Izdvajamo...

Hrvatskavodoprivreda

ZAGREB I SRPANJ/RUJAN 2019. I BROJ 228 I GODIŠTE XXVII. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

228

Hrvatska vodoprivreda

143. godina organiziranoga upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj

Tema broja

Intervju s generalnim direktorom Hrvatskih vodaNovosti koje donosi paket vodnih zakonaKlimatske promjene i upravljanje rizicima

Povijest ∑ Sliv rijeke Vuke nekad i danas

Usluge ekosustava u integralnom upravljanju vodama

EU projekt aglomeracije Plitvička jezera

Klizišta u HrvatskojPopis praćenja (Watch list)

ZVONIMIR PINTARIĆ

Zvonimir Pintarić rođen je 6. travnja 1945. u Novom Sadu. Danas, kao aktivni umirovljenik, živi u Osijeku u koji se doselio 1956. godine. Iako mu je crtanje velika strast i njime se bavi od najranijeg djetinjstva, život ga je usmjerio prema drugom području te je nakon završetka građevinskog fakulteta cijeli svoj radni staž proveo na poslovima vodoprivrede. To ga nije spriječilo da se i dalje bavi likovnim stvaralaštvom tražeći motive u prirodi te njegovim najdražim temama ∑ pejzažima i vodi, a s kojima se svakodnevno susretao na svom poslu. Poseban utjecaj na njegovu sklonost prema likovnom stvaralaštvu imali su akademski slikari Nada Pivac u osnovnoj i Ivan Heil u srednjoj školi. Tijekom 1986. susreće se s osječkom likovnom udrugom Likar, čiji član postaje već sljedeće godine i započinje stvarati mnoga djela. Od tada je imao 14 samostalnih izložbi, sudjelovao je u 22 zajedničke izložbe, bio je organizator i sudionik likovnih kolonija Gorjani (1994.), Poljoprivredni institut Osijek (1999., dva puta), donorske kolonije u Osijeku (2001.) i kolonije u Lovasu (2001. i 2002.). Radove slika u tehnici pastel (suhi i voštani), snažnog kolorita i impresije, duboko osjećajući i naglašavajući dominantne motive pejzaža i vode. Svoju strastvenu ljubav prema prirodi i likovnom stvaralaštvu opisuje riječima: ≈Stvarajući svoje slike uvijek ću uzimati trenutke života neke vode, nadajući se iskreno da je ostalo dovoljno za ljude koji žive nizvodno!√.

organiziranoga upravljanja vodama u Hrvatskoj

143. g o d i n a

Dan Hrvatskih voda 2019.

HRVATSKE VODE

Poštovani čitatelji,često podignuti pogledi stanovnika diljem Hrvatske prema ≈sivom√ nebu, obilježili su ovogodišnji lipanj i srpanj, donoseći svima strepnje u ishode ≈darova√ s neba, koji bi nam mogli prouzročiti štete. Pljuskovi, morski tsunamiji, orkanski vjetrovi i led, obišli su gotovo cijelu Lijepu našu ostav-ljajući za sobom porušene i oštećene krovove, poplavljene podrume i ulice, opustošena polja i vrtove, tužna i iznenađena lica stanovnika, oso-bito poljoprivrednika. Led veličine oraha, loptice za stolni tenis ili šake! Nevjerojatnim se čini kako je iz onih naizgled rastresitih oblaka koji tako lagano ≈plove√ nebom, moglo na tlo pasti tako nešto teško i veliko po-put ≈ubojitih√ kugli leda. Oko vode, te čudesne tekućine, isprepliću se i otkrivaju i druge nevjerojatne činjenice, koje se ne uklapaju u već po-stavljena pravila i svojstva tvari. Tako su mnoga znanstvena istraživanja pokazala kako će se topla voda prije zalediti nego hladna, iako za to nema još uvijek pravog znanstvenog obrazloženja. Još nevjerojatnim se čine transformacije vode pri smrzavanju na minus 120 ºC kada postaje rastezljiva, dok se na minus 135 ºC pretvara u tzv. staklenu vodu u kojoj nema kristalne strukture (kao u staklu). Zahvaljujući ≈nenormalnom√ ponašanju vode čija se gustoća smanjuje hlađenjem ispod 0 ºC, led pluta na vodi štiteći ju od daljnjeg smrzavanja, osiguravajući tako život mnogim bićima ispod leda. Zbog misterioznih svojstava vode u superohlađenom području, između određenih temperatura čak nije moguće provesti eksperimente, pa su takvo područje znanstvenici nazvali ≈ničija zemlja√. Kada govorimo o Zemlji i vodi te ži-vom svijetu, svi znamo kako bez nje ne bismo mogli opstati. Pa iako još uvijek ne znamo pouzdan odgovor o porijeklu vode na Zemlji, pouzdano se zna kako je voda najjednostavniji spoj dva najreaktivnija elementa u Svemiru ∑ vodika i kisika. Najnovija istraživanja dokazuju kako je dio vode na Zemlji stariji od našeg Sunca i bio je prisutan u prostoru prije formiranja Zemlje. Ovo otkriće nam daje nadu za mogući pronalazak sličnih oblika života i u nekim drugim planetarnim sustavima, jer voda je ključni element života. O vezi čovjekovog života i vode svjedoče mnogi povijesni tragovi diljem svijeta, ostatci ≈projekata√ kojima je čovjek nastojao ukrotiti snagu vode i iskoristiti njenu ≈životnu moć√ za svoju do-brobit. Tako i na prostoru današnje Hrvatske možemo pronaći povijesne tragove i zapise koji ukazuju na organiziranje zajednica u stvaranju što povoljnijih uvjeta života u okruženju vode.

Slijedom povijesnih zapisa, 7. rujna ove godine obilježavamo 143. godinu organiziranoga upravljanja vodama u Hr-vatskoj. Toga dana davne 1876. godine, osnovano je ≈Družtvo za regulaciju rieke Vuke√ s nadbiskupom J. J. Stro-ssmayerom na čelu, koje je imalo zadaću izraditi cjeloviti projekt isušivanja i korištenja močvare Palače kod Osijeka. Od tada do danas vodno gospodarstvo Hrvatske prošlo je kroz mnoga povijesna i društvena razdoblja, mijenjajući svoju strukturu i organizaciju, kako bi u najboljoj mjeri očuvalo vodno bogatstvo Hrvatske. Promjene i poboljšanja u procesu integralnog upravljanja vodama, vodno gospodarstvo doživljava i danas, o čemu svjedoči novi paket vodnih zakona, čije najvažnije izmjene je za novi broj časopisa predstavila pomoćnica ministra za vodno gospodarstvo i zaštitu mora Elizabeta Kos, dipl. ing. O najaktualnijim temama i projektima vodnoga gospodarstva saznali smo iz razgovora s generalnim direktorom Hrvatskih voda, mr. sc. Zoranom Đurokovićem. Prisjećajući se osnivanja jedne od prvih vodnih organizacija na prostorima Hrvatske, predstavili smo mali sliv rijeke Vuke, nekada i danas. Upravljanje vodama složen je proces koji zahtijeva uključivanje svih dionika, pa je stoga suradnja raznih sektora i organizacija od izuzetne važnosti za uspješnost ovog posla. Suradnja s DHMZ-om, projekti Rainman i AMIIGA, suradnja s DUZS-om, HGSS-om, regio-nalnim i lokalnim jedinicama, sektorom zaštite prirode, obrazovnim agencijama AZOO i ASOO te mnogim znanstvenim i nevladinim udruženjima, samo su primjeri svakodnevnih aktivnosti vodnoga gospodarstva koje smo predstavili u ovom prigodnom broju časopisa. Ekološki aspekt upravljanja vodama, racionalno korištenje i recikliranje voda te vred-novanje i integriranje usluga ekosustava u planove upravljanja, značajan je napredak u očuvanju voda i okoliša. Tomu doprinose i primjeri dobre prakse predstavljeni člancima s temom upotrebe kišnice u zgradama i proučavanja urbanih vodnih sustava. Uz kvalitetan monitoring voda, praćenje popisa i novih spoznaja o onečišćujućim tvarima, donijet će se i kvalitetne mjere zaštite voda te unaprijediti upravljanje vodama.

Uz slike veselih i razigranih mališana na koje, kroz igru i zabavu u druženju s Hrvojem, prenosimo spoznaje o ≈čudesnoj vodi√ te sabrano znanje i iskustvo prošlih i sadašnjih generacija djelatnika vodnoga gospodarstva, završavamo ovaj prigodni broj s čestitkom svim čitateljima, partnerima i djelatnicima vodnoga gospodarstva povodom obilježavanja 143. godine organiziranoga upravljanja u Republici Hrvatskoj! Vaša urednica

I 2 I

HRVATSKE VODE

Hrvatskavodoprivreda

INFORMATIVNO-STRUČNI ČASOPIS HRVATSKIH VODA

Izdavač:

HRVATSKE VODE, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Za izdavača:

Mr. sc. Zoran Đuroković, dipl. ing. građ.

Glavna i odgovorna urednica:

Marija Vizner, dipl. ing. agr. I E marija.vizner@voda.hr

Uredništvo:

Dinko Polić, dipl. ing. građ.

Fani Bojanić, dipl. ing. građ.

Doc. dr. sc. Danko Holjević, dipl. ing. građ.

Mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

Dr. Ing. Zijah Mahmutspahić, dipl. ing. grad.

Dr. sc. Siniša Širac, dipl. ing. kem.

Doc. dr. sc. Danko Biondić, dipl. ing. građ.

Mr. sc. Sanja Barbalić, dipl. ing. građ.

Dr. sc. Mara Pavelić

Dr. sc. Marijan Babić

Stjepan Kamber, mag. ing. aedif.

Nedjeljko Šimundić, dipl. ing. građ.

Helena Iveković, dipl. iur.

Robert Kartelo, dipl. ing. građ.

Marinko Galiot, dipl. ing. građ.

Dr. sc. Matija Franković, mag. ing. biol.

Andreja Ribarić, dipl. ing. agr.

Uredništvo se ne mora nužno slagati s mišljenjem autora.

Ništa što je objavljeno u časopisu ne smije se ni u kojem obliku

reproducirati bez pisanog odobrenja uredništva.

Ovitak:

Marinko Babić

Dizajn:

Milivoj Milić

Tisak:

Intergrafika TTŽ, Zagreb

Naklada:

2.500 primjeraka

Dobitnik Priznanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja RH za

dostignuća na području informiranja i obrazovanja za okoliš.

Dobitnik nagrade Nobiliska 2003. za domete u publiciranju ekoloških tema.

Dobitnik Priznanja Dravski čon 2007. za medijsku suradnju na promociji

Drave.

INFORMATIVNO-STRUČNI ČASOPIS HRVATSKIH VODA

Izdavač:

HRVATSKE VODE, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Za izdavača:

Mr. sc. Zoran Đuroković, dipl. ing. građ.

Glavna i odgovorna urednica:

Marija Vizner, dipl. ing. agr. I E marija.vizner@voda.hr

Uredništvo:

Valentin Dujmović, mag.oecol.

Davor Vukmirić, dipl.ing.bioteh.

Dinko Polić, dipl. ing. građ.

Dr. sc. Siniša Širac, dipl. ing. kem.

Doc. dr. sc. Danko Biondić, dipl. ing. građ.

Mr. sc. Sanja Barbalić, dipl. ing. građ.

Dr. sc. Mara Pavelić, dipl. ing.

Sanda Kolarić-Buconjić, dipl. Ing. građ.

Marko Veselčić, dipl. ing. građ., univ. spec. oecoing.

Kristina Buljubašić, dipl. nov.

Nevena Gabor, dipl. ing. građ.

Robert Kartelo, dipl. ing. građ.

Marinko Galiot, dipl. ing. građ.

Ivan Kolovrat, dipl. ing. građ.

Đino Zmijarević, dipl. ing. agr.

Dr. sc. Draženka Stipaničev, dipl. ing. biol.

Uredništvo se ne mora nužno slagati s mišljenjem autora.

Ništa što je objavljeno u časopisu ne smije se ni u kojem obliku

reproducirati bez pisanog odobrenja uredništva.

Ovitak:

Marija Tomas

Dizajn:

Milivoj Milić

Tisak:

Intergrafika TTŽ, Zagreb

Naklada:

2.500 primjeraka

Dobitnik Priznanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja RH za

dostignuća na području informiranja i obrazovanja za okoliš.

Dobitnik nagrade Nobiliska 2003. za domete u publiciranju ekoloških tema.

Dobitnik Priznanja Dravski čon 2007. za medijsku suradnju na promociji

Drave.

Hrvatskavodoprivreda

4 Intervju s generalnim direktorom Hrvatskih voda

10 Novosti koje donosi paket vodnih zakona

16 Sliv rijeke Vuke nekad i danas

21 Podrška Državnog hidrometeorološkog zavoda

planskom upravljanju vodama

27 Klimatske promjene i upravljanje rizicima

31 Projekt RAINMAN

34 Klizišta u Hrvatskoj

36 Sanacija brane Petnja u suglasju s prirodom

40 EU projekti: VGO srednja i donja Sava ∑ VGO

Mura i gornja Drava

44 EU projekt aglomeracije Plitvička jezera

49 Izgradnja sustava navodnjavanja sredstvima

Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni

razvoj

52 Popis praćenja (Watch List)

56 Lijekovi u površinskim vodama

60 Projekt AMIIGA

64 Urbani vodni sustav u funkciji zaštite okoliša

HR

VA

TS

KA

VO

DO

PR

IVR

ED

A I

BR

OJ

22

8 I

SR

PA

NJ

/RU

JA

N 2

01

9.

HR

VA

TS

KA

VO

DO

PR

IVR

ED

AI

BR

OJ

22

8I

SR

PA

NJ

/RU

JA

N 2

01

9.

Sa

drž

aj

I 3 I

69 Upotreba kišnice u zgradama

72 FRISCO 2.1 ∑ početak radova na

brani Vonarje

Započeli radovi na modernizaciji

lijevoobalnih savskih nasipa

73 Vlada podupire vodne projekte u

Sisačko-moslavačkoj županiji

74 Sufinanciranje 11 komunalnih

projekata

75 Rješavanje pitanja obrane od poplava

karlovačkog i sisačkog područja

76 Potpisani ugovori za EU projekt

aglomeracije Zadar ∑ Petrčane

Potpisani ugovori o sufinanciranju

sanacije klizišta

77 U Vukovaru obilježen Međunarodni

dan Dunava

Osječko-baranjskoj poljoprivredi 17

milijuna kuna za navodnjavanje

78 Uspješno završen međunarodni

projekt FRISCO1

Konferencija o vodnom gospodarstvu

“VODE 2019”

79 Plave zastave dobilo 95 plaža i 27

marina

80 Brojna nevremena izazvala jake

oborine, tuču i poplave

81 Obilježen 70. rođendan NP Plitvička

jezera

83 Predstavljanje projekta “Jadro ∑

izvor života”

UNESCO proglasio novi geopark u

Hrvatskoj

84 Hrvatska od lipnja živi na ekološki

dug

Velika eko-akcija čišćenja u

Savudrijskoj vali

85 Akcija čišćenja podmorja riječke

luke

86 Obilježavanje Europskog tjedna

održivog razvoja u Slavonskom

Brodu

88 Završen prvi dio ciklusa ovogodišnje

edukacije najmlađih

92 Računanje prirodnog kapitala kao

potpora kreiranju europskih politika

95 Potencijal usluga ekosustava u

integralnom upravljanju vodama

99 Vodno gospodarstvo i zaštita prirode

∑ zajedničko očuvanje vodenih

ekosustava

103 Međusektorska suradnja u odgoju i

obrazovanju za okoliš

106 Simfonija vode Plitvičkih jezera

108 Publikacije

110 Obavijesti

Foto: Neven Klauznicer

I 4 I

HRVATSKE VODE I Intervju s generalnim direktorom Hrvatskih voda

Ove godine obilježava se 143. godina

organiziranog upravljanja vodama u

Republici Hrvatskoj. Je li vodno gos-

podarstvo danas slijedi svoju tradiciju

brižnog gospodara kroz upravljanje

vodnim resursom Hrvatske i je li ono

ugroženo globalnim trendovima vod-

nih kriza i klimatskih promjena?

Hrvatska se ubraja u skupinu zemalja bogatih

vodom i raspolaže dovoljnim količinama vode

za svoje potrebe. Pri tome uvijek treba imati na

umu da prosjek čine velike količine vode koje

protiču Dunavom, Savom, Dravom i drugim

našim velikim rijekama, ali isto tako i skromni

vodni resursi na jadranskim otocima što znači

da nejednolika prostorna i vremenska raspo-

ređenost, kako površinskih tako i podzemnih

voda, nalaže sustavno i održivo gospodarenje

tim resursima.

Na području Hrvatske organizirano gospodare-

nje vodama, utemeljeno na uređenom vodnom

pravu, uspostavlja se 1876. godine u Osijeku

osnivanjem Društva za regulaciju rijeke Vuke

s biskupom Strossmayerom na čelu. Tijekom

vremena mijenjali su se sadržaj i način vodno-

gospodarskog djelovanja, ovisno o političkim

prilikama i dominantnim društveno-gospodar-

Intervju povodom 143 godine organiziranoga upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj

mr. sc. Zoran Đuroković,

dipl. ing. građ.

