HRVATSKI INFORMATIVNI GLASNIK OPĆINE DONJA DUBRAVA 55

Prosinac 2020. Broj 55 Cijena 5 kn

KLOPOTEC V MRTVIČKI

str. 4

str. 7

ŠUMSKA POUČNA STAZA

“VRATA PAŽUTA”str. 9

· ·

75 GODINA UDRUGE ŽENA INTERVJU S MARIJOM VIDOVIĆ

str. 10-11

RASVJETA I NOVI TEREN ZA TENISAČE

str. 8

NAŠA ŠKOLA ZASJALA U NOVOM,

ENERGETSKI EFIKASNIJEM, RUHU str. 14

2•

BR

OJ

55

•

25. 1

2. 2

020

. •

w

ww

.don

jadu

brav

a.hr

Riječ načelnika

Drage Dobravčice i Dobravčani,sretan Vam Božić i SVE NAJBOLJE U NovOJ 2021. GODINI

Eto uz kraj godine dočekali smo i početak izgradnje kanalizacijskog sustava ili projektnog naziva „Aglomeracija Donja Dubrava“. Tijekom prvih pola godine gradnje napravljeno je 4,7 kilometara kanalizacijskog sustava po ulicama, no bez priključnih okana. Postavljanje priključnih okana po lokacijama koje smo sami sa uposlenicima iz Međimurskih voda odredili početi će početkom veljače 2021. godine.

Projekcija dinamike izgradnje je da bi do kraja iduće godine tvrtka Tegra dovršila svoj dio 12,5 kilometara, dok bi tvrtka Szabadics napravila u idućoj godini napravila svojih 2,4 kilometara kanalizacijskog sustava tlačnih vodova. Naime, tvrtka Tegra u Donjoj Dubravi radi gravitacijski sustav, dok tvrtka Szabadics izgrađuje tlačne vodove.

Svjesni smo da se izgradnjom događaju i nepredviđene okolnosti, kao

zatvaranje postojećih cijevi za odvodnju oborinskih voda, no sve u koordinaciji sa odgovornim voditeljem gradilišta u Donjoj Dubravi Stankom Lebarom.

Najinteresantnije pitanje koje se javlja u razgovoru sa mještanima je kad će se obavljati asfaltiranje razrovanih ulica. Kako u pravilima izgradnje kanalizacijskih sustava stoji, asfaltirati se mogu površine nakon minimalno 90 dana od zadnjih radova na zemlji. Dakle, po procjeni do Uskrsa će se asfaltirati prvi dijelovi naših prometnica.

Ove godine, do ovog pisanja, naš udio sufinanciranju kanalizacijskog sustava iznosi 335.870,00 kuna koji je u cijelosti podmiren.

Za iduću godinu osigurana su sredstva za uređivanje oborinske odvodnje u najkritičnijim mjestima, što će se odraditi uz završavanje radova na aglomeraciji.

Tijek Aglomeracije Donja Dubrava

Pred nama su treće izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava. Ove izmjene inicirane su od Međimurskih voda, koje i financiraju taj PPU, ali nama se daje mogućnost da u izmjene uključimo ono što smatramo bitnim. Tako se namjerava proširiti građevinsko zemljište u dijelu Dravske ulice sa južne strane, gdje građevinskih čestica nema, urediti površine za stambenu izgradnju gdje su parcele pola gradilišta a pola oranice i slično.

Tu pozivam sve mještane da daju svoje prijedloge u koliko smatraju da se nešto treba mijenjati, jer iduću izmjene neće biti u skoro vrijeme.

Na zadovoljstvo naših poljoprivrednika dovršen je posao sređivanja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i to na površini od 46.8617 hektara.

Da podsjetim, nakon niza sudskih ročišta, skidanja raznih hipoteka, geodetskih izmjera, isknjižavanja i uknjiživanja, provedbe kroz katastar i gruntovnicu, utvrđeno je 6 parcela koje će se dati u zakup.

Zakup se daje na 25 godina i kad ćete ovo čitati, bit će objavljen poziv ponuditeljima. Općinsko vijeće je donijelo Odluku o davanju u zakup na način kako je to utvrdilo Ministarstvo poljoprivrede.

U gospodarskoj zoni Sjever, za potrebe provedbe „ U r b a n i s t i č k o g plana uređenja ili prostornih planova

područja posebnih obilježja“ izrađen je Geodetski elaborat.

Sa tvrtkom Agromeđimurje preko katastra i gruntovnice

sređuju se površine koje su mijenjane u cilju formiranja građevinske zone. S obzirom da su površine u vlasništvu

tvrtke Agromeđimurje pod bankovnom hipotekom, u postupku je oslobađanje tih čestica i upis na Općinu Donja Dubrava, kako

bi se čestice mogle u cijelosti provesti kroz gruntovnicu i katastar.

Treće izmjene i dopune

PPU Općine Donja Dubrava

Završeno sređivanje poljoprivrednog zemljišta Pijavišće

Gospodarstvo

3076/63076/5

2939

3080

3107

3108

2875

3166

3167

3168

3169

3170

3174

317531

73

3172

3171

2802

201106

101

106

1753/3

2924

6072

3105/2

2607/2

4273

4275

2800

28562857

28582859

4276/34

2791

2793

2861/2

2860/1

2860/22861/1

3092/1

3105/1

2769/3

1753/5

4274/4

3083

30873088

3094

3095

3096

3097

2925

3079

31003101

3102

3103

3104

3177/2

2926/1

1753/2

1753/4

3092/2

2768/2

3268/5

2769/4

2601/2

2770/2

2608/12993

2797/42797/3

2855

2854

2853

2850

2849

2795/1

2795/2

2795/3

3052/13052/2 3051/2

3099/13099/2 30

99/3

3098

/1

3098/2

3098/3

30913086

2219/2

2222/22223/2

1316/66

1316/64 20042005 2007

2008

2006/A2006/B

1316/1/4 2009

2212/B/12212/C/12212/A/1

2212/C/12212/A/12212/B/1

2212/C/22212/A/22212/B/2

2211

2212/C/2

2212/A/22212/B/2

22112211

221122192991/B2991/A2963

2068/1

2065

1950/3/1

2066/1

1950/1

1977/21979/2

2001/A/21960/2

1982/21958

1986/C/21980/3

1956/21966/2

1981/21961/2

1986/B/21955/2

1983/21978/B/2

2001/B/21976/B/2

1962/2

1985/21950/3/3

1978/A/21967/2

1987/21959/2

1982/2

1986/A/2

1950/2

1950/3/2

1985/1

2001/B/12001/C/1

1999

1996

199419901993

1997

199419931990

1986/C/1

1986/C/1

1986/C/1

1986/C/1

1983/11985/1

1984/B1984/A

1982/1

1984/A1984/B

2069/8

2069/9

2069/10

2069/11

20642067/1

2067/3

2067/4

1992/3

1992/4

19891988

1986/5

1986/A/1

1986/B/1

1986/1

1986

/2

1986

/3

1986/4

2015

2190

2191

2192

2193

2194

21952196

2197

2063/1

2199

1980/2

1980/1

20292028/1 2028/2

2198

1987/1

2069/7

2069/6

2159

2000

29312010

29282926/2

2003/12003/3

20183078

3w

ww

.donjadubrava.hr • 25. 12. 2020

. • BR

OJ 55 •

Riječ načelnika

Kako je Ministarstvo kulture RH u ovoj godini sufinanciralo samo dva projekta u Međimurskoj županiji i to odobrenim sredstvima od svega 25.000,00 kuna, Ugovor sa Ministarstvom kulture o korištenju sredstava. Raspisanim javnim pozivom odabran je najpovoljniji ponuditelj, sukladno određenim uvjetima ovlaštenih osoba u Konzervatorskom odjelu u Varaždinu, te smo obnovili dvije zidne vješalice u hodniku sa ogledalima na samom ulasku u Vijećnicu. Ukupna vrijednost radova bila je 51.000,00 kuna. Nakon ukupne obnove vanjske te unutarnje stolarije, evo i ovaj detalj je obnovljen.

Inicijativom Odbora za uređenje mjesta i groblja dovršava se unutarnja obnova mrtvačnice. Od izgradnje objekta unutrašnjost nije dirana, tako da su napravljeni veći zahvati sukladno prijedlozima većeg broja naših Dobravčana.

Sukladno pravilima struke izrađen je projekt obnove, te su zamijenjena vrata i prozori, odstranjen je veći dio zida kako bi se dobila veća komocija, a ujedno i mogućnost za boravak dva lijesa istovremeno, odstranjena je podloga te su postavljene nove pločice, obnovljena je elektroinstalacija, postavljen dodatni klima uređaj, obavljeno bojanje zidova i vanjske fasade. Najviše truda u ovom poslu obavila je Valerija Čituš sa Odborom, te im ovom prilikom zahvaljujem.

Ukupna vrijednost investicije je 146.810,50 kuna i u cijelosti ide iz općinskog proračuna.

Proračun Općine Donja Dubrava za 2021. godinu temelji se na procijenjenim prihodima Općine, uvjetovanim spoznajom o najavljenim raspisivanjima natječaja u ministarstvima, fondovima EU, EGTS-u, te LAG-u, utvrđenih potreba općinskih udruga i odbora, kao i uvažavajući prijedloge za socijalne i razvojne potrebe. Proračun za 2021. godinu utvrđen je u iznosu od 12.080.000,00 kuna.

Proračunski prihodi utvrđeni su temeljem Upute Ministarstva financija, dok su proračunski rashodi vezani su uz predviđene projekte od kojih izdvajam veće iznose usmjerene na programe prema kontnom planu:

-1002 održavanje komunalne infrastrukture – u iznosu od 1.405.000,00 kuna, sa najvećim naglaskom na zbrinjavanje oborinskih voda, te za dogradnju parkirališta na groblju,

-1003 jačanje gospodarstva - u iznosu od 2.910.000,00 kuna za izgradnju infrastrukture u gospodarskoj zoni sjever i sjeveroistok,

-1004 upravljanje imovinom – u iznosu od 501.000,00 kuna, za nastavak obnove Doma kulture „Zalan“, izgradnja nadstrešnice sa prilazom za invalide,

-1005 razvoj i upravljanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i zaštite voda - u iznosu od 1.080.000,00 kuna, za izgradnju kanalizacijskog sustava,

-1006 razvoj i sigurnost prometa –u iznosu od 550.000,00 kuna, za izgradnju i uređenje pješačko-biciklističkih staza, ulice Krbulja te za nerazvrstane ceste, poljske putove, čišćenje snijega i sl.,

-1007 poticanje razvoja turizma – u iznosu od 575.000,00 kuna, za izgradnju izletišta na rijeci Dravi sa vidikovcem i spomen izletišta Predraga Jurčeca (bivša karaula) uz 30. godišnjicu pogibije,

-1010 zaštita okoliša – u iznosu od 610.000,00 kuna, za nabavku kanti za smeće i revitalizaciju starog toka rijeke Drave,

-1011 razvoj civilnog društva – u iznosu od 307.000,00 kuna, (60.000 za udruge, 40.000,00 religija te za manifestaciju EU – Dani Dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje)

-1015 socijalna skrb – u iznosu od 260.000,00 kuna.

Potpore općinskim udrugama povećavaju se te predstavljaju izdvajanje od 320.000,00 kuna.

Za troškove Dječjeg vrtića općina će izdvojiti iznos od 600.000,00 kuna.

Ove godine odrađena su dva velika projekta na sportskom parku Krbulja i to izgradnju nadstrešnice terase Nogometnog kluba „Dubravčan“ i postavljanje reflektora na teniskom klubu „Dubravčan“.

Radovi su uspješno dovršeni, napravljena je primopredaja i obavljen tehnički pregled građevine.

Ukupna vrijednost radova prema stvarnim količinama bila je 373.604,06 kuna, što je općina izvođačima radova u cijelosti isplatila,

te je podnesen zahtjev za povrat sredstava Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u iznosu od 296.500,00 kuna.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova europske unije odobrilo nam je projekt energetske učinkovitosti za obnovu Sportskog doma nogometnog kluba „Dubravčan“, te je odobren iznos od 200.000,00 kuna.

Ukupna vrijednost energetske obnove iznosila je 316.873,75 kuna, te je razlika od 116.873,75 kuna namirena iz proračunskih sredstava Općine.

Ovim projektima mogu kazati da smo zadovoljili potrebe tenisača i nogometaša za kvalitetnim uvjetima rada sportaša i za zadržavanje publike na sportskom parku Krbulja.

