Hrvatiu 2. polovici 19. stoljeća

Novi apsolutizam

• 1851.- ukinut oktroirani ustav (“Hrvatima nagrada, Mađarima kazna”)

• 1851.-1860. – neoapsolutizam ili Bachov apsolutizam

Provodi se cenzura Ukidaju se građanske slobode, sloboda tiska i sastajanja Ukinut Hrvatski sabor i Bansko vijeće Zabranjen hrvatski jezik, zabranjeno isticanje hrv. simbola,a u

uprave i škole uveden njemački Njemci, Česi, Slovenci… i oni koji poznaju njemački jezik preuzimaju

poslove u upravi –narod ih zove “Bachovi husari”

• 60.ih godina apsolutizam oslabio zbog austrijskih poraza u ratovima

• 1860. Listopadskom diplomom car vraća ustavno stanje u državu

• 1861. Veljačkim patentom uveden je centralizam, a državom upravlja Carevinsko vijeće iz Beča

Hrvatski sabor 1861.

• Sabor se sastao da odredi kakvi će biti budući odnosi Hrvatske prema Austriji i prema Ugarskoj

• Zastupnici su iznijeli tri različita stajališta – ona postaju osnova formiranja prvih političkih stranaka i njihovih ideologija

• unionisti Unionistička stranka, Julije Janković, Levin Rauch, mađaronska

politika zalažu se za bezuvjetnu uniju s Ugarskom

• narodnjaci Narodna stranka, J.J.Strossmayer, Franjo Rački zalažu se za uspostavu odnosa s Ugarskom u realnu uniju uz uvjet

da Ugarska prizna Hrvatskoj samostalnost i teritorijalnu cjelovitost

hrvatskih zemalja

• pravaši Stranka prava, Ante Starčević, Eugen Kvaternik zahtijevaju potpunu samostalnost Hrvatske (“ni za Beč, ni za Peštu”) utemeljili pravašku ideologiju, A.Starčević upozorava na hrvatsko

povijesno pravo i kontinuitet hrvatske državnosti

• Kao konačni zaključak sabora prihvaćen je prijedlog narodnjaka (42. članak)

• Kako Hrvatski sabor nije donio odluku o uspostavi zajedničkih poslova s Austrijom, car je raspustio Hrvatski sabor

Hrvatsko-ugarska nagodba, 1868.

• 1867. sklopljena je Austro-Ugarska nagodba

• Monarhija je podijeljena na zemlje krune sv. Stjepana i Carevinu Austriju

• Ugarskoj je prepušteno da uredi svoje odnose s nemađarskim narodima u svom dijelu monarhije

• Ban Levin Rauch predvodi delegaciju za pregovore s Mađarima

• Nagodbom su uređeni odnosi između Hrvatske i Ugarske:Prihvaća se cjelovitost hrvatskih zemaljaHrvatska dobiva samostalnost u unutarnjim

poslovima, sudstvu, školstvu, vjeriSlužbeni jezik u tim poslovima je hrvatskiZajednički poslovi su: financije i gospodarstvo

(banke, promet, industrija….)Ban ne smije biti vojnik; predlaže ga mađarska

vlada, a potvrđuje ga bečki dvor“riječka krpica” – Nagodbi naknadno prilijepljen

dodatak kojim je Rijeka s Kotarom pripojena Ugarskoj

Rakovička buna, 1871.

• Mnogi političari u Hrvatskoj nezadovoljni su Nagodbom• 1871. godine Eugen Kvaternik podigao je bunu u

Rakovici (Vojna krajina) • Ustankom protiv vlasti u dva carstva (Austro-Ugarsko i

Tursko) želio je stvoriti slobodnu i neovisnu hrvatsku državu

• Kvaternik je proglasio prvu samostalnu hrvatsku vladu i imenovao ministre

• Austro-ugarska vojska je brzo reagirala, došlo je do izdaje, Kvaternik je dočekan u zasjedi i ubijen, a mnogi zavjerenici su uhićeni i osuđeni na smrt

• Vlasti su zabranile Stranku prava, i proganjale mnoge pravaše (Starčević uhićen iako nije sudjelovao u ustanku)

Revizija nagodbe, 1873.

• Zbog sve većeg jačanja dualizma i pritiska Mađara, narodnjaci su pristali na pregovore i pomirenje između Hrvatske i Ugarske

• 1873. godine izvršena je preinaka u financijama (umjesto 55% prihoda Hrvatska je morala u zajedničku blagajnu plaćati 45 % prihoda)

Banovanje Ivana Mažuranića, 1873.- 1880.