Generalni direktor Hrvatskih

voda

I 5 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

skim problemima određenoga razdoblja. Na

početku je prevladavala zaštita od velikih voda

i uređenje režima voda na poljoprivredno vrijed-

nim površinama. Slijedilo je intenzivnije anga-

žiranje na korištenju voda i vodnih snaga (prvi

moderni vodovodi u drugoj polovici 19. stoljeća,

prva hidroelektrana 1895. godine, prva velika

ribnjačarstva početkom 20. stoljeća). Urbaniza-

cijom i razvojem industrije i turizma na značenju

dobivaju komunalne vodne usluge (javna vodo-

opskrba i odvodnja) i zaštita kakvoće voda.

U posljednje se vrijeme zbog evidentnih klimat-

skih promjena, učestalo bilježe pojave ekstre-

mnih velikih i malih voda u našim rijekama. Po-

plave i suše kao njihove posljedice svuda su u

svijetu, pa tako i u Hrvatskoj sve češće, intenziv-

nije i opasnije. Ne mogu se spriječiti, ali se po-

duzimanjem učinkovitih preventivnih i operativnih

mjera njihove štetne posljedice mogu značajno

ublažiti. Hrvatska ima dugu tradiciju i velika isku-

stva u zaštiti od poplava i drugih oblika štetnog

djelovanja voda, a njenim stručnjacima različitih

profila koji se bave ili će se u budućnosti baviti

takvim poslovima predstoje veliki izazovi zbog

stalnog intenziviranja hidroloških ekstrema.

Održivo upravljanje vodnim režimom na temelju

usklađenih zahtjeva različitih korisnika voda i ze-

mljišta stalna je zadaća vodnoga gospodarstva

koja u uvjetima klimatskih promjena postaje sve

zahtjevnija. Za razliku od ranijeg uređenja voda

zasnovanog na lokalnim regulacijama riječnih

korita, danas se primjenom različitih građevin-

skih i negrađevinskih mjera nastoje regulirati

vodni režimi na čitavim slivovima, uzimajući u

obzir ne samo potrebe i zahtjeve različitih kori-

snika voda i zemljišta, nego i potrebe za posti-

zanjem dobrog stanja voda prema zahtjevima

europskog vodnog zakonodavstva.

Vodno gospodarstvo u Hrvatskoj dakle slije-

di i sustavno unaprjeđuje svoju dugu tradiciju

upravljanja vodama.

Nedavno je donesen paket zakona iz

područja vodnoga gospodarstva. Mo-

žete li nam ukratko reći što novo do-

nose ovi zakoni u radu i poslovanju Hr-

vatskih voda?

Osim integracije isporučitelja vodnih usluga, no-

vim paketom zakonskih promjena svakako je

namjera poboljšati i segmente koji se odnose

na stanovništvo, između ostalog još više zaštititi

socijalno ugrožene građane, cijenu vodne uslu-

ge ujednačiti, ali i poboljšati samu uslugu u skla-

du s europskim direktivama. Kao najveći naci-

onalni sufinancijer projekata javne vodoopskrbe

i javne odvodnje u Hrvatskoj, Hrvatske vode će

provedbom Zakona o vodnim uslugama dobiti

pouzdane partnere u budućim jedinstvenim jav-

nim isporučiteljima vodnih usluga objedinjenim

na uslužnim područjima. Time se stvaraju sta-

bilni i samoodrživi javni sustavi, koji će osigu-

rati ne samo efikasniju provedbu EU projekata

već i buduću održivost upravljanja izgrađenom

vodnokomunalnom infrastrukturom, kao i priu-

štivost cijene vode građanima i poslovnim kori-

snicima.

Kao jedna od značajnijih promjena je integracija

društva Hrvatske vode ∑ Hidrotehnički objekti

d.o.o. koje obavlja poslove vodočuvarske služ-

be, rukovanja i održavanja strojarske i električ-

ne opreme na crpnim stanicama za obranu

od poplava, rukovanja i održavanja uređaja na

regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama,

rukovanja i održavanja vodomjernih stanica te

upravljanja deponijima šljunka i pijeska za javne

potrebe. Integracijom Hidrotehničkih objekata

i Hrvatskih voda temeljnu djelatnost, odnosno

obranu od poplava podići ćemo na još višu razi-

nu jer će integracija zasigurno omogućiti i bolju

komunikaciju djelatnika koja je neophodna, po-

sebice kod obrane od poplava.

Također, poslovi monitoringa površinskih i pod-

zemnih voda izdvojit će se iz djelatnosti Hrvat-

skih voda, zajedno s Glavnim vodnogospodar-

skim laboratorijem koji je obavljao dio tih poslo-

va te se povjeravaju i ustrojavaju u budućem

institutu za vode.

U protekloj i ovoj godini svjedočili smo

velikim količinama oborina, velikim

vodostajima i prijetnjama od poplava,

osobito uz pojedine slivove velikih ri-

jeka. Kako ocjenjujete stanje sustava

obrane od poplava i što se sve čini

kako bi se naši građani zaštitili i osje-

ćali sigurno od sve učestalijih prijetnji

od poplava?

Poplave su prirodne pojave koje su se događale

u prošlosti i koje će se, nažalost, događati i u

budućnosti. Apsolutna sigurnost od pojave po-

plava ne postoji nigdje u svijetu, naravno, uko-

liko izuzmemo izrazito sušna i pustinjska pod-

ručja. Dakle, poplave nije moguće u potpunosti

spriječiti, ali se stalnim razvojem sustava obrane

I 6 I

HRVATSKE VODE I Intervju s generalnim direktorom Hrvatskih voda

od poplava i gradnjom zaštitnih i regulacijskih

vodnih građevina te provedbom mjera obrane

od poplava, rizici od poplava mogu smanjiti na

prihvatljivu razinu.

Analize provedene za pripremu Strategije uprav-

ljanja vodama pokazale su kako poplave poten-

cijalno ugrožavaju oko 15 % kopnenog teritorija

Republike Hrvatske. Naravno, veći dio teritorija

Republike Hrvatske je zaštićen, ali s različitim

razinama sigurnosti. Tako je primjerice za grad

Zagreb izgradnjom sustava sljemenskih retenci-

ja značajno smanjen rizik od pojava bujičnih po-

plava s Medvednice dok je od rijeke Save sa ši-

rokim savskom inundacijom i visokim nasipima

zaštićen od pojave 1000-godišnje velike vode,

ali već nizvodno od Zagreba mnoga područja

imaju nižu razinu sigurnosti od potrebne.

Od većih gradova u Republici Hrvatskoj nedo-

statno je zaštićen grad Karlovac čiji građani još

uvijek pamte tri velike poplave tijekom 2014.

godine, a zasigurno će se pamtiti i velika ugro-

za u ožujku 2018. godine te u svibnju 2019.

godine kada je privremeni sustav zaštite od

poplava, tzv. box barijere, spriječio veće štete

na području prigradskih naselja grada Karlov-

ca (Logorište, Mala Švarča, Mostanje i Turanj).

Grad Karlovac također ima visoki stupanj rizika

od pojave poplava s obzirom na svoj specifični

položaj, odnosno četiri rijeke koje ga okružuju

i jako ugrožavaju u slučaju preklapanja vodnih

valova.

Od ostalih područja najugroženija su upravo

ona na ušćima velikih pritoka u rijeku Savu (Si-

sak zbog rijeke Kupe, Jasenovac zbog rijeke

Une, Davor zbog rijeke Vrbas, Slavonski Šamac

zbog rijeke Bosne). U posljednje vrijeme primje-

ćuje se također i ugroza grada Ogulina od rije-

ke Dobre zbog ograničenog kapaciteta Đulinog

ponora, a svima je od prije dobro poznat i slučaj

oko Kosinja u Ličko-senjskoj županiji kada usli-

jed topljenja velikih količina snijega s područja

Velebita i ograničenih kapaciteta ponora rijeke

Like vrlo brzo dolazi do plavljenja prvo poljopri-

vrednih površina u Lipovom polju, a ubrzo zatim

budu ugrožene i prometnice te stambeni objek-

ti na tom području koje, nažalost, nije moguće

braniti.

Također, kao jedan od problema generalno se

pokazuje i relativna starost nasipa. Naime, na-

sipi se s godinama sliježu te su na nekim mje-

stima zamjetnije i sve veće denivelacije krune

nasipa, odnosno pokazuje se kako sadašnji

nasipi više ne zadovoljavaju svojom visinom u

odnosu na maksimalne vodostaje koji se doga-

đaju u posljednje vrijeme. Možemo reći kako su

posljednjih 15-ak godina na gotovo svim rijeka-

ma i mjernim postajama u Republici Hrvatskoj

premašeni maksimalno zabilježeni vodostaji u

povijesti. Tako je primjerice vodostaj rijeke Save

u Jasenovcu u ožujku 2018. godine za čak 21

centimetar nadmašio stari maksimum iz davne

1970. godine. U svibnju ove godine također je

rijeka Mrežnica na vodomjernoj postaji Juzbašići

premašila dosadašnji rekordni vodostaj iz dav-

ne 1959. godine. Potrebno je naglasiti kako je

od prošle godine postavljeni privremeni sustav

obrane od poplava od box barijera na karlovač-

kom području izdržao ove izuzetno visoke vodo-

staje Mrežnice i Korane, dok su se procjedne i

zaobalne vode traktorskim pumpama uspješno

evakuirale s ugroženog područja te su i ovog

puta spriječene veće štete. Ukupno je za zašti-

tu karlovačkog područja privremeno postavljeno

blizu 6 kilometara box barijera. Također u svibnju

ove godine, zbog ugroze od rijeke Une, na po-

dručju grada Hrvatske Kostajnice po prvi puta je

postavljen privremeni sustav obrane od poplava

s box barijerama u dužini oko 1000 metara te

je ovaj puta uspješno spriječeno prodiranje po-

plavnih voda rijeke Une u 50-ak kuća koje su pri

sličnom vodostaju poplavljene u ožujku 2018.

godine. Slično kao i u gradu Karlovcu, postav-

ljeni sustav box barijera ostati će kao privremena

zaštita dok se ne izgradi trajni sustav zaštite od

poplava grada Hrvatske Kostajnice za koji već

postoji idejno rješenje, a koji bi se trebao sasto-

jati od kombinacije nasipa i metalnih mobilnih

montažnih protupoplavnih barijera.

Ujedno se primjećuje i sve veći efekt klimatskih

promjena širom svijeta, ali isto tako i na po-

dručju Republike Hrvatske. Sve učestalije se

izmjenjuju ekstremno sušna i ekstremno kišna

razdoblja. Naravno, sve to se odražava i na hi-

drološke cikluse vodotoka tijekom godine te se

događaju sve učestalije pojave velikih vodnih

valova. Više gotovo da i nema nikakvih pravila

za pojavu velikih vodnih valova i oni se mogu

pojaviti u bilo koje godišnje doba, u bilo kojem

trenutku i u bilo kojem dijelu Republike Hrvatske

te se na taj način dodatno povećava rizik od po-

jave poplava. Sve je vidljiviji i očitiji fenomen tzv.

“urbanih” poplava. Republiku Hrvatsku, osobito

njezin obalni i priobalni dio, sve češće pogađaju

jaki intenzivni lokalni pljuskovi, odnosno događa

se da u jako kratkom vremenu lokalno padne

izuzetno velika količina kišnih oborina. U takvim

I 7 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

situacijama obrana od poplava jako je otežana,

a većina postojećih sustava oborinske odvod-

nje nije u mogućnosti prihvatiti toliku količinu

vode zbog čega se gradske ulice pretvaraju u

bujice, a lokalne depresije se ispunjavaju vodom

i izazivaju velike štete (primjer grada Zadra iz ruj-

na 2017. godine).

Iz svih tih razloga Hrvatske vode su pokrenule

opsežne aktivnosti za potrebe rješavanja kritič-

nih točaka, odnosno rekonstrukcije i dogradnje

pojedinih dijelova sustava obrane od popla-

va kao i gradnje novih regulacijskih i zaštitnih

vodnih građevina za potrebe daljnjeg razvoja

sustava obrane od poplava. Prije svega, važno

je istaknuti projekte rekonstrukcije i ojačanja li-

jevoobalnih savskih nasipa na području županj-

ske Posavine, odnosno od državne granice s

Republikom Srbijom do Stare Gradiške, te iz-

gradnju cjelovitog sustava obrane od poplava

na širem karlovačkom i sisačkom području, kao

i zaštitu od poplava na području grada Ogulina.

Hrvatske vode planiraju do 2023. godine isko-

ristiti svih raspoloživih 150 milijuna eura iz EU

fondova za potrebe unaprjeđenja sustava obra-

ne od poplava, odnosno zaštite ljudi i njihovu

imovinu od pojave poplava.

Uslijed klimatskih promjena, klizišta također po-

staju gorući problem današnjeg vremena. Iako

Hrvatska po ovom pitanju nije u grupi ugrože-

nih zemalja u svijetu, opasnost klizišta je pre-

poznata i Vlada Republike Hrvatske reagirala je

konkretnim mjerama. Stvoreni su preduvjeti za

osiguravanje sredstava za sanaciju šteta od kli-

zišta. Hrvatske vode će, prema Planu upravlja-

nja vodama, u ovoj godini za sanaciju klizišta na

nerazvrstanim cestama i na županijskim cesta-

ma izdvojiti 50 milijuna kuna. U Hrvatskim voda-

ma je početkom srpnja potpisano čak 60 ugo-

vora koja obuhvaćaju 112 od 137 ukupno za-

primljenih zahtjeva za sanacijom klizišta ukupne

vrijednosti 54,9 milijuna kuna od čega Hrvatske

vode sufinanciraju 32,4 milijuna kuna dok ostala

sredstva osiguravaju investitori ∑ Jedinice lokal-

ne uprave i Županijske uprave za ceste. Pre-

ostao je tek manji broj ugovora koji se trebaju

pripremiti što očekujemo do kraja godine.

Do kraja ove godine Hrvatske vode planiraju

nabaviti i montažne mobilne brane. Takav pro-

jekt se planira realizirati u Hrvatskoj Kostajnici,

a nakon odobrenja konzervatorskog odjela koji

prvotno nije dopustio izgradnju zaštitnog beton-

skog zida uz rijeku Unu zbog narušavanja vizure

zaštićene gradske jezgre.

Osim osiguravanja velikih financijskih sredsta-

va, jasno je kako sve ove aktivnosti zahtijevaju i

određeno vrijeme. Generalno se može reći kako

I 8 I

HRVATSKE VODE I Intervju s generalnim direktorom Hrvatskih voda

gradnja i dogradnja sustava obrane od popla-

va nije niti jednostavna, niti brza, iako je riječ o

objektima od interesa za Republiku Hrvatsku.

Osim dogradnje i rekonstrukcije, potrebno je

posvetiti pažnju i na održavanje postojećeg

sustava obrane od poplava. Hrvatske vode

upravljaju s više od 32.000 kilometara prirodnih

vodotoka te s više od 30.000 kilometara me-

lioracijskih kanala. Sustav obrane od poplava

čini i 4.100 kilometara obrambenih nasipa, 60

višenamjenskih akumulacija ukupnog volume-

na preko 1,0 milijarde m3, 44 brdske retencije,

3 velika odteretna kanala (Sava ∑ Odra, Lonja

∑Strug, Kupa ∑ Kupa), 2 spojna kanala (Zelina

∑ Lonja ∑ Glogovnica ∑ Česma i Ilova ∑ Pakra),

9 odvodnih tunela ukupne duljine 17,3 kilome-

tara, 900 km lateralnih kanala, kao i veliki broj

manjih regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina

što zahtijeva i velike troškove održavanja. Kako

ne bi došlo do zapuštanja sustava obrane od

poplava i pogoršanja situacije vezano uz opa-

snosti od pojave poplava, Hrvatske vode u ra-

dove preventivne, redovne i izvanredne obrane

od poplava ulažu na godišnjoj razini oko 700

milijuna kuna.

Možemo reći da Republika Hrvatska ima jedan

od najboljih sustava obrane od poplava u Eu-

ropi. Za razliku od zapadnoeuropskih zemalja

koje su većinom kanalizirale svoje vodotoke i

smanjile prirodna poplavna područja te ih okru-

žile visokim nasipima, u Hrvatskoj se još uvijek

velika važnost u obrani od poplava pridaje oču-

vanju prostranih poplavnih područja, odnosno

prirodnih retencija, koje prihvaćaju velike količi-

ne poplavnih voda i na taj način znatno sma-

njuju opasnost od pojave poplava. Hrvatska

tako raspolaže s 5 velikih prirodnih retencijskih

sustava (Odransko polje, Lonjsko polje, Mokro

polje, Zelenik i Kopački rit) ukupnog volumena

preko 2,0 milijarde m3 vode. Ne smije se zane-

mariti niti iznimno veliki značaj retencija u smislu

zaštite prirode. Tako su Lonjsko polje i Kopač-

ki rit ujedno i poznati parkovi prirode. Kopački

rit ujedno je i najstariji park prirode u Republici

Hrvatskoj. Najveće je rastilište i mrijestilište slat-

kovodne ribe u Podunavlju i najvažniji ornitološki

rezervat u Hrvatskoj. U njemu se svake godine

gnijezdi oko 140 vrsta ptica, a velika biorazno-

likost od 2000 bioloških vrsta odraz je bogate

flore i faune parka. S druge pak strane, park

prirode Lonjsko polje prostire se na preko 50

tisuća hektara i kao takav najveće je zaštićeno

močvarno područje ne samo u Republici Hr-

vatskoj već i u cijelom podunavskom porječju.