U Domu kulture Zalan obnovljene zidne vješalice

Obnova objekta mrtvačniceProračun Općine Donja Dubrava za 2021. godinu

u visini od 12.080.000,00 kuna

Dovršeni radovi na sportskom parku Krbulja

Uz Božićne blagdane, temeljem socijalnih kriterija, utvrđena je 31. osoba kojoj je dodijeljena pomoć u vidu dodjele bonova od

300,00 kuna. Ove godine zbog sprječavanja širenja pandemije Covid-a 19 uz bonove dodijeljeno je i po 5 zaštitnih maski i sredstvo za dezinfekciju.

Darovi novorođenimaKroz godinu u Donjoj Dubravi

rođeno je 19 djece. Uz Božić ove

godine na žalost neće se zbog sprječavanja širenja pandemije Covid-a 19 održati druženje roditelja novorođene djece uz dodjelu novčanih poklon iznosa. Novčane poklon iznose odnijeti će se svakoj obitelji na kućnu adresu uvažavajući epidemiološke mjere.

Poticana stanogradnjaNa kraju svake godine dodjeljuju

se sredstva za poticanu stanogradnju. Ove godine imamo 6 prijavljenih i za te obitelji općina je izdvojila 12.000,00 kuna. Želimo uspješan obiteljski život u novim okolnostima.

Socijalna pitanja

4•

BR

OJ

55

•

25. 1

2. 2

020

. •

w

ww

.don

jadu

brav

a.hr

Tradicija postav-ljanja klopoca po vi-nogradima stara je stoljećima. U prijašnja vremena, pa gotovo kada smo imali gorice preko u Mađarskoj, klopoci su uvelike klo-potali. Taj običaj je po-lako nestajao, skoro nestao. Mi „dobravski goričanci“ prije tri go-dine obnovili smo taj običaj i sada klopotec ne klopoče samo kod Ha-žića u Svetom Martinu, već i v naši Dobravi.

Tako su u subotu, 22. kolovoza već po treći put Dobravski goričanci proslavili Bartolovo, „gorični svetek“ koji označava početak do-zrijevanja grožda. Tog se dana tradicionalno postavljaju klopoci u vinograde kako bi sa-čuvali grožde od ptica. Minule godine inicija-tivom g. Antuna Benka, naši su goričanci posta-vili kloptec u Ropače. Ove godine premjestili su ga u Mrtvičku u go-rice Vladimira Hajdi-njaka Hajkija. Prilikom premještanja veliki dio Dobravčana imao je priliku vidjeti klo-potec u živo. Naime, klopotec je bio namon-tiran na starinska kola koja je vukao traktor oldtajmer, vlasništvo Stjepana Misera (Pište Rakovoga) kroz čitavu

Dobravu, što je ujedno bila i atrakcija. Odlučiii smo klopotec trajno preseliti u Mrtvičku jer kod koče u Ropačaj je zavetje i kloptec je slabo klopotal. Tu u Mrtvički je bolja ruža vjetrova i klopotec će puno više klopotati, rekao nam je inicijator akcije g. Antun Benko.

Na svečanosti podi-zanja klopoca nekoliko riječi o svetom Bartolo-meju – Bartolu, kak ga zovemo mi Medimurci, rekao je dobravski go-rični biškup Vlado Čmrlec Čarli. Istaknuo je da medimurski gori-čanci slave pet „gorični sveci“: svete Vinka, Ju-raja, Urbana, Bartola i Martina. Dobrasvki goričanci za sada slave sv. Vinka – Vincekovo, Bartola – Bartolovo i Martina – Martinje, a

iduće godine slaviti će i Urbanovo.

Bilo je dogovo-reno da će se ove go-dine Martinje slaviti uz limenu glazbu (pleh muziku), jer tradicija se nastavlja. Svečanost je svojom prisutnošću uveličao Darko Prajner, predstojnik za vinar-stvo i vinogradarstvo Poljoprivrednog fa-

kulteta u Zagrebu. Uz bogatu trpezu i dobro vino, veselo društvo harmonikom je uvese-ljavao Antun Čizma-dija Mariča. No, zbog pandemije ove godine Martinje nismo mogli proslaviti niti ceremo-nijalno skinuti klopoca. Skinuli smo ga 30.11. i uskladištili. Nadamo se da ćemo iduće godine proslaviti Martinje. Za nešto više od mjesec

dana dolazi Vincekovo, ali smo skeptični ho-ćemo li ga moći prosla-viti.

Mi „Dobravski go-ričanci” svim Dobrav-čicam i Dobravčanom želimo blagoslovljen Božić i sretnu Novu godinu i da nam pande-mija čim prije prođe.

Sastavio Antun Benko

Udruga umirovljenika MŽ - podružnica Donja Dubrava

KLOPOTEC JE ZAKLOPOTAL V MRTVIČKI

Dobravski goričanci

Udruga umirovljenika Donja Dubrava nastavila je rad i u drugom polugodištu 2020. godine. Toplo vrijeme i ljeto mamilo je umirovljenike na izlete, pa smo tako pokušali organizirati već tradicionalno hodočašće u Mariju Bistricu i toplice „Jezerčica“, no međutim izlet nije uspio s obzirom da se javilo samo 19 članova koji su bili ZA. Najviše je na takvu odluku utjecao strah od zaraze korona virusom. Taj izlet je sve do ove godine bio od velikog značaja što zbog samog hodočašća, pa tako i od aktivnog odmora (kupanja).

Početkom 8. mjeseca 2020. godine Centar za pomoć u kući organizirao je manifestaciju međugeneracijskog druženja u Goričanu na kojoj je sudjelovala i naša podružnica sa 6 članova. Na sudjelovanje je bilo pozvano više članova, no samo njih 6 se odazvalo. Održane su sportsko rekreacijske aktivnosti (nordijsko hodanje, pikado, kviz znanja) te fotografiranje. Nakon tih aktivnosti nastavili smo s lijepim druženjem nekoliko podružnica u kojima su osnovani Klubovi za starije osobe.

Kako se približavao Dan starijih osoba, Centar za pomoć u kući Međimurske županije održao je okrugli stol dana 30.09.2020. godine u prostorijama info centra sa početkom u 8 sati. Na tu prigodu pozvani su mnogi naši članovi, no malo ih se odazvalo zbog već spomenutog straha od zaraze korona virusom.

Slijedeće što je u našem planu za 2020. godinu predviđen je posjet starijim članovima od 80 godina kao i bolesnim članovima. U organizaciji ovog posjeta naših 70 članova, vodit ćemo računa o epidemiološkim mjerama koje se sad provode , tako da će naš posjet završiti samo predajom poklona na ulaznim vratima člana. Takav posjet ovaj put je smanjio razgovor sa našim članovima, što će u ovoj situaciji svakako nedostajati svakom od njih.

Suradnja sa Centrom omogućuje uključenje starijih osoba u aktivnostima kako sportske tako i socijalne, a koje se sastoje od dostave hrane, čišćenja domaćinstva, pomoć u nabavi lijekova iz ljekarne kao i ostale usluge koje će se odraditi ako će biti potrebno.

Svim mještanima Donje Dubrave želimo Sretan Božić i zdraviju i uspješnu 2021. godinu.

Margareta Kuzmić

UDRUGA UMIROVLJENIKA

5w

ww

.donjadubrava.hr • 25. 12. 2020

. • BR

OJ 55 •

Aktivnosti članova Matičnog kluba „Međi“ u drugoj polovici ove godine bile su usmjerene na obilazak terena radi prona-laženja novih uzgojno valjanih jedinki, pregleda novih legala i organizaciju uzgojnog pregleda i smotre međija. Uspjeli smo identificirati dva mužjaka za prvoupis u Zagrebu i Željeznoj Gori koji su svojim eksterijerom zadovoljili kriterije propisane standardom pasmine.

Održano je nekoliko pripre-mnih sastanaka članova kluba za održavanje uzgojnog pre-gleda i smotre međija o čemu slijedi detaljno izvješće i prikaz rezultata.

Dana 27. rujna 2020. održan je u Donjoj Dubravi 26. po redu uzgojni pregled i smotra malog međimurskog psa. Manifesta-cija je bila locirana na prostoru doma Međimurske lastavice.

Dvadesetak primjeraka međija prikazali su vlasnici iz Splita, Siska, Zagreba i prostora sjeve-rozapadne Hrvatske. Po lijepom vremenu točno u 10 sati pri-godnim riječima prisutnima se obratio predsjednik Kinološkog društva „Međimurje“, gdin Dra-gutin Matulic, zatim načelnik Općine Donja Dubrava, gdin Marijan Varga i voditelj uzgoja i Matičnog kluba „Međi“, gdin Vladimir Čižmešija.

Samu organizaciju ove mani-festacije odradio je već uhodani tim vrijednih članova Matičnog kluba „Međi“. Sudili su već afir-mirani suci gdin Zlatko Kraljić i gdin Dražen Kipke, izuzetno dobri poznavatelji pasmine „Međi“. Ispred Kinološkog sa-veza Hrvatske bio je nazočan gdin Igor Selimović, predsjednik Odbora za hrvatske izvorne pa-smine.

Prikazani primjerci međija bili su izuzetno dobrog ekste-rijera i uzgojnih vrijednosti. Primjedbi na suđenje nije bilo. Održan je i okrugli stol s osvrtom na trenutno stanje uzgoja međija i date su određene smjernice za bolju suradnju sa Hrvatskim ki-nološkim savezom.

Poslije 15 h puni lijepih doj-mova i nakon ugodnog druženja uzgajivači međija krenuli su svojim domovima uz obećanje da se svi zajedno vidimo iduće godine.

Izuzetno je veliko zadovolj-stvo da se smotra međija održala i uspjela usprkos situaciji s ko-rona virusom. Naravno, svi su se držali poznatih mjera dezinfek-cije i distance.

IZVJEŠĆE SA SMOTRE MALOG MEĐIMURSKOG PSA ODRŽANE 27.09.2020.

Na smotru je dakle predve-deno 18 pasa , 10 mužjaka i 8 ženki . Po rezultatu ocjene :

13 pasa – odličan(5) 4 psa – vrlo dobar(4) 1 pas - dobar (3) Od toga 2 psa su prvoupi-

sani.

Sudili su gospoda suci Kra-ljić Zlatko i Kipke Dražen . Pri-mjedbi na suđenje nije bilo .

Kao što je vidljivo iz tabele, više od 70% pasa je bilo odlično ocijenjeno, što je izuzetno dobar rezultat. To je dokaz da se uzgojni

program i selekcija pravilno pro-vode. Dobru suradnju imamo i s uzgajivačima međija u Fin-skoj. Tamo djeluju dva uzgojna kluba s ukupno preko 30 međija i uskoro očekujemo priznavanje pasmine od Kinološkog saveza Finske. Kraj godine je idealan za rezimirati rezultate uzgoja u 2020. godini: ukupno je bilo 15 legala i registrirano 57 štenaca i to u Donjoj Dubravi 13, Kotoribi 6, Prelogu 6, Stubičkim Topli-cama 4, Zagrebu 13, Mraclinu kod Velike Gorice 3, Karlovcu 7 i Sisku 5 štenaca međija, što pokazuje da je uzgoj međija u

povećanju izvan Međimurja kao izvornog područja. To nas raduje što su uzgajivači diljem Hrvatske i u nekoliko europskih zemalja prepoznali vrijednost malog međimurskog psa kao bitnog segmenta hrvatske i me-đimurske baštine.

Svim našim uzgajivačima, simpatizerima i čitateljima Do-bravskih novina želimo sretne Božićne blagdane i svako dobro u novoj 2021. godini!

Voditelj uzgoja i Matičnog kluba Međi Vladimir Čižmešija

Kinološko društvo “Međimurje” Čakovec - Matični klub uzgajivača malog međimurskog psa Donja Dubrava

UNATOČ EPIDEMIOLOŠKOJ SITUACIJI UZGAJIVAČI

MEĐIJA NE POSUSTAJU

Klub liječenih alkoholičara Osmijeh Donja Dubrava

Godina 2020. je bila izazovna za sve nas. Suočili smo se s nepoznatim i nepredvidljivim okolnostima na koje nismo mogli izravno utjecati, imati kontrolu nad njima, ni pripremiti se. Promijenio se naš uobičajeni način života i trebali smo se prilagoditi novim okolnostima.

