U svakom strujnom krugu postoji

neki omski otpor R, tako da se konden-zator ne moe trenutano nabiti (slika 3.,

poloaj preklopnika -1). Dok se konde-nzator puni, struja je ispoetka velika, anapon izmeu ploa je malen. Tijekomvremena struja punjenja se smanjuje, anapon na ploama se poveava, svedok se ne izjednai s naponom baterije -kada struja padne na niticu (slika 4.).Zato kaemo da kod punjenja konden-zatora struja prethodi naponu, pa takodobivamo fazni pomak izmeu struje inapona. Ako sada uklonimo bateriju ikratko spojimo prikljuke, poet e pro-ces u suprotnom smjeru - kondenzatorse izbija, tj. prazni (slika 3., poloaj pre-klopnika - 3). Krivulja pranjenja imaobratni oblik od krivulje punjenja i trajejednako dugo.

Sljedee je osnovno svojstvo konde-nzatora da prividno proputa izmjeni-

nu struju, dok istodobno ne proputaistosmjernu (slika 5.). Naime, ako na

elektronika za mlade

Slika 1. - Ploasti kondenzator

Slika 2. - Simboli za kondenzatore

Slika 4.

Slika 5.

Slika 3.

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

11/40

www.hamradio.hr 11Radio HRS - 5/2004

elektronika za mlade

ploe kondenzatora prikljuimo izmjeni-ni napon, one e se u jednom trenutkunabijati u jednom, a ve sljedeegtrenutka u suprotnom smjeru, pa e krozdovode stalno tei izmjenina strujanabijanja i izbijanja kondenzatora. Akoje kapacitet kondenzatora dovoljno velik,umetnute aruljice e svijetliti, kao dastruja prolazi kroz kondenzator, iakoznamo da njegov dielektrik kao izolatorto ne dozvoljava. Zato kaemo prividnoproputa. Govorimo o kapacitivnomotporu kondenzatora Xc za izmjeninustruju. Taj otpor je to manji, to je veikapacitet kondenzatora i to je veafrekvencija izmjenine struje. Dakle,zakljuimo: kondenzatori imaju tri vanasvojstva od kojih se svako pojedinanoprimjenjuje u elektronici i radiotehnici:

1. moe primiti elektrini naboj, pa takoprivremeno uvati neku elektrinuenergiju,

2. prividno proputa izmjeninu, a ne

proputa istosmjernu struju,3. u serijskoj vezi s otpornikom kodizmjenine struje ostvaruje faznipomak izmeu te iste struje inapona. Pritom struja vremenskiprethodi naponu.

Na slici 6. vidimo praktinu primjenukondenzatora: tranzistor TR1 na svomekolektoru ima istosmjerni napon za radtranzistora, koji uzima iz toke A. Akotaj napon jo nije dovoljno ispeglan, tose moe postii s pomou kondenzatoraC1 - kako u zvuniku ne bi dolo do bru-janja (primjena prvog svojstva - slika 6.).Osim toga, na kolektoru tranzistora(toka B) nalazi se i izmjenini nisko-frekventni napon koji predstavlja zvuk.Njega treba dodatno pojaati u drugom

tranzistoru. Zato se taj n.f. napon vodina bazu drugog tranzistora TR2. Taveza je uspostavljena preko kondenza-tora C2 kapaciteta od oko 1 F, pa niskafrekvencija stie na bazu radi daljnjegapojaanja (toka D), dok istosmjerni

napon ostaje zadran na lijevoj stranikondenzatora C2 (primjena drugogasvojstva). Za prijenos visokih frekvencijakapacitet takvog kondenzatora obinoiznosi do 1000 pF, dok za prijenos niskihfrekvencija on ima od 0.1 do 10 F, amoe i vie.

Kondenzatore moemo povezatiparalelno ili serijski. Kod paralelne vezenjihovi kapaciteti se jednostavno zbraja-ju (slika 7.): 2 F + 3 F + 5 F = 10 F.Kod serijske veze kondenzatora vrijedeisti obrasci kao i za paralelne otpornike(slike 8. i 9.):

Za dva kondenzatora u serijskoj vezimoemo primijeniti i izvedeni obrazac:

Na primjer, C1 = 4 F, C2 = 6 F:

Osim po svojoj namjeni i konstrukciji(promjenljivi, polupromjenljivi, nepromje-

nljivi ili blok), kondenzatori se razlikuju iprema dielektriku koji se nalazi izmeunjihovih ploa. Tako imamo zrane,keramike, polistirenske, elektrolitske,tantalske, itd. Svaki od njih, iako obavlja-ju istu funkciju, po neemu se meu-sobno razlikuju. Npr. zrani, keramiki ipolistirenski kondenzatori imaju manjegubitke kod visokih frekvencija, ali sumanjega kapaciteta - dok elektrolitiki itantalski kondenzatori mogu imati velikkapacitet uz malen obujam. Pritom suelektrolitski i tantalski kondenzatori ipolarizirani, tj. moramo paziti na kojiemo izvod staviti pozitivni, a na kojinegativni pol napona, kako ih ne bismoprobili.

Oznaavanje kondenzatora je razli-ito. Kod manjeg kapaciteta (reda piko-farada) oznaavanje moe biti i bojama,slino kao kod otpornika. To se odnosi ina kondenzatore od tantala. Kada sekapacitet oznaava brojkama, estozadnja znamenka ne znai jedinice, vebroj nitica, npr. 472 pF je zapravo 4700pF. Takoer se umjesto decimalnogzareza moe staviti oznaka jedinice; npr.

6n8 = 6,8 nF.

Danas smo upoznali sljedee pojmove:- kondenzator,- naboj,- kapacitet i jedinice kapaciteta,- dielektrik,- radni napon kondenzatora,- kapacitivni otpor za izmjeninu struju,- fazni pomak.

Sljedei put govorit emoo zavojnicama.

Slika 6.

Slika 7.

Slika 8.

Slika 9.

1

C=

1

C1+

1

C2+

1

C3+ ... itd.

4 x 6

4 + 6C12 = =

24

10= 2,4 F.

C1 x C2

C1 + C2C12 =

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

12/40

www.hamradio.hr12 Radio HRS - 5/2004

praktina elektronika

ProgramatorKao to je ranije napi-sano, programator slui zaupis hex datoteke u flashmemoriju mikrokontrolera.S osobnim raunalom (PC)povezuje se preko jedne odizlaznih jedinica, kao to suLPT port, COM port ili USB.Na Internetu se moe pro-nai niz rjeenja. Odabranoje jedno prilino jednostavnorjeenje. Program koji eupravljati programatorom je

ranije opisani AVR studio.Programator je opisan naInternet stranici www.atmel.com. Vrlo je jednostavan ispaja se s osobnim rau-nalom preko COM porta.Ploicu programatora spa-jamo s razvojnom ploicom preko konekto-ra CON2, kao to je prikazano na slici 5.

Ovim programatorom moemo progra-mirati sve AVR mikrokontrolere koji podr-avaju ISP programiranje. Za poetak gaje potrebno izraditi. To je vrlo jeftino i jedno-stavno rjeenje. Sve elemente mogue je

nabaviti kod nas. Najvaniji element jeIC1, to je mikrokontroler AT90S1200(AVR mikrokontroler) u koji treba upisatiHEX oblik programa AVR910.ASM. Ovajprogram se moe itati s Internet stranicewww.atmel.com. Upis HEX datoteke umikrokontroler treba napraviti na nekomdrugom programatoru.

Kada je mikrokontroler isprogramiran ikada je zavren programator, potrebno jenapraviti kabel za povezivanje PC-a i pro-gramatora. Kabel mora na jednom krajuimati 9-pinski muki konektor, koji se spajana programator i 9-pinski enski konektorkoji se prikljuuje na COM portPC-a. Kabelmora spajati iste brojeve noica (jedan najedan, dva na dva, itd.). Drugi kabel kojimoramo napraviti je onaj koji povezujeploicu programatora, CON2, i razvojnuploicu, tj. ploicu za koju emo pisati pro-grame. Na shemi se mogu vidjeti oznakenoica. Prema tim oznakama vrimo spa-janje na razvojnoj ploici. Oznake imajuslijedee znaenje: VCC je napajanje +5 V,GND je masa, MISO (master in slave out)na mikrokontroleru razvojne ploice (to jenoica broj 6 na AT90S2343), MOSI

(master out slave in) na mikrokontrolerurazvojne ploice (noica broj 5), RESETsespaja na noicu RESET mikrokontrolerarazvojne ploice (noica broj 1 kodAT90S2343) i SCK - CLOCKse spaja naSCK noicu mikrokontrolera (noica broj

7 kod AT90S2343). Da bi se olakalospajanje razvojne ploice potrebno jenoice RESET, SCK, MISO i MOSIpovezati lemnim iglicama ili konektorom zaploicu preko kojega bismo povezali ovedvije ploice.

