Jadran - poveznica među kontinentima

SVEUĈILIŠTE U ZADRU

Odjel za povijest

Odjel za geografiju

Nastavni plan i program

poslijediplomskoga doktorskog studija

JADRAN – POVEZNICA MEĐU KONTINENTIMA

za stjecanje doktorata znanosti iz humanistiĉkih znanosti, znanstveno polje povi-

jesti i interdisciplinarnog podruĉja znanosti, znanstveno polje geografije

Zadar, 2010.

2

Nastavni plan i program poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - povez-

nica meĎu kontinentima izradili su sveuĉilišni nastavnici Odjela za povijest i

Odjela za geografiju Sveuĉilišta u Zadru

Voditelji izrade nastavnog plana i programa poslijediplomskoga doktorskog stu-

dija Jadran – poveznica meĎu kontinentima Prof. dr. sc. Mithad Kozliĉić, proĉelnik Odjela za povijest Sveuĉilišta u Zadru

Doc. dr. sc. Josip Fariĉić, proĉelnik Odjela za geografiju Sveuĉilišta u Zadru

3

1. UVOD 1.1. Razlozi za predlaganje poslijediplomskoga doktorskog studija

Prostor Jadrana još od prapovijesti funkcionira kao poveznica meĊu trima kontinentima - Eu-

ropom, Azijom i Afrikom. Štoviše, znameniti francuski geograf i povjesniĉar F. Braudel naziva ga

sudbinom cijeloga Sredozemlja. Putem Jadrana stoljećima se odvija komunikacija izmeĊu kontinenata

staroga svijeta koja je utjecala na oblikovanje specifiĉnoga društveno-gospodarskog sustava te u svije-

tu jedinstvenoga krajolika. Postojeće prostorne strukture te organizacija jadranskog prostora odraz su

kompleksnoga historijsko-geografskog razvitka pri ĉemu su se postupno diferencirali zasebni politiĉki,

ekonomski i kulturni areali unutar granica današnjih suverenih jadranskih drţava: Italije, Slovenije,

Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Grĉke.

Jadransko more i pripadajući otoĉni i obalni prostor istodobno ĉini podruĉje višestrukih dodira

(gospodarskih, politiĉkih, kulturnih, religijskih, znanstvenih i dr.) i konflikata (vojno-politiĉkih, eko-

nomskih i dr.). Preko jadranske obale i otoka, putem Jadranskog mora, odvijala se komunikacija s os-

talim sredozemnim regijama, koja je omogućavala razmjenu ideja, roba i tehnologija. O tome jasno

svjedoĉi bogata kulturna baština (graditeljsko nasljeĊe, likovna umjetnost, kulturni krajolik, jeziĉna

baština, tradicijske vještine, obiĉaji i dr.) kao reprezentant milenijskoga povijesno-geografskog razvit-

ka unutar sredozemnoga kulturnog areala. Pri tome pomorstvo kao stoţerni zbir djelatnosti (brodar-

stvo, pomorska trgovina, brodogradnja, ribarstvo i dr.) ima kljuĉnu ulogu, ponajprije putem vrjedno-

vanja mora kao medija komunikacije i kao izvora prirodnih bogatstava. More i primorski prostor ne

ĉine samo geografski scenarij povijesnim i suvremenim društveno-gospodarskim mijenama nego i va-

ţan element kompleksne geografske transformacije jadranske obale i otoka. U jadranskim regijama

znaĉenje mora nadilazi uski ekonomski aspekt. Unatoĉ ĉinjenici što je na većem dijelu Jadrana gospo-

darski razvoj bio spontan i nekoordiniran, postignuti su znaĉajni uspjesi u razliĉitim aspektima pomor-

stva (brodarstvo, brodogradnja, ribarstvo, marikultura, proizvodnja soli, nautiĉki turizam i dr.) i dru-

gim sferama gospodarskih djelatnosti, tehnologije, znanosti i kulture koji vrjednuju more kao izvor ţi-

vota, medij komunikacije, objekt istraţivanja i motiv vrhunskih nadahnuća.

Suvremeni proces litoralizacije pridonosi integraciji geografskog profila more - otoci - obala -

zaobalje. Taj proces okupljanja ekonomskih aktivnosti i stanovništva praćen intenzivnom urbanizaci-

jom nerijetko prati kriza preopterećenosti i oneĉišćenosti obale i pripadajućeg akvatorija pa smisleno

planiranje ureĊenja primorskih prostora, odnosno integralno upravljanje obalom ima kljuĉno znaĉenje

u permanentnom nastojanju usklaĊivanja potreba uravnoteţenoga gospodarskog razvitka i oĉuvanja

okoliša.

Duboko povezane, vremenska i prostorna odrednica temeljnih razvojnih procesa na Jadranu

izvrsna su platforma za multidisciplinarna istraţivanja u okrilju humanistiĉkih, društvenih i prirodnih

znanosti, ponajprije putem povijesti i geografije, ali i drugih srodnih znanstvenih disciplina. Ako se

Jadran postavlja kao kljuĉni prostorni objekt istraţivanja, iz njega proizlaze pojedinaĉni ciljevi i zadaci

razliĉitih povijesnih i geografskih grana.

1.2. Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju doktorskih studija i drugih poslijedip-

lomskih studija Odjel za povijest i Odjel za geografiju sastavnice su Sveuĉilišta u Zadru od njegova osnutka

2003. Nastavljaju kontinuitet djelovanja Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru osnovanog

1956., te Odsjeka za geografiju Filozofskog fakulteta u Zadru osnovanog 1994. Na Odjelu za povijest

trenutno radi 11 djelatnika u znanstveno-nastavnim zvanjima, a na Odjelu za geografiju 9 djelatnika u

znanstveno-nastavnim zvanjima, što ĉini ukupno 20 djelatnika Sveuĉilišta u znanstveno-nastavnim

zvanjima.

Doktorski studij Jadran - poveznica meĎu kontinentima predstavlja kontinuitet u odnosu na

dosadašnje poslijediplomske studije Povijest pomorstva hrvatskog Jadrana (osnovanog nakon dopus-

nice Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa 1999.), te Geografske osnove litoralizacije Hrvatske

(osnovanog nakon dopusnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa 2002. godine) na Sveuĉilištu

u Zadru.

1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

4

Budući da je poslijediplomski doktorski studij Jadran – poveznica meĎu kontinentima uskla-

Ċen s Europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS), otvoren je prema studentima drugih poslijedip-

lomskih studija na Sveuĉilištu u Zadru i na drugim sveuĉilištima u Hrvatskoj, ali i inozemstvu. Hori-

zontalna i vertikalna pokretljivost studenata uredit će se prema općim naĉelima meĊuinstitucionalne

razmjene definirane razliĉitim programima suradnje unutar Hrvatske i meĊunarodne suradnje (CEE-

PUS, Erasmus, Tempus i dr.).

Studenti ovoga poslijediplomskog doktorskog studija mogu upisivati izborne predmete i s

drugih poslijediplomskih doktorskih studija Sveuĉilišta u Zadru i obratno, studenti drugih poslijedip-

lomskih doktorskih studija Sveuĉilišta u Zadru mogu upisivati izborne predmete s ovoga poslijedip-

lomskog doktorskog studija. Isto tako, studenti ovoga poslijediplomskog doktorskog studija mogu upi-

sivati i pojedine predmete, semestre ili cijelu godinu (prvu ili drugu) s drugih srodnih poslijediplom-

skih doktorskih studija na sveuĉilištima u Hrvatskoj i inozemstvu, i obratno, studenti drugih srodnih

poslijediplomskih doktorskih studija na sveuĉilištima u Hrvatskoj i inozemstvu mogu upisivati pojedi-

ne predmete s ovoga poslijediplomskog doktorskog studija. O navedenom posebnu odluku donosi Vi-

jeće ovoga poslijediplomskog doktorskog studija.

1.4. Mogućnosti uključivanja studija ili njegova dijela u zajednički (združeni) program s

inozemnim sveučilištima (joint study programme) Pojedini nastavnici na doktorskom studiju kao i sastavnice Sveuĉilišta u Zadru koje predlaţu

studij, imaju višestruke kontakte s istaknutim sveuĉilišnim nastavnicima iz više europskih zemalja.

Mogućnost konkretnije suradnje na doktorskom studiju Jadran - poveznica meĎu kontinentima ovisi o

financijskim mogućnostima kao i naĉinima operacionalizacije izravnog sudjelovanja uglednih znan-

stvenika u inozemstvu u sklopu pojedinih modula studija.

2. OPĆI DIO 2.1. Naziv studija

Doktorski studij Jadran - poveznica meĎu kontinentima pripada humanistiĉkom podruĉju zna-

nosti (polje povijest) i interdisciplinarnom podruĉju znanosti (polje geografija).

2.2. Nositelj studija i suradnje ustanova koje sudjeluju u pokretanju i izvođenju poslijedip-

lomskoga doktorskog programa Nositelj poslijediplomskoga doktorskog studija je Sveuĉilište u Zadru putem svojih sastavnica,

Odjela za povijest i Odjela za geografiju.

2.3. Institucijska strategija razvoja doktorskih programa Doktorski studij Jadran - poveznica meĎu kontinentima ustrojava se sukladno Znanstvenoj

strategiji Sveuĉilišta u Zadru te u skladu sa znanstvenim aktivnostima u sklopu znanstvenoistra-

ţivaĉkih projekata odobrenih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske koje

vode istraţivaĉi s Odjela za povijest i Odjela za geografiju Sveuĉilišta u Zadru. U izvoĊenju poslijedi-

plomskoga doktorskog studija sudjeluju, uz znanstvenika i nastavnike sa Sveuĉilišta u Zadru, i drugi

eminentni znanstvenici iz Hrvatske, i to iz povijesti, geografije, kao i srodnih znanstvenih disciplina.

Time se postiţe kompleksni multidisciplinarni pristup znanstvenim temama koje razmatraju Jadran.

2.4. Inovativnost poslijediplomskoga doktorskog programa Doktorski studij Jadran - poveznica meĎu kontinentima prvi je takav studij na podruĉju Hr-

vatske. Naravno, temelji se na ranijim poslijediplomskim studijima Povijest pomorstva hrvatskog Jad-

rana te Geografske osnove litoralizacije Hrvatske, kao i na bogatom iskustvu dijela nastavnika u izvo-

Ċenju nastave na brojnim poslijediplomskim studijima u Hrvatskoj i inozemstvu. MeĊutim, prvi se put

definira multidisciplinarni pristup prouĉavanju Jadrana kao prostora izrazitih povijesno-geografskih

mijena koje se oĉituju u razliĉitim sferama društva, gospodarstva, politike, krajolika i dr. Vrjednovanje

5

bogate prirodne i kulturne baštine Jadrana nezaobilazan je postupak osmišljavanja uravnoteţenog raz-

vitka i meĊusobne komunikacije i suradnje jadranskih obalnih regija.

Uzimaju se u obzir suvremene potrebe hrvatskoga društva i gospodarstva nakon integriranja u

NATO, te u razdoblju pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji. Jednako tako, u nastojanju za daljnju im-

plementaciju strateških odrednica u sklopu Jadransko-jonske inicijative, što nalaţe meĊunarodnu sura-

dnju, koja nije moguća bez poznavanja povijesnih procesa i struktura, razumijevanja suvremenih pri-

rodno-geografskih i društveno-geografskih procesa te same organizacije sloţenoga jadranskoga pros-

tornog sustava. U tom smislu oĉekuje se da se za ovaj doktorski studij zainteresiraju razliĉite znan-

stvene ustanove, tijela drţavne uprave te regionalne (ţupanijske) i lokalne uprave i samouprave, zavo-

di za prostorno planiranje i ureĊenje, muzejske ustanove, javne ustanove u zaštiti prirode, zavodi za

zaštitu kulturne i povijesne baštine, kartografske i geoinformatiĉke ustanove i tvrtke, javne i privatne

tvrtke za upravljanje i gospodarenje prostorom i dr.

2.5. Opći uvjeti upisa na studij Doktorski studij Jadran - poveznica meĎu kontinentima mogu upisati oni pristupnici koji ima-

ju završen diplomski studij iz povijesti i/ili geografije. Pravo izravnog upisa imaju pristupnici koji

imaju prosjek ocjena 3,51 ili viši. Pristupnici koji imaju prosjek manji od 3,51 pristupaju razredbenom

postupku uz prethodno pribavljene dvije preporuke uglednih znanstvenika iz znanstvenih podruĉja i

polja poslijediplomskoga doktorskog studija. Svi pristupnici dokumentaciji trebaju priloţiti potvrdu o

poznavanju najmanje jednoga svjetskog jezika. U suprotnom, tijekom razredbenog postupka uputit će

se na pismeni i usmeni dio ispita iz svjetskoga jezika (po odabiru), i to razine primjerene osnovama

prema kriterijima koje utvrdi Centar za strane jezike Sveuĉilišta u Zadru.

2.6. Posebni uvjeti za polaznike koji su stekli ranije kvalifikacije po studijskom sustavu prije

2005. godine i postupci odabira polaznika

2.6.1. Pristupnici sa završenim srodnim diplomskim studijem Na doktorski studij Jadran - poveznica meĎu kontinentima mogu se upisati i pristupnici sa

završenim srodnim diplomskim studijima (na kojima se prostor i povijest barem dijelom razmatraju

kao temeljni objekt studija). Uz opće uvjete pristupnici trebaju najkasnije do kraja prve godine ovoga

poslijediplomskoga doktorskog studija poloţiti ispite iz Opće svjetske povijesti i Povijesti Hrvatske (za

pristupnike općim i povijesnim modulima) odnosno, iz Osnova opće geografije i Regionalne geografi-

je Hrvatske (za pristupnike općim i geografskim modulima) s teţištem na problematici jadranskog

prostora. Ispit se sastoji od pismenog testa (60 pitanja). Na pismenom dijelu ispita treba prikupiti ba-

rem 60% ukupnog broja bodova da bi se moglo pristupiti usmenom ispitu pred troĉlanim nastavniĉkim

povjerenstvom.

Molbe pristupnika na doktorski studij razmatra i prihvaća, odnosno ne prihvaća Vijeće posli-

jediplomskoga doktorskog studija.

2.6.2. Pristupnici sa znanstvenim stupnjem magistra znanosti iz srodnih znanstvenih područja

i polja Na doktorski studij Jadran - poveznica meĎu kontinentima mogu se upisati i pristupnici sa

znanstvenim stupnjem magistra znanosti iz srodnih znanstvenih podruĉja i polja.

Pristupnicima koji su taj znanstveni stupanj stekli na ranijim poslijediplomskim magistarskim

studijima Povijest pomorstva hrvatskog Jadrana ili Geografske osnove litoralizacije Hrvatske, prizna-

je se završena prva studijska godina poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu

kontinentima, tj. prvih 60 ECTS bodova, te se izravno upisuju u treći semestar povijesnog dijela studi-

ja (za pristupnike općim i povijesnim modulima) odnosno, geografskog dijela studija (za pristupnike

općim i geografskim modulima).

Pristupnici koji su završili neki drugi raniji magistarski studij te stekli znanstveni stupanj ma-

gistra znanosti iz povijesti ili geografije, uz opće uvjete trebaju najkasnije do kraja prve godine ovoga

poslijediplomskoga doktorskog studija poloţiti ispit iz Povijesti Hrvatske (za pristupnike općim i povi-

jesnim modulima) odnosno, iz Regionalne geografije Hrvatske (za pristupnike općim i geografskim

modulima) s teţištem na problematici jadranskog prostora. Ispit se sastoji od pismenog testa (60 pita-

6

nja). Na pismenom dijelu ispita treba prikupiti barem 60% ukupnog broja bodova da bi se moglo pris-

tupiti usmenom ispitu pred troĉlanim nastavniĉkim povjerenstvom. Polaganjem tih ispita, s obzirom na

ranije postignuti znanstveni stupanj, priznaje im se 60 ECTS bodova, te se izravno dalje upisuju u 3.

semestar ovoga poslijediplomskoga doktorskog studija.

Pristupnici koji su završili neki drugi raniji magistarski studij te stekli znanstveni stupanj ma-

gistra znanosti iz srodnih znanstvenih podruĉja i polja (na kojima se prostor i povijest barem dijelom

razmatraju kao temeljni objekt studija) uz opće uvjete trebaju najkasnije do kraja prve godine ovoga

poslijediplomskoga doktorskog studija poloţiti ispite iz Opće svjetske povijesti i Povijesti Hrvatske (za

pristupnike općim i povijesnim modulima) odnosno, iz Osnova opće geografije i Regionalne geografi-

je Hrvatske (za pristupnike općim i geografskim modulima) s teţištem na problematici jadranskog

prostora. Ispit se sastoji od pismenog testa (60 pitanja). Na pismenom dijelu ispita treba prikupiti ba-

rem 60% ukupnog broja bodova da bi se moglo pristupiti usmenom ispitu pred troĉlanim nastavniĉkim

povjerenstvom. Polaganjem tih ispita, s obzirom na ranije postignuti znanstveni stupanj, priznaje im se

60 ECTS bodova, te se izravno dalje upisuju u 3. semestar ovoga poslijediplomskoga doktorskog stu-

dija.

2.7. Kompetencije koje student stječe završetkom studija Student koji završi doktorski studij Jadran - poveznica meĎu kontinentima, steći će kompetencije

za samostalni i timski znanstvenoistraţivaĉki rad iz podruĉja humanistiĉkih znanosti (polje povijest),

te iz interdisciplinarnog podruĉja znanosti (polje geografija). S time se stjeĉu formalni i, još vaţnije,

funkcionalni uvjeti za rad u razliĉitim znanstvenim i visokoškolskim ustanovama, ali i u razliĉitim

drugim djelatnostima u kulturi, gospodarstvu, javnoj upravi, privatnom sektoru i dr.

3. OPIS PROGRAMA 3.1. Struktura i organizacija poslijediplomskoga doktorskog programa. Organizacija studija

u punom radnom vremenu (full-time) i studija s dijelom radnog vremena (part-time) Program poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima iz po-

vijesti i/ili geografije ukljuĉuje predavanja, seminare i samostalni znanstvenoistraţivaĉki rad studenata

uz mentorstvo. U prvoj i dijelom drugoj godini studija provode se redoviti nastavni sadrţaji, a treća

godina studija predviĊena je za znanstvenoistraţivaĉku aktivnost koja bi trebala rezultirati pisanjem i

obranom doktorske disertacije. Pojedini moduli unutar 1., 2. 3. i 4. semestra mogu se, izvoditi i u obli-

ku ljetnih škola pri poslijediplomskom doktorskom studiju. Te škole temelje se na tematici kolegija

predviĊenih unutar jednog semestra, s time da se redovito mijenjaju glavne teme oko koje su okupljeni

obvezni i izborni modul. U naĉelu, glavna tema odnosi se na najnovija postignuća (znanstvene spozna-

je, metodologije i dr.) iz povijesne i geografske znanosti. Uz predavanja, na ljetnim školama predviĊe-

ne su radionice i terenski istraţivaĉki rad na kojem uz nastavnike i vanjske suradnike (istaknute hr-

vatske i inozemne znanstvenike) aktivno sudjeluju i studenti ovoga poslijediplomskog doktorskog stu-

dija kao i ostali zainteresirani pripadnici akademske zajednice iz Hrvatske i iz inozemstva. Na tim ško-

lama postiţu se ECTS bodovi koji se vrjednuju u okviru ukupnoga semestralnog broja ECTS bodova.

Podnesci nastavnika vanjskih suradnika te kvalitetni podnesci studenata – polaznika škole bit će, na-

kon recenzija, objavljena u prigodnim publikacijama.

Doktorski studij u pravilu traje tri godine i njegovim završetkom stjeĉe se akademski stupanj

doktora znanosti (dr. sc.) za podruĉje humanistiĉkih znanosti, polje povijest odnosno, za interdiscipli-

narno podruĉje znanosti, polje geografija.

U tijeku tri godine studija student treba steći 180 ECTS bodova (60 po godini) te poloţiti sve

obvezne i izborne kolegije kao i odraditi terensku nastavu. Za svaki obvezni predmet predviĊeno je

usmeno polaganje ispita, dok se obveze iz izbornog predmeta mogu regulirati i drugaĉije, svakako uz

naglasak na znanstvenoistraţivaĉki rad koji treba rezultirati seminarom. Studenti mogu postići odgo-

varajući broj ECTS bodova na drugim poslijediplomskim studijima na Sveuĉilištu u Zadru te drugim

hrvatskim i inozemnim sveuĉilištima što je predviĊeno u toĉki 1. 3. ovoga programa.

Za upis na drugu godinu studija potrebno je prikupiti minimalno 50 ECTS bodova, a za upis

na treću godinu studija minimalno 110 ECTS bodova.

7

Na drugoj godini studija polaznici su obvezni odrţati usmenu obranu sinopsisa kojoj bi trebali,

uz struĉno povjerenstvo za ocjenu teme i obranu sinopsisa, nazoĉiti i drugi polaznici poslijediplom-

skoga doktorskog studija.

Posebna obveza koju polaznici trebaju ispuniti tijekom trogodišnjega poslijediplomskoga dok-

torskog studija, uz one predviĊene izvedbenim planom obveznih i izbornih kolegija, jest objavljivanje

najmanje dvaju samostalnih znanstvenih radova (s jednom od tri moguće kategorije: izvorni znanstve-

ni rad, pregledni rad i prethodno priopćenje) ili najmanje tri rada u koautorstvu, te sudjelovanje na

najmanje jednom znanstvenom skupu.

3.2. Nastavni plan Nastavni je plan poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinenti-

ma sljedeći:

1. godina, 1. semestar

Predmet Nastavnik Satnica ECTS

bodovi

a) Obvezatni predmeti za sve

Povijest jadranskog pomorstva Prof. dr. sc. M. Kozliĉić 5+5+0 8

Geografski aspekti litoralizacije Jadrana Prof. dr. sc. D. Magaš 5+5+0 8

Metodologija znanstveno-istraţivaĉkog rada Doc. dr. sc. J. Fariĉić 5+5+0 8

b1) Izborni za povjesničare (bira se 1 od 3)

Povijest jadranskih pomorskih i plovidbenih propisa Prof. dr. sc. Ţ. Bartulović 3+3+0 6

Teritorijalno širenje Dubrovnika u srednjem vijeku Prof. dr. sc. P. Ţivković 3+3+0 6

Mediteranski kulturni transferi na Jadranu 15.-18. stoljeća Prof. dr. sc. M. Anĉić - dr. sc.

T. Mayhew

3+3+0 6

b1) Izborni za geografe (bira se 1 od 3)

Oceanologija Jadranskog mora Doc. dr. sc. M. Surić 3+3+0 6

Klima i okoliš Jadrana Doc. dr. sc. S. Lozić 3+3+0 6

Demografski reţimi Sredozemlja u prošlosti i danas Doc. dr. sc. S. MrĊen 3+3+0 6



bodovi


Jadranski prostor u starom vijeku Prof. dr. sc. S. Ĉaĉe 5+5+0 8

Pomorska geografija Jadrana Doc. dr. sc. D. Jašić 5+5+0 8

Prijava teme i izrada sinopsisa Mentor 4 2

b1) Izborni za povjesničare (biraju se 2 od 5)

Brodolomi na Jadranu kao pokazatelji plovidbenih i trgovaĉ-

kih ruta

Prof. dr. sc. Z. Brusić 3+3+0 6

Jadran u istoĉnogotsko i ranobizantsko doba Prof. dr. sc. A. Uglešić 3+3+0 6

Povijesna metrologija jadranskog prostora - poveznica dviju

obala

Dr. sc. M. Zaninović-Rumora,

znan. sur.

3+3+0 6

Suvremena kretanja u historiografiji Prof. dr. sc. M. Anĉić - dr. sc.

M. Bratanić

3+3+0 6

Povijest hrvatskog turizma Prof. dr. sc. S. Obad 3+3+0 6

b1) Izborni za geografe (biraju se 2 od 4)

Primjena GIS-a u geografiji i povijesti Doc. dr. sc. M. Pahernik 3+3+0 6

Geomorfološka obiljeţja Jadrana Doc. dr. sc. D. Perica 3+3+0 6

Ekonomski perspektive razvoja Jadrana Prof. dr. sc. Ţ. Šiljković 3+3+0 6

Politiĉko-geografska problematika Jadrana Prof. dr. sc. M. Glamuzina 3+3+0 6

Napomene: 1. Na kraju 1. godine poslijediplomskoga doktorskog studija studenti imaju zajedniĉku višednevnu interdisciplinarnu teren-

sku nastavu.

8

2. Studenti mogu, uz obvezni minimalni broj izbornih predmeta, odabrati i više izbornih predmeta (npr. geografi iz kvote

predmeta za povjesniĉare i obrnuto).

3. Nastavni se program oblikuje za svakog studenta iz fonda raspoloţivih izbornih predmeta. Student program oblikuje prema

potrebama poslijediplomskoga doktorskog rada u dogovoru s mentorom. Takav je program za studenta obvezatan kad ga

odobri Vijeće poslijediplomskoga doktorskog studija.



bodovi


Istoĉni Jadran i prostor dubokog zaleĊa od 6. do 18. stoljeća Prof. dr. sc. M. Anĉić 5+5+0 8

Jadran u kontekstu Sredozemlja Prof. dr. sc. B. Fürst Bjeliš 5+5+0 8

Izrada sinopsisa Mentor 4 2


Povijest Venecije Doc. dr. sc. S. Dokoza 3+3+0 6

Veze Dubrovĉana i jugoistoĉne Europe u srednjem vijeku Prof. dr. sc. P. Ţivković 3+3+0 6

Novovjekovna geografija istoĉnog Jadrana Doc. dr. sc. M. Pavić 3+3+0 6

Otoĉna baština didića na jadranskom otoĉju od 9. do 18. sto-

ljeća

Doc. dr. sc. F. Smiljanić 3+3+0 6

Jadranska historiografija novoga vijeka Prof. dr. sc. J. Vrandeĉić 3+3+0 6


Gospodarenje prirodnim resursima Jadrana Prof. dr. sc. J. Rogošić 3+3+0 6

Turizam Jadrana Prof. dr. sc. Z. Curić 3+3+0 6

Jadranski otoĉni krajolik Doc. dr. sc. J. Fariĉić 3+3+0 6



bodovi


Jadranski i prijadranski prostori u 19. i 20. stoljeću Doc. dr. sc. A. Bralić 5+5+0 8

Upravljanje jadranskim obalnim podruĉjem Doc. dr. sc. V. Graovac 5+5+0 8

Obrana sinopsisa Struĉno povjerenstvo 4 2

Višednevna interdisciplinarna terenska nastava Voditelj doktorskog studija 20 6


Hrvatska vojna povijest u novom vijeku (1806.-1945.) Dr. sc. T. Oršolić, zn. sur. - dr.

sc. Z. Orešković

3+3+0 6

Austrija na Jadranu 1798.-1918. Prof. dr. sc. M. Trogrlić

Svjetski ratovi na Jadranu u 20. stoljeću Prof. dr. sc. T. Šitin - dr. sc. M.

Bratanić

3+3+0 6

Revindikacije hrvatskog Jadrana tijekom 20. stoljeća Dr. sc. Z. Begonja, zn. sur. 3+3+0 6

Jadran poslije Drugoga svjetskog rata Prof. dr. sc. T. Jakovina 3+3+0 6


Toponimija jadranskog prostora Prof. dr. sc. V. Skraĉić 3+3+0 6

Razvoj jadranskih gradova Prof. dr. sc. I. Babić 3+3+0 6

Razvoj Jadrana u svijetlu kartografskih izvora Doc. dr. sc. M. Pavić - doc. dr.

sc. J. Fariĉić

3+3+0 6

Napomene:

1. Na kraju 2. godine poslijediplomskoga doktorskog studija studenti imaju zajedniĉku višednevnu interdisciplinarnu teren-

sku nastavu.

2. Studenti mogu, uz obvezni minimalni broj izbornih predmeta, odabrati i više izbornih predmeta (npr. geografi iz kvote

predmeta za povjesniĉare i obrnuto).

3. Nastavni se program oblikuje za svakog studenta iz fonda raspoloţivih izbornih predmeta. Student program oblikuje prema

potrebama poslijediplomskoga doktorskog rada u dogovoru s mentorom. Takav je program za studenta obvezatan kad ga

odobri Vijeće poslijediplomskoga doktorskog studija.


9

Aktivnost ECTS

bodovi

Pisanje doktorske disertacije uz voĊenje mentora (i komentora) 30


Aktivnost ECTS

bodovi

Pisanje doktorske disertacije uz voĊenje mentora (i komentora) i njezina obrana 30

3.3. Nastavni programi obveznih i izbornih predmeta Nastavni programi obveznih i izbornih predmeta daju se pri kraju nastavnog plana i programa

poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima.

3.4. Akademski kalendar aktivnosti Akademskim kalendarom Sveuĉilišta u Zadru odreĊuju se za svaku akademsku godinu posli-

jediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica izmeĎu kontinenata:

- rokovi upisa na doktorski studij

- poĉetak predavanja u zimskom semestru

- završetak nastave u zimskom semestru

- obvezujući blagdani

- prijave za zimski ispitni rok

- zimski ispitni rok

- poĉetak predavanja u ljetnom semestru

- završetak nastave u ljetnom semestru

- obvezujući blagdani

- prijave za ljetni ispitni rok

- ljetni ispitni rok

- prijave za jesenski ispitni rok

- jesenski ispitni rok.

3.5. Doktorska disertacija

3.5.1. Minimalan broj bodova za prijavu i obranu doktorske disertacije S obzirom na specifiĉnost poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu

kontinentima student treba:

a) u 1., 2., 3. i 4. semestru upisati takve obvezne i izborne kolegije da njihova ukupna bo-

dovna vrijednost bude minimalno 120 ECTS bodova, što je uvjet za odobrenje teme po-

slijediplomskoga doktorskog rada i za pristupanje obrani sinopsisa;

b) upisati, odslušati i poloţiti tijekom cijelog studija takve temeljne i izborne predmete da

njihova ukupna vrijednost bude minimalno 120 bodova, što je uvjet za predaju doktor-

ske disertacije. Student koji nije ostvario dovoljan broj bodova, u dogovoru s mento-

rom, upisuje one predmete koji će mu to omogućiti.

3.5.2. Izbor i odobrenje teme Student, u dogovoru s mentorom (i komentorom), izabire temu u 2. semestru 1. godine posli-

jediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima. Sljedeća dva semestra radi

na njezinu obrazloţenju uz mentorsko voĊenje, te je definitivno prijavljuje i brani sinopsis tijekom 4.

semestra 2. godine poslijediplomskoga doktorskog studija.

3.5.3. Naslov i obrazloţenje teme

10

Naslov teme treba biti kratak, ne dulji od 60 slovnih znakova, ukljuĉujući i praznine izmeĊu

rijeĉi. Istodobno, treba biti i jezgrovit te odraţavati stvarni sadrţaj teme doktorske disertacije. U obraz-

loţenju se, najviše na 4-5 autorskih stranica (1800 znakova na jednoj), istiĉe:

a) sinopsis budućega poslijediplomskoga doktorskog rada definiranjem poglavlja i potpog-

lavlja,

b) predmet, metode i cilj(eve) istraţivanja,

c) izvore podataka koji će se istraţivati,

d) okvirni sadrţaj disertacije,

e) opći zakljuĉak u kojem se istiĉe oĉekivani doprinos povijesnoj, odnosno geografskoj

znanosti znanstvenoistraţivaĉkim radom na doktorskoj temi,

f) popis povijesnih izvora, te relevantne domaće i strane znanstvene literature (za povjes-

niĉare) odnosno, popis relevantne domaće i strane znanstvene literature (za geografe).

3.5.4. Ocjena teme s obrazloţenjem Nakon prijave teme doktorske disertacije Vijeće poslijediplomskoga doktorskog studija Jad-

ran - poveznica meĎu kontinentima imenuje Struĉno povjerenstvo za pismenu ocjenu teme i usmenu

obranu sinopsisa. U struĉno povjerenstvo imenuju se nastavnici poslijediplomskoga doktorskog studija

Jadran - poveznica meĎu kontinentima, pri ĉemu jedan od njih ne smije biti iz ustanove nositelja

(Sveuĉilišta u Zadru). U pravilu Struĉno povjerenstvo ĉine tri ĉlana u znanstvenom ili znanstveno-

nastavnom zvanju, pri ĉemu mentor (i komentor) ne moţe biti u takvom povjerenstvu. Ĉlan povjeren-

stva moţe biti i ugledni ĉlan hrvatske ili svjetske akademske zajednice, a da nije bio nastavnik na dok-

torskom studiju Jadran - poveznica meĎu kontinentima.

Struĉno povjerenstvo treba ocijeniti naslov teme uz koji je pristupnik dao njezino obrazloţe-

nje. Ocjena Struĉnog povjerenstva daje se u pismenom obliku, a sadrţi zasebna izvješća ili skupno

izvješće (ocjenu) svih ĉlanova Povjerenstva. Ako su izvješća negativna, Struĉno povjerenstvo prepo-

ruĉuje pristupniku poboljšice, ako se one mogu predloţiti, ili izbor druge teme. Ako pristupnik niti kod

definiranja izmijenjene (poboljšane) ili nove teme ne dobije pozitivnu ocjenu svih ĉlanova Struĉnog

povjerenstva, bez obzira na dotad poloţene ispite, gubi pravo daljnjeg studiranja na doktorskom studi-

ju Jadran - poveznica meĎu kontinentima. Ocjena Struĉnog povjerenstva definitivna je kad je prihvate

Struĉno vijeće za humanistiĉke znanosti (za povjesniĉare), odnosno Struĉno vijeće za prirodne, teh-

niĉke i druge znanosti (za geografe) i Senat Sveuĉilišta u Zadru. Izgubljena prava studenta obnavljaju

se ponovnim upisom poslijediplomskoga doktorskog studija.

3.5.5. Mentor doktorske disertacije Struĉno povjerenstvo u svojim ocjenama, odnosno u svojoj skupnoj ocjeni teme doktorske di-

sertacije, ako su sve pozitivne, predlaţe Struĉnom vijeću za humanistiĉke znanosti (za povjesniĉare)

odnosno, Struĉnom vijeću za prirodne, tehniĉke i druge znanosti (za geografe) i Senatu Sveuĉilišta u

Zadru mentora ocijenjene teme doktorske disertacije, u naĉelu uzimajući u obzir prijedlog studenta i

mentora. Mentor doktorske disertacije treba biti osoba u znanstvenom ili znanstveno-nastavnom zva-

nju, u naĉelu nastavnik aktualnoga poslijediplomskoga doktorskog studija. Iznimno, mentor moţe biti

i ugledni ĉlan hrvatske ili svjetske akademske zajednice, a da nije bio nastavnik na doktorskom studiju

Jadran - poveznica meĎu kontinentima.

3.5.6. Izradba i predaja doktorske disertacije Student znanstvenoistraţivaĉkom radu na doktorskoj temi pristupa odmah poslije odobrenja

teme. Tijekom istraţivanja u stalnom je kontaktu s mentorom, a po potrebi i s drugim nastavnicima s

poslijediplomskoga doktorskog studija. Uz mentora studentu se, prema njegovu prijedlogu i u suglas-

nosti s mentorom, moţe dodijeliti i komentor. Završetkom istraţivanja, tijekom 5. i 6. semestra, diser-

tacija se oblikuje u problemsko-znanstvenu raspravu pisanu prema uputama za pisanje doktorske di-

sertacije koje donosi Vijeće poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinen-

tima. Poţeljno je da doktorska disertacija ne bude manja od 250 niti dulja od 400 autorskih kartica

teksta (1800 znakova na jednoj). U navedeni broj ukljuĉuju se i sve vrste priloga.

Završeni rukopis disertacije student predaje mentoru, koji će studentu sugerirati poboljšice, a

po potrebi i dodatna istraţivanja. Kad to uĉini, student iznova rad predaje mentoru, pa ako je njegova

11

opća ocjena pozitivna, umnoţava ga i uvezuje, te u 10 primjeraka, skupa s mentorovim (i komentoro-

vim) odobrenjem u pisanom obliku, predaje Sveuĉilištu u Zadru preko protokola Sluţbe za poslijedip-

lomske studije. Vijeće poslijediplomskoga doktorskog studija zatim predlaţe Struĉnom vijeću za hu-

manistiĉke znanosti (za povjesniĉare) odnosno, Struĉnom vijeću za prirodne, tehniĉke i druge znanosti

(za geografe) i Senatu Sveuĉilišta u Zadru imenovanje struĉnog povjerenstva za pismenu ocjenu i us-

menu obranu doktorske disertacije. U pravilu Struĉno povjerenstvo ĉine tri ĉlana u znanstvenom ili

znanstveno-nastavnom zvanju, pri ĉemu mentor (i komentor) ne moţe biti u tom povjerenstvu. Ĉlan

povjerenstva moţe biti i ugledni ĉlan hrvatske ili svjetske akademske zajednice, a da nije bio nastavnik

na doktorskom studiju Jadran - poveznica meĎu kontinentima.

Drţi se da je doktorska disertacija pravodobno predana na ocjenu Sveuĉilištu u Zadru ako je to

uĉinjeno u roku od 18 mjeseci poslije završetka predavanja u 4. semestru. Iz opravdanih razloga, kad

oni postoje, a temeljem molbe studenta, Vijeće poslijediplomskih studija Sveuĉilišta u Zadru taj rok

moţe produljiti najviše do 12 mjeseci, vodeći raĉuna da doktorski studij Jadran - poveznica meĎu kon-

tinentima ne moţe trajati dulje od 6 godina. Istekom toga krajnjeg roka pristupnik gubi sva prava stu-

denta poslijediplomskoga doktorskog studija. Prava se mogu obnoviti jedino ponovnim upisom posli-

jediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima.

3.5.7. Pismena ocjena i obrana doktorskog rada Sluţba za poslijediplomske studije Sveuĉilišta u Zadru prosljeĊuje svakom ĉlanu Struĉnog

povjerenstva za pismenu ocjenu i usmenu obranu jedan primjerak doktorske disertacije. Oni u razum-

nom roku, ali ne duljem od 6 mjeseci, donose zasebna pismena izvješća (ocjene) ili skupno pismeno

izvješće (ocjenu). Ako su sva pismena izvješća (ocjene) pozitivna, odnosno ako je skupno izvješće

(ocjena) pozitivno, dostavljaju ih (ga) Struĉnom vijeću za humanistiĉke znanosti (za povjesniĉare) od-

nosno, Struĉnom vijeću za prirodne, tehniĉke i druge znanosti (za geografe) i Senatu Sveuĉilišta u Za-

dru. Nakon usvojenih pismenih izvješća, na sjednici Vijeća poslijediplomskoga doktorskog studija Ja-

dran - poveznica meĎu kontinentima, odreĊuje se datum i mjesto usmene obrane. Usmenu obranu or-

ganizira Sluţba poslijediplomskih studija Sveuĉilišta u Zadru u suradnji s Vijećem poslijediplomskoga

doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima.

O usmenoj obrani pismeno izvješće (ocjenu) moţe sastaviti zajedniĉki cijelo povjerenstvo, a

moţe ga sastaviti i svaki ĉlan Povjerenstva posebice. Ako je zajedniĉko izvješće pozitivno, odnosno

ako su sva pojedinaĉna pozitivna, pristupniku se pismeno podjeljuje potvrdnica o znanstvenom zvanju

doktora znanosti.

Završetkom navedenog postupka za pristupnika se okonĉava doktorski studij Jadran - povez-

nica meĎu kontinentima. Promaknuće u postignuto znanstveno zvanje s dodjelom diplome obavit će se

u razumnom roku na Sveuĉilištu. Znanstveno zvanje podjeljuje Sveuĉilište, a pristupnika u postignuti

znanstveni stupanj promovira rektor Sveuĉilišta.

Ako Struĉno povjerenstvo negativno ocijeni doktorsku disertaciju, studentu se odreĊuje nova

doktorska disertacija s rokom završetka najkasnije 12 mjeseci od dana kada mu je pismeno priopćena

negativna ocjena, vodeći raĉuna da doktorski studij ne moţe trajati dulje od 6 godina. Ako student ni

tada ne napiše doktorsku disertaciju koju će Struĉno povjerenstvo pozitivno ocijeniti, gubi pravo dalj-

njeg studija. Izgubljena prava studenta mogu se obnoviti ponovnim upisom poslijediplomskoga dok-

torskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima.

Student koji u roku od 6 godina ne ispuni sve obveze koje se traţe na doktorskom studiju Jad-

ran - poveznica meĎu kontinentima, gubi prava studenta tog studija. Izgubljena prava studiranja mogu

se obnoviti ponovnim upisom poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu konti-

nentima. Takav student treba redovito slušati predavanja na novom doktorskom studiju, ali ne polaţe

ispite iz onih predmeta iz kojih ih je poloţio na prethodnom.

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa

12

Predavanja na doktorskom studiju Jadran - poveznica meĎu kontinentima odrţavaju se na

Sveuĉilištu u Zadru, i to u predavaonicama Odjela za povijest i Odjela za geografiju prema unaprijed

utvrĊenom rasporedu. Dio nastave izvodit će se na terenu (u prirodi, u razliĉitim institucijama i dr.) u

okviru terensko-istraţivaĉkog rada.

4.2. Podatci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija Odjel za povijest raspolaţe s velikom predavaonicom te dvije manje, a sluţi se i informatiĉ-

kom uĉionicom Sveuĉilišta u Zadru. Odjel za geografiju raspolaţe s tri predavaonice i raĉunalnom

uĉionicom, a koristi se i uĉionicom pri Centru za istraţivanje krša i priobalja. Oba odjela neposredno

koriste bogate fondove Sveuĉilišne knjiţnice (središnje i odjelne), te fondove Znanstvene knjiţnice,

Gradske knjiţnice, Drţavnoga arhiva u Zadru i dr.

4.3. Popisi znanstvenih i razvojnih projekata na kojima se temelji doktorski program Znanstveni projekti koji se provode na Odjelu za povijest i Odjelu za geografiju Sveuĉilišta u

Zadru su sljedeći:

Voditelj Šifra Naziv

Odjel za povijest

Prof. dr. sc. M. Anĉić 269-0190610-2536 Temeljni parametri društvene konstrukcije hrvatske srednjovjekovne

zbilje

Prof. dr. sc. S. Ĉaĉe 269-2690754-3143 Liburni i Delmati u 4.-1. st. pr. Kr.

Prof. dr. sc. M. Kozliĉić 269-2690754-0755 Razvitak pomorstva i geografskih spoznaja na hrvatskom Jadranu

Prof. dr. sc. A. Kurilić 269-2690754-0763 Rimskodobne elite u Histriji i Dalmaciji

Prof. dr. sc. T. Šitin 269-0000000-3603 Politički sukobi i identitet Dalmacije u meĎuratnom razdoblju

(1918.-1941.)

Odjel za geografiju

Prof. dr. sc. M. Glamuzina 269-0000000-3328 Demogeografske posebnosti hrvatskog priobalja i otoka

Prof. dr. sc. D. Magaš 269-2693084-1177 Geografske osnove razvoja litoralnih regija Hrvatske

Doc. dr. sc. D. Perica 269-2693084-3083 Hrvatski priobalni krški prostor - geomorfološke i ekološke značajke

Prof. dr. sc. Ţ. Šiljković 269-0000000-3293 Društveno-geografska preobrazba priobalnih ruralnih prostora Sje-

verne Dalmacije

4.4. Institucijsko rukovođenje doktorskim programom Organizaciju poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima

provodi Vijeće poslijediplomskoga doktorskog studija i Voditelj studija.

Vijeće poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima ĉini se-

dam (7) ĉlanova u znanstveno-nastavnom zvanju od ĉega po tri (3) delegiraju Struĉno vijeće Odjela za

povijest i Struĉno vijeće Odjela za geografiju Sveuĉilišta u Zadru na mandat od ĉetiri godine. Sedmi

ĉlan bira se na dvije godine, s time da se najprije bira s Odjela za povijest, a zatim s Odjela za geogra-

fiju Sveuĉilišta u Zadru (in continuo sustavom rotacije izmeĊu odjelâ).

Vijeće poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima bira vo-

ditelja na mandat od dvije godine. Voditelj treba biti osoba u znanstveno-nastavnom zvanju, poţeljno

u zvanju redovitog profesora, a iznimno u zvanju izvanrednog profesora. Ĉlanovi Vijeća i voditelj

mandat mogu ponoviti jednom, a iznimno i više puta ako postoje objektivne okolnosti. Izabranog vo-

ditelja posebnom Odlukom potvrĊuje rektor Sveuĉilišta u Zadru uz isticanje mandatnog razdoblja unu-

tar kojega izabrana osoba obnaša funkciju voditelja poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran -

poveznica meĎu kontinentima.

Doktorski studij Jadran - poveznica meĎu kontinentima u organizacijskom i tehniĉkom smislu

oslanja se na Sluţbu poslijediplomskih studija Sveuĉilišta u Zadru.

4.5. Ugovorni odnosi između studenata i nositelja poslijediplomskoga doktorskog studija,

odnosno suradnih institucija Nositelj poslijediplomskoga doktorskog studija (Sveuĉilište u Zadru putem Vijeća poslijedip-

lomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima) i student poslijediplomskoga

doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima, sklapaju ugovor koji obuhvaća sve obveze i

13

prava ugovorenih strana. Sa strane nositelja potpisnici su rektor Sveuĉilišta u Zadru i voditelj poslije-

diplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima.