Epidemija zarazne bolesti može izazvati kod nas niz stresnih reakcija, poput nesanice, pojačane uznemirenosti i anskioznosti te smanjenog osjećaja sigurnosti. Može izazvati psihosomatske simptome (npr. nedostatak energije, tjelesnu nelagodu), rizična ponašanja (npr. veću uporabu alkohola, duhana ili drugih sredstava ovisnosti), veću neravnotežu radnog i privatnog života (npr. pretjeranu predanost poslu u situaciji nošenja s jakim

stresom), stigmatizaciju i traženje žrtve, ali i ponašanja nekontroliranog i većeg korištenja medicinskih sredstava zaštite. To sve može značajno narušiti naše mentalno zdravlje. Primjerice, može ograničiti naše uspješno nošenje sa stresom i mogućnost ostvarivanja osobnih potencijala, umanjiti našu radnu produktivnost i kapacitete za doprinos zajednici u kojoj živimo te može dovesti do razvoja ili pogoršanja mentalnih poremećaja, kao što su depresivni i anksiozni poremećaj te posttraumatski stresni poremećaj. Stoga je važno pričati i doprinijeti očuvanju našeg mentalnog zdravlja.

Za očuvanje mentalnog zdravlja je važno ulagati u našu emocionalnu (osjećaji), psihičku (pozitivno funkcioniranje),

društvenu (odnosi s drugima i prema društvu), tjelesnu (tjelesno zdravlje) i duhovnu dobrobit (smisao života). Ukratko ćemo navesti nekoliko savjeta u očuvanju svog mentalnog zdravlja. Prije svega važno je pronaći i pratiti samo provjerene i vjerodostojne izvore informacija kojima ćete vjerovati te je bitno da ograničite gledanje i čitanje vijesti. Dalje, kako bi upravljali svojim osjećajem strahom i umanjili ga, možemo koristiti strategije postavljanja jednostavnih pitanja, na primjer: „Postoji li razlog zbog kojeg je moguće da sam ja osobno u povećanom riziku od zaraze i jesam li bio/bila u kontaktu s mogućim slučajevima zaraze?“ Uz to, možemo strukturirati svoj dan i napraviti okvirni raspored svojih aktivnosti i obaveza. Iako se ne možemo družiti uživo kao prije ove epidemije, važno je održavati svoju socijalnu mrežu, što možemo učiniti uz pomoć tehnologije koja nam je danas dostupna. K tome, odredite vrijeme za obiteljska druženja i vrijeme za sebe te pokušajte pronaći i nešto pozitivno u ovoj situaciji. U slučaju kada Vas preplave brige ili se osjećate da nešto ne možete prebroditi sami, nemojte se ustručavati i potražite psihološku pomoć kada Vam je potrebna! Važno je brinuti se za sebe i nema ništa lošega u traženju pomoći i savjeta stručne osobe. Dostupno je više telefonskih linija psihološke pomoći i online psihološka savjetovanja.

Trenutna situacija s koronavirusom može biti osobito izazovna za osobe koje apstiniraju od alkohola. Apstinentima

bismo voljeli poručiti da ostanu snažni i budu nam uzor u koji ćemo se ugledati i vidjeti kako je ovisnost o alkoholu moguće uspješno prevladati i oduprijeti joj se u svjetskoj krizi zarazne epidemije. Važno je i spomenuti da konzumacija alkohola ni u kojem slučaju ne štiti niti ne liječi od Covida – 19!

KLA „Osmijeh“ ove godine nije imao puno aktivnosti. Redoviti sastanci su se održavali koliko su to mjere dopuštale, a nakon toga je uslijedila pauza koja i danas traje. Sredinom rujna je samo za članove organizirano druženje na imanju obitelji Lovrek. Bilo je malobrojno, ali ugodno i toplo druženje među članovima. Uživali su u ljepotama prirodnog toka rijeke Drave, vozili se s čamcem, guštali u fino pripremljenim jelima, razgovarali te dijelili svoja korisna i bogata iskustva koja su stekli u ovom klubu. Nedostaju nam redoviti sastanci i druženja, ali prihvatili smo to i prilagodili se trenutnoj situaciji. Umjesto sastanaka uživo, po potrebi razgovaramo s terapeutom i jedni s drugima putem telefona ili mobitela. Važno je spomenuti da kada gledamo kroz povijest možemo vidjeti kako je ljudski rod preživio različite krize. Prema tome povijest nas može nečemu naučiti, a to je da su ljudi snažni i da će prebroditi i ovu krizu!

Zahvaljujemo se svima koji su nam pružili podršku i pomagali nam u održavanju KLA „Osmijeh“ Donja Dubrava. Svim žiteljima Donje Dubrave i onima koji čitaju Dobravske novine želimo sretan i blagoslovljen Božić te uspješnu Novu Godinu!

BRINITE O DRUGIMA, ALI I O SEBI

6•

BR

OJ

55

•

25. 1

2. 2

020

. •

w

ww

.don

jadu

brav

a.hr

Druga polovica radne sezone naših ribiča započela je sa velikim entuzijazmom unatoč postojećoj situaciji i pandemiji uzrokovanom virusom Covid-19.

Seniori su bili ti koji su prvi odr-

žali društveno natjecanje u lovu ribe na plovak. U ribičkoj sreći okušalo se 18 članova Štuke. Najuspješnija tri prvoplasirana ribiča su: Danijel Čižmešija koji je ulovio 7020 grama ribe. Odmah iza njega Josip Varga

ulovio je 3918 grama ribe, dok se na treće mjesto plasirao Darko Rusak. Njegov ulov težio je 3850 grama. Nakon natjecanja u okviru druženja najuspješniji su nagrađeni peha-rima. Kadetsko natjecanje održalo se 4. listopada 2020.. Na tom natje-canju sudjelovalo je deset najmlađih članova Štuke. Pobjedu je odnio Lovro Žinić sa ulovom teškim 1140 grama. Druga je bila Zara Horvat sa ulovom 780 grama, dok se na treće mjesto plasirao Antonio Bračko sa 550 grama ulovljene ribe. Svi su dobili sponzorske nagrade trgovine Štuka i pekare Sjemenke, a najbolji troje pehare Društva.

Potkraj listopada uslijedilo je i treće tradicionalno društveno na-tjecanje. To je bio lov ribe pomoću štapa i olova. Riba se lovila na dnu rijeke. Sudjelovalo je 11 ekipa našeg i prijateljskih društava. Ta tradici-

onalna natjecanja služe za među-sobno bolje povezivanje u sport-skom ribolovu.

Držali smo se svih epidemio-loških mjera. Prva tri najuspješnija društva bila su: Som 2 iz Kotoribe odnijeli su pobjedu. Dobravski Bajkeri osvojili su drugo mjesto, a članovi Mrene iz Donjeg Vidovca treće mjesto. Nagrade je osiguralo Društvo. Napravili smo skromnu zakusku za sve sudionike a prva tri društva dobila su nagrade.

Naše kapitalne investicije reali-zirali smo sa aktualnom situacijom. Nadamo se da ćemo sve nadokna-diti u idućoj godini. U studenom je trajala zamjena uvjerenja kako bi se karte mogle kupiti putem Interneta. I ove godine imamo zimovalište za ribe, ali i probleme koje ističemo. Upućujemo apel svim ribolovcima da poštuju mjere odredbe koje su

propisane za zimovalište. Time istinski čuvamo riblji fond za iduću godinu.

Velike radne akcije za pripremu ribičkog Doma za vrijeme zimskog mirovanja nije bilo, ali su se članovi Upravnog odbora pobrinuli sve učiniti sami u skladu sa svojim mo-gućnostima. Mjere traju, ali ljubav prema ribolovu ostala je ista. Samim tim zahvaljujemo našim članovima i ljubiteljima Drave i ostalim entuzi-jastima što su nam pomogli premo-stiti ovo razdoblje, te se nadamo da ćemo uskoro vratiti se povoljnijem vremenu. Tako ćemo moći uživati u našem sportu i ljepotama Drave.

Unatoč pandemiji, mi u buduć-nost gledamo BISTRO. Pred nama su božićni i novogodišnji dani. Pro-vedite ih u miru i Božjem blago-slovu. Ispred vaših ribiča Štuke

predsjednik Andrej Horvat

Zbog pandemije koronavirusa druš-tveni život i kulturna događanja su stav-ljeni na čekanje. Dokad smo mogli i smjeli ,marljivo smo održavali skupne probe. Kad to zbog sigurnosnih razloga i epidemioloških preporuka više nije bilo moguće održavali smo samo individu-alne probe.

Trenutno ne održavamo nikakve probe niti planiramo nastupe. To naravno ne znači da smo besposleni. Ovo vrijeme iskoristit ćemo za inventuru i redovni servis naših instrumenata.

Nadamo se da ćemo zajedničkom odgovornošću prevladati ovo, za sve nas, teško doba. Ostanimo zdravi, od-govorni i zajedno se sjetimo nekih ljepših vremena.

U ime upravnog odbora i svih čla-nova Puhačkog orkestra općine Donja Dubrava svim sumještankama i sumje-štanima želimo sretan Božić i uspješnu novu 2021. godinu!

Puhački orkestar općine Donja Dubrava Tekst pisala: Ivana Klarić

Puhački orkestar općine Donja Dubrava

Pod maskicama se nemre puhati

Lovačko društvo Fazan Donja Dubrava

Dragi sumještani, zaljubljenici u prirodu i lovstvo obraćam se u ime udruge LD Fazan Donja Dubrava.

Unatoč pandemiji koronavirusom sve svoje obaveze prema lovno-gospodarskoj osnovi izvršavamo prema planu. Zbog velikog broja divljači koja migrira kroz naše lovište ,ne obitava na našem području, nastale su štete na poljoprivrednim kulturama. U suradnji sa našim poljoprivrednicima, Ministarstvom poljoprivrede i Županije dobili smo naredbu o rastjeravanju i pojačanom odstrjelu jelenske divljači. Lovstvo nije samo ubijanje divljih životinja ono je i briga za prirodu i životinje.

Zbog intenzivne poljoprivrede sve manje prostora ostaje za divlje životinje sve se pretvara u poljoprivreda zemljišta, ruše se građe, šume, šumarci, oru se trstici i to sve zbog što većeg profita. Čovijek ne živi više sa prirodom nego želi živjeti od prirode. Nekad je trčka skvržulja obitavala na našim prostorima sad je više nema,sve je manje divljih zečeva, fazana, šljuka i prepelica. Nema ih i to ne radi lovstva, već zbog toga što im je čovijek oduzeo staništa.

Unatoč svim tim nedaćama što nas muče i dalje se brinemo za divlje životinje. Mi kao udruga za prihranu divljači smo osigurali 30 t kukuruza,

15 tona stočne repe, 500 kg soli te zasijali remize. I kao plod našeg rada na kraju dolazi izlučenje prirodnog prirasta divljači - odstrjel. Čagljevi nam predstavljaju veliku prijetnju što se tiče srneće divljači i samim time teško je vidjet odraslu srnu sa lanetom , a uz to nailazimo i pun na krivolov (drotare) najviše u Oreški šumi. Redovito obilazimo šumske staze i skidamo zamke izrađene od čelićnih žica i sajli.

Krenuli smo u prikupljanje dokumentacije i slika za izradu monografije koju ćemo izdati za 80-u obljetnicu nastanka Lovačkog društva „Fazan“ Donja Dubrava.Uređenje lovačkog doma je u punom jeku. Zamijenjene su vodovodne i kanalizacijske instalacije, montirani novi sanitarni čvorovi, kupljena je nova profesionalna kuhinja, instalirano je centralno grijanje, izgrađen je vrtni kamin, zamijenjena je sva stolarija, te smo krenuli sa postavljanjem ograde i najbitnije, uspjeli smo legalizirati lovački dom, te će nakon 52 godine dobiti kućni broj Podravska 66.

Svim dobravčanima i dobravčicama želim čestit i blagoslovljen Božić i Novu godinu. Dobra kob.