U ovom lanku ukratko je opisan nainrada programa AVR studio te izrada jedno-stavnog ISP programatora. Za sve savjetei nejasnoe moete se obratiti autoru nae-maildusan.bilandzic@vk.htnet.hr.U narednim brojevima bit e opisanonekoliko jednostavnih projekata kroz kojee se moi nauiti raditi u programskomjeziku assembler.

Pie: Duan Bilandi, 9A3DQ

AVR assembler- nastavak

Slika 7. - Prikaz tiskane ploice (bottom layer)

R.br. Oznaka Vrijednost1. R3 4k72. R4 4k73. R5 10k4. R10 4k75. C7 33pF6. C6 33pF7. C1 1mF8. D1 1N41489. D2 1N4148

10. IC1 AT90S120011. T1 BC55712. T2 BC547

13. CON1 DB9 enskiza ploicu

14. CON2 6-pinskikonektor zaspajanje srazvojnomploicom

Slika 6. - Raspored elemenata programatora

Tablica 1. - Vrijednosti elemenata

Slika 5.

AVR assembler i programator

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

13/40

www.hamradio.hr 13Radio HRS - 5/2004

praktina elektronika

Intermodulacijske smetnje (2. dio)Pie: Nikola Kolundi, 9A2FW

5. Mjere za otklanjanje

intermodulacijeVeina intermodulacijskih ometajuih

podataka uzrokovana je zasienjemulaznih sklopova prijamnika signalimabliskih odailjaa. Problem se svodi naodabir lokacije ili frekvencija. U sustavi-ma koji su u funkciji, esto nije moguemijenjati frekvenciju.

Kod prijamnika se krajnja selektivnostpostie, u veini sluajeva, filtrima umeufrekvencijskom pojaalu. Ulaznisklopovi imaju redovito dosta manjuselektivnost, pa bliski odailjakoji zraiunutar irine pojasa ulaznih sklopovaprijamnika moe dovesti u zasienje VF

pojaalo ili mjea i na taj nain proi-zvesti veliku nelinearnost. Posljedice sublokiranje, krina modulacija i intermo-dulacija. Sustav moe postati ozbiljnougroen glede svojih mogunosti, a ukrajnjem sluaju i neupotrebljiv.

Po ovome, na lokaciji s velikim bro-jem odailjaa, bit e ugroeniji sustavkoji koristi mobilnu postaju loije ulazneselektivnosti, od repetitora ija je ulaznaselektivnost odreena esto koritenimhelix filtrima, a jo je bolja ako se u sus-tavu koristi dupleksni filtar.

Na repetitoru se radije koristi jedna

antena i duplekser, nego dvije antene(za odailjanje i prijam), upravo stogato duplekserpretpostavlja dodatni filtaru sustavu. Rad s dvije antene koristi se,ako za njih ima prostora, samo na radi-jski istim lokacijama.

Ulazna selektivnost je razliita kodureaja raznih tipova i proizvoaa te otome treba voditi rauna prilikom odabiraopreme. Veu otpornost na intermodu-laciju ispoljit e ulazni sklopivi s FET,nego s bipolarnim tranzistorima. FETima prijenosnu karakteristiku kvadrati-nu i razvijat e manje opasne produkteparnih redova.

Smatra se da na ulazu prijamnikasignal bilo kojeg ometajueg odailjaane bi trebalo biti vei od eventualnogakorisnoga signala, a to je oko - 65 dBWda se izbjegne blokiranje ili krina modu-lacija, i oko - 85 dBW da se izbjegneintermodulacija. Ovim se mjeramapostie dovoljna zatita, a ostvaruje serazmakom frekvencija, fizikim razma-kom (udaljavanjem) ili kombinacijomobaju metoda.

5.1. Zatita fizikim razmakom

Uz vertikalnu polarizaciju na 2 mbandu, za spregu meu antenama odnpr. 40 dB, treba antene horizontalnoudaljiti 13 (oko 26 m) ili ih postavitivertikalno razmaknute 1.4 (oko 2.8 m).

Kod vertikalnoga razmaka, gornja ante-na mora biti tono u osi donje antene,tj. u nuli njenoga dijagrama zraenja.Minimum sprege se ustanovi mjerenjemi pomicanjem jedne od antena.

5.2. Zatita razmakom frekvencija

Krivulja ovisnosti zatite o razmakufrekvencija gotovo u potpunosti pratikrivulju selektivnosti ulaznoga sklopaprijamnika. Na slici 3. je prikazana krivu-lja za prijamnik uobiajene ulazne sele-ktivnosti.

Ako nema podatakaproizvoaa, krivulju blo-kiranja se moe snimitiprema blok shemi na slici4. Potrebna su dva signal-generatora: SG1 na rad-noj frekvenciji, a razina naulazu prijamnika, jednakedeklariranoj osjetljivosti zaomjer S+/ = dB, i SG2na frekvenciji koja je za favia ili nia od radne.Razina SG2 se poveava

dok omjer S+/ nepadne za 3 dB. Time jedefinirana toka blokira-nja. Omjer razina SG2 iSG1 izraen u dB preds-tavlja razinu blokiranja pri-jamnika.

6. Primjeri iz prakse- Na jednoj lokaciji, inae

prenapuenoj radioure-ajima bilo je oito dase antena 2 m repetitoranalazi u vrlo jakom ele-

ktromagnetskom polju2 TV i 3 FM odailjaa.Iz radoznalosti je taantena prikljuena izra-vno na irokopojasni 50

Ohma VF W-metar. Izmjerena je uku-pna snaga od 2.5 W, unatotome toantena nije bila irokopojasna. Sme-tnje bi se pojavile nakon ukljuivanjatreeg odailjaa, popodne. Ugraenje usisni filtar za band 100 MHz naulaz repetitora, ali je istodobno i antenaudaljena i zasjenjena samim objektom.

- Na lokaciji s koje je radilo nekolikorepetitora na 2-metarskom bandu biloje sve uredu, dok se nije pojavio novi

Slika 3. - Krivulja blokiranja uobiajenoga prijamnika za 2 m band

Slika 2. - Prikazani su dijagrami sprege meu antenama kada su one

razmaknute vertikalno, odnosno horizontalno.

Slika 4. - Blok sheme snimanja krivulje blokiranja

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

14/40

www.hamradio.hr14 Radio HRS - 5/2004

praktina elektronika

korisnik sa svojim repetitorom i 6 dBdkolinearkom. Smetnja bi ostajala aki kada bi se novome ureaju iskljuilonapajanju, ali bi antena ostala pri-kljuena. Produkte intermodulacijestvorene na ulazu prijamnika, koli-nearka je zraila. Fiziko udaljavanjekolinearnike nije bilo mogue i zami-jenjena je vertikalnim dipolom dobiti0 dBd. Smetnje su nestale. Naime,kolinearka je primala i dovodila naulaz prijamnika jae signale nego dipoli to upravo tolike da prodru u nelinea-rno podruje prijamnika.U krajnjem sluaju, kada nema drugo-ga izlaza, dolazi ak u obzir zabranaodailjanja jednome ureaju, dok drugiemitiraju. Metoda jest drastina i jasnoda nije primjenjiva na radiodifuzneodailjae, vesamo na repetitore kojipovremeno odailju.

- Obalna radiopostaja odailje istovre-meno s vie KV odailjaa na razliitim

frekvencijama. Odailjai su spektra-lno isti, ali su se u susjedstvu pojavileTV smetnje kojih do tada nije bilo.Temeljitim pregledom odailjakihantena i TV antenskih instalacija ususjedstvu ustanovljeno je da je uzro-nik neki vanjski izvor koji je pronaenu eljeznoj konstrukciji oblinjega plas-tenika (diodni efekt na spojevima cijeviuvuenih jedna u drugu).

Ovaj je sluaj dosta est na TV ante-nskim instalacijama koje nisu zatieneod oksidacije i ne odravaju se pravilno.

Spojevi su izvedeni razliitim metalima(oplet kabela - bakar, obujmica i vijak

eljezo, kadmizirano). Radio postaja,spektralno ista, uvijek e u tako loimantenskim instalacijama generirati har-monike. Uzrok se otklanja na strani TVantene.

Navedeno je samo nekoliko tipinihprimjera stvaranja intermodulacije ujakome polju odailjaa. Puno vei brojsmetnji odnosi se na direktne smetnje(harmonici, krina modulacija, blokiranjeprijamnika) koje se opisuju kao TVI, BCIili smetnje audio ureajima koje proi-zvode VF ureaji. Tijekom analize inter-modulacije spominjani su i neki od ovih

efekataija je ra

lamba zasebna tema.Isto tako su filtri zasebna tema, tim

vie to se stvar ne moe poopiti,budui je svaki sluaj intermodulacijestvar za sebe te se ne moe unaprijeddati recept za rjeenje. Meutim, dosada iznijeto moe posluiti kao temeljonima koji se s problemom intermodu-lacije susretnu i pokuaju ga rijeiti.