4.6. Nastavnici i suradnici koji će sudjelovati u izvođenju nastave na doktorskom studiju

4.6.1. Nastavnici Nastavnik Zvanje Ustanova

Dr. sc. I. Babić redoviti profesor u trajnom zvanju Sveuĉilište u Splitu, Arhitektonsko-graĊevinski fakultet

Dr. sc. S. Ĉaĉe redoviti profesor u trajnom zvanju Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest

Dr. sc. M. Kozliĉić redoviti profesor u trajnom zvanju Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest

Dr. sc. D. Magaš redoviti profesor u trajnom zvanju Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju

Dr. sc. S. Obad redoviti profesor u trajnom zvanju Zadar, profesor u miru

Dr. sc. P. Ţivković redoviti profesor u trajnom zvanju Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest

Dr. sc. M. Anĉić redoviti profesor, 1. izbor Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest

Dr. sc. Z. Brusić redoviti profesor, 1. izbor Artefakt d.o.o., Zadar

Dr. sc. B. Fürst Bjeliš redoviti profesor, 1. izbor Sveuĉilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematiĉki fakultet

Dr. sc. J. Rogošić redoviti profesor, 1. izbor Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju

Dr. sc. Ţ. Šiljković redoviti profesor, 1. izbor Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju

Dr. sc. Z. Curić redoviti profesor, 1. izbor Sveuĉilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematiĉki fakultet

Dr. sc. A. Uglešić redoviti profesor, 1. izbor Sveuĉilište u Zadru, Odjel za arheologiju

Dr. sc. Ţ. Bartulović izvanredni profesor Sveuĉilište u Rijeci, Pravni fakultet

Dr. sc. M. Glamuzina izvanredni profesor Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju

Dr. sc. T. Jakovina izvanredni profesor Sveuĉilište u Zagrebu, Filozofski fakultet

Dr. sc. V. Skraĉić izvanredni profesor Sveuĉilište u Zadru, Centar za onomastiku

Dr. sc. T. Šitin izvanredni profesor Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest

Dr. sc. M. Trogrlić izvanredni profesor Sveuĉilište u Splitu, Filozofski fakultet

Dr. sc. J. Vrandeĉić izvanredni profesor Sveuĉilište u Splitu, Filozofski fakultet

Dr. sc. Z. Begonja znanstveni suradnik Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru

Dr. sc. A. Bralić docent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest

Dr. sc. S. Dokoza docent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest

Dr. sc. J. Fariĉić docent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju

Dr. sc. V. Graovac docent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju

Dr. sc. S. Lozić docent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju

Dr. sc. S. MrĊen docent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju

Dr. sc. T. Oršolić znanstveni suradnik Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru

Dr. sc. M. Pahernik docent Sveuĉilište u Zagrebu, Vojno uĉilište

Dr. sc. M. Pavić docent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest

Dr. sc. D. Perica docent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju

Dr. sc. F. Smiljanić docent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest

Dr. sc. M. Surić docent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju

Dr. sc. M. Zaninović-Rumora znanstveni suradnik Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru

4.6.2. Suradnici Dr. sc. Z. Bratanić viši asistent Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest

Dr. sc. T. Mayhew predavaĉ Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Rijeka

Dr. sc. Zvonko Orešković predavaĉ Landesverteidigungsakademie, Beĉ

U tablici su 34 sveuĉilišna nastavnika i 3 suradnika s doktoratom znanosti. Od toga je 6 redo-

vitih profesora u trajnom zvanju (sa Sveuĉilišta u Zadru 4), 6 redovitih profesora, 1. izbor (od ĉega sa

Sveuĉilišta u Zadru 4), 8 izvanrednih profesora (sa Sveuĉilišta u Zadru 4), te 14 docenata (od ĉega sa

Sveuĉilišta u Zadru 10). Brojĉano i procentualno to je ukupni odnos (ukljuĉujući samo osobe u znan-

stvenom, odnosno znanstveno-nastavnom zvanju) 24 ili 70,59% sa Sveuĉilišta u Zadru i 10 ili 29,41%

s drugih sveuĉilišta ili znanstvenoistraţivaĉkih ustanova (od toga je 5 iz znanstvenih ustanova u Zad-

ru).

Tijekom vremena, s ukljuĉivanjem drugih povjesniĉara, geografa, arheologa i povjesniĉara

umjetnosti i dr. odnos bi trebao biti još bolji u korist Sveuĉilišta u Zadru. Pritom osobito treba imati u

vidu ĉinjenicu da se dijelom raspolaţe nastavnicima kojima je izbor u docenta u tijeku, a dijelom i

onima koji bi u dogledno vrijeme mogli doktorirati, te biti izabrani u znanstveno-nastavno zvanje do-

centa.

Podrobniji podatci o svakom nastavniku poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - po-

veznica meĎu kontinentima donose se na kraju ovoga Nastavnog plana i programa

14

4.7. Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza) za provođenje studija (nastave i znanstveno-

istraživačkog rada) Sva nastava na doktorskom studiju Jadran - poveznica meĎu kontinentima odvija se u okviru

Odjela za povijest i Odjela za geografiju Sveuĉilišta u Zadru. Terenska nastava izvodi se u prostoru i u

terminu prema nastavnim planu i programu koje za svaku akademsku godinu posebno donosi Vijeće

poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima.

4.8. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i broj nas-

tavnika Optimalni broj studenata koji bi studirali na doktorskom studiju Jadran – poveznica meĎu

kontinentima iznosi 15 studenata.

4.9. Procjena troškova izvedbe poslijediplomskoga doktorskog programa Troškovi studija utvrdit će se na razini Sveuĉilišta u Zadru, naĉelno godišnje u visini ĉetiri

prosjeĉne neto-plaće u Republici Hrvatskoj prema podatcima Drţavnoga zavoda za statistiku. Iz tako

steĉenih financijskih sredstava podmirit će se potrebe izvoĊenja nastave (nastavni materijali, honorari

nastavnicima i dr.), reţijski troškovi, poštarine, uredski materijal i dr.

4.10. Financiranje poslijediplomskoga doktorskog programa Za doktorande koji su na projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, troškove stu-

dija snosi Ministarstvo, dok ostali studenti troškove studija podmiruju osobno ili to za njih ĉine insti-

tucije u kojima su zaposleni.

Studenti poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima koje

financira Ministarstvo, imaju prava sukladna ostalim suradnicima na projektima.

Sa svim studentima nositelj studentskog programa (poslijediplomskoga doktorskog studija Ja-

dran - poveznica meĎu kontinentima) sklapa ugovor.

4.11. Kvaliteta poslijediplomskoga doktorskog programa PredviĊeno je da se na kraju svake akademske godine obavi anonimno anketno ispitivanje

kvalitete poslijediplomskoga doktorskog studija meĊu studentima i nastavnicima. Anketnim ispitiva-

njem bit će obuhvaćena ocjena uspješnosti provedbe nastavnih sadrţaja, ocjena rada nastavnika i dr.

Rezultati ankete javno će se objaviti i raspraviti na zboru studenata i nastavnika poslijediplomskoga

doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima.

Praćenje kvalitete poslijediplomskoga doktorskog programa provodi Vijeće poslijediplomsko-

ga doktorskog studija Jadran - poveznica meĎu kontinentima.

15

5. PROGRAMI OBVEZNIH I IZBORNIH KOLEGIJA

5.1. Modul obveznih kolegija koje drţe povjesniĉari

Povijest jadranskog pomorstva Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Mithad Kozliĉić

Godina/semestar: 1/1

Uvjet upisa kolegija: prethodno završen diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-

jediplomskoga doktorskog studija, srodnih znanstvenih polja

Broj sati po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)

ECTS bodovi (koeficijent opterećenja studenta): 8

Opis/sadrţaj kolegija

Temeljne znaĉajke povijesti pomorstva. Jadran kao poveznica Europe, Afrike i Azije: od trgovine, preko kriţar-

skih ratova i hodoĉasniĉkih putovanja, do geostrategijskih veza. Geneza brodarstva i brodogradnje. Luke i luĉki

ureĊaji. Svjetioniĉarstvo i drugo pomorsko graditeljsko naslijeĊe na Jadranu. Ribarstvo, spuţvarstvo i koraljar-

stvo. Sol, solane i solna trgovina. Pomorsko i vojnopomorsko školstvo. Pomorsko zakonodavstvo. Odore pomo-

raca i njihovo oznaĉavanje. Pomorske zastave i sustavi signalizacije zastavama. Pomorske bitke i ratovi. Pomor-

ski rjeĉnici i jezici u pomorstvu Jadrana. Plovidbeni putovi, razvitak navigacije i navigacijskih ureĊaja. Plovid-

beni priruĉnici i karte, te druga geografska djela o Jadranu. Veze priobalje - kontinentalno zaleĊe. Jadran 20. sto-

ljeća.

Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija

Usvajanje osnovnih znanja iz povijesti pomorstva Jadrana te razvijanje sposobnosti samostalnoga istraţivaĉkog

rada pri razmatranju razliĉitih aspekata jadranske pomorske povijesti u kontekstu Mediterana.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja

Predavanja Vjeţbe Seminar Praktikum

Samostalno istraţivanje Terenski rad Mentorski rad Konzultacije

Radionice Diskusija Internet Ostalo

Obveze studenata

Usmeni ispit Pismeni ispit Seminarski rad Esej Aktivno sudjelovanje u nastavi

Praćenje nastave te praćenje i ocjenjivanje studenata

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Praktiĉni rad

Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje

aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad

Literatura

a) Obvezna literatura

Botrić, A. (1964.): Razvoj i stanje sluţbe oznaĉavanja pomorskih plovnih putova u Jugoslaviji. Svjetionici na ju-

goslavenskoj obali Jadrana od poĉetka XIX stoljeća do danas, Pomorski zbornik, 2, 517-544.

Braudel, F. (1997.-1998.): Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II, Zagreb.

Diehl, C. (2006.): Mletačka republika, Zagreb.

Hribar, A. (1965.): Pregled razvitka pomorskog prava, Pomorski zbornik, 3, 465-538.

Kozliĉić, M. (1993.): Hrvatsko brodovlje - Croatian Shipping - Le navi croate, Split - Zagreb.

Kozliĉić, M. (1995.): Monumenta cartographica maris Adriatici Croatici. Kartografski spomenici hrvatskog Ja-

drana. (Izbor karata, planova i veduta do kraja 17. stoljeća), Zagreb.

Kozliĉić, M. (2006.): Istočni Jadran u djelu Beautemps-Beaupréa. Eastern Adriatic in the Work of Beautemps-

Beaupré, Split.

Lane, F. (2007.): Povijest Mletačke Republike, Zagreb.

Mitić, I. (1988.): Dubrovačka Republika u meĎunarodnoj zajednici, Zagreb.

Pomorski zbornik (1962.), ed. JAZU, sv. I-II, Zagreb.

b) Dopunska literatura

Adriatica maritima, 1974-1985, sv. 1-4.

16

Jurĉić, J. (1988.): Uspostava objekata za sigurnost plovidbe na istoĉnoj obali Jadranskog mora do 1875. godine,

Pomorski zbornik, 26, 473-492.

Kozliĉić, M. (2000.a): Adriatic Sailing Routes as reported in the 14th

ad 15th

century Pilgrims and Travel Re-

ports, Balkan Studies, 41 (1), 5-25.

Kozliĉić, M. (2000.b): The defensive system of Adriatic navigation, Histria antiqua, 6, 49-124.

Kozliĉić, M. (2003.): Panorame Dalmacije Giuseppea Riegera - I Panorami della Dalmazia di Giuseppe Rieger

- The Panoramas of Dalmatia by Giuseppe Rieger - Panoramen Dalmatiens von Giuseppe Rieger, Split.

Kozliĉić, M. (2006.a): Povijesni kontekst funkcioniranja istoĉnojadranskih luka kao poveznica kopnenih i po-

morskih koridora, u: Luke istočnog Jadrana, Orebić, 11-22.

Luetić, J. (1984.): Pomorci i jedrenjaci Republike Dubrovačke, Zagreb.

Suić, M. (1979.): Mare nostrum na Mediteranu - kulturno-historijski aspekti, Pogledi, 2, 127-136.

Tartalja, H. (1965.): Zdravstvo gradova Dalmacije u srednjem vijeku u vezi sa razvojem pomorstva, Pomorski

zbornik, 3, 1011-1037.

Tartalja, M. (1978.): Brodske ljekarne, Pomorski zbornik, 16, 351-362.

Jadran i prijadranski prostori u starom vijeku Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Slobodan Ĉaĉe


Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima posli-





Opći povijesno-kulturni okviri jadranskog prostora i njegova zaleĊa u starom vijeku. Periodizacija (protopovi-

jest, rana/predrimska antika, rimsko carsko razdoblje - principat, kasna antika). Kontinuiteti i preobrazbe u ranoj

antici: autohtona društva i integracija jadranskog prostora u grĉko-helenistiĉki svijet Sredozemlja (grĉki utjecaj i

kolonizacija). Rimska osvajanja u kontekstu daljnje integracije i stvaranje specifiĉnih vidova provincijalne kultu-

re i njenih ostvarenja.

Obrisi oblasnih društveno-gospodarskih struktura nastalih u sklopu provincije - vidovi naseljenosti i urbanizaci-

ja, aspekti gospodarstva, kulturne preobrazbe. Ispitivanja odnosa priobalja i unutrašnjosti kroz vrijeme i prema

glavnim vidovima društvenog ţivota, s posebnim obzirom na ulogu Jadrana u povezivanju Sredozemlja i eu-

ropskog kontinentalnog zaleĊa. Preobrazbe i kljuĉni dogaĊaji kasne antike.


Usvajanje osnovnih znanja iz starovjekovne povijesti Jadrana i susjednih oblasti u zaleĊu te razvijanje sposob-

nosti samostalnoga istraţivaĉkog rada pri razmatranju razliĉitih aspekata jadranske povijesti u mediteransko-

europskom kontekstu.





Obveze studenata






Literatura


Bojanovski, I. (1988.): Bosna i Hercegovina u antičko doba, Sarajevo.

Matijašić, R. (2009.): Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb.

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=300003


17

Suić, M. (2003.): Antički grad na istočnom Jadranu, 2. izd., Zagreb.


Bojanovski, I. (1974.): Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, Sarajevo.

Cambi, N. (ur.) (1991.): Antička Salona, Split.

Cambi, N. - Ĉaĉe, S. - Kirigin, B. (ur.) (2002.): Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana - Greek influence along

the East Adriatic coast, Split.

Ĉaĉe, S. - Kurilić, A. - Tassaux, F. (ur.) (2006.): Les routes de l’Adriatique antique: Geographie et economie -

Putovi antičkog Jadrana: geografija i gospodarstvo, Bordeaux - Zadar.

Dzino, D. (2010.): Illyricum in Roman Politics, 229 BC-AD 68, Cambridge

Kozliĉić, M. (1990.): Historijska geografija istočnog Jadrana, Split.

Rendić-Mioĉević, D. (1989.): Iliri i antički svijet, Split.

Šegvić, M. - Mirnik, I. (ur.) (2005.): Illyrica Antiqua. Ob honorem D. Rendić-Miočević, Zagreb.

Wilkes, J. J. (1969.): Dalmatia, London.

Zaninović, M. (1996.): Od Helena do Hrvata, Zagreb.

Istočni Jadran i prostor dubokog zaleđa od 6. do 18. stoljeću Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Mladen Anĉić







Transformacije antiĉkoga svijeta - od carstva, grada i plemena, do kršćanstva, kraljevstva i naroda. Uspon Vene-

cije i Hrvatskoga Kraljevstva - suţivot na klimavim temeljima. Pojava novih politiĉkih ĉimbenika u istoĉnojad-

ranskoj politiĉkoj areni - ugarsko-hrvatski i bosanski kralj kao partneri Venecije. Znaĉenje istoĉnoga Jadrana u

mediteranskoj trgovini do druge polovice 14. stoljeća i udio zaleĊa u njoj. Kriza kasnoga srednjeg vijeka i njezi-

ne refleksije na istoĉnom Jadranu - izgradnja mletaĉkoga stato di mar i širenje Otomanskoga Carstva. Mletaĉko-

otomanska prisilna simbioza i pretvaranje Jadrana u mediteransko "slijepo crijevo".


Usvajanje osnovnih znanja iz povijesti istoĉnojadranskog prostora te razvijanje sposobnosti samostalnoga istra-

ţivaĉkog rada (uoĉavanje, definiranje i rješavanje pojedinih problema) pri razmatranju razliĉitih aspekata povi-

jesne stvarnosti.





Obveze studenata






Literatura


Adamĉek, J. (1970.): Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII stoljeća, Zagreb.

Anĉić, M. (2001.): Na rubu Zapada: Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Zagreb.

Anĉić, M. (2009.): Od tradicije "sedam pobuna" do dragovoljnih mletaĉkih podanika. Razvojna putanja Zadra u

prvom desetljeću 15. stoljeća, Povijesni prilozi, 37, 43-96.

18

Braudel, F. (1998.): Mediteran i mediteranski svijet u doba Filipa II, Zagreb.

Crouzet-Pavan, E. (2002.): Venice Triumphant: The Horizons of a Myth, Baltimore - London.

Orthali, G. - Cracco, G. - Cozzi, G. - Knapton, M. (2007.): Povijest Venecije, I-II, Zagreb.

Pederin, I. (1990.): Mletačka uprava, privreda i politika u Dalmaciji (1409-1797), Dubrovnik.

Raukar, T. (2007.): Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku, Split.


Anĉić, M. (1997.): Putanja klatna. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u 14. stoljeću, Zadar - Mostar.

Anĉić, M. (1999.): Imperij na zalasku. Nestanak bizantske vlasti na istoĉnoj obali Jadrana u 9. stoljeću, Radovi

Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 41, 1-20.

Horden, P. - Purcell, N. (2000.): The Corrupting Sea: A Study of Mediterranean History, Oxford.

Katiĉić, R. (2007.): Litterarum studia, Zagreb.

Mayhew, T. (2008.): Dalmatia between Ottoman and Venetian Rule 1645-1718, Rim.

Jadran i prijadranski prostori u 19. i 20. stoljeću Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Ante Bralić







Promjene u jadranskom prostoru nastale Napoleonovim osvajanjima krajem 18. i poĉetkom 19. stoljeća. Nesta-

nak starih drţavnih tvorbi na Jadranu: Mletaĉka Republika, Dubrovaĉka Republika i integriranje u veće, konti-

nentalne, drţavne sustave - Habsburška Monarhija i satelitske napoleonske drţave. Slom napoleonskih osvajanja

i razdoblje stagnacije (1815.-1860.) - Jadran periferno podruĉje. Procesi nacionalne integracije na jadranskom

prostoru - hrvatski i talijanski primjer. Stvaranje talijanske drţave i preorijentacija habsburške politike prema ju-

goistoku Europe - Jadran dobiva na vaţnosti. Posljedice Austrijsko-talijanskog rata 1866. i Viške bitke. Uzlet

dvaju jadranskih emporija Trsta i Rijeke. Pojava i jaĉanje ideologije iredentizma. Stvaranje albanske drţave. Prvi

svjetski rat i Londonski ugovor. Kraljevina SHS/Jugoslavija - nova drţava na istoĉnoj strani Jadrana, talijanska

dominacija na Jadranu. Pojava fašizma i talijanska okupacija većeg dijela istoĉnog Jadrana. Graniĉno pitanje iz-

meĊu socijalistiĉke Jugoslavije i Republike Italije nakon Drugoga svjetskog rata i njezino rješavanje. Stvaranje

hrvatske drţave i nova drţavno-pravna konfiguracija istoĉne obale Jadrana.


Usvajanje osnovnih znanja iz povijesti jadranskog prostora u 19. i 20. stoljeću te razvijanje sposobnosti samos-

talnog istraţivaĉkog rada pri razmatranju uloge europskih i uţejadranskih subjekata u kreiranju povijesnih proce-

sa.





Obveze studenata






Literatura


19

Bralić, A. (2007.): Zadarski fin de-siecle - Politiĉke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji uoĉi Prvog svjetskog

rata, Časopis za suvremenu povijest, 39 (3), 731-775.

Davis J. A. (ur.) (2000.): Italy in the nineteenth century, Oxford.

Lyttelton A. (ur.) (2002.): Liberal and Fascist Italy, Oxford.

Mack Smith, D. (1997.): Modern Italy. A Political History, Michigan.

Matković, H. (1998.): Povijest Jugoslavije: 1918.-1991: hrvatski pogled, Zagreb.

Matković, H. (1999.³): Suvremena politička povijest Hrvatske, Zagreb.

Šepić, D. (1970.): Italija, saveznici i jugoslavensko pitanje, Zagreb.

Valentić, M. - Ĉoralić, L. (ur.) (2003.): Povijest Hrvata, 2, Zagreb.

Vivante, A. (2002.): Jadranski iredentizam, Zagreb.


Bosworth, R. J. B. (1996.): Italy and Wider World 1860-1960, London.

Delich, S. (1925.): L'irredentismo italiano in Dalmazia secondo i documenti segreti della polizia austriaca, Ro-

ma.

Gregory, D. (2001.): Napoleon's Italy, London.

Perić, I. (1978.): Dalmatinski sabor 1861.-1912. (1918.), Zadar.

Riall, L. (1994.): The Italian Risorgimento: state, society, and national unification, London.

Skupina autora (1965.): Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri, Zagreb.

Skupina autora (1997.): Hrvatska / Italija. Stoljetne veze: povijest, knjiţevnost, likovne umjetnosti, Zagreb.

5.2. Modul izbornih kolegija koji se drţe za povjesniĉare

Povijest jadranskih pomorskih i plovidbenih propisa Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Ţeljko Bartulović







Temeljne znaĉajke svjetske pravno-pomorske povijesti. Jadranska pravna baština u okviru mediteranskog, eu-

ropskog i svjetskog konteksta: od antike do suvremenog doba. Pravna baština antike, srednjovjekovno pravo,

osobito statutarno pravo na Jadranu, 18. stoljeće i osvit suvremenog prava, propisi Marije Terezije, utemeljenje

slobodnih kraljevskih gradova i luka, npr. Rijeke i Trsta. Hrvatska pomorsko-pravna povijest i jadransko pomor-

stvo do 1918. godine, jugoslavensko razdoblje do 1945., razvoj pomorskog prava od 1945. do 1991. i osamosta-

ljenja R. Hrvatske. U predmetu se istraţuju podruĉja vezana uz povijest pomorskog prava: trgovine i vrste ugo-

vora vezanih uz pomorsko poslovanje, brodarstvo i brodogradnja, pravni status i reţim; luke, radni odnosi pomo-

raca, socijalna, mirovinska i zdravstvena zaštita; povijesno-pravni aspekti ribarstva, solana i srodnih djelatnosti

povezanih s Jadranskim morem; pitanja školovanja pomoraca; javno-pravna pitanja vezana uz pomorsku povijest

Jadrana (odnosi izmeĊu drţava, mirovni i drugi meĊunarodni ugovori, konvencije, diplomatske konferencije i

sliĉno); veze Jadrana s kontinentom i drugim pomorskim i plovidbenim putovima u kontekstu hrvatske i europs-

ke povijesti pomorskih i plovidbenih propisa.


Usvajanje osnovnih i specijalistiĉkih znanja iz povijesti pomorskog i plovidbenog prava Jadrana te razvijanje

sposobnosti samostalnoga istraţivaĉkog rada pri razmatranju razliĉitih aspekata jadranske pravno-pomorske po-

vijesti u kontekstu Mediterana, Europe i svijeta.





20

Obveze studenata






Literatura


Bartulović, Ţ. (2001.): Povijest hrvatskog prava i drţave (kompendij), skripta, Rijeka.

Bartulović, Ţ. (2001.): Opća povijest prava i drţave (nacrt predavanja), skripta, Rijeka.

Bartulović, Ţ. (2002.): Sušak 1918-1947., Rijeka.

Brajković, V. (1962.): Razvoj pomorskog prava na našoj obali, Pomorski zbornik, I, 439.-450.

Degan, V. Đ. (1989.): MeĎunarodno pravo mora i izvori meĎunarodnog prava, Zagreb.

Grabovac, I. - Petrinović, R. (2006.): Pomorsko pravo - pomorsko javno, upravno i radno pravo, Split.


Brajković, V. (1933.): Étude Historique sur le Droit Maritime Privé du Littoral Yugoslave, Marseille.

Cvitanić, A. - Kriţman, M. - Kolanović, J. (1990.): Statut grada Dubrovnika iz 1272., Dubrovnik.

Grabovac, I. (1991.): Enciklopedija pojmova pomorskog prava, Split.

Hlaĉa, V. (1999.): Povijesni razvoj pomorskog prava na hrvatskoj obali Jadrana, Zbornik Pravnog fakulteta Sve-

učilišta u Rijeci, 20, 63-79.

Hribar, A. (1965.): Pregled razvitka pomorskog prava, Pomorski zbornik, 3, 463-538.

Jasić, S. (1968.): Zakoni starog i srednjeg vijeka, Beograd.

Luetić, J. (1970.): Pravilnik Dubrovačke Republike o nacionalnoj plovidbi, Dubrovnik.

Pavišić, B. (1979.): Povijesni razvoj plovidbenog kriviĉnog prava, Pomorski zbornik, 17, 281-302.

Tomašić, Lj. (1924.): Pomorsko pravo. Kratki pregled, Zagreb.

Zakonska nareĎenja o pomorskom pravu sadrţana u Drţavnom oglasu o plovidbi od 25. travnja 1774. i u Trgo-

vačkom zakoniku od 17. srpnja 1808., Beĉ, 1892.

Teritorijalno širenje Dubrovnika u srednjem vijeku

Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Pavo Ţivković




Broj tjedana po semestru: 10 (5 P + 5 S = 10)



Jedan je od izrazito vaţnih segmenata povijesti Dubrovnika interes tamošnjih organa vlasti oko proširenja grani-

ca i zadobivanja novih podruĉja. Rijeĉ je o vrlo sloţenom procesu ĉiji je ishod ovisio ne samo o unutrašnjim pri-

likama već i o sloţenim vanjskopolitiĉkim okolnostima promatranim kroz prizmu susjedskih meĊuodnosa i inte-

rakcija. Prouĉavajući sveukupne teţnje Dubrovĉana za proširenjem teritorijalnih granica u srednjem vijeku dobit

će se šira slika diplomatske povijesti Dubrovnika, kao i prikaz općih društvenih, politiĉkih, vjerskih i gospodar-

skih prilika, posebice u 14. i 15. stoljeću, kada su ta nastojanja bila najintenzivnija, pogotovo kroz mnogostru-

kost i isprepletenost odnosa izmeĊu Dubrovaĉke Republike i bosansko-humskih organa moći (kraljeva, velmoţa,

vojvoda, oblasnih gospodara, općenito vlasnika zemlje koji ţele imati u svom vlasništvu). Dubrovĉani su proši-

renje svoga teritorija nastojali ishoditi primarno mirnim putem, i to poglavito uĉestalim diplomatskim kontakti-

ma, ostvarenim djelovanjem upućenih poslaniĉkih misija, odnosno poklisara, koji borave na dvorovima bosan-

sko-humske vlastele i kralja, gdje nastoje utjecati na promjenu njihova stava oko voljnosti pregovaranja o ustu-

panju teritorija u njihovu vlasništvu, ishodeći, na taj naĉin, pozitivno razrješenje povjerenih im zadaća. Kada to

nije bilo moguće, Dubrovĉani se nisu libili oruţjem u ruci braniti ono što im pripada, iako je o njima bila rašire-

na slika male i miroljubive drţave koja je pruţala utoĉište, ali i bila partner u trgovinskim i drugim gospodarskim

poslovima. Podatci iz povijesnih izvora višeslojnu će analizu i komparaciju dovesti do novih zakljuĉaka i boljega

21

poznavanja naslovom tek naznaĉenoga problemsko-istraţivaĉkog kompleksa, ali i uopće poznavanja srednjovje-

kovne povijest Dubrovaĉke Republike povezane uz teritorijalno širenje na zaseoke Imoticu, Trnovicu i Lisac,

Ston, Primorje (Terre Nove) i Konavle, kao i njezinu diplomatsku povijest toga razdoblja.


Na osnovi dostupne literature i objavljenih izvora istraţiti i prouĉiti tijek širenje granica Dubrovnika na okolne

teritorije, preduvjete koji su to omogućili, pa razloge tih akcija, diplomatske kontakte i pregovore koji su se vodi-

li u pozadini, kao i eventualne ratne sukobe voĊene u cilju zadobivanja novih teritorija.





Obveze studenata






Literatura


Babić, A. (2000.): Tradicija i historijsko pravo u odnosima izmeĊu Bosne i Dubrovnika u srednjem vijeku, Bos-

na franciscana, 8 (12), 241-247.

Foretić, V. (1980.): Povijest Dubrovnika do 1808., I, Zagreb.

Janeković, Z. (1998.): Stjecanje Konavala. Antiĉka tradicija i mit u sluţbi diplomacije u: Konavle u prošlosti,

sadašnjosti i budućnosti, 1, Dubrovnik, 31-45.

Kurtović, E. (2000.): Motivi Sandaljeve prodaje Konavala Dubrovĉanima, Anali HAZU u Dubrovniku, 38, 103-

120.

Kurtović, E. (2001.): Dubrovaĉko-ugarski pokušaji zatvaranja konavoskog kruga 1407.-1415. godine, Hrvatska

misao, 5 (19-20), 63-76.

Kurtović, E. (2009.): Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača, Sarajevo.

Luĉić, J. (1969.): Stjecanje, dioba i borba za oĉuvanje dubrovaĉkog Primorja 1399.-1405., Arhivski vjesnik, 11-

12, 99-201.

Ţivković, P. (1979.): Uĉešće bosanske vlastele u diobi Konavala, Prilozi Instituta za istoriju, 15 (16), 181-188.

Ţivković, P. (1998.): Diplomatski kontakti Bosne i Huma s Dubrovĉanima o ustupanju Konavala, Hrvatska mi-

sao, 6, 89-105.

Ţivković, P. (1998.): Ustupanje Konavala Dubrovĉanima, u: Konavle u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, 1,

Dubrovnik, 77-100.


Ĉremošnik, G. (1928.): Prodaja bosanskog Primorja Dubrovniku god. 1399. i kralj Ostoja, Glasnik Zemaljskog

muzeja u Bosni i Hercegovini, 41, 109-126.

Ćorović, V. (1927.): Kako je Radoslav Pavlović prodao Dubrovĉanima Konavlje (1423.-1427.), u: Godišnjica

Nikole Čupića, 26, Beograd, 73-109.

Krekić, B. (1986.): Dva priloga bosanskoj istoriji prve polovine petnaestoga vijeka, Godišnjak društva istoričara

Bosne i Hercegovine, 37, 129-142.

Krekić, B. (1988.): Cirkulacija informacija izmeĊu Dubrovnika i Bosne, Godišnjak društva istoričara Bosne i

Hercegovine, 39, 50-57.

Škrivanić, G. A. (1958.): Rat bosanskog kralja Ostoje sa Dubrovnikom, Vesnik Vojnog muzeja JNA, 5 (2), 35-60.

Truhelka, Ć. (1918.): Konavoski rat (1430.-1433.), Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 29, 145-

211.

Ţivković, P. (1974.): Diplomatska aktivnost Braila Tezalovića, Prilozi Instituta za istoriju, 10 (2), 31-53.

Ţivković, P. (1977.): Radiĉ Ozrisaljić, trgovac i diplomat na dvoru porodice Pavlović, Prilozi Instituta za istori-

ju, 14 (13), 301-321.

22

Mediteranski kulturni transferi na Jadranu 15.-18. stoljeća

Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Mladen Anĉić - dr. sc. Tea Mayhew







Krećući od Braudelove postavke da je Jadran paradigma Sredozemlja, istoĉnojadranske komune uzet će se kao

studije sluĉaja za prouĉavanje mediteranskih kulturnih transfera. Oni su oĉigledni u gospodarskom, politiĉkom i

prostornom smislu razvoja komuna i njihovoj interakciji s prekomorskim prostorima kao i neposrednim zaleĊem.

Posebna pozornost obratit će se nematerijalnoj baštini i njezinim kontinuitetima (ljudska praksa, jezik, umjetniĉ-

ko stvaralaštvo i folklor).


Na komparativno-historijski naĉin predstaviti poveznice i interakcije istoĉnojadranskih komuna s ostalim dijelo-

vima Sredozemlja.





Obveze studenata






Literatura


Anĉić, M. (1997.): Putanja klatna. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u 14. stoljeću, Zadar - Mostar.

Anĉić, M. (2001.): Hrvatska u karolinško doba, Split.

Braudel, F. (1998.): Mediteran i mediteranski svijet u doba Filipa II, Zagreb.

Mayhew, T. (2008.): Dalmatia between Ottoman and Venetian Rule 1645-1718, Rim.

Novak, G. (1960.): Hvar kroz stoljeća, Hvar.

Novak, G. (1978.): Povijest Splita. (Od 1420. do 1797. godine), Split.

Pederin, I. (1989.): Rab u osvit humanizma i renesanse, Rab.

Skupina autora (1969.): Povijest grada Nina, Zadar.

Skupina autora (1987.): Prošlost Zadra, 3, Zadar.

Skupina autora (2003.): Triplex Confinium (1500-1800). Ecohistory, Split.


Anĉić, M. (1989.): Veze Malatesta i Bosne. Uvjeti za stvaranje stereotipa, Historijski zbornik 42, 137-150.

Anĉić, M. (1997.): Ser Ciprijan Zaninov. Rod i karijera jednog splitskog patricija druge polovice XIV. st., Rado-

vi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 39, 37-80.

Anĉić, M. (2006.): Srednjovjekovni Omiš, u: Omiš i Poljica, Zagreb, 47-66.

Anĉić, M. (2007.): Architecture on Royal Domains in Northern Dalmatia, Hortus artium medievalium, 13 (1),

203-210.

Bertoša, M. (2002.): Izazovi povijesnog zanata, Zagreb.

Giorgetti, G. (1974.): Contadini e propietari nell'Italia moderna. Rapporti di produione e contratti agrari dal

secolo XVI a oggi, Torino.

Setton, K. M. (1991.): Venice, Austria and the Turks in the seventeenth century, Philadelphia.

23

Skupina autora (1987.): La Mediterranee au 18. siecle. Actes du Colloque international tenu a Aix-en-Provence

les 4-6 septembre 1985, Aix-en-Provence.

Skupina autora (1996.): Storia di Venezia. Dalle origini alla caduta della Serenissima, 4, Roma.

Brodolomi na Jadranu kao pokazatelji plovidbenih i trgovačkih ruta

Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Zdenko Brusić







Jadran se na Sredozemlju istiĉe po brojnosti antiĉkih i kasnijih brodoloma koji su karakteristiĉni po ostatcima

brodskih tereta. NaĊeni predmeti kojima se sluţila brodska posada ili su bili namijenjeni trgovaĉkoj razmjeni

mogu ĉesto dati odgovore o vremenu brodoloma, vrsti robe koju je brod prevozio, luci ukrcaja te vrsti i veliĉini

broda koji je tu robu prevozio. Na temelju takvih nalaza u podmorju i na kopnenim ĉvorištima moţe se govoriti

o prometu vinom i luksuznim posuĊem za posluţivanje vina tijekom zadnja ĉetiri stoljeća stare ere. Prvih stolje-

ća poslije Krista uoĉavamo uz italski i trgovaĉki priljev iz egejskog prostora, a od ĉetvrtog stoljeća Jadran dolazi

u sferu razmjene sa sjevernom Afrikom. U kasnoj antici i ranom srednjem vijeku moguće je utvrditi pravce trgo-

vaĉke razmjene i vrste trgovaĉke robe ĉiji promet od 15. stoljeća moţemo pratiti i kroz brojne pisane izvore. I

kasnije, od 16. do konca 17. stoljeća brodolomi i ostatci njihovih tereta upućivat će na razmjenu izmeĊu Veneci-

je i Orijenta, gdje će roba proizvedena u njemaĉkim radionicama naći preko venecijanskih trgovaca svoje trţište.

Isto tako moţemo dokumentirati i onu trgovaĉku robu koja će s istoka, pa ĉak iz daleke Kine, koncem 17. stolje-

ća stizati u Veneciju.


Usvajanje osnovnih znanja iz podruĉja podmorske arheologije u funkciji materijalnih pokazatelja plovidbenih i

trgovaĉkih ruta od starog do prvih stoljeća novoga vijeka.





Obveze studenata






Literatura


Brusić, Z. (1987.): Dio tereta s laĊe iz 17. stoljeća potonule kod otoka Bisage u kornatskom arhipelagu, Prilozi

povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 26, 473-490.

Brusić, Z. (1993.): Starokršćanski sakralni objekti uz plovidbenu rutu istoĉnom obalom Jadrana, Diadora, 15,

223-233.

Brusić, Z. (2000.): Vinske amfore i posude za posluţivanje vina s hrvatske obale Jadrana, Annales, 22, 531-542.

Brusić, Z. (2006.a): Il porto liburnico e romano di Aenona (Nin), u: Archeologia subacquea in Croazia, Studi e

ricerche, Venezia, 33-45.

Brusić, Z. (2006.b): Tre naufragi del XVII o XVIII secolo lungo la costa Adriatica orientale, u: The Heritrage of

the Serenissima, Koper, 77-85.

24

Brusić, Z. (2009.): Uvala Pijan u staroj Savudriji - rimski Silvo. Strateška luka antiĉke navigacijske rute duţ is-

toĉne obale Jadrana, Histria Antiqua, 18 (1), 245-256.

Casson, L. (1971.): Ship and Seamanship in the Ancient World, Princeton - New Jersey.

Jurišić, M. (2000.): Ancient Shipwrecks of the Adriatic: Maritime transport during the first and second centuries

AD, BAR International Series, 828, Oxford.

Parker, A. J. (1992.): Ancient shipwrecks of the Mediterranean and the Roman Provinces, British archaeological

reports. International series, 580, Oxford.

Tenenti A. (1959.): Naufrages, corsaires et assurances maritimes à Venise, 1592-1609, Paris.


Brusić, Z. (1993.): Starokršćanski sakralni objekti uz plovidbenu rutu istoĉnom obalom Jadrana, Diadora, 15,

223-233.

Brusić, Z. (1994.): Trgovaĉke veze liburnskog Jadera i Manijskog zaliva, Kaštelanski zbornik, 4, 21-24.

Kozliĉić, M. - Brusić, Z. (1994.): Liburnski i starohrvatski brodovi iz Nina, Adrias, 4-5, 33-42.

Brusić, Z. (1999.): Uspostava hrvatske kontrole nad plovnim putom uz istoĉnu obalu Jadrana, u: Starohrvatska

spomenička baština, RaĎanje prvog hrvatskog kulturnog pejsaţa, Zagreb, 145-150.

Brusić, Z. (2000.a): Knidska reljefna keramika na jadranskim nalazištima, Opuscula Archaeologica, 23-24, 83-

93.

Brusić, Z. (2000.b): Vinske amfore i posude za posluţivanje vina s hrvatske obale Jadrana, Annales, 22, 531-

542.

Brusić, Z. (2007.): Lux in nave, Prilozi Instituta za arheologiju, 24, 193-202.

Jadran u istočnogotsko i ranobizantsko doba

Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Ante Uglešić







Arheološka ostavština razdoblja velike seobe naroda na podruĉjima Jadrana i prijadranskih krajeva: kasnoantiĉka

autohtona baština, Huni, Istoĉni Goti, Gepidi, Alemani, Langobardi, ranobizantski nalazi, Avari. Arheološke i

povijesne znaĉajke ostavštine. Hrvati i njihov odnos s istoĉnim Gotima i Bizantom.


Usvajanje osnovnih znanja iz arheologije i povijesti vezanih uz ostatke materijalne i duhovne kulture istoĉnogot-

skog i ranobizantskog razdoblja na Jadranu..





Obveze studenata






Literatura


25

Ostrogorski, G. (2002.): Povijest Bizanta, Zagreb.

Uglešić, A. (1990.): Tipološko-stilska analiza istoĉnogotskog nakita na podruĉju rimske provincije Dalmacije,

Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 29 (16), 207-230.

Uglešić, A. (1992.): Rimska provincija Dalmacija pod vlašću Istoĉnih Gota, Radovi Filozofskog fakulteta u Zad-

ru, 30 (17), 65-77.

Uglešić, A. (2007.): Najnoviji germanski nalazi seobe naroda iz sjeverne Dalmacije, Prilozi Instituta za arheolo-

giju u Zagrebu, 24, 273-276.

Vinski, Z. (1964.a): Betrachtunngen zur Kontinuitatsfrage des autochthonen romanisierten Ethnikos im 6. und 7.

Jahrhundert, u: Problemi della civilta e dell' economia longobarda scritti in memoria di G. P. Bognetti,

Milano, 101-116.

Vinski, Z. (1964.a): Kasnoantiĉka baština u grobovima ranog srednjeg vijeka kao ĉinjenica i kao problem, u: VI

Kongres arheologa Jugoslavije, Beograd, 1, 101-115.

Vinski, Z. (1968.): Autochthone Kulturelemente zur Zeit der slawischen Landnahme des Balkanraums, u: Sim-

pozij "Predslavenski etnički elementi na Balkanu u etnogenezi juţnih Slovena", Sarajevo, 171-199.


Skupina autora (1994.): I Goti, Milano.

Uglešić, A. (1996.): Nazočnost Istočnih Gota u jugoistočnoj Europi u svjetlu arheološke i povijesne izvorne gra-

Ďe, Doktorska disertacija, Zadar.

Uglešić, A. (2005.): O Naroni u istoĉnogotsko doba na temelju arheoloških nalaza, Diadora, 21, 201-212.

Vinski, Z. (1971.): Rani srednji vijek u Jugoslaviji od 400. do 800. godine, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zag-

rebu, 5, 47-73.

Vinski, Z. (1974.): Kasnoantiĉki starosjedioci u salonitanskoj regiji prema arheološkoj ostavštini predslavenskog

supstrata, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 69, 5-86.

Vinski, Z. (1986.): Epoha seobe naroda, Umetničko blago Jugoslavije, Rani srednji vijek, Beograd - Zagreb -

Mostar.

Povijesna metrologija jadranskog prostora - poveznica dviju obala

Ime nositelja kolegija: Dr. sc. Marija Zaninović-Rumora, znanstveni suradnik







Povijesna metrologija kao znanost i metode prouĉavanja; predmet povijesne metrologije; izvori za istraţivanje

mjera: pisani i materijalni ostatci; mjerni sustavi na jadranskom prostoru kroz povijest: antiĉki, srednjovjekovni,

venecijanski, turski; pomagala pri istraţivanju i prouĉavanju starih mjera (bibliografije, popisi trgovaĉkih mjera,

literatura); veliĉina mjera koje se javljaju u izvorima: pariške, beĉke, venecijanske, poţunske i ostale; metrologi-

ca croatica - mjere i mjerni sustavi na jadranskom hrvatskom prostoru od antike do 19. stoljeća (duljina, površi-

na, zapremina /solne mjere, mjere za tekućine/ i utezi); mjerni sustavi u dalmatinskim komunama u razdoblju od

14. do 19. st.; dubrovaĉke mjere; mjere Boke kotorske 14.-19. st.; istarske mjere; povezanost mjernih sustava ja-

dranskog prostora sa srednjoeuropskim i mediteranskim mjernim sustavima.


Usvajanje osnovnih znanja iz povijesne metrologije, znanosti o mjerama i mjernim sustavima na jadranskom

prostoru, te razvijanje sposobnosti samostalnog istraţivaĉkog rada.





26

Obveze studenata






Literatura


Herkov, Z. (1962.): Ius mensurarum na podruĉju Hrvatske do polovice XVIII stoljeća, Zbornik Pravnog fakulte-

ta u Zagrebu, 12, 119-132.

Herkov, Z. (1971.): Mjere Hrvatskog primorja s osobitim osvrtom na solne mjere i solnu trgovinu, Posebna iz-

danja HARIP, sv. 4, Rijeka.

Herkov, Z. (1973.): Naše stare mjere i utezi, Zagreb.

Hocquet, J. C. (1979.): Patrimonio tecnico e integrazione culturale in Adriatico: alcuni aspetti, Quaderni storici,

40, 31-53.

Muljević, V. (1991.): Mjere i mjerenja u Dubrovniku, Anali Zavoda HAZU u Dubrovniku, 29, 243-251.

Sekulić, S. (1994.): Sustavi povijesnih mjera. Uvod u istraţivanje hrvatske metrologije. I, Prostor, 2, 49-76.

Tucci, U. (1974.): La metrologia storica-qualche premessa metodologica, Zbornik Instituta JAZU u Zagrebu, 7,

305-322.

Zaninović-Rumora, M. (1992.): Zadarske i šibenske mjere za duţinu, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HA-

ZU u Zadru, 34, 109-122.

Zaninović-Rumora, M. (2009.): Korĉulanske mjere za duţinu i površinu u razdoblju od 15. do 19. stoljeća,

Zbornik Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu, 27, 103-121.


Herkov, Z. (1974.): Prinosi za upoznavanje naših starih mjera za duţinu i površinu, Zbornik Instituta JAZU u

Zagrebu, 7, 61-151.

Herkov, Z. (1977.): Prinosi za upoznavanje naših starih mjera za duţinu i površinu, Zbornik Instituta JAZU u

Zagrebu, 8, 143-216.

Hocquet, J. C. (1978.): Le sel et la fortune de Venice, 1-2, Lille.

Hultsch, P. (1856.): Römische und griechische Metrologie, Berlin.

Raukar, T. (1973.): Nova istraţivanja o hrvatskoj povijesnoj metrologiji, Historijski zbornik, 25-26, 567-570.

Sekulić, S. (1995.): Srednjovjekovni sustavi šupljih kamenih mjera u Istri, Hrvatskom Primorju i kontinentalnoj

Hrvatskoj. Uvod u istraţivanje hrvatske metrologije. II, Prostor, 3, 73-106.

Tucci, U. (1968.): Tariffe veneziane e libri toscani di mercatura, Studi Veneziani, 10, 305-322.