• Prilike u Hrvatskoj zahtijevale su modernizaciju u upravi, sudstvu i školstvu

• Za bana je imenovan Ivan Mažuranić, koji se već od ranije istakao liberalnim idejama

• Bio je prvi ban neplemićkog podrijetla- “ban pučanin”

• Provodio je reforme uz pomoć Narodne stranke koja se u to vrijeme nalazila na vlasti

Mažuranićeve reforme:

Odijeljena uprava od sudstvaBan postaje odgovoran Hrvatskom saboruUvedene građanske slobode (tiska, okupljanja…)Uvedeno obavezno četverogodišnje pučko (osnovno)

školovanjeŠkolstvo odvojeno od crkveOtvoreno Sveučilište u Zagrebu (1874.) s tri fakulteta

(Teološki, Pravni, Filozofski)Potaknut rad JAZUPotaknuta kulturna djelatnost (osnivanje društva

pravnika, arheologa…, rad časopisa Vijenac, izdavačka djelatnost Matice ilirske, razvoj sportskih aktivnosti – Hrvatski sokol, itd.)

• 1875. g. izbio je ustanak u BiH, ban Mažuranić i hrvatska javnost podržavaju ustanak i pomažu izbjeglicama, no razočarani su nakon što je na Berlinskom kongresu AU dobila pravo na okupaciju BiH

• Ugarska vlada sputavala je modernizaciju Hrvatske i jačala mađarizaciju

• 1880. Mažuranić je podnio ostavku, pa se nakon toga posvetio književnom i znanstvenom radu

Ukidanje Vojne krajine, 1881.

• Pitanje razvojačenja Vojne krajine postavljeno već puno ranije,

• Carskim ukazom Krajina je razvojačena tek je 1881.

• Ban i Sabor preuzeli su upravu nad Krajinom

Protumađarski pokret, 1883.• Za vrijeme Mažuranićevog nasljednika unionista

Ladislava Pejačevića pojačana je mađarizacija• Mađarski jezik nametnut je na željeznicama, u

pošti i uredima• Na zgradama financijskih uprava u Zagrebu

pojavili su se uz hrvatske i natpisi na mađarskom jeziku

• 1883. izbijaju nemiri protiv dvojezičnih grbova koji prerastaju u protumađarski pokret

• Dvojezični grbovi zamijenjeni su “nijemim grbovima” bez natpisa, a Mađari su Hrvatima nametnuli novoga bana

Deveto čudo svijeta ili Hrvatsko-ugarska nagodba u teoriji

Banovanje Khuena Hedervarya1883. – 1903.

• Postavljanjem novog bana Mađari su nastojali što više podčiniti Hrvatsku i pretvoriti je u pokrajinu koju bi lako gospodarski iskorištavali• Željezničke pruge su se nalazile pod

kontrolom Mađara, nameti za prijevoz robe između hrvatskih gradova bili su puno veći nego između Mađarske i Hrvatske

• Službeni jezik na željeznici je bio mađarski

• Na izborima 1884. pobijedila je Narodna stranka, no Khuen Hedervary je uskoro uspio ubaciti svoje pristalice u tu stranku (oportunizam)

• Zbog priklanjanja dijela narodnjaka (Iso Kršnjavi) Khuenovoj politici došlo je do podjele u Narodnoj stranci, pa je osnovana Neodvisna narodna stranka, a njeni su članovi po novinama “Obzor” nazvani obzoraši

• Khuen se koristio politikom podmićivanja, zastrašivanja i falsificiranja izbornih rezultata

• 1895. – na otvaranje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu došao je car Franjo Josip II.

• Carev dolazak iskoristili su zagrebački studenti da iskažu svoje nezadovoljstvo

• Grupa studenata na čelu sa Stjepanom Radićem spalila je mađarsku zastavu na Jelačićevu trgu

• Sudionici tog čina osuđeni su i izbačeni su sa Sveučilišta

• Školovanje su nastavili u Pragu gdje su došli pod utjecaj češkog profesora prava Tomaša Masaryka

Izidor Kršnjavi Zgrada HNK

Svečani doček cara Franje Josipa I. pred Banskim dvorima

Pokret 1903.• Nagomilalo se nezadovoljstvo zbog Khuenovog

režima• U Zagrebu i drugim gradovima organizirane su

javne skupštine sa zahtjevima po građanskim slobodama i financijskoj samostalnosti Hrvatske

• Khuen je zabranio demonstracije, a na nezadovoljne seljake u Zaprešiću poslao vojsku koja je pucala u njih

• Pokret su podržali Hrvati izvan Banske Hrvatske, a o zbivanjima je pisao i europski tisak

• Khuen je premješten iz Hrvatske i postavljen za ministra predsjednika ugarske vlade

Vojska na Jelačićevu trgu

Politički pokreti i stranke u Hrvatskoj početkom 20.st.