Predsjednik Mario Mikulan

AKTIVNOSTI LOVACA

Sportsko ribolovno društvo Štuka Donja Dubrava

“BIT ĆE BOLJE“PORUČUJU NAŠI RIBIČI

7w

ww

.donjadubrava.hr • 25. 12. 2020

. • BR

OJ 55 •

Udruga žena Donja Dubrava Kuglački klub Dubravčan Donja Dubrava

Nakon loše prošle sezone, kuglači Dubravčana su nastavili sa još skromnijim rezultatima. Ovu sezonu su počeli bez najbolje igračice prošlih sezona, Helene Bolić koja je svoju karijeru nastavila u ženskoj ekipi KK Koprivnica. Ista ekipa je bila skoro tri godine bez pobjede dok sada sa Helenom imaju već 3 na početku ove sezone. Zbog ozljede je ovu sezonu odlučio preskočiti još jedan od ključnijih igrača, Davor Fabić. U klub se vratio nakon jednogodišnjeg izbivanja Mladen Ganžulić a ponovno je nakon mnogo sezona registriran Radovan Rusak. Na žalost zbog prirode njegovog posla on nije dostupan u većini utakmica.

Prvenstvo u kuglačkim natjecanjima je počelo pod posebnim virusnim pravilima. Na utakmicama su bili zabranjeni gledatelji a broj članova delegacije po ekipama je ograničen. Vodila se posebna evidencija prisutnih na utakmicama i na treninzima sa izmjerenim temperaturama. Poslije tri odigrana kola je koprivnička kuglana zbog epidemiološke situacije bila zatvorena u trajanju od mjesec dana. Dubravčan je onda iskoristio novo pravilo da može jednom u sezoni odgoditi tri utakmice u nizu. Nakon te pauze se odigralo još samo jedno kolo i slijedio je prekid prvenstva. Na početku se to nije odnosilo za takmičenja u prvim ligama ali je uskoro došla zabrana i za njih. Nakon tog okrnjenog dijela prvenstva se Dubravčan nalazi na zadnjem mjestu. Rezultat je toga što voditelj ekipe, Franjo Miser nije niti u jednoj utakmici imao na raspolaganju zdravu šestorku. Tako umjesto realnih 4, ima 0 osvojenih bodova (odnosno -2 zbog čudnog pravila o prisutnosti igrača na utakmici). Tablica nakon pauze izgleda ovako:

Za Dubravčan su nastupali (u zagradi je broj utakmica): Tomislav Hraščanec (4), Branimir Klarić (4), Mladen Ganžulić (4), Marino Vincek (3), Željko Šimunić (2), Franjo Miser (2), Branko Horvat (1) i Radovan Rusak (1).

Od igrača najbolji ukupni prosjek imaju (najmanje 2 odigrane utakmice):

1. Željko Šimunić 519,5 2. Tomislav Hraščanec 518,0 3. Marino Vincek 497,3 4. Branimir Klarić 496,8 5. Mladen Ganžulić 495,8Kompletna statistika je ovakva:

Na koprivničkoj kuglani najbolje prosjeke imaju (najmanje 2 odigrane utakmice): 1. Željko Šimunić 519,5 2. Tomislav Hraščanec 514,0 3. Branimir Klarić 500,3Na ostalim kuglanama najbolje prosjeke imaju: 1. Tomislav Hraščanec 529,0 2. Mladen Ganžulić 528,0 3. Branimir Klarić 486,0Ostali važniji statistički pokazatelji (najmanje 2 odigrane utakmice za prosjeke):- najviše pojedinačnih poena: Klarić, Hraščanec 2 od 4- najveći prosjek u pune: Hraščanec 353,0- najveći prosjek u čišćenju: Šimunić 173,5- najmanji prosjek promašaja: Šimunić 6,0- najveći rezultat: Hraščanec 535- najveći rezultat u pune: Hraščanec 372- najveći rezultat u čišćenju: Hraščanec 180- najmanje promašaja na utakmici: Vincek 1

U ovom prvom dijelu sezone mnogo toga manjka. Tako nije bilo niti jednog turnira (Božićni, memorijalni …). Nije se održalo prvenstvo kluba u disciplinama tandem i sprint. Prvenstvo parova na županijskom nivou je održano ali na žalost bez ijednog para Dubravčana. U ovo vrijeme bi se trebale igrati kvalifikacije pojedinačnog prvenstva županije ali ih nema iz poznatih razloga. Nastavak sezone je ovisan od odluka sa viših nivoa. Prvo bi krajem godine trebao biti mini prijelazni rok koji će se sigurno odraditi a bilo bi lijepo kada bi Dubravčan nakon njega dobio barem još jednog igrača. Poslije praznika, 11.1. je na rasporedu finale kupa MKS-a u kojem Dubravčan igra sa pobjednikom susreta između čakovečkih klubova Prosvjetara i Zanatlije. Nastavak prvenstva je predviđen krajem istog tjedna sa 8. kolom u kojem je Dubravčan domaćin ekipi Prosvjetara. Zbog te duže pauze bez utakmica će se prvenstvo otegnuti sve do druge polovice 4. mjeseca, što bi moglo povećati troškove za najam koprivničke kuglane. Svima želimo prvenstveno zdrave a onda sretne Božićne i Novogodišnje praznike! Predsjedništvo kluba

Dragi sumještani, u ovo za-htjevno i teško vrijeme epide-mije bolesti Covida-19 mi se imamo čime pohvaliti. Naime, ove godine obilježile smo 75. godina djelovanja Udruge žena Donja Dubrava. Tako smo se svrstale u bok najsta-rijih aktivnih udruga naše Do-brave. Tu obljetnicu obogatile smo izdavanjem fotomono-grafije na što smo posebno ponosne. Za tu prigodu podi-jelili smo priznanja članicama za dugogodišnji rad u udruzi. Također su zahvalnice za du-gogodišnju suradnju podije-ljene Općini Donja Dubrava, Osnovnoj školi Donja Du-brava, KUD-u seljačka sloga, DVD-u, UHVDR-u i tvrtki Bali d.o.o. Članicama Udruge za dugogodišnji rad podije-ljene su također zahvalnice gdje smo sve skupa na po-seban i svečan način obilježile promociju fotomonografije koja je bila 12.07.2020. godine. Autorica je naša članica Ka-tica Frančić. Ovom prilikom iskreno od srca u ime svih čla-nica jedno veliko HVALA.

Katica je članica udruge od 1968. godine te je uvijek bila na odgovornim funk-cijama i primjer odricanja i rada za našu udrugu. Kao krunu svoga svestranog rada i svoje ljubavi prema Dobravi dokazala je kao autorica naše fotomonografije. Nekoliko go-dina pripremale smo se za taj događaj. Isto tako štedile smo novčana sredstva i svaki izlet plaćale vlastitim sredstvima.

Stoga ponosno možemo objaviti da smo troškove tiska i troškove promocije pokrile vlastitim sredstvima. I zato poštovane članice vjerujem da sa posebnim osjećajem listate knjigu jer je ona posvećena upravo vama, ali isto tako i onim članicama koje su nas napustile. Kako kaže naša au-torica, sve je bilo zabilježeno tekstom ili slikom i neka to podsjeća sadašnju i buduće

generacije na ono što su ra-dile i gdje su sve bile njihove prabake, bake i majke. Drage članice vjerujemo da će ova epidemija proći i da ćemo se uskoro družiti i planirati izlete.

Također vas moram obavi-jestiti da ovaj Božić, zbog epi-demioloških mjera, neće biti podjela darova našoj djeci što nam je posebno teško.

Ostanite i dalje odgovorne i zdrave.

Svim članicama i svim mještanima čestit i blagoslov-ljen Božić! Zdravi bili u 2021. godini bez koronavirusa!

Tajnica Biserka SabočanecFotografije Mijo Frančić

75 godina djelovanja udruge žena SUŠNA SEZONA

8•

BR

OJ

55

•

25. 1

2. 2

020

. •

w

ww

.don

jadu

brav

a.hr

Pri kraju je jedna neuobičajena, specifična, nesigurna, turbulentna godina, kako za sve udruge, tako i za TK Dubravčan. Unatoč svemu bila je to još jedna uspješna godina za teniski klub. Malo ćemo se osvrnuti na proteklu godinu i pokušati izdvojiti ono najbitnije što se događalo posebno u razdoblju poslije Margaljete.

OSTVAREN JEDAN SAN

Počet ćemo s onim najznačajnijim za nas. Konačno smo dobili rasvjetu na naše terene i tako više nismo jedini klub u Međimurju koji je bio bez rasvjete. Sada možemo reći da smo klub koji ima možda najkvalitetniju rasvjetu u Međimurju. Ne treba posebno govoriti koliko rasvjeta znači za sve zaljubljenike u tenis jer ona omogućuje dulje igranje tenisa i bolje uvjete za igranje posebno ljeti.

Velika zahvala ide Općini koja je prepoznala i podržala našu ideju o rasvjeti i koja je ovu investiciju uklopila zajedno s nadogradnjom prostorija nogometnog kluba (izgradnjom nadstrešnice) u projekt modernizacije sportskog parka „Krbulja“. Projekt je kandidiran na natječaj lokalne akcijske grupe „Mura Drava“, uspješno prošao selekciju te je prihvaćen za sufinanciranje.

Što je bilo zacrtano, uspješno je privedeno kraju. Izvođenje elektro radova povjereno je tvrtki Lugitsch Energy Team iz Kotoribe, iskope je odradio Danijel Rusak, a betoniranje postolja tvrtka Mami iz Svete Marije. Još jednom moramo spomenuti kako je rasvjeta izuzetno kvalitetno napravljena pa se zahvaljujemo tvrtki Lugitsch Energy Team na dobro obavljenom poslu.

Svečano paljenje i početak korištenja nove rasvjete održano je 10. listopada 2020. godine. Održana je kratka svečanost otvorenja na kojoj su se okupljenim predstavnicima udruga, predsjednicima odbora i vijećnicima te tenisačima obratili načelnik općine Marijan Varga, predsjednik TK Dubravčan Stanislav Žinić i predsjednica Odbora za kulturu, sport i udruge Janja Kovač.

Ova prigoda iskorištena je kao bi se pojedincima koji su najviše pridonijeli izgradnji postojećih terena podijelile zahvalnice i priznanja. Tako su priznanja dobili: Ivan Međimurec, Kristijan Krušelj, Miroslav Horvat, Anđelko Lisjak, Marijan Varga, pukovnik Zlatko Leček te Općina Donja Dubrava.

DRUGI SAN PRED OSTVARENJEM

Kad su počeli radovi na rasvjeti terena ambiciozno smo krenuli u realizaciju još jednog sna, jedne ideje koja već dulje vrijeme postoji, ali nikako da dođe na red. To je izgradnja trećeg terena koji nam je potreban kako zbog sve većeg interesa za igranje tenisa tko i zbog Škole tenisa koja bi se onda nesmetano mogla odvijati na njemu. Većina radova je obavljeno, tenisit je razvožen i sve je spremno za proljeće kada će se postaviti linije i mreža i kada će, nadamo se, teren biti spreman za igranje.

Ovdje moramo pohvaliti članove kluba koji su svojim radom napravili većinu posla i tako pridonijeli što bržoj realizaciji izgradnje terena. Zato jedva čekamo slijedeću godinu, za koju se nadamo da će biti puno mirnija, da dovršimo taj treći teren i da onda taj naš Sportski park Krbulja bude jedan od najljepših i najfukcionalnijih u Međimurju.

SPORTSKI REZULTATI

I ove godine smo unatoč svim problemima s Corona virusom bili aktivni i na sportskom i na igračkom planu. Tradicionalno kao i svake godine organizirali smo turnir „Krbulja open “povodom naše zaštitnice svete Margarete. U muškom dijelu turnira sudjelovala su 32 igrača, a u ženskom dijelu 8 igračica. Ove godine smo odlučili da na turniru sudjeluju samo članovi kluba tako da turnir možda nije bio igrački najjači ali je bio zanimljiv i bilo je jako puno dobrih mečeva.

Pobjednik muškog dijela turnira bio je Danijel Papp koji je u finalu pobijedio Filipa Fabića, dok je u ženskom dijelu turnira pobijedila Kaja Beriša koja je u finalu bila bolja od Janje Kovač.

Krajem rujna održan je turnir parova, opet i muški dio i ženski dio. Sudjelovalo je 20 muških i 5 ženskih parova. Malo nas je iznenadio toliki broj parova i tu se pokazalo kolika je rasvjeta korisna jer je muško finale odigrano u pola jedan u noći. Bez rasvjete ne bismo uspjeli završiti turnir. Kod žena finale su igrale Kaja Beriša / Izabela Zvonar Horvat koje su pobijedile par Snježana Balažinec/Sonja Beriša te su tako postale pobjednice turnira. U muškom dijelu pobjednici su bili Nino Dulikravić/Danijel Papp koji su u finalu bili bolji od para Kristijan Krušelj/ Anđelko Lisjak.