Vlajinac, M. (1961., 1964., 1968., 1974.): Rečnik naših starih mera u toku vekova, Posebna izdanja SANU, Odelenje

društvenih nauka, knj. 40, 47, 63, 74, sv. I-IV, Beograd.

Zaninović-Rumora, M. (1988.): Mjere otoka Paga u mletaĉkom razdoblju. Prilog prouĉavanju solnih mjera, Po-

sebno izdanje Vjesnika Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, 10, 214-230.

Zaninović-Rumora, M. (2003.): Mjere dalmatinskih luka u priruĉnicima XVI. stoljeća, Radovi Zavoda za povije-

sne znanosti HAZU u Zadru, 45, 129-136.

Suvremena kretanja u historiografiji Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Mladen Anĉić - dr. sc. Mateo Bratanić


Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima dok-

torskog studija, srodnih znanstvenih polja

Broj sati po semestru: 6 (3P + 3 S = 6)



Studenti se uvode u znanstvenoistraţivaĉke principe i metode suvremene historiografije, upoznavaju se sa suv-

remenim kretanjima ove znanosti i njezinim postignućima. Razvija se spoznaja o teoretskim i praktiĉnim mogu-

27

ćnostima historiografskog rada. Osobito se istiĉu: socijalna historija, oralna historija, nova kulturna historija,

postkolonijalna historija, psihohistorija, historijska antropologija i dr. Analizira se utjecaj postmoderne na histo-

riografiju i njezin znanstveni status. Posebna se pozornost posvećuje teoriji i upotrebi teorije u istraţivanju i pi-

sanju. Razmatra se vaţnost teksta kao komunikativnog medija kojim se priopćavaju rezultati istraţivanja.


Upoznavanje s kretanjima u suvremenoj historijskoj znanosti i njihovoj primjenjivosti na trenutaĉno istraţivanje

studenta poslijediplomskoga doktorskog studija.





Obveze studenata






Literatura


Anĉić, M. (2008.): Što "svi znaju" i što je "svima jasno". Historigrafija i nacionalizam, Zagreb.

Burke, P. (ed.) (2001.): New Perspectives on Historical Writing, Pennsylvania.

Burke, P. (2005.): History and Social Theory, New York.

Certeau, M. de (1988.): The Writing of History, New York.

Clark, E. A. (2004.): History, Theory, Text: Historians and the Linguistic Turn, London.

Green, A. - Troup. K. (1999.): The Houses of History, Manchester.

Hunt, L. (ur.) (2001.): Nova kulturna historija, Zagreb.

Jenkins, K. (ed.) (1997.): The Post-Modern History Reader, London - New York.

Megill, A. (2007.): Historical Knowledge, Historical Error: a Contemporary Guide to Practice, Chicago.

Roksandić, D. (ur.) (2004.): Uvod u komparativnu historiju, Zagreb.


Bonnell, V. E. - Hunt, L. (ed.) (1999.): Beyond the Cultural Turn: New Directions in the Study of Society and

Culture, Berkley, Los Angeles, London.

Brown, C. G. (2005.): Postmodernism for Historians, Harlow.

Burke, P. (2006.): Što je kulturalna povijest?, Zagreb.

Gross, M. (2001.): Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, traganja, Zagreb.

Hobsbawm, E. (2004.): On History, London.

Jenkins, K. (2008.): Promišljanje historije, Zagreb.

Jordanova, L. (2000.): History in Practice, London.

Luthar, O. (2002.): Majstori i muze, Zagreb.

Sahlins, M. (1987.): Islands of History, Chicago & London.

Thompson, P. (2000.): The Voice of the Past: Oral History, Oxford.

Povijest hrvatskog turizma Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Stijepo Obad


Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij povijesti, geografije ili, pod posebnim uvjetima dok-

torskog studija, srodnih znanstvenih polja

Broj sati po semestru: 6 (3P + 3 S = 6)


28


Razdoblje pojava sliĉnih turizmu u europskim i hrvatskim zemljama od staroga vijeka od sredine devetnaestoga

stoljeća. Pojava industrijske revolucije i s njom u vezi ţeljeznice i parobroda. Prvo Cookovo organizirano turis-

tiĉko putovanje 1841. u Engleskoj. Razvoj turizma u europskim zemljama u drugoj polovici devetnaestoga i

dvadesetom stoljeću. Pojava turizma u Istri, Hrvatskom primorju, Dalmaciji, Gorskoj i sjevernoj Hrvatskoj do

Prvoga svjetskog rata. Razvoj turizma u Hrvatskoj izmeĊu dva svjetska rata i prva postignuća nove gospodarske

grane. Intenzivni razvoj turizma u Hrvatskoj poslije Drugoga svjetskog rata. Razdoblje "Zlatnoga doba" hrvats-

koga turizma od 1965. do 1975. godine. Masovni i selektivni turizam. Turizam za trajanja Domovinskoga rata i

poslije njega, do poĉetka 21. stoljeća. Oporavak i perspektive turistiĉkog razvoja u jadranskoj i kontinentalnoj

Hrvatskoj. Turizam kao globalna pojava i oblici hrvatskoga turizma u njoj.


Upoznavanje s poviješću turizma i njihovoj primjenjivosti na trenutaĉno istraţivanje studenta poslijediplom-

skoga doktorskog studija.





Obveze studenata






Literatura


Blaţević, I. (1984.): Povijest turizma Istre i Kvarnera, Opatija.

Franić, M. (2003.): Makarska rivijera, Zagreb.

Jadrešić, V. (2001.): Turizam, Zagreb.

Perić, I. (1983.): Razvitak turizma u Dubrovniku i okolici od pojave parobrodarstva do 1941., Dubrovnik.

Petrić, M. (2001.): Hrvatski turistički spomenar, Hvar.

Obad, S. (1990.): Dalmatinsko selo u prošlosti. Počeci turizma, Split.

Turk, H. (1994.): Povijest turizma i ugostiteljstva otoka Raba, Rijeka.

Vukonić, B. (1994.): Tempus fugit ili Povijest turizma Zagreba, Zagreb.

Vukonić, B. (2005.): Povijest hrvatskog turizma, Zagreb.


Antić, V. (1953.): Turizam Istre, Hrvatskog primorja i Gorskog kotara, Rijeka.

Franić, A. (1979.): Kongresni turizam u Dubrovniku, Dubrovnik.

Geić, S. (2002.): Turizam i kulturno-civilizacijsko nasljeĎe, Split.

Kolar Dimitrijević, M. (1997.): Zagorske toplice, Gornja Stubica.

Krištafor, V. (1998.): Turistička Crikvenica 1888.-1908., Crikvenica.

Pirjevec, B. - Kesar, O. (2002.): Počela turizma, Zagreb.

Tomašić, M. (1983.): Nautiĉki turizam na našem Jadranu, Geografski horizont, 1-4.

Povijest Venecije

Ime nositelja kolegija: Doc. dr. sc. SerĊo Dokoza




29




Tijekom svoga tisućljetnog postojanja Venecija je zauzela posebno vaţno mjesto u povijesti mediteranskog svi-

jeta, a napose Jadranskog mora. Stoga bez poznavanja mletaĉke povijesti nije moguće razumjeti povijest Medite-

rana i Jadrana, a niti dobar dio hrvatske povijesti. Narav tog utjecaja i vaţnost Venecije za mediteranski svijet ni-

je jednoznaĉna. Venecija nije nazoĉna na Mediteranu samo kao politiĉka ili trgovaĉka sila. Ona proţima prošlost

tog podruĉja višestrukim poveznicama, od politiĉkih, gospodarskih i društvenih pa do civilizacijskih i kulturno-

umjetniĉkih. U tom smislu izloţit će se glavne odlike Venecije kao grada-drţave, te njezin geopolitiĉki poloţaj

što su bili preduvjeti njezina razvoja; pregled njezina razvoja, te pregled njezinih kolonija kroz stoljeća; povijes-

ni presjek mletaĉkog društva; glavne odrednice mletaĉkoga gospodarstva, napose pomorske trgovine; mjesto

mletaĉke kulturno-umjetniĉke baštine u mediteranskom svijetu. Posebno će se posvetiti pozornost ulozi Venecije

u hrvatskoj povijesti, te postojanju Hrvatske zajednice u Veneciji.


Usvajanje osnovnih znanja iz povijesti Venecije i njezina znaĉenja za mediteranski svijet, ali i za naše krajeve,

te upućivanje na relevantne povijesne izvore i literaturu.





Obveze studenata






Literatura


Ĉoralić, L. (2004.): Venecija kraljica mora s lagunarnih sprudova, Samobor.

Diehl, C. (2006.): Mletačka republika, Zagreb.

Laine, C. F. (2007.): Povijest mletačke republike, Zagreb.

Orthali, G. - Cracco, G. - Cozzi, G. - Knapton, M. (2007.): Povijest Venecije, I-II, Zagreb.


Batistella, A. (1921.): La Republica di Venezia nei suoi undici secoli di storia, Venezia.

Cessi, R. (1968.): Storia della Repubblica di Venezia, I-II, Milano.

Cracco, G. (1967.): Societa e Stato nel medioevo venezano, Firenze.

Ĉoralić, L. (2001.): U gradu Svetoga Marka. Povijest hrvatske zajednice u Mlecima, Zagreb.

Ĉoralić, L. (2002.): Hrvatski tragovi u Mlecima, Zagreb.

Ĉoralić, L. (2003.): Hrvatski prinosi mletačkoj kulturi, Zagreb.

Veze Dubrovčana i jugoistočne Europe u srednjem vijeku

Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Pavo Ţivković






30


Polazište je srednjovjekovni Dubrovnik, kao jedan glavnih pokretaĉa ekonomskih, društvenih i kulturnih prom-

jena u zemljama JI Europe. Sam je grad zahvaljujući brojnim i razgranatim trgovaĉkim i diplomatskim vezama,

odigrao ulogu kljuĉne poveznice brojnih i dalekih zemalja Jugoistoĉne Europe i njihovih stanovnika. U svom se

razvoju oslanjao na brojne rudnike i trgove u širem zaleĊu. Od posebnog znaĉenja, ne samo za Dubrovnik, već i

za zapadnu Europu, bili su rudnici zlata, srebra, olova i drugih plemenitih i neplemenitih metala za kojima je po-

stojala velika potraţnja u zapadnoj Europi. Rudnici i trgovi su karavanskim putovima bili poveznica Dubrovnika

i zaleĊa. Dubrovnik se naslanjao na Balkan cestovnim koridorima koji su ih spajali. Osobito su znaĉajne za Dub-

rovnik i njegovo šire zaleĊe bile kombinacije cestovnih (karavanskih) koridora i pomorskog prometa roba i ljudi.

U tom će se smislu prouĉavati unutrašnji prometni pravci s bliţim i daljim zaleĊem, ali i veze i kontakti ostvare-

ni Jadranskim morem. Najintenzivnije su veze bile tijekom 14. i 15. stoljeća. Predmet će obuhvatiti cjelokupne

odnose izmeĊu Dubrovnika i zemalja u zaleĊu (Bosne, Slavonije, Srbije, Ugarske, Kosova i Makedonije), poĉev-

ši od prvih poznatih kontakata koji su do 1358. bili najviše u sferi trgovine, pa do pada pod tursku vlast, kada su

oni vidno opali. U okviru našeg zanimanja ostaje i materijalna kultura, iako je ona primarno polje interesa povje-

sniĉara umjetnosti, knjiţevnika i etnologa. U tom se smislu prikazuju svi segmenti privrednog i društvenog raz-

voja na prostorima JI Europe. Posebno je razgranata i uĉestala bila dubrovaĉka kreditna trgovina, u koju ukljuĉu-

ju domaće stanovništvo. Naĉin ţivota i njihov pravni status u naseobinama JI Europe ima dosta sliĉnosti dubro-

vaĉkom, no prilagoĊavali su se i prilikama u novim naseobinama. U novim staništima podizali su brojne vjerske

i sanitarne zdravstvene objekte: leprozorije za zaraţene kugom, a gradili su vodovode, kanalizaciju, podizali tr-

govinske i obrtniĉke radnje. Da bi se više osvijetlilo znaĉenje Dubrovĉana u društvenim, gospodarskim i kultur-

nim promjenama u zemljama JI Europe, te svi gore navedeni problemski kompleksi, potrebno je konzultirati

brojnu literaturu i povijesnu graĊu, u prvom redu objavljenu.


Na osnovi dostupne literature i objavljenih izvora prouĉiti i istraţiti ostvarene razgranate veze, suradnju i druge

oblike povezanosti i meĊusobnih kontakata Dubrovnika i zemalja Jugoistoĉne Europe u srednjem vijeku.





Obveze studenata






Literatura


Foretić, V. (1989.): Povijest Dubrovnika, sv. 1, Zagreb.

Krekić, B. (1961.): Dubrovnik (Raguse) et le Levant au Moyen Age, Paris.

Krizman, B. (1957.): Diplomati i konzuli u starom Dubrovniku, Zagreb.

Mitić, I. (1972.): Dubrovački konzuli i konzularna sluţba od najranijih vremena do potresa 1667. godine, Dub-

rovnik.

Roller, D. (1951.): Dubrovački zanati u 15. i 16. stoljeću, Zagreb.

Stulli, B. (1989.): Povijest Dubrovačke Republike, Dubrovnik.

Voje, I. (1976.): Kreditna trgovina u srednjovjekovnom Dubrovniku, Sarajevo.

Ţivković, P. (1986.): Ekonomsko-socijalne promjene u bosanskom društvu u 14. i 15. stoljeću, Tuzla.

Ţivković, P. (2008.): Veze Olova i Dubrovnika u srednjem vijeku, u: Tristota obljetnica stradanja samostana i

crkve u Olovu (1704.-2004.), Sarajevo, 55-64.

Ţivković, P. (2009.): Kreditno-trgovinske veze Dubrovnika i Foĉe u srednjem vijeku, Povijesni zbornik, 3 (4),

47-78.


Diversis, F. de (1983.): Opis Dubrovnika, Dubrovnik.

Harris, R. (2006.): Dubrovnik. A history. London - Zagreb.

31

Vojnović, K. (1899.): Bratovštine i obrtne korporacije u Republici Dubrovačkoj, 1-2, Zagreb.

Ţivković, P. (1980.): Kreditno-trgovinske veze Braila Tezalovića sa Dubrovĉanima, Zgodovinski časopis, 34 (3),

299-311.

Ţivković, P. (1985.): Pariteti dubrovaĉkog novca u srednjem vijeku, Anali Zavoda za povijesne znanosti Istraţi-

vačkog centra JAZU u Dubrovniku, 22-23, 31-39.

Ţivković, P. (1986.a): Bosna izmeĊu Dubrovaĉke i Mletaĉke Republike dvadesetih godina XV. stoljeća, Istorij-

ski zbornik, 7, 7-24.

Ţivković, P. (1986.b): Utjecaj ekonomsko-socijalnih prilika iz Dubrovnika i ostalih primorskih gradova na kul-

turne prilike u Bosni u 14. i 15. stoljeću, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 25 (12), 271-282.

Ţivković, P. (1988.): Dubrovaĉko-bosansko-humska suradnja na polju zdravstvene kulture tijekom 14. i 15. sto-

ljeća, Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, 26, 67-76.

Ţivković, P. (1998.): Ustupanje Konavala Dubrovĉanima, u: Konavle u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, 1,

Dubrovnik, 77-100.

Ţivković, P. (2008.): Veze Olova i Dubrovnika u srednjem vijeku, u: Tristota obljetnica stradanja samostana i


Novovjekovna geografija istočnog Jadrana

Ime nositelja kolegija: Doc. dr. sc. Milorad Pavić







Sinteza srednjovjekovnih misli i shvaćanja o prostoru istoĉnog Jadrana: naslijeĊa i zablude. Nove premise o pro-

storu i ĉovjekovu okruţenju. Razliĉiti geografski aspekti prostora istoĉnog Jadrana: percepcija geografskih obje-

kata, gospodarstvo, demografija, toponimija. Geografsko-politiĉki realiteti na istoĉnom Jadranu: mletaĉka i

habsburška Istra, Dalmacija izmeĊu Venecije i Osmanlija, Dubrovaĉka Republika, Mletaĉka i Turska Albanija.

Uloga i znaĉenje izvora za poznavanje istoĉnojadranskog prostora: putopisi, portulani, izolari, geografsko-

statistiĉki opisi, itinerari.


Stjecanje uvida u razvoj geografskih spoznaja o istoĉnojadranskom prostoru, njegovoj razliĉitoj percepciji s di-

jakroniĉkog stajališta, dijelom uzrokovanoj nasljeĊem iz prošlosti. Razvijanje sposobnosti samostalnog istraţi-

vaĉkog rada u valorizaciji brojnih izvora u stvaranju onodobne slike jadranskog prostora.





Obveze studenata






Literatura


Klaić, V. (1878.): Prirodni zemljopis Hrvatske, Zagreb.

Klaić, V. (1883.): Opis zemalja u kojih obitavaju Hrvati, 3, Zagreb.

32


drana. (Izbor karata, planova i veduta do kraja 17. stoljeća), Zagreb.

Levental, Z. (1989.): Britanski putnici o našim krajevima od sredine XV do početka XIX veka, Gornji Milanovac.

Pavić, M. (2007.) Prilog poznavanju kartografskog prikazivanja crnogorske obale, Arhivski zapisi, 14, 1-2, 23-

42.

Pavić, M. (2009.): Boka kotorska u talijanskim geografskim priruĉnicima XVI.-XVIII. stoljeća, u: Hrvatsko-

crnogorski dodiri / Crnogorsko-hrvatski dodiri: Identitet povijesne i kulturne baštine crnogorskog pri-

morja, Zagreb, 279-303.

Pavić, M., (2003.): Istočni Jadran u izolaru Giuseppea Rosaccija, Magistarski rad, Zagreb.

Pavić, M., (2006.): Istočni Jadran u talijanskim tiskanim geografskim priručnicima XVI.-XVIII. stoljeća, Doktor-

ska disertacija, Zadar.

Pederin, I. (1990.): Mletačka uprava, privreda i politika u Dalmaciji (1409-1797), Dubrovnik.

Pederin, I. (1991.): Jadranska Hrvatska u austrijskim i njemačkim putopisima, Zagreb.


Seicento, Roma, 2009.

Kozliĉić, M. (2000.a): Adriatic Sailing Routes as reported in the 14th

ad 15th




Kozliĉić, M. (2003.): Panorame Dalmacije Giuseppea Riegera - I Panorami della Dalmazia di Giuseppe Rieger

- The Panoramas of Dalmatia by Giuseppe Rieger - Panoramen Dalmatiens von Giuseppe Rieger, Split.

Luĉić, I. (1983.): Storia del regno di Dalmazia e di Croazia, Trieste.

Luĉić, I. (1986.): O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske. De regno Dalmatiae et Croatiae, prevela i uredila B. Kun-

tić-Makvić, Zagreb.

Pavić, M., (2000.): Plovidbena ruta sjevernim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccija, Radovi Zavoda za povi-

jesne znanosti HAZU u Zadru, 42, 173-194.

Pavić, M., (2003.): Plovidbene rute srednjim i juţnim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccia, Radovi Zavoda

za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 45, 153-199.

Pavić, M. (2006.) Istoĉnojadranske luke u izolarima i portulanima 16. i 17. stoljeća, u: Luke istočnog Jadrana,

Orebić, 183-192.

Pavić, M. (2007.): Prilog poznavanju hodoĉasniĉkih putovanja od Venecije do Svete Zemlje u XVI. stoljeću,

Croatica Christiana periodica, 59, 33-47.

Otočna baština didića na jadranskom otočju od 9. do 18. stoljeća

Ime nositelja kolegija: Doc. dr. sc. Franjo Smiljanić







Komparativnim pristupom obrade graĊe, upoznati doktorande kako su i na koji naĉin otoĉke zajednice didića ob-

likovale otoĉne prostore na jadranskom akvatoriju, i posljedice toga za razvoj otoĉnih zajednica. Napose ih se

upoznaje sa sljedećim temama: naselja, crkveno ureĊenje, pravno-imovinski odnosi, baština, odnos prema staros-

jediteljima, prijepor izmeĊu komunalnog i obiĉajnog prava, obiĉaji, socijalni poloţaj / seosko plemstvo / slobod-

ni seljak, borbe za oĉuvanje svojih prava - otoĉne bune.


Usvajanje osnovnih znanja iz povijesti otoĉnog prostora na jadranskom akvatoriju, te razvijanje sposobnosti sa-

mostalnog istraţivaĉkog rada pri razmatranju razliĉitih segmenata baštine jadranskog i mediteranskog otoĉnog

prostora.



33



Obveze studenata






Literatura


Anĉić M. (1999.): Imperij na zalasku. Nestanak bizantske vlasti na istoĉnoj obali Jadrana u 9. stoljeću, Radovi

Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 41, 1-20.

Dokoza S. (2004.): Prilog poznavanju seoskog plemstva na Korĉuli, u: Zbornik radova Blato do kraja 18. stolje-

ća, 2, Korĉula, 47-62.

Lonĉar, M. (1990.): O Porfirogenetovoj Dalmaciji, Diadora, 12, 391-400.

Skraĉić, V. (1996.): Toponimija vanjskog i srednjeg niza zadarskih otoka, Split.

Skraĉić, V. (ur.) (2006.): Toponimija otoka Pašmana, Zadar.

Skraĉić, V. (ur.) (2007.): Toponimija otoka Ugljana, Zadar.

Skraĉić, V. (ur.) (2009.): Toponimija otoka Vrgade, Zadar.

Smiljanić F. (2007.): O poloţaju i funkciji ţupana u hrvatskim srednjovjekovnim vrelima 9. do 16. stoljeća, Po-

vijesni prilozi, 33, 33-102.

Smiljanić, F. (2008.): Novi pogled na biranje seoskoga kralja na zadarskim otocima, u: Otok Rava, Zadar, 439-

443.

Šimunović, P. (1972.): Toponimija otoka Brača, Split.


Curta, F. (2001.): The Making of the Slavs. History and archeology of the Lower Dunabium region, c. 500-700,

Cambridge - New York.

Lonĉar, M. (2002.): Dalmatinske etimologije Konstantina Porfirogeneta, Folia onomastica Croatica, 11, 149-

174.

Skok P. (1950.): Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima, I-II, Zagreb.

Šimunović, P. (1989.): Toponimijska svjedoĉanstva o ranoj hrvatskoj prisutnosti na Krku, Rabu i Pagu, u: Arhe-

ološka istraţivanja na otocima Krku, Pagu, Rabu i Hrvatskom primorju, Zagreb, 135-145.

Vykypĕl, B. (2004.): Studie k šlechtickým titůlom v germánských, slovanských a baltských jazycich, Brnĕ.

Jadranska historiografija novoga vijeka

Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Josip Vrandeĉić







Periodizacija jadranske historiografije s posebnim osvrtom na hrvatsku povijesnu znanost. Glavni autori i razma-

trani problemi. Historiografski stilovi i škole. Prosudba znaĉaja pojedinih djela. Ideološka obojenost historiog-

rafskih doprinosa. Povijest kao ancilla politicae. "Jadransko pitanje" u historiografiji. Historiografija pojedinih

razdoblja posebno mletaĉke i francuske uprave u Dalmaciji.

34


Usvajanje osnovnih znanja iz podruĉja jadranske historiografije novog vijeka te razvijanje sposobnosti samos-

talnoga istraţivaĉkog rada pri analizi djela i vrjednovanju historiografskih dostignuća pojedinog povjesniĉara.





Obveze studenata






Literatura


Antoljak, S. (1992.): Hrvatska historiografija do 1918., Zagreb.


Crnjac, M. (2005.): Historiografija u postmoderni; figurativnost diskurza, Pro tempore, 2 (2), 61-72.

Gross, M. (1997.): Europska ili provincijalna historiografija, Časopis za hrvatsku povijest, 29 (2), 311-322.

Hrvatska vojna povijest u novom vijeku (1806.-1945.)

Ime nositelja kolegija: Dr. sc. Tado Oršolić, znanstveni suradnik







Predmet nudi upoznavanje s hrvatskom vojnom poviješću, razvojem i ustrojem kopnene vojske i ratne mornarice

u razdoblju 1806. do 1945. Obradit će se razdoblje francuske uprave u Dalmaciji (1806.-1813.), zatim Habsbur-

ške, tj. Austro-Ugarske Monarhije (1814.-1918.), a onda i Nezavisne Drţave Hrvatske (1941.-1945.). U tom

kontekstu posebno će se utvrditi organizacija i ustroj kopnene vojske i ratne mornarice, s teţištem na Istri i Dal-

maciji.


Usvajanje osnovnih znanja iz podruĉja vojne povijesti samostalnoga istraţivaĉkog rada pri razmatranju razliĉi-

tih vojnih subjekata koji su utjecali na razvoj ustroja kopnene vojske i ratne mornarice u široj europskoj regiji

odnosno hrvatskim krajevima.





Obveze studenata


35





Literatura


Boppe, P. (2004.): Vojna Hrvatska (1809-1813). Hrvatske pukovnije u Napoleonovoj Velikoj armiji, Zagreb.

Jug, D. (2004.): Oruţane snage NDH. Sveukupni ustroj, Zagreb.

Oršolić, T. (2002.): Hrvatsko domobranstvo kao "separatum corpus" ugarskog domobranstva (1868.-1914.), Ra-

dovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio povijesnih znanosti, 39 (26), 165-190.

Oršolić, T. (2004.): Vojno-teritorijalna podjela i reorganizacija austrougarske vojske 1867.-1890., Radovi Zavo-

da za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 46, 369-394.

Paviĉić, S. (1943.): Hrvatska vojna i ratna povijest i prvi svjetski rat, Zagreb. (Reprint, Zagreb, 1994).

Periĉić, Š. (1986.): Dalmatinci u Napoleonovoj kopnenoj vojsci, Zadar.

Petković, D. (2004.): Ratna mornarica Austro-Ugarske Monarhije. Brodovi u K. u. K. Kriegsmarine s prijelaza

iz 19. u 20. stoljeće do kraja Prvog svjetskog rata, Pula.


Barić, N. (2003.): Ustroj kopnene vojske domobranstva Nezavisne Drţave Hrvatske, Zagreb.

Buczynski, A. (1997.): Gradovi vojne krajine, 1-2, Zagreb.

Košutić, I. (1992.): Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu, Zagreb.

Maštrović, A. (prir.) (1996.): General Nikola Maštrović. Ţivot i djelo jednog hrvatskog časnika, Zagreb.

Mesner-Sporšić, A. (1934.): 1915-1918. Odlomci iz ratnih uspomena, Zagreb.

Orešković, Z. (2008.): Militärwörterbuch Deutsch - Kroatisch / Kroatisch - Deutsch, Wien.

Paviĉić, S. (1943.): Jugozapadno (talijansko ratište) u prvom svjetskom ratu, Zagreb.

Pojić, M. (2000.): Ustroj austrougarske vojske na ozemlju Hrvatske. 1868.-1914., Arhivski vjesnik, 43.

Valentić, M. (1981.): Vojna krajina i pitanje njena sjedinjenja s Hrvatskom 1849.-1881., Zagreb.

Austrija na Jadranu 1798.-1918.

Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Marko Trogrlić







ObraĊuju se bitni aspekti austrijske/austrougarske prisutnosti na istoĉnom Jadranu: od politiĉkih i administrativ-

nih do gospodarskih, kulturoloških i konfesionalnih. Kritiĉki se prosuĊuju dosezi i uĉinci trajanja ove uprave

kroz sljedeće glavne teme: periodizacija austrijske/austrougarske nazoĉnosti na istoĉnojadranskoj obali; ustroj i

sustav vlasti: institucije i ljudi; politika i politiĉka strujanja u prvoj polovici 19. stoljeća; politiĉka zbivanja od

druge polovice 19. stoljeća do 1918.; obiljeţja gospodarskog razvoja jadranskog podruĉja za austrij-

ske/austrougarske administracije; kulturalnih strujanja na istoĉnojadranskoj obali za austrijske/autrougarske ad-

ministracije; konfesije i konfesionalna austrijske/austrougarska politika na jadranskom podruĉju od 1797. do

1918. godine.


Usvajanje osnovnih znanja iz razdoblja austrijske/austrougarske administracije u novom vijeku te razvijanje

sposobnosti samostalnoga istraţivaĉkog rada pri analizi njezinih vaţnih aspekata te vrednovanju dostignuća na

pojedinim podruĉjima.




36


Obveze studenata






Literatura


Maštrović, V. (1959.): Razvoj sudstva u Dalmaciji u XIX. stoljeću, Zagreb.

Periĉić, Š. T. (2006.): Povijest Dalmacije od 1797. do 1860., Zadar.


Trogrlić, M. (2008): Erazmo Handel, "Sjećanja", Dom i svijet, Zagreb.

Vrandeĉić, J. (2002.): Dalmatinski autonomistički pokret u 19. stoljeću, Zagreb.

Svjetski ratovi na Jadranu u 20. stoljeću

Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Tonći Šitin - dr. sc. Mateo Bratanić







Znaĉenje Jadranskog mora u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Promatranje Jadrana kao interesnog prostora u ve-

likim sukobima 20. st. Strategijsko znaĉenje i raspored pomorskih snaga u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Prvi

svjetski rat i raspad Austrougarske mornarice. Italija i njezini interesi na istoĉnom Jadranu. MeĊuratna razgrani-

ĉenja Italije i Kraljevine Jugoslavije. Mornarica Kraljevine Jugoslavije. Drugi svjetski rat i jadranski akvatorij.

Talijansko djelovanje na Jadranu. Mornarica NDH. Njemaĉko djelovanje na Jadranu. Poĉetci Mornarice NOVJ-

a. Saveznici na Jadranu i njihove operacije na istoĉnoj obali. Pomorske operacije i sukobi na Jadranu u Drugome

svjetskom ratu. Kraj Drugoga svjetskog rata i posljedice.


Usvajanje osnovnih znanja vojno-pomorske povijesti Jadrana u 20. st., tj. u vrijeme Prvoga i Drugoga svjetskog

rata. Uvid u izvornu graĊu te razvijanje sposobnosti samostalnoga istraţivaĉkog rada.





Obveze studenata






37

Literatura


Anić, N. (2005.): Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske 1941.-1945., Zagreb.

Blinkhorn, M. (2006.): Mussolini and Fascist Italy, New York.

Collier, P. (2003.): The Second World War (4): The Mediterranean 1940-1945, Oxford.

Hickey, M. (2002.): The First World War (4), The Mediterranean Front 1914.-1923., Oxford.

Jakir, A. (1999.): Dalmatien zwischen den Weltkriegen, München.

Kisić-Kolanović, N. (2006.): Hrvatska historiografija o Drugom svjetskom ratu. Metodologija i prijepori, u: Hr-

vatska politika u XX. stoljeću. Zbornik radova, Zagreb, 235-250.

Matković, H. (2006.): Hrvatska politika u Prvom svjetskom ratu, u: Hrvatska politika u XX. stoljeću. Zbornik ra-

dova, Zagreb, 69-93.

Petranović, I. (1997.): Politički ţivot i nazori Ante Tresića Pavičića, Split.

Šepić, D. (1970.): Italija, saveznici i jugoslavensko pitanje: 1914-1918, Zagreb.

Tudor, G. (1986.): Pomorstvo Dalmacije u 1945. godini, u: OsloboĎenje Hrvatske 1945. godine. Zbornik, Zag-

reb, 521-538.


Barker, E. (1978.): Britanska politika prema jugoistočnoj Evropi u Drugom svjetskom ratu, Zagreb.

Colić, M. (1988.): Pregled operacija na jugoslavenskom ratištu 1941-1945., Beograd.

Gilbert, M. (2002.): First World War, London.

Gilbert, M. (2003.): Second World War, London.

Obad, S. (2006.): Talijansko i srpsko posezanje na Dalmaciju izmeĊu dva svjetska rata, u: Hrvatska politika u

XX. stoljeću. Zbornik radova, 219-234.

Šišić, F. (prir.) (1922.): Jadransko pitanje na Konferenciji mira u Parizu. Zbirka akata i dokumenata, Zagreb.

Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslavenskih naroda, Dejstva na Jadranu, 1-3,

Beograd, 1959-1962.

Zemljar, A. (ur.) (1999.): Partizanske veze kopno - otok Krk - srednjodalmatinski otoci od 1941. do 1945. Zbor-

nik radova, Rijeka.

Revindikacije hrvatskog Jadrana tijekom 20. stoljeća

Ime nositelja kolegija: Dr. sc. Zlatko Begonja, znanstveni suradnik







ObraĊuje se problematika vezana uz dominantne vojno-politiĉke odnose svjetskih i europskih sila na Jadranu ti-

jekom 20. stoljeća, jer su imali odluĉujuću ulogu u postizanju budućeg administrativno-politiĉkog statusa poje-

dinih dijelova (ali i cjeline) hrvatskoga Jadrana. Razlozi i ciljevi navedene politike, kao i rezultirajući odnosi na

problematiziranom prostoru, posebno su znaĉajni za potpunije razumijevanje nastalih prilika u determiniranom

razdoblju. Izraţene hegemonistiĉke, odnosno iredentistiĉko-imperijalistiĉke teţnje, tadašnja su kljuĉna obiljeţja

ponašanja susjednih drţava prema hrvatskom Jadranu, zbog ĉega je prijeko potrebno ovim predmetom upozoriti

na njihovu stalnost tijekom cijeloga 20. stoljeća. U tom kontekstu zasebno bi se obraĊivali svi vaţniji diplomats-

ko-politiĉki dogovori, potom njihova praktiĉna realizacija, kao i utjecaj na razvoj općih društvenih odnosa što su

nakon toga uslijedili.


Usvajanje temeljnih znanja te razvijanje samostalnoga istraţivaĉkog rada pri razmatranju razliĉitih vojno-

politiĉkih i drugih ĉimbenika koji su utjecali na razgraniĉenja na hrvatskom Jadranu, ali i na cjelini jadranskog

akvatorija tijekom 20. stoljeća.


38




Obveze studenata






Literatura


Batović, A. (2009.): Zadar na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1946. godine, u: Zbornik Zadar i okolica od Dru-

goga svjetskog rata do Domovinskog rata, Zagreb - Zadar, 40-55.

Begonja, Z. (2007.): Zadar u sporazumima tijekom prve polovice XX. stoljeća (1915.-1947.), Radovi Zavoda za

povijesne znanosti HAZU u Zadru, 49, 501-521.

Boban, LJ. (1993.): Hrvatske granice 1918.-1993., Zagreb.

Capogreco, C. S. (2006.): Mussolinijevi logori. Internacija civila u fašističkoj Italiji (1940. 1943.), Zagreb.

Ciano, G. (1952.): Tajni arhivi Grofa Ciana (1936.-1942.), Zagreb.

Krizman, B. (1975.): Vanjska politika jugoslavenske drţave 1918.-1941., Zagreb.

Marjanović, M. (1960.): Londonski ugovor iz godine 1915., Zagreb.

Šepić, D. (1970.): Italija, Saveznici i jugoslavensko pitanje 1914.-1918., Zagreb.

Vivante, A. (2002.): Jadranski iredentizam, Zagreb.


Alavanja, V. (2003.): Talijanski koncentracijski logori u sjevernoj Dalmaciji, Zadar.

Begonja, Z. (2008.): Dalmatinski dio Hrvatske, Pariška mirovna konferencija i Ugovor o miru s Italijom (1946.-

1947.), Adrias, 15, 123-128.

Novak, G. (1962.): Ratovi i bitke na Jadranskom moru, Pomorski zbornik, I, Zagreb.

Pavelić, A. S. (1959.): Dr. Ante Trumbić: Problem hrvatsko-srpskih odnosa, München.

Šepić, D. (1966.): Jugoslavenski odbor i Rimski pakt, u: Jugoslavenski odbor u Londonu, Zagreb.

Šišić, F. (1933.): Predratna politika Italije i postanak Londonskog pakta, Split.

Vranĉić, V. (1985.): Branili smo drţavu, 1, Barcelona - München.

Jadran poslije Drugoga svjetskog rata

Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina







ObraĊuje se akvatorij Jadrana i njegova priobalja u od 1945. godine do danas. Poseban se naglasak daje na posli-

jeratni geopolitiĉki sukob velikih sila, SSSR-a i SAD-a oko utjecaja u Europi i na Mediteranu. Pri tome treba na-

glasiti hladnoratovske okolnosti u kojima se našla komunistiĉka Jugoslavija prije i poslije 1948., kada dolazi do

sukoba sa SSSR-om i do potpune vanjskopolitiĉke preorijentacije jugoslavenske drţave. U razdoblju od 1948. do

1956. Jugoslavija od najprivrţenijeg saveznika SSSR-a u praksi postaje dio zapadnog obrambenog sustava protiv

daljnjeg širenja vojne i politiĉke moći Sovjetskog Saveza. Glavni naglasak daje se upravo na ulogu hrvatske oba-

le Jadrana i socijalistiĉke Jugoslavije u NATO-ovoj europskoj i mediteranskoj obrambenoj strategiji, s posebnim

osvrtom na sovjetska nastojanja da ojaĉa svoj poloţaj na istoĉnom Mediteranu i zapadnim nastojanjima da po-

drškom jugoslavenskoj neovisnosti zaštiti juţni bok NATO saveza, prije svega talijansku jadransku obalu. Uz ši-

ri geopolitiĉki okvir namjera je posebno obraditi vaţnost Jadrana za poslijeratni razvoj Hrvatske, u smislu razvo-

ja turizma, industrije i pomorske djelatnosti, a posebno sukob oko podrške jadranskoj ili podunavskoj koncepciji

39

razvoja tadašnje Jugoslavije. Uz to, namjerava se analizirati ulogu Jadranskoga mora u okolnostima stvaranja hr-

vatske drţave i ratova na Balkanu ranih 1990-ih godina, te promjene geopolitiĉke slike poradi kraja hladnoga ra-

ta i raspada komunistiĉkog sustava. Konaĉno, vrednovat će se uloga Jadrana u najnovijim globalnim okolnosti-

ma, što se posebno odnosi na širenje Europske Unije i NATO-a, te posljedice koje to donosi za geopolitiĉku sta-

bilnosti cijelog podruĉja jugoistoĉne Europe i Balkana.


Usvajanje temeljnih znanja te razvijanje samostalnoga istraţivaĉkog rada pri razmatranju razliĉitih vojno-poli-

tiĉkih i drugih ĉimbenika koji su utjecali na cjelinu jadranskog akvatorija tijekom 20. stoljeća, s osobitim nag-

laskom na hrvatskim prostorima.





Obveze studenata






Literatura


Bekić, D. (1988.): Jugoslavija u hladnom ratu, Zagreb.

Bilandţić, D. (1999.): Hrvatska moderna povijest, Zagreb.

Jakovina, T. (2003.): Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i Sjedinjene Američke Drţave

1945.-1955., Zagreb.

Jakovina, T. (2005.): Jugoslavija, Hrvatsko proljeće i Sovjeti u Detantu, Kolo, 4, 153-185.

Painter, D. S. (2003.): Hladni rat. Povijest meĎunarodnih odnosa, Zagreb.

Ramet, S. P. (2005.): Balkanski Babilon. Raspad Jugoslavije: od Titove smrti do Miloševićeva pada, Zagreb.


Batović, A. (2009.): Zadar na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1946. godine, u: Zbornk Zadar i okolica od Drugo-

ga svjetskog rata do Domovinskog rata, Zagreb - Zadar 40-45.

Bićanić, R. (1973.): Economic Policy in Socialist Yugoslavia, Cambridge.

Grdešić, I. (2005.): US - Adriatic charter of Partnership. Securing the NATO open door policy, Politička misao,

41 (5), 104-122.

Lis, L. M. (2003.): Odrţavanje Tita na površini. Sjedinjene Drţave, Jugoslavija i hladni rat, Beograd.

Milošević-Pujo, B. (1993.): Kako su raspad Jugoslavije i stvaranje novih meĊunarodnih pravnih subjekata utje-

cali na pravne odnose na Jadranu, Naše more, 40 (5/6), 297-300.

Nakarada, R. - Raĉić, O. (1998.): Raspad Jugoslavije. Izazov evropskoj bezbednosti, Beograd.

40

5.3. Modul obveznih kolegija koje drţe geografi

Geografski aspekti litoralizacije Jadrana Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Damir Magaš


Uvjet upisa kolegija: prethodno završeni diplomski studij geografije, povijesti ili, pod posebnim uvjetima posli-





I. Cilj: Studentima prikazati suvremena dostignuća geografske znanosti u odnosu na razvoj obalnih regija, obal-

nih gradskih središta i procese litoralizacije Jadrana. Uputiti ih na metode korištenja geografskih spoznaja te na

relevantnu literaturu o litoralizaciji Jadrana.

II. Osnovne teme: 1. Uvodna razmatranja. 2. Opći dio (Litoralizacija kao prosperitetan sociogeografski i gospo-

darski proces; Suvremene luke kao ţarišta gospodarske litoralizacije; L. kao proces ostvarenja ciljeva, L. kao

perspektivan proces) 3. Posebni dio (Uloga i znaĉenje Jadrana u Europi i Sredozemlju; Vrjednovanje jadran-

skog priobalja, posebice hrvatskog /objektivni geografski uvjeti, subjektivna problematika/; Procesi i faze litora-

lizacije u prijadranskim zemljama sa znaĉenjem obalnih središta), 4. Diferencijacija priobalnih regija (Hrvatsko

primorje, Slovensko primorje; Boka kotorska i Crnogorsko primorje; albansko obalno podruĉje; talijanske obal-

ne regije: (Trst, Marche, Venetska obala i ušće Pada, Emilijska obale, Abruzzi-Molise, Gargano, Apulija, Ta-

ranto); Utjecaj litoralizacije na kontinentalne regije Hrvatske i drugih zemalja; Diferencijacija priobalnih regija i

znaĉenje njihovih središta (Znaĉenje i progresivan razvoj obalnog ruba; Znaĉenje i problematika otoka; Odnos

prema zaobalnom prostoru Problemi, sugestije i inicijative), 5. Odnos litoralizacije i "odrţivog razvoja" s geog-

rafskim aspektima ekološke problematike Jadrana, 6. Jadran kao sociogeografski ĉinitelj (Oblikovanje industrij-

skih regija; Proces urbanizacije; Koncentracije dobara i ljudi), 7. Ekonomsko-geografski, demogeografski i ge-

opolitiĉki aspekti litoralizacije.


Usvajanje osnovnih znanja iz geografije jadranskih priobalnih regija s gledišta procesa litoralizacije te razvija-

nje sposobnosti samostalnoga znanstvenog rada pri istraţivanju razliĉitih sociogeografskih procesa razvitka jad-

ranskih priobalnih regija.





Obveze studenata






Literatura


Fariĉić, J. (2006.): Obala - prostor kontakta i konflikta, u: Akademik Josip Roglić i njegovo djelo. Zbornik rado-

va, Split, 269-297.

Kojić, B. (1967.): Znaĉenje Jadranskog mora kao svjetskog plovnog puta, Pomorski zbornik, 5, 1-32.

Magaš, D. - Lonĉarić, R. (2006.): Litoralizacija i prostorno planske vizije hrvatskih priobalnih središta, u: Aka-

demik Josip Roglić i njegovo djelo. Zbornik radova, Split, 245-268.

Magaš, D. (2007.): Suvremeni aspekti primjene geografije u prostornom planiranju, u: 4. hrvatski geografski

kongres. Zbornik radova, Zagreb, 9-20.

Magaš, D. (2008.): Geografske posebnosti razvitka malih hrvatskih otoka, u: Otok Rava, Zadar, 19-42.

Magaš, D. (2009.): Prostorni razvoj Zadra 1945.-1991., u: Zadar i okolica od Drugoga svjetskog rata do Domo-

vinskog rata. Zbornik radova, Zagreb - Zadar, 274-347.

RiĊanović, J. (2002.): Geografija mora, Zagreb.

41

Rogić, V. (1956.): Jadran - stanovništvo i naselja, Pomorska enciklopedija, 3, Zagreb.

Roglić, J. - Roglić, N. (1967.): Litoralizacija, prekretnički i perspektivan proces, Zagreb - Split.

Vresk, M. (1985.): Urbanizacija Dalmacije u uvjetima litoralizacije, Radovi Geografskog odsjeka PMF-a, 20,

31-40.


Fredotović, M. (1994.): Gospodarenje prostorom i prirodnim resursima u kontekstu integralnog upravljanja

obalnim podruĉjima, u: Mediteranski koncept - Razvojne strategije Hrvatske, Split, 189-200.

Gušić, B. (1962.): Naše primorje. Historijsko-geografska studija, Pomorski zbornik, I, 19-66.

Kalogjera, A. (1983.): Physical Geographical Conditions for the Littoralisation of the Yugoslav Coast, Geograp-

hica Iugoslavica, III, 79-91.

Magaš, D. (1995.): Povijesno-zemljopisne osnove razvoja Nina i problemi njegove suvremene valorizacije, Zadar.

Magaš, D. (1998.): Osnove geografije Hrvatske. Skripta, Zadar.

Magaš, D. (2000.): La Croatie, Une réalite géographique renaissante sur l’Adriatique, Mare Nostrum - Dinami-

ques et mutations géopolitiques de la Méditeranée, u: Géographie et cultures, Paris, 297-305.

Rogić, V. (1964.): Geografska regionalizacija primorja, u: Zbornik VII. kongresa geografa SFRJ, Zagreb, 119-

131.

Rogić, V. (1976.): Sociogeografski aspekt dinarskog krša, dinarskog kulturnog areala i dinarsko-brdsko-planin-

skog prostora, Geografski glasnik, 38, 253-268.

Roglić, J. (1966.): Litoralizacija i njezino znaĉenje, Pomorski zbornik, 4, 679-708.

Straţiĉić, N. (1996.): Hrvatska - pomorska zemlja, u: Zbornik radova I. hrvatskog geografskog kongresa, Zag-

reb, 102-114.

c) Priručna izdanja (enciklopedije, atlasi, zbornici i dr.)