Hrvatske vode i na taj način aktivno sudjeluju u

zaštiti okoliša i prirode, a ne samo ljudi i njihove

imovine.

I 9 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

Ispunjenje europskih direktiva uz vodu

za piće i zaštitu voda velikim dijelom

vezano je uz izgradnju infrastrukturnih

projekata sufinanciranih EU sredstvima

kojima se rješavaju pitanja vodoopskr-

be i odvodnje. Možete li nam dati krat-

ki pregled stanja provedbe i pripreme

ovih projekata?

Republika Hrvatska je pokrenula širi investicijski

ciklus pojačanog razvoja infrastrukture odvod-

nje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda,

a s ciljem ostvarenja zahtjeva Direktive o pro-

čišćavanju komunalnih otpadnih voda u smislu

obveze prikupljanja i pročišćavanja komunalnih

otpadnih voda zahtjevnijim razinama pročišća-

vanja te ispunjenju ciljeva Okvirne direktive o vo-

dama u pogledu postizanja dobrog stanja voda.

Ulaganja se odnose na 265 aglomeracija većih

od 2.000 ES te u dodatnih 485 manjih aglome-

racija. S obzirom na iznimno visoka potrebna

sredstva koja prema posljednjem Planu proved-

be pripremljenom u sklopu izrade Izvješća o is-

punjenju obveza Direktive iz prošle godine izno-

se 2,83 milijarde eura i koja Republika Hrvatska

ne može samostalno osigurati, neophodno je

osigurati dostatna sredstva bespovratnog sufi-

nanciranja iz fondova Europske unije.

Inicijalno korištenje bespovratnih sredstava je

započelo putem pretpristupnih fondova (od ko-

jih je najznačajniji bio IPA program), kroz Ope-

rativni program Zaštita okoliša 2007. ∑ 2013. te

je nastavljeno putem Kohezijskog fonda kroz

Operativni program Konkurentnost i kohezija

2014. ∑ 2020. koji predstavlja novi okvir za na-

stavak sufinanciranja projekata sektora voda.

Iz ovog Operativnog programa projekti sekto-

ra voda mogu se sufinancirati iz prioriteta 5:

Promicanje prilagodbe na klimatske promjene,

prevencija i upravljanje rizicima, točnije priori-

teta 5b gdje je alocirano ukupno 215.000.000

eura od kojih je 150.000.000 eura predviđeno

za projekte zaštite od štetnog djelovanja voda i

iz prioriteta 6: Zaštita okoliša i promicanje učin-

kovitosti resursa osigurava okvir za sufinancira-

nje projekata sektora voda, točnije prioriteta 6ii

gdje je alocirano ukupno 1.049.340.216 eura

koji se u cijelosti odnose na projekte vodnoko-

munalne infrastrukture.

Kroz Operativni program Konkurentnost i ko-

hezija 2014. ∑ 2020., u sklopu Prioritetne osi

6 do sada su odobrena 44 infrastrukturna vod-

nokomunalna projekta ukupne vrijednosti preko

2,4 mlrd. eura (s PDV-om) od čega prihvatlji-

vi troškovi iznose 1,9 mlrd. eura (bez PDV-a),

a EU sufinanciranje iznosi 1,35 mlrd. eura što

predstavlja 128,6 % dostupne alokacije. Od

44 odobrena projekta, Ugovori o dodjeli bes-

povratnih sredstava su potpisani za 42 projekta

dok se uskoro očekuje i potpisivanje Ugovora o

dodjeli bespovratnih sredstava za projekte Za-

prešić i Kaštela ∑ Trogir.

Značajno za spomenuti je da se uskoro očeku-

je pozitivno izvješće europskog tijela neovisne

kontrole kvalitete (Independent Quality Review ∑

IQR) pri Europskoj komisiji za projekt Split ∑ Solin

koji po svojoj financijskoj vrijednosti spada u veli-

ke projekte. Hrvatske vode su u okviru programa

Konkurentnost i kohezija IQR-u dostavile 8 “veli-

kih projekata” na provjeru te je svaki bio prihva-

ćen. Krajem godine tako bi trebali imati potpisa-

ne ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za

3 od 4 najveća grada u Hrvatskoj (Rijeka, Osijek i

Split) dok se dovršenje prijave za projekt Zagreb

očekuje u 2020.godini.

Osim navedenih velikih projekata, u različitim fa-

zama odobrenja je 18 projekata od čega se za

13 projekata odobravanje i potpisivanje Ugovo-

ra o dodjeli bespovratnih sredstava očekuje do

kraja 2019. godine čime bi do kraja ove godine

imali 58 odobrenih projekata ukupne vrijedno-

sti preko 3,1 mlrd. eura (s PDV-om). Prihvatljivi

troškovi iznosili bi 2,5 mlrd. eura (bez PDV-a),

a EU sufinanciranje bi iznosilo 1,78 mlrd. eura

što bi predstavljalo 168,7 % dostupne alokacije.

Ono što možemo istaknuti kao problem je ra-

zlika u cijenama na odobrenim projektima zbog

koje je došlo radi poremećaja na građevinskom

tržištu, odnosno rasta cijene radne snage, po-

većanja cijene materijala, odseljavanja stanov-

ništva što je rezultat porasta cijena na javnim

nadmetanjima. Odobravanje projekata za finan-

ciranje iz Operativnog programa Konkurentnost

i kohezija iznad raspoložive alokacije je od izni-

mne važnosti jer je preduvjet za potpuno iskori-

štenje dodijeljene alokacije, sukladno stečenom

iskustvu iz prethodne financijske perspektive.

Nakon faze odobrenja projekta dolazimo do

faze provedbe projekata gdje se suočavamo s

problemima koji se odnose na postupke javne

nabave što nam otežava posao. Novim Zako-

nom o javnoj nabavi pokušalo se izaći u susret

naručiteljima i skratiti sam postupak, no, po-

stupak je najčešće znatno dulji od predviđenog

prije svega zbog učestalog izjavljivanja žalbi na

I 10 I

HRVATSKE VODE I Intervju s generalnim direktorom Hrvatskih voda

dokumentaciju o nabavi, pa čak i novih rješenja

DKOM-a, žalbi na odluke o odabiru, a i dostav-

ljene ponude su znatno veće od procijenjenih

vrijednosti nabava što predstavlja dodatni pro-

blem osiguranja financijskih sredstava na već

odobrenom projektu.

Unatoč navedenoj problematici, s postupcima

nadmetanja u 2018. i 2019. godini napravljen

je veliki iskorak kako u objavljivanju javnih natje-

čaja tako i u ugovaranju sekundarnih ugovora.

Samo u ovoj godini ugovoreno je dodatnih 1,5

mlrd. kuna od čega udjel europskih sredstava

iznosi 1 mlrd. kuna čime smo došli do 38,13 %

ugovorenosti u odnosu na dostupnu alokaci-

ju. Do kraja godine planiramo ostvariti sljedeće

kumulativne rezultate po pitanju ugovorenosti

sekundarnih ugovora (od početka OPKK): 6,1

mlrd. kuna, od toga 4,35 mlrd. kuna europskog

udjela što bi predstavljalo 54,5 % ugovorenosti

u odnosu na dodijeljenu alokaciju.

Također, uzimajući u obzir količinu i vrijednost

objavljenih javnih nadmetanja koja su u tijeku i

gdje ponude još nisu otvorene te broj nadmeta-

nja koji se planiraju objaviti u idućim mjesecima,

a za koje su sve predradnje poput prethodnog

savjetovanja i ex-ante pregleda odrađene i do-

stavljene krajnjim korisnicima, smatramo da bi

do kraja 2020. godine imali ugovoreno 9,7 mlrd.

kuna od čega 6,9 mlrd. kuna EU udjela što bi

predstavljalo 86,6 % ugovorenosti u odnosu na

dodijeljenu alokaciju.

U svakom slučaju, na vodnokomunalnim EU

projektima se u sljedećih nekoliko godina oče-

kuje izvršenje velikih kapitalnih investicija s izu-

zetno visokim ulaganjima što će svakako utje-

cati pozitivno na mnoga područja Republike

Hrvatske u kojima će se projekti provoditi jer će,

između ostalog, osigurati ekonomski prosperi-

tet, radna mjesta za mnoge građane, a i po-

boljšati kvalitetu života što smo se obvezali kroz

europske direktive.

Obrana od poplava je temeljna djelat-

nost Hrvatskih voda. Postoje i projekti

koji će podići standard obrane od po-

plava na daleko višu razinu, a koji će se

također financirati iz europskih sred-

stava. Zaštita od poplava u slivu rijeke

Kupe se u posljednje vrijeme svakako

najviše spominje, ali nije jedini projekt

obrane od poplava u Hrvatskoj koje će

Europska unija podržati financijskim

sredstvima?

Kako su pojave ekstremnih oborina i vodostaja

čije visine premašuju do sada zabilježene vrijed-

nosti sve učestalije, a koje za posljedicu imaju

poplavne događaje i na drugim područjima sa

sve većim štetnim posljedicama, Hrvatske vode

su sukladno Planu upravljanja vodnim područ-

jima 2016. ∑ 2021. maksimalno intenzivirale

pripremu i provedbu ključnih mjera upravljanja

rizicima od poplava. Uz izgradnju novih i re-

konstrukciju postojećih regulacijskih i zaštitnih

vodnih građevina te uz redovito održavanje

kanalske mreže, pristupilo se izradi studijske i

projektne dokumentacije potrebne za osigura-

nje dodatnih financijskih sredstava iz međuna-

rodnih izvora. U tijeku je priprema i provedba

Projekata zaštite od poplava na području RH

koji će se sufinancirati iz Operativnog progra-

ma Konkurentnost i kohezija 2014. ∑ 2020. u

okviru Prioritetne osi 5: Klimatske promjene i

upravljanje rizicima, Investicijskog prioriteta 5b:

Poticanje ulaganja koja se odnose na posebne

rizike, osiguranje otpornosti na katastrofe i ra-

zvoj sustava za upravljanje katastrofama, Spe-

cifičnog cilja 5b1: Jačanje sustava upravljanja

katastrofama.

U okviru Jačanja sustava upravljanja katasrofa-

ma alocirano je ukupno 215 mil. eura od čega

je 150 mil. eura namijenjeno projektima zaštite

od poplava, a 65 milijuna eura na projektima iz

nadležnosti MUP-a i HGSS-a. Na razdjelu Hr-

vatskih voda govorimo o pet projekata ukupne

vrijednosti 1.744.423.226 kuna kojima bi se,

provedbom negrađevinskih i građevinski mjera,

djelovalo na razvoj i jačanje sustava upravljanja

poplavnim rizicima.

“ Projekt zaštite od poplava u slivu

rijeke Kupe”

S obzirom da grad Karlovac, kako sam nagla-

sio u ranijem odgovoru, ima visoki stupanj rizika

od pojave poplava zbog svog specifičnog po-

ložaja, odnosno četiri rijeke koje ga okružuju i

ugrožavaju ∑ “Projekt zaštite od poplava u slivu

rijeke Kupe ∑ karlovačko i sisačko područje” od

iznimne važnosti je za nas, ali ponajviše građa-

ne Karlovca. Naime, pri pojavi velikih voda na

ovom području, a u situaciji nepotpune izgra-

đenosti sustava, obrana od poplava je iznimno

zahtjevna, često gotovo i nemoguća. Problem

zaštite od poplava grada Karlovca iziskuje jed-

no zaista kompleksno rješenje. Naime, nije do-

voljno izgraditi sustav obrane od poplava samo

I 11 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

na užem karlovačkom području. Hrvatske vode

si ne mogu priuštiti da poboljšavanjem situacije

na karlovačkom području istovremeno pogor-

šaju situaciju uz rijeku Kupu nizvodno na sisač-

kom području. U razdoblju od 2014. do 2018.

godine na širem području Karlovca i Siska zabi-

lježeno je čak deset pojava velikih voda tijekom

kojih su proglašavane izvanredne mjere obrane

od poplava te više povijesnih maksimuma na

vodomjernim postajama. Iz tog razloga Hrvat-

ske vode pripremaju projekt kompletnog rješe-

nja sustava obrane od poplava rijeke Kupe, koji

između ostalog zahtijeva izgradnju preko 100

kilometara novih nasipa na području Karlovačke

i Sisačko-moslavačke županije, prokop Korana-

Kupa i pregradu Brodarci s pratećim objektima,

stavljanje kanala Kupa ∑ Kupa i retencije Kup-

čina u punu funkciju te izgradnju čitavog susta-

va odvodnje zaobalja za zaštitu od procjednih

i zaobalnih voda. Naravno da se jedan ovako

kompleksni projekt i ozbiljan poduhvat ne može

izvesti u kratkom vremenu jer zahtijeva iznimno

studioznu pripremu projektne dokumentacije,

otkup zemljišta, potrebno je riješiti često vrlo

komplicirane imovinsko-pravne odnose, ishoditi

dopuštenja vezano uz zaštitu prirode, uskladiti

se s prostorno-planskom dokumentacijom, po-

negdje je prethodno potrebno provesti razmi-

niranje terena, rješavati nezakonitu gradnju na

javnom vodnom dobru, ishoditi sve potrebne lo-

kacijske i građevinske dozvole što podrazumije-

va provođenje brojnih postupaka javne nabave,

suradnju Hrvatskih voda s raznim institucijama

poput Ministarstva graditeljstva, Ministarstva

zaštite okoliša i energetike, županijama koje su

između ostalog nadležne za prostorne planove

kao i brojnim jedinicama lokalne samouprave.

Projektom je predviđena gradnja i/ili rekonstruk-

cija preko 150 kilometara zaštitinih vodnih gra-

đevina, 9,4 kilometara obaloutvrda, gradnja pre-

grade Brodarci, gradnja četiri ustave, pet crpnih

stanica, 27 kilometara kanala unutarnje odvod-

nje, povećanje zapremine retencijskog područja

Kupčina i izgradnja prokopa Korana Kupa.

Procijenjena vrijednost Projekta je oko 900 mil.

kuna, od čega se na karlovačko područje od-

nosi 670 mil. kuna, a na sisačko područje 230

mil. kuna.

Značajno za spomenuti je da je za provedbu

projekta potrebno riješiti imovinsko pravne od-

nose za oko 15.000 nekretnina što je najveći

izazov. Zbog toga je Ministarstvo zaštite oko-

liša i energetike pripremilo prijedlog Zakona o

projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe

kojim bi se priprema i provedba projekta re-

gulirala unutar hrvatskog zakonodavstva te se

I 12 I

HRVATSKE VODE I Intervju s generalnim direktorom Hrvatskih voda

posebnim pravilima prvenstveno ubrzali postup-

ci rješavanja imovinsko pravnih odnosa. Zakon

o projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe

je Hrvatski sabor donio na sjednici 14. prosinca

2018. te je na snagu stupio u siječnju ove go-

dine. Također, za dio projekta koji se odnosi na

karlovačko područje Vlada Republike Hrvatske

je na sjednici održanoj u prosincu prošle godine

donijela Odluku o proglašenju projekta “Projekt

zaštite od poplave grada Karlovca” strateškim

investicijskim projektom Republike Hrvatske.

Sve to uvelike nam olakšava i ubrzava provedbu

ovog zahtjevnog projekta.

“ Projekt unaprjeđenja

negrađevinskih mjera upravljanja

rizicima od poplava u Republici

Hrvatskoj ∑ Vodno Ekološko

Praćenje, Analize i Rješenja ∑

VEPAR”

Projekt unaprjeđenja negrađevinskih mjera

upravljanja rizicima od poplava u Republici Hr-

vatskoj ∑ Vodno Ekološko Praćenje, Analize i

Rješenja ∑ VEPAR, odobren je za financiranje

u sklopu Prioritetne osi 5: Klimatske promjene

i upravljanje rizicima, Investicijskog prioriteta

5b ∑ Promicanje ulaganja koja se odnose na

posebne rizike, osiguranje otpornosti na kata-

strofe i razvoj sustava za upravljanje katastro-

fama, te specifičnog cilja 5b1: Jačanje sustava

upravljanja katastrofama, Operativnog progra-

ma Konkurentnost i kohezija 2014. ∑ 2020.

Projekt procijenjene vrijednosti 250.100.545,00

kuna bit će sufinanciran sredstvima Europ-

skog fonda za regionalni razvoj unije u iznosu od

85 % prihvatljivih izdataka projekta, a predviđe-

no trajanje projekta iznosi četiri godine. S ob-

zirom da je riječ o projektu koji se odnosi na

temeljnu djelatnost Hrvatskih voda, ugovori će

biti potpisani upravo na svečanosti obilježava-

nja Dana Hrvatskih voda.

Projekt vode Hrvatske vode kao korisnik bes-

povratnih sredstava te Državni hidrometeoro-

loški zavod kao projektni partner. Projekt se

sastoji od unaprjeđenja negrađevinskih mjera

upravljanja rizicima od poplava u Republici Hr-

vatskoj kojima će se postići smanjenje rizika od

poplava, a također i unaprjeđenje u praćenju,

analizama i iznalaženju optimalnih rješenja za

integralno i održivo upravljanje vodama, vodnim

okolišem i rizicima od poplava u Republici Hr-

vatskoj.