Povodom otvorenja rasvjete po prvi put je organiziran i turnir mješovitih parova. Najbolji na turniru pokazao se par Sonja Beriša / Stanislav Žinić koji je u finalu bio bolji od para Kaja Beriša/Filip Fabić.

Kao i svake godine tako i ove igrala se dobro poznata Teniska piramida, specifično natjecanje koje se odvije tijekom cijele godine. Ovogodišnji pobjednik Teniske piramide je Stanislav Žinić koji je u finalu bio bolji do Petra Horvata. Pobjednik utješnog dijela piramide je Domagoj Kuzmić koji je u finalu bio bolji od Nine Dulikravića.

Pobjednicu ženskog dijela piramide doznat ćemo na proljeće jer djevojke nisu uspjele zbog vremenski prilika tj. neprilika odigrati sve mečeve. U finalu Janja Kovač čeka pobjednicu polufinala, koje se još treba odigrati, a u kojem se sastaju mama i kćer, Sonja i Kaja Beriša.

I na kraju ovog sportskog dijela nešto što već svi znaju. Veterani TK Dubravčan su ponovo najbolji u Međimurju! Ovo nam je već peti naslov te smo tako postali drugi najuspješniji klub po broju naslova. Doduše, ove godine smo to i očekivali jer je naš predsjednik i kapetan Stanislav Žinić okupio jaku ekipu i bilo bi iznenađenje da nismo bili prvi.

ČLANOVI, TENISKA KUĆICA, PLANOVI...

Raduje konstantno povećanje broja članova kluba što govori da je prepoznat rad kluba, pozitivna atmosfera u klubu te dobra organiziranost u klubu. Imamo članove iz svih okolnih mjesta, a kao

što je već posebno naglašeno veseli sve više ženskih članova i nadamo se da će se i ubuduće sve više žena baviti tenisom. Cilj nam je i što više djece uključiti u klub mada već sada kroz školu tenisa prođe zavidan broj djece. Ove godine su posebno aktivne žene koje redovito igraju i nadamo se da će se još neke žene početi baviti ovim lijepim sportom.

Naša kućica je postala objekt kojim se ponosimo i koji se dopada svakome tko dođe na Krbulju. Ove godine zaštitili smo je bojom, uredili skladište, obnovili pod, dobili novu kuhinju koju nam je donirala obitelj Bali koja nam je također donirala stolove na čemu im se puno zahvaljujemo. Tako je naša kućica postala mjesto na kojem je ugodno boraviti.

Unatoč tome što smo ove godine puno toga napravili planovi postoje i za sljedeću godinu. To je prvenstveno završetak trećeg terena te organizacija Škole tenisa koje ove godine nije održana zbog već spomenutog problema s Corona virusom. Naravno tu je organizacija turnira, nastup na veteranskom prvenstvu Međimurja, Teniska piramida te suradnja s ostalim udrugama i izvršavanje obaveza prema Općini.

Na kraju bi htjeli zahvaliti svim ljudima koji prepoznaju naš rad i koji nam pomažu u njemu, svim našim sponzorima i dobročiniteljima.

Svim Dobravčicama i svim Dobravčanima kao i svim ljudima dobre volje želimo sretan Božić kao i puno dobroga u novoj godini

Za TK Dubravčan: Anđelko Lisjak

Teniski klub Dubravčan Donja Dubrava

NEKA NOVA SVJETLA NA KRBULJI

9w

ww

.donjadubrava.hr • 25. 12. 2020

. • BR

OJ 55 •

Zaštitarsko-ekološka udruga Senjar Donja Dubrava

Udruga je drugu polovicu godine odradila vrlo marljivo što su sami mještani Donje Dubrave mogli vidjeti i povodom Dana općine gdje je upriličena dugo očekivana izložba umjetničkih radova umjetnika s prostora Donje Dubrave i već tradicionalna biciklijada po Velikom Pažutu. Svi koji su pratili znaju da je veliki obol izložbi dala Kristina Pongrac, a biciklijadu su opet predivno osmislile i vodile na temu pozoja Janja Kovač i Darija Krušelj. Upravo po tradicionalnim događajima je prepoznat ZEUS u širim krugovima. Tako je potonje posjetila i Jelena Berečić, voditeljica Regionalnog turističkog centra koja je bila oduševljena mladosti članova i entuzijazmom koji vlada među nama.

Potaknuti elanom koji je kroz niz aktivnosti pokazala naša vrijedna udruga posjetili smo i predsjednika TZ Međimurja Rudija Grulu koji je naš uži izbor ponavljajućih ekoloških datuma spreman uvrstiti u master plan turističke ponude Donjeg Međimurja. Ovo je jedan vrhunac prepoznatljivosti našeg predanog i kontinuiranog rada, sada već punih 22 godine.

Udruga se uključila i javnoj civilnoj inicijativi u Podravskoj Selnici koja se bori protiv nepravedno nametnute šljunčare uz samo naselje, uz područnu školu i uz samo korito rijeke Drave što je još jedna indikacija u kakvoj putanji degradacije je naše društvo jer takav strašan čin uništavanja prirodne čovjekove okoline je nezabilježen od postavljanja HE Dubrava u rad. Tome se oštro protivimo i s svojim utjecajem i kontaktima pokušavamo ovaj primjer nepoštivanja prava javnosti na informaciju i onemogućavanja prava na odlučivanje o projektima u

vlastitoj životnoj sredini preokrenuti u korist lokalnog stanovništva, što i jeste pravilan i pravedan postupak na razini razvoja naše civilizacije.

Uvijek smo isticali kako smo bez novaca, no i tu je sreća okrenula u našu stranu pa smo u lipnju sa suzom radosnicom u oku potpisali dokument za financijsku potporu u visini od ukupnih 658.000 kn koja se cijelim iznosom odnosi na vrijednost troškova kvalitetnog projekta, a radi se o poučnoj stazi na teritoriju Općine Donja Dubrava te kao takav predstavlja dobar i dugo očekivani temelj za razvoj kontinentalnog, edukacijskog i rekreacijskog turizma u Donjoj Dubravi. Dopunjuje postojeći sadržaj i daje dodatne mogućnosti razvoja škole u prirodi i povećava turističku ponudu, obogaćuje javni život i daje nove ideje za osmisliti i školu u prirodi za učenike, i za provesti slobodne sate s obitelji, prijateljima, rodbinom…

Evo, u nekoliko crtica, iz prve ruke, da vas upoznamo o našoj stazi: u suradnji sa Zaštitarsko- ekološkom udrugom „Senjar“, uz potporu Općine Donja Dubrava i uz konzultacije s Hrvatskim vodama izrađen je Idejno rješenje uređenja šumske poučne pješačke staze- „Vrata Pažuta“ na lijevoj obali rijeke Drave u Donjoj Dubravi. Šumska poučna pješačka staza će ujedno povezati i dvije buduće rekreativno- turističke lokacije Donje Dubrave uz rijeku Dravu: 1.)Dravska šetnica i 2.) Ribnjak „Ribička graba“.

Postojeće šumske staze ujedno su i šumski putovi koji se koriste i za pristup na šumske površine u privatnom i državnom vlasništvu.

Zahvat se nalazi unutar Ekološke mreže i Regionalnog parka Mura- Drava.

Šumska poučna staza uz osnovnu namjenu ekološke edukacije ujedno omogućava i pješačko povezivanje Donje Dubrave i budućeg revitaliziranog ribnjaka. Poučne staze su značajan element u zaštiti prirode tj. dio infrastrukture i važan element interpretativnih programa u zaštićenim područjima. Šumska (prirodna) pedagogija: Svakodnevni boravak u prirodi jako pogoduje psihofizičkom razvoju djece (vrtićke i školske). Za nastavu u „pravoj“ prirodi u Međimurju su za vrtićku i školsku djecu najpogodnije rijetke preostale šume.

Ukupna duljina pješačke staze je 1.570 m. Širina šumske staze je do 2,4 metra sa obaveznim izbjegavanjem (kod trasiranja i izvedbe) svog postojećeg drveća i većeg grmlja!

Uređenje poučne pješačke staze sastojat će se od:

- izvedba Šumske staze- postava poučnih tabli – info točke- postava putokaza- postava klupa i koševa- postava nadstrešnica – sjenica- postava hranilica za ptice

Nema potrebe za nikakve hortikulturne intervencije u zatečeno prirodno „samoniklo“ stanje šumskog poplavnog područja rijeke Drave.

Dodatno održavanje i popravci staze i opreme su nužni i nakon većih poplava na dijelovima staze. NAPOMENA! STAZA SE NALAZI U POPLAVNOM PODRUČJU RIJEKE DRAVE!

Šumska poučna pješačka staza „Vrata Pažuta“ nalazi se u poplavnom području rijeke Drave te je kod najvećih poplavnih vodostaja nedostupna i potopljena do visine 50-100 cm! Svu opremu staze stoga je potrebno izvesti kao protu-poplavnu. U slučaju katastrofalnih poplavnih voda moguća su oštećenja glede nanosa zemljanog materijala.

Na otprilike polovici staze postavlja se putokaz za Otok Ljubavi koji će uskoro biti revitaliziran (također ZEUS dio projektne ideje).

Plan rezanja „zelene vrpce“ je jesen 2022. godine, točno dvije godine od danas.

Uz ostvarenje poučne staze pred nama je u idućoj godini i rješavanje skladišnog prostora za inventar udruge za 10 kajaka i 4 gumena rafting čamaca trebamo cca 20m2 odnosno do 40m3 kvalitetnog prostora pod ključem, bez vlage i pod nadzorom jer je to vrlo vrijedan inventar.

Rješenje vidimo kroz najam prostora kod postojećih objekata ili kod izgradnje novog skladišta DVD Donja Dubrava te tu u suradnji riješiti i ovaj naš problem koji rješavamo već godinama.

Svim zainteresiranim za uključenje u rad udruge upućujemo poziv da nam se jave ili preko web stranice udruge www.zeus-senjar.hr ili preko facebook grupe.

Čestit Božić i zdravu, sretnu te uspješnu novu godinu želimo od srca svima!

Udruga ZeuS

Šumska poučna staza “Vrata Pažuta”

10•

BR

OJ

55

•

25. 1

2. 2

020

. •

w

ww

.don

jadu

brav

a.hr

Intervju s Marijom Vidović

Intervju: MARIJA VIDOVIĆ

Marija Vidović mlada je so-pranistica. Svoje školovanje za-počela je u našoj osnovnoj školi u Donjoj Dubravi, a nastavila u Varaždinu pohađajući paralelno opću gimnaziju i glazbenu školu. Studirala je solo pjevanje u Beču kao i u Stuttgartu na Visokoj školi za glazbu i dramsku umjetnost u klasi profesora Francisca Araize, svjetski poznatog tenora. Svoju veliku karijeru sada je zaokružila novim albumom božićnih pje-sama naziva Christmas Classics kojim nas želi razveseliti i ujedi-niti u ovim teškim vremenima.

Upoznajmo našu Dobravčicu skromna srca i velika glasa koja nam u svom novom albumu po-ručuje: Zagrlimo Božić!

Je ovo zanimanje ono kaj ste primarno šteli biti ili ste imali drugih želja?

Od kad znam za sebe sam plesala i pjevala. Baš mi je mama govorila da imam snimke još od malena kak plešem i pjevam. Prvi moj nastup je bil dok me sestra pratila na harmoniki, a ja sam pje-vala jednu dječju pjesmicu. Tak da znam da je to od malena bila velika želja v meni, tak kaj sam saki den morala pjevati i plesati mojima doma. Možda sam onda već i maštala o tome da budem na pozornici. To mi je bilo baš nekaj ljepoga. Poslije dok sam poslušala pop glazbu i dok su me vodili na koncerte, npr. Crvene jabuke ili Danijele Martinović, ja nisam mogla samo sedeti v publiki, meni je došlo kaj bi odma bežala na po-zornicu pjevat z njima. Tak smo imali i v školi nastupe, pa je došel, fala Bogu, i naš profesor Toni Horvat koji je isto videl da imam volju i potencijala, tak da mi je on dosta tu pomogel i baš me usmjeril v Varaždin v glazbenu školu. Dugo sam si isto premišljavala kaj bi išla na Turbolimač audiciju i dosta kesno sam se odlučila na to, imala sam oko 13 godina. Tam su mi rekli da su bili zadovoljni mojim nastupom, ali da bi bilo šteta kaj nej išla školovati glas. Kak sam i tu dobila potvrdu da imam talenta, krenula sam v Varaždin i dok sam tam prvi put čula kolege kak pje-vaju i kak je to ljepa glazba, ta kla-sična, odmah sam se zaljubila v to

i krenula v tom smjeru. A ve mi je drago zato jer sam se naučila pje-vati operni repertoar i lied i s tim sam danas zapravo v mogućnosti pjevati se. To mi je jako drago. Al, evo ja sam primjer djeteta koje doma neje imalo priliku baš čuti operu jer moji to nesu slušali, ali taj prvi susret s operom i klasikom me oduševil. Zato je i meni velika želja da ljudima, tu našim Dobrav-čanima i Međimurcima, ali i celoj Hrvatskoj, čim više približim kla-sičnu glazbu. Kak mi je rekel i jen od mojih studenata koji v svojem društvu poslušaju većinom pop glazbu, no on im je štel približiti klasičnu, ali oni nesu šteli. Zato je rekel: „Ali oni ne znaju kaj gube s tim, pa to je takvo bogatstvo kaj ja poznam i jedno i drugo.“

Tak da smatram da mi je i to jen od zadataka, približiti ljudima to bogatstvo. Zato mi je bilo drago dok sam nastupila tu v školi pred našim ljudima i baš sam vidla da su bili oduševljeni.