Jadran: vodič i atlas, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1979.

Atlas svijeta, Leksikografski zavod Miroslava Krleţe, Zagreb, 2006.

Integracija i koordinacija lučkog i prometnog sustava Republike Hrvatske, Rijeka, 2006.

Prometno povezivanje Jadrana s posebnim osvrtom na Zadar i sjevernu Dalmaciju, Zagreb, 1986.

The Republic of Croatia, Mediterranean and Central European State, GeoJournal, 38 (4), Dordrecht, 1996.

Nacionalni program razvoja otoka, Zagreb, 1997.

Pomorska enciklopedija, 1-8, , Zagreb, 1976.-1988.

Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2003.

Metodologija znanstveno-istraživačkog rada Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Josip Fariĉić







Znanost. Poloţaj povijesti i geografije u sustavu znanosti. Znanstvena istraţivanja i znanstvena metodologija.

Faze nastanka znanstvenog ostvarenja: postavljanje hipoteze, planiranje znanstvenog istraţivanja, prikupljanje,

obrada i prikazivanje znanstvenih podataka, dokazivanje i rasprava. Vrste znanstvenih djela: usmeno i pismeno

izlaganje, struĉna i nastavna djela. Pisanje znanstvenog djela - osnove akademskog pismenog izraţavanja. Znan-

stvene publikacije i kategorizacija ĉlanaka, postupak recenzije. Referiranje. Sekundarne i tercijarne publikacije -

bibliometrija i sciencimetrija.


Usvajanje osnovnih znanja iz metodologije znanstveno-istraţivaĉkog rada te razvijanje sposobnosti samostal-

noga istraţivaĉkog rada pri razmatranju razliĉitih aspekata Jadrana.




42


Obveze studenata






Literatura


Bonnell, V. E. - Hunt, L. (ed.) (1999.): Beyond the Cultural Turn: New Directions in the Study of Society and

Culture, Berkley, Los Angeles - London.

Burke, P. (ed.) (2001.): New Perspectives on Historical Writing, Pennsylvania.

Clifford, N. J. - Valentine, G. (ur.) (2003.): Key Methods in Geography, , London.

Flowerdew, R. - Martin, D. (ur.) (1997): Methods in Human Geography, Harlow.

Simonić, A. (2001.): Znanost - najveća avantura i izazov ljudskog roda, Rijeka.


Cloke, P. - Cook, I. - Crang, P. - Goodwin, M. - Painter, J. - Philo, C. (2004): Practising Human Geography,

New York.

Jenkins, K. (2008.): Promišljanje historije, Zagreb. Mejovšek, M. (2003.): Uvod u metode znanstvenog istraţivanja u društvenim i humanističkim znanostima, Jas-

trebarsko.

Silobrĉić, V. (2003.): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo, Zagreb.

Woodford, F. P. (1999.): How to teach scientific communication, Reston.

Zelenika, R. (2004.): Znanost o znanosti, Rijeka.

Pomorska geografija Jadrana Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Draţen Jašić







Metodologija i ciljevi istraţivanja pomorske geografije Jadrana. Prometni i strateški poloţaj Jadrana na Sredo-

zemlju. Prirodno-geografski uvjeti razvoja pomorstva. Utjecaj fiziĉko-geografskih ĉimbenika na maritimno gos-

podarstvo Jadrana. Povezanost društveno-ekonomskih ĉimbenika u razvoju jadranskog pomorstva. Jadranske lu-

ke kao generatori pomorskih aktivnosti, te gospodarski, kulturni, politiĉki i ini oscilatori. Znaĉenje ekologije u

zaštiti prirodnih resursa Jadrana, te vrjednovanje jadranskog mora kao izvora prirodnih resursa (eksploatacija

mora i podmorja) i medija komunikacije (brodarstvo, brodogradnja, turizam, luĉke aktivnosti i dr.). Vaţnost i

struktura jadranskog pomorskog prometa i glavni pomorski (robni) tokovi. Problematika razvoja suvremenog hr-

vatskog pomorstva u uspredbi s pomorstvom drţava jadranske orijentacije. Litoralizacija – koncentracija druš-

tvenih i gospodarskih aktivnosti na obalama Jadrana.


Usvajanje osnovnih znanja iz podruĉja pomorske geografije te razvijanje sposobnosti samostalnoga istraţivaĉ-

kog rada pri razmatranju razliĉitih pomorskih aspekata razvitka jadranskih obalnih regija.



43



Obveze studenata






Literatura


Ban, I. (1998.): Pomorski promet kao ĉimbenik razvitka Hrvatske, Naše more, 45 (1-2), 45-51.

Đukić, A. (1996.): Poloţaj i funkcionalna razvijenost luĉkog sustava Hrvatske, Naše more, 43 (1-2), 13-20

Fariĉić, J. (2006.a): Obala - prostor kontakta i konflikta, u: Akademik Josip Roglić i njegovo djelo. Zbornik rado-

va, Split, 269-297.

Fariĉić, J. (2006.b): Geografski aspekti razvitka zadarske luke, u: Luke istočnog Jadrana, Orebić, 67-96.

Integracija i koordinacija lučkog i prometnog sustava Republike Hrvatske, Rijeka, 2006.

Mencer, I. (1995.): Pomorska politika Europske unije i morsko brodarstvo Republike Hrvatske, Ekonomski preg-

led, 46 (7-8), 521-539.

Pašalić, Ţ. (1997.): Hrvatski luĉki sustavi i maritimno gospodarstvo u procesima integracije Hrvatske u svjetsko,

europsko i mediteransko okruţenje, Suvremeni promet, 17 (3-4), 271-275


Straţiĉić, N. (1989.): Pomorska geografija Jugoslavije, Zagreb (poglavlja o Hrvatskoj).

Straţiĉić, N. (1996.): Pomorska geografija svijeta, Zagreb.


Atlas svijeta, Leksikografski zavod Miroslav Krleţa, Zagreb, 2006.

Bukljaš, M. - Jolić, N. - Jolić, A. (2007.): Management and prospects of the Croatian short sea shipping develo-

pment, Promet, 19 (2), 95-102.

Fredotović, M. (1994.): Gospodarenje prostorom i prirodnim resursima u kontekstu integralnog upravljanja

obalnim podruĉjima, u: Mediteranski koncept - Razvojne strategije Hrvatske, Split, 189-200.

Klarić, Z. (1999.): Pomorska regionalizacija svijeta, Pomorstvo, 13, 265-280.

Klarić, Z. (2001.): Promjene u vaţnosti pomorskih djelatnosti u svijetu na kraju drugog milenija, Pomorstvo, 15,

177-190.

Pomorska enciklopedija, 1-8, Zagreb, 1976.-1988.

Povh, D. (1995.): Znaĉaj ekologije i prirodnih resursa u konceptu odrţivog razvitka Mediterana, u: Mediteranski

koncept gospodarskog razvitka Hrvatske, Split, 95-102.

Straţiĉić, N. (1986.): Mediteran - prirodno-geografski i pomorsko-ekonomski aspekt, Pomorski zbornik, 24, 15-

36.

Straţiĉić, N. (1996.): Croatia - a coastal and maritime conutry, GeoJurnal, 38 (4), 445-453.


c) Internetski izvori podataka

http://www.port.com

http://www.portfocus.com

http://www.imo.org

http://www.worldstonex.com/en/PortsWorld.asp

http://www.portofrotterdam.com

https://www.cia.gov/cia/publications/factbook

http://www.geohive.com

http://www.dzs.hr

Jadran u kontekstu Sredozemlja Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Borna Fürst Bjeliš

44






Opis /sadrţaj kolegija

Jadran kao geografski i civilizacijski dio jedinstvenoga Sredozemnog svijeta. Specifiĉni poloţaj unutar Sredo-

zemlja. Uloga Jadrana (i šire shvaćenoga jadranskog prostora) u povezivanju triju starih kontinenata; Europe,

Azije i Afrike, te mnogostrukost dodira koji iz toga proizlaze: kulturni, civilizacijski, religijski, imperijalni. Jad-

ran i afriĉko-azijski svijet; Jadran i Europa. Povezanost Jadrana (kao jednog od Sredozemnih mora) s unutarnjim

europskim kontinentskim prostorom - zaleĊem. Jadran kao izlaz europskih regija na more; Jadran - veza Sredo-

zemlja, Srednje i Jugoistoĉne Europe; Jadran i Podunavlje. Ostali razliĉiti aspekti jadranskog prostora u euro-

mediteranskom kontekstu. Struĉna i znanstvena literatura, izvori i metode istraţivanja (posebno na odabranim

primjerima "case studies").


Usvajanje osnovnih znanja i poznavanje razliĉitih aspekata odnosa Jadrana prema Europi i Sredozemlju. Razvi-

janje sposobnosti samostalnog istraţivaĉkog rada, te sposobnosti rješavanja praktiĉnih pitanja Jadrana u širem

kontekstu odnosa u euro-mediteranskom okruţju.





Obveze studenata






Literatura


Bufon, M. (1996.): Naravne, kulturne in druţbene meje, Annales - Series historia et sociologia, 8 (3), 177-186.

Carter, F. (1998.):Central Dalmatia in Balkan Historical Geography: Evidence from a Frontier region, Historical

Geography: Roads and Crossroads of the Balkans from Antiquity to the European Union, Tessaloniki,

58-66.

Fortis, A. (1984.): Put po Dalmaciji, Zagreb.

Kozliĉić, M. (1990.): Historijska geografija istočnog Jadrana u starom vijeku, Split.

Kozliĉić, M. (1995.): Atlas - Kartografski spomenici hrvatskog Jadrana, Zagreb.

Mairota, P., Thornes, J. B., Geeson, N. (ur.) (1996.): Atlas of Mediterranean Environments in Europe - The De-

sertification Context, New York.

RiĊanović, J. (1981.): Geografska regija Jadrana SFR Jugoslavije sa stanovišta suvremenih hidrogeografskih

znaĉajki okoliša, Radovi Geografskog odsjeka PMF-a, 15-16, 25-31.

Rogić, V. (1976.): Geografski aspekt podunavsko-jadranskih razvojnih osovina jugoslavenskog prostora u retos-

pektu i prospektu, u: Zbornik X jubilarnog kongresa geografa Jugoslavije, Beograd, 252-258.

Suić, M. (1976.): Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb.

Straţiĉić, N. (1986.): Mediteran. Prirodno-geografski i pomorsko-ekonomski aspekt, Pomorski zbornik, 24, 15-

36.


Arnold, Ch. (ur.) (2008.): Mediterranean Islands, Survival Books Ltd, London.

Braudel, F. (1997.): Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II, I-II, Zagreb.

Conti, S. - Segre, A. (1998.): Mediterranean geographies, Geo - Italy, Roma.

Gušić, B. (1962.): Naše primorje. Historijsko-geografska studija, Pomorski zbornik, I, 19-66.

45

Harris, W. (ur.)(2005.): Rethinking the Mediterranean, Oxford.

Hughes, D. (2005.): The Mediterranean - An Environmental History, Santa Barbara.

King, R. - Proudfoot, L. - Smith, B. (ur.) (1997.): The Mediterranean: Environment and Society, London.

Magaš, D. (1997.): Hrvatski otoci - glavne geografske i geopolitiĉke znaĉajke, Radovi Filozofskog fakulteta u

Zadru, 35 (22), 349-359.

Roca, Z. - Spek, T. - Terkenli, T.- Plieninger. T. - Höchtl, F. (2007.): European Landscapes and Lifestyles; The

Mediterranean and Beyond, Lisbon.

Violich, F. (1998.): The Bridge to Dalmatia, A Search for the Meaning of Place, Baltimore.

Upravljanje jadranskim obalnim područjem Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Vera Graovac







Uvod u integralno upravljanje obalnim podruĉjima (IUOP). Osnovni pojmovi i definicije. Objekti i zadatci geog-

rafskih istraţivanja pri IUOP. Ciljevi i strategija IUOP-a. MeĊunarodni planovi i programi putem kojih se ostva-

ruje IUOP (UNEP, MAP, PAP). Temelji IUOP-a. Faze provedbe IUOP-a: poĉetak, planiranje, provedba, praće-

nje i vrjednovanje. Oblici društvenoga i gospodarskoga korištenja hrvatske obale. Prostorno-razvojne razlike

obale otoka i kopna. Pregled razvitka hrvatskih obalnih regija. Razvoj hrvatskih obalnih regija u kontekstu Sre-

dozemlja i Jadrana. Aktualni problemi društveno-gospodarskog razvoja hrvatskih obalnih regija.


Usvajanje osnovnih znanja iz podruĉja integralnog upravljanja obalnim podruĉjem te razvijanje sposobnosti

samostalnoga istraţivaĉkog rada pisanjem seminarskog rada i analizom razliĉitih aspekata upravljanja hrvats-

kim obalnim regijama.





Obveze studenata






Literatura


Fariĉić, J. (2006.): Obala - prostor kontakta i konflikta, u: Akademik Josip Roglić i njegovo djelo. Zbornik rado-

va, Split, 269-298.

Frantzi, S. - Lovett, J. C. (2008.): Is science the driving force in the operation of environmental regimes? A case

study of the Mediterranean Action Plan, Ocean & Coastal Management, 51, 229-245.

Horstman, E. M. - Wijnberg, K. M. - Smale, A. J. - Hulscher, S. J. M. H. (2009.): On the consequences of a

long-term perspective for coastal management, Ocean & Coastal Management, 52, 593-611.

Tintoré, J. - Medina, R. - Gómez-Pujol, L. - Orfila, A. - Vizoso, G. (2009.): Integrated and interdisciplinary sci-

entific approach to coastal management, Ocean & Coastal Management, 52, 493-505.

Trumbić, I. (1994.): Integralno upravljanje obalnim podruĉjima i "Agenda 21" - Neke smjernice za buduće akci-

je, u: Mediteranski koncept razvojne strategije Hrvatske, Split, 201-219.

46

Trumbić, I. (2004.): Gospodarenje obalnim prostorom: sredozemna iskustva i mogućnosti njihove primjene u

Hrvatskoj, Čovjek i prostor, 51 (9-10), 18-23.

Trumbić, I. (2006.): Integrirano upravljanje obalnim prostorom: izbor ili nuţnost, Čovjek i prostor, 53 (11-12),

36-39.

Tolvanen, H., Kalliola, R. (2008.): A structured approach to geographical information in coastal research and

management, Ocean & Coastal Management, 51, 485-494.


Deboudt, P. - Dauvin, J. C. - Lozachmeur, O. (2008.): Recent developments in coastal zone managementin Fran-

ce: The transition towards integrated coastal zone management (1973-2007), Ocean & Coastal Mana-

gement, 51, 212-228.

Ojeda-Martínez, C. - Giménez Casalduero, F. - Bayle-Sempere, J. T. - Cebrián, C. B. - Valle, C. - Sanchez-

Lizaso, J. L. - Forcada, A. - Sanchez-Jerez, P. - Martín-Sosa, P. - Falcón, J. M. - Salas, F. - Graziano,

M. - Chemello, R. - Stobart, B. - Cartagena, P. - Pérez-Ruzafa, A. - Vandeperre, F. - Rochel, E. - Pla-

nes, S. - Brito, A. (2009.): A conceptual framework for the integral management of marine protected

areas, Ocean & Coastal Management, 52, 89-101.

Vallega, A. (2007.): The role of culture in island sustainable development, Ocean & Coastal Management, 50,

279-300.

Christie, P. (2005.): Is Integrated Coastal Management Sustainable?, Ocean & Coastal Management, 48, 208-

232.

Peterlin, M. - Kontic, B. - Kross, B. C. (2005.): Public perception of environmental pressures within the Slovene

coastal zone, Ocean & Coastal Management, 48, 189-204.

Pickavera, A. H. - Gilbert, C. - Breton, F. (2004.): An indicator set to measure the progress in the implementati-

on of integrated coastal zone management in Europe, Ocean & Coastal Management, 47, 449-462.

Buraka, S. - Doğana, E. - Gazioğlu C. (2004.): Impact of urbanization and tourism on coastal environment, Oce-

an & Coastal Management, 47, 515-527.


http://www.coastlearn.hr

http://ioc3.unesco.org/icam

5.2. Modul izbornih kolegija koji se drţe za geografe

Oceanološke značajke Jadranskog mora Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Maša Surić







Povijest istraţivanja Jadranskog mora. Geologija mora: evolucija i strukture Jadranskog mora. Sedimentacijski

okoliši, izvor i sastav sedimenata. Geomorfologija jadranske obale. Fiziĉka oceanografija: salinitet, temperatura,

tlak, gustoća morske vode, razdioba vodenih masa u Jadranskom moru. Morske mijene, valovi, morske struje

(cirkulacija) Jadrana. Osnove kemije mora: distribucija i uloga kemijskih tvari. Osnove biologije mora: bioce-

noze u Jadranu - distribucija i uloga. Eutrofikacija i anoksija u Jadranu. Paleogeografija: promjene morske razi-

ne i utjecaj na jadranska obalna podruĉja. Prirodni resursi Jadranskog mora.


Usvajanje osnovnih znanja iz oceanologije Jadrana. Razvijanje vještina samostalnog istraţivaĉkog rada s ocea-

nološkom problematikom.



47



Obveze studenata






Literatura


Cushman-Roisin, B. - Gaĉić, M. - Poulain, P.-M. - Artegiani, A. (2001.): Physical oceanography of the Adriatic

Sea: past, present, and future, Dordrecht.

Orlić, M. (1997.): Zagrebaĉki prirodoslovci, a napose J. Goldberg, i istraţivanja Jadrana, Geofizika, 14, 83-117.


Bakran-Petricioli, T. (2007.): Morska staništa: priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja, Zagreb.

Surić, M. (2009.): Reconstructing sea-level changes on the Eastern Adriatic Sea (Croatia) - an overview, Geoad-

ria, 14 (2), 181-199.


Open University Course Team, Butterworth-Heinemann, Oxford, 1997:

- The Ocean Basins: Their Structure and Evolution

- Seawater: Its Composition, Properties and Behaviour

- Waves, Tides and Shallow Water Processes

- Ocean Circulation

- Ocean Chemistry and Deep Sea Sediments

- Biological Oceanography: An Introduction

c) Internetski izvori

http://geol.pmf.hr/~mjuracic/predavanja/index.html

http://skola.gfz.hr/tecaj.htm

http://www.dzzp.hr/publikacije/Prirucnik%20Stanista/morska_stanista_prirucnik.pdf

http://www.dzzp.hr/publikacije/Prirucnik%20Stanista/morska_stanista_stanisni_tipovi.pdf

http://www.hhi.hr/indexh.html

Klima i okoliš Jadrana Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Sanja Lozić







Klima i prirodni okoliš Jadrana: interakcija klime i reljefa, utjecaj klimatskih elemenata na vodene okoliše (mo-

re, rijeke, jezera), klima i tlo, klima i vegetacija, klima i ţivotinjski svijet. Klimatske promjene i njihove poslje-

dice na prirodni okoliš Jadrana.

Klima i antropogeni (društveno izmijenjeni) okoliš Jadrana: utjecaj klimatskih znaĉajki na stanovništvo, urbana i

ruralna podruĉja. Klima i prostorno planiranje. Utjecaj klimatskih znaĉajki na poljoprivredu, ribarstvo i šumar-

stvo obalnih i priobalnih podruĉja. Interakcija klime i industrije, prometa, energetike i turizma. Klimatske prom-

jene i njihove posljedice na antropogeni okoliš Jadrana.


48

Razvijanje sposobnosti kritiĉkog mišljenja, uoĉavanja povezanosti meĊu pojavama i analitiĉkog i sintetiĉkog

naĉina razmišljanja pri razmatranju kompleksnih veza i odnosa izmeĊu klime i prirodnog/ antropogenog okoliša

Jadrana.





Obveze studenata




Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti Istraţivanje Seminarski rad

Literatura


Bolle, H.-J. (2003.): Mediterranean Climate, Berlin.

Thompson, R. D. - Perry, A. (ed.) (1997.): Applied Climatology, London.

Šegota, T. - Filipĉić, A. (1996.): Klimatologija za geografe, Zagreb.

Bonan, G. (2002.): Ecological Climatology: concepts and applications, Cambridge.

Money, D. C. (1988.): Climate and Environmental Systems, London.

Climate Change 2007, Impacts, Adaptation and Vulnerability; Report of the Intergovernmental Panel on Clima-

te Change, New York, 2007.

Betsill, M. M. - Bulkeley, H. (2003.): Cities and Climate Change, New York.

Adams, J. (2007.): Vegetation-Climate Interaction (How Plants Make the Global Environment), Berlin.

Leder, M. - Pérez-Arlucea, M. (2006.): Physical Processes in Earth and Environmental Sciences, New York.


Jendritzky, G. - Birger, T. (2009.): The thermal environment of the human being on the global scale, Global

Health Action, doi: 10.3402/gha.v2i0.2005.

Pinho, A. - Branco Pedro, J. - Coelho B. (2003.): The influence of the built environment in microclimatic varia-

tions, PLEA 2003 - The 20th Conference on Passive and Low Energy Architecture. Zbornik radova,

Santiago, 1-6.

Zaninović, K. - Matzarakis, A. (2004): Variation and trends of thermal comfort at the Adriatic coast, Advances in

tourism climatology, 12, 74-81.

Yoshino, M. - Domros M. - Douguedroit, A. - Paszynski, J. - Nkemdirin, L. C. (ur.) (2009.): Climates and Socie-

ties - A Climatological Perspective: A Contribution on Global Change and Related Problems, Dor-

drecht.

Huang, Y. J. - Akbari, H. - Taha, H. - Rosenfeld, A. H. (1987.): Potential Of Vegetation In Residential Summer

Cooling Loads In Residential Buildings, American Meteorology Society, 26, 1103-1116.

Demografski režimi Sredozemlja u prošlosti i danas Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Snjeţana MrĊen







Analize, metode i modeli u historijskoj i suvremenoj demografiji. Izvori podataka o stanovništvu u prošlosti i

danas. Demografski reţimi - koncept i mjere. Demografska dinamika - sliĉnosti i razliĉitosti evolucija u prošlosti

i danas. Transformacija porodiĉne strukture. Kulturni identitet i teritorij. Interakcije izmeĊu geopolitiĉke rekon-

49

figuracije i demografskih reţima. Sliĉnosti i razlike mediteranskog prostora s Europom - divergencija ili konver-

gencija. Budući demografski razvitak - eksplozija, implozija ili ujednaĉenost. Demografske posebnosti Hrvatske

u usporedbi s ostalim jadranskim zemljama.


Usvajanje znanja iz podruĉja historijske i suvremene demografije te razvijanje sposobnosti samostalnoga istra-

ţivaĉkog rada pri razmatranju demografskih reţima u prošlosti i danas u mediteranskim drţavama.



Samostalno istraţivanje Informatiĉki kabi-

net

Mentorski rad Konzultacije


Obveze studenata





Literatura


Corurbage, Y. (1999.): New Demographic Scenarios in the Mediterranean Region, 142, Pariz.

Gelo, J. (1987.): Demografske promjene u Hrvatskoj 1780. do 1981., Zagreb.

MrĊen, S. (2004.): Projekcije stanovništva Hrvatske do 2031. godine: mogu li migracije ublaţiti buduće negativ-

ne demografske trendove? Migracijske i etničke teme, 20 (1), 63-78.

MrĊen, S. (2000.): Tendencije mortaliteta u Hrvatskoj od 1950. do 1998., Hrvatski geografski glasnik, 62, 25-41.

Nejašmić, I. (2005.): Demogeografija. Stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Zagreb.

Ouqdqh-Bedidi, Y .- Vallin, J. (2005.): Magreb: la chute de la fecondité, Population & Societes, 359, Pariz.

Pinnelli, A. - Hoffmann-Novotny, H., J. - Fux, B. (2001.): Fertility and new types of households and family for-

mation in Europe, Strasbourg.

Reher, S. D. - Schofield, R. (1993.): Old and New Methods in Historical Demography, ser. International Studies

in Demography, Oxford.

Stipetić, V. - Vekarić, V. (2004.), Povijesna demografija Hrvatske, Dubrovnik.

Vranješ-Šoljan, B. (1982.): Kvantitativne metode u povijesnim istraţivanjima. Osvrt na nove primjene kvantita-

tivnih metoda u ekonomskoj i socijalnoj povijesti, Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 15, 235-241.



Caselli, G. - Vallin, J. - Wunsch, G. (2002.): Demographie. Analyse et synthèse. Les déterminants de la fécon-

dité, II., Pariz.

Caselli, G. - Vallin, J. - Wunsch, G. (2004.): Demography: Analysis and Synthesis, VI, Amsterdam.

Hammel, E. A. (1984.): Odnosi medu etnografijom, etnologijom, povijesti i demografijom, Narodna umjetnost,

21, 77-85.

Haug, W. - Compton, P. J. - Courbage, Y. (2002.): The demographic caracteristiques of immigrant population,

Strasbourg.

Keilman, N. (2003): Demographic and social implications of low fertility for family structures in Europe, 43,

Strasbourg.

Kuposzewsli, M. - Bijak, J. - Noeok, B. (2005): Impact of future demographic trends in Europe, Strasbourg.

Le Bras, H. (2008.): The Nature of Demography, Princeton.

Nejašmić, I. (2008.): Stanovništvo Hrvatske: demografske studije i analize, Zagreb.

Krivošić, S. (1993.): Izvori za historijsku demografiju: djelomiĉni brojĉani i poimeniĉni popisi stanovništva, Ar-

hivski vjesnik, 37, 159-170.


http://cahier_youssef_courbage.site.ined.fr/en

http://www.dzs.hr/

http://www.ined.fr/

http://www.un.org/esa/population/unpop.htm

50

http://www.census.gov/ipc/www/idb/

http://www.prb.org/

http://www.coe.int/t/e/social_cohesion/population/Publications/

Ekonomska perspektiva razvoja Jadrana Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Ţeljka Šiljković







Inovacije i globalizacija Jadrana: tradicionalne gospodarske djelatnosti na Jadranu, socijalne i ekonomske tran-

sformacije ruralnih podruĉja, evolucija ruralnih i agrarnih sistema na Jadranu, jadranski turizam u globalnim

procesima, tranzicija industrijskih sustava (vertikalna velika poduzeća u male horizontalno umreţene tvrtke),

ekonomska polarizacija na Jadranu, prostorno-ekonomska diferencijacija prostora (regije ekonomskog rasta - ur-

bana središta, industrijska ţarišta, periurbana podruĉja, manja urbana naselja, tradicionalni ruralni prostori, turis-

tiĉke oaze, napušteni prostori, podruĉja kulturne i prirodne vrijednosti), ekologija i globalizacija Jadrana.


Usvajanje temeljnih znanja iz podruĉja ekonomske geografije te razvijanje kompetencija samostalnoga istraţi-

vaĉkog rada, analiziranja, razumijevanja i obrade podataka, evaluacije i razvijanje kreativnosti.





Obveze studenata






Literatura

b) Obvezna literatura

Casas, J. (2009): Economy and competitiveness in the Mediterranean Arc, Paradigmes, 3, 149-153.

Esteban, J. (2002): Economic Polarization in the Mediterranean Basin, u: Els Opuscles del CREI, 10, Barcelona,

1-15.

Hall, D. (2003): Rejuvenation, Diversification and Imagery: Sustainability Conflicts for Tourism Policy in the

Eastern Adriatic, Journal of Sustainable Tourism, 11, ( 2-3), 280-294.

Herstad, S. J. - Bloch, C. - Ebersberger, B. - Velde, E. (2008): Open innovation and globalisation: Theory, evi-

dence and implications, Ghent.

Koncul, N. (2004): Poloţaj turizma u globalnim i europskim integracijskim procesima, Naše more, 51 (5-6),

206-213.

Kovaĉić, M. - Grţetić, Z. - Dundović, Ĉ. (2006): Planning and Selection of Location for the Nautical Tourism

Port for Sustainable Development, Naše more, 53, ( 3-4), 118-124.

Kulić, S. (2007): Hrvatska kao srednjoeuropska i mediteranska kultura i civilizacija - Jadranski prostor kao naj-

kvalitetniji prostor Hrvatske, Ekonomski pregled, 58 (3-4), 224- 240

Laermans, M. A. H. - Roosens, P. (2008): Regionalization and Regional Economic Cooperation - European Inte-

gration, Ekonomska misao, 16 (2), 193- 210.

51


Byrne, J. - Glover L. - Alrǿe, H. F. (2005): Globalisation and sustainable development: a political ecology

strategy to realize ecological justice, u: Global Development of Organic Agriculture: Challenges and

Promises, Wallingford, 49-74.

Regato, P. - Salman, R. (2008): Mediterranean Mountains in a Changing World (Guidelines for developing acti-

on plans), Malaga.

Menegatti, B. (1999): Geoeconomic Processes in the Nortwestern Adriatic Coastal Plain, Acta Geographica Si-

nica, 54 (6), 247-254.

Stanković, LJ. - Đukić, S. (2009): Challenges of strategic marketing of tourist destination under the crisis condi-

tions, Facta Universitatis, Series: Economics and Organization 6, (1), 23-31,

The Role of Agriculture and Rural Development in Revitalizing Abandoned /Depopulated Areas: Document pre-

pared under the supervision of the Policy Assistance Branch, Roma, 2005.


www.C-s-p.org // Natural Environment and Culture in the Mediterranean Region Natural Environment and Cul-

ture in the Mediterranean Region (ur. Efe, R., Cravins, G., Ozturk, M., Atalay, I.), Cambridge, 2008.

www.mzopu.hr/.../Mediteranska_strategija_odrzivog_razvoja_2005.pdf // Mediteranska strategija odrţivog raz-

voj, Okvir za odrţivost okoliša i zajedniĉki prosperitet/zajedniĉko blagostanje, UNEP(DEC)/MED

IG.16/7, 2005.

Primjena GIS-a u geografskim istraživanjima Jadrana Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Mladen Pahernik







Primjena GIS-a u analizi morfoloških obiljeţja, te prostornih i vremenskih vrijednosti razliĉitih oceanografskih

podataka jadranskog mora. Metode izrade i moguće primjene digitalne batimetrijske karte Jadranskog mora. GIS

analize pojedinih klasiĉnih oceanografskih parametara Jadranskog mora (temperatura i slanost mora). Digitalna

obrada podataka o fizici mora na primjeru podataka o razini mora, morskim strujama, te valovima i vjetru.

Primjeri korištenja GIS-a u sklopu primijenjenih geografskih analiza jadranskog prostora. Primjena GIS-a u pla-

niranju namjene morskog prostora. GIS u upravljanju morskog prostora. GIS u geoekološkim istraţivanjima Jad-

rana.

Suvremene baze podataka Jadranskog mora - temeljni izvori prostorne GIS analize. Baza oceanografskih poda-

taka jadranskog mora (MEDAS). Hidrografski Informacijski Sustav (HIDRIS)


Usvajanje osnovnih znanja primjene geoinformacijskih tehnologija u prikupljanju, pohrani, analizi i vizualizaci-

ji prostornih podataka u sklopu geografskih istraţivanja Jadranskog mora. Razvijanje sposobnosti samostalnoga

istraţivaĉkog rada u okruţju digitalne prostorne analize kao temelja suvremenih geografskih analiza prostora.





Obveze studenata




Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje Istraţivanje Seminarski rad

52

aktivnosti

Literatura


Breman, J. (ed.) (2002.): Marine geography: GIS of the oceans and seas. ESRI press.

Dadić, V. - Srdelić, M. - Grţetić, Z. (2002.): Analiza oceanografskih svojstava Jadranskog mora s pomoću tehni-

ke GIS-a, Kartografija i geoinformacije, 1, 46-59.

Hecht, H. (2000): Hydrographic GIS, International Hydrographic Review, 1 (2), 71-76.

Longley, P. A. - Goodchild, M. F. - Maguire, D. J. - Rhind, D. W. (2005.): Geographic information systems and

science, New York.

Pahernik, M. (2006): Uvod u geografsko informacijske sustave, Zagreb.

Pribiĉević, B. (2005.): Pomorska geodezija, Zagreb



Duplanĉić Leder, T. (2001.) GIS u sluţbi sigurnosti plovidbe, u: Drugi hrvatski kongres o katastru Zagreb, 307-

310.

Duplanĉić Leder, T. - Leder, N. - Petriĉević, B. (2007): Poboljšanje HIDRIS sustava podacima višesnopnog du-

binomjera, u: Simpozij o inţenjerskoj geodeziji - SIG2007. Zbornik radova, Beli Manastir, 203-215.

IHB (1998): IHO standards for hydrographic surveys, 44, Monte Carlo.

Katavić, I. (2004.): Strateške smjernice za razvitak Hrvatske marikulture, Naše more, 51 (1-2), 6-11.

Pomorska enciklopedija, 1-8, Leksikografski zavod Miroslav Krleţa, Zagreb, 1976.-1988.


http://medas.izor.hr:7777/azopub/prirucnik

http://www.izor.hr/azo/

Geomorfološka obilježja Jadrana Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Draţen Perica







Stukturno-geomorfološke znaĉajke jadranskog bazena. Otoci i njihova geneza. Kopneno obalno podruĉje i nje-

gova geneza. Obale: tipovi obala i njihovo oblikovanje. Utjecaj egzogenih procesa na oblikovanje obala. Antro-

pogeni utjecaji na oblikovanje reljefa jadarsnkog podruĉja.


Proširivanje do sada steĉenih znanja iz geomorfologije, te razvijanje sposobnosti za samostalan istraţivaĉki rad.





Obveze studenata





53

Literatura

a) Obvezna literatura Benac, Ĉ. - Juraĉić, M. (1998.): Geomorphological indicators of sea level changes during upper Pleistocene

(Würm) and Holocene in the Kvarner region (NE Adriatic Sea). Acta Geographica Croatica, 33 (1), 27-

45.

Benac, Ĉ. - Rubinić, J. - Ruţić, I. - Celija, I. (2007.): Geomorfološka evolucija rijeĉnih ušća na istarskom poluo-

toku, u: 4. hrvatska konferencija o vodama. Zbornik radova, Zagreb, 273-280,

Bird E. C. F. (2000.): Coastal Geomorphology: An Introduction, New York.

Bognar, A. (1990.): Geomorfološke i inţinjersko-geomorfološke osobine otoka Hvara i ekološko vrednovanje re-

ljefa, Geografski glasnik, 52, 49-64.

Bognar, A. (2001): Geomorfološka regionalizacija Hrvatske, Acta Geografica Croatica, 34, 7-29.

Jašić, D. - Bićanić, Z. - Kasum, J. (2002): The Central Adriatic Shelf - Important Research and Data Processing

Methodology. Geoadria, 7 (2), 127-143.

Woodroffe C. D. (2002): Coasts: Form, process and evolution, Cambridge.

Perica, D. - Marjanac, T. - Aniĉić, B. - Mrak, I. - Juraĉić, M. (2004.): Small Karst Features (Karren) of Dugi

otok Island and Kornati archipelago coastal karst (Croatia), Acta Carsologica. 33 (1), 117-130.


Benac, Ĉ. - Juraĉić, M. - Bakran-Petricioli, T. (2004): Submerged tidal notches in the Rijeka Bay NE Adriatic

Sea. Indicators of relative sea-level change and of recent tectonic movements, Marine Geology. 212,

21-33.

Bognar, A. (1991): Osobine i zakonomjernosti razvoja strukturnog reljefa Zemlje, Geografski horizont, 37 (1), 1-

13.

Bognar, A. (1992): Geomorfološke osobine Republike Hrvatske. Geografski horizont, 38 (2), 16-25.

Bognar, A. - Pahernik M. (2005): Geomorfološka karta R Hrvatske 1:500000, Zagreb.

Bonacci, O. (1987.): Karst Hydrology - With Special Reference to the Dinaric Karst, Berlin.

Fairbridge, R. W. (1968.): Encyclopedia of geomorphology, New York.

Faivre, S. (2003.): Some tectonic influences on the Croatian shoreline evolution in the last 2000 years, Zeitschrift

fur Geomorphologie, 47 (4), 521-537.

King, C.A.M. (1971.): Techniques in Geomorphology, London.

Uputstva za izradu detaljne geomorfološke karte SFR Jugoslavija, Beograd, 1985.

Političko-geografska problematika Jadrana Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Martin Glamuzina







Uvod u kolegij. Geografski poloţaj, granice i oblik Jadrana. Prostorno i strateško znaĉenje Jadrana. Politiĉko-

geografska problematika Jadrana za vrijeme postojanja vojnih saveza NATO-a i Varšavskog ugovora. Historij-

sko-geografska problematika Jadrana. Geopolitiĉki sukobi na Jadranu tijekom povijesti: Grci, Rimljani, Austro-

Ugarska, Francuska, Italija. Suvremena politiĉka geografska transformacija Jadrana vezano za politiĉke procese

u EU. Geopolitiĉki poloţaj Jadrana od 1990. godine, vezano za NATO pakt i njegovu novu ulogu u svijetu. Kul-

turni elementi integracija i transformacije graniĉnog podruĉja na Jadranu. Problematika Jadranskoga koridora.

Geopolitiĉke iluzije i geografska stvarnost Jadrana. Novi geopolitiĉki scenarij za Jadran.


Usvajanje osnovnih znanja iz politiĉke geografije Jadrana te razvijanje sposobnosti samostalnoga znanstvenog

rada pri istraţivanju razliĉitih politiĉko-geografskih odnosa i procesa u prostoru Jadrana i Sredozemlja.



54



Obveze studenata





Literatura


Cvrtila, V. (2009.): Politička geografija i geopolitika. Priručnik za studente, Zagreb

Maggi, E. - Maggi, G. (1998), The Adriatic Corridor: a strategic part of the European transport network, Promet,

10 (5-6), 257-264.

Mencer, I. (1995.): Pomorska politika Europske unije i morsko brodarstvo Republike Hrvatske, Ekonomski preg-

led, 46, 7-8.

RiĊanović, J. (2002.): Geografija mora, Zagreb

Straţiĉić, N. (1989.): Pomorska geografija Jugoslavije, Zagreb (poglavlja o Hrvatskoj)

Straţiĉić, N. (1996.): Pomorska geografija svijeta, Zagreb

Atlas globalizacije, Masmedia, Zagreb, 2006.



Pomorska enciklopedija, 1-8, Leksikografski zavod Miroslav Krleţa, Zagreb, 1976.-1988.


Gospodarenje prirodnim resursima Jadrana Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Jozo Rogošić







Studenti se upoznaju s osnovnim ekološkim konceptima, naĉelima i principima na kojima se temelji odrţivo go-

spodarenje obnovljivim prirodnim resursima jadranskog podruĉja Hrvatske. Općenito, znanost o gospodarenju

obnovljivim prirodnim resursima jedinstvena je u usporedbi s drugim prirodnim disciplinama jer u svojoj te-

meljnoj postavci povezuje biljku i ţivotinju u jednu integralnu cjelinu, a ne postupa s njima kao odvojenim kom-

ponentama ekosustava. U okviru predavanja studenti će se upoznati s nekoliko nastavnih cjelina koje obuhvaća-

ju: (1) Opću i primijenjenu ekologiju s posebnim poglavljima kao što su ekosustav, stanište, ekološki ĉimbenici,

abiotski/biotski, interakcije meĊu ţivim bićima; (2) posebno će se obraditi osnovni principi i metode Braun-

Blanquet fitocenološke škole kao osnove u prouĉavanju biljnih zajednica; (3) na fitocenološkim principima pri-

kazat će se biljnogeografska rašĉlanjenost vegetacije jadranskog podruĉja Hrvatske; i (4) u posebnom poglavlju

predstavit će se smjernice, te osnovni ekološki principi na kojima se temelji racionalno i opstojno gospodarenje

obnovljivim prirodnim resursima jadranskog podruĉja Hrvatske.


Osnovni je cilj predstavljenoga kolegija usvajanje temeljnih znanja i vještina iz opće i primijenjene ekologije,

geobotanike/biljne geografije kao osnove u poznavanju prirodnih obiljeţja jadranskog podruĉja Hrvatske. Tako-

Ċer, kolegij ima za cilj nauĉiti i osposobiti studente kako povećati ekonomsku i dugoroĉnu opstojnost obnovlji-

vih prirodnih resursa, a sve sa svrhom što bolje zaštite i oĉuvanja prirodnog okoliša.


55




Obveze studenata





Literatura


Rogošić, J. (2000.): Gospodarenje mediteranskim prirodnim resursima, Zagreb.

Rogošić, J. (2010.): Bilinar cvjetnjača hrvatske flore s ključem za odreĎivanje, Zadar.

Rogošić J. (2009.): Geobotanika i ekologija bilja. Interna skripta, Zadar.

Horvat, I. (1949.): Nauka o biljnim zajednicama, Zagreb.

Graĉanin, M. - Ilijanić, Lj. (1977.): Uvod u ekologiju bilja, Zagreb.

Glavaĉ, V. (2001.). Uvod u globalnu ekologiju, Zagreb.

Heady, F: H. - Child, R. D. (1994.): Rangeland ecology and management, San Francisco.

Holochek, J. L. - Pieper, R. D. - Herbel, C. H. (1998.): Range science and management, New Jersey.

Bush M. B. (2000.): Ecology of Changing Planet, New Jersey.

Enger, E. D. - Smith, B. F. (2002.): Environmental science. A studyy of interrelationship, Bellingham.


Trinajstić, I. (2008): Biljne zajednice Republike Hrvatske, Zagreb.

Oven-Smith, N. (2010.): Dynamics of Large Herbivore Populations in Changing Environments, Johannesburg.

Call C. (2000). Range management, Salt Lake City.

Horvat I. - Glavaĉ, V. - Ellenberg, H. (1974.): Vegetation Sudosteuropas, Geobotanica Selecta, 4, Stuttgart.

Gliessman, S. R. (1998.): Agroecology: Ecological Processes in Sustanaible Agriculture, Boca Raton.

Delić, A. - N. Vijtiuk (2004): Prirodoslovlje, Zagreb.

Alters, S. (1996): Biology: Understanding life, London.

Guttman, B. S. (1999): Biology, Boston.

Mc Kay, D. J. (2009): Sustainable Energy - without the hot air, Cambridge.

Thompson, J. N. (1994.): The Coevolutionary Process, Chicago.


http://eu.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-0632042656.html

http://eu.wiley.com/WileyCDA/Section/id-351069.html







Turizam Jadrana Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Zoran Curić






56


Poĉeci i razvoj hrvatskog turizma. Jadran u turizmu Sredozemlja. Prirodni uvjeti turistiĉkog razvoja Jadrana.

Kulturno-povijesno naslijeĊe u turistiĉkoj ponudi Jadrana. Selektivni oblici turistiĉke ponude. Turistiĉka regio-

nalizacija Jadrana. Turistiĉki kapaciteti i promet turista. Pozitivni i negativni uĉinci turistiĉke valorizacije.


Usvajanje osnovnih znanja o poĉetcima i razvoju hrvatskoga turizma te njegovoj ulozi i znaĉenju u turizmu Jad-

rana i Sredozemlja. Upoznavanje s metodologijom istraţivanja turistiĉke geografije te razvijanje sposobnosti

samostalnoga istraţivaĉkog rada. Razvijanje kritiĉkog mišljenja pri razmatranju pozitivnih i negativnih uĉinaka

turizma u prostoru.





Obveze studenata





Literatura


Bilen, M. - Burĉar, K. (2004.): Osnove turističke geografije, Zagreb.

Blaţević, I. - Kneţević, R. (2006.): Turistička geografija Hrvatske, Opatija.

Ĉorak, S. - Mikaĉić, V. (ur.) (2006.): Hrvatski turizam: plavo, bijelo, zeleno, Zagreb.

Geić, S. (2007.): Organizacija i politika turizma - kulturološko-ekologijski i sociogospodarski aspekti, Split.

Kušen, E. (2002.): Turistička atrakcijska osnova, Zagreb.

Vukonić, B. (2005.): Povijest hrvatskog turizma, Zagreb.

Vukonić, B. - Ĉavlek, N. (ur.) (2001.): Rječnik turizma, Zagreb.


Radovinović, R. (ur.) (2007.): Hrvatski Jadran - kulturne i prirodne znamenitosti, Zagreb.

Bilić, J. (ur.) (1998.): Hrvatska, turistički vodič, Zagreb.

Bralić, I. (2005.): Nacionalni parkovi Hrvatske, Zagreb.

Marasović, T. - Mohoroviĉić, A. (1993.): Hrvatski Jadran, Zagreb.


c) Internetski izvori podataka Svjetska turistiĉka organizacija // http://www.unwto.org

Baština pod zaštitom UNESCO-a // http://whc.unesco.org/

Hrvatska turistiĉka zajednica // http://www.croatia.hr

Republika Hrvatska - Drţavi zavod za statistiku // http://www.dzs.hr

Geografski edukativni portal // http://www.geografija.hr

Jadranski otočni krajolik Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Josip Fariĉić






57


Uvod u kolegij. Povijesno-geografski kontekst oblikovanja sredozemnoga i jadranskog krajolika. Osnovna geog-

rafska obiljeţja hrvatskih, talijanskih i drugih jadranskih otoka. Posebnosti društveno-gospodarskoga razvitka ja-

dranskih otoka. Utjecaj suvremenih litoralizacijskih procesa na preobrazbu otoĉnog krajolika. Dihotomija tradi-

cionalni - suvremeni krajolik. Krajolik kao element kulturne baštine te materijalni odraz društvenih i gospodar-

skih procesa. Krajolik - element identiteta otoka. Tipologija jadranskoga otoĉnog krajolika. Otoĉni krajolik kao

razvojni resurs te objekt permanentne zaštite.


Usvajanje osnovnih znanja iz geografije krajolika Jadrana te razvijanje sposobnosti samostalnoga znanstvenog

rada pri istraţivanju razliĉitih procesa u oblikovanju krajolika jadranskih otoka.