Kroz provedbu projekta tako će se, između

ostalog, osigurati i sistematizirati podaci veza-

I 13 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

ni uz slivove, vodotoke, regulacijske i zaštitne

vodne građevine, modernizirati i dograditi mre-

ža hidroloških mjernih postaja, poboljšati pro-

gnostički modeli, poboljšati studije upravljanja

rizicima od poplava, nabaviti potrebna oprema

za učinkovitiju obranu od poplava, educirati i

informirati javnost o rizicima od poplava, ustro-

jiti bolje upravljanje rizicima od poplava. Sve to

omogućit će uvjete za pravovremenu reakciju

sustava tijekom obrane od poplava.

Provedbom projekta postići će se značajno una-

prjeđenje u implementaciji Direktive 2007/60/

EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. 10.

2007. o procjeni i upravljanju rizicima od popla-

va (Direktive o poplavama). Kroz unaprjeđenje

mjera informiranja javnosti očekuje se značaj-

no povećanje razine svijesti o poplavama, kao

i ostvarivanje društveno-ekonomskih koristi od

mjera preventivne samozaštite koje će poduzeti

ugroženo stanovništvo. Osim očekivanih pozi-

tivnih utjecaja u sektoru upravljanja rizicima od

poplava, projekt će također pozitivno utjecati

na integrirano upravljanje vodama (uključujući i

kombinirani rizik na minski sumnjivim područji-

ma), vodnim okolišem i rizicima od poplava, uz

pozitivne utjecaje na okoliš i prirodu.

“ Modernizacija lijevoobalnih savskih

nasipa od Račinovaca do Nove

Gradiške”

Nakon katastrofalne poplave na području žu-

panjske Posavine 2014. godine, Hrvatske vode

započele su projekt “Modernizacija lijevoobalnih

savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiš-

ke” u okviru Operativnog programa Konkuren-

tnost i kohezija 2014. ∑ 2020.

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpi-

san je u listopadu prošle godine te se europ-

ska sredstva mogu povlačiti. Ukupna vrijednost

projekta iznosi 369.744.025,15 kuna, a ukupno

prihvatljivi troškovi 369.744.025,15 kuna od

čega su 85 % odnosno 314.282.421,37 kuna

sredstva iz Europskog fonda za regionalni ra-

zvoj, a 55.461.603,78 kuna nacionalna sred-

stva. Nacionalni dio sufinanciranja su izvorna

sredstva Hrvatskih voda.

Projekt na dionici ukupne duljine 236,7 km od

granice s Republikom Srbijom do Nove Gradiš-

ke predviđa hitne “no regret” mjere povećanja

sigurnosti nasipa i zaobalja izgradnjom zaobal-

nih bermi s plošnim drenovima i servisnim puto-

vima. Od ukupno analiziranih 236,7 km nasipa,

provedbom mjera na dionicama u dužini 172,5

km postići će se ujednačena razina sigurnosti

od prodora nasipa uslijed hidrauličkog sloma

temeljnog tla te direktan pristup nasipu u cilju

provedbe mjera obrane od poplava i učinkoviti-

jeg održavanja samog nasipa.

U svibnju 2017. godine započela je izgradnja na

dvije najugroženije dionice nasipa, na dionici od

državne granice s Republikom Srbijom do cr-

pne stanice Konjuša (duljina oko 10,2 km) u Vu-

kovarsko-srijemskoj županiji i dionici od Klakara

do Ruščice (duljina oko 5 km) u Brodsko-po-

savskoj županiji. Trenutno su u provedbi radovi

na šest dionica u Vukovarsko-srijemskoj i Brod-

sko-posavskoj županiji, ukupne dužine 108 km

i ukupne vrijednosti 196 milijuna kuna. Riječ je

o dionicama CS Konjuša ∑ Topola, Jaruge ∑

Svilaj, Zadubravlje ∑ Klakar ∑ Ruščica, Topola

∑ Županja, Slavonski Brod zapad ∑ Dubočac

i Dubočac ∑ Lužani. Za naglasiti je da radove

izvode građevinske tvrtke s tog područja.

Realizacija projekta nastavlja se izradom pro-

jektne dokumentacije na preostalih 7 dionica,

provedbom upravnih postupaka za ishođenje

lokacijskih i građevinskih dozvola, provedbom

postupaka javne nabave radova i usluga struč-

nog nadzora građenja te izvođenjem radova.

Sve navedene dionice, iako dio cjelokupnog

sustava obrane od poplave donje Save čine

funkcionalno zasebne cjeline i pružaju zaštitu

stanovnicima predmetnog područja neovisno

o stupnju dovršenosti i funkcionalnosti ostalih

dionica u sklopu projekta.

Aktualno pitanje rješavanja vodoopskr-

be i odvodnje-pročišćavanja otpadnih

voda NP Plitvička jezera, promatramo

kao primjer zaštićenih područja koja

su posebno osjetljiva u racionalnom

korištenju i zaštiti voda, kao temeljnom

fenomena većine zaštićenih područja

u Hrvatskoj. Kakvo je danas stanje po

ovim pitanjima u NP Plitvička jezera i

hoćemo li očuvati ovaj biser hrvatskih

prirodnih vrijednosti?

Na području Nacionalnog parka Plitvička jeze-

ra nužno je adekvatno riješiti odvodnju otpad-

nih voda kako bi se očuvao vodeni okoliš, kao

i okoliš u cjelini. Na ovom području izgrađen je

sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda od

naselja Jezerce na jugu do ispusta u vrtaču na

I 14 I

HRVATSKE VODE I Intervju s generalnim direktorom Hrvatskih voda

sjeveru naselja Rastovača. Do kraja 2018. godi-

ne su se nedovoljno pročišćene otpadne ispu-

štale u vrtaču te se sadržaj povremeno crpio i

zbrinjavao izvan područja aglomeracije.

Kako se radi o području posebnog državnog

interesa koji uživa posebnu zaštitu države, a da

bi se stvorili preduvjeti za adekvatno rješavanje

odvodnje i pružanje vodnih usluga sukladno Za-

konu o vodama, javni isporučitelj vodnih usluga

Vodovod Korenica d.o.o., Javna ustanova Na-

cionalni park Plitvička jezera i Hrvatske vode su

u svibnju 2017. godine potpisale Sporazum o

sanaciji i rekonstrukciji vodnih građevina unutar

Nacionalnog parka “Plitvička jezera”. Teme-

ljem sporazuma su vodne građevine za javnu

odvodnju predane na upravljanje i u vlasništvo

javnom isporučitelju vodne usluge Vodovod Ko-

renica d.o.o.

Kratkoročnim aktivnostima obuhvaćeno je sni-

manje stanja sustava odvodnje, izrada elabora-

ta sanacije/rekonstrukcije te izvođenje radova

tj. dovođenje postojećih vodnih građevina u

tehnički funkcionalno stanje. Kao prioritetni za-

datak previđeno je adekvatno pročišćavanje ot-

padnih voda na privremenom uređaju dok se ne

izgradi cjeloviti sustav odvodnje i pročišćavanja

s uređajem u naselju Čatrnja.

Privremeni uređaj za pročišćavanje otpadnih

voda pušten je u probni rad krajem prošle godi-

ne, a u puni pogon početkom ove godine. Re-

zultati analiza otpadnih voda na izlazu uređaja

za vremensko razdoblje prvih pet mjeseci ove

godine pokazuju da ispunjava strože definirane

zahtjeve za standardne pokazatelje koji se pro-

pisuju za komunalne otpadne vode za III. stu-

panj pročišćavanja te zahtjeve za mikrobiološke

pokazatelje.

Također, izrađuje se projektna dokumentacija

za rekonstrukciju kolektora u Mukinjama i za

izgradnju kanalizacije naselja Jezerce. Pred-

viđeno je rekonstruirati odnosno izgraditi oko

2,5 km sustava prikupljanja i odvodnje otpad-

nih voda. Ukupna vrijednost investicije iznosi

oko 4 mil kuna. Ove godine se sufinancira izra-

da projektne dokumentacije, a izvođenje rado-

va predviđeno je za iduću godinu. Trajno rješe-

nje pročišćavanja otpadnih voda kao i ostale

aktivnosti na sustavu prikupljanja i odvodnje

otpadnih voda riješit će se u okviru projekta

aglomeracije Plitvička jezera koji će se sufinan-

cirati iz fondova Europske unije što očekujemo

iduće godine.

Što se tiče vodoopskrbe, svjesni smo da na

ovom području nije zadovoljavajuća, posebno u

ljetnim mjesecima kada zbog velike potrošnje i

prenapregnutosti vodoopskrbnog sustava dola-

zi do čestih puknuća i prekida isporuke vode te

da je nužno što hitnije riješiti pitanje osigurava-

nja dovoljnih količina voda i zahvata vode koje je

unutar granice Nacionalnog parka. Također je

nužno samu djelatnost javne vodoopskrbe unu-

tar nacionalnog parka uskladiti sa Zakonom o

vodama i Zakonom o vodnim uslugama.

Rješavanje problematike vodoopskrbe Nacio-

nalnog parka Plitvička jezera razmatra se cje-

lovito unutar obuhvata vodoopskrbnog sustava

Plitvičkih jezera, a koje, osim područja samog

nacionalnog parka, obuhvaća i područje cijele

općine Plitvička jezera i područje općine Rako-

vica te su aktivnosti definirane Sporazumom o

sanaciji i rekonstrukciji vodnih građevina.

Hrvatske vode zajedno s javnim isporučitelji-

ma vode (Vodovod Korenica d.o.o. Korenica

i Spelekom d.o.o. Rakovica) provode i niz ak-

tivnosti na području vodoopskrbnog sustava

Plitvičkih jezera u cilju smanjenja gubitaka na

vodoopskrbnim sustavima, uspostavi sigurne

vodoopskrbe u ovom prijelaznom razdoblju do

konačnog rješenja vodoopskrbe i napuštanja

vodozahvata unutar Nacionalnog parka.Na taj

način osiguravaju se dovoljne količine vode za

sve rastuće potrebe ovog područja, a bez ugro-

žavanja postojećih vodozahvata. Kroz tehničku

i financijsku analizu razvoja sustava razmotrit će

se više scenarija osiguranja dovoljnih količina

vode za ovo područje, uvažavajući sve do sada

provedene vodoistražne radove i uvjete napu-

štanja zahvata vode unutar Nacionalnog parka

Plitvička jezera.

Hrvatske vode zajedno s javnim isporučiteljima

vode uz potporu Javne ustanove Nacionalnog

parka Plitvička jezera i nadležnog Ministarstva

zaštite okoliša i energetike, a posebice Uprave

vodnoga gospodarstva i zaštite okoliša, provo-

de niz aktivnosti na području vodoopskrbnog

sustava Plitvičkih jezera u cilju dugoročnog

rješenja vodoopskrbe ovog područja ulažući

značajna sredstva kako bi se sačuvalo ovo po-

sebno vrijedno zaštićeno područje nacionalnog

parka Plitvička jezera, ali i osigurala javna vodo-

opskrba prema standardima 21. stoljeća.

Pitanje vodoopskrbe danas vežemo uz

sve aktualnija pitanja reforme javnih is-

poručitelja vodnih usluga i smanjenja

I 15 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

gubitaka vode u sustavima javne vodo-

opskrbe. Kakve rezultate je do danas

postigao nacionalni program smanje-

nja gubitaka vode i smatrate li da će

se okrupnjavanjem pružatelja vodnih

usluga ovo pitanje uspješnije riješiti?

Program smanjenja gubitaka vode u javnim

vodoopskrbnim sustavima koji se generiraju

u značajnim količinama u Republici Hrvatskoj

predstavlja prioritet te ima za cilj dugoročno

uspostavljanje održivog upravljanja vodoop-

skrbnim sustavima i ujednačavanje standarda

poslovanja javnih isporučitelja vodnih usluga.

Činjenica je da je danas na nacionalnom nivou

u vodoopskrbnim sustavima oko 50 % gubitaka

vode koji iznose oko 230 mil. m3/godišnje što

su Hrvatske vode s nadležnim Ministarstvom

zaštite okoliša prepoznale kao potrebu hitnog

poduzimanja određenih aktivnosti u smislu fi-

nancijske, tehničke, investicijske i operativne

pomoći isporučiteljima vodnih usluga koji tim

vodoopskrbnim sustavima upravljaju.

Nepotrebno zahvaćanje velikih količina vode na

pojedinim slivnim područjima dugoročno može

dovesti do promjene prirodne biološke i hidro-

loške ravnoteže, ali i do smanjenja kapaciteta

pojedinih izvorišta kao posljedica negativne

bilance vode (veće crpljenje od prihranjivanja),

čime dugoročno gledano opskrba pojedinih po-

dručja može biti ugrožena.

Vodni gubici se najčešće pojavljuju u obliku cu-

renja duž cjevovodne mreže (puknuća i ošteće-

nja na cijevima, spojevima, vodovodnim arma-

turama i oblikovnim komadima) što se opisuje

kao kvar na sustavu. U tom kontekstu, uklanja-

nje vodnih gubitaka podrazumijeva uklanjanje

kvarova, odnosno sanaciju cjevovodne mreže i

pratećih elemenata što predstavlja dodatni tro-

šak odnosno negativan utjecaj na financijsko

poslovanje isporučitelja vodnih usluga.

Hrvatske vode, putem Plana upravljanja voda-

ma, Program smanjenja gubitaka u javnim vo-

doopskrbnim sustavima sufinanciraju sredstvi-

ma do 80 % pri čemu su nositelji investicija javni

isporučitelji vodnih usluga na svojim uslužnim

područjima. Plan je da se program provodi kroz

idućih deset godina, a predviđa se da će uku-

pna ulaganja biti na razini 1,8 mlrd. kuna.

Tijekom prošle godine Hrvatske vode su ulo-

žile oko 31 mil. kuna izvornih sredstava u re-

alizaciju Programa smanjenja gubitaka vode u

javnim vodoopskrbnim sustavima, a za 2019.

godinu Hrvatske vode su osigurale oko 100

mil. kuna za nastavak realizacije programa pri

I 16 I

HRVATSKE VODE I Intervju s generalnim direktorom Hrvatskih voda

čemu uspješnost realizacije u najvećoj mjeri ovi-

si o poduzetim aktivnostima javnih isporučitelja

vodnih usluga na kojima je najveća odgovornost

i obveza provođenja programa.

Stabilnost i neovisnost svake države

vežemo i uz osiguranje vlastitih izvora

proizvoda za prehranu i njihovu prera-

du. Stabilna i uspješna poljoprivredna

proizvodnja vezana je uz osiguranje

dovoljnih količina vode. Što vodno

gospodarstvo čini u tom području i

koje projekte provodi kako bi se poljo-

privrednicima omogućila sigurna i ren-

tabilna proizvodnja?

Ponosan sam što intenzivno radimo i na pro-

jektima navodnjavanja, koji su ključni faktor za

naše poljoprivrednike i poljoprivrednu proizvod-

nju. 2017. godine u Kneževim Vinogradima u

rad je pušten najveći sustav za navodnjavanje

u Hrvatskoj. Riječ je o sustavu Baranja iz La-

teralnog kanala Kneževi Vinogradi ∑ Zmajevac

koji vodom iz Dunava može opskrbljivati čak

pet tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, a

koji ujedno omogućuje i odvodnju viška voda na

deset tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta.

Sustav je vrijedan 129 milijuna kuna. Također,

iz rijeke Save osigurani su uvjeti za razvoj na-

vodnjavanja u Vukovarsko-srijemskoj i Brod-

sko-posavskoj županiji izgradnjom dovodnog

melioracijskog kanala za navodnjavanje Biđ ∑

bosutskog polja dok se dravskom vodom može

navodnjavati 1.260 hektara Virovitičko-podrav-

ske županije putem sustava navodnjavanja

Kapinci Vaška. U Istarskoj županiji u funkciji je

sustav navodnjavnja Valtura na 440 ha koji se

oslanja na podzemne vode i moderne mikroa-

kumulacije od 650.000 m3.

No, unatoč komparativnim prednostima i pri-

rodnom potencijalu Republike Hrvatske poput

povoljne umjerene klime, kvalitetnog tla pogod-

na za navodnjavanje te u kontinentalnom dijelu

relativnom bogatstvu vodnih resursa, potrebno

bi bilo da navodnjavanih površina u Republici

Hrvatskoj bude više. Prema službenom popisu

poljoprivrede iz 2003. godine u RH se navod-

njavalo 9.275 ha od 1.077.403 ha korištenih

poljoprivrednih površina, dakle svega 0,86 %.

Pokretanjem “Nacionalnog projekta navodnja-

vanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem

i vodama” (NAPNAV) 2005. godine uspostavlje-

ni su temelji sustavnog razvoja hidrotehničkih

melioracija u Republici Hrvatskoj. Županijskim

planovima ustanovljeni su lokaliteti pogodni za

razvoj hidrotehničkih melioracija. Konačni cilj

NAPNAV-a je povećanje poljoprivrednih površi-

na pod sustavima navodnjavanja na 65.000 ha,

što predstavlja 6 % obradivih poljoprivrednih

I 17 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

površina u Republici Hrvatskoj, a zašto bi tre-

balo uložiti oko 4,5 milijardi kuna.

Procjenjuje se kako se trenutno navodnjava iz-

među 22.000 i 25.000 ha poljoprivrednih po-

vršina od čega je kroz NAPNAV uređeno i za

navodnjavanje osposobljeno oko 13.000 ha

zemljišta.