7. Primjer prorauna zatitePrijenosni repetitor za 2-metarski

band ima odailja snage 2 W i koristidva vertikalna dipola. Razmak prijamne i

odailjake frekvencije je 0.6 MHz. Kolikije potreban razmak antena po vertikali, akolika je udaljenost po horizontali?

Da se izbjegne krina modulacija iblokiranje prijamnika (to je u ovomesluaju bitno), zatita je - 65 dB u odno-su na 1 W. Odailja je snage 2 W,odnosno, 10 log 2 = 3 dB u odnosu na1 W.Ukupna potrebna zatita tada iznosi:

65 + 3 = 68 dB.Frekvencijskim razmakom veje ost-

vareno 31 dB (vidi krivulju blokiranja),

tako da je potrebno jo ostvariti fizikimrazmakom: 68 - 31 = 37 dB. Za 37 dB

oita se iz dijagrama sprege za vertikalnirazmak s/ = 1.27, a za horizontalnirazmak s/ = 9.3. Za 150 MHz valnaduljina () je 2.0 m, pa su potrebnirazmaci:

1.27 2.0 = 2.57 m vertikalno,odnosno

9.3 2.0 = 18.6 m horizontalnoDa je snaga odailjaa 10 W (10

dBW), trebalo bi razmakom ostvariti 44dB, a to daje vertikalnu separaciju od3.3 m. Razmake treba nainiti veim odproraunatih, naroito kad nije poznatakrivulja blokiranja upotrebljenoga prija-

mnika. Kako bi se umanjila sprega meuantenskim kablovima treba ih do urea-ja spustiti sa suprotnih strana stupa, ajo je bolje provui svakoga kroz svojumetalnu cijev (jedna moe biti sami stup)ili koristiti dvostruko oklopljeni kabel.

Vertikalno postavljanje antena uzajedniku os mogue je samo zaogranieni broj antena i jasno je da moradolaziti do neeljenih sprega ako se nepoduzmu jo neke (skuplje) mjere.

Postoje raunalni programi koji moguobraditi do 1000 prijamnih i 1000 odai-

ljakih frekvencija i izbaciti intermodu-lacijske produkte koji padaju u blizinuzadanih frekvencija koje se eli tititi.

Literatura:- Zentner E.: Radiokomunikacije,

Zagreb,- Funkschau 23/24/1988: Nichtlineare

Verzerungen und Rauschen in denHF- Stufen,

- PYE Telecom: MinimizingIntermodulation and BlockingEffects in VHF Radiotelephone

Systems (publ. TSP126/4, May1973),

- Hayward W. and DeMaw D.: SolideState Design,

- KATHREIN: Antenen Katalog,- Osobne biljeke autora.

Pie: eljko Jugovi, 9A2UO

Zvuni ohm-metarOpis sklopa

Mlai konstruktori esto poteu pitanjao izradi mjernih instrumenata primjerenihnjihovom znanju. Ne poseu za velikomtonou, ali vole da naprave budu jednos-tavne i brzo izvedive. Isto to ele kad jeu pitanju izbor dijelova za gradnju. Ova jed-nostavna napravica, opisana u asopisuElektor, prikladna je mlaim konstruktorima.Ohm-metar je sastavljen s minimalnim bro-jem dijelova i nije nam potreban instrument(koristimo zvunu indikaciju - zvunik od 8ohma). Jednom iscrtana skala koristi se u

svim podrujima. Napajanje koristi baterijuod 9 V, no pogodnije je rabiti mali stabi-lizirani ispravlja. Mjernih je podruja etiri:10 - 1 k, 100 - 10 k, 10 k - 1 M.Po mogunosti rabite otpornike R1....R4tonosti 1% snage ne vee od 1/4 W.

Zvuna frekvencija reda 1 kHz uvjetovanakondenzatorima C1, C2. Tiskana ploicadana je u mjerilu 1:1. Izbor materijala zaizradu nije kritian i mogue ga je nabaviti ugotovo svim trgovinama elektronikih ele-menata.

Izrada i ugaanjeNakon to se ploica obradi mehaniki

pristupa se lemljenju dijelova na istu.Materijal nije kritian niti osjetljiv na statikenapone. Prednja ploa neka bude od alumi-nija radi lake obrade. Kutija tada moebiti i od plastike. Na prednju plou ugrauje

se potenciometar (P1) s kazaljkom. Pravavrijednost potenciometra je 8 k, no zado-voljit e i potenciometar od 10 k. Ugraujese i tipka za reset kao i prekida uklju-no-iskljueno. Paljivo ugradimo utiniceili drugi zgodan nain za uvrenje izvoda

otpornika. Isto tako potrebno je ugraditi iprekida za izbor podruja mjerenja. Priuporabi ispravljaa ugrauje se i LEDkao indikacija u radu. Potenciometar P1(skala) postavite u krajnji poloaj. Potompoznati otpornik veliine izmeu 1 k i100 k umetnite u prikljunicu (Rx). Tonoko 1 kHz mora se uti u zvuniku. Jainuzvuka namjestimo s trimer potenciometromP2 kao nama najugodniju jainu. Zvunikje malih dimenzija i najpogodniji je onaj izmalih tranzistorskih radioaparata. Mjestosmjetaja odreuje veliina kutije, ali u

pravilu ga privrujemo na prednju plou.Nakon zavretka mehanikih radova i pro-vjere spojeva ukljuit emo ureaj.

Okreui potenciometar P1 priekajteda utihne tonski signal i oznaite vrijednostna skali. Kako je prava vrijednost potencio-

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

15/40

praktina elektronika

metra P1 oko 8 k, a stvarna vrijednost je10 k, pun okret potenciometra nee

zauzeti itavu skalu ve samo jedan njendio. Prelazi li vrijednost otpornika vrijednostpodruja ton e biti ujan punu vrijednostskale. Tada se prebacujemo na vie podru-je. Svako novo mjerenje zahtijeva da seureaj iskljui pa je elegantno rjeenjedodatna povratna tipka (T1) u seriji s pre-kidaem (Pr). Uz malo vjebe dobit emojednostavan ureaj za brzu provjeruotpornika kojih u amaterskoj furdi imanapretek. Za tonije mjerenje ugraditedodatnu utinicu za slualice.

MALATEHNIKAKNJINICA

Slika 2. - Ploica ohm-metra. Mjerilo 1:1 Slika 3. - Poloaj elemenata

Slika 1. - Shema jednostavnog ohm-metra

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

16/40

www.hamradio.hr16 Radio HRS - 5/2004

praktina elektronika

Konstruktorska sekcija Radiokluba

Zagreb veniz godina provodi tea-jeve za radioamatere konstruktore-poe-tnike, ali i za iskusnije ljubitelje samogra-dnji radioamaterskih ureaja i pomagala.Praenjem elektronike literature, kojeima poprilino i na naem tritu, uvijekse moe pronai poneka zanimljiva i kori-sna konstrukcija. Iako mali broj radioa-matera poetnika koristi tu literaturu, bilou radioamaterskim asopisima ili knjiga-ma domaih izdanja, treba naglasiti, dase znanje, pored praktinog rada u radi-onici, postie upravo itanjem strunihpublikacija.

U asopisu Elektor broj 267 od ou-jka 1993. naili smo na opis gradnjeinstrumenta za mjerenje kapaciteta ele-ktrolitskih kondenzatora od 10 F do100.000 F, nazvanog elko-metar(foto). Poznato je da se kapacitet malihelektrolitskih kondenzatora moe ispitatiohm-metrom, ali to nije mogue kodelektrolitskih kondenzatora velikih kapa-citivnih vrijednosti. Elko-metar to omogu-ava. U to smo se uvjerili izgradnjomdva takva instrumenta po uputama iznavedenog opisa. Gradnja nije komplici-rana, a da bude graditeljima lake, autor

je objavio i predloak za izradu tiskaneploice foto postupkom u mjerilu 1:1.

Tiskana ploica je veliine 93 x 77 mm,

ali nije minijaturna i mogu ju sastaviti gra-ditelji s manje iskustva. Nai konstru-ktori s uspjehom su izradili etiri takvainstrumenta.