„Jer ta je glazba za dušu i tjelo, uz nju moreš ljepše delati, vučiti se, ili se još ljepše zaljubiti, inspi-racija za se.“

Prvi nastup v Musikvereinu? Su postojali kakvi uvjeti koje je trebalo zadovoljiti da bi nastu-pili tam? Je bilo puno Hrvata? Kakvi su bili osjećaji?

Dok sam dobila priliku pjevati v Musikvereinu, prva stavka je bila kaj sam snimila klasični lied, a druga je bil moj profesor i mentor Francisco Araiza, koji je stvarno jen od boljih ili i najbolji izvođač lieda. Zbog te dve stavke sam do-bila svoju priliku. To je bil stvarno ljepi događaj. Ipak je to jedna od najboljih akustičnih dvorana na svetu v koji su pjevale i svirale se legende klasične glazbe. Bilo mi je posebno jer mi je na tom koncertu prisustvoval jen od bečkih filhar-moničara, violinist, gospodin Doli s kojim sam izvela tri pjesme, on na violini, a ja sam pjevala i svi-rala klavir. Kaj se tiče publike, ja sam uvijek pozivala Hrvate v Beču i oni su mi iskazivali veliku po-dršku od početka jer sam tam bila uključena i v Hrvatsku zajednicu i bila član Hrvatskog povijesnog in-stituta. A pak sam pozivala i ljude

z Hrvatske, Međimurja i same Dobrave, to mi je bilo još ljepše videti jer domaća podrška je dupla podrška.

De ste još nastupali, kud ste putovali z glazbom?

Bila sam v Münchenu v nji-hovoj najvećoj koncertnoj dvo-rani Gasteig de sam nastupala po-vodom Mozartovog rođendana z njihovim orkestrom, a predstavili smo naravno Mozartov program. To je bilo jedno ljepo iskustvo. Ono kaj mi se sviđa v Njemački je kaj skoro saki grad pa i manja mesta imaju svoje koncertne dvo-rane i orkestre. Želja mi je kaj bi i pri nas to malo zaživelo jer se kultura treba razvijati. Z kulture crpimo energiju, punimo baterije i dobivamo inspiraciju za dalje. Onda sam još nastupala v Pekingu v njihovoj najvećoj koncertnoj dvorani. Meksiko sam već prešla uzduž i poprek. Imala sam solo koncerte v puno različitih država, a pjevala sam i na njihovim naj-većim internacionalnim festiva-lima Sjeverne i Južne Amerike. Na tim festivalima se obično izlože zastave od zemalja od kud dolaze umjetnici i onda su deli i hrvatsku zastavu samo zbog mene jer sam bila jedini predstavnik Hrvatske. Tu sam bila posebno ponosna. Također, bila sam gost de sam popevala s profesorom Araizom. Napravili smo scenski prikaz djela Hugo Wolfa i to je bilo jako dobro prihvaćeno. Taj program ide i dan danas v Njemački, Austriji.

Imate koje mesto za izdvojiti de vam je bilo najljepše nastu-pati ili nastup koji vas je najviše dirnul?

Pa možda prvi put dok sam nastupala v operi Bellas Artes v Meksiko Cityju. To je ogromna opera i ogromna bina, mislim da je široka 80 metri, a i jako je ljepo uređena. Tu je bil organizirani koncert povodom 40 godina ka-rijere mojega profesora i mentora. Bila sam pozvana ja i još četri nje-gova studenta. Bilo mi je to jako posebno i jako dirljivo iskustvo jer sam izvela duet z njim, tim veljkim umjetnikom. To je još posebnije jer odjemput stojiš z svojim men-torom na bini po prvi put, a onda je i profesoru bilo drago jer više nisi student nego mu zaprav po-staješ kolega. Mislim da su ljudi pljeskali dvadeset minut. Publika nas je prijela kak svoje. Stvarno prekrasno iskustvo.

Koje glazbene oblike vam je najljepše izvoditi? Opera, opereta / arije, lied...

Pa meni je se ljepo izvoditi, ali saki taj oblik ima svoje čari. Ako počnemo od lieda, znači novo komponirane skladbe za neku već poznatu pjesmu od poznatog pje-snika, on me očaral od početka. On možda traje dve ili tri minute,

ali z njim se ispriča priča. To je nekaj intimnije, more se delati i za manji broj ljudi. Onda imamo operu v koji sudjeluje jako veljki broj ljudi, to je impresivno za do-živeti. Mislim da niko nemre ostati ravnodušan dok to doživi uživo. Ljepo mi je izvoditi i operetu. Neki misle da je to možda jednostavnije od opere, ali to neje točno. V Beču sam ja i magistrirala operu z ope-retom Šišmiš Johanna Straußa de sam izvodila ulogu Adele. Tu sam vidla da je i opereta kompleksno djelo i da ji se treba pristupiti kak i operi. Ona samo ima bolje komič-noga karaktera, pa to publiki zna biti još i ljepše.

Imate možda ulogu koju vam je bilo najljepše izvoditi?

Pa evo, Adele mi je bila po-sebna jer je kao lik vrckava i iako nije glavna uloga, komponist ji je dal posebnu ulogu i z njom moreš stvarno pobrati simpatiju publike. Od operete bi još izdvojila Giu-dittu od Franza Lehára. To mi je bila prekrasna uloga. Od opere bi izdvojila ulogu Konstance u Otmici iz Saraja od Mozarta. To mi je bilo posebno jer sam s tom glavnom ulogom diplomirala u Stuttgartu. Ona ima tri jako teške arije, pa mi je bilo posebno drago kaj sam si nju izabrala, a onda i pripremala jer je bil jen novi izazov. Tu bi još izdvojila ulogu Violete u operi La Traviata od Verdija ili ulogu Mimi u operi La Bohème od Puccinija.

Uloga koju sam pak od po-četka osjećala da je to moja uloga je Kraljica Elizabeta iz opere Don Carlo od Verdija. To je njegova možda najljepša opera. Za nju su mi neki govorili da ju možda nigdar nam izvodila i da ju moram zabiti, ali evo glas mi je ve sazrel za nju i vučim se ariju i duete i baš sam zahvalna zbog toga. Korak sam bliže te ulogi, ali treba vre-mena jer uloga treba sesti v tjelo, i muzički i duhovno. Vele da treba bar godinu dana pripreme za jednu ulogu, a onda još neko vreme kaj se baš stopiš z njom. Posebna mi je jer sam v Varaž-dinu delala maturalnu o Verdiju. Još onda mi je ta uloga zapela za oči, ali tam su me vodili kak me-zosoprana, a Kraljica Elizabeta je uloga za soprana. Tak da je to bilo dio repertoara koji uopće neje bil za mene. Ipak, ja sam nekak osje-ćala da mi pristaju uloge soprana i onda dok sam došla v Beč su mi ipak potvrdili da ja jesam zapravo sopran. To mi je bilo simpatično promotriti kak tjelo i čovek sam zapravo zna i osjeća kaj je za njega.

Kuljko uvježbavate svoje nastupe?

Navek dok sam gledala neke dobre pjevače sam si mislila pa kak se oni to pripremaju, meni bi trebal trener za to. Tak sam razmi-šljala dok nesem dobila moguć-

nost delati z mojim profesorom Araizom s kojim sam se navčila rutinu maestra koja je dosta za-htjevna na početku, pogotovo dok se formiraju si te mišići koji nam trebaju za pjevanje. Čovek si niti nej mislil koji se mišići v grlu, glavi, na licu i kuljko toga se mora strenirati kaj bi se ljepo funkcio-niralo dok se popeva. Te treningi su stvarno teški i treba dosta str-pljenja i od profesora i od stu-denta. Treba i puno povjerenja jer dojdu negda sati de ti ništ nejde i onda treba moći verovati pro-fesoru da je to samo faza i put za korak dalje. Stvarno je važno kaj si saki najde svoje rutine i kaj mu prvo dober profesor pokaže svoje rutine s kojima more studenta do-peljati do prave kondicije koja mu treba za pozornicu kaj bi mogel zdržati na bini i pjevati tri, četri vure, a kaj se ne umori i ne ošteti glasnice jer imamo samo jedne v životu. Neje važno kuljko vur mi vježbamo nego kak. Važna je kva-liteta jer mi nemremo kak instru-mentalisti vežbati po deset vur. Ali je zahtjevno jer pripreme za nastup imaju dosta komponenti. Moraš prejti kondicijski trening, navčiti se repertoar, se si prevesti, istražiti povijesno o ulogi koju imaš kaj znaš de si i kaj predstav-ljaš dok nastupaš.

Vam se dogodilo da kaj bi Vam glasnice “dišle“?

Pa neje baš bilo toga. Mi dok smo bolesni, ako imamo upalu grla ili smo prehlađeni, nebi smelji popevati i to stvarno preferiram. Nam je i profesor odma rekel da se ne pjeva v tom razdoblju jer si moreš samo naštetiti jer se onda uključe neki mišići koji kompenzi-raju to kaj si bolestan. Neje tuljko štetno to kaj ti pjevaš, nego treba puno duže kaj bi se oporavil. Zato je bolje kaj čim prije prejdemo dneve dok smo betežni, pa se onda vrnemo v svoju rutinu. Čak i malo šmrcanje već otežava posla jer nam i sluznica igra veljku ulogu. Se je zapravo jako bitno. To je isto jedna posebnost pri pjevanju, moreš vežbati kuljko očeš, ali ti se na nastupu desi kaj ti zabegne slina ili kaj, ali s tim moramo ra-čunati. To su i draži nastupa uživo. Negda instrumentalisti znaju mi-sliti kak smo mi pjevači tak osjet-ljivi, ali razlika između instru-mentalista i pjevača je kaj on ima svoj neki položaj ovisno o instru-mentu i gleda v note, a pjevač dok dojde na binu, stane pred publiku, gleda ju direktno i postaje prisan z njom. Odnos publike i pjevača je poseban.

Kak se usavršavati v ovem poslu?

Bitno je održati se v dobroj kondiciji i steći svoju rutinu za saki den ili saki drugi. To je po-sebno važno i dok nemaš koncerte jer je onda još i teže. Treba održati disciplinu kaj bi ostal v kondiciji i

11w

ww

.donjadubrava.hr • 25. 12. 2020

. • BR

OJ 55 •

Intervju s Marijom Vidović

bil spreman ako te neko nazove z denes na zutra i kaj moreš stati na binu bez brige.

Imamo i Masterclass preda-vanja, ali ja imam tu sreću kaj je moj profesor tak dober kaj ga morem nazvati i pitati se kaj trebam.

Predajete na sveučilištu? De? Koje prednosti i vrijednosti to nosi?

A nigdar nesem mislila da bum tak rano došla v pedagoške vode, ali to je dobro zapravo. Studenti te stalno drže v kondiciji. Moraš im pokazivati kak nekaj izvesti, a za to treba kondicija. Isto mi puno pomaže dok se i sama vučim no-voga repertoara, pa morem sama sebe pedagoški analizirati, videti točke koje treba popraviti.