Kroz nacionalni Program ruralnog razvoja za raz-

doblje 2014. ∑ 2020. putem mjere 4 “Ulaganja

u fizičku imovinu” tip operacije 4.3.1. “Investicije

u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja”

osigurana su sredstva za potporu Jedinicama

regionalne samouprave za izgradnju sustava jav-

nog navodnjavanja. Iznos potpore je 100 % pri-

hvatljivih troškova od čega je udio EU financiranja

85 %. Hrvatske vode su zadužene za pripremu i

provedbu projekata, a sukladno Zakonu o voda-

ma investitor sustava su županije.

Kroz Program ruralnog razvoja 2014. ∑ 2020.

prošle godine započela je izgradnja 9 novih su-

stava javnog navodnjavanja na ukupnoj površini

od 3.623 ha, za što je Agencija za plaćanje u

poljoprivredni, ribarstvu i ruralnom razvoju odo-

brila 356 mil. kn. U veljači ove godine Agencija

je objavila novi natječaj te je odobrila 308 mil.

kn za izgradnju 8 novih sustava javnog navod-

njavanja na ukupnoj površini od 3.449 ha. Hr-

vatske vode pripremaju još 23 projekta ukupne

površine 17.500 ha koji će se financirati kroz

nacionalni Program ruralnog razvoja za sljedeće

programsko razdoblje.

Hrvatske vode će ovu godinu obilježiti i kao

143. godinu upravljanja vodama u Republici

Hrvatskoj na što smo posebno ponosni. Kada

pogledamo unatrag, kroz povijest, mnogo toga

se mijenjalo u upravljanju vodama. Na početku

je naša djelatnost bila vezana prvenstveno uz

rješavanje problema poplavnih voda i regulaci-

ju vodotoka ili isušivanja površina radi korište-

nja zemljišta u poljoprivredne svrhe, danas je

to mnogo složeniji proces u kojem smo dužni

pratiti europske direktive, tehnologije modernog

vremena, ali i prirodne izazove poput klimat-

skih promjena koje su sve učestalije. Kroz sve

što radimo na prvom mjestu nam je očuvanje

prirodnih resursa i zaliha vode te dobrobit sta-

novništva u čemu smatram da smo uspješni pri

čemu nastojimo što više bespovratnih sredsta-

va osigurati iz Europske unije. Generacije dje-

latnika Hrvatskih voda na tome rade više od

jednog stoljeća. Sasvim opravdano mogu reći

da je naša djelatnost pozitivno utjecala na sveu-

kupan razvoj društva i gospodarstva. Svim dje-

latnicima Hrvatskih voda, prijašnjim i sadašnjim

generacijama, zahvaljujem na doprinosu koji su

dali u očuvanju voda i razvoju vodnogospodar-

ske djelatnosti.

SLIKENeven Klauznicer

Nenad Reberšak

I 18 I

HRVATSKE VODE I Novosti koje donosi paket vodnih zakona

Novosti koje donosi paket vodnih zakona

Elizabeta Kos, dipl. ing.pomoćnica ministra za vodno gospodarstvo

i zaštitu mora

Iza nas je vrlo dinamično razdoblje što se osobito

može reći za područje vodnoga zakonodavstva:

Hrvatski sabor je na 12. sjednici 28. lipnja 2019.

godine donio paket vodnih zakona koje čine

Zakon o vodama, Zakon o vodnim uslugama i

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finan-

ciranju vodnoga gospodarstva, a objavljeni su u

Narodnim novinama broj 66/19. Zakoni su stupili

na snagu 18. srpnja 2019. i očekuje nas njihova

provedba što će zasigurno biti ponovo značajan

izazov. No, činjenica je da smo već tijekom po-

stupka donošenja zakona, kroz opsežne analize

i konzultacijske sastanke, već itekako konkretizi-

rali hodogram aktivnosti i spremni smo za njihov

daljnji tijek i provedbu. Donošenjem ovog paketa

vodnih zakona osiguran je kvalitetan pravni okvir

za provedbu cjelovite vodnokomunalne reforme

u Republici Hrvatskoj.

Zakon o vodnim uslugama

Prije svega donesen je Zakon o vodnim usluga-

ma koji je novi, reformski zakon. Stoga je posve

“Nakon stupanja na snagu ovog paketa vodnih Zakona slijedi nam donošenje podzakonskih

akata, između ostalog Uredbe o uslužnim područjima i ostalih podzakonskih akata u zadanim

rokovima, no samo provedba zakonskih odredbi donijet će konkretne rezultate, a u tome je ne-

ophodna suradnja svih naših dionika kako bi rezultat reforme bio prihvatljiv svim isporučiteljima,

a cijena vodnih usluga svim građanima.

Upravo na tom tragu, u vremenu kada se sve više prepoznaje dragocjenost vode kao prirod-

nog bogatstva kojim Republika Hrvatska obiluje no koje je ujedno iznimno osjetljiv resurs, čija

zaštita je preduvjet kako bismo to blago očuvano ostavili i našoj djeci, čestitam svim gene-

racijama djelatnika vodnoga gospodarstva na predanosti i trudu koje ste utkali u 143 godine

dugu tradiciju hrvatskog vodnog gospodarstva na očuvanju i skrbi o našim vodama, perjanici

hrvatske riznice prirodnog bogatstva.”

razumljivo da je izazvao veliko zanimanje kako

u prethodnom postupku, tijekom rasprave na

radnim tijelima Hrvatskog sabora, tako i na ple-

narnim sjednicama Hrvatskog sabora u prvom i

drugom čitanju. Na prijedlog ovoga Zakona za-

primljen je značajan broj primjedbi radnih tijela,

pojedinačnih primjedbi zastupnika te primjedbi

iznesenih u ime Klubova zastupnika političkih

stranaka. Mnoge od tih primjedbi su bile kon-

struktivne, prihvaćene su i ugrađene te postale

dijelom Zakona o vodnim uslugama koji je da-

nas na snazi.

Zakonom o vodnim uslugama je omogućena

provedba integracije javnih isporučitelja vodnih

usluga u jedinstvenog javnog isporučitelja na

uslužnom području s ciljem postizanja učinko-

vitog i ekonomičnog poslovanja te jačanja pro-

vedbene sposobnosti i investicijskog kapaciteta

za provedbu EU projekata. Kao posljedica pri-

mjene ovog zakona očekuje se bolja kvaliteta

usluge, ali i veća priuštivost cijene vodnih usluga

za građane, poboljšanje pristupa javnoj vodo-

I 19 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

osnivači niti jednog isporučitelja vodnih usluga,

što je negativno utjecalo na razvoj javne vodo-

opskrbe i javne odvodnje na njihovom području,

Zakonom je omogućen pristup u temeljni kapi-

tal integriranog isporučitelja svim takvim jedini-

cama lokalne samouprave, njih sedamdesetak.

Naime, sada iste mogu participirati u skupštini

toga društva i pritom ostvariti svoje pravo na

razvoj kroz mogućnost pristupa EU sredstvima

namijenjenima poboljšanju i razvoju vodnoko-

munalne infrastrukture na svom području.

Na tragu antiprivatizacijskog koncepta hrvat-

skog vodnog zakonodavstva, isti je i nadalje

zadržan i u ovom paketu vodnih zakona, po-

tvrdivši neupitnost statusa posebne zaštite koju

vode uživaju u Republici Hrvatskoj. Naime, an-

tiprivatizacijski koncept u sektoru vodnih uslu-

ga postoji sve od 2008. godine kao strateška

odrednica iz Strategije upravljanja vodama te

kroz zakonodavni okvir u području upravljanja

vodama sve do danas.

Nadalje, moramo naglasiti i socijalnu kompo-

nentu ovoga zakona koja se očituje u propisiva-

nju socijalne cijene vodne usluge te intenciju u

pogledu zaštite potrošača vodnih usluga što je

poboljšanje u odnosu na postojeći zakonodavni

okvir koji u tom smislu nije bio dovoljno detaljan

i konkretan.

U okviru globalne predanosti ostvarenju ciljeva

održivog razvoja poznatijih kao SDG (sustainable

development goals), nama je najinteresantniji

SDG 6, usmjeren na ostvarenje pristupa vodi

za ljudsku potrošnju za sve, kao i pristupa

odgovarajućim sanitarnim uvjetima odnosno

sustavima javne odvodnje. Kako je poznato,

korištenje i zaštita voda povezani su procesi

opskrbi i odvodnji uz istovremeno zadržavanje

antiprivatizacijskog koncepta u vodnom sektoru

kao jedne od temeljnih odrednica vodne politike

Republike Hrvatske.

Zakonom o vodnim uslugama propisane su sve

najvažnije odredbe koje će omogućiti planiranu

reformu vodnokomunalnog sektora. Konkretno

ovim zakonom omogućit će se uspostava usluž-

nih područja s najmanjom isporukom vode od 2

milijuna m³/godišnje (iznimno s mogućim odstu-

panjem od -10 %), integracija u sektoru vodnih

usluga pripajanjem postojećih javnih isporuči-

telja vodnih usluga u jedinstvenog isporučitelja

na uslužnom području (u pravilu najvećem) tako

da institucionalni oblik integriranog isporučitelja

bude društvo kapitala kojem su osnivači jedini-

ce lokalne samouprave na uslužnom području ili

pravna osoba čiji je jedini osnivač jedinica lokal-

ne samouprave uz postizanje jedinstvene cijene

vodne usluge na uslužnom području.

Ovakvim načinom integracije javnih isporučitelja

vodnih usluga osnažit će se javne isporučitelje

vodnih usluga kako bi učinkovito proveli plani-

rane investicije u vodnokomunalnom sektoru

u vrijednosti od 3,7 milijardi eura na koje se

Republika Hrvatska obvezala Ugovorom o pri-

stupanju Europskoj uniji. Rezultat tih investicija

bit će značajno podizanje standarda pružanja

tih usluga, a sve u korist građana i poslovnih

subjekata, korisnika vodnih usluga. Također će

se osigurati da cijena vode i nakon provedbe

diktiranih investicija u vodnom sektoru bude so-

cijalno priuštiva potrošačima, u granicama eko-

nomske učinkovitosti isporučitelja, u pravilu do

3 % neto raspoloživog dohotka kućanstva go-

dišnje. S obzirom na značajan broj manjih jedi-

nica lokalne samouprave koje do sada nisu bile

I 20 I

HRVATSKE VODE I Novosti koje donosi paket vodnih zakona

budući da se bez sakupljanja i pročišćavanja

otpadnih voda dugoročno ne može osigurati

mogućnost nesmetanog održivog korištenja

voda za različite namjene, a posebno ne

dovoljne količine zdravstveno ispravne vode za

ljudsku potrošnju. Stoga, kako bi se olakšao

pristup vodnim uslugama i socijalno ugroženim

građanima, Zakon o vodnim uslugama predviđa

socijalnu cijenu vodnih usluga na način da cijena

vodne usluge ne prelazi 60 % pune cijene vodne

usluge za ostale građane i to i za vodoopskrbu

i za odvodnju, uključujući uslugu pročišćavanja

otpadnih voda. Ovim zakonom učinjen je i veliki

napredak u pogledu ostvarivanja pristupa svih

korisnika vodi za ljudsku potrošnju, čak i u

slučajevima postojanja duga za vodne usluge

od strane tih korisnika. U tom smislu smo uvažili

zahtjeve Direktive o vodi za ljudsku potrošnju,

čije usvajanje se očekuje tijekom ove godine, a

koja od država članica zahtijeva poduzimanje

mjera za poboljšanje pristupa vodi za ljudsku

potrošnju, posebice za ranjive i marginalizirane

skupine, u koje pripadaju svi stanovnici koji

još nemaju pristup vodi iz vodoopskrbnih

sustava niti im je osigurana redovita dostava

zdravstveno ispravne vode alternativnim

načinima dostave (autocisternama i sl.). Na taj

način će se u pogledu osiguranja pristupa vodi

za ljudsku potrošnju zaokružiti pravni okvir koji

čini Zakon o otocima i ovaj Zakon. Konkretno,

ovim Zakonom se propisuje obveza javnog

isporučitelja da omogući isporuku vode u količini

od 50 l/članu kućanstva dnevno u vrijeme

planiranih i neočekivanih ograničenja i obustava

isporuke, vodeći pritom posebnu pažnju o

ranjivosti i socijalnoj ugroženosti stanovništva.

Također, jedan od najvažnijih aspekata zaštite

potrošača je mogućnost plaćanja vodne us-

luge prema stvarnoj potrošnji. U tom smislu,

Zakonom o vodnim uslugama uređuje se pra-

vo vlasnika nekretnina u već izgrađenim više-

stambenim zgradama na ugradnju pojedinačnih

vodomjera, ako za to postoje tehničke pretpo-

stavke. Na taj način se rješavaju brojne primjed-

be potrošača da im je onemogućeno pravo pla-

ćanja usluge prema stvarnoj potrošnji.

Dodatan problem ostvarenju pristupa vodi za

ljudsku potrošnju predstavlja preko 200 lokal-

nih vodovoda koji nisu pod upravljanjem javnih

isporučitelja, a u kojima se kontrola zdravstvene

ispravnosti vode za ljudsku potrošnju obavlja

neredovito ili uopće ne obavlja. Preuzeta voda

od strane korisnika se u pravilu ne plaća pa se,

posljedično tome, ti sustavi ne održavaju i s

vremenom propadaju tako da ih postojeći jav-

ni isporučitelji s pravom ne žele preuzeti jer su

uglavnom neuporabljivi. S obzirom da europsko

vodno zakonodavstvo odnosno Direktiva o ka-

kvoći vode za ljudsku potrošnju, ovakav način

javne vodoopskrbe uopće ne poznaje i smatra

ga nedopustivim, Europska komisija je ukazala

na ovaj problem koji moramo hitno riješiti. Sto-

ga je Zakonom o vodnim uslugama propisano

da se lokalni vodovodi prenesu na upravljanje

javnom isporučitelju vodnih usluga na uslužnom

području. Također, Zakonom o vodnim uslu-

gama se uređuju pretpostavke za preuzimanje

lokalnih vodovoda u sustav javne vodoopskrbe

te se na taj način osigurava njihovo redovito

održavanje i osiguranje zdravstvene ispravnosti

vode za ljudsku potrošnju.

I 21 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

Nastavno dajemo pregled nekih od važnijih

odredbi Zakona o vodnim uslugama koje su bile

i predmet usuglašavanja između 1. i 2. čitanja

ovog Zakona, a to su:

propisana je iznimka od osnovnog kriterija

za uspostavu uslužnog područja. Ta iznim-

ka odnosi se na mogućnost uspostavljanja

uslužnog područja i prema drugim kriterijima,

a to je godišnja isporuka vode od 800.000 do

1.000.000 m³ vode uz zadovoljavanje dodat-

nih kriterija priuštivosti sadašnje (najviše 1,5

% NRD-a) i buduće cijene vode (najviše 3 %

NRD-a). Cilj navedene odredbe je omogućiti

iznimnu institucionalnu samostalnost za mali

broj javnih isporučitelja srednje veličine koji u

ovom trenutku pokazuju tehničku i financijsku

snagu za eventualnu samoodrživost, a da se

istovremeno ne ugrozi reforma

rok za provedbu pripajanja postojećih jav-

nih isporučitelja vodnih usluga u jedinstve-

nog javnog isporučitelja je šest mjeseci od

dana stupanja na snagu Uredbe o uslužnim

područjima, a uzevši u obzir činjenicu da se

radi o složenom postupku pripajanja kojem

prethode određene radnje (npr. preoblikova-

nje javnih isporučitelja vodnih usluga, prijenos

komunalnih vodnih građevina s JLS i središ-

njih tijela državne uprave na društvo preuzi-

matelja i sl.)

omogućena je slobodna integracija javnih

isporučitelja vodnih usluga nakon što se isti

integriraju sukladno Zakonu. Ta pravna mo-

gućnost s vremenom će dovesti do daljnje

integracije i nastajanja sve snažnijih javnih

isporučitelja koji pokrivaju veća uslužna po-

dručja, a što će ojačati njihovu provedbenu

sposobnost i investicijski kapacitet te pozitiv-

no utjecati na priuštivost cijene vode osobito

za stanovništvo (najviše 3 % NRD-a)

pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i pravilnik o

radu javnog isporučitelja vodnih usluga do-

nosi uprava, a ne skupština društva, što je u

skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima

jednočlana uprava javnog isporučitelja vod-

nih usluga bira se dvostrukom većinom, a ne

običnom većinom po temeljnom kapitalu, sve

u cilju postizanja veće demokratičnosti pri

tom izboru

propisano je da se u sjedištu društva ne može

ustrojiti podružnica da se ne bi dodatno po-

većavao broj ustrojbenih jedinica

jasnije je definirana odredba o suglasnosti ve-

ćinskog vlasnika javnog isporučitelja vodnih

usluga za njegovo dugoročno zaduživanje

koje se prema novom uređenju daje u skladu

s propisima o proračunu, a ne donošenjem

plana zaduživanja u okviru poslovnog plana

jasnije je definiran početak korištenja vodnih

usluga, a to je dan naveden u potpisanom

ugovoru o isporuci vodnih usluga odnosno

dan naveden u radnom nalogu za priključenje

koji mora biti supotpisan od budućeg korisnika

dodatno je pojašnjeno da cijena isporuke

vode između dva isporučitelja ne sadrži fik-

I 22 I

HRVATSKE VODE I Novosti koje donosi paket vodnih zakona

sni dio, kao ni vodne naknade (naknadu za

razvoj, naknadu za zaštitu voda i naknadu za

korištenje voda) s obzirom da se radi o vele-

prodajnoj cijeni isporuke vode

ojačana je uloga Vijeća za vodne usluge kao

regulatornog tijela te mu je između ostalog

propisana dodatna nadležnost podnošenja

optužnih prijedloga i donošenja prekršajnih

naloga za prekršaje u svom djelokrugu, a u

cilju efikasnosti provedbe odredbi u nadlež-

nosti Vijeća

datum prema kojem se utvrđuje stanje ka-

pitala i rezervi s kojim se ulazi u postupak

pripajanja odnosno stanje broja zaposlenih je

31. prosinca 2018. umjesto 1. siječnja 2019.