Elektrina shema prikazana je na slici1. U njoj moemo uoiti da se sklopnapaja istosmjernim naponom 12 V, kojidobivamo iz stabiliziranog ispravljaa re-guliranog naponskim regulatorom 7812.Ispravljaki je most predvien za napon80 V i struju 1500 mA, a transformatordaje na sekundarnoj strani 15 V, 15 VA.Za taj instrument koritena su, poredostalih dijelova, etiri integrirana sklopa:

jedan PNP tranzistor, jedan MOS P-FETi jedan MOS N-FET. Instrument ima petmjernih opsega, a rezultat mjerenja pri-kazuje mjerni sistem 30 A. Tu se moeupotrijebiti i neki drugi mjerni sistem, npr.20 A ili 50 A, ali tada treba izvriti pri-lagoenje izmjenom jednog otpornika,to je objanjeno u opisu ugaanja.Poloaj elemenata na tiskanoj ploiciprikazan je na slici 2., a tiskana ploica umjerilu 1:1 na slici 3. Ploica je izraenafoto postupkom na jednostrano kaira-nom vitroplastu. Na njoj se nalaze sviotpornici, silicijeve diode, kondenzatori,podnoja za integrirane sklopove, tranzi-stor i MOS FET-ovi, trimer potenciome-

tar, dvostruki preklopnik sa 6 poloaja

(koristi se 5 poloaja) i ispravljaki most.Kod njega treba voditi rauna o njegovimizvodima koje treba prilagoditi, ako njihovraspored nije jednak onome na ploici.Mreni transformator nalazi se izvantiskane ploice i spaja se na prikljunamjesta ispravljakog mosta B1. Izvanploice nalaze se jo dvostruki mreniprekida, kuite s osiguraem, mrenikabel, signalna svjetlea dioda, tipka za

Piu: Vladimir Novak, 9A2NVMarijan Horn, 9A2CO

Instrument za mjerenje kapaciteta elektrolitskih kondenzatora

Elko-metar

Iz konstrukcijske sekcije Radiokluba Zagreb

OtporniciR1, R9, R18 - 10 kR2, R19 - 1 k

R3, R10, R20 - 1 MR4 - 120 kR5 - 5,6 kR6 - 6,8 kR7, R17 - 11,0 k 1%R8, R14, R16 - 1,0 k 1%R11 - 1 /1,5 W 1%R12 - 10,0 1%R13 - 100 1%R15 - 10,0 1%R21* - 26,7 1% vidi tekstR22 - 2,37 1%R23 - 560 P1 trimer potenciometar - 1 k

KondenzatoriC1, C2, C3, C4 - 1 FC5, C6, C7, C8 - 47 nFC9 - 100 nFC10 elektrolitski, stojei - 10 F 25 VC11 - 220 nFC12 elektrolitski, stojei - 2200 F 25 V

PoluvodiiD1, D2, D3, D4 Si diode -1 N 4001B1 ispravljaki most - B 80 C 1500T1 MOS FET N kanal - BUZ 41 AT2 MOS FET P kanal - BUZ 171T3 tranzistor PNP - BC 557 BIC1 - 4538IC2 - 4066

IC3 - TLC 272IC4 - LF 356IC5 - 7812

Ostalo- tiskana ploica- S1 tipka- S2 preklopnik, 2 puta 6 poloaja za

montau na ploicu- gumb za preklopnik S2- M1 instrument 30 A, klasa 2- dvostruki kip prekida- svjetlea dioda (LED), crvena- bananske utinice (crvena i crna)- transformator

Prim. 220 V, sek.15V / 15VA- kuite osiguraa- osigura100 mA- mreni kabel- pogodna metalna kutija

Slika 1. - Elko-metar, elektrina shema

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

17/40

www.hamradio.hr 17Radio HRS - 5/2004

praktina elektronika

ndenzatori i dvostruki preklopnik sa estpoloaja. MOS FET-ove T1, T2 i regula-tor napona IC5 treba preko izolacijskihpodmetaa uvrstiti na aluminijskuploicu, koja e sluiti kao mali hladnjaku sluaju da je tipka za start spojenadue vrijeme. U normalnim uvjetima jezagrijavanje tih elemenata minimalno.Otpornike i kondenzatore treba posta-vljati tako da se oznaka vrijednosti kodsvih ita u istom smjeru. Popunjenuploicu uvrstimo s dva kutnika u limenukutiju u vertikalnom poloaju tako, daosovina preklopnika proe kroz prednjuplou toliko, da na nju moemo namjesti-ti gumb s kazaljkom. Na prednju plouprivrstimo mjerni sistem, tipku za start,mreni prekida, LED te crnu i crvenubanansku utinicu. U primarnu stranumrenog transformatora ugradimo osigu-ra. Sve te dijelove poveemo s tiskanomploicom to kraim icama, kako bismoizbjegli mogue nepoeljne oscilacije.Poeljno je da mjerni sistem bude klase2, osjetljivosti 30 A te da ima linearnuskalu koja zavrava brojem 10. Ukolikoposjedujemo mjerni sistem 20 A,otpornik R21 od 26,7 k 1% treba za-mijeniti s drugim od 27 k 1%. Ako pakimamo mjerni sistem od 50 A, vrijedno-st otpornika R21 moramo izabrati takoda se kod prikljuenog ispitnog konde-nzatora od 10 F, kazaljka instrumentapoklopi s brojem 10 na njegovoj skali.

Na prednjoj ploi oznaimo poloajpreklopnika mjernih opsega od 0 to jekrajni desni poloaj (taj nije u funkciji),

a zatim u smjeru suprotnom kazaljkina satu 10 F, 100 F, 1 mF, 10 mF, i100 mF. Tako na prvom opsegu mjerimoelektrolitske kondenzatore do 10 F, nadrugom do 100 F, itd.

Ugaanje instrumenataDa bi instrument pokazivao tone

vrijednosti kapaciteta elektrolitskih kon-denzatora, treba izvriti ugaanje. Toizvedemo tako da na prikljunice Cxspojimo elektrolitski kondenzator pozna-te tone vrijednosti 10 F, a na mjernomopsegu 10 F namjestimo trimer pote-nciometar P1 tako, da kazaljka pokazujetono na broj 10 (kraj skale). Pokaziva-nje kazaljke provjerimo zatim na opsegu100 F. Time je ugaanje zavreno.Mjeriti moemo bipolarne i unipolarneelektrolitske kondenzatore. Kod mjerenjakapaciteta unipolarnih elektrolitskihkondenzatora moramo paziti na polaritet.

start, S1, mjerni sistem M1 (+ i - ) iprikljunice za kondenzator u ispitivanjuCx (+ i -). Sve sastavne dijelove mogue

je nabaviti u domaim trgovinama s ele-ktronikim materijalom. Kako bi pokazi-vanje vrijednosti kapaciteta elektrolitskogkondenzatora u ispitivanju bilo to toni-

je, pojedini otpornici, navedeni u popisumaterijala, mogu biti tolerancije do 1%.

Ugradnja dijelovaPrije postavljanja dijelova na ploicu

treba na njoj izbuiti rupicu promjera 3mm na mjestu oznaenom masno otis-nutim kruiem, za trimer potenciometarP1, kako bismo mogli s malom odvrtkomobaviti kasnije ugaanje instrumenta.Ugradnja sastavnih dijelova je jednos-tavna i nee predstavljati potekoe.Treba samo pripremiti prikljune icekomponenata kako je objanjeno u Priru-niku za radioamatere konstruktore auto-

ra Marijana Horna (Zagrebaki radioa-materski savez, 1997.) i onda krenuti uugradnju odreenim redom u odnosu navisinu elemenata: otpornici, diode, trimerpotenciometar, podnoje za integriranesklopove, keramiki kondenzatori, tranzi-stori, ispravljaki most, elektrolitski ko-

Slika 2. - Poloaj elemenata

Slika 3. - Tiskana ploica

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

18/40

www.hamradio.hr18 Radio HRS - 5/2004

praktina elektronika

Slika 1. - Shema mjernog instrumenta

Opis gradnjeU gradnji amaterskih radio ureaja

esto se susreemo s problemomugaanja titrajnih krugova, a poneki sklopzahtijeva i visoko osjetljiv mjerni ureaj.Rijetki radioamateri posjeduju dobarureaj koji je upotrebljiv i na viimfrekvencijama dovoljno osjetljiv i toan.U amaterskoj praksi najea je pomo

AVO metara sa sondom koja je graenadiskretnim elementima i pomou diodakoje slue kao detektori. No, i dalje ostajeproblem osjetljivosti istih.

Ovdje opisan instrument, viskofre-kventni volt-metar, preuzet je u temeljnojinaici iz zagrebakog BBS-a (9A4SK).

Prvi pokuaji pokazali su se dobrimapa su uinjene i neke preinake. Prilianproblem je priinjao peteroilni signalnikabel koji bi s obzirom na duljinu bio idovoljno savitljiv budui da je sama sondamalih dimenzija. Spasonosno rjeenjenaeno je u kabelu jedne od neupotre-bljivih tipkovnica. Pojaalo sonde

Pie: eljko Jugovi, 9A2UO

VF volt-metar velike osjetljivosti

Slika 2. - VF volt-metar. Mjerilo 1:1 Slika 3. - Raspored elemenata

temeljne konstrukcije. Otpornici su tole-rancije 5 %, no nije loe ugraditi one stolerancijom 1%. Snaga otpornika je 1/8W u sondi, no i u izlaznom pojaalu ne

trebaju biti vei od 1/4 W. KondenzatorC1 neka bude SMD izrade. iljak sondeneka bude to krai. Ploica sonde jepretisak originala, a ploica pojaala jevlastite izrade u Protelu.