Prije dve godine sam preda-vala v Mexico Cityju na Nacio-nalnom konzervatoriju za glazbu na katedri Francisco Araiza. To je bil jen ljepi i skupi projekt koji je ve malo zastal zbog promjene vlasti i čeka kaj se nastavi. Onda me profesor pozval kaj bi došla delat v Madrid v Visoku elitnu školu Kraljice Sofije kak njegova asistentica od ove akademske go-dine. To je stvarno ljepo iskustvo kaj morem biti dio toga tima v kojem su jako dobri ljudi. Stvarno sam ponosna jer oni zovu samo najbolje umjetnike i profesore, a moj profesor Araiza je čovek koji stvarno jako puno zna i bilo bi šteta ne širiti to znanje.

Tak i ja pokušavam čim više studenti spojiti z njim jer znam kuljko je meni on značil od sa-moga početka. On je prvenstveno čovek pun ljudskosti i topline koje te obilježe za celi život. Tak je stu-dentima ljepo z njim, a i z menom, pa su me ljepo prihvatili.

Zahvalna sam na mogućnosti kaj morem biti kre njega, a onda i oko njegovih kolega s kojima on surađuje jer su to si kvalitetni ljudi. Kak profesor, pa tak ve i ja gledim kaj dok morem nekome pomoći, kaj pomorem. A i pro-storije v kojima predajemo su isto jako ljepe, kraljevske jer je zgrada odma kraj kraljevske palače.

Ste se možda susreli z nekim od naših hrvatskih velikana kla-sične glazbe?

Pa je. Dok sam bila na natje-canju v Dubrovniku, tam sam imala priliku upoznati gospodina Tomislava Neralića, našega po-znatoga basa. On je bil stvarno oduševljeni z menom i pozval me kaj bi delali malo skupa, ali kak je on bil već stariji to se neje uspelo realizirati. Imala sam pri-liku delati i z našom primadonom Ružom Pospiš Baldani, veljkom umjetnicom, kaj mi je jako drago. Surađivala sam još z našim di-rigentom Vjekoslavom Šutejom koji nažalost više neje z nama, ali je bil poseben čovek i glazbenik. Tak dok imaš priliku delati z do-maćima, Hrvatima, onda ti je to posebno drago.

V vašem životopisu sam vidla da ste osvajali nagrade, koja vam je posebno draga ili značajna? (1999 pobjednica Hrvatskog na-cionalnog natjecanja u Dubrov-niku, 2008 pobjednica na Lions Club Wettbewerb Stuttgart, 2009 finalistica na Vokal Genial Wettbewerb u Münchenu, 2010 treća nagrada na natjecanju Ton und Erklärung.)

Natjecanja su općenito dobra kaj vidiš na koji si razini i kaj se malo usporediš z drugima. Tak da je to dobro iskustvo, ali neje nekaj najbitnešega, a to vidim ve dok gledim z vremenskim odmakom. Dok si mladi bi čim više natje-canja, pogotovo ako imaš natjeca-teljskoga duha, ali meni je iskreno ljepše dok imam koncerta i dok sam sama s publikom. Ipak, treba se probati.

Koje strane jezike govorite?

Pa meni su strani jezici odma-lena bili zanimljivi. Dok sam bila mala i dok smo bili na moru, bilo mi je ljepo poslušati Njemce. Nje-mački mi je od početka bil jako dragi jezik. Oni su navek imali pudlice z sebom pak sam se ja onda navčila malo njemačkoga kaj sam se mogla igrati z njihovim pudlicama haha. Onda pak su nam poslje došle telenovele, mek-sičke i španjolske sapunice. Z tem sam zavoljela španjolski jezik, a

evo život me onda odpeljal i v Meksiko de sam zapravo skužila da je i to varijacija španjolskoga koji se koristi v Meksiku. Oni či-steše govore bez onog španjolskog fufljanja. Prije Meksika sam išla posljušat predavanja na španjol-skem, ali poslje sam si zapravo kupila knjige i sama se navčila. Ipak, drugač je to dok počneš koristiti jezik, onda ga još bolje usvojiš. Dok sam došla v Meksiko, ja sam odma počela razgovor na njihovom materinjem jeziku kaj je ljudima bilo jako drago i zato sam bila tak još bolje primljena nego moji kolege koji su z menom de-lali koncerte, ali su govorili samo engleski. Tak da sam od svoje prve konferencije za novinare krenula na španjolskem, tu sam i novinare pridobila na svoju stranu. To je bilo interesantno.

Onda je tu naravno i engleski, a i talijanski koji sam se vučila v Glazbeni školi. Pak z druge strane, tu je i francuski, al prema njemu sam odnavek osjećala nekvu ba-rijeru, ali ve sam se bliže i dosta ga razmem. Opere si morem išči-tati bez brige, gledati francuske filmove i razmeti ih. Mislim da sam ga nekak pustila sa strane, ali trebala bi si malo sesti i pogledati jer je dosta sličen z španjolskim v nekvim stvarima. Štela bi ga se baš tečno navčiti.

Ruski mi je ljepi jezik i z njim se isto služim dosta dobro. Moj aranžer koj mi je ve delal aranžmane za božićni album je porijeklom Rus i onda inzistira kaj se bomo na ru-skom spominali i to je dobro. Tu mi je zapravo međimurski dosta po-

mogel jer imamo puno sličnih reči i njihovih vokala. Mi Međimurci bi zapravo trebali biti primjer v Hr-vatski. Em mi jedini se razmemo v Hrvatski haha, a onda veliju i da volimo delati. Moramo se malo bolje pozicionirati. Baš sam imala iskustvo da sam v Švicarski dobila na poklon knjigu „Croatia“ koju su delali Hrvati i ja listam knjigu, a ono nigder Međimurja. Mislila sam možda bo nekaj med vinima, ali nikaj. Bilo mi je baš žal.

Evo pošto smo se susrele po-vodom objave novoga albuma, bil bi red kaj nekaj i o njemu saznamo.

Meni je već dugo bila želja pre-zentirati hrvatske božićne pesme v svetu jer mislim da su stvarno jedne od najljepših. Tak sam pre-zentirala te melodije mojemu aranžeru Alexu Pashkovu i on je bil oduševljeni. On je isto geni-jalni skladatelj i pijanist i dosta je izbirljiv kaj se tiče glazbe. Ima jako puno ponuda i ne bi bilo kaj izabral. Ovo mu se jako zvidlo i napisal je baš ljepe i osvježava-juće aranžmane, malo i v stilu broadwaya. Z dijelom tih aran-žmana sam napravila eksperiment kaj sam ih predstavila v Beču i po-vratne informacije su bile da im je to bil najljepši poklon za Božić i da su godinama ne tak nekaj doživeli. To mi je bil podstreh kaj dam na-praviti još više aranžmana i kaj na-pravimo album. To se ve ovo ljeto i ostvarilo. Snimke smo snimali v Čakovcu v dvorani Scheier z Va-raždinskim komornim orkestrom, a snimali su Željko i Filip Švenda z Studija M. Te snimke su onda slu-čajno došle slučajno v ruke Cro-atia Recordsa. Oni su bili odušev-ljeni i tak smo napravili suradnju i ugovor. Sve se dosta brzo odvijalo, nekak od ljeta i drago mi je kaj je već zišel album. To je jedna jako ljepa priča pogotovo jer trenutno nesmo v mogućnosti kaj bi lju-dima priredili nekaj uživo, kaj bi se opustili i zabavili za Božić. Tak da je ovo ljepa prilika kaj bodo ljudi mogli doma uživati v ljepi glazbi. Evo v petek (4.12.) smo prezen-tirali prvi spot pesme Radujte se narodi na CMC televiziji, a v pondeljek bo i na Dobro jutro Hr-vatska. Ukupno smo do ve snimili tri spota, a još je jeden v realizaciji jer je baš veljka potražnja. Baš je zišel članak i v njemačkim novi-nama, pa dobivam poruke da su ljudi oduševljeni. Onda su mi i v ORF-u (austrijska televizija) rekli da je to nekaj posebno i ljepo, tak da se i oni veseljiju. Mislim da je

jako ljepi album jer su uključeni i naši i strani božićni klasici. S tim sam štela pokazati da očem prikazati svoju tradiciju, ali i da druge poštujem i volim. Tak kaj se bo i naša i strana publika osjećala ljepo. Dok sam birala, baš sam izostavila jednu tradi-cionalnu njemačku Leise Rie-selt der Schnee i nesem ju dela v album. Jedna obožavateljica mi je odma pisala kak te pesme nega, ali evo desi se. Ja sam si baš premišljavala kaj obuhvatim tak neke zemlje koje su bile veliko-dušne prema meni, ljepo me pri-mile i tolko put me zvale. V za-dnje vreme sam dosta surađivala z Meksikom, Italijom, naravno Njemačkom i Austrijom, pa sam si premislila kaj napravim tak jednoga albuma de im s tim pesmama sima zahvalim. Znači ima jedne meksičke pesme, talijanske, pesme njemačkog govornog područja i naše. Ta meksička je jedna od njihovih najpoznatijih božićnih. Album počinje z pesmom O Holy Night na engleskom, a prvi stih je na francuskom. Gore je još pesma Ave Maria, meni jedna od naj-dražih, a koju mi je dugo bila želja otpjevati. Tak smo onda ukomponirali hrvatske pesme između kaj nakon par poznatih dojde jedna kak iznenađenje. Mislim da je interesantno jer su naše božićne pesme stvarno jako ljepe, ali v ovem aranžmanu bo to i jedno ljepo iznenađenje za se. Album završava z Tihom noći koju sam otpjevala na 6 je-zika kaj se ljepo pozdravim na kraju. Mislim da je to album koji bo interesantan sljedećih deset ljet, ako ne i duže jer se ljudima za ve jako sviđa i baš mu se ve-sele, a to nam je bil i cilj.

Ja sam zahvalna i na ovoj go-dini koja nije bila najbolja zbog virusa. Bili su mi otkazani kon-certi, ali upravo zbog toga sam mogla biti više doma z mojima, prošetati se po Dobravi, videti kak je ljepo osvetljena. Mogla sam se posvetiti i drugim pro-jektima, pa i ovom albumu jer da neje bilo tak, snimanje al-buma bi se sigurno odužilo na neko drugo razdoblje jer ne bi bila tu, v Hrvatski. Dok putuješ, stvarno nemaš puno vremena za druge stvari, a niti za sebe. Tak da je ovo meni malo dobro došlo kaj sam pročitala neke knjige kaj sam štela i posvetila se sebi. Naravno, očemo kaj se situacija čim prije stabilizira, kaj bu čim menje bolesnih i kaj bomo mogli pak uživati. Ali, se to dojde na svoje dok je pravo vreme za to.

„Ja bi da se ovaj Božić, koji nam na uobičajen, ujedinimo v srcima i bomo tu jedni za druge, da slušamo ljepu glazbu i zapje-vamo jer glazba je ta koja lječi dušu i tjelo. V nje se moremo si ujediniti, pronaći snagu i inspi-raciju za sljedeću godinu.“

Intervju obavila Klara Dolenec,

studentica Antropologije i Francuskog jezika i književnosti

na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

12•

BR

OJ

55

•

25. 1

2. 2

020

. •

w

ww

.don

jadu

brav

a.hr

Početak 2020. godine započeo je vrlo obećavajuće. Nakon održanog Dana dobravske baštine i redovne izvještajne skupštine na kojoj smo predstavili niz projekata i nastupa koje smo imali u planu realizirati do kraja godine, koronavirus nas je naprasno zaustavio.

Iako smo vježbali i radili sve do kraja ljeta, sudjelovali na Dobravskom fašenjku i 7. Festivalu kolinja u Murakerszturu u Mađarskoj, uveličali smo svečanu skupštinu Društva žena i prisustvovali otkrivanju spomenika dobravskoj čižmi s trdom sarom i

dobravskim čižmarima koji je dao izraditi zadnji aktivni čižmar u Donjoj Dubravi Antun Benko. Nastavno na priču o čizmarstvu u Donjoj Dubravi, predsjednica KUD-a Štefica Kovač i Antun Benko su sudjelovali u snimanju radio emisije Put pod noge Hrvatskog

radija upravo s temom o čizmama s trdom sarom. Ali, unatoč nadi da nećemo morati, zbog epidemiološke situacije smo odgodili Smotru izvornog folklora, a na kraju i Memorijal Teti Lizi u čast.

Kao i veliki folklor, tako i naši najmlađi slogaši jedva čekaju priliku pokazati što su novo naučili. Dječja folklorna sekcija od ove godine broji 12 članova. Usprkos tome što nisu bili u mogućnosti svoj trud pokazati na pozornici, mali

slogaši su se veselili svakom dolasku na probu. Vježbajući izvorna međimurska kola, naši klinci se nadaju da će jednoga dana nastupati i za veliki folklor. Voditelj dječjeg folklora Nino Klobučarić zbog poslovnih obaveza svoju voditeljsku palicu

sve češće predaje Dori Čmrlec i Mariji Duhović.