• Protumađarski pokret iz 1903. je potakao je razvoj političkog života, te su nastale nove političke stranke

• Stranka prava (domovinaši, osnovana 1895.) i Neodvisna narodna stranka stopile su se u Hrvatsku stranku prava. Čista stranka prava (frankovci, 1895.) nastavila je samostalno djelovati.

• 1904. osnovana je Hrvatska pučka seljačka stranka – braća Antun i Stjepan Radić

• Politički program stranke:– opće pravo glasa– što veća uloga seljaštva u političkom životu– poštivanje građanskih prava– veću samostalnost za Hrvatsku– ujedinjenje hrvatskih zemalja i federalizacija

Monarhije

• Pokrenuli časopis Dom da bi obrazovali seljake

Politika “novog kursa”

• Hrvatski političari u Dalmaciji nezadovoljni politikom Austrije reagirali su na zbivanja u Banskoj Hrvatskoj 1903. i tada su kreirali politiku “novog kursa”

• Politiku su predvodili Ante Trumbić i Frano Supilo

• Osmislili su da treba stvoriti savez s mađarskom oporbom koju je predvodio Ferenz Kossuth

• Zalažu se za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom• Supilo i Trumbić uspjeli su u Rijeci okupiti gotovo

sve vodeće političare (osim pripadnika Čiste stranke prava) te je u jesen 1905. potpisana Riječka rezolucija, kojom je podržan zahtjev mađarske opozicije za potpunu nezavisnost Ugarske

• Zauzvrat je traženo da se dopusti ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom, da se uvede sloboda tiska i sastajanja, te ukine mađaronski režim

• Taj je program privukao i srpske političare u Dalmaciji pa je nakon dva tjedna potpisana i Zadarska rezolucija

• Suradnja srpskih i hrvatskih političara dovela je 1905. do stvaranja nove političke stranke Hrvatsko-srpske koalicije

• Koalicija je pobijedila na izborima 1906., i do sloma Austro-Ugarske Monarhije bila je najjača stranka u Hrvatskoj

• Međutim mađarska oporba je uskoro odustala od zahtjeva za nezavisnost Ugarske i priklonile se dualističkoj politici, pa je Hrvatsko-srpska koalicija prekinula suradnju s Mađarima

Veleizdajnički proces 1908. i Friedjungov proces 1909.

• Aneksija BiH obilježila je političke događaje u Hrvatskoj

• Dvor je suradnju Srba i Hrvata smatrao velikom opasnošću te je na različite načine progonio Koaliciju

• Na Veleizdajničkom procesu u Zagrebu optužena su 53 Srbina za suradnju sa Srbijom u cilju rušenja Monarhije

• Friedjungov proces u Beču bio je usmjeren protiv najutjecajnijeg političara Koalicije – Frana Supila

• U oba se slučaja falsificiranim dokumentima Koaliciju prikazivalo kao stranku koja zastupa interese Kraljevine Srbije

• Iako je nevinost Koalicije dokazana stranka je onemogućena u radu, Frano Supilo se povukao, a njegovo mjesto preuzima Svetozar Pribičević

• Koalicija počinje voditi oportunističku politiku

Hrvatska uoči 1. svjetskog rata

• Ove situacije utjecale su na pojavu radikalnih mišljenja među mladim ljudima, pa izlaz nalaze u atentatima (anarhizam)

• 1912. ban Slavko Cuvaj uvodi komesarijat i ukida ustavne slobode

• na taj događaj reagira se štrajkovima i atentatima:– Luka Jukić pokušava atentat na Cuvaja– Stjepan Dojčić pokušava atentat na bana

Ivana Skerlecza (1913.g.)

ZAKLJUČAK:

• Hrvatske zemlje neujedinjene• veliki val iseljavanja u prekomorske zemlje (najviše u

SAD)• ne postoji jasna politička orijentacija o hrvatskom pitanju• nedostaje autoritet (vođa) koji bi imao jasnu viziju i u

politici preuzeo vodstvo• nedosljednost u političkom životu, oportunizam• previše političkih stranaka• nepripremljenost na sudbonosne trenutke