UgaanjeUgaanje je jednostavne grae, opseg

u podruju 10 mV je neprecizan, ali to jeu amaterskoj praksi zadovoljavajue.Diode koje su upotrebljene, BAT45(radna frekvencija do 1 GHz), pokazalesu se kao najprihvatljivije rjeenje. U radukad su oba ulaza operacionog pojaala

u sondi na nuli i izlaz bi trebao biti na nuli.Obino izlaz ima par mV umjesto nule itaj napon je OFFSET napon. Neka opera-ciona pojaala imaju kompenzirani izlazpa nije potrebno dodatno ugaanje.

Ugraena, operaciona pojaala L061zahtijevaju povremeno gaanje instru-menta u nulti poloaj. Za te potrebe koris-timo ugraeni trimer potenciometar na

ploici izlaznog pojaala (P2). U kasnijojizvedbi P2 je premjeten u tijelo sonde,pri emu je prikljuni kabel postao troilni.

Ako je ovo ugaanje grubo, poveajteR5 i R6 ili stavite potenciometar manjegotpora. Pokazni instrument je osjetljivosti1 mA i zadovoljava uvjete rada. Za pogonizgraen je mali ispravlja dva puta po9 V (100 mA), stabiliziran s 7809 i 7909stabilizatorima. Mogue je koristiti i inte-grirane stabilizatore manjih snaga. Uzmalo volje, a da instrument bude preno-siv, ugradite dvije baterije koje e unekom vremenu zadovoljiti radne uvijete.

Izrada instrumenta nije posebni izazovak ni za manje iskusne konstruktore. Uprilogu se nalaze tiskane ploice koje sutemeljni dio volt-metra u mjerilu 1:1.

ugraeno je u metalni oklopvodootpornog markera promje-ra priblino 20 mm. Za prednjidio potrebno je iskoristiti znanjetokara da izradi prikladnikonini dio koji bi trebao bititeflonske izrade. Izlazno poja-alo ugraeno je u plastinukutiju u koju je ugraen i maliispravlja +9 V, -9 V. Ureaj

je tako izveden jer u radu nisuprimijeene nikakve smetnjemree. Na prednju stranu kutijeugraen je instrument i preki-da izbora podruja rada. Istotako ugraena je peteropolnaDIN utinica za mjerni kabelsonde. Za indikaciju u radurabite LED. Na stanici kutije jeotvor koji slui za timalicu priugaanju nulte toke sonde. Naslici 1. iscrtana je shema

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

19/40

www.hamradio.hr 19Radio HRS - 5/2004

praktina elektronika

Poslije AVO-metra, dip-metar je slje-dei mjerni instrument koji bi setrebao nai kod svakoga radioamatera.

Ovdje dajem opis jednostavnog dip-metra koji moete izraditi bez uobiaje-nih potekoa. Naime, idealni dip-metarmorao bi zadovoljiti ova tri zahtjeva:1) da jednolino oscilira preko cijelog

podruja,2) da nema lane dipove,3) da je osjetljiv.

Ove uvjete nije lako zadovoljiti iproizvoai dip-metara ulau velikenapore kako bi ih ostvarili. Situacija jebila bolja kada su se ovi instrumentiizraivali s elektronskim cijevima.Millenov model 90651 sedamdesetih

godina prolog stoljea bio je profesio-nalni laboratorijski standard u cijelomesvijetu. Kada su pokuali prijei natranzistore, pojavili su se probleminaznaeni u gornje tri toke, tako daim je trebalo godinu dana laboratorijskihistraivanja kako bi nainili modelusporediv s 90651. To im je konanouspjelo i taj tranzistorski model zvao se90652. On ima posebno izraeneprigunice, dok su ak pojedine tokelimenog kuita i promjenljivog konde-nzatora morali kratko spajati bakrenimtrakama, kako bi uklonili lane dipove.*

Ni drugi proizvoai nisu bili poteenislinih nevolja. Danas je u svijetu u irojprodaji uspjean model DM-4061 koji seizrauje na Taiwanu, ali ga mnogesvjetske tvrtke prodaju pod svojimimenom. Tek kada na Internetu potraitenjegovu sliku, vidite da se radi o istomemodelu. Pokriva podruje od 1.5 do 250MHz i zadovoljava gornje uvjete. Cijenamu je reda 125 eura, dakle oko 1000kuna, to i nije jeftino. Shema njegovaspoja nigdje nije objavljena.

U svom ivotu nainio sam desetakdip-metara, i osim onoga prvoga s ele-ktronskom cijevi, zapravo maginimokom EM81, davne 1960. godine, ni sjednim nisam bio zadovoljan. Kako samu ovome asopisu ve pisao o lambdaoscilatoru**, pokuao sam i taj oscilatorspojiti kao dip-metar, i bio sam ugodnoiznenaen. Dakle, ovaj dip-metarupotrebljava lambda oscilator koji simu-lira tunelsku diodu i njen negativni otpor.Po svojim svojstvima on zadovoljavagore navedene uvjete, a njegov je nedos-tatak taj to po svemu sudei ne osciliraiznad 40 MHz. Zato je opisani dip-metar

pogodan za KV amatere. Govorei onjegovoj shemi na slici 1., vidimo da ima

dva tranzistora: jedan n-FET i jedan v.f.PNP tranzistor. U ovome sluaju to suBF245 i BF506, ali mogu biti i neki drugi.

Ako zavojnicu L titrajnog kruga stavimoizmeu toaka A i B ona e oscilirati, arazina oscilacija bit e podjednaka odpoetka do kraja izabranoga podruja -naroito ako potenciometar P1 namje-stimo negdje oko sredine. Prelazeipreko podruja ne nailazimo na lanedipove, a i osjetljivost instrumentasasvim je dobra. Dioda D1 je bilo kojegav.f. tipa, germanijska ili silicijska. Ja samstavio 1N6263. Indikatorski instrumenttrebao bi biti od 50 A za puni otklonskale jer su oscilacije kod lambda oscila-tora prilino malenog napona. (Nisam

imao takav instrument, pa sam upotrije-bio jeftin indikatorski instrument osje-tljivosti 160 A te oitavam samo prvupolovicu skale.) Preklopnik S1a-S1b upozitivnom vodu napajanja je dvostrukijednostrani prekida, jer kada rabimoinstrument kao apsorpcijski valomjer,odvod (drain) FET-a bi opteretio titrajnikrug i pomaknuo njegovu rezonancijskufrekvenciju. (Trebalo mi je nekoliko satidok sam utvrdio razlog zato kao apsor-pcijski valomjer instrument loe radi.Bez prekidaa FET se ponaa kao male-ni paralelni otpornik titrajnom krugu.)

Nisam imao takav dvostruki prekida, pa

sam stavio dva jednostruka. Promjenljivikondenzator C1 je minijaturni s plasti-nom izolacijom i izvaen je iz pokva-

renog tranzistorskog prijamnika. Jednanjegova sekcija imala je 150 pF, pa samje ovdje upotrijebio.

Dip-metar sam sloio na komadualuminijskog lima debljine 1 mm, na kra-jevima savijenog pod pravim kutom -dugakom 4.5 + 16 + 4.5 cm i 7 cmirokom. Odgovarajui poklopac izraenje od aluminijskog lima debljine 0.5 mm.Na prednjoj strani ove kutije, odnosnoasije, nalazi se podnoje za zavojnice.To je podnoje kakvo se najee rabiza zvunike (tzv. crta i toka tip).Ako nemate takav konektor, moete

uzeti i obino in podnoje; meutim,utvrdio sam da takva podnoja lakogube kontakt.

S unutranje strane prednjeg zidaprivrstio sam komad kairanoga perti-naksa koji je nekada bio predvien zauniverzalnu ploicu. Umjesto togamoete staviti komad novog kairanogpertinaksa veliine 6.5 x 4 cm, a kaoizolirane prikljuke zalemiti uspravnojedan ili dva otpornika od po 10 mega-oma. Ploica je spojena sa asijomvijcima s maticom i to na shemi pred-stavlja uzemljenje. U sredini ploice

nalazi se rupa za podnoje za zavojnice.

KV lambda dip-metar

* CQ, broj 9/1971., str. 63.