Obveze studenata





Literatura


Bilušić Dumbović, B. - Obad Šćitaroci, M. (2007.): Kulturni krajolici u Hrvatskoj - identifikacija i stanje zaštite,

Prostor, 15 (2-3) 260-271.

Fariĉić, J. (2007.): Sastavnice kulturne baštine hrvatskoga otoĉnog prostora i mogućnosti njihovoga društveno-

gospodarskog vrednovanja, u: Zbornik radova 4. hrvatskog geografskog kongresa, Zagreb, 73-96.

Fariĉić, J. (2010.): Geografija sjevernodalmatinskih otoka, Zadar.

Furlan-Zimmermann, N. - Salaj, M. (ur.), (1999.): Krajolik - sadrţajna i metodska podloga krajobrazne osnove

Hrvatske, Zagreb.

Vogiatzakis, I. N. - Pungetti, G. - Mannion, A. M. (ur.), (2008.): Mediterranean Island Landscapes - Natural

and Cultural Approaches, New York.

King, R. - Beck, J. M. - De Mas, P. (ur.) (2000.): Geography, Environment and Development in the Mediterra-

nean, Eastbourne.

Simmons, I. G. (2010.): Globalna povijest okoliša, Zagreb.


Aniĉić B. - Perica D. (2003): Structural and formal features of cultural landscape in the Karst area - Landscape in

transition, Acta Carsologica, 32 (1), 173-188.

Aniĉić B. - Rechner I. - Perica D. (2004): Structural vocabulary of cultural landscape on the island of Krk, Acta

Carsologica, 33 (1), 89-104.

Cifrić, I. - Trako, T. (2008.): Kultivirani i tehniĉki krajobraz - Usporedba percepcije dvaju krajobraza, Socijalna

ekologija, 17 (3), 215-235.

Cifrić, I. - Trako, T. (2009.): Seoski krajobraz kao razvojni potencijal, Globalizacija i regionalni identitet, u:

Zbornik radova sa znanstvenog kolokvija Sadašnjost i budućnost sela i poljoprivrede, Osijek, 11-35.

Kapović, N. (2005.): Izvorno zelenilo u sluţbi oĉuvanja ruralnog ambijenta na primjeru Konavala, Agronomski

glasnik, 2-4, 209-223.

King, R. - Proudfoot, L. - Smith, B. (ur.), (1997.): The Mediterranean: Environment and Society, New York.

Marušić, J. (1999.): Landscape Typology as the Basis for Landscape Protection and Development, Poljoprivred-

na znanstvena smotra, 64 (4), 269-274.

Šišić, B. (1973.): Maslinici - komponenta dubrovaĉkih pejzaţa, Dubrovnik, 2, 11-18

Hrdalo, I. - Aniĉić, B. - Pereković, P. - Rechner Dika, I. - Andlar, G. (2008.): The Typhology of the agricultural

landscape of Dubrovaĉko primorje as a Basis for directing development., Journal of Central European

Agriculture, 9 (1) 77-94.

58

Jadranska toponimija Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Vladimir Skraĉić







Toponomastika je jeziĉna disciplina koja stoji na raskriţju mnogih znanosti, ali i u njihovoj sluţbi, te je teško

zamisliti sam smisao geografije ili kartografije koje ne bi imale uporište za identifikaciju vlastitih predmeta is-

traţivanja, u toponomastici. Naime, svaki toponimski lik predstavlja (identificira) neku geografsku konfiguraci-

ju, a gotovo svaka geografska konfiguracija ima neko ime. Jadranska toponimija u tom sustavu ima osobito

mjesto, jer su se na jadranskim obalama taloţile naslage mnogih jezika i mnogih civilizacija. Od iznimne je va-

ţnosti i za povijest i za geografiju praćenje i usustavljivanje ovih jeziĉnih oblika, budući da su ĉesto - u nedos-

tatku materijalnih dokaza - jedini svjedoci povijesnih ĉinjenica, svjedoci jednog vremena.


Usvajanje osnovnih znanja iz onomastike i specifiĉno toponomastike; obrazovanje za pouzdano operiranje s to-

ponomastiĉkim pojmovima, te razvijanje vještina za samostalna, osobito terenska istraţivanja.





Obveze studenata




Projekt Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnos-

ti Istraţivanje Seminarski rad

Literatura


Hilje, E. (1994.): Prilog povijesnoj topografiji zadarskog otoĉja, Folia onomastica croatica, 3, 49-76.

Jurišić, B. (1964.): Iz primorske toponimike zadarskog i šibenskog kraja, Pomorski zbornik, 2, 985-1011.

Kozliĉić, M. (1995.): Atlas - Kartografski spomenici hrvatskoga Jadrana, Zagreb.

Skok, P. (1950.): Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima, Zagreb.

Skok, P. (1954.): Postanak hrvatskog Zadra, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 1, 37-68.

Skraĉić, V. (1988.): Toponimija kornatskog podmorja, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 27 (17), 17-34.

Skraĉić, V. (1996.): Toponimija vanjskog i srednjeg niza zadarskih otoka, Split - Zadar.

Skraĉić, V. (ur.) (2007.): Toponimija otoka Ugljana, Zadar.

Šimunović, P. (2009.): Uvod u hrvatsko imenoslovlje, Zagreb.


Bezić-Boţanić, N. (2001.): Katastar otoka Visa ĉetrdesetih godina 19. stoljeća. Antroponimi i toponimi, Čakav-

ska rič, XXIX (1), 5-21.

Boţanić, J. (1996.): Onimicon Palagruţe, u: Palagruţa jadranski dragulj. Zbornik radova, Split, 97-122.

Filipi, A. R. (1984.): Hidronimija zadarskih otoka, Onomastica jugoslavica, 11, 111-154.

Finka, B. - Šojat, A. (1973.-74.): Obalna toponimija zadarsko-šibenskog kopna i šibenskog otoĉja, Onomastica

Jugoslavica, III-IV, 37-65.

Hraste, M. (1956.): Antroponimija i toponimija općine hvarske, u: Hrvatski dijalektološki zbornik, I, Zagreb,

331-385.

59

Jakić-Cestarić, V. (1983.): Pašmanski posjedi samostana sv. Ivana krajem XI. stoljeća i njegova nastavljaĉa sa-

mostana sv. Kuzme i Damjana poĉetkom XIII. stoljeća, prilog historijskoj topografiji i toponimiji, Ra-

dovi Zavoda JAZU u Zadru, 29-30, 21-56.

Jurić, A. - Vuletić, N. (2006.): Toponimija naselja Sv. Filip i Jakov, Folia onomastica croatica, 15, 81-112.

Jurišić, B. (1956.): Toponimika zapadne Istre, Cresa i Lošinja, Anali Leksikografskog zavoda FNRJ, III, Zagreb.

Skok, P. (1952.): Postanak Splita, Anali Historijskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u

Dubrovniku, 1, 19-62.

Šimunović, P. (1972.): Toponimija otoka Braĉa, u: Brački zbornik, 10, Supetar.

Urbanizacija i urbani identitet Jadrana Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Ivo Babić






Opis i sadrţaj kolegija

Uz istoĉnu jadransku obalu rano, u protohistorijsko doba, poĉinje proces urbanizacije. Gradovi u pravom smislu

zapoĉinju s grĉkom kolonizacijom. Nova faza urbanizacije odvija se u periodu rimske vlasti. Sa seobom naroda

dolazi do krize urbanog ţivota koji će se obnoviti tijekom srednjeg vijeka. Dalmatinski gradovi imaju svoje ose-

bujnosti koje proizlaze iz prirodnih datosti, reljefa, plodnih površina, plovnih putova i veza sa zaleĊem. Oĉigled-

ni su kulturni utjecaji susjedne jadranske obale s kojom su tijesno povezani, no oni maju svoje specifiĉnosti koje

proizlaze iz njihova prirodnog i politiĉkog okruţja. More je bitni element identiteta gradova na istoĉnoj obali, u

svijesti njegovih graĊana, u gospodarstvu, u cjelokupnom ţivotu, što se dakako vidi već i po njihovim maritim-

nim obiljeţjima. Osebujnost dalmatinskog graditeljstva je meĊu ostalim izgradnja u kamenu.


Usvajanje općih znanja iz kulturne, posebno urbane povijesti istoĉne jadranske obale. Snalaţenje u bogatoj lite-

raturi što je neophodno za interdisciplinarne studije.





Obveze studenata





Literatura

b) Obvezna literatura

Lane, F. C. (2007.): Povijest Mletačke republike, Zagreb.

Suić, M. (1976.): Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb.

Peković, Ţ. (1998.): Dubrovnik - Nastanak i razvoj srednjovjekovnoga grada, Split.

Marasović, T. (1997.) Split - 1700 godina razvitka, Zagreb.

Belamarić, J. (2005.): Osnutak grada Korčule, Zagreb.

Babić, I. - Prijatelj. K. - Marasović, T. - Ivanĉević, R. - Vuĉenović, S. - Geić, S. (1990.): Trogir - kulturno blago,

Zagreb.

Babić, I. (1991.): Prostor izmeĎu Splita i Trogira, Kaštel Novi.

Babić, I. (1989.): Naselja pod utvrdama u Dalmaciji, Radovi OOUR Prirodoslovno matematičkih znanosti i stu-

dija odgojnih područja, 4, 7-25.

60

Babić, I. (1994.): Sudbina antiĉkih naselja na tlu Hrvatske i susjednih Sklavinija, Glasje, 1, 46-56.


Bošković-Stulli, M. (1993.): Ţito posred mora: usmene priče iz Dalmacije, Split.

Katiĉić, R. (1995.): Illyricum mythologicum, Zagreb.

Bajmonti, J. (1975.): Zapisi Split: "Marko Marulić"- 1975 o gradu Splitu Split.

Boţić-Buţanĉić, D. (1982.): Privatni i društveni ţivot Splita u osamnaestom stoljeću, Zagreb.

Keĉkemet, D. (1990.): O identitetu primorskih gradova, Pomorski zbornik, 28, 507-527.

Babić, I. (1994.): Od ubavog do gubavog - Eseji, polemike i članci, Split.

Babić, I. (2005.): Pomak prema crnom, Split.

Razvoj Jadrana u svijetlu kartografskih izvora Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Milorad Pavić i doc. dr. sc. Josip Fariĉić






Opis i sadrţaj kolegija

Razvoj geografskih spoznaja o Jadranu tijekom prošlosti. Evaluacija kartografskih izvora pri historijsko-

geografskim istraţivanjima Jadrana. Geografska percepcija Jadrana u starom i srednjem vijeku. Kartografski pri-

kazi novovjekovnoga prostornog koncepta Jadrana u sustavu Sredozemlja. Kartografski prikazi Jadrana kao is-

kazi vojno-politiĉkih namjera i odrazi kulturno-znanstvenih i tehnoloških postignuća. Prve sustavne hidrografske

i geodetske izmjere Jadrana. Problemi pri istraţivanju povijesnih kartografskih izvora. Korelacija kartografskih i

drugih izvora geografskih podataka. Digitalizacija kartografske baštine Jadrana.


Usvajanje općih znanja iz povijesti kartografije i historijske geografije Jadrana te razvijanje sposobnosti samos-

talnoga kritiĉkog prouĉavanja kartografskih izvora.





Obveze studenata





Literatura


Fariĉić, J. (2005.): Problemi prosudbe pouzdanosti starih karata kao izvora geografskih podataka, u: Treći hr-

vatski geografski kongres. Zbornik radova, 433-446.

Kozliĉić, M. (1995.): Kartografski spomenici hrvatskog Jadrana / Monumenta cartographica Maris Adriatici

Croatici, Zagreb.

Kozliĉić, M. (2006.): Istočni Jadran u djelu Beautemps-Beaupréa / Eastern Adriatic in the Work of Beautemps-

Beaupré, Split.

Lago, L. (1998.): Imago Adriae - La Patria del Friuli, L'Istria e La Dalmazia nella cartografia antica, La Mon-

golfiera, Trieste.

Marković, M. (1993.): Descriptio Croatiae - Hrvatske zemlje na geografskim kartama od najstarijih vremena do

pojave prvih topografskih karata, Zagreb.

61

Novak, D. - Lapaine, M. - Mlinarić, D. (ur.)(2005.): Five Centuries of Maps and Charts of Croatia / Pet stoljeća

geografskih i pomorskih karata Hrvatske, Zagreb

Slukan-Altić, M. (2001.): Kartografski izvori za povijest upravno-teritorijalnog ustroja hrvatskih zemalja, Zbor-

nik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 51 ( 3-4), 645-672.

Slukan-Altić, M. (2003.): Povijesna kartografija, Zagreb.


Fariĉić, J. (2007.) Geographical Names on 16th

and 17th

Century Maps of Croatia. Geografska imena na kartama

Hrvatske 16. i 17. stoljeća, Kartografija i geoinformacije, izvanredni broj u povodu 70. roĊendana pro-

fessora emeritusa Nedjeljka Franĉule, 148-179.

Fariĉić, J. (2008.): Geografska percepcija otoka Rave na starim kartama, u: Otok Rava, Zadar, 53-112.

Magaš, D. - Mirošević, L. - Fariĉić, J. (2010.): Cartographic heritage in the Zadar scientific and cultural instituti-

ons (Croatia), u: 5th

International Workshop on Digital Approaches in Cartographic Heritage. Zbornik

radova, Vienna, 341-358.

Pandţić, A. (1993): Hrvatska i njezine granice na starim kartama, u: Granice Hrvatske na zemljovidima od XII.

do XX. stoljeća, Zagreb, 18-139.

Pavić, M. (2000.): Plovidbena ruta sjevernim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccija, Radovi Zavoda za povi-


Pavić, M. (2003.): Plovidbene rute srednjim i juţnim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccia, Radovi Zavoda za


Pavić, M. (2006.): Istoĉnojadranske luke u izolarima i portulanima 16. i 17. stoljeća, u: Luke istočnog Jadrana,

Orebić, 183-192.

Rossit C. - Selva, O. - Umek, D. (2006.): Imago Adriae - L'Adriatico e l'Abruzzo nelle antiche carte geografiche,

Pescara.

Slukan, M. (1998.): Katastar i njegova vaţnost kao izvora za geografska istraţivanja, Geografski horizont, 44

(1), 51-58.

Slukan-Altić, M. (2003.): Granice Dalmacije u mirovnim ugovorima i na kartama razgraniĉenja do kraja 19. sto-

ljeća, GraĎa i prilozi za povijest Dalmacije, 18, 453-478

62

NASTAVNICI POSLIJEDIPLOMSKOGA DOKTORSKOG STUDIJA

Budući da je povijest humanistiĉka znanost, ali s bitnom nacionalnom komponentom, radovi

su povjesniĉara objavljivani i u dijelu publikacija koje se nikako ili slabo referiraju u dijelu domaćih i

meĊunarodnim bibliografskih baza podataka. U tom pogledu za povjesniĉare se dalo relativno cjelovi-

te bibliografije, ali zato uţe biografije, jer one postoje na pojedinim mreţnim stranicama. Kod geogra-

fa se postupilo suprotno, s obzirom na to da djeluju unutar interdisciplinarnog podruĉja znanosti koje

su bitno više zastupljene u domaćim i meĊunarodnim bibliografskim bazama podataka.

Dr. sc. Mladen Anĉić

Znanstveno-nastavno zvanje: Redoviti profesor, 1. izbor

Godina zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 2010.

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za povijest Sveuĉilišta u Zadru

E-mail adresa: [email protected]

Životopis

RoĊen 3. srpnja 1955. u Sarajevu (BiH). Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu diplomirao povijest 1980.

godine. Na poslijediplomskom studiju "Srednjovjekovne povijesti" na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Be-

ogradu 1985. stekao znanstveni stupanj magistra povijesnih znanosti. Doktorsku disertaciju Ugarsko-hrvatsko

kraljevstvo i Bosna u doba anţuvinske vlasti (1300-1387) uspješno obranio u svibnju 1996. na Filozofskom fa-

kultetu Sveuĉilišta u Zagrebu, ĉime je stekao znanstveni stupanj doktora humanistiĉkih znanosti.

Prvo, od 1. sijeĉnja 1987., radi u Institutu za istoriju u Sarajevu kao znanstveni asistent, a zatim od 5.

svibnja 1993. u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Od 1. lipnja 2008. u stalnom je radnom odnosu na

Sveuĉilištu u Zadru (Odjel za povijest) u zvanju redovitog profesora, 1. izbor. Drţi nastavu na preddiplomskom,

diplomskom i doktorskom studiju povijesti u Zadru i Zagrebu.

U redovitog profesora, 1. izbor, izabran 2010. godine. Više puta bio mentor diplomskih i magistarskih

radova te doktorskih disertacija, te ĉlan povjerenstava za njihovu obranu.

Voditelj više znanstvenih projekata. Istraţuje srednjovjekovnu povijest Hrvatske i BiH. Sudjelovao na

brojnim meĊunarodnim konferencijama i znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik

"Strossmayerove nagrade" za znanost 2001. godine.

Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika

Knjige

Anĉić, M. (1997.): Putanja klatna. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u 14. stoljeću, Zavod za povijesne zna-

nosti HAZU u Zadru - Ziral, Zadar - Mostar.

Anĉić, M. (1999.): Jajce. Portret srednjovjekovnog grada, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split.

Anĉić, M. (2001.a): Hrvatska u karolinško doba, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split.

Anĉić, M. (2001.b): Na rubu Zapada. Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Hrvatski institut za povijest, Zagreb.

Anĉić, M. (2005.): Registar Artikucija iz Rivignana (Srednjovjekovni registri zadarskoga i splitskoga kaptola 1 -

Fontes 11), Hrvatski drţavni arhiv, Zagreb.

Anĉić, M. (2008.): Što svi znaju i što je "svima jasno": Historiografija i nacionalizam, Hrvatski institut za povi-

jest, Zagreb.

Studije i članci

Anĉić, M. - Grgas, S. (2005.): Medieval Bosnia and the Trans-Adriatic Traffic in Images and Goods, u: Repre-

sentations of the "Other/s" in the Mediterranean World and Their Impact on the Region, Istanbul, 57-

71.

Anĉić, M. (1981.): Neke sliĉnosti i razlike narodne medicine u Bosni i Dalmaciji 18. i 19. stoljeća, Socijalna

medicina, 5-6, 399-405.

Anĉić, M. (1982.): Jedan fragment iz ţivota Sandalja Hranića, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, 19 (20),

253-260.

Anĉić, M. (1983.): Bihać - slobodna kraljevska varoš, Istorijski zbornik, 4 (4), 125-134.

Anĉić, M. (1985.a): Bihaćki kraj od 1262. do poĉetka XV stoljeća, Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika

BiH, 25, 193-230.

63

Anĉić, M. (1985.b): Gdje je bio podignut prvi franjevaĉki samostan u srednjovjekovnoj Bosni, Prilozi Instituta

za istoriju u Sarajevu, 21 (20), 95-114.

Anĉić, M. (1986.): Prospografske crtice o Hrvatinićima i Kosaĉama, Istorijski časopis, 33, 37-56.

Anĉić, M. (1987.a): Gospodarski aspekti stoĉarstva cetinskog komitata u XIV st., Acta historico-oeconomica Iu-

goslaviae, 14, 69-98.

Anĉić, M. (1987.b): Neuspjeh dualistiĉke alternative. O recepciji bosanske 'hereze' u komunalnim društvima is-

toĉnog Jadrana, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, 23 (22), 7-35.

Anĉić, M. (1989.a): Pet dokumenata za povijest istoĉnojadranskog zaleĊa na poĉetku XV stoljeća, Glasnik arhi-

va i Društva arhivskih radnika BiH, 29, 159-168.

Anĉić, M. (1989.b): Veze Malatesta i Bosne. Uvjeti za stvaranje stereotipa, Historijski zbornik 42, 137-150.

Anĉić, M. (1990.): Ljetopis kraljeva Hrvatske i Dalmacije. Vrijeme nastanka i autorstvo hrvatske redakcije Lje-

topisa popa Dukljanina, Zgodovinski časopis, 44 (4), 521-546.

Anĉić, M. (1994.a): Cistercitska opatija u Topuskom do pretvaranja u komendu, Radovi Zavoda za hrvatsku po-

vijest, 27, 29-42.

Anĉić, M. (1994.b): Poboţnost franjevaca bosanske vikarije u drugoj polovici XIV. stoljeća, u: Sedam stoljeća

bosanskih franjevaca 1291-1991. Zbornik radova, Samobor, 109-124.

Anĉić, M. (1994.c): Parba za dio nasljeĊa banovca Jakova Šubića Bribirskog, Radovi Zavoda za povijesne zna-

nosti HAZU u Zadru, 36, 309-352.

Anĉić, M. (1995.): Pojasevi i druge dragocjenosti u kasnosrednjovjekovnim obiteljskim riznicama, Starohrvats-

ka prosvjeta, 22, 151-160.

Anĉić, M. (1996.a): 'Kriţarske vojne' XIII. stoljeća. Prilog poznavanju odnosa ugarsko-hrvatskog kraljevstva i

Bosne, Radovi hrvatskog društva za znanost i umjetnost, 4, 13-35.

Anĉić, M. (1996.b): Humsko kneštvo, u: Ljubuški kraj, ljudi i vrijeme. Zbornik radova sa znanstvenog skupa,

Mostar - Zagreb, 129-142.

Anĉić, M. (1996.c): Knin u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u

Zadru, 38, 53-95.

Anĉić, M. (1996.d): Vlastelinstvo hrvatskog hercega u gorskoj ţupaniji, Povijesni prilozi, 15, 201-240.

Anĉić, M. (1997.a): From the Karolingian Official to the Ruller of Croats. Croats and the Carolingian Empire in

the First Half of the 9th

Century, Hortus Artium Medievalium, 3, 7-13.

Anĉić, M. (1997.b): Ser Ciprijan Zaninov. Rod i karijera jednog splitskog patricija druge polovice XIV. st., Ra-

dovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 39, 37-80.

Anĉić, M. (1997.c): Cistercians in the 13th

Century Croatia, Mediaevistik, 10, 205-218.

Anĉić, M. (1997.d): Srednjovjekovni montaneji, Starohrvatska prosvjeta, 24, 3-24.

Anĉić, M. (1998.a): The Waning of the Empire. The Disintegration of Byzantine Rule on the Eastern Adriatic in

the 9th

Century, Hortus Artium Medievalium, 4, 15-24.

Anĉić, M. (1998.b): Desetljeće od 1091. do 1102. u zrcalu vrela, Povijesni prilozi, 17, 233-259.

Anĉić, M. (1998.c): Translatio beati Grisogoni martyris kao povijesno vrelo, Starohrvatska prosvjeta, 25, 127-

138.

Anĉić, M. (1999.a): Razvoj srednjovjekovnog naseobinskog kompleksa na mjestu današnjeg Sarajeva, Hrvatska

misao, 10-11, 46-80.

Anĉić, M. (1999.b): Renesansni rat i diplomacija. Primjer pada Bosne 1463., u: Hrvatska srednjovjekovna dip-

lomacija. Zbornik Diplomatske akademije, 2, 143-178.

Anĉić, M. (2000.): Srednjovjekovno vladarsko vlastelinstvo Drid. Problemi vlasništva i organizacija u XIII st.,

Povijesni prilozi, 19, 87-111.

Anĉić, M. (2001.): Mjesto Branimirove Hrvatske u suvremenom svjetskom poretku, Zgodovinski časopis, 55 (3),

305-320.

Anĉić, M. (2002.a): Image of Royal Authority in the Work of Thomas Archdeacon, Povijesni prilozi, 22, 29-40.

Anĉić, M. (2002.b): Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom' kraljevstvu, u: Kolomanov put, Zagreb,

42-111.

Anĉić, M. (2003.): Vrijeme i okolnosti postanka Novigradskog zbornika, Povijesni prilozi, 25, 136-161.

Anĉić, M. (2004.a): Od vladarske curtis do gradskog kotara. Bijaći i crkva sv. Marte od poĉetka 9. do poĉetka

13. stoljeća, Starohrvatska prosvjeta, 26, 189-236.

Anĉić, M. (2004.b): 'Zajedniĉka drţava'. Srednjovjekovna stvarnost ili povijesna utvara, u: Hrvatsko-maĎarski

odnosi 1102. - 1918. Zbornik radova, Zagreb, 51-64.

Anĉić, M. (2005.c): Bosanska banovina i njezino okruţenje u prvoj polovici 13. stoljeća, u: Fenomen "krstjani"

u srednjovjekovnoj Bosni i Humu. Zbornik radova, Sarajevo - Zagreb, 11-25.

Anĉić, M. (2005.d): Lombard and Frankish Influences in The Formation of The Croatian Dukedom, u:

L'Adriatico dalla tarda antichità all'età carolingia, Firenze, 213-228.

64

Anĉić, M. (2005.e): Inventar splitskog kancelara i javnog biljeţnika Tome Colutii de Cingulo. (Prilog poznava-

nju prvih humanistiĉkih krugova u Dalmaciji), Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 47,

99-148.

Anĉić, M. (2005.f): Kasnosrednjovjekovni Stolac, Povijesni prilozi, 29, 41-58.

Anĉić, M. (2006.a): Nastava povijesti izmeĊu narativa 'kolektivne memorije' i historijske znanosti, u: Povijesno

naslijeĎe i nacionalni identitet. Zbornik, Zagreb, 70-78.

Anĉić, M. (2006.b): Srednjovjekovni Omiš, u: Omiš i Poljica, Zagreb, 47-66.

Anĉić, M. (2007.a.): Srednjovjekovno plemstvo na prostoru izmeĊu Zrmanje i Neretve, u: Dalmatinska zagora:

nepoznata zemlja, Zagreb, 149-158.

Anĉić, M. (2007.b): Srednjovjekovni Vlasi kontinentalne Dalmacije, u: Dalmatinska zagora: nepoznata zemlja,

Zagreb, 161-167.

Anĉić, M. (2007.c): Architecture on Royal Domains in Northern Dalmatia, Hortus artium medievalium, 13 (1),

203-210.

Anĉić, M. (2008.a): Kako "popraviti" prošlost. Konstrukcija memorije na nadgrobnim spomenicima 15. stoljeća,

Povijesni prilozi, 34, 83-102.

Anĉić, M. (2008.b): Kako danas ĉitati rasprave Franje Raĉkoga, u: Franjo Raĉki, Nutarnje stanje Hrvatske prije

XII. stoljeća, Zagreb, 7-38.

Anĉić, M. (2009.): Od tradicije "sedam pobuna" do dragovoljnih mletaĉkih podanika. Razvojna putanja Zadra u

prvom desetljeću 15. stoljeća, Povijesni prilozi, 37, 43-96.

Dr. sc. Ivo Babić

Znanstveno-nastavno zvanje: Redoviti profesor, trajno zvanje


Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Arhitektonsko-graĊevinski fakultet Sveuĉilišta u

Splitu


Životopis

RoĊen je u Trogiru 17. lipnja 1946. Gimnaziju je završio 1964. u Splitu. Na Filozofskom fakultetu u

Zagrebu diplomirao 1968. povijest umjetnosti i arheologiju; 1970. diplomirao je paralelni studij filozofije. Na is-

tom fakultetu 1972. magistrirao je iz podruĉja povijesti umjetnosti; a 1983. obranio je disertaciju iz istog podruĉ-

ja. U studijske svrhe boravio u Vicenzi, te višekratno u Veneciji i Parizu. Kao konzervator radio je u Regional-

nom zavodu za zaštitu spomenika od 1970. do 1974. Ravnatelj Muzeja grada Trogira bio je od 1974. do 1979.

Od 1979. do 1997. angaţiran je kao nastavnik na Fakultetu prirodoslovno-matematiĉkih znanosti i odgojnih pod-

ruĉja u Splitu. Od 1997. angaţiran je kao nastavnik na Umjetniĉkoj akademiji u Splitu. Kao predavaĉ, vanjski

suradnik na Filozofskom fakultetu u Zadru (izabran 1977.) i na Višoj ekonomskoj školi u Splitu (od 1975.) gdje

je predavao problematiku zaštite spomenika i ĉovjekove okoline. Na Fakultetu prirodoslovno-matematiĉkih zna-

nosti i odgojnih podruĉja na kojem je u stalnom radnom odnosu od 1979.do 1997., najprije kao predavaĉ, zatim

docent (od 1983.), potom izvanredni profesor (od 1987.), te redoviti profesor (od 1995) predaje sljedeće kolegije:

Problemi ĉovjekove okoline, Osnove likovnih umjetnosti i Teorija likovnih umjetnosti. Od 1997. na Arhitekton-

sko-graĊevinskom-fakultetu Sveuĉilišta u Splitu.

Na Fakultetu prirodoslovno-matematiĉkih znanosti i odgojnih podruĉja obnašao je funkciju proĉelnika

odsjeka, predsjednika zbora radnih ljudi i dekana (od 1990. do 1992.). Od 1998. do 2002.obnaša funkciju rektora

Sveuĉilišta u Splitu.

Tematiku zaštite ĉovjekove okoline predavao je na Poslijediplomskom studiju Arhitektonskog fakulteta

u Zagrebu (studij u Splitu). Angaţiran je i na Poslijediplomskom studiju Sveuĉilišta u Zagrebu - Studij u Dub-

rovniku. Predavao je i na sveuĉilištu u Perpignanu 1987. i u Parizu 1992. na École des hautes études en sciences

sociales. Tema njegovih znanstvenih interesa je povijest umjetnosti u širem antropološkom kontekstu, a posebno

ga zanima i povijest urbanizma.

Od studentskih dana objavljuje publicistiĉke radove o kulturnoj baštini, likovnoj umjetnosti i zaštiti

ĉovjekove okoline. Objavio više od stotinjak naslova u novinama i revijama. Pristupnik je voditelj znanstvenih

projekata Majstor Radovan i Prostorne strukture Trogira i Šibenika. Urednik je većeg broja publikacija te orga-

nizator brojnih znanstvenih skupova te pojedinaĉnih i revijalnih izloţbi za koje je pisao kataloge. Pisao je i pri-

kaze o mnogim suvremenim umjetnicima. Za zasluge u zaštiti kulturne baštine dobio je dva puta Nagradu grada

Trogira (1978. i 1985.). Godine 1985. dobio je Nagradu grada Splita za knjigu Prostor izmeĊu Trogira i Splita.

Ĉlan je Hrvatskog arheološkog društva, Društva historiĉara umjetnosti u Zagrebu i Société Européenne de Cultu-

re u Veneciji.

65


Babić, I. - Prijatelj, K. - Marasović, T. - Ivanĉević, R. - Vuĉenović, S. - Geić, S. (1990.): Trogir - kulturno blago,

Turistkomerc, Zagreb.

Babić, I. - Šimunović, I. (1995.): Ţupanija splitsko-dalmatinska, Split.

Babić, I. (1989.): Naselja pod utvrdama u Dalmaciji, Radovi OOUR Prirodoslovno matematiĉkih znanosti i stu-

dija odgojnih podruĉja, Radovi 4, 7-25.

Babić, I. (1991.): Prostor izmeĎu Splita i Trogira, Muzej grada Trogira, Kaštel Novi.

Babić, I. (1994.): Od ubavog do gubavog - Eseji, polemike i članci, Knjiţevni krug Split, Split.

Babić, I. (1994.): Sudbina antiĉkih naselja na tlu Hrvatske i susjednih Sklavinija, Glasje, 1, 46-56.

Babić, I. (1997.): L’urbanisme dalmate, PEN centre croate, Zagreb.

Babić, I. (2002.): La poetica urbana di Spalato nel palazzo di Diocleziano, u: La tutela del patrimonio architetto-

nico nel bacino Mediteraneo, Esperienze a confronto, Politecnico di Bari, Bari, 13-26.

Babić, I. (2004.): La rotta Adriatico-Ionica, antichissima magistrale marittima, // Adrionian, Extrema- Proxima,

Visions, echoes, maps ands routes, Elias Beriatos, Evangelos Livieratos (ur.), University of Thessaly,

Aristotele Univeresity of Thesaloniki, Thesaloniki.

Babić, I. (2005.): Pomak prema crnom, Ex libris, Split.

Uputnica na cijelu bibliografiju

Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI): http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=094574

Dr. sc. Ţeljko Bartulović

Znanstveno-nastavno zvanje: Izvanredni profesor


Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Pravni fakultet Sveuĉilišta u Rijeci


Životopis

RoĊen 5. oţujka 1962. u Rijeci. Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveuĉilišta u Rijeci 1986. Magistri-

rao na poslijediplomskom studiju Pravno-historijskog smjera na Pravnom fakultetu u Beogradu 1991., a 1998.

doktorirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1998. godine. Godine 1995. i 1998. pohaĊao ljetne škole na sveuĉili-

štima u SAD (The American University, Washington D. C. i University of Charleston, West Virginia).

Radi na Pravnom fakultetu u Rijeci od 1986. kao asistent na Katedri za povijest prava i drţave, ĉiji je

proĉelnik od 2003. Bio nositelj predmeta ili predavao na pravnim fakultetima u Osijeku, Bihaću, Mostaru, Tuzli,

Subotici, Panĉevu i Nišu, te upravnim odjelima veleuĉilišta u Rijeci i Gospiću, kao i na poslijediplomskim studi-

jima u Rijeci, Mostaru, Tuzli i Zadru.

Istraţivaĉko podruĉje vezano uz povijest prava i drţave. Izlagao na više meĊunarodnih i drugim znan-

stvenim skupova, te drţao predavanja u organizaciji raznih institucija. Voditelj ili suradnik na više znanstvenih

projekata.

Ĉlan uredništva ĉasopisa Acta medico-historica adriatica, Mošćenički zbornik, Vjesnik Drţavnog arhiva

u Rijeci.


Knjige

Bartulović, Ţ. - RanĊelović, N. (2009.): Osnovi ustavne istorije jugoslavenskih naroda, Pravni fakultet, Niš.

Bartulović, Ţ. (1997.): Neka pitanja stvarnih i obveznih prava, Vinodolski zakon (1288.), Krčki i Senjski statut

(1388.), Matica hrvatska, Rijeka.

Bartulović, Ţ. (2001.a): Opća povijest prava i drţave (nacrt predavanja), skripta, Pravni fakultet, Rijeka.

Bartulović, Ţ. (2001.b): Povijest hrvatskog prava i drţave (kompendij), skripta, Pravni fakultet, Rijeka.

Bartulović, Ţ. (2002.): Sušak 1918-1947., Pravni fakultet - Drţavni arhiv, Adamić d.o.o., Rijeka.

Margetić, L. - Sirotković, H. - Bartulović, Ţ. (1989.): Vrela iz pravne povijesti naroda SFR Jugoslavije, Pravni

fakultet Sveuĉilišta u Rijeci, Rijeka.

Studije i članci

Bartulović, Ţ. - Kraljić, J. P. (2001.): Nepoznate veze, Titanic i p/b Carpathia 1912., Sušačka revija, 34-35, 66-

67.

Bartulović, Ţ. (1989.): Neka pitanja iz povijesti Senja, Dometi, 22 (12), 839-855.

mailto:[email protected]

66

Bartulović, Ţ. (1995.): Pravni aspekt srednjovjekovnih bratovština s osvrtom na Rijeku, u: Sveti Vid. Zbornik

tekstova, Rijeka, 109-125.

Bartulović, Ţ. (1999.): Neka pitanja pomorskog prava u Rapskom statutu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta

u Rijeci, 20 (1), 129-141.

Bartulović, Ţ. (2000.a): Dva izvješća konzula SAD u Rijeci iz 1921. godine, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagre-

bu, 50 (6), 1085-1095.

Bartulović, Ţ. (2000.b): Sušak u odnosima Kraljevine SHS i Italije 1918.-1925., Zbornik Pravnog fakulteta u

Zagrebu, 50 (6), 957-987.

Bartulović, Ţ. (2001.a): Neke luĉke pravnopovijesne teme, u: Riječka luka. Povijest, izgradnja, promet, Rijeka,

107-116.

Bartulović, Ţ. (2001.b): Nettunske konvencije iz 1925. i propisi o zdravstvenoj zaštiti, Zbornik radova Pravnog

fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 14, 183-199.

Bartulović, Ţ. (2002.): Iz pravnopomorske povijesti Rijeke i Sušaka, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučili-

šta u Rijeci, Supplement, 2, 243-266.

Bartulović, Ţ. (2003.): Iz povijesti meĊunarodnog poloţaja rijeĉke luke, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveu-

čilišta u Mostaru, 16, 249-264.

Bartulović, Ţ. (2004.): Francuska vlast u hrvatskim zemljama, u: Zbornik radova sa Znanstvenog skupa "200-ta

obljetnica Code Civil-a (1804-2004), Rijeka, 117-130.

Bartulović, Ţ. (2005.): Liburnija u vojnopolitiĉkih i drţavnopravnih zbivanjima 1945. godine, Mošćenički zbor-

nik, 2 (2), 61-72.

Dr. sc. Zlatko Begonja

Znanstveno zvanje: Znanstveni suradnik

Godina zadnjeg izbora u znanstveno zvanje: 2009.

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru


Životopis

RoĊen 8. sijeĉnja 1960. u Zadru. Osnovnu i srednju školu završio u Zadru. Potom I. stupanj Pomorskog

fakulteta u Rijeci, a nakon toga u Zadru upisao i završio Filozofski fakultet, smjer povijesti i filozofije. Na Sveu-

ĉilištu u Zadru završio poslijediplomski doktorski studij "Povijest hrvatskog pomorstva" uspješnom obranom

doktorske disertacije "Politiĉke prilike i sudski procesi u Zadru od 1944. do 1948." 2007. godine.

Radi u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru kao upravitelj. U svojstvu vanjskog suradnika pre-

daje na Odjelu za izobrazbu uĉitelja i odgojitelja predškolske djece Sveuĉilištu u Zadru.

Znanstveno-istraţivaĉki usmjeren na obradu novije prošlosti grada Zadra (20. st.) i njegova bliţeg okru-

ţja, s posebnim naglaskom na razdoblje nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Sudjelovao na više znanstvenih

skupova u Hrvatskoj.


Begonja, Z. (2001.): Zadar izmeĊu fašizma i komunizma, Zadarska smotra, 5-6, 179-212.

Begonja, Z. (2005.): Iza obzorja pobjede - sudski procesi "narodnim neprijateljima" u Zadru 1944.-1946., Časo-

pis za suvremenu povijest, 37 (1), 71-82.

Begonja, Z. (2006.): Odonimi kao ideološke manifestacije na primjeru Zadra, Radovi Zavoda za povijesne zna-


Begonja, Z. (2007.a): Zadar izmeĊu dva svjetska rata, Murterski godišnjak, 5, 47-82.

Begonja, Z. (2007.b): Zadar u sporazumima tijekom prve polovice XX. stoljeća (1915.-1947.), Radovi Zavoda za

povijesne znanosti HAZU u Zadru, 49, str. 501-521.

Begonja, Z. (2008.a): Dalmatinski dio Hrvatske, Pariška mirovna konferencija i Ugovor o miru s Italijom (1946.

- 1947.), Adrias, 15, 123-128.

Begonja, Z. (2008.b): Vincenzo Serrentino - posljednji talijanski prefekt Zadarske provincije, Časopis za suvre-

menu povijest, 40 (3), 833-850.

Begonja, Z. (2009.a): Intervju Ivana Pernara o hrvatsko-srpskim odnosima 1928. godine, Radovi Zavoda za povi-


Begonja, Z. (2009.b): Jugoslavenski konzulat u Zadru i vizni reţim za Ţidove iz 1939. godine, Radovi Zavoda za



67

Dr. sc. Ante Bralić

Znanstveno-nastavno zvanje: Docent




Životopis

Rodio se 26. lipnja 1973. u Zadru. Dvopredmetni studij povijesti i filozofije diplomirao na Filozofskom

fakultetu u Zadru 1996. U školskoj godini 1993./1994. upisao je kao treći predmet studij latinskog jezika i rim-

ske knjiţevnosti. PohaĊao Medijavistiĉku radionicu Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku u listopadu 1997.

Poslijediplomski studij iz hrvatske povijesti novog vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dovršio 2002. us-

pješnom obranom magistarskog rada. Bio korisnik tromjeseĉne "Ernst Mach" stipendije austrijske savezne vlade

za znanstveno istraţivanje u Drţavnom arhivu u Beĉu 2004. godine. Doktorirao 2006. s temom Zadar u Prvom

svjetskom ratu na Sveuĉilištu u Zadru.

Prvo radio kao odgajatelj u Srednjoškolskom Ċaĉkom domu u Zadru, a od 1997. zaposlen kao znanstve-

ni novak na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru. U prosincu 2006. izabran u znanstveno-nastavno

zvanje docenta, te je od tada u stalnom radnom odnosu na Sveuĉilištu u Zadru.

Suradnik na domaćim znanstvenim projektima. Referirao na više domaćih i meĊunarodnih znanstvenih

skupova. Urednik nekoliko znanstvenih publikacija.

Istraţuje suvremenu povijest Dalmacije. Drţi nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju povi-

jesti, te ovom doktorskom studiju.


Bralić, A. (1999.a): "Narodni list" i "Hrvatska kruna" o drugom balkanskom ratu, Radovi Zavoda za povijesne

znanosti HAZU u Zadru, 41, 277-298.

Bralić, A. (1999.b): Kako preţivjeti u Zadru? Prvi svjetski rat, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 37 (24),

155-175.

Bralić, A. (2000.): Kretanje cijena u Zadru tijekom Prvog svjetskog rata, Radovi Zavoda za povijesne znanosti

HAZU u Zadru, 42, 413-430.

Bralić, A. (2002.): Zadarsko novinstvo prema Istri i Rijeci pred Prvi svjetski rat, Radovi Zavoda za povijesne


Bralić, A. (2006.a): Zadar u vrtlogu propasti Habsburške Monarhije (1917.-1918.), Časopis za suvremenu povi-

jest, 38 (1), 243-266.

Bralić, A. (2006.b): Zadarsko školstvo u Prvom svjetskom ratu, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u

Zadru, 48, 597-630.

Bralić, A. (2007.): Zadarski fin-de siècle - Politiĉke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji uoĉi Prvog svjetskog

rata, Časopis za suvremenu povijest, 39 (3), 731-775.

Bralić, A. (2008.): Austrijska opsada Zadra 1809. godine, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru,

50, 213-234.

Bralić, A. (2009.a): Drţavni arhiv u Zadru kao izvor za povijest Boke kotorske u Prvom svjetskom ratu, u: Hr-

vatsko-crnogorski dodiri/Crnogorsko-hrvatski dodiri: identitet povijesne i kulturne baštine Crnogor-

skog primorja, Zagreb, 629-642.

Bralić, A. (2009.b): Odnos drţavnih vlasti prema Katoliĉkoj crkvi u Zadru od 1944. do 1948. godine, u: Zadar i

okolica od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata, Zagreb - Zadar, 14-26.

Bralić, A. (2009.c): Vinko Pulišić, nadbiskup zadarski i metropolita dalmatinski (1853.-1936.), u: Olib, otok, se-

lo i ljudi, Zagreb - Olib, 245-252.

Dr. sc. Zdenko Brusić



Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Artefakt d.o.o., Zadar


Životopis

68

RoĊen u Šibeniku 16. rujna 1938. godine. Osnovno obrazovanje završio u Privlaci kod Zadra i Ninu, a

gimnaziju u Zadru. Jednopredmetnu arheološku grupu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1963. diplomirao, a

magistrirao 1973. godine. Disertaciju Import helenističke i rimske reljefne keramike u Liburniju obranio 1981. na

istom fakultetu.

Godine 1966.-1969. radio u arheološkoj zbirci Nin, 1969.-1982. u Muzeju grada Šibenika, a 1982.-

1987. bio ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru, a nakon toga do 1998. kustos prapovijesnog odjela tog muzeja,

kada prelazi na Filozofski fakultet u Zadru.

Vodio i/ili sudjelovao u brojnim arheološkim i hidroarheološkim istraţivanjima. Bio suradnik niza pro-

jekata vezanih uz povijesno-arheološka istraţivanja zadarsko-šibenskog prostora, te glavni istraţivaĉ. Mentor

brojnih magistarskih i doktorskih radova te ĉlan povjerenstva za njihove obrane.

Bavi se arheološkim istraţivanjima podmorja i priobalja istoĉnog Jadrana. O rezultatima svojih znan-

stvenih istraţivanja referirao na desetinama meĊunarodnih i domaćih znanstvenih skupova.

Poĉasni ĉlan Hrvatskog arheološkog društva od 2009., te ĉlan Povjerenstva za istraţivanje pomorske i

brodograĊevne baštine pri HAZU.


Knjige

Brusić, Z. (1999.): Hellenistic and Roman Relief Pottery in Liburnia, BAR International Series, 817, Oxford.

Brusić, Z. (2007.): Pokrovnik kod Šibenika, neolitičko naselje, Šibenik.

Studije i članci

Brusić, Z. - Domjan, M. (1985.): Liburnian boats-their construction and form, BAR. International Series, 276,

67-85.

Brusić, Z. - Han, V. (1978.): Une découverte sous-marine du verre médiéval dans l'Adriatique, u: Annales du 7.

Congrés de l' Association Internationale pour l'Histoire du Verre, Liège, 271-282.

Brusić, Z. (1968.): Istraţivanje antiĉke luke kod Nina, Diadora, 4, 203-210.

Brusić, Z. (1969.): Podmorska arheološka istraţivanja starohrvatskih brodova na ulazu u ninsku luku, Radovi In-

stituta JAZU u Zadru, 16-17, 443-448.

Brusić, Z. (1970.): Problemi plovidbe Jadranom u prethistoriji i antici, Pomorski zbornik, 8, 549-568.

Brusić, Z. (1972.): Podmorska arheološka istraţivanja u Ninu, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 19, 245-252..

Brusić, Z. (1973.): Privlaka kod Zadra, arheološko topografski podaci, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 20, 419-

446.