U nadi da se što prije vratimo probama i nastupima, srdačno vas pozdravljamo.

Upravni odbor KUD-a

Kulturno-umjetničko društvo Seljačka sloga Donja Dubrava

Godina kakvoj se nismo nadali, ali smo ju dobro iskoristili

No, sve te odgode donijele su i jednu dobru stranu. Mogli smo se posvetiti na-bavci i obnovi onoga što nam je za svaki nastup i priredbu te organizaciju smotri i memorijala nužno potrebno.

Uz odobrena financijska sredstva općine i odobren projekt HEP-a, obnovili smo djelomično fundus nošnji. Glavnu ulogu u tome je imala naša garderobijerka Petra Žiga.

U dogovoru s upravnim odborom KUD-a, nabavili smo nove ženske čarape za koreografiju Posavine koju su naši plesači i tamburaši marljivo uvježbavali cijelu godinu pod vodstvom Damira Vidovića uz pomoć voditelja Nine Klobučarića i Mar-tine Kovač Radmanić.

U procesu je izrada i opanaka za plesače, također za koreografiju Posavine. Vodi-telj tamburaša Antun Horvat i Filip Trstenjak predložili su što bi od opreme trebalo nabaviti sada kada nam financije to omogućuju, a što u redovnom radu nismo u mogućnosti jer se moraju financirati putovanja na nastupe i sve što takav rad prati.

Tako smo ove godine nabavili nove mikrofone i stalke za mikrofone, miksetu sa snimačem, mikrofonske kable i slušalice. Sva ta oprema je nužna za dobar zvuk na smotrama, a ovom nabavkom smo ju upotpunili što će organizaciju nastupa u našem mjestu dovesti na još viši nivo kvalitete.

Obnova opreme

Dječji folklor jedva čeka nastupe

13w

ww

.donjadubrava.hr • 25. 12. 2020

. • BR

OJ 55 •

Dobrovoljno vatrogasno društvo Donja Dubrava

Korona nas prisilila na „kućnu radinost“

Kako u ovo doba „korona-krize“ i ni-smo imali baš puno prilike baviti se na-šim redovnim godišnjim aktivnostima u mjestu i van njega niti smo sudjelo-vali na natjecanjima, posla s natjeca-njima, mogli smo se bezbrižno posve-titi poslovima u „našem dvorištu“.

Stara vatrogasna šprica godinama nije služila drugome nago samo za pokazivanje i dva-tri puta godišnje za vježbe. Iako se, dakle, nije puno kori-stila, vrijeme je učinilo svoje – postala je nefunkcionalna. Stoga su se članovi vatrogasnog društva prihvatili posla. Što se moglo svojim rukama popra-viti, zamijeniti ili obnoviti, napravili su sami. Tako je šprica nanovo obojana bojama koje najviše sliče originalnoj boji, neki su drveni, a dotrajali, dijelovi

zamijenjeni kao i dijelovi oprema (npr. cijevi). S pumpom je bilo najviše pro-blema jer se za nju teško nabavljaju originalni dijelovi, ali i tome se dosko-čilo (uz pomoć vanjskih suradnika) pa sada pumpa izgleda i radi „kao nova“. Ovaj posao trajao je (s manjim ili većim prekidima) od ožujka do rujna.

No, nije bila samo šprica na „dnev-nom redu“. Vrijeme bez pravih vatro-gasnih aktivnosti utrošili smo i na internu inventuru. Detaljno smo pre-gledali naša skladišta i svu ili oštećenu ili staru ili nepotrebnu opremu popra-vili, uklonili ili zamijenili novom.

Zlu ne trebalo – bolje da ispravna stoji, nego da je, u slučaju potrebe, ne možeš koristiti.

Ove smo godine, radi situacije s korona-virusom, „preskakali“ naše brojne godišnje aktivnosti u našem mjestu. No, nekako smo neke od njih, barem one najvažnije, uspjeli obaviti usprkos strogim restrikcija-ma kretanja i okupljanja. Tako smo pregled hidrantske mreže, umjesto u

svibnju, obavili 2. kolovoza 2020. Pet ekipa je obišlo cijelo mjesto i fizički pregledalo i isprobalo sve hidrantske priključke, a o uočenim nedostacima izvješten je načelnik Marijan Varga koji će s Međimurskim vodama do-govoriti sanaciju i popravak ošteće-nih hidrantskih priključaka.

Inventura i obnova stare sprežne šprice Godišnji pregled hidranata

Prije 13 godina, u ljeto 2007. godi-ne gorjelo je na cijelom Jadranu. Tako je i 30. kolovoza jedan požar izbio na Kornatima. U akciju gašenju požara poslano je 13 vatrogasaca iz Šibenika, Vodica i Tisnog. No, rutinska akcija pre-tvorila se u tragediju. Skupinu vatroga-saca zahvatio je (prema službenoj ver-ziji istrage) tzv. eruptivni požar u kojem su šestorica vatrogasaca poginula na mjestu događaja, dok su ostali, s teš-kim opeklinama, prebačeni u bolnice u Zadru, Splitu i Zagrebu. No, ubrzo su i oni, osim Frane Lučića, podlegli ranama.

Na dan ove tragedije dio naših čla-nova okupio se ispred Vatrogasnog doma gdje smo uz 12 zapaljenih svi-jeća i zvuk sirena odali počast našim preminulim kolegama: Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić, Hrvoje Stri-koman, Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija, Marinko Knežević i Ante Juričev-Mikulin zau-vijek će biti u našim mislima i srcima.

Kratak video-zapis možete pogledati na https://youtu.be/nQ1U5NKmPkw

Počast stradalim vatrogascima na Kornatima

Na općinsku adresu elektroničke pošte stigla nam je poruka gospođe Ljljane Škreblin, rodom iz Donje Dubrave u kojoj piše sljedeća zamolba:

---“Poštovani,

u prilogu Vam dostavljam pjesmu, koja govori o mojoj majci i njezinoj sestri, jedna je rođena 1939. a druga 1940. godine u Donjoj Dubravi. Ako imate

nešto malo mjesta voljela bih da objavite ovu pjesmu o njima. Moja majka je Katarina.”

---Daleko na sjeveru Hrvatske,

v jednom ficleku Međimurja,

kaj Donja Dubrava se zove,

dvije sestre su se rodile.

Sveta imena su dobile, Marija i Katarina!

Bolji život obje ih je u svijet odvela.

Jednu u daleku Australliju, a drugu u Bosnu

Godine su prolazile, stranom svijetu su se prilagodile.

Brakove su sklopile, djecu su rodile, bake su postale!

No svoje Međimurje nikad nisu zaboravile!

Često su dolazile, i prijatelje dovodile.

Djecu su svoju Međimurje učile voljeti

I jezik međimurski govoriti

Tako kad ih jednom ne bude

Ljubav za Međimurje u njihovoj djeci živjet će!

Ljiljana Škreblin

Dvije sestre Međimurke

14•

BR

OJ

55

•

25. 1

2. 2

020

. •

w

ww

.don

jadu

brav

a.hr

Osnovna škola Donja Dubrava

Krajem kolovoza 2019. godine u prostorima Osnovne škole Donja Dubrava potpisan je ugovor o izvođenju radova energetske obnove zgrade škole i školske sportske dvorane. Ugovor o izvođenju radova vrijedan 6.358.717,56 kuna s PDV-om potpisali su ravnateljica škole Mirjana Ribić i direktor tvrtke BMD Stil d.o.o. Dražen Bedeković ispred zajednice ponuditelja uz prisustvo župana Međimurske županije Matije Posavca, načelnika Općine Donja Dubrava Marijana Varge i ostali uvaženi uzvanici.

Od ukupnog iznosa investicije, 3,99 milijuna kuna bila su bespovratna sredstva osigurana iz EU fondova, dok je Međimurska županija sudjelovala s 1,54 milijuna kuna. Planirana je ušteda u potrošnji toplinske energije čak za 54%.

Predviđeno trajanje radova bilo je 180 dana, no zbog epidemiološke situacije u zemlji, radovi na energetskoj obnovi trajali su godinu dana.

Početkom studenog ove godine održana je završna konferencija kojom je svečano obilježen završetak obnove zgrade škole i školske sportske dvorane Osnovne škole Donja Dubrava.

Izvršena je rekonstrukcija vanjskih zidova, rekonstrukcija krova i stropova, ugradnja nove vanjske stolarije, postavljene su pristupne vanjske rampe prilagođene za ulazak osoba s invaliditetom, ugrađena su dva plinsko kondenzacijska kotla, ugrađeni su tlačno neovisni termostatski radijatorski ventili, ugrađena je EKO napa, postavljen je novi odsisni ventilator i dovodne

sekcije s toplovodnim grijačem zraka i zamijenjena je kompletna opća rasvjeta novim LED svjetiljkama.

Župan Matija Posavec istaknuo je da je obnovom škole, učenicima omogućeno učenje i rad u boljim uvjetima. Ponosan je što je dobravska škola, mala škola iz ruralne sredine, uvijek u centru zbivanja što potvrđuje svojim radom i uspjesima - od uključivanja u projekt „Škola za život“, već tradicionalnog njegovanja djelatnosti školske zadruge izrade proizvoda od komušine, sudjelovanja na brojnim natjecanjima, uključenosti u ligu robotike kao i odličnim uspjesima svojih učenika.

Konferenciji je ispred Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine nazočio i ministar Darko Horvat koji je naglasio kako je i on

bio učenik ove škole, škole koja je ponos Donje Dubrave i donjeg Međimurja.

Svečanijoj noti doprinijeli su glazbenom pratnjom prof. Antun Horvat i sopranistica Marija Vidović, u glazbenim vodama, poznati Dobravčani, a ujedno i bivši učenici škole.

Projektom energetske obnove škola je poprimila novo ruho, a sadašnjim i nadolazećim generacijama učenika osigurani su bolji uvjeti za još kvalitetniji rad i učenje.

Veseli nas što je Osnovna škola Donja Dubrava dugom tradicijom školstva i brojnim uspjesima prepoznata kao škola u koju se isplati ulagati!

ravnateljica Mirjana Ribić

Projekt energetske obnove naše osnovne škole

Završnoj konferenciji, kojom je svečano obilježen završetak energetske ob-nove, nazočio je i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine gospodin Darko Horvat. Njegov je posjet školi zabilježen ispred posebno uređe-nog zida na kojem se nalaze fotografije svih uspješnih bivših učenika koji su na svoj put obrazovanja krenuli upravo iz dobravske škole, a među njima je i sam ministar.

15w

ww

.donjadubrava.hr • 25. 12. 2020

. • BR

OJ 55 •

U novom normalnom i ove smo školske godi-ne organizirali manifestaciju „Večer matematike“ za sve matkoljupce.

Za one koji još ne znaju, cilj ove manifestaci-je je podsjetiti na često zaboravljenu zabavnu stranu matematike.

Ove su godine posebnu pažnju privukli mate-matički trikovi čitanja misli, a sudionici su opet su nešto novo naučili i dobro se zabavili!

Osnovna škola Donja Dubrava

Školski projekt u spomen na Elizabetu Toplek – Tetu Lizu, ambasadoricu međimurske riječi i kulture provo-di se u našoj školi već treću godinu uoči dana njezi-na rođenja, 16. studenoga. Teta Liza desetljećima je svojim iznimnim vokalnim sposobnostima promovirala međimursku popevku te je bila najbolji prenositelj au-tohtonih međimurskih pjesama. Deca, moja deca pje-sma je po kojoj je naš školski projekt dobio ime.

Tetom Lizom prozvala su je upravo školska djeca jer je svoj radni vijek provela kao školska kuharica u našoj osnovnoj školi, a rijetki se mogu pohvaliti da je upravo njihova školska kuharica osvajala Porine i pronosila međimursku popevku diljem Lijepe naše i šire.

Zbog trenutne epidemiološke situacije, ove godine nažalost nismo bili u mogućnosti organizirati susret malih pjevača međimurske popevke dobravske Tete Lize na kojem bi se imali priliku predstaviti najmlađi čuvari bogate glazbene baštine našeg kraja. Raspisali smo likovno-literarni natječaj i uputili ga svim osnov-nim �