Slijedom te izmjene, integracija će se provesti

na temelju financijskih izvješća o poslovanju

javnih isporučitelja za 2018. godinu.

Zakon o vodama

Zakonom o vodama zadržana su dosadašnja

pravna rješenja za sva pitanja vodnoga gospo-

darstva, a osnovne izmjene u odnosu na važeći

Zakon o vodama sadržane su u tome što je ma-

terija vodnih usluga isključena iz njega i prene-

sena u Zakon o vodnim uslugama. Istodobno,

ovim Zakonom zaokružen je prijenos pravne

stečevine EU u području voda u pogledu Direk-

tive o podzemnim vodama.

Ovim Zakonom o vodama kao i u svim pret-

hodnim, uređuje se pravni status voda, vodnog

dobra i vodnih građevina, vodna područja, do-

nošenje Plana upravljanja vodnim područjima te

drugih planskih dokumenta upravljanja voda-

ma, zaštite voda i vodnog okoliša. Zakonom o

vodama u potpunosti je osiguran kontinuitet u

zaštiti voda, kao dobra od posebnog interesa

za Republiku Hrvatsku, koje sukladno Ustavu

Republike Hrvatske uživa njezinu posebnu za-

štitu stoga ne postoji mogućnost privatizacije

vodnog resursa.

Najvažnije razlike između dosadašnjeg zakon-

skog uređenja i novog Zakona o vodama, a koje

su i bile predmet usuglašavanja, su sljedeće:

na odgovarajući način izmijenjene su odred-

be vezane uz eksploataciju šljunka i pijeska

iz obnovljivih ležišta u vodotocima, na način

da je zabrana propisana kao iznimka, kako bi

se uklonila javna percepcija o općoj zabrani

eksploatacije kao pravilu i glavnoj smetnji za-

konitoj eksploataciji iz vodotoka

dodana je odredba vezana uz obvezu jedi-

nica područne (regionalne) samouprave o

preuzimanju održavanja građevina za navod-

njavanje u roku od 36 mjeseci od stupanja na

snagu zakona. Naime, smatrat će se da je

ista, kao njihov vlasnik, nakon isteka navede-

nog roka, po sili zakona preuzela održavanje

građevina za navodnjavanje, a time i odgo-

vornost za upravljanje i održavanje istih

dodana je odredba kojom se propisuje da

javnim vodnim dobrom, koji čini prostor na

kojem je izvorište vode za ljudsku potrošnju,

upravlja javni isporučitelj vodnih usluga, a ne

Hrvatske vode

I 23 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

precizirana je odredba po kojoj šumama kao

nasadima u javnom vodnom dobru gospoda-

re Hrvatske šume, a zemljištem pod nasadi-

ma Hrvatske vode

budući da već devet godina u Zakonu o vo-

dama egzistira odredba o mogućnosti osni-

vanja znanstvene institucije u području voda,

konkretnije je uređeno osnivanje institucije s

pravnim statusom javne ustanove i pravnim

položajem znanstvene organizacije tj. institut

za vode, uredbom Vlade Republike Hrvatske.

Svrha osnivanja je pružanje znanstvene po-

drške upravljanju vodama sukladno Strategiji

upravljanja vodama, zakonu kojim se uređuju

vode i zakonu kojim se uređuje financiranje

vodnoga gospodarstva te monitoringa voda

u Republici Hrvatskoj.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o

financiranju vodnoga gospodarstva uspostav-

lja se veza između obveze provedbe europskih

projekata i izvora lokalnog financiranja tih pro-

jekata. Za održivo upravljanje europskim pro-

jektima potrebno je osigurati nacionalnu lokal-

nu komponentu koja se osigurava iz naknade

za razvoj. Novim zakonodavnim rješenjem se,

umjesto na razini pojedinih jedinica lokalne sa-

mouprave, naknada za razvoj uspostavlja odlu-

kom jedinstvenog integriranog javnog isporuči-

telja vodne usluge na uslužnom području putem

njegove skupštine koju čine predstavnici svih

jedinica lokalne samouprave na tom uslužnom

području.

Najvažnije odredbe ovog Zakona koje su bile

predmet usuglašavanja između 1. i 2. čitanja

odnose se na stvaranje pravne pretpostavke za

uvođenje dvije sastavnice naknade za razvoj, i

to:

zajedničkog dijela naknade za razvoj ∑ koji

služi cjelini sustava javne vodoopskrbe i/ili su-

stava javne odvodnje (magistralni cjevovodi,

crpne stanice, uređaji za pročišćavanje ot-

padnih voda, uređaji za kondicioniranje vode

za ljudsku potrošnju – koji služe korisnicima

na cijelom uslužnom području ili pretežitom

dijelu) i

posebnog dijela naknade za razvoj ∑ koji služi

pojedinim dijelovima sustava javne vodoop-

skrbe i/ili sustava javne odvodnje kojim se is-

ključivo koriste korisnici s područja određene

jedinice lokalne samouprave.

Ovim Zakonom, osim navedenog, propisana je

dodatna namjena naknade za uređenje voda u

korist jedinica lokalne samouprave na način da

će 10 % naplaćene naknade jedinice lokalne

samouprave moći koristiti za podmirenje troš-

kova nastalih pri obračunu i naplati te nakna-

de. Nadalje, Zakonom je propisano da jedinice

područne odnosno regionalne samouprave kao

vlasnici sustava detaljne melioracijske odvodnje

posredstvom Hrvatskih voda i na temelju odgo-

varajućeg ugovora ulažu sredstva naknade za

melioracijsku odvodnju ili druga sredstva svog

proračuna za održavanje tih građevina.

SLIKENeven Klauznicer

Damir Zurub

I 24 I

HRVATSKE VODE I Sliv rijeke Vuke nekad i danas

SLIV RIJEKE VUKE NEKAD I DANASJosip Suver, mag. ing. aedif.

Mario Spajić, dipl. ing. građ. -

-

-

-

-

-

-

-

-

-

Spannbauerov projekt odvodnje Dunavsko-dravske nizine u Slavoniji

Osnivanjem za regulaciju rieke Vuke”, 7. rujna 1876. godine na

Strossmayerom, dogovoreno je

odvodnje i isušivanja

I 25 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

---

-

-

Drava u Osijeku

Iz Spannbauerova projekta

Iz projekta odvodnje bare

godine

I 26 I

HRVATSKE VODE I Sliv rijeke Vuke nekad i danas

Akumulacija Opatovac

-

-

-

Brana akumulacije Opatovac

-

-

-

-

--

-

---

-

Statut

I 27 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

Akumulacija Koritnjak

-

Brana i akumulacija Koritnjak

-

-

Podcentar za obranu od poplava

--

--

--

-

--

--

-

-

-

--

I 28 I

HRVATSKE VODE I Sliv rijeke Vuke nekad i danas

SLIKEArhiva Hrvatskih voda

Josip Suver, mag. ing. aedif.

Mario Spajić, dipl. ing. građ.

-

-

-

Sliv rijeke Vuke od Domovinskog rata do danas

--

-

---

Tablica 1. Planirani projekti na području sliva rijeke Vuke

PLANIRANI PROJEKTI CILJ PROJEKTA

PROJEKT IZGRADNJE SUSTAVA

ZAŠTITE OD POPLAVA NASELJA

PUNITOVCI

Za osiguranje zaštite od poplava područja naselja Punitovci i Josipovac Punitovački od vodotoka Gorjan-Punitovci

potrebno je sanirati postojeće i izgraditi niz novih građevina u svrhu rasterećenja te rekonstruirati kanale radi

osiguranja dostatnog poprečnog presjeka za sigurnu odvodnju poplavnih voda.

PROJEKT UREĐENJA

POGANOVAČKO-KRAVIČKOG

KANALA OD km 0+050 do km

1+540

Idejni projekt uređenja Poganovačko-kravičkog kanala u zaštiti naselja Josipovac obuhvat će uređenje korita ka-

nala oblogom gradskog tipa, uređenje postojećih zaštitnih nasipa, izgradnju novih nasipa, uređenje sustava za pri-

kupljanje i evakuaciju zaobalnih voda, uklanjanje postojećih neodgovarajućih te izgradnju novih mostova i uređenje

biciklističko pješačkih površina.

UREĐENJE VODNOG REŽIMA

RIJEKE VUKE u k.o. Bučje

U svrhu uređenja vodnog režima rijeke Vuke u području od mosta na cesti Đakovo-Našice u Razbojištu do

akumulacije Borovik potrebno je izvesti rekonstrukciju i uređenje korita s potrebnim vodnim građevinama,

uključivo izgradnju akumulacija, retencija, vodnih stepenica, nasipa, propusta, obloga korita i slično što će se

utvrditi projektnim analizama, a sve u svrhu osiguranja zaštite okolnog i nizvodnog područja od štetnog djelovanja

voda kod visokih vodostaja, zadržavanje vode u novim vodnim građevinama (akumulacija, retencija) za potrebe

korištenja u sušnom periodu te druge korisne svrhe.

PROJEKT USTAVE STARA DRAVA

S PLATOOM ZA MOBILNU CRPKU

Cilj projekta je izraditi projektnu dokumentaciju za izgradnju sustava zaštite od poplava dijela naselja Josipovac od

visokih voda Poganovačko-kravičkog kanala na potezu od utoka u Staru Dravu do lokacije ustave.

-

-

--

Akumulacija Kešinci

-

Izgradnja propusta na kanalu Crni fok

-

-

Akumulacija Koritnjak

I 29 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

PODRŠKA DRŽAVNOG HIDROMETEOROLOŠKOG ZAVODA PLANSKOM UPRAVLJANJU VODAMA

dr. sc. Dijana Oskoruš

dr. sc. Tatjana Vujnović

mr. sc. Melita Perčec Tadić

mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin

Goran Gašparac, mag. phys. ∑

geophys.

dr. sc. Kristian Horvath,

Antonio Stanešić, mag. phys. ∑

geophys.

--

-

---

(

-

-

-

-

I 30 I

HRVATSKE VODE I Podrška Državnog hidrometeorološkog zavoda planskom upravljanju vodama

-

--

--

-

--

-

--

I 31 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

-

--

-

-

--

-

--

-

zadana povratna razdoblja

Klimatsko modeliranje

I 32 I

HRVATSKE VODE I Podrška Državnog hidrometeorološkog zavoda planskom upravljanju vodama

1

--

--

-

I 33 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

-

-

---

-----

--

-

-

-

-

--

-

-

4

-

-

-

1--

--

postaju Zelenjak i na Sutli

I 34 I

HRVATSKE VODE I Podrška Državnog hidrometeorološkog zavoda planskom upravljanju vodama

-

--

-

--

---

SLIKEdr. sc. Dijana Oskoruš

dr. sc. Tatjana Vujnović

mr. sc. Melita Perčec Tadić

mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin

Goran Gašparac, mag. phys. ∑

geophys.

dr. sc. Kristian Horvath,

Antonio Stanešić, mag. phys. ∑

geophys.

I 35 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

Jelena Ambrenac, dipl. ing. građ.

--

-

--

poplave potresi

-

-

-

-

-

KLIMATSKE PROMJENE I UPRAVLJANJE RIZICIMA

I 36 I

HRVATSKE VODE I Klimatske promjene i upravljanje rizicima

-

-

-

--

-

ciljevi

--

-

kategorizirane u najvišu razinu rizika po

--

-

-va

--

3 projekta

pred odobrenjem-

2 projekta u -

-

I 37 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

-

--

-

-

--

--

-

--

-

-

--

--

Tablica 1. Odobreni projekti iz komponente 5b, stanje kolovoz 2019.

UKUPNO PRIHVATLJIVI

TROŠAK EFRR ALOKACIJA

(HRK) (HRK) %

1.634.000.000,00 100,00

494.000.000,00 30,23

1Opremanje i osposobljavanje intervencijskih postrojbi

DUZSMUP 65.308.146,34 55.511.924,39

2 Na putu do smanjena rizika od katastrofa MUP 14.506.976,36 12.330.929,91

3 Modernizacija vozila vatrogasnih postrojbi RH MUP 256.260.000,00 217.821.000,00

4TETRA - Modernizacija radiokomunikacijske opreme

sustava civilne zaštite MUP 37.150.000,00 31.577.500,00

5 Jačanje kapaciteta HGSS-a - SIGURNA.HR HGSS 29.887.090,56 25.404.026,97

403.112.213,26 342.645.381,27 20,97

1.140.000.000,00 69,77

1Modernizacija lijevoobalnih savskih nasipa od

Račinovaca do Nove GradiškeHV 369.744.025,15 314.282.421,38

2 Priprema projektno-studijske dokumentacije HV 38.099.375,02 32.384.468,76

3

Projekt unaprjeđenja negrađevinskih mjera

upravljanja rizicima od poplava u Republici Hrvatskoj

(VEPAR)

HV 250.100.545,00 212.585.463,25

657.943.945,17 559.252.353,38 34,23

1.061.056.158,43 901.897.734,65 55,20

R. br. NAZIV PROJEKTA KORISNIK

Ukupna alokacija za 5b1 komponentu:

MUP

UKUPNO ODOBRENO

HRVATSKE VODE

UKUPNO ODOBRENO

SVEUKUPNO ODOBRENO KOMPONENTA 5B1

I 38 I

HRVATSKE VODE I Klimatske promjene i upravljanje rizicima

-

-

-

--

--

-

-

Odobreni projekti:

Priprema studijske dokumentacije za projekte upravljanja rizicima od po-plava -

--

-diške

--

mjera upravljanja rizicima od poplava

-

-

Projekt zaštite od po-plava grada Ogulina

-

-

-Zaštita od poplava

--

-

--

-

-

-

--

-

-

--

-

--

-SLIKEstock.adobe.com

I 39 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

PROJEKT RAINMANAlan Cibilić, dipl. ing. građ.

doc. dr. sc. Josip Rubinić, dipl.

ing. građ.

-

-

-

-

-

-

-

---

-

I 40 I

HRVATSKE VODE I Projekt RAINMAN

-

-

-

-

Opis projekta

--

-

---

--

-

--

intenziteta se iz godine u

-

-

-

-

Dosadašnji rezultati projekta

-

-

I 41 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

-

-

-

--

-

-

-

-

-

-poplave koje se javljaju vrlo brzo uz nepouzdano

I 42 I

HRVATSKE VODE I Klizišta u Hrvatskoj

KLIZIŠTA U HRVATSKOJIvan Rosandić, dipl. ing. rud.

--

--

Uzroci i nastajanje klizišta

-

-

Uvjeti za nastanak i razvoj klizišta su:

-

-

-

stvoreni su

trajno osiguravanje

I 43 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

--

-

-

--

--

-

-

--

----

-

Prikaz tipova klizišta----

-

---

-

-

SLIKEIvan Rosandić, dipl. ing. rud.

Klizište u Kostajnici

I 44 I

HRVATSKE VODE I Sanacija brane Petnja u suglasju s prirodom

SANACIJA BRANE PETNJA U SUGLASJU S PRIRODOMMišo Čičak, mag. ing. aedif.

Emil Dereš, mag. ing. aedif.

O akumulaciji Petnja

---

--

-

-

-

I 45 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

u dogovoru s

-

-

--

-

--

-

-

--

-

-

-

-

-

-

Sanacija brane Petnja

-

--

- akumulacije Petnja

I 46 I

HRVATSKE VODE I Sanacija brane Petnja u suglasju s prirodom

korozija na cijevima i

sanacije

-

-

-

-

-

-

--

-

--

-

--

-

--

-

Prikaz izvedenog privremenog ribnjaka

I 47 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

-

-

--

-

-

-

SLIKEMišo Čičak, mag. ing. aedif.

akumulacije Petnja

Sanacija uzvodnog ekrana Pogled na uzvodni dio brane

I 48 I

HRVATSKE VODE I EU projekti: VGO srednja i donja Sava ∑ VGO Mura i gornja Drava

EU PROJEKTI: VGO SREDNJA I DONJA SAVA ∑ VGO MURA I GORNJA DRAVAVedran Deletis, dipl. ing. građ.

mr. sc. Leonard Sekovanić, dipl.

ing. građ.

Muru i gornju Dravu

vrijednost

-

-

--

---

--

-

-

-

sredstava EU fondova

--

--

-

I 49 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

-

--

-

--

-

-

-

-

-

-

-

-

--

--

-

-

Savu

-

-

--

-

-

Slika lijevo: Pripremu projekata je dodatno

se uz korištenje EU fondova iz

I 50 I

HRVATSKE VODE I EU projekti: VGO srednja i donja Sava ∑ VGO Mura i gornja Drava

-

-

-

--

--

-

Tablica 1. Financijska vrijednost projekata pripremljenih i odobrenih u razdoblju 2016. ∑ 2019.

Godina Odobreni projektiIznos investicije

(kn bez PDV-a)

Ukupno

kn s PDV-om)

2016.