Brusić, Z. (1974.): Rezultati podmorskih istraţivanja u zadarskom arhipelagu, u: Zbornik. Zadarsko otočje, Za-

dar, 65-69.

Brusić, Z. (1976.a): Byzantine Amfhorae (9th

to 12th

century) from eastern Adriatic undrewater sites, Archaeolo-

gia Iugoslavica, 17, 37-49.

Brusić, Z. (1976.b): Gradinska utvrĊenja u šibenskom kraju, u: Materijali SADJ, 12, Zadar, 113-126.

Brusić, Z. (1976.c): Late antique and Byzantine underwater finds along the eastern coast of the Adriatic, Balca-

noslavica, 5, 31-39.

Brusić, Z. (1976.d): Prethistoriski i ranoantiĉki nalazi u šibenskoj okolici, u: Izdanja HAD-a, 3, Zagreb, 25-34.

Brusić, Z. (1977.a): Prethistoriski podmorski nalazi na podruĉju juţne Liburnije, Radovi Centra JAZU u Zadru,

24, 53-60.

Brusić, Z. (1977.b): The Importation of Greek and Roman Relief Pottery into the Territory of Southern Liburnia,

Rei Cretariae Romanae Fautorum, Acta, 17-18, Augusta, 85-95.

Brusić, Z. (1978.): Rezultati najnovijih istraţivanja i vaĊenje starohrvatskih brodova na ulazu u ninsku luku, Ad-

riatica maritima, 2, 5-14.

Brusić, Z. (1980.a): Neki oblici kasnoantiĉke keramike s podmorskih nalazišta uz našu obalu, u: Gunjačin zbor-

nik, Zagreb, 77-86.

Brusić, Z. (1980.b): Neki problemi plovidbe Kvarnerićem, u: Pomorstvo Lošinja i Cresa, Mali Lošinj, 157-171.

Brusić, Z. (1980.c): Tehnike grobne i stambene arhitekture na nekim gradinskim naseljima juţne Liburnije, u:

Materijali, tehnike i strukture predantičkog i antičkog graditeljstva na istočnom jadranskom prostoru.

Zagreb, 9-14.

Brusić, Z. (1981.): Nekoliko neobjavljenih grobnih nalaza iz Danila Gornjeg, Vjesnik za arheologiju i historiju

dalmatinsku, 75, 85-95.

Brusić, Z. (1985.): Neke osobitosti pokopa u Liburniji, u: Materijali SADJ, 20, Beograd, 141-146.

Brusić, Z. (1987.): Dio tereta s laĊe iz 17. stoljeća potonule kod otoka Bisage u kornatskom arhipelagu, Prilozi

povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 26, 473-490.

Brusić, Z. (1988.a): Antiĉka luka u Polaĉama na otoku Mljetu, Izdanja HAD-a, 12, Zagreb, 139-151.

Brusić, Z. (1988.b): Helenistiĉka reljefna keramika u Liburniji, Diadora, 10, 19-61.

Brusić, Z. (1989.a): Kasnoantiĉka utvrĊenja na otocima Rabu i Krku, Izdanja HAD-a, 13, 111-119.

69

Brusić, Z. (1989.b): Reljefna sjevernoitalska terra sigillata iz Liburnije, Diadora, 11, 93-158.

Brusić, Z. (1990.): Italska terra sigillata iz Liburnije, Diadora, 12, 79-105.

Brusić, Z. (1991.): Nalaz posuda od niskometamorfne stijene na otoĉiću Frmiću kod Biograda i znaĉenje ovog

otoĉića u reţimu plovidbe Pašmanskim kanalom, Diadora, 19, 225-240.

Brusić, Z. (1993.a): Starokršćanski sakralni objekti uz plovidbenu rutu istoĉnom obalom Jadrana, Diadora, 15,

223 -233.

Brusić, Z. (1993.b): Vrste importa helenistiĉke i rimske keramike u Liburniju, u: Umjetnost na istočnoj obali Ja-

drana u kontekstu europske tradicije, Rijeka, 81-90.

Brusić, Z. (1994.): Trgovaĉke veze liburnskog Jadera i Manijskog zaliva, Kaštelanski zbornik, 4, 21-24.

Brusić, Z. (1995.a): Naselje iz starijeg neolitika na Vrbici kod Bribira, Diadora, 16-17, 1-49.

Brusić, Z. (1995.b): Serilia liburnica, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 37, 39-58.

Brusić, Z. (1999.): Uspostava hrvatske kontrole nad plovnim putom uz istoĉnu obalu Jadrana, u: Starohrvatska

spomenička baština, RaĎanje prvog hrvatskog kulturnog pejsaţa, Zagreb, 145-150.

Brusić, Z. (2000.a): Knidska reljefna keramika na jadranskim nalazištima, Opuscula Archaeologica, 23-24, 83-

93.

Brusić, Z. (2000.b): Nekropola Gradine kod Dragišića, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 38, 1-15.

Brusić, Z. (2000.c): Privlaĉki poĉeci, u: Privlaka, Zagreb, 47-70.

Brusić, Z. (2000.d): Razvoj prapovijesnih obrambenih utvrĊenja u Liburniji, Histria Antiqua, 6, 125-144.

Brusić, Z. (2000.e): Vinske amfore i posude za posluţivanje vina s hrvatske obale Jadrana, Annales, 22, 531-542.

Brusić, Z. (2002.): Nekropole liburnskih naselja Nina i Kose kod Ljupĉa, Histria antiqua, 8, 213-243.

Brusić, Z. (2006.a): Il porto liburnico e romano di Aenona (Nin), u: Archeologia subacquea in Croazia. Studi e

ricerche, Venezia, 33-45.

Brusić, Z. (2006.b): Tre naufragi del XVII o XVIII secolo lungo la costa Adriatica orientale, u: The Heritrage of

the Serenissima, Koper, 77-85.

Brusić, Z. (2007.a): Lux in nave, Prilozi Instituta za arheologiju, 24, 193-202.

Brusić, Z. (2007.b): Nalaz rimske štukature kod kapitolija antiĉkog Jadera, Archaeologia Adriatica, 2 (1), 103-

111.

Brusić, Z. (2009.): Uvala Pijan u staroj Savudriji - rimski Silvo. Strateška luka antiĉke navigacijske rute duţ is-

toĉne obale Jadrana, Histria Antiqua, 18 (1), 245-256.

Kozliĉić, M. - Brusić, Z. (1994.): Liburnski i starohrvatski brodovi iz Nina, Adrias, 4-5, 33-42.

Dr. sc. Zoran Curić

Znanstveno-nastavno zvanje: Redoviti profesor. 1. izbor


Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Geografski odsjek PMF-a Sveuĉilišta u Zagrebu


Životopis

RoĊen 26. travnja 1963. u Metkoviću. Osnovnu školu polazio u Opuzenu, a srednju naobrazbu u Met-

koviću i Ploĉama gdje je maturirao 1982. Od 1983. do 1985. studirao geografiju i povijest na Pedagoškoj aka-

demiji u Mostaru na kojoj je diplomirao u lipnju 1985. Studij nastavio na Geografskom odsjeku PMF-u Sveuĉili-

šta u Zagrebu i diplomirao u svibnju 1987. Od sijeĉnja 1988. do travnja 1989. bio polaznik Postdiplomskog stu-

dija prirodnih znanosti (geografija) Sveuĉilišta u Zagrebu, koji je završio obranom magistarskog rada Mogućnos-

ti razvoja turizma u delti Neretve 1989. S temom Donjoneretvanski kraj - potencijalni i valorizirani turistički či-

nitelji doktorirao na PMF-u Sveuĉilišta u Zagrebu 1993.

Od 1990. do 1994. predavao zemljopis i povijest u osnovnoj školi Mladost u Zagrebu. U suradniĉkom

zvanju višeg asistenta zaposlen na Geografskom odsjeku PMF-a od 1994., u zvanju docenta od 1998., u zvanju

izvanrednog profesora od 2003., a u zvanju redovitoga profesora od 2008. Na Geografskom odsjeku predaje Tu-

rističku geografiju, Metodiku nastave geografije I i Turizam i rekreaciju u prostornom planiranju. Od 1993. na

Sveuĉilištu u Mostaru predaje Metodiku nastave geografije. Na Visokoj uĉiteljskoj školi u Petrinji predavao je

Demogeografiju i vodio Seminar iz demogeografije. Nastavu je izvodio i na Uĉiteljskoj akademiji, danas Uĉitelj-

skom fakultetu, Sveuĉilišta u Zagrebu (Metodika nastave geografije) te, kao vanjski suradnik, na Poslijediplom-

skom studiju Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Ljubljani (Metodologija izrade geografskih udţbenika).

SuraĊivao je s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske na poslovima vezanim

uz nastavne programe geografije. Od 1994. sudjelovao u organizaciji i provoĊenju susreta i natjecanja u geogra-

fiji uĉenika osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske, a suraĊivao je i s obrazovnim programom Hrvatske te-

levizije. Obnašao duţnost tajnika Hrvatskoga geografskog društva 1988. i 1989. te 1996. i 1997., predsjednika

70

Drţavnoga povjerenstva za geografiju od 1995. do 1999., te predsjednika Hrvatskoga geografskog društva od

2000. do 2002. Bio je proĉelnik Geografskog odsjeka PMF-a od 2002. do 2007. U veljaĉi 2009. izabran je u re-

dovito ĉlanstvo Akademije odgojnih znanosti Hrvatske. Trenutno obnaša duţnost prodekana Prirodoslovno-

matematiĉkog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu.

Relevantna bibliografija kojom se dokazuje kompetentnost nastavnika Curić, Z. - Fürst-Bjeliš, B. (1999.): Stanovništvo Gornjega makarskog primorja, u: Gornje makarsko primorje.

Zbornik radova, Gradac - Zaostrog, 245-253.

Curić, Z. - Pepeonik , Z. (1998.): Importance, current situation and perspectives of tourism in Croatia, Wiener

Osteuropa Studien; 8, 285-295.

Curić, Z. (1990.): Suvremena geografska regionalizacija donjoneretvanske delte (Nacrt uvjetno-homogene i no-

dalno-funkcionalne diferencijacije), Radovi Geografskog odsjeka PMF-a, 25, 97-104.

Curić, Z. (1993.): Prometno-geografsko znaĉenje luke Ploĉe, Geografski glasnik, 55, 191.-202.

Curić, Z. (1994.): Donjoneretvanski kraj, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb.

Curić, Z. (1996.): Turistiĉko-geografske znaĉajke primorskih ţupanija u turistiĉkoj ponudi Hrvatske, u: Zbornik

radova I. hrvatskoga geografskog kongresa, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 317-325

Curić, Z. (1997.): Tourism in Dubrovnik-Neretva County, u: Conditions of the Foreign Tourism Development in

Central and Eastern Europe, 4, Wroclaw, 29-40.

Curić, Z. (2002.): Slovenski turisti u Hrvatskoj, Hrvatski geografski glasnik, 64, 21-32.

Pepeonik, Z. - Curić, Z. (1996.): Croatia - "a small country for a great vacation", GeoJournal, 38 (4), 469-475.

Pepeonik, Z. - Curić, Z. (2000.): The Main Changes in Croatian Tourism in the Last Decade, u: Conditions of the

Foreign Tourism Development in Central and Eastern Europe 6, Wroclaw, 175-186.



Osobna web stranica: http://www.geog.pmf.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=36&Itemid=53

Dr. sc. Slobodan Ĉaĉe

Znanstveno-nastavno zvanje: Redoviti profesor u trajnom zvanju




Životopis

RoĊen u Šibeniku 19. travnja 1946., gdje je pohaĊao osnovnu školu i gimnaziju (društveni smjer). Povi-

jest i arheologiju 1968. diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zadru. Akademsku 1974./1975. godinu proveo na

Faculté des Lettres et des Sciences Humaines, Université de Provence, u Aix-en-Provence, Francuska. Doktori-

rao 1987. obranom disertacije Liburnija od 4. do 1. stoljeća pr. n .e. na Filozofskom fakultetu u Zadru.

Godine 1969.-1970. povremeno radio u Arheološkom muzeju u Zadru, a od 1970. do 1974. zaposlen

kao kustos podruĉne zbirke u Ninu, u sklopu istoga muzeja. Od 1974. zaposlen na Odsjeku za povijest Filozofs-

kog fakulteta u Zadru (sada: Odjel za povijest Sveuĉilišta u Zadru).

Drţao i drţi nastavu u razliĉitim poslijediplomskim studijima, odnosno nakon 'bolonjske' reforme na

doktorskim studijima.

Voditelj niza domaćih i meĊunarodnih znanstvenih projekata, s glavnim podruĉjem istraţivanja antiĉkih

izvora, arheologije i povijesnih pitanja u vezi s ranom antikom jadranskog prostora (4.-1. st. pr. Kr.).

Sudjelovao u organizaciji znanstvenih skupova i i ureĊivanju njihovih zbornika radova u domovini i u

inozemstvu. Referirao na desetinama meĊunarodnih i domaćih znanstvenih skupova.


Knjige

Burić, T. - Ĉaĉe, S. - Fadić, I. (2001.): Sv. Juraj od Putalja, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Katalozi i

monografije, 12, Split.

Ĉaĉe, S. (1995.): Civitates Dalmatiae u "Kozmografiji" Anonima Ravenjanina, Arheološki muzej Zadar, Zadar.

Kirigin, B. - Vujnović, N. - Ĉaĉe, S. - Gaffney, V. - Podobnikar, T. - Stanĉiĉ, Z. - Burmaz, J. (2006.): The Ar-

chaeological Heritage of Vis, Biševo, Svetac, Palagruţa and Šolta. The Adriatic islands Project, Vol. 3,

Ed. by V. Gaffney and B. Kirigin, BAR International Series 1492, Oxford.

71

Stanĉiĉ, Z. - Kirigin, B. - Vujnović, N. - Ĉaĉe, S. - Podobnikar, T. - Burmaz, J. (1999.): The Archaeological He-

ritage of the Island of Brač, Croatia. The Adriatic Islands Project, 2, Tempus Reparatum. BAR Interna-

tional Series 803, Oxford.

Stanĉiĉ, Z. - Kirigin, B. - Vujnović, N. - Ĉaĉe, S. - Podobnikar, T. - Burmaz, J. (2004.): Arheološka baština otoka

Braĉa, Brački zbornik, 21.

Studije i članci

Ĉaĉe, S. - Gaffney, V. - Hayes, J. - Kirigin, B. - Leach, P. - Vujnović, N. (2002.): Secret histories: the pre-

colonial archaeological context for Greek settlement of the central Adriatic islands, u: Grčki utjecaj na

istočnoj obali Jadrana - Greek influence along the East Adriatic coast, Split, 25-50.

Ĉaĉe, S. - Gaffney, V.- Kirigin, B. - Leach, P. - Vujnović, N. (2001.): Enclosure and Defence: the Context of

Mycenaean Contact within Central Dalmatia, u: Defensive settlements of the Aegean and the Eastern

Mediterranean after c. 1200 B. C., Eds.: V. Karageorghis and Chr. E. Morris, Nicosia, 137-156.

Ĉaĉe, S. - Kirigin, B. (1998.): Archaeological evidence for the cult of Diomedes in the Adriatic, Hesperia, 9, 63-

110.

Ĉaĉe, S. - Šešelj, L. (2003.): Finds from the Diomedes’ sanctuary on the Cape Ploĉa: new contributions to the di-

scussion about the Hellenistic period on the east Adriatic, u: Illyrica Antiqua. Ob honorem D. Rendić-

Miočević, Zagreb, 163-186.

Ĉaĉe, S. (1976.): O stratifikaciji prapovijesnih toponima i njihovu odnosu prema arheološkoj graĊi na istoĉnoj

jadranskoj obali, u: Materijali SADJ, 12, Zadar, 133-147.

Ĉaĉe, S. (1979.): Prilozi prouĉavanju politiĉkog ureĊenja naroda sjeverozapadnog Ilirika, Radovi Filozofskog fa-

kulteta u Zadru, 18, 43-125.

Ĉaĉe, S. (1982.a): Prostorna arheologija. Primjer ilirskog kultnog objekta, Dometi, 15 (7), 83-90.

Ĉaĉe, S. (1982.b): Liburnske zajednice i njihovi teritoriji, Dometi, 15 (12), 41-52.

Ĉaĉe, S. (1984.): Truentum Liburnorum, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 23 (10), 7-16.

Ĉaĉe, S. (1985.a): Obredi uz kneţevski grob u Atenici i tragovi arhaiĉnog kraljevstva u Iliriku, Radovi Filozofs-

kog fakulteta u Zadru, 24 (11), 13-32.

Ĉaĉe, S. (1985.b): Nekropola u prostoru zajednice, u: Sahranjivanje pokojnika sa aspekta ekonomskih i društve-

nih kretanja u praistoriji i antici, Materijali SADJ, 20, Beograd, 65-73.

Ĉaĉe, S. (1988.a): Colentum insula (Plinije, Nat. hist. 3, 140), Diadora, 10, 65-72.

Ĉaĉe, S. (1988.b): Poloţaj rijeke Telavija i pitanje japodskog primorja, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 27

(14), 65-92.

Ĉaĉe, S. (1989.a): Pograniĉne zajednice i jugoistoĉna granica Liburnije u kasno predrimsko i u rimsko doba, Di-

adora, 11, 59-91.

Ĉaĉe, S. (1989.b): Rimski pohod 221. godine i pitanje politiĉkog ureĊenja Histrije, Radovi Filozofskog fakulteta

u Zadru, 28 (15), 5-17.

Ĉaĉe, S. (1990.): Blandona i susjedna središta - prilog antiĉkoj topografiji biogradskog podruĉja, u: Biogradski

zbornik. Biograd i njegova okolica u prošlosti, Zadar, 197-212.

Ĉaĉe, S. (1991.): Rim, Liburnija i istoĉni Jadran u 2. st. pr. n. e., Diadora, 13, 55-76

Ĉaĉe, S. (1992.a): Podruĉje Kaštela na prijelazu iz prapovijesti u povijesno doba, u: Kaštel-Sućurac od prapovi-

jesti do XX. stoljeća. Zbornik, Split, 33-50.

Ĉaĉe, S. (1992.b): Prilozi topografiji i toponimiji istoĉnojadranskog otoĉja od antike do srednjeg vijeka, Radovi

Zavoda za povijesne znan. HAZU u Zadru, 34, 33-51.

Ĉaĉe, S. (1993.a): Prilozi povijesti Liburnije u 1. stoljeću prije Krista, Radovi Zavoda za povijesne znan. HAZU

u Zadru, 35, 1-35.

Ĉaĉe, S. (1993.b): Broj liburnskih općina i vjerodostojnost Plinija (Nat. hist. 3, 130; 139-141), Radovi Filozofs-


Ĉaĉe, S. (1994.a): Prilozi raspravi o osnivanju grĉkih naseobina na Jadranu u 4. stoljeću pr. Kr., Radovi Filozofs-


Ĉaĉe, S. (1994.b): Iz liburnske toponimije, Folia onomastica croatica, 3, 25-36.

Ĉaĉe, S. (1994.c): Gedate kod anonimnog pisca iz Ravene, u: Gata, crkva Justinijanova doba, Split, 194-199.

Ĉaĉe, S. (1995.a): Plinije o otocima juţne Liburnije (Nat. hist. 3, 140-141 i 152), Radovi Filozofskog fakulteta u

Zadru, 34 (21), 11-46.

Ĉaĉe, S. (1995.b): Dalmatica Straboniana (Strabon, Geogr. 7, 5, 5), Diadora, 16-17, 101-134.

Ĉaĉe, S. (1997.a): Ancient written sources on the history of Hvar - Pisani izvori za povijest Hvara u antici, u:

Arheološka baština otoka Hvara, Hrvatska - Projekt Jadranski otoci. Veze, trgovina i kolonizacija 6000

pr. Kr. - 600 god., 1, British Archaeological Reports, Intern. Series 600, Oxford, 217-241.

Ĉaĉe, S. (1997.b): Promunturium Diomedis (Plin., Nat. hist. 3, 141), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 35

(22), 21-44.

Ĉaĉe, S. (1997.c): "Kozmografija" Anonima Ravenjanina i poĉeci Dubrovnika, Dubrovnik, 8 (4), 84-94.

72

Ĉaĉe, S. (1997.d): Le fonti letterarie per la topografia storica della Liburnia e della Dalmazia centrale, Aquileia

Nostra, 68, 291-296.

Ĉaĉe, S. (1998.): Promjene u naseobinskom sustavu kasnorimske Dalmacije: tragovi u toponimiji, Folia onomas-

tica croatica, 7, 23-40.

Ĉaĉe, S. (1999.a): Manijski zaljev, Jadastini i Salona, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 90-91, 57-

87.

Ĉaĉe, S. (1999.b): Zadarsko otoĉje u Konstantina Porfirogeneta: filološke, toponomastiĉke i povijesne opaske,

Folia onomastica Croatica, 8, 45-66.

Ĉaĉe, S. (2001.): Plinije kao izvor za povijest srednje Dalmacije do druge polovice 1. st. po Kr., Zbornik Prav-

nog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Supplement, 1, 91-104.

Ĉaĉe, S. (2002.): Corcira e la tradizione greca dell'espansione dei Liburni nell'Adriatico orientale, u: Grčki utje-

caj na istočnoj obali Jadrana - Greek influence along the East Adriatic coast, Split, 83-100.

Ĉaĉe, S. (2003.a): Tri priloga o kninskom podruĉju u antici, u: Zbornik Stjepanu Antoljaku u čast, Zagreb, 171-

184.

Ĉaĉe, S. (2003.b): Aserija u antiĉkim pisanim izvorima. Tekstovi i komentari, Asseria, 1, 7-43.

Ĉaĉe, S. (2003.c): Ime Dalmacije u 2. i 1. st. prije Krista. The name Dalmatia in the second and first centuries

B.C., Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 40 (27), 29-48.

Ĉaĉe, S. (2006.a): Naseljenost otoka Pašmana u prapovijesti i antici, u: Toponimija otoka Pašmana, Zadar, 31-

47.

Ĉaĉe, S. (2006.b): South Liburnia at the Beginning of the Principate. Jurisdiction and Territorial Organization, u:

Les routes de l’Adriatique antique: Geographie et economie - Putovi antičkog Jadrana: geografija i go-

spodarstvo, Bordeaux - Zadar, 65-79.

Dr. sc. SerĊo Dokoza





Životopis

RoĊen 10. veljaĉe 1959. godine u Zadru, gdje je završio osnovnu i srednju školu, a nakon toga i Filo-

zofski fakultet na kojem je diplomirao povijest i talijanski jezik s knjiţevnošću te latinski jezik s rimskom knji-

ţevnošću. Na istom fakultetu 1995. završio je poslijediplomski magistarski studij iz podruĉja srednjovjekovne

povijesti uspješnom obranom magistarskog rada Papinski legat Gentil i crkvene prilike u Dalmaciji početkom

XIV. st. Na Sveuĉilištu u Zadru 2003. obranio doktorsku disertaciju pod naslovom Korčula u XIV. st. (društveni i

gospodarski razvoj).

U Italiji 1993. završio teĉaj paleografije u organizaciji Talijanskog ministarstva za kulturu, a sljedeće

godine teĉaj paleografije u Medievalistiĉkoj radionici u Dubrovniku.

Prvo radio kao profesor u Nadbiskupskom sjemeništu od 1985. do 1990., kada prelazi u Drţavni arhiv u

Zadru na mjesto arhivista za stariju graĊu i mletaĉko razdoblje u Dalmaciji. Tijekom 15 godina rada na spisima

mletaĉke uprave u Dalmaciji prouĉio, sredio i naĉinio inventare brojnih arhivskih fondova, meĊu kojima su naj-

znaĉajniji arhivi dalmatinskih gradova pod mletaĉkom vlašću. Godine 2005. prešao u Zavod za povijesne zna-

nosti HAZU u Zadru, gdje radi do 2009. u zvanju znanstvenog suradnika, a nakon toga stalno je zaposlen u

znanstveno-nastavnom zvanju docenta na Odjelu za povijest Sveuĉilišta u Zadru gdje predaje Povijest Venecije,

Pomoćne povijesne znanosti i Analizu izvora.

SuraĊivao na više znanstvenih projekata, te referirao na više znanstvenih skupova. Istraţuje povijest

dalmatinskih komuna u srednjem vijeku, usko povezanu uz nazoĉnost mletaĉke vlasti na ovim podruĉjima.


Knjige

Dokoza, S. (2009.): Dinamika otočkog prostora, Knjiţevni krug, Split.

Obad, S. - Dokoza, S. - Martinović, S. (1999.): Juţne granice Dalmacije, Drţavni arhiv, Zadar.

Obad, S. - Dokoza, S. - Martinović, S. (2005.): The southern borders of Dalmatia, Drţavni arhiv, Zadar.

Studije i članci

Dokoza, S. (1997.): Prilog prouĉavanju unutrašnjih prilika na otoku Korĉuli u srednjem vijeku, Radovi Zavoda


73

Dokoza, S. (1998.a): Papinski legat Gentil i crkvene prilike u Zadru, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU

u Zadru, 40, 65-79.

Dokoza, S. (1998.b): Papinski legat Gentil i trogirske crkvene prilike, Vartal, 1-2, 67-83.

Dokoza, s. (1999.): Papinska diplomacija i dolazak anţuvinske dinastije na hrvatsko-ugarsko prijestolje, u: Hr-

vatska srednjovjekovna diplomacija, Zagreb, 71-84.

Dokoza, S. (2000.): Il legato pontificio Gentile e la situazione della chiesa di Tragurio nel Trecento, Cimbas, 19,

1-3.

Dokoza, S. (2001.a): Raĉunski spisi srednjovjekovne korĉulanske komune, Povijesni prilozi, 20, 143-170.

Dokoza, S. (2001.b): Sustav dota u srednjovjekovnoj korĉulanskoj komuni, Godišnjak grada Korčule, 6, 17-53.

Dokoza, S. (2002.a): Inventar fonda don Kuzme Vuĉetića u Drţavnom arhivu u Zadru, Prilozi povijesti otoka

Hvara, 11, 221-263.

Dokoza, S. (2002.b): Papinski legat Gentil i Split, Kulturna baština, 31, 79-98.

Dokoza, S. (2002.c): Pregled povijesti Blata u srednjem vijeku (do 1420.), Blatski ljetopis, 3, 113-133.

Dokoza, S. (2003.): Iz gospodarske i društvene povijesti Blata do XVIII. st., u: Zbornik sa znanstvenog skupa

Blato na Korčuli do XVIII. st., Blato, 117-138.

Dokoza, S. (2004.a): Neke netoĉnosti u tzv. Ostojićevoj kronici, Blatski ljetopis, 4, 201-214.

Dokoza, S. (2004.b): Prilog poznavanju seoskog plemstva na Korĉuli, u: Blato do kraja 18. stoljeća, 2, Blato,

47-62.

Dokoza, S. (2005.): Toponimija zapadnog dijela otoka Korĉule, u: Blato do kraja 18. stoljeća, 3. Blato, 49-62.

Dokoza, S. (2006.a): Arbanasi Zadru i Hrvatskoj, u: Arbëreshët e Zarës, Zagreb, 82-107.

Dokoza, S. (2006.b): Archivium comunis Jadre u XIV. stoljeću, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u

Zadru, 48, 215-230.

Dokoza, S. (2007.): Obrambeni sustav korĉulanske komune u srednjem vijeku, Radovi Zavoda za povijesne zna-


Dr. sc. Josip Fariĉić



Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za geografiju Sveuĉilišta u Zadru


Životopis

RoĊen u Zadru 16. lipnja 1976. godine. Završio studij geografije i povijesti na Filozofskom fakultetu u

Zadru 1998. Magistrirao na Prirodoslovno-matematiĉkom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu 2003. Doktorsku di-

sertaciju Sjevernodalmatinski otoci u procesu litoralizacije - razvoj, problemi i perspektive na Prirodoslovno-

matematiĉkom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu obranio 2006. Iste godine izabran u suradniĉko zvanje višeg asis-

tenta, a 2007. u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Odjelu za geografiju Sveuĉilišta u Zadru.

Kraće vrijeme radio u gimnaziji "Franjo Petrić", Ekonomsko-birotehniĉkoj i trgovaĉkoj školi te osnov-

noj školi "Stanovi" (sve u Zadru). Od 1999. do 2003. znanstveni novak, od 2003. do 2007. asistent i viši asistent,

a zatim docent na Odjelu za geografiju Sveuĉilišta u Zadru.

Drţi nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju geografije, te na ovom doktorskom studiju. Ino-

virao nastavni proces uvoĊenjem nekoliko predmeta: obveznih - Kartografija I, Kartografija II, Historijska geo-

grafija i Pomorska geografija, te izbornih - Geografija hrvatskih otoka i Geografski aspekti upravljanja obalnim

područjima. Prvo 2003./2004. predavao na Pomorskom fakultetu u Rijeci, 2004./2005. na Pomorskom fakultetu

u Rijeci - Struĉnom studiju u Zadru, a od 2007./2008. predaje na Odjelu za promet i pomorstvo Sveuĉilišta u Za-

dru. Od 2009. proĉelnik Odjela za geografiju Sveuĉilišta u Zadru.

Aktivno sudjelovao na dvadesetak domaćih i meĊunarodnih znanstvenih skupova te na 15 seminara u

domovini i inozemstvu. Znanstveno istraţuje geografiju hrvatskog priobalja (posebno otoke) i povijest kartogra-

fije.

Od 1995. ĉlan Hrvatskoga geografskog društva,a od 2000. Matice hrvatske, te od 2001. Hrvatskoga

kartografskog društva. Kourednik i/ili urednik više znanstvenih monografija. Od 1996. pomoćnik glavnog ured-

nika, a od 2009. i ĉlan uredniĉkog odbora znanstvenog ĉasopisa Geoadria.


Knjiga

Fariĉić, J. (2007.): Pomorska kartografija, Hrvatsko kartografsko društvo - Sveuĉilište u Zadru - Drţavni arhiv u

Zadru - Znanstvena knjiţnica Zadar i Hrvatski hidrografski institut, Zagreb - Zadar.

74

Fariĉić, J. (2010.): Geografija sjevernodalmatinskih otoka, Sveuĉilište u Zadru, Zadar.

Studije i članci

Fariĉić, J. (2006.a): Obala - prostor kontakta i konflikta, u: Akademik Josip Roglić i njegovo djelo - Zbornik ra-

dova, Zagreb - Split - Zadar, 269-297.

Fariĉić, J. (2006.b): Geografski aspekti razvitka zadarske luke, u: Jadranske studije. Luke istočnog Jadrana,

Orebić, 67-96.

Fariĉić, J. (2007.): Sastavnice kulturne baštine hrvatskoga otoĉnog prostora i mogućnosti njihovoga društveno-

gospodarskog vrednovanja, u: IV. hrvatski geografski kongres: Geografsko vrednovanje prostornih re-

sursa, Zbornik radova, Poreĉ - Zagreb, 73-94.

Fariĉić, J. (2008.): Povijesni problem odreĊivanja geografske duţine i odabira poĉetnog meridijana, Geografski

horizont, 1, 7-22.

Fariĉić, J., Magaš, D. (2004.): Suvremeni socio-geografski problemi malih hrvatskih otoka. Primjer otoka Ţirja,

Geoadria, 9 (2), 125-158.

Fariĉić, J., Magaš, D. (2007.): Geografska obiljeţja i njihova funkcionalna povezanost s toponimima otoka Ug-

ljana, u: Toponimija otoka Ugljana, Zadar, 5-45.

Fariĉić, J., Magaš, D. (2009.): Geografski ambijent oblikovanja i korištenja toponima na otoku Vrgadi, u: Topo-

nimija otoka Vrgade, Zadar, 11-59.

Kozliĉić, M., Fariĉić, J. (2004.): The significance of Sveti Andrija Island (Svetac) on a sailing route across the

Adriatic presented on old geographical maps, Geoadria, 9 (1), 33-49.



Osobna web stranica: http://www.unizd.hr/Default.aspx?tabid=455

Dr. sc. Borna Fürst-Bjeliš



Naziv ustanove u kojoj je zaposlena: Sveuĉilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematiĉki

fakultet, Geografski odsjek


Životopis

Dr. sc. Borna Fuerst-Bjeliš u zvanju je znanstvenog savjetnika, odnosno redovitog profesora od 2008.

godine. Doktorirala je 1996. godine na PMF-u, Sveuĉilišta u Zagrebu. Nakon doktorata usavršavala se kroz kra-

će studijske boravke u inozemstvu: 2001. u Madridu, 2003. na nekoliko institucija u Švicarskoj: Sveuĉilište St.

Gallen, Hochschule fuer Technik Rapperswill i Sveuĉilište u Bernu, te 2003. u Bostonu. Objavila je više deseta-

ka znanstvenih i struĉnih radova. Pojedini znanstveni radovi su citirani u britanskim, odnosno ameriĉkim izda-

njima sveuĉilišnih udţbenika (Simmons, 2008).

Sudjelovala je s referatima na 27 meĊunarodnih i domaćih znanstvenih skupova te odrţala više pozva-

nih predavanja u Europi i Kanadi. Bila je voditeljica - koordinatorica (za RH) dvaju meĊunarodnih trilateralnih

projekata u okviru programa SCOPES (2001-2004; 2004-2008), a trenutno je voditelj znanstvenog projekta

MZOŠ-a (od 2007). Suorganizatorica je prvog meĊunarodnog znanstvenog skupa geografa Jugoistoĉne Europe

(„South Eastern European Countries On Their Way to Europe - Geographical aspect“, Dubrovnik, 2004.), meĊu-

narodne konferencije „Regionalism & Regionalization in South Eastern Europe“, Zagreb, 2005, meĊunarodne

ljetne škole „Summer School: Regionalization & Minorities in South Eastern Europe“, Dubrovnik, 2006., te me-

Ċunarodnog znanstvenog skupa ”Primjenjena geografija u teoriji i praksi” 2010. godine u Zagrebu.

Glavna je urednica struĉno-informativnog ĉasopisa Geografski horizont od 2005. do 2010., te ĉlanica

uredniĉkog odbora znanstvenih ĉasopisa Geografski glasnik od 2006. i ĉasopisa Geoadria od 2009. Predaje na

svim razinama studija (preddiplomski, diplomski, doktorski) na matiĉnom fakultetu, te takoĊer na poslijediplom-

skim studijima Sveuĉilišta u Zadru (2002./2003.) i Mostaru (od 2006./2007.). U sklopu novog programa studija

na matiĉnom fakultetu vodi nastavu iz kolegija: Sredozemlje, Historijska geografija, Principi regionalizacije, Po-

vijest okoliša i Urbana historijska geografija na preddiplomskom i diplomskog studiju. Na doktorskom studiju

Sveuĉilišta u Zagrebu vodi nastavu iz kolegija Principi i metode regionalizacije, a na Sveuĉilištu u Mostaru ko-

legije Metodologija znanstveno-istraţivaĉkog rada i Principi i metode regionalizacije. Mentorica je u 42 diplom-

ska rada, 4 doktorske disertacije i 3 magistarska rada, meĊu kojima je i voditeljstvo magistarskog rada Fulbrigh-

tove stipendistice sa Sveuĉilišta Arizona. Trenutno je prodekanica PMF-a za meĊunarodnu suradnju i ECTS ko-

75

ordinator PMF-a od 2010. godine. Bila je takoĊer pomoćnica proĉelnika Geografskog odsjeka za meĊunarodnu

suradnju i ECTS 8 godina (1997.-2005.), Predstojnica Zavoda za regionalnu geografiju i metodiku u dva manda-

ta (2002.-2004.; 2004.-2006.), zamjenica proĉelnika Geografskog odsjeka (2007.-2008.), te pomoćnica dekana

za meĊunarodnu suradnju od 2008. do2009.

Ĉlanica je i predstavnica u više meĊunarodnih i domaćih udruţenja: predstavnica RH u MeĊunarodnom

udruţenju za povijest i filozofiju znanosti MeĊunarodne geografske unije; predstavnica regije JI Europe u Eu-

ropskom udruţenju za povijest okoliša (2005. 2007.); ĉlanica je Vijeća za potporu regionalnom razvoju i lokal-

noj zajednici Sveuĉilišta u Zagrebu; ĉlanica, tajnica (1989.-1991.), te ĉlanica Upravnog odbora Hrvatskog geog-

rafskog društva (1989.-1991.; 2005.-2007.), te ĉlanica Hrvatskog kartografskog društva i Udruţenja za hrvatske

studije (Association for Croatian Studies, ACS).


Curić, Z. - Fuerst-Bjeliš, B. (1999.): Stanovništvo Gornjega makarskog primorja, u: Gornje makarsko primor-

je.Zbornik radova, Zagreb, 245-253.

Fuerst-Bjeliš, B. - D'Alessio, G. - Diklić, O., (2003.):Mletaĉki katastar 18. stoljeća i ekohistorijska evaluacija

tromeĊe, u: Triplex Confinium (1500-1800): ekohistorija. Zbornik radova, Split - Zagreb, 65-86,

Fuerst-Bjeliš, B. - Lozić, S. - Perica, D. (2000-2001): Man and the Environment in the Central Velebit Area -

Baške Oštarije and Surroundings, Acta Geographica Croatica, 35, 111-132.

Fuerst-Bjeliš, B. - Lozić, S. (2006.): Environmental impact and change on the Velebit mountain, Croatia: an out-

line of the periodization, u: Views from the South; Environmental Stories from the Mediterranean

World (19th

- 20th

centuries), Napoli, 127-139.

Fuerst-Bjeliš, B. - Stiperski, Z. (2006.): South Eastern Europe: discussing quality of life indicators; Forum - ifl,

Heft 5, 23 -38, South Eastern European Countries on Their Way to Europe - geographical Aspects (ed.

R. Henkel), Leibniz - Institut fuer Laenderkunde, Leipzig.

Fuerst-Bjeliš, B. - Zupanc, I. (2007.): New 18th

century Venetian Border in Croatia and its Spatial and Demog-

raphic Implications, Hrvatski geografski glasnik, 69 (2), 41-52.

Fuerst-Bjeliš, B. (1998): Triplex Confinium - An Eco-historic Draft, u: Microhistory of the Triplex Confinium.

Zbornik radova, Budapest, 147-155

Fuerst-Bjeliš, B. (1999-2000.): Toponimija i percepcija u prostoru Triplex Confiniuma: Morlakija, Radovi Zavo-

da za hrvatsku povijest, 32-33, 349-354.

Fuerst-Bjeliš, B. (2002.): Grimani Cadastral Survey and the Mediterranean geographical Environment (Case

Study in Dalmatia), u: 19th

International Conference on the History of Cartography. Zbornik radova,

Madrid, 1-10.

Fuerst-Bjeliš, B. (2003): Reading the Venetian Cadastral Record: An Evidence For the Environment, Population

and Cultural Landscape of the 18 Century Dalmatia, Hrvatski geografski glasnik, 65, 47-62.


Osobna web stranica: http://www.geog.pmf.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=39&Itemid=57

Dr. sc. Martin Glamuzina



Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za zdravstvene studije Sveuĉilišta u Zadru


Životopis

RoĊen 16. prosinca 1941. u Rogotinu, općina Ploĉe. Prva ĉetiri razreda osnovne škole završio u Rogoti-

nu, a ostale razrede kao i gimnaziju u Ploĉama. Nakon završene srednje škole upisao Prirodoslovno-matematiĉki

fakultet u Zagrebu. Diplomirao 1967., nakon ĉega se zaposlio kao profesor geografije na Gimnaziji u Metkoviću.

Godine 1975. upisao Fakultet politiĉkih znanosti (uz rad) u Zagrebu, koji je završio 1980. Godine 1977. upisao

poslijediplomski studij na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematiĉkog fakulteta u Zagrebu pod nazivom

Metodi i principi regionalizacije, gdje je 1981. i magistrirao. Tezu doktorske disertacije pod naslovom Promjene

agrarnog pejzaţa delte Neretve prijavio na istom Fakultetu 1983. i uspješno obranio 1985. Disertacija je objav-

ljena kao posebna monografija u izdanju Saveza geografskih društava Hrvatske.

Godine 1977. izabran za direktora Centra za usmjereno obrazovanje Petar Levantin u Metkoviću s tra-

janjem u dva mandata (8 godina). Od 1975. do 1985. bio gostujući predavaĉ na Višoj pomorskoj školi u Splitu.

Od 1985. do 1990. radio u struĉnoj sluţbi Općine Metković. Od 1990. radio u Gimnaziji Metković, gdje je uz

76

profesorski rad obnašao i funkciju zamjenika ravnatelja. Od 1996. do 1998. bio gostujući predavaĉ na Odsjeku

za geografiju Filozofskog fakulteta u Zadru. U svibnju 1998. izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta i

prešao na Filozofski fakultet u Zadru. Izvodi nastavu i iz kolegija Demogeografija, Regionalna geografija Euro-

pe, Politiĉka geografija i Medicinska geografija. Od akademske godine 2007./2008. prešao na Odjel za zdrav-

stvene studije gdje izvodi nastavu iz Medicinske geografije i Medicinske demogeografije. Godine 2008./2009. na

Odjelu za etnologiju i antropologiju izvodio nastavu iz Antropološke geografije.

Od 1998. radi kao istraţivaĉ na projektu D. Magaša „Geografske osnove razvoja malih hrvatskih otoka“

pri Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, a od 2001. voditelj projekta Ministarstva znanosti i

tehnologije pod nazivom „Kretanje stanovništva, naseljenosti i naselja Dalmatinske zagore (Juţne Hrvatske)“, a

od 2007. godine vodi novi projekt pod naslovom „Demogeografske karakteristike obale i priobalja Hrvatske“.

Od 1996. do 2001. bio ĉlan uredništva ĉasopisa Geoadria kao i struĉnog ĉasopisa Meridijani (ranije Hrvatski

zemljopis). Sudjelovao na više domaćih i meĊunarodnih znanstvenih skupova. Aktivno se sluţi engleskim, a pa-

sivno španjolskim i francuskim jezikom. Predstojnik Odsjeka za geografiju Filozofskog fakulteta u Zadru od

2000. do 2002. i proĉelnik Odjela za geografiju Sveuĉilišta u Zadru od 2002. do 2007. Aktivno bio ukljuĉen u iz-

radu projekta prema Bolonjskoj deklaraciji za organizaciju nastavnog procesa na Odjelu za geografiju Sveuĉiliš-

ta u Zadru.

Za izvanrednog profesora na Odjelu za geografiju izabran 2004. Na Odjelu za geografiju na poslijedip-

lomskom studiju izvodio nastavu iz kolegija Stanovništvo Hrvatske i litoralizacija. Na Odsjeku za geografiju

Sveuĉilišta u Mostaru izvodi nastavu iz kolegija Demogeografija i Medicinska geografija, kao i Regionalna geo-

grafija Europe i Afrike. Na istom sveuĉilištu na poslijediplomskom studiju izvodi nastavu iz kolegija Stanovniš-

tvo i okoliš. Na zajedniĉkom poslijediplomskom studiju Sveuĉilišta Dubrovnika i Splita, pod imenom „Primije-

njene znanosti o moru“ izvodi kolegij Sociodemografske karakteristike hrvatskih otoka i priobalja. Dobitnik nag-

rade za ţivotno djelo Općine Metković, kao i spomenice Domovinskog rata (kao dragovoljac).


Fariĉić, J. - Šiljković, Ţ. - Glamuzina, M. (2005.): Agrarian Changes in Lower-Neretvian Area from the Eighte-

enth to the Twentieth Century, Agricultural History, 79 (2), 193-220.

Glamuzina, M. - Fariĉić, J. (1999.): Donjoneretvanski kraj na Coronellijevim kartama u Atlante della Republica

di Venezia, Acta Geographica Croatica, 34, 89-125.

Glamuzina, M. - Feletar, D. (2001.): Die kroatisch-ungarische Grenze auf alten Landkarten, Geoadria, 6, 81-91.

Glamuzina, M. - Glamuzina, B. (2001): Management of the Neretva river estuary past and future of a rich and

fragile natural heritage, Naše more, 48, 5-6.

Glamuzina, M. - Glamuzina, N. - Glamuzina, B. (2001.): Changes of the living water resources use in the Neret-

va delta (Croatia) under the influence of different management strategies, u: Seas and Oceans, 1,

Szczecin - Poland.

Glamuzina, M. - Glamuzina, N. - Mamut, M. (2000.): The tourist evaluation of the Neretva delta, Periodicum

biologorum, 102, 475-482.

Glamuzina, M. - Glamuzina, N. - Mamut, M. (2002.): The Water Supply of the Middle Dalmatian Islands (Croa-

tia) - Regional Water Supply-System Neretva-Pelješac-Korĉula-Lastovo-Mljet, u: 6th

International

Symposium Littoral 2002: The Changing Coast, Porto, 145-148.

Glamuzina, M. - Glamuzina, N. - Mamut, M. (2002.): What Are the Perspectives of Metković and Ploĉe Port

(Croatia) with Reference to New Geogstrategic Division in Southeastern Europe?, u: 6th

International

Symposium Littoral 2002: The Changing Coast, Porto, 469-472.

Glamuzina, M. - Mamut, M. - Šiljković Ţ. (2000.): Modern transformation in the area of coastal zone of the Ne-

retva delta under the influence of melioration and hidrotehnical intervention, Periodicum biologorum,

102, 137-146.

Glamuzina, M. - Šiljković, Ţ., Topolnik, D. (1999): The state and the prospects of railway development in Croa-

tia; Promet, FPZ, Vol. 6, Zagreb.



Dr. sc. Vera Graovac



Naziv ustanove u kojoj je zaposlena: Odjel za geografiju Sveuĉilišta u Zadru

E-mail adresa: [email protected]; [email protected]

77

Životopis

RoĊena 17. srpnja 1978. godine u Zadru, gdje je završila osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje.

