Hrvatski nacionalni monitoring program “Projekt Jadran ”

Hrvatski nacionalni monitoring program

“Projekt Jadran”1998-2009 2010-

R. Precali i G. Kušpilić

&EU Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EC)

EU Okvirna direktiva o morskoj strategiji (2008/56/EC)

Projekt Jadran & EU Direktive

Projekt Jadran & EU DirektivePriobalno moreODV - A2.7. „ Termin priobalne vode označava površinske vode unutar crte udaljene jednu nautičku milju, od crte od koje se mjeri širina teritorijalnih voda, a mogu se protezati do vanjske granice prijelaznih voda”

Članak 18. - Pomorski zakonik RH (NN 181/04) (1) Teritorijalno more Republike Hrvatske je morski pojas širok 12 morskih milja, računajući

od polazne crte u smjeru gospodarskoga pojasa.(2) Polaznu crtu čine:

1) crte niske vode uzduž obala kopna i otoka,2) ravne crte koje zatvaraju ulaze u luke ili zaljeve,3) ravne crte koje spajaju sljedeće točke na obali kopna i na obali otoka:

a) rt Zarubača – jugoistočni rt otoka Mrkan – južni rt otoka Sv. Andrija – rt Gruj (otok Mljet),

b) rt Korizmeni (otok Mljet) – otok Glavat – rt Struga (otok Lastovo) – rt Veljeg mora (otok Lastovo) – jugozapadni rt otoka Kopište – rt Velo danče (otok Korčula) – rt Proizd – jugozapadni rt otoka Vodnjak – rt Rat (otok Drvenik mali) – hrid Mulo – hrid Blitvenica – otok Purara – otok Balun – otok Mrtovac – otok Garmenjak veli – točka na Dugom otoku s koordinatama 43°53' 12" sjeverne geografske širine i 15°10' 00" istočne geografske dužine,

c) rt Veli rat (Dugi otok) – hrid Masarine – rt Margarina (otok Susak) – pličina Albanež – otok Grunj – hrid Sv. Ivan na pučini – pličina Mramori – otok Altiež – rt Kastanjija.

(3) Polazne crte su ucrtane u pomorskoj karti »Jadransko more«, koju izdaje Hrvatski hidrografski institut.



Označavanje tipova voda




ODV nas upućuje da na vodeni okoliš gledamo sveobuhvatno integrirajući kakvoću voda i fizičku sredinu sa ekološkim indikatorima.


Prema definiciji OECD‐a iz 1993. godine indikator je: parametar ili vrijednost dobivena iz parametra, koja ukazuje na, daje informaciju o/ opisuje stanje fenomena/ okoliša/ područja i ima daljnje implikacije za okoliš. Indikator nije nužno samo parametar, nego može biti izraz izveden iz pojedinog ili iz nekog skupa parametra koji se odnosi na okoliš.


DPSIR (Drivers, Pressures, State, Impacts, Responses; uzroci, opterećenja, stanje, utjecaji, odgovori) • način organiziranja i izvještavanja o

podacima sustavnog praćenja u komunikaciji sa upravljačkim dijelom društva odnosno širom javnošću.

• sredstvo za bolje razumijevanje problema u okolišu.

• DPSIR model primjenjuje pristup putem uzroka i identificira uzročni slijed.

• indikatori su atributi koji zbrajaju informacije ili osnovne podatke, koji se odnose na odabranu postavku ili problem.



Pojam EQR

• ODV‐a zahtjeva uspostavljanje opće prihvatljivih metoda za kvantifikaciju ekološkog stanja vodenih tijela

• biološki elementi kakvoće su ključni za kvantifikaciju ekološkog stanja

• rezultati sustavnog praćenja, tako trebaju biti prikazani na numeričkoj skali od nula do jedan a prikazanu numeričku vrijednost nazivamo omjerom ekološke kakvoće (Ecological Quality Ratio‐ EQR)




1.1.3. Prijelazne vode Biološki elementi

Sastav, bogatstvo i biomasa fitoplanktona Sastav i bogatstvo ostale vodene flore Sastav i bogatstvo faune bentičkih beskralježnjaka Sastav i bogatstvo riblje faune Hidromorfološki elementi koji prate biološke elemente Morfološki uvjeti

varijacije dubine količina, struktura i sediment dna struktura plimne zone

Plimni režim slatkovodni tok izlozenost valovima Kemijski i fizičko-kemijski uvjeti koji prate biološke el.