Županja 74.424.035

732.788.140

Petrinja 368.637.000

Nova Gradiška 143.169.477

2017.

Jastrebarsko 135.413.711

1.500.720.847

Požega 171.777.187

Pleternica 141.426.792

Lipik-Pakrac 153.546.408

Vinkovci-Otok-Ivankovo-Cerna 384.560.952

Đakovo 213.851.627

2018. Novska 98.905.028 123.631.285

2019.Bjelovar 205.978.311

867.991.209kutina 488.414.656

UKUPNO 3.225.131.481

Tablica 2. Financijska vrijednost projekata za koje se očekuje odobrenje do kraja 2019.

Planirano

odobrenje

do kraja

godine

ProjektIznos investicije

(kn bez PDV-a)

Ukupno

kn s PDV-om)

2019.

Plitvička jezera 300.338.597

1.514.595.140

Karlovac-Duga Resa 300.967.055

Ivanić Grad 353.165.885

Križevci 257.204.575

I 51 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

SLIKEVeljko Zimonić, dipl. ing. građ.

---

-završena izgradnja

-

-

fazi provedbe--

-

U fazi pripreme -

-

--

-

--

-

-

--

--

-

--

-

--

-

--

--

--

--

-

-

--

Potpisivanje ugovora za

I 52 I

HRVATSKE VODE I EU projekt aglomeracije Plitvička jezera

-

-

-

-

--

--

--

-

-

---

EU PROJEKT AGLOMERACIJE PLITVIČKA JEZERAVedran Deletis, dipl. ing. građ.

trajno rješenje

-

--

-

-

I 53 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

-

-

--

-

-

-

Do trajnog rješenja zaštita voda provodi se

I 54 I

HRVATSKE VODE I EU projekt aglomeracije Plitvička jezera

-

-

-

-Tablica 1. Planirani zahvati sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Aglomeracija Sustav Planirani zahvati

Aglomeracija Plitvička jezera 1 Sustav Rakovica i

sustav Rastovača

• Gravitacijska kanalizacija od 40.441 m

• Tlačna kanalizacija od 15.446 m

• 35 crpnih stanica

• 191 sabirna jama

• 1 UPOV (Čatrnja) od 9.400 ES s neizravnim ispustom u podzemlje

• Sanacija postojećih dionica kanalizacije: uz jezero Kozjak, od CS Jezero do CS Kozjački

Mostovi; kolektor kod naselja Rastovača; dionica od Rastovače prema “D1” i kolektor

kroz autokamp “Korana” do lokacije UPOV-a

Aglomeracija Plitvička jezera 2 Sustav Korenica

• Gravitacijska kanalizacija od 30.988 m

• Tlačna kanalizacije od 1.691 m

• 6 crpnih stanica

• 190 sabirnih jama

• 1 UPOV (Korenica) od 4.850 ES s neizravnim ispustom u podzemlje

I 55 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

-

-

-

-

-

--

-

--

rezultati projekta

--

-

--

-

Korenica

--

-

I 56 I

HRVATSKE VODE I EU projekt aglomeracije Plitvička jezera

-

--

-

-

-

--

projekta

SLIKE Alan Čaplar

Robert Kramarić

Konzorcij (Via factum d.o.o.,

Safege d.o.o., Institut IGH d.d.,

Projektni biro Naglić d.o.o.,

Dippolg & Gerold Hidroprojekt

91 d.o.o., Infraterra d.o.o.) s

podizvoditeljima

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

I 57 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

dr. sc. Danko Holjević, dipl. ing.

građ.

IZGRADNJA SUSTAVA NAVODNJAVANJA SREDSTVIMA EUROPSKOG POLJOPRIVREDNOG FONDA ZA RURALNI RAZVOJ

---

-

-

Priprema realizacije projekta navodnjavanja

---

---

--

I 58 I

HRVATSKE VODE I Izgradnja sustava navodnjavanja sredstvima Europskog poljoprivrednog

fonda za ruralni razvoj

navodnjavanja u vrijednosti nešto

godine.

-

--

-

-

-

--

-

-

Izgradnja sustava navodnjavanja

-

--

Tablica 2. Pregled ugovorene vrijednosti radova, stupnja izvršenosti radova i rokova

dovršetaka radova na izgradnji sustava navodnjavanja

Tablica 1. Popis odobrenih projekta kroz prvi natječaj za razvoj projekta navodnjavanja

sredstvima europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj

Red. br. Županija Naziv projekta Površina u (ha)

Procjenjena

vrijednost investicije

s PDV-om (kn)

Ukupno 9 projekata 3.623 356.840.835

1 Istarska Červar porat Bašarinka 490 104.192.117

2 Zadarska Baštica 2.faza 150 22.889.973

3 Vukovarsko-srijemska Blato-Cerna 500 34.291.812

4 Zadarska Lišansko polje 232 32.309.630

5 Virovitičko-podravska Novi gradac-Detkovac 750 43.113.195

6 Virovitičko-podravska Đolta 161 12.421.215

7 Dubrovačko-neretvanska Glog 310 25.366.348

8 Brodsko posavska Orubica 326 45.283.895

9 Vukovarsko srijemska Sopot 704 36.972.650

Red. br. Županija Naziv projekta

Ugovorena

vrijednost radova

s PDV-om

Vrijednost izvršenih radova i

postotak izvršenja

s PDV-om (kn)

Rok završetka

radova

Ukupno 9 projekata 290.392.675 102.321.983 (35,24%)

1 Istarska Červar porat Bašarinka 106.767.179,74 2.482.282,75 (2,32 %) 12.04.2022.

2 Zadarska Baštica 2.faza 16.003.739,07 13.320.089,75 (83,23 %) 10.11.2019.

3 Vukovarsko-srijemska Blato-Cerna 30.000.599,81 20.312.510,97 (67,71 %) 2.10.2019.

4 Zadarska Lišansko polje 21.942.401,76 7.006.709,60 (31,93 %) 12.09.2020.

5 Virovitičko-podravska Novi Gradac-Detkovac 38.117.600,88 19.391.526,19 (50,87 %) 13.10.2019.

6 Virovitičko-podravska Đolta 6.685.316,95 5.952.706,58 (89,04 %) 13.10.2019.

7 Dubrovačko-neretvanska Glog 19.830.376,09 6.309.005,64 (31,81 %) 31.10.2020.

8 Brodsko posavska Orubica 26.498.257,89 10.901.358,53 (41,14 %) 23.03.2021.

9 Vukovarsko srijemska Sopot 24.547.202,76 16.645.792,97 (67,81 %) 21.10.2019.

I 59 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

--

-

-

-

--

---

-

-

-

na izgradnji glavnog

navodnjavanja Sopot

polaganju granskog

Tablica 3. Popis projekta prijavljenih na 2. javni natječaj objavljen tijekom 2019. godine

SLIKEdr. sc. Danko Holjević, dipl. ing.

građ.

Red. br. Županija Naziv projekta Površina u (ha)

Procjenjena

vrijednost investicije

s PDV-om (kn)

Ukupno 8 projekata 3.449 308.344.484

1 Osječko-baranjska Mala šuma Veliki vrt 78 9.427.750

2 Osječko-baranjska Budimci - Krndija 600 26.268.357

3 Šibensko-kninska Donje Polje - Jadrtovac 274 80.403.915

4 Osječko-baranjska Poljoprivredni institut Osijek 165 13.148.250

5 Virovitičko-podravska Kapinci Vaška - 2. faza 750 36.884.000

6 Zadarska Donja Baštica - Grabovac 102 8.514.000

7 Vukovarsko-srijemska Lipovac 800 68.121.375

8 Vukovarsko-srijemska Ervenica 680 65.576.837

I 60 I

HRVATSKE VODE I Popis praćenja (Watch List)

POPIS PRAĆENJA (WATCH LIST) -

-

---

-

--

-

Okvirna direktiva o vodama i popis

--

--

-

mr. sc. Neven Bujas, dipl. ing.

kem. teh.

Jasmina Antolić, dipl. ing. preh.

teh.

Đorđa Medić, dipl. ing. kem.

Za potrebe uzorkovanja voda koriste se i brodovi

I 61 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

-

-

--

-

-

-

-

-

-

-

--

---

-

-

-

--

--

---

-

-

--

-

-

--

---

-

-

Prvi korak rješavanja

utvrditi izvore i puteve širenja

I 62 I

HRVATSKE VODE I Popis praćenja (Watch List)

-

-

-

--

-

Tvar ili grupa tvari CAS broj (1) EU broj (2) Indikativna analitička metoda (3)

(4) (5)

Maksimalna

prihvatljiva granica

detekcije metode

(ng/l)

Diklofenak 15307-86-5 239-348-5 SPE ∑ LC-MS-MS 10

17-Beta-estradiol (E2), Estrone (E1) 50-28-2, 53-16-7 200-023-8 SPE ∑ LC-MS-MS 0,4

17-Alfa-etinilestradiol (EE2) 57-63-6 200-342-2 Large volume SPE ∑ LC-MS-MS 0,035

Oksadiazon 19666-30-9 243-215-7 LLE/SPE ∑ GC-MS 88

Tri-alati 2303-17-5 218-962-7 LLE/SPE ∑ GC-MS ili LC-MS-MS 670

Metiokarb 2032-65-7 217-991-2 SPE ∑ LC-MS-MS ili GC-MS 10

2,6-diterc-butil-4-metilfenol 128-37-0 204-881-4 SPE ∑ GC-MS 3160

Makrolidni antibiotici (6) ∑ ∑ SPE ∑ LC-MS-MS 90

Neonikotinoidi (7) ∑ ∑ SPE ∑ LC-MS-MS 9

2-etilheksil 4-metoksicinamat 5466-77-3 SLE ∑ GC-MS-MS 6000(1) Chemical Abstract Service

(2) European Union broj ∑ nije dodijeljen svakoj tvari

(3) U svrhu osiguranja usporedivosti rezultata iz svih država članica, sve tvari se ispituju iz nefiltriranog uzorka

(4) Metode ekstrakcije: LLE ∑ ekstrakcija tekuće-tekuće, SPE ∑ ekstrakcija na krutoj fazi. Analitičke metode: GC-MS ∑ plinska kromatografija-masena spektrometrija, LC-MS-MS ∑

tekućinska kromatografija ∑ tandemska trostruka četverostruka masena spektrometrija

(5) Pri monitoringu 2-etilheksil 4-metoksicinamata u suspendiranoj tvari ili sedimentu (veličine <63 μm), preporuča se korištenje metode SPE-GC-MS, uz maksimalnu granicu detekcije

0,2 mg/kg.

(6) Eritromicin (CAS broj 114-07-8, EU broj204-040-1), klaritromicin (CAS broj 81103-11-9) i azitromicin (CAS broj 83905-01-5, EU broj 617-500-5)

(7) Imidakloprid (CAS broj 105827-78-9/138261-41-3, EU broj 428-040-8), tiakloprid (CAS broj 111988-49-9), tiametoksam (CAS brooj 153719-23-4, EU broj 428-650-4), klotianidin

(CAS broj 210880-92-5, EU broj 433-460-1) i acetamiprid (CAS broj 135410-20-7/160430-64-8).

Tablica 1. Prvi popis praćenja (Provedbena odluka 2015/495)

--

-

-

-

-

-

pojedine tvari od velikog je

I 63 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

--

-

-

-

--

-

-

-

Tvar ili grupa tvari CAS broj (1) EU broj (2) Indikativna analitička metoda (3) (4)

Maksimalna

prihvatljiva granica

detekcije metode

(ng/l)

17-Alfa-etinilestradiol (EE2) 157-63-6 200-342-2 Large volume SPE ∑ LC-MS-MS 0,035

17-Beta-estradiol (E2), Estrone (E1) 50-28-2, 53-16-7 200-023-8 SPE ∑ LC-MS-MS 0,4

Makrolidni antibiotici (5) ∑ ∑ SPE ∑ LC-MS-MS 19

Metiokarb 2032-65-7 217-991-2 SPE ∑ LC-MS-MS ili GC-MS 2

Neonikotinoidi (6) ∑ ∑ SPE ∑ LC-MS-MS 8,3

Metaflumizon 139968-49-3 604-167-6 LLE-LC-MS-MS ili SPE-LC-MS-MS 65

Amoksicilin 26787-78-0 248-003-8 SPE ∑ LC-MS-MS 78

Ciprofloksacin 85721-33-1 617-751-0 SPE ∑ LC-MS-MS 89(1) Chemical Abstract Service

(2) European Union broj ∑ nije dodijeljen svakoj tvari

(3) U svrhu osiguranja usporedivosti rezultata iz svih država članica, sve tvari se ispituju u cjelovitim uzorcima vode

(4) Metode ekstrakcije: LLE ∑ ekstrakcija tekuće-tekuće, SPE ∑ ekstrakcija na krutoj fazi. Analitičke metode: GC-MS ∑ plinska kromatografija-masena spektrometrija, LC-MS-MS ∑

tekućinska kromatografija ∑ tandemska trostruka četverostruka masena spektrometrija

(5) Eritromicin (CAS broj 114-07-8, EU broj204-040-1), klaritromicin (CAS broj 81103-11-9) i azitromicin (CAS broj 83905-01-5, EU broj 617-500-5)

(6) Imidakloprid (CAS broj 105827-78-9/138261-41-3, EU broj 428-040-8), tiakloprid (CAS broj 111988-49-9), tiametoksam (CAS brooj 153719-23-4, EU broj 428-650-4),

klotianidin (CAS broj 210880-92-5, EU broj 433-460-1) i acetamiprid (CAS broj 135410-20-7/160430-64-8).

Tablica 2. Drugi popis praćenja

-

-

-

---

--

laboratorije

SLIKEmr. sc. Neven Bujas, dipl. ing.

kem. teh.

Jasmina Antolić, dipl. ing. preh.

teh.

Đorđa Medić, dipl. ing. kem.

I 64 I

HRVATSKE VODE I Lijekovi u površinskim vodama

LIJEKOVI U POVRŠINSKIM VODAMA

-

-

-

dr. sc. Draženka Stipaničev, dipl.

ing.-

-

-

-

pritisaka

--

-

I 65 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

-

-

-

--

-

-

--

--

stajskog gnoja na poljoprivredne površine

--

--

-

--

-

-

-

vodama završi u vodotocima i okolišu

-

--

-

-

---

--

I 66 I

HRVATSKE VODE I Lijekovi u površinskim vodama

--

--

-

-

--

-

-

-

-

-

-

-

-

-

---

problem za zdravlje i okoliš

-

-

-

-

I 67 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

-

-

-

---

-

--

--

-

--

--

-

-

-

SLIKEdr. sc. Draženka Stipaničev, dipl.

ing.

Marija Tomas

I 68 I

HRVATSKE VODE I Projekt AMIIGA

PROJEKT AMIIGA prof. dr. sc. Goran Gjetvaj

voda s

voda.

I 69 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

-

-

-

-

--

-

-

----

-

-

--

--

-

--

--

-

-

--

-

-

--

Zadar

I 70 I

HRVATSKE VODE I Projekt AMIIGA

-

--

--

--

-

-

--

---

-

--

-

-

---

-

-

-

-

-

--

-

-

-

-----

--

-

-

-

I 71 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

-----

-

programa Karstmod

---

-

-

-

--

-

-

zdenca

SLIKEprof. dr. sc. Goran Gjetvaj

I 72 I

HRVATSKE VODE I Urbani vodni sustav u funkciji zaštite okoliša

URBANI VODNI SUSTAV U FUNKCIJI ZAŠTITE OKOLIŠA

vodnim sustavom,

izv. prof. dr. sc. Željko Rozić,

Građevinski Fakultet Sveučilišta

u Mostaru --

--

-

-

-

-

-

-

Primjer optimalnog upravljanja UVS-om u funkciji zaštite okoliša

-

-

I 73 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

-

-

-

-

-

-

-

-

parametri UVS-a na okoliš koji

optimalnog upravljanja UVS-om

--

-

-

-

-

-

-

-

5

I 74 I

HRVATSKE VODE I Urbani vodni sustav u funkciji zaštite okoliša

-

-

-

--

-

5

-

-

-

-

5 -

-

I 75 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

Grafikon 1. Količina ispuštanja CO2 (kg CO

2)

Grafikon 2. Količina zahvat vode iz vodnih resursa (m3/dan)

Grafikon 3. Količina BPK5 ispuštenog u prijemnik (kg/dan)

Grafikon 4. Količina ispuštene vode u prijemnik (l/s)

5

Napomena:

I 76 I

HRVATSKE VODE I Urbani vodni sustav u funkciji zaštite okoliša

--

-

--

-

5 -

-

-

--

-

-

-

--

-

-

-

SLIKEizv. prof. dr. sc. Željko Rozić,

Građevinski Fakultet Sveučilišta

u Mostaru

Nenad Reberšak

Urbani vodni sustavi su dio

I 77 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

UPOTREBA KIŠNICE U ZGRADAMADino Obradović, mag. ing. aedif.

izv. prof. dr. sc. Marija Šperac,

dipl. ing. građ.

izv. prof. dr. sc. Željko Koški, dipl.

ing. arh.