Nakon završenoga srednjoškolskog obrazovanja 1997. godine upisala je dvopredmetni studij na Filozofskom fa-

kultetu u Zadru Sveuĉilišta u Splitu, smjer engleski jezik i knjiţevnost i geografija. Diplomirala je 2001. Godine

2000. dobila je rektorovu nagradu Sveuĉilišta u Splitu za uspjeh postignut u akademskoj godini 1999./2000., a

2001. godine nagradu Federik Grisogono Hrvatskoga geografskog društva - Zadar kao najbolja studentica geog-

rafije u istoj akademskoj godini.

Godine 2002. zaposlila se na Odsjeku za geografiju Filozofskog fakulteta u Zadru (od 2003. Odjel za

geografiju Sveuĉilišta u Zadru) kao znanstvena novakinja na znanstveno-istraţivaĉkom projektu "Kretanje

stanovništva, naseljenosti i naselja u Dalmatinskoj zagori (Juţna Hrvatska)" glavnog istraţivaĉa M. Glamuzine.

Godine 2006. izabrana u suradniĉko zvanje asistenta na Odjelu za geografiju Sveuĉilišta u Zadru. Od 2008. go-

dine suradnica je na znanstvenom projektu "Demogeografske posebnosti hrvatskog priobalja i otoka", glavnog

istraţivaĉa M. Glamuzine. Godine 2002. upisala poslijediplomski studij "Geografske osnove prostornog planira-

nja i ureĊenja" na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Poslijediplomski studij završila izradom i obranom

doktorske disertacije pod naslovom "Demogeografske osnove razvoja zadarske regije" 2009. Godine 2010. go-

dine izabrana u znanstveno-nastavno zvanje docenta.

Sudjeluje u izvoĊenju nastave na preddiplomskom i diplomskom studiju geografije na Odjelu za geog-

rafiju Sveuĉilišta u Zadru iz sljedećih kolegija: Geografski aspekti upravljanja obalnim podruĉjima, Demogeog-

rafija I, Demogeografija II, Engleski jezik u geografiji i Uvod u znanstveno-istraţivaĉki rad. Od 2007. vrši duţ-

nost ECTS koordinatorice Odjela za geografiju Sveuĉilišta u Zadru.

Aktivno je sudjelovala na više domaćih i meĊunarodnih znanstvenih skupova te u organizaciji dvaju

znanstvenih skupova (Treći hrvatski geografski kongres i Znanstveno savjetovanje: Jadran - suvremena geog-

rafska problematika). Od 2003. ĉlanica uredništva i autorica više struĉnih i popularno-struĉnih priloga na web

stranici www.geografija.hr te ĉlanica uredništva ĉasopisa Geografski horizont od 2005. godine.

Dobitnica je stipendije Oxford Colleges Hospitality Scheme za 2006. godinu u sklopu koje je provela

mjesec dana na St. John's College u Oxfordu, Velika Britanija.


Glamuzina, M., Vidović, M., Graovac, V.: The System of Waters in the Neretva Delta (Croatia) - Use, Pollution

and Protection), u: 6th

International Symposium Littoral 2002: The Changing Coast, 3, Porto, 149-152.

Graovac, V. - Glamuzina, M. (2002.): Contemporary Dynamics and Population Structures of Former Obrovac

District, Geoadria, 7 (1), 83-96.

Graovac, V. (2004.): Islands on the verge of extinction - the case study of Zadar islands, Croatia, Geoadria, 9

(2), 183-210.

Graovac, V. (2004.): Populacijski razvoj Zadra, Geoadria, 9 (1), 51-72.

Graovac, V. (2008.): Depopulacija otoka Rave, u: Otok Rava Sveuĉilište u Zadru, Razred za prirodne znanosti

HAZU, Matica Hrvatska - Zadar, Hrvatsko geografsko društvo - Zadar, Zadar, 479-496.

Graovac, V., Glamuzina, M. (2005.): Contemporary demographic changes in the Town of Sinj, Croatia, Geoad-

ria, 10 (2), 171-189.

Graovac, V.: Starenje stanovništva u Hrvatskoj i u europskim zemljama, 3. hrvatski geografski kongres, Zbornik

radova (ur. A. Toskić), Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 288-297.

Graovac, V.: Tourism and Demographic Development of Pelješac Peninsula, u: Problemi regionalnog razvoja

Hrvatske i susjednih zemalja (ur. M. Ilić), Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 267-274.




Dr. sc. Tvrtko Jakovina



Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu


Životopis


78

RoĊen 2. oţujka 1972. u Poţegi, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Povijest diplomirao 1996. na

Filozofskom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu. Usavršavao se u SAD (University of Kansas, Lawrence; Boston

College, Boston; Georgetown University, Washington), Velikoj Britaniji (London School of Economics and Po-

litical Science, London), te u Izraelu i Slovaĉkoj. Godine 2002. doktorirao povijest na Filozofskom fakultetu u

Zagrebu.

Prvo 1999. radio u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, a nakon toga radi na Filozofskom fakultetu

Sveuĉilišta u Zagrebu, gdje predaje Svjetsku povijest 20. stoljeća i niz izbornih kolegija. Drţi nastavu i u Bolog-

ni. Drţao predavanja na više poslijediplomskih studija. Kao predavaĉ gostovao u SAD (Washington), Vel. Bri-

raniji (London), Poljskoj (Poznanj, Varšavi, Krakovu, Katovicama-Sosniovec), Italiji (Bolonji), Finskoj (Helsin-

ki), Švicarskoj (Lausanne), te Srbiji (Palić) itd.

Znanstveno istraţuje razdoblje nakon II. svjetskog rata, s teţištem na hrvatskim prostorima. SuraĊivao

na više znanstvenih projekata, a sada vodi vlastiti. Referirao na nekoliko desetaka meĊunarodnih i domaćih

znanstvenih skupova. NagraĊivan za znanstveni prinos povijesnoj znanosti.

Ĉlan predsjedništva Društva za hrvatsku povjesnicu od 2002., potpredsjednik društva od 2005., ĉlan

uredništva ĉasopisa Historijski zbornik i Povijest u nastavi. Od 2006. ĉlan Savjeta arhiva Centra za demokraciju i

pravo "Miko Tripalo" u Zagrebu. Potpredsjednik i ĉlan upravnog odbora Hrvatskog društva Fulbrightovaca od

2007.


Knjige

Jakovina, T. (2002.): Socijalizam na američkoj pšenici, Zagreb.

Jakovina, T. (2003.): Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i Sjedinjene Američke Drţave

1945.-1955., Zagreb.

Studije i članci

Jakovina, T. (1998.): Ameriĉki komunistiĉki saveznik? Vanjskopolitiĉki odnosi SAD-a i Jugoslavije od 1955-

1963., Radovi, 31, 81-108.

Jakovina, T. (1999.): Što je znaĉio Nixonov usklik "ţivjela Hrvatska"?, Društvena istraţivanja, 40-41 (2-3), 347-

371.

Jakovina, T. (2001.): Ţivot u limenci s crvima. (Kako su ţivjeli i doţivljavali Titovu Jugoslaviju?, Razgovori

ameriĉkih diplomata skupljenih u Foreign Affairs Oral History Program Udruge za diplomatske studije i

Sveuĉilišta Georgetown u Washingtonu), Historijski zbornik, 54, 159-186.

Jakovina, T. (2002.a): Je li Nixon doista podupirao Hrvatsko proljeće?, u: Pro Historia Croatica 1, Zbornik uz

70. godišnjicu ţivota Dragutina Pavličevića, Zagreb, 381-399.

Jakovina, T. (2002.b): Tito i Nixon. Kako je pripreman i što je znaĉio Titov posjet Washingtonu 1971.? Historij-

ski zbornik, 55, 167-197.

Jakovina, T. (2003.a): Narodni kapitalizam protiv narodnih demokracija. Ameriĉki super-market na Zagrebaĉ-

kom velesajmu 1957. godine, u: Zbornik Mire Kolar Dimitrijević, Zagreb, 469-479.

Jakovina, T. (2003.b): Od Tita do Badintera. Periodizacija povijesti DFJ/FNRJ/SFRJ 1945.-1991., u: Hrvati i

Poljaci, narodi daleki i bliski. Zbornik radova sa znanstvenog skupa hrvatskih i poljskih povjesničara,

Zagreb, 123-137.

Jakovina, T. (2004.): Titovi ciljevi sukladni su našima. Ameriĉki izvori o Hrvatskom proljeću, Historijski zbor-

nik, 56-57, 71-90.

Jakovina, T. (2005.): Jugoslavija, Hrvatsko proljeće i Sovjeti u detantu, Kolo, 4, 153-185.

Jakovina, T. (2006.a): Hrvatska izlazi u svijet. Hrvatska/Jugoslavija u svjetskoj politici 1945.-1991., u: Hrvatska

politika u XX. stoljeću. Zbornik radova, Zagreb, 337-388.

Jakovina, T. (2006.b): IzmeĊu kralja, poglavnika i maršala. Odnos Saveznika prema Hrvatskoj/Jugoslaviji 1945.,

u: 1945. - razdjelnica hrvatske povijesti. Zbornik radova sa znanstvenog skupa, Zagreb, 169-185.

Dr. sc. Draţen Jašić



Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za promet i pomorstvo Sveuĉilišta u Zadru


Životopis

79

RoĊen 18. svibnja 1965. u Puli. Kapetan duge plovidbe i geograf. Cjelokupno osnovno, srednjoškolsko

i fakultetsko obrazovanje završio u Splitu. Diplomirao na Pomorskoj akademiji 1987. god., magistrirao 1997.

god. temu Geografske i oceanografske znaĉajke Palagruškog praga, a 1999. god. obranio disertaciju s temom

Geografske i oceanografske znaĉajke Srednjojadranskog praga, pri Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Su-

djelovao na više meĊunarodnih znanstvenih skupova i teĉajeva. Organizirao i izvodio nastavu na više teĉajeva za

obrazovanje pomoraca.

Dana 23. sijeĉnja 2004. god. izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta (podruĉje prirodnih znanos-

ti - polje geoznanosti, grana geografija), te ponovno potvrĊen 2007. godine, kada prelazi sa splitskog na zadarsko

sveuĉilište. Iz njegova dosadašnjeg radnog iskustva moţe se izdvojiti rad u više inozemnih kompanija: TransEu-

ropa Line iz Engleske, Pronav iz Amerike, KGJS iz Norveške, Azalea iz Nizozemske, te Mitsui OSK Lines iz

Japana. Aktivno sudjelovao u realizaciji znanstvenog projekta Hidroakustičke prognoze na području srednjeg i

juţnog Jadrana u vremenu od veljaĉe 1989. do travnja 1991. pri Hidrografskom institutu u Splitu. Sudjelovao je

i na projektu EGP-3 / Escravos Project adds GTL to Phase 3 i EGTL / Escravos Gas-to-Liquids Project.

Za vrijeme Domovinskog rata bio aktivno ukljuĉen u ratne operacije u 141. brigadi hrvatske vojske; no-

sitelj medalje Oluja. Oţenjen i otac dvoje djece, stalno nastanjen u Zadru.


Bićanić, Z. - Hell, Z. - Jašić, D. (1998.): Termohalinska svojstva morske vode u Paškom zaljevu i Velebitskom

kanalu, Geoadria, 3, 5-20.

Bićanić, Z. - Hell, Z. - Jašić. D. (1998.): Usporedba termohalinskih stanja morske vode u mikropodruĉjima Piran

i Rovinj, Acta Geographica Croatica, 33.

Grţetić, Z - Kasum, J. - Jašić, D. (2002.): Hydrographic Organizations and Surveys, u: International PanEuro-

pean Shipping Conference.Zbornik radova, Rogoznica.

Jašić, D. - Anthony, H. - P. K. Chandrakantha (2009.): Escravos LPG FSO - Safe Bunkering Operation, Safe

Bulletin, 71 (8).

Jašić, D. - Bićanić, Z - Kasum, J. (2002.): The Central Adriatic Shelf - Important Research and Data Processing

Methodology, Geoadria, 7 (1), 127-143.

Jašić, D. - Bognar, A. - RiĊanović, J. (1999.): Geološke i geomorfološke znaĉajke Srednjojadranskog praga. Po-

morski zbornik, Rijeka.

Jašić, D. - Trošić, Ţ. - Kasum, J. (1998.): Promjene temperature zraka i oborine na otoku Palagruţi (1961-1990).

Acta Geographica Croatica, 33, 17-25.

Trošić, Ţ. - Jašić, D. - Marinković, V. (2003.): Climatic features of Palagruţa, Geoadria, 8 (1), 57-65.

Dr. sc. Mithad Kozliĉić





Životopis

RoĊen 14. travnja 1954. u Zenici (BiH). Diplomirao 1978. na Mornariĉkoj vojnoj akademiji u Splitu

(nautiĉki smjer). Magistrirao 1984. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (poslijediplomski studij Kulturna povi-

jest istočnog Jadrana pri Interuniverzitetskom centru za postdiplomske studije u Dubrovniku). Doktorat iz povi-

jesnih znanosti na istom tom Fakultetu stekao 1988. godine.

Nakon plovidbene prakse na podmornicama i površinskim brodovima od 1986. bio pomoćnik ravnatelja

i kustos u Vojnopomorskom muzeju u Splitu do 1991., a nakon toga ravnatelj Hrvatskoga pomorskog muzeja u

Splitu. Prvo honorarni nastavnik 1992.-1994., a od 1994. u stalnom radnom odnosu na Filozofskom fakultetu u

Zadru, Odsjek za povijest (od 2003. Odjel za povijest Sveuĉilišta u Zadru). Inovirao nastavni proces dodiplom-

skih, kasnije preddiplomskih i diplomskih studija povijesti uvoĊenjem novih kolegija: Povijest svjetskog pomor-

stva, Povijest hrvatskog pomorstva, Povijest kartografije, Povijesni zemljopis i dr. Utemeljitelj i voditelj poslije-

diplomskih znanstvenih magistarskih i doktorskih studija Povijest hrvatskog pomorstva na Filozofskom fakultetu

u Zadru od 1999. godine. Bio predstojnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru 2000.-2003., a na-

kon transformacije tog fakulteta u Sveuĉilište u Zadru, proĉelnik Odjela za povijest od 2003. godine.

Voditelj više znanstvenoistraţivaĉkih domaćih i suradnik na meĊunarodnim znanstvenim projektima iz

povijesti istoĉnojadranskog pomorstva. Znanstveno istraţuje povijest pomorstva, povijest kartografije i historij-

sku geografiju istoĉnog Jadrana. Referirao na tridesetak domaćih i inozemnih znanstvenih skupova.


80

Drţao nastavu na dodiplomskom, sada preddiplomskom i diplomskom te poslijediplomskom studiju.

Kao pozvani predavaĉ drţao desetine javnih predavanja. Priredio više razliĉitih muzejskih izloţbi. Više puta bio

mentor preddiplomskih, diplomskih, magistarskih radova te doktorskih disertacija, te ĉlan povjerenstava za nji-

hovu obranu.

Bio urednikom više znanstvenih zbornika. Ĉlan Društva povjesniĉara Hrvatske, Hrvatskog geografskog

društva i dr. Djela su mu više puta nagraĊivana nagradama za doprinos znanosti (Split, 1991., Zagreb., 1993., Bi-

hać i Zadar, 2004.).


Knjige

Kozliĉić, M. (1990.a): Istočni Jadran u Geografiji Klaudija Ptolemeja, Latina et Graeca, Zagreb.

Kozliĉić, M. (1990.b): Historijska geografija istočnog Jadrana u starom vijeku, Knjiţevni krug, Split.

Kozliĉić, M. (1993.): Hrvatsko brodovlje. Croatian Shipping. Le navi croate, Knjiţevni krug - AGM, Split - Za-

greb.


drana. (Izbor karata, planova i veduta do kraja 17. stoljeća), AGM, Zagreb.

Kozliĉić, M. (2003.a): Panorame Dalmacije Giuseppea Riegera. I Panorami della Dalmazia di Giuseppe Rie-

ger. The Panoramas of Dalmatia by Giuseppe Rieger. Panoramen Dalmatiens von Giuseppe Rieger,

Hrvatski hidrografski institut, Split.

Kozliĉić, M. (2003.b): Regiones flumina Unnae et Sanae in veteribus tabulis geographicis. Unsko-sansko podru-

čje na starim geografskim kartama (Izbor karata, planova i veduta Unsko-sanskog područja od kraja

15. do početka 18. stoljeća), Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH - Arhiv Unsko-sanskog kanto-

na, Sarajevo - Bihać.

Kozliĉić, M. (2006.): Istočni Jadran u djelu Beautemps-Beaupréa. Eastern Adriatic in the Work of Beautemps-

Beaupré, Hrvatski hidrografski institut, Split.

Studije i članci

Kozliĉić, M. - Bratanić, M. (2006.): Ancient Sailing Routes on Adriatic, u: Les routes de l'Adriatic antique,

géographie et économie - Putovi antičkog Jadrana, geografija i ekonomija, Bordeaux - Zadar, 107-124.

Kozliĉić, M. - Brusić, Z. (1994.): Liburnski i starohrvatski brodovi iz Nina (rekonstrukcija), Adrias, 4-5, 33-42.

Kozliĉić, M. - Duplanĉić Leder, T. (2003.): Split - A centre of the Adriatic hidrography and maritime

cartography. Split - Centar jadranske hidrografije i pomorske kartografije, Kartografija i geoinformaci-

je, 2, 162-176.

Kozliĉić, M. - Fariĉić, J. (2004.): The significance of Sveti Andrija Island (Svetac) on a sailing route across the

Adriatic presented on old geographical maps, Geoadria, 9 (1), 33-49.

Kozliĉić, M. - Grţetić, Z. - Bratanić, M. (2006.): Beautemps-Beaupré's research campaigns in the eastern Adria-

tic in 1806 and 1808-1809 and their significance for the development of Adriatic hydrography, u: GIS

Applications and Development, Zagreb, 5-8.

Kozliĉić, M. (1980.): Ptolomejevo viĊenje istoĉne obale Jadrana, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku,

74, 103-188.

Kozliĉić, M. (1981.): Prikazi brodova na novcu plemena Daorsa. Prilog istraţivanju antiĉkog brodarstva istoĉne

jadranske obale, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Arheologija, 35-36, 163-188.

Kozliĉić, M. (1982.a): Ušće rijeke Tedanija (Ptol. II. 16, 2), Senjski zbornik, 9, 15-32.

Kozliĉić, M. (1982.b): Nekoliko pitanja u vezi s pomorskom bitkom 384. god. pr.n.e. kod Pharosa, Latina et

Graeca, 20, 51-58.

Kozliĉić, M. (1983.): O problemu japodske prisutnosti u primorju istoĉnog Jadrana, u: Arheološka problematika

Zapadne Bosne. Zbornik radova, 109-118.

Kozliĉić, M. (1984.a): Obalna linija istoĉnog Jadrana antiĉkog doba u svjetlu rezultata hidroarheoloških istraţi-

vanja, u: Podvodna arheologija v Sloveniji, 2, 49-59.

Kozliĉić, M. (1984.b): Stoljetno slobodarstvo senjskih pomoraca, Senjski zbornik, 10-11, 264-276.

Kozliĉić, M. (1986.): Obalna linija istoĉnog Jadrana u antici, Latina et Graeca, 28, 17-38.

Kozliĉić, M. (1987.): Antiĉka obalna linija Istre u svjetlu hidroarheoloških istraţivanja, u: Arheološka istraţiva-

nja u Istri i Hrvatskom primorju, 2, 135-165.

Kozliĉić, M. (1988.): Neki rezultati historijsko-geografske analize 24. poglavlja Pseudo-Skilakova "Peripla", u:

Relationes Polenses, 45-50.

Kozliĉić, M. (1989.): Geografsko upoznavanje kaštelanske regije tijekom starog vijeka, Kaštelanski zbornik, 2,

25-29.

Kozliĉić, M. (1990.): Prilog kartografskoj identifikaciji antiĉkog otoka Taurisa sa suvremenim otokom Šćedrom,

Mogućnosti, 7-8, 781-792.

Kozliĉić, M. (1992.a): Inicijativa za osnivanje Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu, Mogućnosti, 1-2, 157-172.


81

Kozliĉić, M. (1992.b): Senjske uskoĉke brodice, Senjski zbornik, 19, 57-68.

Kozliĉić, M. (1993.a): Brodovlje Dubrovaĉke Republike. I. dio, Mogućnosti, 3-4, 177-191.

Kozliĉić, M. (1993.b): Brodovlje Dubrovaĉke Republike. II. dio, Mogućnosti, 5-7, 60-71.

Kozliĉić, M. (1994.): La costa dell'Istria nella "Geografia" di Tolomeo, Atti del Centro di ricerche storiche, 24,

Rovinj, 1994, 347-372.

Kozliĉić, M. (1995.a): Neke naznake uz splitski primjerak Barentsove karte Jadrana, Radovi Filozofskog fakulte-

ta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 34 (21), 185-198.

Kozliĉić, M. (1995.b): Beautemps-Beaupré o Jadranu 1806. godine, Pomorski zbornik, 33, 259-279.

Kozliĉić, M. (1995.c): Risultati delle ricerche sull'Istria del 1806 del Beautemps-Beaupré. (Contributo alla storia

della marineria e della cartografia della costa occidentale dell'Istria), Atti del Centro di ricerche storic-

he, 25, 41-138.

Kozliĉić, M. (1995.d): Senj na zemljopisnim kartama nastalim na raskriţju 18.-19. stoljeća, Senjski zbornik, 22,

139-156.

Kozliĉić, M. (1996.a): Povijesni razvoj kartografiranja hrvatskih zemalja, Glasnik Društva bibliotekara Split, 4,

12-22.

Kozliĉić, M. (1996.b): Otok Palagruţa na antiĉkim pomorskim putovima, u: Zbornik Palagruţa. Jadranski dra-

gulj, Split, 39-44.

Kozliĉić, M. (1997.a): Plovidba Jadranom 14.-16. stoljeća u putniĉkim izvješćima, Radovi Filozofskog fakulteta

u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 35 (22), 257-279.

Kozliĉić, M. (1997.b): Istoĉni Jadran u Atlasu V. M. Coronellija, Glasnik Društva bibliotekara Split, 5, 9-23.

Kozliĉić, M. (1998.a): Riegerove panorame Dalmacije, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 40,

303-348.

Kozliĉić, M. (1998.b): K povijesnom kontekstu Nezakcija, Histria antiqua, 2, 31-46.

Kozliĉić, M. (1998.c): Giuseppe Rieger ed i suoi panorami della Dalmazia, Atti del Centro di ricerche storiche,

28, 287-356.

Kozliĉić, M. (1999.a): Gli Uscocchi di Segna e le loro imbarcazioni piratesche del XVI e XVII secolo, Cimbas,

17, 2-22.

Kozliĉić, M. (1999.b): Izmjere dubina istoĉnog Jadrana tijekom 16.-19. stoljeća, u: 2. Hrvatska konferencija o

vodama. Hrvatske vode od Jadrana do Dunava. 2nd

Croatian conference on waters. Croatian waters

from the Adriatic to the Danube, Zbornik radova. Proceedings, Zagreb, 325-333.

Kozliĉić, M. (1999.c): "Tabella" G. A. Vavassorea - tehnologijska prekretnica u pomorskoj kartografiji Jadrana

16. stoljeća, u: The 6th

International scientific conference "Society and Technology 99" - 6. meĎunarod-

ni znanstveni skup "Društvo i tehnologija 99.", Virtual society - Virtualno društvo, Informatologia, Se-

parat Speciale No. 8, Zagreb, 60-63.

Kozliĉić, M. (1999.d): "Tabvla Sinvs Venetici" von W. Barents und ihre geschichtliche und geographische Be-

deutung, Geoadria, 4, 21-32.

Kozliĉić, M. (2000.a): Presentazioni panoramiche dell'Adriatico orientale nel corso della storia, Archivio Storico

Italiano, 158 (583), 119-140.

Kozliĉić, M. (2000.b): Adriatic Sailing Routes as reported in the 14th

ad 15th



Kozliĉić, M. (2001.a): Vjetrulje u Coronellijevu "Corso Geografico" iz 1693. godine, u: The 8th

International

scientific conference "Society and Technology 2001" - 8. meĎunarodni znanstveni skup "Društvo i teh-

nologija 2001.", Informatologia, Separat Speciale, No. 9, Zagreb, 173-176.


Kozliĉić, M. (2001.c): Pomorsko-zemljopisni poloţaj otoka Korĉule u antici, u: Arheološka istraţivanja na pod-

ručju otoka Korčule i Lastovo, Zagreb, 183-188.

Kozliĉić, M. (2001.d): Le navi di Ragusa del XV e XVI secolo, Territori e contesti d'arte, 3-4, 171-193.

Kozliĉić, M. (2003.): Granice Boke kotorske na geografskim kartama 17.-20. stoljeća, u: Hrvati Boke kotorske,

Orebić, 49-90.

Kozliĉić, M. (2004.): Murter i Kornatsko otoĉje na starim zemljopisnim kartama, Murterski godišnjak, 2, 189-

242.

Kozliĉić, M. (2006.a): Povijesni kontekst funkcioniranja istoĉnojadranskih luka kao poveznica kopnenih i po-

morskih koridora, u: Luke istočnog Jadrana, Zbornik pomorskog muzeja Orebić, Orebić, 11-22.

Kozliĉić, M. (2006.b): Rezultati Beautemps-Beaupréovih istraţivanja istoĉnojadranskih luka 1806.-1808. godi-

ne, u: Luke istočnog Jadrana, Zbornik pomorskog muzeja Orebić, Orebić, 325-370.

Kozliĉić, M. (2007.): Mornarski vjeţbenik u starijim izvorima pomorskog prava hrvatskog Jadrana, Povijesni

zbornik, 1-2, 9-16.






82

Dr. sc. Sanja Lozić





Životopis

RoĊena 17. lipnja 1965. Osnovnu i srednju školu završila u Zagrebu. Studij geografije na PMF-u u Zag-

rebu diplomirala 1992. Od 1992. god. bila zaposlena na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu kao znanstveni

novak, asistent, postdoktorand i docent, radom vezana uz znanstveni projekt "Geomorfološko kartiranje Repub-

like Hrvatske", a sudjelovala je i u nastavi. Poslijediplomski studij "Geografske osnove prostornog planiranja i

ureĊenja" upisala 1992. godine, a magistarski rad pod naslovom "Morfometrijske i morfografske znaĉajke reljefa

Republike Hrvatske" obranila 1995. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Kvantitativne geomorfološke znaĉajke

Sjeverozapadne Hrvatske" obranila je 2000. godine. Od 1992. do 2005. sudjelovala je u nastavi kolegija "Geo-

morfologija" i "Osnove geomorfologije", od 1996. do 2005. god. u nastavi kolegija "Geoekologija", a od 2004.

do 2005. god. bila je nositelj kolegija "Rusija". Bila je jedna od utemeljitelja kolegija "Ĉovjek i okoliš" na posli-

jediplomskom studiju na Sveuĉilištu u Zagrebu. U znanstveno-nastavno zvanje docenta iz podruĉja prirodnih

znanosti izabrana je 2003. godine. Ponovno je izabrana u isto znanstveno-nastavno zvanje na Sveuĉilištu u Zadru

2009.

Bila je suradnica na dva znanstvena projekta (Geomorfološko kartiranje Republike Hrvatske, voditelj A.

Bognar i "Korelacija tla Hrvatske sa Svjetskom referentnom osnovom za tlo", voditelj. S. Husnjak).

Od 2007. godine radi na Odjelu za geografiju Sveuĉilišta u Zadru, gdje je aktivno sudjelovala u uvoĊe-

nju novih predmeta jednopredmetnog i dvopredmetnog preddiplomskog i diplomskog studija geografije, te u iz-

radi njihova nastavnog plana i programa. Nositelj je kolegija Klimatologija, Odabrana poglavlja iz klimatologije,

Regionalna geografija Azije i Regionalna geografija Sredozemlja.

Objavila sama ili u koautorstvu, više znanstvenih radova zastupljenih u bazama podataka Web of Scien-

ce, u meĊunarodno priznatim ĉasopisima i publikacijama skupine te u zbornicima skupova i knjigama. Sudjelo-

vala na devet meĊunarodnih znanstvenih skupova i na dva domaća znanstvena i struĉna skupa, a bila i ĉlan znan-

stvenih odbora znanstvenih skupova. Ĉlanica dvaju domaćih znanstvenih udruţenja (Hrvatsko geografsko druš-

tvo - Zadar, Hrvatsko kartografsko društvo). Bila recenzent više srednjoškolskih udţbenika iz geografije i jedno-

ga visokoškolskog. Od 2002. do 2004. bila urednica struĉnog ĉasopisa Geografski horizont. Izradila velik broj

geografskih karata i ilustracija u udţbenicima i vjeţbenicama za osnovnu i srednju školu, u struĉnim ĉasopisima,

razliĉitim knjigama i publikacijama.

Sudjelovala je kao ĉlanica Povjerenstava za ocjenu nastupnih predavanja kandidata na Geografskom

odsjeku PMF-a u Zagrebu. Znanstveni rad usmjeren je na primijenjena geomorfološka, geoekološka i klimatolo-

ška istraţivanja, a poseban se znanstveni interes oĉituje u razvijanju pristupa i metodologije istraţivanja meĊu-

sobnog djelovanja ĉovjeka i okoliša s fiziĉko-geografskog aspekta. Rezultate svojih istraţivanja primijenila je u

radu na više projekata, studija i elaborata od drţavnog i ţupanijskog interesa (u razdoblju od 1997. do danas) ve-

zanih uglavnom uz prostorno planiranje, lokacije infrastrukturnih objekata i zaštitu okoliša.


Fürst-Bjeliš, B. - Lozić, S. - Perica, D. (2001.): Man and the Environment in the Central Velebit Area - Baške

Oštarije and Surroundings, Acta Geographica Croatica, 35, 111-132.

Lozić, S. - Fuerst-Bjeliš, B. - Perica, D. (2006.): Quantitative-geomorphological and Environment-historical Im-

pact on the Ecological Soil Depth, Northwestern Croatia, Hrvatski geografski glasnik, 68 (1), 7-25.

Lozić, S. (1995.): Vertikalna rašĉlanjenost reljefa kopnenog dijela Republike Hrvatske, Acta Geographica Croa-

tica, 30, 17-28.

Lozić, S. (1996.): Hipsometrijske znaĉajke reljefa Republike Hrvatske, u: Zbornik radova 1. hrvatskog geografs-

kog kongresa, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 181-187.

Lozić, S. (1996.): Nagibi padina kopnenog dijela Republike Hrvatske, Acta Geographica Croatica, 31, 41-50.

Lozić, S. (2001.): Multivariate Approach to Relief Classification and Typology - the Example of North -

Western Croatia, Acta Geographica Croatica, 35, 19-42.

Lozić, S. (2008.): Primjena multivarijantnih statistiĉkih metoda u geomorfologiji, u: Zbornik Drugog kongresa geo-

grafa Bosne i Hercegovine, Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 120-142.

Perica, D. - Bognar, A. - Lozić, S. (2002.): Geomorfološke znaĉajke zavale Oštarijskog polja u kršu, Geoadria, 7

(2), 23-34.

Perica, D. - Lozić, S. - Mrak, I. - Lonĉar, N. - Trajbar, S. (2004.): Utjecaj snijega i mraza na oblikovanje reljefa

na podruĉju NP "Paklenica", Paklenički zbornik, 2, 17-22.

Perica, D. - Lozić, S. - Mrak, I. (2002.): Periglacijalni reljef na podruĉju Velebita, Geoadria, 7 (1), 5-29.

83

Dr. sc. Damir Magaš



Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Sveuĉilište u Zadru, Odjel za geografiju


Životopis

RoĊen je u Metkoviću 15. sijeĉnja 1953. Gimnazijsko obrazovanje (1971.) stekao u Zadru. Na Geografs-

kom odsjeku PMF Sveuĉilišta u Zagrebu završio studij primijenjene geografije 1975. Na PDS studiju Urbanizam i

prostorno planiranje Sveuĉilišta u Zagrebu magistrirao 1985. Doktorsku disertaciju Historijsko-geografske osnove

urbanog razvoja Nina i problemi njegove suvremene revitalizacije obranio 1992. na Geografskom odsjeku PMF-a.

U Zavodu za urbanizam u Zadru 1976.-1993. prostorni planer i voditelj izrade prostornih planova i studija. Od 1976.

godine suraĊuje sa Zavodom HAZU u Zadru u ĉijim izdanjima objavljuje rezultate znanstvenih istraţivanja.

Godine 1993. stekao zvanje docenta, stupanj znanstvenog suradnika na Filozofskom fakultetu u Zadru.

Utemeljio studij tj. Odsjek za geografiju u Zadru i bio prvi predstojnik 1994.-1999. Izvanredni profesor i viši znan-

stveni suradnik 1997.-2001. Redoviti profesor i znanstveni savjetnik od 2001., a u trajnom zvanju od 2006. Gost

profesor na sveuĉilištima u Angersu, Zagrebu, Mariboru, Rijeci, Peĉuhu, Teramu. Prodekan Filozofskog fakulteta i

predstojnik Zavoda za povijesne znanosti, klasiĉnu filologiju i geografiju 1997.-2000. Od 1999. predaje na poslije-

diplomskim studijima Povijest jadranskog pomorstva (Zadar) i Geografske osnove prostornog planiranja i ureĎenja

(Zagreb). Angaţiran 1996.-2002. na osnivanju (obnovi) Sveuĉilišta u Zadru. Ĉlan Poglavarstva Zadarske ţupanije

(1993.-1997. i 2001.-2005.).

Uz redovitu nastavu na dodiplomskom studiju, 2002. utemeljuje vodi i sudjeluje u izvedbi nastave i na PDS

Geografske osnove litoralizacije Hrvatske na Odjelu za geografiju Sveuĉilišta u Zadru. Od 2003. sudjeluje i na me-

Ċunarodnom PDS European Studies: Languages and Cultures in Contact, Sveuĉilišta u Zadru u kooperaciji s 4 ino-

zemna i 2 domaća sveuĉilišta.

Od 2000. do osnivanja Sveuĉilišta u Zadru, 2002. dekan Filozofskog fakulteta u Zadru, 2002.-2003. priv-

remeni rektor, te 2003.-2007. prvi izabrani rektor novog (obnovljenog) Sveuĉilišta u Zadru. Proĉelnik Odjela za ge-

ografiju 2007.-2009. Ĉlan Matiĉnog odbora za podruĉje prirodnih znanosti - polje geoznanosti (2005.-2010.) i Matiĉ-

nog odbora za podruĉje interdisciplinarnih znanosti - polje geografija MZOŠ Republike Hrvatske od 2010.

Podruĉja znanstvenoga rada su mu: geografija, posebice regionalno geografska problematika Hrvatske, ur-

bano-geografska problematika i povijesno-zemljopisna problematika. Objavio oko 140 radova od ĉega preko 100

znanstvenih, ukljuĉujući nekoliko knjiga i poglavlja u knjigama, udţbenika, skripta. Od 1996. vodi znanstveni pro-

jekt Geografske osnove razvoja malih hrvatskih otoka, a od 2006. znanstveni projekt Geografske osnove razvoja li-

toralnih regija Hrvatske te program Geografsko-krajobrazne odrednice razvoja hrvatskog priobalja i otoka MZOŠ.

Bio je suradnik na 2 znanstvena projekta Ministarstva znanosti i tehnologije (1991.-1996.).

Utemeljio je 1996. i glavni je urednik znanstvenog ĉasopisa Geoadria, urednik je prvoga hrvatskog encik-

lopedijskog Geografskog rječnika, 2002. (autor A. Cvitanović), a ĉlan je uredništva nekoliko knjiga i ĉasopisa. Sud-

jelovao u radu više od 60 meĊunarodnih i domaćih znanstvenih i struĉnih skupova. Ĉlan je Hrvatskog geografskog

društva od 1971., a od 1995. predsjednik njegova ogranka u Zadru. Ĉlan je Hrvatskog kartografskog društva od

2001. i njegova Poĉasnog odbora. Odlikovan Redom Danice hrvatske s likom RuĊera Boškovića.

Rezultate istraţivanja objavljivao je u stranim i domaćim publikacijama Radovi Instituta/Zavoda za povije-

sne znanosti JAZU/HAZU u Zadru (1977, 1981, 1991., 1995, 1999.), Zadarska revija/smotra (1981., 1991., 1993.,

1997.), Geografski glasnik (1984., 1993.), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru (1994., 1996.), Geoadria (1996.-

2007.), Editions L'Harmattan (Paris, 1997, 2000.), Geografski horizont (1997.), GeoJournal (Kluwer Academic Pu-

blishers, Dordrecht/Boston/London, 2000.), Acta Carsologica Slovaca (Liptovský Mikuláš, 1999.), Periodicum Bio-

logorum (2000..), Mosella (Metz, 2002.), Smotra /Rundschau (2004.), Spelaeologia Croatica (2005.), Kartografija i

geoinformacije (2006). Recenzirao je više desetaka znanstvenih i struĉnih radova iz geografije.


Fariĉić, J. - Magaš, D. (2007.): Geografska obiljeţja i njihova funkcionalna povezanost s toponimima otoka Ugljana,

u: Toponimija otoka Ugljana, Sveuĉilište u Zadru, Zadar, 5-45.

Fariĉić, J., Magaš, D. (2009.): Geografski ambijent oblikovanja i korištenja toponima na otoku Vrgadi, u: Toponimi-

ja otoka Vrgade, Sveuĉilište u Zadru, Zadar, 11-59.

Magaš, D. - Ĉuka, A. (2006.): L'impatto della deruralizzazione sulo sviluppo territoriale dell'arcipelago di Zara,

Memorie della Società geografica italiana, 57, 337-349.


84

Magaš, D. - Fariĉić, J. - Lonĉarić, R. (2006.): Geografske osnove društveno-gospodarske revitalizacije Unija / Geog-

raphical Basis of Socio-Economic Revitalization of Unije Island, Croatia, Geoadria, 11 (2), 173-240.

Magaš, D. - Fariĉić, J. (2006.): Geografske osnove suvremenog razvoja otoka Ploĉe (Drvenik Mali) / Geographical

Basis of Modern Development of Ploĉa Island (Drvenik Mali), Geoadria, 11 (1), 17-62.

Magaš, D. (2005.): Croatia: Towards the Concept of Euroregions, u: Globalizirana Evropa/Globalized Europe,

Univerza na Primorskem, Koper, 247-258.

Magaš, D. (2006.): Prirodno-geografska osnova otoka Pašmana, u: Toponimija otoka Pašmana, Sveuĉilište u Zadru,

Zadar, 9-30.

Magaš, D. (2007.): Suvremeni aspekti primjene geografije u prostornom planiranju, u: 4. hrvatski geografski kon-

gres. Zbornik radova, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 9-20.

Magaš, D. (2008.): Geografske posebnosti razvitka malih hrvatskih otoka, u: Otok Rava, Sveuĉilište u Zadru, HA-

ZU, Matica hrvatska - Zadar, Hrvatsko geografsko društvo - Zadar, Zadar, 19-42.

Magaš, D. (2009.): Prostorni razvoj Zadra 1945.-1991., u: Zadar i okolica od Drugoga svjetskog rata do Domovin-

skog rata. Zbornik radova, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Sveuĉilište u Zadru, Zagreb - Za-

dar, 274-347.

Magaš, D., Lonĉarić, R. (2006.): Litoralizacija i prostorno planske vizije hrvatskih priobalnih središta, u: Akademik

Josip Roglić i njegovo djelo. Zbornik radova, Hrvatsko geografsko društvo, Split, 245-268.




Dr. sc. Snjeţana MrĊen





Životopis

RoĊena 7. 9. 1956. u Drnišu. U Zagrebu završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala 1980. struĉni, a

1981. nastavni smjer na Geografskom odsjeku PMF-a iz podruĉja demogeografije. Na istom fakultetu magistri-

rala 1989. Godine 1990. u Parizu stekla diplomu D. E. A. (Diplôme d'études approfondies) na Visokoj školi dru-

štvenih znanosti (Ecole des Hautes Etudes en Sciences Sociales ) iz podruĉja demografije i društvenih znanosti.

Godine 2001. godine, takoĊer na Ecole des Hautes Etudes en Sciences Sociales, obranila doktorsku disertaciju

kod prof. Hervea Le Brasa na temu Structures démographiques, nationalités et territoires en ex-Yougoslavie

(1945.-1990.) te time stekla diplomu doktora demografije i društvenih znanosti. Ista je nostrificirana u oţujku

2001. na PMF-u u Zagrebu. Godine 2004. izabrana u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Odjelu za geografi-

ju Sveuĉilišta u Zadru.

God. 1997. primljena na mjesto asistenta na Odsjeku za geografiju Filozofskog fakulteta u Zadru, gdje

je do 2004. godine predavala kolegije: Politiĉka geografija, Azija s Rusijom i Geografske grafiĉke metode. Od

2004. do 2009. godine radila kao ugovorni diplomat na mjestu savjetnika za podruĉje Socijalne politike i zapoš-

ljavanja, Slobode kretanja radnika i Statistike u Misiji Republike Hrvatske pri EZ u Bruxellesu. Nakon isteka

mandata (1. 3. 2010.) nastavila posao na Odsjeku za geografiju Sveuĉilišta u Zadru, gdje predaje sljedeće kolegi-

je: Politiĉku geografiju, Geografiju obitelji, Antropološku demografiju i Suvremene demografske procese.

Kao znanstveni istraţivaĉ sudjelovala u realizaciji meĊunarodnih znanstvenih projekata - 2 u Parizu

(Institut de Recherches et Applications Démographiques : De l'intégration nationale à l'intégration européenne -

La Yougoslavie; Institut de l'Enfance et de la Famille: L'Europe de l'Est en Transition - Famille et politiques fa-

miliales en transition en Europe de l'Est) i 1 u Sarajevu (financiran od Europske unije : The Chances for the Re-

construction of Bosnian Cities. Strategies for the development of the economical, social and cultural potentials).

Odrţala 16 pozvanih predavanja na meĊunarodnim znanstvenim kongresima, konferencijama i skupo-

vima - u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Tunisu, Italiji, Grĉkoj, Makedoniji, Bosni i Hercegovini,

Švicarskoj i Kini. Sudjelovala u radu znanstvenog i programskog odbora triju meĊunarodnih znanstvenih konfe-

rencija: u Italiji (Bari), Bosni i Hercegovini (Sarajevo) i Grĉkoj (Volos).

Ĉlan triju meĊunarodnih znanstvenih društava (AIDELF, BSPS, IUSSP), a u jednom (AIDELF) bila i

ĉlan Upravnog odbora (2000.-2008). TakoĊer, ĉlan Znanstvenog odbora znanstvenog ĉasopisa Balkanologie (Pa-

riz) i UreĊivaĉkog odbora znanstvenog ĉasopisa Demographie des Balkans (Pariz -Volos).


85

Od 1997. do godine bila predstavnik R. Hrvatske u Europskom odboru za demografiju (CDPO) pri Vi-

jeću Europe. U istom Vijeću bila ĉlan radne grupe eksperata od 1998. do 2000., a s temom Tendencije mortalite-

ta i diferencijalni mortalitet u Europi. Vijeće Europe je imenovalo voditeljem okruglog stola na Koordinacijskom

sastanku o popisu stanovništva u Balkanskim zemljama, 2000. god. u Makedoniji.

U okviru projekata Vijeća Europe i Europske komisije, sudjelovala kao ekspert za demografska pitanja

i promatraĉ na popisima stanovništva u Makedoniji (2002., 2003.), Moldovi (2004.) i na Kosovu (2006., 2008.).

Na Institut National d'Etudes Démographiques u Parizu, staţirala 4 godine (1990.-1993.). Istodobno bila stipen-

dist Ministarstva vanjskih poslova Republike Francuske. Na istom institutu boravila 1998., 1999. i 2009. god.

kao gostujući znanstvenik. TakoĊer, kao gostujući profesor, odrţala nekoliko predavanja u Grĉkoj na Sveuĉilištu

u Tesaliji (1998).


Kotzamanis, B. - Mrdjen, S. - Parant, A. (2003.): Les recensements récents de la population et des habitations

dans les Balkans en 2000., University of Thessaly, Department of Planning and Regional Development,

Laboratory of Demographic and Social Analyses, 5, Volos.

MrĊen, S. - Penev, G. (2003.): Balkans. Des comportements demographiques bouleverses, Le courrier des pays

de l'Est, 1038, 43-55.

MrĊen, S. (1993.): Pluralist mobilization as a catalyst for the dismemberment of Yougoslavia, u: The New Politi-

cal Geographie of Eastern Europe, Belhaven Press, London - New York, 115-133.

MrĊen, S. (2000.): Les mariages inter-ethniques en ex-Yougoslavie, Demographie des Balkans, 1, 1-12.

MrĊen, S. (2000.): Mortalité infantile dans l'ancienne République Socialiste Fédérative de Yougoslavie, u: La

démographie des Balkans - Composantes de l'evolution démographique, Université de Macédoine, Vo-

los, 186-207.

MrĊen, S. (2000.): Tendencije mortaliteta u Hrvatskoj od 1950. do 1998, Hrvatski geografski glasnik, 62, 25-41.

MrĊen, S. (2002.): Les tendances de la mortalité en Croatie 1950-1998, u: Popolazione e migrazioni nei Balcani,

Università degli Studi di Bari, Dipartimento per lo Studio delle Società Mediterranee, Bari, 195-218.

MrĊen, S. (2002.): Narodnost u popisima - promjenljiva i nestalna kategorija, Stanovništvo, 1-4, 77-103.

MrĊen, S. (2004.): Projekcije stanovništva Hrvatske do 2031. godine: mogu li migracije ublaţiti buduće negativ-

ne demografske trendove? Migracijske i etničke teme, 20 (1), 63-78.