** Radio HRS, broj 3, prosinac 1992. - str. 69;i broj 81-82, travanj-lipanj 2001., str. 57.

Pie: Boidar Pasari, 9A2HL

Slika 1. - KV lambda dip-metar

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

20/40

www.hamradio.hr20 Radio HRS - 5/2004

praktina elektronika

Promjenljivi kondenzator C1 postavljenje tako, da vodovi do zavojnice buduto krai. Ovdje neu dati podatke zazavojnice je to ionako niz pokuaja ipogreke i najtei dio posla. Izradiosam pet zavojnica i one pokrivaju frekve-ncije od 1.5 - 40 MHz. Plastine cijeviza zavojnice dobio sam od trcaljki zainjekcije promjera 15 mm koje sam kupiou prodavaonici medicinske opreme.(Jeftinije ete proi ako poznajete kojumedicinsku sestru, hi.) Utikai za podno-ja su ve spomenuti tipa crta-toka,kojima emo skinuti okrugli plastini tit.Sa strane imaju vijak kojim moemoprivrstiti zavojnicu. Ponite s najniomfrekvencijom, tj. 1.5 MHz (75 H, oko90 zavoja CuL ice promjera 0.2 mm).Poetak sljedeeg podruja mora sepreklapati s krajem prethodnog za oko10%. Dakako, kod viih frekvencijauzet ete deblju icu - sve do 1 mm nanajviem podruju. Zbog slabanih

oscilacija moje digitalno mjerilo frekve-ncije (counter) nije reagiralo, pa sam seza badarenje skale posluio komuni-kacijskim prijamnikom.

Kada iskljuite dip-metar, on radi kaoapsorpcijski valomjer. Dip-metar senapaja baterijicom od 9 V, koja je obu-jmicom privrena s vanjske stranekutije. LE-dioda na gornjoj ploi poka-zuje kada je dip-metar ukljuen. Ostaledetalje moete vidjeti na slikama 2. i 3.

Jo nekoliko rijei o tome kako upotri-jebiti dip-metar. On nam omoguujeizmjeriti rezonancijsku frekvenciju nekog

titrajnog kruga, i to na hladno, tj. akose taj nalazi u nekome ureaju, njegavalja iskljuiti iz struje. Pribliavanjemzavojnice dip-metra zavojnici titrajnogkruga one stupaju u meusobnu indu-ktivnu vezu i kada se njihove rezonantne

frekvencije poklope, ispitivani titrajnikrug poinje apsorbirati (tj. upijati)v.f. energiju dip-metra, pa njegov instru-ment pokazuje nagli pad v.f. napona.U engleskom se to zove dip, odaklemu i ime (slika 4A). Ako pritom znamokapacitet kondenzatora u mjerenomtitrajnom krugu, induktivnost njegovezavojnice moemo izraunati iz rezo-nantne frekvencije s pomou sljedeegobrasca:

Npr. ako je rezonantna frekvencija 10MHz, a kondenzator ima 60 pF, indu-ktivnost zavojnice iznosi:

Ako je titrajni krug nepristupaan,

moemo pokuati s pomou produnepetlje (slika 4B). Veza izmeu dip-metrai titrajnog kruga moe biti i kapacitivna,npr. ako je ovaj oklopljen u loncu. Tadaemo na noicu izvoda iz titrajnog krugazalemiti malen kondenzator od 2-5 pF(upredene dvije izolirane ice dugake 1do 3 cm), a drugi kraj jedanput omotatioko zavojnice dip-metra radi kapacitivneveze (slika 4C). Kada se radi o polu-valnom dipolu, njegovu rezonantnufrekvenciju saznat emo tako da usredinu dipola stavimo jedan zavoj injemu pribliimo dip-metar te potraimo

dip. To vrijedi i za etvrtvalnu uspravnuantenu pod uvjetom da je propisnouzemljena (slika 4D). Kada se radi okoaksijalnom kabelu, kod njega valjauzeti u raun i faktor skraenja, kojiobino iznosi 0.66. etvrtvalnomodresku izmjerit emo rezonantnufrekvenciju tako, da udaljeni kraj osta-

vimo otvorenim, a na bliski kraj zale-mimo jedan zavoj (slika 4E). Kada seradi o poluvalnoj duljini koaksijala, uda-ljeni kraj emo kratko spojiti, a na bliskikraj takoer zalemiti jedan zavoj (slika4F).

Ako je pak mjereni titrajni krug vru,(tj. oscilira u nekom oscilatoru i sl.),prebacit emo prekida na WM (wave-meter, valomjer) i s pomou apsorpcijeutvrditi priblinu frekvenciju. Kaempriblinu, jer jedina stvar koju nemoemo traiti od dip-metra je sasvimtona frekvencija. Pribliavanjem jednezavojnice drugoj mijenja se i frekvencijaoscilatora u dip-metru, pa njegovatonost ne moe biti bolja od 3-5%ni kod tvornikih ureaja. Osim toga,skala dip-metra je stisnuta, pa ne moebiti jako precizna. Ali, ako nam tatonost frekvencije nije presudna, ondadip-metar moemo iskoristiti i kaosignal-generator. Zato mnogi tvorniki

dip-metri imaju mogunost modulacijesignala. Kome se eksperimentira, moen.f. signal od oko 1000 Hz dovesti naodvod D tranzistora BF245 preko konde-nzatora od 1 F. Ako nam je pak tonafrekvencija posebno vana, tijekommjerenja sluat emo zviduk dip-metrana komunikacijskom prijamniku u blizini,koji smo prethodno namjestili na tufrekvenciju. Dobra je strana dip-metra ita to on reagira samo na osnovnu, tj.rezonantnu frekvenciju titrajnoga kruga,jer je potpuno imun na harmonikefrekvencije koje nas u nekim situacijama

mogu dovesti u zabunu.Vidimo da je dip-metar instrument

kao stvoren za radioamaterske potrebe,iako ga i profesionalci rado koriste.

Slika 4.

25300

f2 x CpFLH = (frekvencija u MHz)

25300

102 x 60L = 4.22 H

Slika 2.

Slika 3.

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

21/40

21Radio HRS - 5/2004 www.hamradio.hr

Pravila KV natjecanja

Kalendar KV natjecanjaSTUDENI 2004.

6 - 7. 11. 1200-1200 Ukrainian DX Contest CW/SSB/RTTY

13 - 14. 11. 0000-2359 Worked All Europe DX-Contest RTTY

13 - 14. 11. 1200-1200 OK/OM DX Contest CW/SSB

13 - 14. 11. 0700-1300 Japan International DX Contest SSB

20 - 21. 11. 1200-1200 LZ DX Contest CW/SSB

20 - 21. 11. 2100-0100 RSGB 1.8 MHz Contest CW

27 - 28. 11. 0000-2359 CQ WW DX Contest CW

PROSINAC 2004.

3 - 5. 12. 2200-1600 ARRL 160 Meter Contest CW

11 - 12. 12. 0000-2400 ARRL 10 meter Contest CW/SSB

18. 12. 0000-2400 OK DX RTTY Contest RTTY

18. 12. 0000-2359 RAC Canada Winter Contest CW/SSB

18 - 19. 12. 1400-1400 Croatian CW Contest CW

18 - 19. 12. 1500-1500 Stew Perry Topband Distance Challenge CW

26. 12. 0830-1059 DARC XMAS-Contest CW/SSB

minuta, ali se moe odraditi novi mnoitelj nadrugom opsegu.

U ovom natjecanju boduju se samo veze sOK/OL/OM postajama. Istu postaju se moeodraditi samo jedanput na svakom opsegu.

IzmjenaRST + redni broj koji poinje od 001.

eke i slovake postaje daju oznaku svogokruga (distrikta).

Mnoiteljieki i slovaki okruzi posebno na svakom

opsegu.

Bodovanje

Svaka veza s OK/OL/OM postajom donosi1 bod.

Konani rezultatKonani rezultat dobiva se mnoenjem

ukupnog broja QSO bodova sa svih opsega sukupnim brojem mnoitelja sa svih opsega.

SWL: svaka ispravna veza u dnevniku(datum, UTC, opseg, poz. oznakaOK/OL/OM, okrug, poz. oznaka drugepostaje u vezi) vrijedi 1 bod. Mnoitelji suOK/OL/OM okruzi.

DnevniciNatjecateljski dnevnici se vode u standard-

nom formatu.Moete vae dnevnike slati elektronikom

potom na adresu: okomdx@radioamater.cz.

Krajnji rok za slanje dnevnika je 15. prosinac.Adresa za papirnate dnevnike je:

OK-OM DX ContestRK, P.O.Box 69

11327 Praha 1CZECH REPUBLIC

Popis svih okruga nalazi se na web stranici:www.okomdx.radioamater.cz

OK-OM DX ContestDatum i vrijeme

Natjecanje organizira eki radioklub(CRC). Odrava se svake godine drugogpunog vikenda u studenom (ove godine to je13./14. studenoga).

Natjecanje poinje u subotu, u 1200 UTC,i zavrava u nedjelju, u 1200 UTC.

Frekvencije1.8 do 28 MHz bez WARC opsega.

Vrsta radaSamo CW.