-

-

-

-

--

-

-

-

-

-

-

I 78 I

HRVATSKE VODE I Upotreba kišnice u zgradama

-

Oborinska voda u zgradama

-

-

-

-

-

vrtovima, dvorištima,

Elementi sustava za upotrebu kišnice u

--

-

-

---

-

-

-

--

I 79 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

--

-

-

-

-

---

--

--

-

--

-

--

-

I 80 I

AKTUALNO I FRISCO 2.1 ∑ početak radova na brani Vonarje

FRISCO 2.1 ∑ POČETAK RADOVA NA BRANI VONARJE

-

---

-

---

-

--

Služba za odnose s javnošću

-

--

-

-

-

-

-

--

Služba za odnose s javnošću

ZAPOČELI RADOVI NA MODERNIZACIJI LIJEVOOBALNIH SAVSKIH NASIPA

na otvorenju radova

I 81 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

AKTIVNOSTI HGSS-A KOD SVIBANJSKIH POPLAVA

VLADA PODUPIRE VODNE PROJEKTE U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI

timova -

-

-

-

-

-

-

--

-

-

-

----

-

-

--

Željko Bukša

Željko Bukša

I 82 I

AKTUALNO I Sufinanciranje 11 komunalnih projekata

SUFINANCIRANJE 11 KOMUNALNIH PROJEKATA Željko Bukša -

-

-

--

--

--

--

projekata

SAD DONIRALE OPREMU ZA SPAŠAVANJE OD POPLAVA Željko Bukša

---

--

-

--

--

Predaja donirane opreme za spašavanje

I 83 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

-

-

-

-

-

-

-

-

EU PROJEKTI ZA SPLITSKO-DALMATINSKU ŽUPANIJU Služba za odnose s javnošću

-

-

-

-

--

RJEŠAVANJE PITANJA OBRANE OD POPLAVA KARLOVAČKOG I SISAČKOG PODRUČJA

Željko Bukša

Sudionici sastanka u Karlovcu

-Potpisivanju ugovora prisustvovao je i premijer

I 84 I

POTPISANI UGOVORI ZA EU PROJEKT AGLOMERACIJE ZADAR ∑ PETRČANE

AKTUALNO I Potpisani ugovori za EU projekt aglomeracije Zadar ∑ Petrčane

Služba za odnose s javnošću

Željko Bukša

--

-

-

-

-

Sudionici potpisivanja ugovora u Zadru

Voda je naše golemo bogatstvo-

-

-

POTPISANI UGOVORI O SUFINANCIRANJU SANACIJE KLIZIŠTASlužba za odnose s javnošću

-

-

-

-

-

--

--

I 85 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

Služba za odnose s javnošću

Služba za odnose s javnošću

U VUKOVARU OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN DUNAVA

--

-

-

Osječko-baranjskoj poljoprivredi 17 milijuna kuna za navodnjavanje

-

-

--

I 86 I

AKTUALNO I Uspješno završen međunarodni projekt FRISCO1

Uspješno završen međunarodni projekt FRISCO1Služba za odnose s javnošću

Konferencija o vodnom gospodarstvu “VODE 2019”-

-

-

--

--

-

-

-

-

--

-

--

Željko Bukša

Predstavljeni rezultati

--

--

--

-

--

-

-

-Izaslanik generalnog direktora

I 87 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

--

-

--

-

-

-

PLAVE ZASTAVE DOBILO 95 PLAŽA I 27 MARINA

Željko Bukša

--

--

-

Baškoj vodi

zastave u marini u Komolcu

I 88 I

AKTUALNO I Brojna nevremena izazvala jake oborine, tuču i poplave

Olujno nevrijeme u Zagrebu

BROJNA NEVREMENA IZAZVALA JAKE OBORINE, TUČU I POPLAVE

--

-

-

-

-

--

---

-

-

-

-

Željko Bukša

Osijeku

I 89 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

OBILJEŽEN 70. ROĐENDAN NP PLITVIČKA JEZERA

-

---

-

-

Željko Bukša

SLIKEŽeljko Bukša

-

-

-

--

-

-

Automobil na poplavljenoj ulici u Sisku

jezera

I 90 II 90 I

AKTUALNO I Kratke vijesti

-

-

-

--

-

-

-

--

-

--

---

-

-

-

-

-

-

-ukra

tko

Potpisivanje ugovora za izgradnju sustava odvodnje

voda Aglomeracije Donja

I 91 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

PREDSTAVLJANJE PROJEKTA “JADRO ∑ IZVOR ŽIVOTA”

--

--

-

--

-

-

-

Željko Bukša

UNESCO proglasio novi geopark u Hrvatskoj

Željko Bukša

--

-

--

-

-

-

I 92 I

Velika eko-akcija čišćenja u Savudrijskoj vali

AKTUALNO I Hrvatska od lipnja živi na ekološki dug

--

-

-----

--

-

-

Željko Bukša

Hrvatska od lipnja živi na ekološki dug

-

-

-

-

-

Željko Bukša

razini

I 93 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

AKCIJA ČIŠĆENJA PODMORJA RIJEČKE LUKE Željko Bukša

Željko Bukša

-

-

--

---

-

--

EKO-ŠKOLAMA DODIJELJENE ZELENE ZASTAVE

-

-

-

--

-

--

kiosk

I 94 I

AKTUALNO I Obilježavanje Europskog tjedna održivog razvoja u Slavonskom Brodu

OBILJEŽAVANJE EUROPSKOG TJEDNA ODRŽIVOG RAZVOJA U SLAVONSKOM BRODU

-

-

-

-

-

-

-

-

Korana Ambrozić, tehnolog

I 95 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

SLIKEKorana Ambrozić

Služba za odnose s javnošću

--

-

-

-

-

--

-

I 96 I

AKTUALNO I Završen prvi dio ciklusa ovogodišnje edukacije najmlađih

ZAVRŠEN PRVI DIO CIKLUSA OVOGODIŠNJE EDUKACIJE NAJMLAĐIHSlužba za odnose s javnošću “Ovo je bila najbolja prezentacija

-

-DV “Bajka”

--

-

-

--

-

-

OŠ

-

-

-

-OŠ Vladimira

--

-OŠ

-ljica

-

I 97 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

Dubrovnik

Zagreb

OŠ Dubrava

I 98 I

AKTUALNO I Završen prvi dio ciklusa ovogodišnje edukacije najmlađih

--

--

--

-

OŠ Šemovec

-

---

-

-

--

--

-

-

-DV Škatulica u Du-

brovniku

-

-

-

OŠ Sesvetska Sela

OŠ Šemovec

OŠ Šemovec

I 99 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

SLIKE

Služba za odnose s javnošću

-

-

-

-

-

-

-

OŠ Se-svetska Sela -

-

-

-

-OŠ Dubrava

-

-

-

--

OŠ Vladimir Nazor PŠ Dramalj

I 100 I

VODA I PRIRODA I Računanje prirodnog kapitala kao potpora kreiranju europskih politika

RAČUNANJE PRIRODNOG KAPITALA KAO POTPORA KREIRANJU EUROPSKIH POLITIKABranka Ilakovac -

--

--

- -

I 101 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

stanovništva na

vode, a najviše

-

-

-

--

-

-

morskog ekosustava koja se integrira u okvir

-

-

--

-

-

--

-

-

--

-

-

-

-

-

-

I 102 I

VODA I PRIRODA I Računanje prirodnog kapitala kao potpora kreiranju europskih politika

-

-

-

-

-

--

---

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

52 %

24 %

11 %

13 %

Prirodna vodna bilanca Europe, 2002. - 2012.

Stvarna evapotranspiracija Površinsko otjecanje Duboka perkolacija Doprinos bilanci tla-voda

SLIKEBranka Ilakovac

Marija Tomas

I 103 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

POTENCIJAL USLUGA EKOSUSTAVA U INTEGRALNOM UPRAVLJANJU VODAMA

mr. sc. Gorana Ćosić-Flajsig, dipl.

ing. građ.

I 104 I

VODA I PRIRODA I Potencijal usluga ekosustava u integralnom upravljanju vodama

Što je usluga ekosustava?

-

-

--

--

--

-

---

koncepcija usluga ekosustava -

--

--

--

-

--

-

-usluge regu-

liranja usluge stani-šta kulturne usluge

-

-

--

-

-

-

--

-

-

-

-

-

I 105 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

ekosustava u integralnom upravljanju vodama

--

-

-nog sliva -

---

Okvirne direktive o vodama su: --

-

--

--

-

-

-

-

-

-

-

I 106 I

VODA I PRIRODA I Potencijal usluga ekosustava u integralnom upravljanju vodama

-

-

-

---

---

--

-

-

----

-

--

-

-

--

-

-

---

I 107 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

VODNO GOSPODARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE ∑ ZAJEDNIČKO OČUVANJE VODENIH EKOSUSTAVA

Marija Sabolić, mag. oecol. et

prot. nat.

Ramona Topić, dipl. ing. biol.

dr. sc. Aljoša Duplić

dr. sc. Petra Lunko

mr. sc. Daniela Schneider

mr. sc. Neven Trenc

-

-

-

--

-

I 108 I

VODA I PRIRODA I Vodno gospodarstvo i zaštita prirode ∑ zajedničko očuvanje vodenih ekosustava

VRSTA RADOVA

UKLANJANJE OTPADNOGA MATERIJALA

UKLANJANJE NAPLAVINA

UKLANJANJE NANOSA

UKLANJANJE VEGETACIJE KOŠNJOM (trave, i/ili šaša, i/ili trske) I / ILI KRČENJEM (sitnijeg šiblja Ø<5 cm i/ili grmlja)

PROVEDBA SELEKTIVNE SJEČE ŠIBLJA Ø>5 cm I/ILI STABALA Ø>10 cm (s ili bez uklanjanja i zbrinjavanja

panjeva)

UZGOJ VEGETACIJE ZASIJAVANJEM I SADNJOM

ODRŽAVANJE, ODNOSNO POPRAVCI OŠTEĆENJA POSTOJEĆIH VODNIH I DRUGIH GRAĐEVINA BEZ

MIJENJANJA GABARITA GRAĐEVINE

USPOSTAVA ZAŠTITE OD ŠTETNOG DJELOVANJA EROZIJE OBNOVOM REGULACIJSKIH GRADNJI U

KORITU VODOTOKA (obnova postojećih gradnji bez mijenjanja gabarita građevine)

USPOSTAVA FUNKCIONALNOG STANJA VODA OBNOVOM MANJIH I JEDNOSTAVNIH VODNIH I DRUGIH

GRAĐEVINA (čepova, propusta, prijalza preko vodotoka ili kanala, sifona, brklji, kilometarskih i drugih oznaka

na nasipima i uz vodne tokove)

Tablica 1. Glavne vrste radova u području redovnog odražavanja voda I. i II. reda, odnosno

preventivne obrane od poplava

-

-

--

--

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

I 109 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

Tablica 2. Primjer rada sječe s propisanim uvjetima zaštite prirode

Vrsta rada Opis rada Uvjeti zaštite prirode

5.1.

Provedba sječe šiblja veličine Ø>5 cm i stabala

veličine Ø>10 cm, iz korita vodotoka, te selek-

tivna sječa šiblja i stabala s pokosa i uz korito

vodotoka, sa ili bez uklanjanja i zbrinjavanja pa-

njeva

C.1., C.2., C.3., C.4., C.5., C.7., C.8., C.9.,

F.2., F.3., F.4., F.5., F.6., F.7., F.8., F.9., F.10.

Opis dijela uvjeta zaštite prirode

C.1.

Radove uklanjanja drveća i šiblja provoditi samo ukoliko je protočnost vodotoka narušena na način

da predstavlja opasnost za zdravlje i imovinu ljudi, a u protivnom ostavljati vegetaciju u prirodnom

stanju.

C.2.Gdje god je moguće ostvariti potrebnu protočnost samo uklanjanjem visećih grana do visine najvišeg

vodostaja te pojedinačnog drveća koje ometa protočnost.

C.3.

Ukoliko mjere C1 i C2 nisu dovoljne za ostvarivanje potrebne protočnosti, drveće i šiblje uklanjati

samo na jednoj strani obale (onoj sa slabije razvijenom vegetacijom) dok vegetacijski pojas i supstrat

na suprotnoj strani obale treba ostaviti netaknutim. Pritom treba provoditi samo nužno uklanjanje u

minimalnoj dužini i širini kojima se ostvaruje potreban protok, te u najvećoj mogućoj mjeri ostavljati

drveće i šiblje koje ne ometa protok kako bi se sačuvao dio povoljnih staništa i na toj strani obale.

C.5. Uklanjanje drvenaste vegetacije obavljati isključivo u razdoblju od 15. kolovoza do 31. ožujka kako bi

se izbjeglo razdoblje gniježđenja većine vrsta ptica.

F.2.

Najkasnije dva tjedna prije početka radova ili dostavom godišnjeg dinamičkog plana za sve radove

(uz obvezu naknadnog obavještavanja o eventualnim izmjenama) o planiranim radovima obavijestiti

inspekciju zaštite prirode i nadležne javne ustanove za zaštitu prirode. Po potrebi omogućiti obilazak

terena prije, tijekom i/ili po završetku radova.

--

-

-

-

-

-

-

-

-

-

---

-

--

-

-

SLIKEArhiva MZOE

Darko Bukovac

Dobar primjer košnje inundacije na rijeci Savi

tok rijeke koji se kose

pojas smije se pokositi

I 110 I

VODA I PRIRODA I Vodno gospodarstvo i zaštita prirode ∑ zajedničko očuvanje vodenih ekosustava

Aktivnosti projekta

--

radni sastanci--

-

-

eduka-

-

--

-

-

--

-

-

-

-

ekosustave -

-

-

--

-

-

-

I 111 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

MEĐUSEKTORSKA SURADNJA U ODGOJU I OBRAZOVANJU ZA OKOLIŠ

Dalibor Sumpor, prof.,

viši stručni savjetnik, ASOO,

nacionalni focal point za

obrazovanje za održivi razvoj pri

UNECE

Odgoj i izobrazba za okoliš

-

-

-

-

--

-

-

-

I 112 I

VODA I PRIRODA I Međusektorska suradnja u odgoju i obrazovanju za okoliš

vode u suradnji s

--

-

---

---

-

--

-

--

-

-

-

-

---

--

-

-

-

--

-

---

-

I 113 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

-

-

suradnja u odgoju i izobrazbi za okoliš

---

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

--

--

-

-

-

institucija

-

--

-

---

- SLIKESilvija Vučković, prof., ASOO

I 114 I

HRVATSKE VODE I Simfonija vode Plitvičkih jezera

SIMFONIJA VODE PLITVIČKIH JEZERAIvo Aščić

-

-

-

-

-

--

--

-

-

---

ovu popisu svjetske prirodne baštine

I 115 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

SLIKE Ivo Aščić

Plitvicama

-

-

--

-

-

---

(

-

--

-

-

--

-

vode jezera

I 116 I

PUBLIKACIJE I Voda ∑ bogatstvo prirode

-

--

-

-

-

SAVA

-

-

-

-

-

-

-

I 117 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

-

--

-

--

-

-

-

-

-

-

--

--

-

--

-

I 118 I

OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

I 118 I

-

I 119 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I srpanj/rujan 2019.

I 120 I

OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

REVELIN d.o.o.

ZVONIMIR PINTARIĆ

Zvonimir Pintarić rođen je 6. travnja 1945. u Novom Sadu. Danas, kao aktivni umirovljenik, živi u Osijeku u koji se doselio 1956. godine. Iako mu je crtanje velika strast i njime se bavi od najranijeg djetinjstva, život ga je usmjerio prema drugom području te je nakon završetka građevinskog fakulteta cijeli svoj radni staž proveo na poslovima vodoprivrede. To ga nije spriječilo da se i dalje bavi likovnim stvaralaštvom tražeći motive u prirodi te njegovim najdražim temama ∑ pejzažima i vodi, a s kojima se svakodnevno susretao na svom poslu. Poseban utjecaj na njegovu sklonost prema likovnom stvaralaštvu imali su akademski slikari Nada Pivac u osnovnoj i Ivan Heil u srednjoj školi. Tijekom 1986. susreće se s osječkom likovnom udrugom Likar, čiji član postaje već sljedeće godine i započinje stvarati mnoga djela. Od tada je imao 14 samostalnih izložbi, sudjelovao je u 22 zajedničke izložbe, bio je organizator i sudionik likovnih kolonija Gorjani (1994.), Poljoprivredni institut Osijek (1999., dva puta), donorske kolonije u Osijeku (2001.) i kolonije u Lovasu (2001. i 2002.). Radove slika u tehnici pastel (suhi i voštani), snažnog kolorita i impresije, duboko osjećajući i naglašavajući dominantne motive pejzaža i vode. Svoju strastvenu ljubav prema prirodi i likovnom stvaralaštvu opisuje riječima: ≈Stvarajući svoje slike uvijek ću uzimati trenutke života neke vode, nadajući se iskreno da je ostalo dovoljno za ljude koji žive nizvodno!√.

organiziranoga upravljanja vodama u Hrvatskoj

143. g o d i n a

Dan Hrvatskih voda 2019.

HRVATSKE VODE

Izdvajamo...

Hrvatskavodoprivreda

ZAGREB I SRPANJ/RUJAN 2019. I BROJ 228 I GODIŠTE XXVII. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

228

Hrvatska vodoprivreda

143. godina organiziranoga upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj

Tema broja

Intervju s generalnim direktorom Hrvatskih vodaNovosti koje donosi paket vodnih zakonaKlimatske promjene i upravljanje rizicima

Povijest ∑ Sliv rijeke Vuke nekad i danas

Usluge ekosustava u integralnom upravljanju vodama

EU projekt aglomeracije Plitvička jezera

Klizišta u HrvatskojPopis praćenja (Watch list)