Opći uvjeti prozirnost toplinski uvjetirežim kisika salinitet hranjive tvari


1.1.4. Priobalne vodeBiološki elementi

Sastav, bogatstvo i biomasa fitoplanktonaSastav i bogatstvo ostale vodene floreSastav i bogatstvo faune bentičkih beskralješnjakaHidromorfološki elementi koji prate biološke elementeMorfološki uvjeti

varijacije dubinestruktura i sediment priobalnog dnastruktura plimne zone

Plimni režimsmjer prevladavajućih strujaizloženost valovimaKemijski i fizičko-kemijski elementi koji prate biološke el.

Opći elementiprozirnosttoplinski uvjetirežim kisikasalinitethranjive tvari


Klasifikacija fitoplanktonaMedGIG (Mediterranean Geogr. Intercal. Group) Samo jedan parametar BEK Fitoplankton razrađen:koncentracija klorofila a kao parametar/indikator fitoplanktonske biomase


Mediana - Chla vs. Trix


Mediana - ukupni anorganski dušik vs. Trix


Refrentne postaje


TRIX= 1,977*LOG10(CHLA)+3,880

EQR - evaluation

Trix log(Chla)c(Chla)/µg

L-1

Granica klase

RV001 VV034

log(Chla)

log(Chla)

+2,00EQR log(Ch

la)log(Ch

la)+2,00

EQR

Ref. Vrij. 0,410 0,130

-0,387 1,613 1,00 -0,886 1,114 1,00

>4 0,061 1,15 vd/d 0,061 2,061 0,78 0,061 2,061 0,54

>5 0,567 3,69 d/ud 0,567 2,567 0,63 0,567 2,567 0,43

>6 1,072 11,81 ud/s 1,072 3,072 0,52 1,072 3,072 0,36

>7 1,578 37,86 s/l 1,578 3,578 0,45 1,578 3,578 0,31


Klasifikacija makrozoobentosa

Metode testirane u sklopu aktivnosti mediteranske interkalibracijske grupe MED-GIG.

MedGIG (Mediterranean Geogr. Intercal. Group)



Pregled testiranih indeksa




Do sada interkalibriramo na razini MedGIG


Potpuna implementacija Okvirne direktive o morskoj strategiji – ključ za otkrivanje potencijala pomorske politike EU


Legislativni put• 2002 - Sixth Environmental Action Plan• listopad 2005 – prijedlog za MS direktivom• studeni 2007 – dogovor između Europskog Parlamenta i Vijeća• lipanj 2008 - Directiva 2008/56/EC objavljena u službenom listu EU• 15 July 2008 – stupanje na snagu


Cilj direktiveUspostaviti okvir unutar kojeg će• svaka država članica poduzeti sve mjere da održi ili dostigne• Dobro stanje okoliša (GES) u morskom okolišu• najkasnije do 2020. godine



Ključne značajke• održiva upotreba mora• poboljšani podaci i informacije o

moru u aktivnostima vezanim uz more

• poboljšana koordinacija aktivnosti u području pomorstva

• nacionalni i regionalni sustavi za prostorno planiranje na moru

• integrirani sustavi praćenja na moru

• Europska strategija za istraživanje mora ”The Ocean of Tomorrow”


Ekosustavni pristup - Ecosystem approach (upfront in the Directive) • osigurati da ukupna opterećenja

uslijed ljudskih aktivnosti su unutar razine u skladu s postizanjem ili očuvanjem dobrog stanja okoliša (GES)

• osigurati da sposobnost odgovora morskog ekosustava na promjene izazvane djelovanjem čovjeka nije ugrožena

• omogućiti održivo korištenje morskih dobara i usluga od strane sadašnjih i budućih generacija


ODMS prvi korak – 2012 - početna procjena – države članice moraju u tim vodama :• analizirati bitna obilježja i trenutno e

stanje okoliša (fizičke, kemijske i biološke značajke)

• analizarati prevladavajuća opterećenja i utjecaje, uključujući i ljudska, na stanje okoliša, pokriti glavne kumulativne utjecaje

• učiniti ekonomsku i socijalnu analizu njihovog korištenja te troška degradacije morskog okoliša


GES (Dobro stanje okoliša) descriptors• Annex 1. ODMS• 11 deskriptora

1. Biološka raznolikost je održavana. Kvaliteta i pojava staništa i raspodjela i bogatstvo vrsta u skladu su s prevladavajućim fiziografskim, geografski i klimatskim uvjetima.

2. Ne-autohtone vrste uvedene ljudskom aktivnošću su na razinama koje ne mjenjaju nepovoljno ekosustave.

3. ……






Documents

Hrvatski nacionalni monitoring program “Projekt Jadran ”