Kategorije- jedan operator, svi opsezi, velika snaga,- jedan operator, jedan opseg, velika snaga,

- jedan operator, svi opsezi, mala snaga(

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

22/40

22 Radio HRS - 5/2004www.hamradio.hr

KV

Strane postaje:- veza s 9A postajama:

- 10 bodova na 1.8/3.5/7 MHz,- 6 bodova na 14/21/28 MHz,

- veza s postajama s drugoga kontinenta:- 6 bodova na 1.8/3.5/7 MHz,- 3 boda na 14/21/28 MHz,

- veza s postajama s vlastitoga kontinenta,ukljuujui i svoj DXCC-entitet:

- 2 boda na 1.8/3.5/7 MHz,

- 1 bod na 14/21/28 MHz.Mnoitelji

DXCC-entiteti i WAE-lista posebno nasvakom opsegu.

Konani rezultatKonani rezultat dobiva se mnoenjem

ukupnoga broja QSO bodova sa svih opsegas ukupnim brojem mnoitelja sa svih opsega.

SWL: Svaka razliita postaja vrijedi jedanbod po opsegu. Dnevnik mora sadravatiizmjenu od obje postaje u vezi. Mnoitelji suisti kao i gore navedeni.

DnevniciPapirnati dnevnici

Svaka dvostruka (dupla) veza u dnevnikumora biti jasno oznaena i ne donosi bodove.Vie od 2 posto neoznaenih dvostrukih vezapovlai za sobom diskvalifikaciju. Svi sudio-nici s vie od 200 veza po opsegu morajupriloiti listu raenih postaja po abecednomredu, posebno za svaki opseg (samo ako sealje log na papiru).

Dnevnici se vode na standardnim obrasci-ma sa 40 veza po stranici.

Dnevnik mora sadravati: vrijeme po UTC,pozivnu oznaku korespondenta, izmjenu RSTi rednoga broja, mnoitelje (mnoitelj oznaitisamo prvi put na pojedinom opsegu), QSObodove po vezi. Na dnu svake stranice trebabiti broj mnoitelja s te stranice, kao i zbrojQSO bodova s te stranice.

Uz svaki dnevnik treba poslati i zbrojni listkoji treba sadravati ove podatke: pozivnuoznaku, ime i prezime (ili naziv Kluba),adresu, opis ureaja i antene, obraun bodo-va, izjavu o pridravanju pravila natjecanja,potpis operatora, a za postaje s vie opera-tora popis svih operatora.

9A TOPBAND lista (raene zemlje, bez ugaenih zemalja)Poz. oznaka 160 80 40 30 20 17 15 12 10 Ukupno9A7W 152 249 306 273 325 305 328 283 310 25319A2EU 134 243 293 263 317 292 310 273 301 24269A5CY 160 211 288 241 317 292 310 282 279 23809A2TN 114 153 230 221 306 234 292 223 261 20349A2NO 90 151 255 229 298 254 293 183 263 20169A1CAL 63 183 233 169 320 221 309 202 291 19919A2F 0 165 234 166 301 260 283 224 283 19169A3JB 86 147 208 183 287 217 288 208 256 18809A3KR 73 222 216 83 257 162 214 137 217 15819A2YC 5 161 205 4 301 129 291 144 275 15159A2OM 6 43 73 0 335 171 327 47 292 12949A1CKH 0 134 163 0 262 0 223 0 225 1007

9A2RD 0 123 204 0 215 0 208 0 221 9719A5MT 51 69 182 1 179 24 206 25 189 9269A3MN 0 21 55 0 222 0 251 0 224 7739A2GA 0 34 34 0 67 0 49 0 144 328

Ova lista bit e povremeno objavljivana u asopisu. Sve dopune aljite na e-mail: 9a0hrs@hamradio.hr

Poz. oznaka MIX CW SSB

9A4A 335 3349A7C 335 276 3329A2OM 3359A2YM 3359A2EU 334 325 3289A8A 334 292 2979A7W 333 330 3329A2NA 333 327 3229A1CAL 3339A2YC 3309A3KR 330 251 3219A2RD 329

9A1CKH 3289A2F 3289A2TN 327 316 2089A2NO 325 313 3049A5CY 327 313 3149A3JB 315 274 3019A3MN 3109A6AA 254 170 2139A5MT 1919A2GA 121

9A DXCC lista(samo potvrene zemlje, bez ugaenih zemalja)

Elektroniki dnevniciPoeljni su dnevnici na disketi 3,5"

(dnevnik mora biti u Cabrillo fileu). Ako logaljete na disketi, mora biti priloen i zbrojnilist na papiru.

Svoje dnevnike moete poslati elektroni-kom potom na adresu: 9acw@hamradio.hr.Va log mora biti u Cabrillo datoteci. Vaudatoteku nazovite vaznak.log. Preporuujese uporaba raunalnih programa: N1MM i

Writelog, koji imaju module za ovo natjecan-je.

NagradePosebnim plaketama nagradit e se prvo-

plasirane postaje iz Hrvatske u kategorijamajedan operator, svi opsezi i vie operatora,kao i prvoplasirane postaje u svijetu u istimkategorijama. Neke dodatne plakete dodijelite se svjetskim, kontinentalnim i hrvatskim

pobjednicima u ostalim kategorijama, ovisnoo donatorima. Diplome e dobiti prvih 10postaja iz Hrvatske u svakoj kategoriji kao ipobjednik u svakom DXCC-entitetu u svakojkategoriji. SWL e dobiti diplome.

Sve postaje koje ispune uvjete za 9A CWdiplomu u tijeku natjecanja mogu je uz za-htjev osvojiti bez naknade. Sve 9A postajekoje odrade vie od 200 veza i poalju dne-vnik dobit e majicu HRS-a.

Rok za slanje dnevnikaRok za slanje dnevnika je 30 dana po

odranom natjecanju (vrijedi ig pote).Adresa za slanje dnevnika:

Hrvatski radioamaterski savez(za Hrvatsko CW natjecanje)

p.p. 149HR - 10002 ZAGREB

CROATIA

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

23/40

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

24/40

24 Radio HRS - 5/2004www.hamradio.hr

KV

Krajem 80-ih godina prolog stoljeapoznati radioamater Danny Eske-nazi, K7SS, iznio je ideju da se u sklopuIgara dobre volje odri i meunarodnoradioamatersko natjecanje po uzoru naslina natjecanja u tadanjem Sovjets-kom Savezu i zemljama istone Europe,koja su u to doba bila veoma popularna.Uz dosta problema, organizacijski odbornatjecanja uspio je uspjeno odraditi svojposao i natjecanje je moglo zapoeti.

Prvi WRTC odran je 1990. godine uSeattleu, u Sjedinjenim Amerikim Dra-vama. Na njemu su sudjelovale dvadeseti dvije ekipe iz cijelog svijeta, a nakonuspjeno odranog natjecanja bili su po-znati i prvi pobjednici. Redoslijed prve tri

ekipe bio je: K1AR/K1DG, W9RE/K7JA iKR0Y/KQ2M. Najbolje plasirana nea-merika ekipa bili su DL6XX/DJ6QT kojisu natjecanje zavrili na 5. mjestu.

Naravno, nakon ugodnog druenja inekoliko provedenih dana zajedno, nijebilo teko doi do zakljuka da e seWRTC odrati ponovo i postati tradicio-nalno natjecanje i pravo svjetsko prvens-tvo radioamatera.

1996. godine u San Franciscu u orga-nizaciji PVRC-a (Potomac Valley RadioClub) i NCCC-a (Northern CaliforniaContest Club) odran je drugi WRTC uz

sudjelovanje 52 ekipe. Organizacijskiodbor drugog WRTC-a predvodio je LewGordon, K4VX. Hrvatska je na ovomWRTC-u prvi puta imala svoje pred-stavnike i to u ak dvije ekipe. Emil,9A9A, i Robert, 9A3GW, inili su jednuekipu, dok je lan druge ekipe bio Ivo,9A3A, u kombinaciji s Robijem, S53R. Triprvoplasirane ekipe su ovaj puta bile u

sastavu: KR0Y (sada N5TJ)/K1TO,K4BAI/KM9P, K6LL/N2IC. U prvih desetplasiranih ekipa samo je jedna neame-rika ekipa i to u sastavu 9A3A/S53Rkoja je zavrila natjecanje na 8. mjestu.Naa druga ekipa u sastavu 9A9A/9A3GW osvojila je 42. mjesto.

Nakon dva odrana natjecanja napodruju SAD-a, doao je red i naEuropu pa je tako organizacija WRTC-a2000. godine pripala naim susjedima izSlovenije. Organizacijski odbor natjeca-nja predvodio je Tine, S50A. Po prvi putalokacije su bile opremljene u potpunostiidentinim antenama tako da su sveekipe imale gotovo identine uvjete zarad. Hrvatska je i ovdje imale predsta-

vnike i toak dvije ekipe. Emil, 9A9A, iRobert, 9A3GW, inili su jednu ekipu,

dok je druga ekipa bila u sastavu Ivo,9A3A, i Tomo, 9A2AJ. Tri prvoplasiraneekipe ovog su puta bile: N5TJ/K1TO,RA3AUU/RV1AW, K1DG/K1AR. Odnaih predstavnika 9A9A/9A3GW ekipaje natjecanje zavrila na 7. mjestu, dok jeekipa 9A3A/9A2AJ osvojila 30. mjesto.

Samo dvije godine poslije, tijekom2002. godine, odran je i etvrti WRTC,ovaj puta u Finskoj. Ponovo 52 ekipe izcijelog svijeta na identino opremljenimlokacijama odmjerile su svoje snage, a

pobjednika ekipa je po trei puta zare-dom bila u sastavu N5TJ i K1TO. Triprvoplasirane ekipe bile su: N5TJ/K1TO,RA3AUU/RV1AW i DL2CC/DL6FBL.Hrvatsku je predstavljala ekipa u sasta-vu Emil, 9A9A i Robert, 9A5E (bivi9A3GW), a natjecanje su zavrili na 14.mjestu.

Peto po redu WRTC natjecanje bit eodrano za neto vie od godinu i pol,tonije u srpnju 2006. godine, u Brazilui to u njegovu junom dijelu, u pokrajiniFlorianopolis. Na natjecanju e sudje-lovati 50 ekipa iz cijeloga svijeta, a radite s lokacija opremljenih identinim ante-nskim sustavima, uz ogranienje izlaznesnage od 100 W (kao i na svim ranijeodranim WRTC-ovima). Svaka ekipa ebiti kao i do sada sastavljena od po dvalana, a bit e joj dodijeljen i jedan sudackojemu je dunost pratiti da li je rad ekipetijekom natjecanja u skladu s pravilimaWRTC-a.

Hrvatska e takoer imati svoje preds-tavnike na ovom natjecanju, a ekipa e

po prvi puta biti izabrana na temeljupravila objavljenih upravo u ovom brojuasopisa. Naravno, postoji mogunostda e biti i vie predstavnika iz 9A nanatjecanju, budui da je mogue konkuri-rati za pozivnicu organizatora na temeljurezultata natjecanja iz prethodnihgodina.

Vie o samim pravilima natjecanja,izboru ekipa i svim drugim detaljimamogue je pronai na slubenim Internetstranicama WRTC natjecanja u Braziluna adresi: http://www.wrtc2006.com, doksu informacije o protekla dva WRTC-adostupna na adresama: http://www.

wrtc2002.org i http://wrtc2000.bit.si.Ostaje nam da naim predstavnicima

zaelimo puno uspjeha u Brazilu te davidimo da li e se ovaj puta pojaviti netkobolji od N5TJ/K1TO ekipe, dosadanjihtrostrukih pobjednika WRTC-a.

Pie: Kreimir Kovarnik, 9A5K

WRTC - svjetsko radioamatersko prvenstvo

Hrvatski radioamaterski savez ima mogunost odabratijednu ekipu koja e sudjelovati na WRTC 2006 (WORLDRADIO TRANSMITING CHAMPIONSHIP 2006) u Brazilu.

Ekipa se sastoji od dva natjecatelja.Odabir ekipe koja e predstavljati HRS izvrit e se kroz

izluno natjecanje u sklopu IARU HF Championshipa 2005.Na temelju odluke Izvrnog odbora HRS-a na 3. redovitoj

sjednici HRS-a od 12. oujka 2004., povjerenstvo za odabirekipe koja e predstavljati HRS na WRTC2006. godinedonosi

PRAVILNIKo nainu odabira ekipe

kojae je na tom natjecanju predstavljati

Odabir kandidata1.

Na izlunom natjecanju sudjelovat e pet ekipa kandidataza odlazak na WRTC.

2.Kandidati za odlazak na WRTC moraju biti hrvatski dra-

vljani i lanovi HRS-a.Kandidati za odlazak na WRTC moraju se prijaviti povjere-

nstvu za odabir ekipe i to putem popunjene prijavnice.Prijavnica e biti dostupna na web stranicama HRS-a, uasopisu Radio HRS i u uredu HRS-a. Prijavnicu je potrebnodostaviti zakljuno s 28. veljae 2005.

Ekipa se sastoji od dva lana i od jednog suca. Sudac etijekom izlunog natjecanja biti uz neku od konkurentskihekipa.

3.Povjerenstvo e na temelju prijava odabrati pet ekipa kojee sudjelovati na izlunom natjecanju.

Kriteriji za odabir ekipa su:a) Postignuti rezultati u 9A CW natjecanju 2002., 2003. i

2004. godine.

Pravila za odabir predstavnika HRS-a

na WRTC-u 2006. u Brazilu

7/22/2019 HRS Broj5 04 Web

25/40

25Radio HRS - 5/2004 www.hamradio.hr

- pobjednik u pojedinoj kategoriji dobiva onoliko bodovakoliko je bilo prijavljenih natjecatelja u toj kategoriji,

- svaki slijedei kandidat dobiva broj bodova pobjednikaumanjen za razliku prvoplasiranog i njegovog plas-mana.Primjer:Rezultat u 9A CW natjecanju 2002.

JEDAN OPERATOR, svi opsezi, mala snagaMj. Poz.oznaka QSO Moitelji Ukupno

1. 9A6XX 858 176 606 1442. 9A8W 555 155 325 5003. 9A6C 508 124 218 4884. 9A3CY 246 75 67 050

Ako su se prijavil i 9A6XX, 9A8W i 9A6C;9A6XX - 4 boda (pobjednik od ukupno 4 natjecatelja),9A8W - 3 boda (razlika prvoplasiranog i njegovog

plasmana),9A6C - 2 boda.

b) Postignuti rezultati u CQ WW DX, CQ WPX, IARU HF,EU HF natjecanjima 2002. i 2003. godine:- prvoplasirani u EU plasmanu dobiva 10 bodova,- drugoplasirani u EU plasmanu 9 bodova,- treeplasirani u EU plasmanu 8, itd.

Priznaje se rezultat u bilo kojoj kategoriji navedenih natje-canja.

Kandidatima se priznaju i rezultati postignuti kroz sudjelo-vanje u navedenim natjecanjima i u multi op kategorijama.

Bodovi se zbrajaju za oba lana ekipe.U izluno natjecanje ulazi pet ekipa koje u ukupnom zbroju

imaju najvie bodova.

4.Rad povjerenstva je javan, a rezultati e biti objavljeni

na web stranicama HRS-a i u asopisu Radio HRS, a svi prija-vljeni bit e i osobno obavijeteni.

Izluno natjecanje

5.Izluno natjecanje odrat e se u sklopu IARU HF natje-

canja 2005. god. i to:9 - 10. srpnja 2005. god., 12.00-12.00 UTC.Svaka ekipa moe raditi puna 24 sata bez prekida.

6.Sve ekipe nalazit e se u krugu od 50 kilometara.Tono mjesto odravanja izlunog natjecanja kao i tehnika

rjeenja bit e naknadno odreena i na vrijeme objavljena.

7.HRS osigurava 3 elementa tribander, iane antene za 40 i

80 m, stup visine 12 m, SWR/power metre, koaksijalni kabel,

prikljuak za napajanje ureaja.Slubeni program koji e se koristiti je WriteLog. Licencu e

osigurati HRS.Natjecatelji sami donose po dva radioureaja s priborom

(slualice, taster, mikrofon i dr.). Ureaji ne smiju imati vie od100 W izlazne snage.

Raunala mogu biti povezana u mreu.Natjecatelji mogu donijeti i priuvne ureaje.HRS osigurava prehranu za natjecatelje i suce, kao i ostale

trokove vezane uz organizaciju izlunog natjecanja.

8.Natjecatelji se moraju pridravati band plana.Frekventni opsezi na kojima se radi su: 3.5 - 7 - 14 - 21 - 28

MHz.Vrste rada su CW i SSB.Nisu dozvoljene cross mode i cross band veze.

9.U natjecanju se izmjenjuje RS/T + ITU zona (za 9A to je 28).

10.Istu stanicu mogue je odraditi po jednom na svakom bandu

i vrsti rada.

11.Nije dozvoljeno:- dogovaranje veza prije i tijekom natjecanja

(osim prebacivanja mnoitelja s banda na band),- uporaba mobitela za vrijeme natjecanja,- koritenje DX clustera,- rad na stanici (ukljuivo sluanje) 15 minuta prije

natjecanja.

12.Veze s vlastitom ITU zonom i HQ postajama donose1 bod.Veze s vlastitim kontinentom, ali drugom ITU zonom dono-

se 3 boda.Veze s drugim kontinentima donose 5 bodova.

13.Pozivne oznake bit e izvuene pola sata prije natjecanja i

bit e priopene sucima pojedinih ekipa.

Pozivne oznake bite iz se