MrĊen, S. (2007.): Fécondité, nuptialité et divortialité en Croatie depuis 1990 ". (dir. de Kotzamanis, Parant,

Sardon), u: Les mutations de la décennie 1990 et l'avenir démographique des Balkans, Laboratory of

Demographic and Social Analysis, University of Thessaly, Grece; INED, Paris, 99-109.

Dr. sc. Stijepo Obad

Znanstveno-nastavno zvanje: Redoviti profesor u trajnom zvanju u miru



E-mail adresa: -

Životopis

Rodio se 11. sijeĉnja 1930. u Pridvorju, Konavle, kod Dubrovnika. Osnovnu školu završio u rodnom

mjestu, niţe razrede gimnazije u Grudi i Dubrovniku, a više razrede gimnazije i veliku maturu u Trebinju. Studij

povijesti diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1961. godine.

Jednu školsku godinu radio je u Sedmogodišnjoj, odnosno Osmogodišnjoj školi u Pridvorju. Od 1961.

do 1964. radio kao asistent u Historijskom institutu JAZU u Dubrovniku, a od konca 1964. do 2000., kada odlazi

u mirovinu, radio na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru, gdje je stekao sva nastavna i znanstve-

no-znanstvena zvanja, ukljuĉujući doktorat znanosti.

Kao redoviti profesor predavao Hrvatsku povijest i Opću povijest novoga vijeka studentima povijesti.

Za znanstveno-nastavni i javni kulturni rad primio više nagrada i priznanja.

Uţe podruĉje znanstvenog istraţivanja mu je istoĉnojadranska povijest novoga vijeka, osobito odnosi na

dalmatinskom selu, te raznolika geopolitiĉka pitanja jadranskog akvatorija.

Referirao na brojnim domaćim i meĊunarodnim znanstvenim skupovima. Vodio više znanstvenih proje-

kata.


Knjige:

Obad, S. - Dokoza. S. - Martinović, S. (1999.): Juţne granice Dalmacije od XV. stoljeća do danas, Zadar.

86

Obad, S. - Luĉić, J. (1994.): Konavoska Prevlaka, Dubrovnik.

Obad, S. (1987.): Dalmacija revolucionarne 1848/49. godine. Odabrani izvori, Rijeka.

Obad, S. (1990.): Dalmatinsko selo u prošlosti. Počeci turizma, Split.

Studiije i članci

Obad, S. (1962.): Preporodni spis Ivana Nikolića, Anali historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 8-9, 643-652.

Obad, S. (1968.): Sukob talijanskih i austrijskih interesa na Jadranu u revoluciji 1848/49. g., Pomorski zbornik,

6, 531-538

Obad, S. (1969.): Poloţaj Austrije na Jadranu za vrijeme rata u Italiji 1859. godine, Pomorski zbornik, 7, 591-

604.

Obad, S. (1970.): Napuljska revolucija u oĉima dalmatinskih pomoraca, Pomorski zbornik, 8, 727-736.

Obad, S. (1971.): Agrarni odnosi na podruĉju bivše Dubrovaĉke Republike (1814-1850), Radovi Filozofskog fa-

kulteta u Zadru, 6 (3), 131-148.

Obad, S. (1972.): Narodnopreporodno gibanje u Dubrovniku i Boki kotorskoj 1860/1861. godine, Radovi Filo-

zofskog fakulteta u Zadru, 10 (4), 153-168.

Obad, S. (1976.): Ekonomski, socijalni, politiĉki razvoj Šibenika od 1814. do 1859. godine, u: Šibenik. Spomen-

zbornik o 900 obljetnici, Šibenik, 329-375.

Obad, S. (1977.a): Šibenik oko godine 1848/49., Zadarska revija, 3-4, 387-391.

Obad, S. (1977.b): Uzroci iseljavanja iz Dalmacije u devetnaestom stoljeću, Radovi Filozofskog fakulteta u Zad-

ru, 16 (7), 175-182.

Obad, S. (1979.): Dubrovaĉki zahtjevi revolucionarne godine 1848., Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 18

(8), 235-240.

Obad, S. (1981.): Dalmacija na evropskim izloţbama sredinom devetnaestog stoljeća, Radovi Filozofskog fakul-

teta u Zadru, 20 (9), 103-111.

Obad, S. (1982.): Konavle od pada Dubrovaĉke republike do kraja Prvog svjetskog rata, Konavoski zbornik, 1,

66-87.

Obad, S. (1984.): Pokušaj unapreĊenja Dalmacije za neoapsolutizma (1852-1860), Radovi Filozofskog fakulteta

u Zadru, 23 (10), 75-87.

Obad, S. (1985.): Razvoj slobodoumlja u gradskom društvu Dalmacije od prosvjetitelja do pojave ilirizma, Ra-

dovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 24 (11), 149-162.

Obad, S. (1986.): Kraj hajduĉije u Dalmaciji, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 25 (12), 283-297.

Obad, S. (1987.a): Neke karakteristike stanja i kretanja na dalmatinskom selu od sredine 18. st. do prvoga svjets-

kog rata, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 26 (13), 257-276.

Obad, S. (1987.b): Struktura gospodarstva na otoku Pašmanu u 19. stoljeću, u: Pašmanski zbornik, Zadar, 269-

282.

Obad, S. (1989.): Splitska zagora u hrvatskome narodnom preporodu, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 28

(15), 165-178.

Obad, S. (1990.a): Arhivska graĊa u beĉkim arhivima o Splitu i njegovu gravitacijskom podruĉju, GraĎa i prilo-

zi za povijest Dalmacije, 11, 169-173.

Obad, S. (1990.b): Razvoj školstva u Dalmaciji u preporodno doba, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 29

(16), 275-288.

Obad, S. (1993.): Sukob interesa velikih sila na istoĉnom Jadranu krajem 18. i u ranom 19. stoljeću, Radovi Filo-

zofskog fakulteta u Zadru, 31 (18), 249-254.

Obad, S. (2002.): Pag u Felicinovićevo doba, u: Zbornik radova sa znanstvenoga skupa. Pag u Felicinovićevo

doba, Zadar - Pag, 25-34.

Obad, S. (2003.): Hrvatska društva u Boki kotorskoj do Drugoga svjetskog rata, u: Hrvati Boke kotorske, Orebić,

427-460.

Uputnica na cjelovitu bibliografiju

Lukšić, M. E. (2006.): Zasluţni povjesničar prof. dr. sc. Stijepo Obad. Uz 75. obljetnicu ţivota, Matica hrvatska,

Zadar.

Dr. sc. Tado Oršolić






87

Životopis

RoĊen 17. rujna 1971. u Tolisi, Bosna i Hercegovina. Osnovnu školu završio u Tolisi, a srednju u Oraš-

ju. Na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirao povijest i filozofiju 1996. godine. Poslijediplomski studij povi-

jesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, smjer Hrvatska povijest novog vijeka, završio 2002. uspješnom obra-

nom magistarskog rada Ustroj kopnene vojske u Dalmaciji 1867.-1809. Doktorirao 2005. na Sveuĉilištu u Zadru

obranivši disertaciju pod naslovom Teritorijalne snage u Dalmaciji od 1814. do 1868. godine. U znanstveno

zvanje znanstvenog suradnika izabran 2006. godine.

Od srpnja 1997. uposlen kao znanstveni novak u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru na znan-

stveno-istraţivaĉkom projektu "Istraţivanja prošlosti juţne Hrvatske". Nakon doktoriranja i izbora u znanstveno

zvanje u istoj instituciji znanstveni istraţivaĉ.

Od akademske 2007./2008. godine u kontinuitetu na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉili-

šta u Mostaru predaje sljedeće obvezne kolegije: Uvod u povijest s metodologijom; Europska i svjetska povijest

u ranom novom vijeku; Europske regije i povijest Bosne i Hercegovine u 19. stoljeću; Europska i svjetska povi-

jest nakon 1945., te izborni kolegij Hrvatska vojna povijest u novom vijeku (1806.-1945.). Na poslijediplom-

skom studiju tog Fakulteta ima kolegij: Novovjekovna povijest BiH u kontekstu europske povijesti.


Oršolić, T. (1999.): Ustroj i sluţba austrijske kopnene vojske u Dalmaciji od 1867. do 1873., Radovi Zavoda za


Oršolić, T. (2000.a): Vojno sudstvo u Habsburškoj Monarhiji s naglaskom na Dalmaciju (1848.-1867.), Radovi

Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio povijesnih znanosti, 38 (25), 143-153.

Oršolić, T. (2000.b): Sudjelovanje dalmatinskih postrojbi u zaposjedanju Bosne i Hercegovine 1878., Radovi za-

voda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 42, 287-308.

Oršolić, T. (2002.): Hrvatsko domobranstvo kao separatum corpus ugarskog domobranstva (1868. -1914.), Ra-

dovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio povijesnih znanosti, 39 (26), 165-190.

Oršolić, T. (2003.): Teritorijalne snage za francuske uprave u Dalmaciji (1806.-1809.), Radovi zavoda za povije-


Oršolić, T. (2004.): Vojno-teritorijalna podjela i reorganizacija austrougarske vojske 1867.-1890., Radovi zavoda


Oršolić, T. (2005.): Novaĉenje i vojna obveza u Dalmaciji za vrijeme druge austrijske uprave (1814.-1890.), Ra-

dovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 47, 305-324.

Oršolić, T. (2006.a): Hajduĉija, razbojstva i krijumĉarenja u Dalmaciji od uspostave druge austrijske uprave do

sredine 19. stoljeća, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 44, 241-254.

Oršolić, T. (2006.b): O ĉasniĉkoj izobrazbi, plaći i ĉasniĉkom kadru u austrougarskoj vojsci s naglaskom na

Dalmaciju, Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 48, 557-568.

Oršolić, T. (2007.): Seoske straţe i poljsko redarstvo u kopnenoj Dalmaciji (od 1814. do druge polovine XIX.

stoljeća), Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 49, 467-481.

Dr. sc. Mladen Pahernik



Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Hrvatsko vojno uĉilište u Zagrebu


Životopis

RoĊen je 3. rujna 1966. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1993. godine

na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Poslijediplomski studij završio je na PMF-u, Geografskom odsjeku

u Zagrebu 1998. godine s temom Recentni krški procesi i njihov utjecaj na oblikovanje reljefa gorske skupine

Velike Kapele. Doktorirao je 2005. godine s temom Geomorfologija Gorskog kotara - primjena GIS-a u istraţi-

vanju reljefa, pod mentorstvom akademika dr. A. Bognara. Pri završetku studija, sredinom 1991. odlazi na ratište

u Banovinu (G. Budiĉina) kao priĉuvnik MUP-a, a u studenom. 1991. godine pristupa u Hrvatsku vojsku u Sa-

mostalni bataljun Starigrad-Paklenica (164. brigada). Od 1993. godine zaposlen je u Ministarstvu obrane, gdje je

obnašao duţnosti nastavnika u Hrvatskom vojnom uĉilištu kao nastavnik predmeta Vojna topografija, Vojna ge-

ografija, te Uvod u geografsko informacijske sustave i Geoinformacije. Trenutno obnaša duţnost voditelja od-

sjeka vojne geografije. Za potrebe provedbe nastave iz podruĉja GIS-a napisao je recenzirane nastavne materija-

le, udţbenik Uvod u geografsko informacijske sustave i priruĉnik Programski paket Arc View GIS - osnove vojne


88

primjene. Od 2007. kao istraţivaĉ aktivno sudjeluje u realizaciji dvaju znanstvenih projekata Geomorfološko

kartiranje R. Hrvatske; voditelj A. Bognar i Geomorfološka i geoekološka istraţivanja krša R. Hrvatske; voditelj

S. Faivre.

Akad. god. 2007./2008. radio je kao vanjski suradnik na Politehniĉkom specijalistiĉkom diplomskom

studiju Tehniĉkog veleuĉilištu u Zagrebu kao nositelj kolegija Geografsko informacijski sustavi. Od 2008/09 kao

vanjski suradnik na Geografskom odsjeku PMF-a Sveuĉilišta u Zagrebu vodi kolegije: Digitalna analiza reljefa,

Vojna geografija i zajedno s S. Faivre kolegij Geomorfološko kartiranje. U svojstvu vanjskog suradnika od

2008/09 na Fakultetu prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih znanosti Sveuĉilišta u Mostaru nositelj je kolegija

Analize u GIS-u I i II, te Geoinformatika. Na istom Sveuĉilištu nositelj je kolegija Vizualizacija u GIS-u na posli-

jediplomskom znanstvenom studiju „Geografske osnove planiranja u okolišu“. Od akademske godine 2009/10 u

svojstvu vanjskog suradnika na Odjelu za geografiju Sveuĉilišta u Zadru provodi nastavu iz kolegija GIScience -

znanost o geoinformacijskim sustavima.


Faivre, S. - Pahernik, M. (2007.): Structural influences on the spatial distribution of dolines Island of Braĉ, Croa-

tia. Z. Geomorph, 51 (4), 487-503.

Mihljević, D. - Pahernik M. (1992.): Analysis of solution flutes as an indicator to a recent dynamics of develop-

ment of microcarst relief forms, on the area of Bijele i Samarske Stijene, u: Geomorphology and Sea

and the meeting of the geomorphological commision of the Carpatho-Balcan Countries. Zbornik rado-

va, Geografski odjel PMF-a, Zagreb.

Pahernik, M. - Kereša, D. (2007.): Primjena geomorfoloških istraţivanja u vojnoj analizi terena -indeks zaštitnog

potencijala reljefa, Hrvatski geografski glasnik, 69 (1), 41-56.

Pahernik, M. - Lozanĉić, M. (2006): Suvremena istraţivanja krša u sklopu vojnih znanosti, u: Akademik Josip

Roglić i njegovo djelo. Zbornik radova, Hrvatsko geografsko društvo, Split, 537-553.

Pahernik, M. - Tuta, J. - Kovaĉević, D. (2006.): GIS relief analysis as a parameter of terrain serviceability of

military vehicles. Promet - Traffic & Transportation, 18 (6), 387-394.

Pahernik, M. (1998): Utjecaj klime i reljefa na intenzitet površinske korozije karbonata gorske skupine Velike

Kapele, Acta Geographica, 33, 46-58.

Pahernik, M. (2000.): Prostorni raspored i gustoća ponikava SZ dijela Velike Kapele - rezultati raĉunalne analize

susjedstva, Geoadria, 5, 10-120.

Pahernik, M. (2006.): Uvod u geografsko informacijske sustave, MORH, Zagreb.

Pahernik, M. (2008): Digitalna analiza padina otoka Raba, Geodria, 12 (1), 3-22.

Tuta, J. - Pahernik, M. (2005.): Geografsko informacijski sustav kao potpora modeliranju vojnog prometnog sus-

tava, Suvremeni promet, 25 (1-2), 86-90.

Dr. sc. Milorad Pavić





Životopis

RoĊen 23. lipnja 1966. u Zadru. Kao hrvatski branitelj od 5. rujna 1991. do 30. svibnja 1994. aktivni

sudionik Domovinskog rata. Diplomirao 1998. na Filozofskom fakultetu u Zadru talijanski jezik i knjiţevnost i

povijest. Poslijediplomski studij iz povijesti ranoga novog vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2003. us-

pješno dovršio. U prosincu 2006. obranio doktorsku disertaciju Istočni Jadran u talijanskim tiskanim geografs-

kim priručnicima XVI.-XVIII. stoljeća na Sveuĉilištu u Zadru.

Znanstveni novak 1998.-2007. na Filozofskom fakultetu u Zadru, nakon toga u stalnom radnom odnosu

na Sveuĉilištu u Zadru, Odjel za povijest.

Sudjelovao u dodiplomskoj nastavi, a sada predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti,

te ovom doktorskom studiju.

Bavi se istraţivanjem novovjekovne povijesti istoĉnog Jadrana, osobito geografskih, kartografskih i

plovidbenih priruĉnika o Jadranu nastalih do kraja 18. stoljeća. Referirao na domaćim i meĊunarodnim znan-

stvenim skupovima. Bio suradnik više znanstvenih projekata.




89

Pavić, M. (2000.): Plovidbena ruta sjevernim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccija, Radovi Zavoda za povi-


Pavić, M. (2002.a): L'arte del navegar, Civiltà italiana, Nuova serie, 2 (1), 163-169.

Pavić, M. (2002.b): Hrvatski gradovi na starim planovima i vedutama, Radovi Zavoda za povijesne HAZU u Za-

dru, 44, 280-282.

Pavić, M. (2006.) Istoĉnojadranske luke u izolarima i portulanima 16. i 17. stoljeća, u: Luke istočnog Jadrana,

Orebić, 183-192.

Pavić, M. (2007.a): Prilog poznavanju hodoĉasniĉkih putovanja od Venecije do Svete Zemlje u XVI. stoljeću,

Croatica Christiana periodica, 59, 33-47.

Pavić, M. (2007.b): Prilog poznavanju kartografskog prikazivanja crnogorske obale, Arhivski zapisi, 14 (1-2),

23-42.

Pavić, M. (2009.a): Boka kotorska u talijanskim geografskim priruĉnicima XVI.-XVIII. stoljeća, u: Hrvatsko-

crnogorski dodiri / Crnogorsko-hrvatski dodiri: Identitet povijesne i kulturne baštine crnogorskog pri-

morja, Zagreb, 279-303.

Pavić, M. (2009.b): Neki aspekti demografskog razvoja zadarskog podruĉja u drugoj polovici 20. stoljeća, u: Za-

dar i okolica od Drugoga svjetskog rata do Domovinskog rata, Zadar, 424.-443.

Pavić, M., (2003.): Plovidbene rute srednjim i juţnim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccia, Radovi Zavoda


Dr. sc. Draţen Perica



Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za geografiju Sveuĉilišta u Zadru


Životopis

RoĊen u Drnišu 23. lipnja 1960. Od 1967 do 2004. ţivi u Zagrebu, a od 2004. u Starigradu - Paklenici.

Osnovnu i srednju školu pohaĊao u Zagrebu. Dodiplomski i poslijediplomski studij geografije završio na Geog-

rafskom odsjeku PMF-a Sveuĉilišta u Zagrebu, gdje je 1998. i doktorirao s temom Geomorfologija krša Velebi-

ta. Od 1990. zaposlen na Geografskom odsjeku PMF-a Sveuĉilišta u Zagrebu kao znanstveni novak, a od 15. lis-

topada 2002. do 30. rujna 2005. godine u Zavodu za pedologiju, Agronomskog fakulteta Sveuĉilištu u Zagrebu

kao docent i voditelj kolegija Geomorfologija na studiju UreĊenje krajobraza. Od 1. listopada 2005. godine za-

poslen je u Odjelu za geografiju Sveuĉilišta u Zadru kao docent. Podruĉje interesa poglavito mu je vezano uz fi-

ziĉku geografiju, osobito uz problematiku geografije krša.

Do sada objavio oko trideset znanstvenih radova, te sudjelovao na više domaćih i meĊunarodnih skupo-

va. Do 2006. bio je suradnik je na dva znanstvena projekta (Geomorfološko kartiranje Republike Hrvatske i

Vrednovanje i oĉuvanje vrijednih krajobraza Republike Hrvatske), a od 2007. godine suradnik je na znanstve-

nom projektu Istraţivanje ugroţenih staništa morem preplavljenog krša u obalnom moru Hrvatske, te je voditelj

znanstvenog projekta Hrvatski priobalni krški prostor - geomorfološke i ekološke znaĉajke. Od 2009. godine vo-

ditelj je hrvatskog dijela bilateralnog projekta Zaštićena podruĉja na dinarskom kršu Hrvatske i Slovenije (sa

Slovenijom). TakoĊer, bio voditelj više struĉnih projekata ili suraĊivao na njima. Sudjelovao u pripremnim rado-

vima više prostornih planova. Osim znanstvenih radova objavio oko dvadesetak znanstveno-popularnih ĉlanaka,

jedan je od (tri) autora udţbenika za prvi razred gimnazije izdavaĉkog poduzeća Meridijani. U razdoblju od 1996

do 2001. godine kao vanjski struĉni suradnik i scenarist obrazovnog programa HTV sudjelovao u realizaciji ve-

ćeg broja TV emisija.


Aniĉić, B. - Rechner, I. - Perica, D. (2004.): Structural Vocabulary of Cultural Landscape on the Island of Krk,

Acta Carstologica, 33 (1), 101-115.

Bognar, A. - Saletto, M., - Perica, D. - Blazek, I. (1995.): Geomorfološka karta bazena porjeĉja Velike i Male

Paklenice, Pakleniĉki zbornik, 1, 17-24.

Husnjak, S. - Perica, D. - Kušan, V. - Carević, T. - Kauĉić, D. (2008.): Uporabna vrijednost i mogućnost navod-

njavanja tla krških polja na otocima Visu i Biševu, Hrvatske vode, 16 (64), 179-189.

Lozić, S. - Fuerst-Bjeliš, B. - Perica, D. (2006.): Quantitative-geomorphological and environmental-historical

Impact on the Ecological Soil Depth; Northwestern Croatia, Hrvatski geografski glasnik, 68 (1), 7-25.

Perica, D. - Buzjak, N. (2001.): Contakt Karst of Southern Velebit (Croatia), Acta Carsologica, 30, 103-113.


90

Perica, D. - Lonĉar, N. (2008.): Egzogena geomorfološka obiljeţja te posebnosti krša u dolomitima otoka Rave.

u: Otok Rava, Sveuĉilište u Zadru, Razred za prirodne znanosti HAZU, Matica hrvatska - Zadar i Hr-

vatsko geografsko društvo - Zadar, Zadar, 185-195.

Perica, D. - Marjanac, T. - Aniĉić, B. - Mrak, I. - Juraĉić, M. (2004.): Small Karst Features (Karren) of Dugi

Otok Island and Kornati Archipelago Coastal Karst (Croatia), Acta Carstologica, 33 (1), 117-130.

Perica, D. - Marjanac, T. (2009.): Types of karren and their genesis on the Velebit mountain, u: Karst rock featu-

res: Karren sculpturing, Zaloţba ZRC SAZU, Postojna - Ljubljana, 259-274.

Perica, D. (1990.): Inţenjersko-geomorfološke osobine prostora Šibenika, u: 5. znanstveno posvetovanje geo-

morfologov Jugoslavije: Geomorfologija in geoekologija. Zbornik radova, Krško - Ljubljana, 89-96.

Perica, D., Orešić, D. & Trajbar, S. (2005): Geomorfološka obiljeţja doline i porijeĉja rijeke Krke s osvrtom na

dio od Knina do Bilušića buka, Geoadria, 10 (2), 131-155.



Dr. sc. Jozo Rogošić



Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za poljodjelstvo i akvakulturu Sredozemlja

Sveuĉilišta u Zadru


Životopis

RoĊen 19. rujna 1962. u Splitu. Nakon završene osnovne i srednje škole u Splitu, 1983.godine upisao je

Agronomskom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu na kojem je diplomirao 1988. Multidisciplinarni poslijediplomski

studij prirodnih znanosti iz podruĉja ekologije bilja završio je 1992. na Prirodoslovno-matematiĉkom fakultetu

Sveuĉilišta u Zagrebu obranom magistarskog rada po naslovom UtvrĎivanje gospodarske vrijednosti najvaţnijih

vrsta gariga i makije eumediteranskog područja srednje Dalmacije. Disertaciju pod naslovom Istraţivanje krm-

ne vrijednosti sredozemnih zajednica bušika i makije i način njihova iskorištavanja obranio je na Agronomskom

fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu 1995.

Nakon završenog fakulteta, od 1989. godine radi kao mladi istraţivaĉ na Agronomskom fakultetu u Za-

grebu. Potom se od 1992. zapošljava u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, gdje ostaje raditi

do 1998. godine. Na Sveuĉilištu u Splitu, Odjel za struĉne studije, zapošljava se 1998., gdje radi do 2006. Nakon

toga prelazi raditi u Zadar, gdje preuzima voĊenje Odjela za poljodjelstvo i akvakulturu Sredozemlja i postaje

proĉelnik. 2009. na Sveuĉilištu u Zadru je izabran u zvanje redovitog profesora. Autor je studijskog programa

Primijenjene ekologije u poljoprivredi, ĉiji je predlagaĉ studija Sveuĉilište u Zadru.

Od 1989. predaje na Fakultetu prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih znanosti Sveuĉilišta u Mostaru.

Na istom fakultetu je izradio i organizirao cjelokupni nastavni plan i program, te organizirao vjeţbe na predme-

tima: Uvod u botaniku, Geobotanika i ekologija bilja i Opća ekologija. U zvanje docenta na Sveuĉilišta u Mosta-

ru 2000., zatim u zvanje izvanrednog profesora 2003. godine i u zvanje redovnog profesora 2007. godine na pre-

dmetima Uvod u botaniku i Geobotanika i ekologija bilja. Pod njegovim vodstvom obranjeno je 28 diplomskih,

dva magistarska rada i jedna doktorska disertacija. Trenutno je voditelj još triju doktorskih disertacija. Tijekom

svoje znanstvene karijere znaĉajno se je usavršavao u inozemstvu, tako je: specijalizaciju iz podruĉja postavlja-

nja i rukovoĊenja travnjaĉkim pokusima obavio je na Universite Catholique de Louvain u Belgiji 1991. Sljedeće,

1992., godine koristi stipendiju Europske Unije - MeĊunarodnog centra za visoke studije poljoprivrede Medite-

rana (ICAMAS) za specijalizaciju iz podruĉja gospodarenja mediteranskim prirodnim resursima. Te iste (1992.)

i sljedeće (1993.), godine završio je nekoliko kratkih teĉajeva (specijalizacija) pod naslovom Pastoralisme et

Development u Institutima za Mediteransku poljoprivredu (IAM u Montpellieru, Francuska; IAM u Zaragozi,

Španjolska; IAM u Chania, Grĉka i u Veterinarskom institutu Hasan II u Rabatu, Maroko).

Akademske godine 1987./1988. dobitnik je Fulbrightove stipendije, te je preko godinu dana proveo na

specijalizaciji iz podruĉja gospodarenja prirodnim resursima u aridnim podruĉjima na Utah State University, Lo-

gan (Utah, SAD) i University of California, Davis (California, SAD).

Ĉlan više meĊunarodnih udruţenja, kao što su: Society for Range Management (Denver, Colorado,

USA); European Grassland Federation; FAO Network on Pasture and Fodder Crops; FAO-CIHEAM Network

of Cooperative Research on Sheep and Goats. Konsultant je FAO-a (UN Agencije za hranu i poljoprivredu) iz

podruĉja gospodarenja prirodnim pašnjaĉkim resursima. Dobitnik zahvalnice 2006. za znaĉajan doprinos u una-

prjeĊenju nastavnog procesa na Agronomskom fakultetu Sveuĉilišta u Mostaru.


91

Voditelj više meĊunarodnih projekata, kao npr. Ameriĉko-Hrvatsko znanstvenog projekta (2000 -

2004.), pod naslovom Improving livestock production by increasing consumption of tannin- and terpene-rich

plants in shrubland ecosystems, financiranog od Ameriĉkog ministarstva za poljoprivredu (USDA) i MZOŠ Re-

publike Hrvatske. TakoĊer je bio voditelj dvaju meĊunarodnih projekata u Bosni i Hercegovini: Vlašićki sir

(2003. -2005.), i UvoĊenje odrţivog sustava gospodarenja planinskim pašnjacima u cilju proizvodnje autohtonih

sireva (2005 - 2007). Ĉlan je Core grupe meĊunarodnog projekta pod naslovom: Education, Research and Trai-

ning for Global Environmental Change and Sustainable Management of Natural Resources in Western Balkans

(2008 - 2011). Od domaćih projekata voditelj je istraţivaĉkog tima u okviru projekta Potencijalni mehanizmi za

bolje korištenje krmnog potencijala mediteranske makije (2008.-2012.). Projekt je financiran od strane MZOŠ

Republike Hrvatske.

MeĊunarodnu afirmiranost dokazuje podatkom o 135 citata njegovih radova (Web of Science - SCI-

Expanded (2000 -2010). Sudjelovao je na 26 meĊunarodnih znanstvenih skupova, na 5 skupova odrţao je poziv-

na predavanja. U okviru suradnje na zajedniĉkom hrvatsko-ameriĉkom projektu (2001-2005.) odrţao je više pre-

davanja na nekoliko ameriĉkih sveuĉilišta.


Rogosic J - Estell, R. E. - Ivankovic, S. - Kezic, J. - Razov, J. (2007.): Potential Mechanisms to Increase Shrub

Intake and Livestock Performance in Mediterranean Shrubby Ecosystems, Small Ruminant Research.

74 (1-3), 1-15.

Rogosic J. - Pfister, J A. - Provenza, F. D. - Grbesa, D. (2006.): Sheep and goats Preference for and Nutritional

Value of Mediterranean Maquis Shrubs, Small Ruminant Research, 64, 169-179.

Rogosic, J. - Estell, - R. E. - Skobic, D. - Maric, S. - Martinovic, A. (2006.): Role of species diversity and

secondary compounds complementarity on diet selection on Mediterranean shrubs by goats, J. Chemi-

cal Ecology, 32, 1279-1287.

Rogosic, J. - Estell, R. E. - Skobic, D. - Stanic, S. (2007.): Influence of secondary compound complementarity

and species diversity on consumption of Mediterranean shrubs by sheep, Appl. Anim. Behav. Sci., 107,

58-65.

Rogosic, J. - Moe, S. R. - Skobic, D. - Knezovic, Z. - Rozic, I. - Zivkovic, M. - J. Pavlicevic (2009.): Effect of

supplementation with barley and activated charcoal on intake f biochemically diverse Mediterranean

shrubs, Small Ruminant Research, 81, 79-84.

Rogosic, J. - Pfister, J. A. - Provenza, F. D. - Grbesa, D. (2006.): The effect of activated charcoal and number of

species offered on intake of Mediterranean shrubs by sheep and goat, Applied Anim. Behav. Sci., 98 (3-

4), 183-195.

Rogosic, J. - Pfister, J. A. - Provenza, F. D. - Pavlicevic, J. (2008.): The effect of polyethylene glycol and num-

ber of species offered on intake of Mediterranean shrubs by sheep and goats, Journal of Animal Scien-

ce, 86, 3491-3496.

Rogošić, J. (2007.): Importance of Biological/Biochemical Diversity in Foraging on Mediterranean Rangelands,

Stoĉarstvo, 61 (6), 417-425.

Rogošić, J. (2008.): Foraging in Biochemically Heterogenous Plant Community: Secondary Metabolites

Complementarity, Stočarstvo, 62 (1), 3-9.

Rogošić, J. (2008.): The role of palatability in herbivores food selection, Stoĉarstvo, 61 (2), 123-142.


Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI): http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=192955&period=2007

Dr. sc. Vladimir Skraĉić



Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel francuski i iberoromanske studije Sveuĉilišta

u Zadru


Životopis

RoĊen 16. veljaĉe 1946. u Murteru na otoku Murteru, gdje je završio osnovnu školu, a gimnaziju u Šibe-

niku i Zagrebu. Diplomirao 1972. na Filozofskom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu francuski i talijanski jezik s

knjiţevnostima.


92

Nastavniĉku karijeru zapoĉeo u školskoj godini 1964./65. na osnovnoj školi u Pašmanu. Od rujna 1972.

do listopada 1976. radio na sveuĉilištu u Clermont-Ferrandu (Francuska) u svojstvu lektora za hrvatski jezik, a

po povratku u domovinu, od lipnja 1977. do rujna 1979. kao prevodilac za francuski i talijanski u Direkciji Medi-

teranskih igara u Splitu. Od listopada 1979. do danas zaposlen na Odjelu za francuske i iberoromanske studije

Sveuĉilišta u Zadru, najprije u zvanju lektora (1979-1985), nakon toga u zvanju asistenta (1985.-1989. i 1989.-

1996.), od 1996. do 2002. u zvanju docenta, od 200.2 do 2006. ponovno u istom zvanju, te od 2006. u zvanju iz-

vanrednog profesora.

Godine 1978. upisao poslijediplomski studij iz lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveuĉilišta u Zagre-

bu, gdje je magistrirao 1984. s temom "Toponimija Kornatskog otoĉja". Doktorirao 1993. na zadarskom Filo-

zofskom fakultetu s disertacijom: "Toponimija vanjskog i srednjeg niza zadarskih otoka".

Voditelj Centra za jadranska onomastiĉka istraţivanja i projekta Onomastica Adriatica. Glavni urednik bibliote-

ke koja nosi isto ime kao i projekt. Unutar biblioteke objavljene su tri toponomastiĉke monografije (otoka Paš-

mana, Ugljana i Vrgade, a u pripremi su Murter i Pag). Trenutno prorektor Sveuĉilišta za znanost i razvoj.


Knjige:

Skraĉić, V. (1996.): Toponimija vanjskog i srednjeg niza zadarskih otoka, Knjiţevni krug i Matica hrvatska,

Split - Zadar.

Skraĉić, V. (2006.): Toponimija otoka Pašmana (glavni urednik), Zadar, Sveuĉilište u Zadru - Centar za jadran-

ska onomastiĉka istraţivanja, Zadar.

Skraĉić, V. (2007.): Toponimija otoka Ugljana (glavni urednik), Zadar, Sveuĉilište u Zadru - Centar za jadranska

onomastiĉka istraţivanja, Zadar.

Skraĉić, V. (2009.): Toponimija otoka Vrgade (glavni urednik), Zadar, Sveuĉilište u Zadru - Centar za jadranska

onomastiĉka istraţivanja, Zadar.

Studiije i članci

Skraĉić, V. - Jurić, A. - Vuletić, N. (2005.): Blatska toponimija u XIV. i XV. stoljeću, u: Blato do konca XIX.

stoljeća. Zbornik radova, Blato, 63-76.

Skraĉić, V. - Jurić, A. (2006.): Suvremena toponimija, u: Toponimija otoka Pašmana, Zadar: Sveuĉilište u Zadru

- Centar za jadranska onomastiĉka istraţivanja, Zadar, 117-122.

Skraĉić, V. - Jurić, V. (2004.): Krški leksik (s Antom Jurićem), Geoadria, 9 (2), 159-172.

Skraĉić, V. - Vodanović, B. - Vuletić, N. (2006.): Korpus suvremenih toponima, u: Toponimija otoka Pašmana,

Zadar: Sveuĉilište u Zadru - Centar za jadranska onomastiĉka istraţivanja, Zadar, 133-190.

Skraĉić, V. (1985.): Neke znaĉajke kornatske toponimije, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 24 (14), 39-49.

Skraĉić, V. (1987.a): Odraz ljudskoga rada u obalnoj toponimiji sjevernodalmatinskih otoka, Radovi Filozofskog

fakulteta u Zadru, 26 (16), 93-111.

Skraĉić, V. (1987.b): Toponimija kornatskog otoĉja, Onomastica Jugoslavica, XII, 17-218.

Skraĉić, V. (1988.): Toponimija kornatskog podmorja, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 27 (17) 17-34.

Skraĉić, V. (1989.): Odnos izmeĊu hrvatskih i mletaĉkih geografskih termina (na sjevernodalmatinskim otoci-

ma), Čakavska rič, I, 61-70.

Skraĉić, V. (1991.): Reambulacija Skokovih toponima na otocima sjeverne Dalmacije, Onomastica jugoslavica,

XIV, 21-28.

Skraĉić, V. (1994.): Tragom Skokove jadranske toponimije, Folia onomastica croatica, III, 111-122.

Skraĉić, V. (1995.a): Karakteristiĉni zadarskootoĉni toponimi, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 32-33 (22-

23), 45-69.

Skraĉić, V. (1995.b): Imena mjesta i otoka Murtera (identifikacija - distribucija - etimologija), Folia onomastica

croatica, IV, 127-142.

Skraĉić, V. (1995.c): Saljski toponomastiĉki leksik u kornatskoj toponimiji, Filologija, 24-25, 317-324.

Skraĉić, V. (1995.d): Toponomastička graĎa - osnova za definiranje statusa nastanjenosti Kornatskih otoka,

Kornati, prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje. Zbornik radova, Hrvatsko

ekološko društvo, Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Kornati, Murter, 497-

509.

Skraĉić, V. (1997.): Jadranska nesonimija, Mogućnosti, 4-6, 25-34.

Skraĉić, V. (1999.a): Talasozoonimi i ribarski termini u istoĉnojadranskoj toponimiji, u: Tisuću godina prvog

spomena ribarstva u Hrvata - Zbornik radova, HAZU, Zagreb, 197-218.

Skraĉić, V. (1999.b): Toponomastiĉka graĊa Dugog otoka, Čakavska rič, XXVI, 1-2, 5-24.

Skraĉić, V. (1999.c): Pravilnosti u Jadranskoj nesonimiji, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 36 (26), 63-72.

Skraĉić, V. (1999.d): Prezimena mjesta Murtera, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 37 (27), 39-63.

Skraĉić, V. (2000.a): Hidronimi na zadarskim otocima i zadarskom kopnu u XIV. i XV. stoljeću, Folia onomas-

tica croatica, 7, 221-236.

93

Skraĉić, V. (2000.b): Pristup toponomastiĉkoj graĊi Dugog otoka, Dugi otok. Zbornik radova, Matica hrvatska -

ogranak Zadar, Zadar, 75-98.

Skraĉić, V. (2001.): Distribuzione italo-croata di lessico toponomastico sulle isole zaratine, u: Atti del Convegno

- Adriatico, un mare di storia, arte, cultura, Maroni, Ancona, 115-125.

Skraĉić, V. (2002.): Koje otoke oznaĉava Porfirogenetov Katautrebeno?, Folia onomastica croatica, 11, 189-

202.

Skraĉić, V. (2003.): Nazivi za vjetrove i strane svijeta u jadranskoj toponimiji, Folia onomastica croatica, 12-13,

443-448.

Skraĉić, V. (2005.a): Place de la toponymie dans la recherche des langues en contact, Studies in: Eurolinguistics,

2, 541-548.

Skraĉić, V. (2005.b): Réappellativisation des toponymes, Rivista Italiana di Onomastica, 1, 337-344.

Dr. sc. Franjo Smiljanić





Životopis

RoĊen 1. sijeĉnja 1951. u Delnicama. Na Filozofskom fakultetu u Zadru 1976. diplomirao studijsku

grupu arheologija - povijest. Poslijediplomski studij iz Pomoćnih povijesnih znanosti na istom Fakultetu dovršio

1984. Tu je i doktorirao povijesne znanosti 1990. godine.

Od svibnja 1976. neprekidno zaposlen na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru (danas

Sveuĉilište u Zadru, Odjel za povijest).

Svoj je znanstveno-istraţivalaĉki rad usmjerio na prouĉavanje teritorijalno-administrativnoga ureĊenja

srednjovjekovne hrvatske drţave u vremenu od 10. do kraja 15. stoljeća. Suradnik na više domaćih znanstvenih

projekata. Sa znanstvenim priopćenjima referirao na više znanstvenih skupova.

Drţao nastavu na dodiplomskom studiju, a sada na preddiplomskom, diplomskom i ovom doktorskom

studiju. Više puta bio mentor diplomskih radova, te ĉlan brojnih povjerenstava za ocjenu magistarskih radova i

doktorskih disertacija.


Smiljanić, F. (1979.): Oporuka zadarske plemkinje Urše de Fumatis iz 1452. godine, Radovi Filozofskoga fakul-

teta u Zadru, 18 (8), 221-226.

Smiljanić, F. (1984.a): Od topologijata na srednovekoviot Zadar, Istorija, 20, 309-314

Smiljanić, F. (1984.b): Srednjovjekovna bibliografija, u: Pregled hrvatske povijesti, Split, 204-214.

Smiljanić, F. (1985.a): Enstehungen und Etwiclungen des verteidigungssystem der ţupanija Knin vom 11.-16.

Jahrhundert, Balcanoslavica, 11-12, 135-149.

Smiljanić, F. (1985.b): Nastanak i razvoj srednjovjekovnoga Knina, Radovi Filozofskoga fakulteta u Zadru, 24

(11), 119-132.

Smiljanić, F. (1987.): Kapitul kod Knina, Radovi Filozofskoga fakulteta u Zadru, 26 (13), 215-224.

Smiljanić, F. (1988.): Teritorij i granice Kninske ţupanije u srednjem vijeku, Radovi Filozofskoga fakulteta u

Zadru, 27 (14), 135-149.

Smiljanić, F. (1990.a): GraĊa za povijesnu topografiju Kninsko-drniškoga kraja u srednjem vijeku, u: Izdanja

HAD-a, 15, Zagreb, 319-333.

Smiljanić, F. (1990.b): Teritorij i granice Sidraške ţupanije u srednjem vijeku, u: Biogradski zbornik. Biograd i

njegova okolica u prošlosti, 1, Zadar - Biograd, 319-333.

Smiljanić, F. (1991.): Beitrag zur Erfoschung der Ţupanien-ordnung in Sklavinien Kroatien, Diadora, 12, 371-

388.

Smiljanić, F. (1992.): Neka zapaţanja o posjedu crkve Sv. Jurja u Putalju, u: Zbornik Kaštel-Sućurac - 600. ob-

ljetnica, Split, 252-256.

Smiljanić, F. (1995.a): Iz urbane topologije srednjovjekovnoga Zadra, u: Petriciolijev zbornik, I, Prilozi za povi-

jest umjetnosti u Dalmaciji, 33, Split, 379-384.

Smiljanić, F. (1995.b): Prilog prouĉavanja ţupanijskoga sustava Sklavinije Hrvatske, u: Etnogeneza Hrvata, Za-

greb, 178-190.

Smiljanić, F. (1997.a): Neke topografske dileme vezane uz vijesti o smrti kralja Zvonimira, u: Zbornik. Zvoni-

mir, kralj Hrvatski, Zagreb, 229-234.


94

Smiljanić, F. (1997.b): Teritorij i granice Luĉke ţupanije u srednjem vijeku, Radovi Filozofskog fakulteta u Zad-

ru, 35 (22), 205-256.

Smiljanić, F. (1998.): O postanku i razvoju ţupanijskoga sustava na teritoriju Sklavinije Hrvatske, Glasje 5 (9),

9-16.

Smiljanić, F. (2003.): Neka zapaţanja o teritoriju i organizaciji Bribirske ţupanije u srednjem vijeku, Povijesni

prilozi, 25, 7-35.

Smiljanić, F. (2004.): Mjesto otoka Srimĉa i Arte u razgraniĉenju zadarskoga i šibenskoga Distrikta, u: Murter i

njegova ţupa u prošlosti - Murterski godišnjak, 2, Murter, 129-135.

Smiljanić F. (2007.): O poloţaju i funkciji ţupana u hrvatskim srednjovjekovnim vrelima 9. do 16. stoljeća, Po-

vijesni prilozi, 33, 33-102.

Smiljanić, F. (2008.): Novi pogled na biranje seoskoga kralja na zadarskim otocima, u: Otok Rava, Zadar, 439-

443.

Dr. sc. Maša Surić





Životopis

RoĊena 12. prosinca 1970. Završila osnovnu i srednju školu (gimnaziju) u Zadru. 1989. upisuje studij

Geologije na zajedniĉkom studiju Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i Prirodoslovno-matematiĉkog fakulteta

Sveuĉilišta u Zagrebu. Na trećoj godini opredjeljuje se za smjer Inţenjerska geologija i hidrogeologija. Godine

1995. diplomirala temu OdreĎivanje zona sanitarne zaštite crpilišta Špišić-Bukovica. Godine 1997. upisuje pos-

lijediplomski studij Oceanologije na Prirodoslovno-matematiĉkom fakultetu u Zagrebu, a 2002. godine magistri-

rala s temom Gornjopleistocensko-holocensko kolebanje morske razine na istočnoj obali Jadrana. Doktorsku di-

sertaciju s temom Promjene u okolišu tijekom mlaĎeg pleistocena i holocena - zapisi iz morem potopljenih siga

istočnog Jadrana izraĊenu pod mentorstvom prof. dr. sc. M. Juraĉića obranila na Prirodoslovno-matematiĉkom

fakultetu u Zagrebu 2006.

Od 1997. do 2003 radi na Odsjeku za geografiju Filozofskog fakulteta u Zadru (sada Odjel za geografi-

ju Sveuĉilišta u Zadru), kao znanstveni novak, a od 2004. do 2006. kao suradnik na znanstvenom projektu

(0070005) Geografske osnove razvoja malih hrvatskih otoka glavnog istraţivaĉa D. Magaša. Od 2007. suradnik

na projektima Geografske osnove razvoja litoralnih regija Hrvatske glavnog istraţivaĉa D. Magaša (program:

Geografsko-krajobrazne odrednice razvoja hrvatskog priobalja i otoka) i Recentni sedimenti i fosilni okoliši jad-

ranskog priobalja glavnog istraţivaĉa M. Juraĉića (program: Geološka evolucija jadranske i krške Hrvatske).

Godine 2001. izabrana u suradniĉko zvanje asistenta, a 2007. u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Odjelu

za geografiju Sveuĉilišta u Zadru. Od poĉetka 2009. zamjenica proĉelnika Odjela za geografiju Sveuĉilišta u Za-

dru

Trenutno izvodi nastavu iz kolegija Osnove geologije I i II, Osnove mineralogije i petrologije i Osnove

ceanologije.

Uţe podruĉje znanstvenog interesa su promjene morske razine, odnosno paleoekološke promjene koje

su se, vezano za klimatske promjene i promjene morske razine, odvijale tijekom kvartara u primorskom dijelu

Hrvatske. U širem smislu, znanstveni interes je vezan za geologiju krša (priobalnog i morem preplavljenog),

geologiju mora i geologiju kvartara, te speleologiju. Godine 2004. bila na studijskom boravku na University of

Bristol (School of Geographical Sciences). Od 1997. sudjelovala na preko 20 domaćih i meĊunarodnih znan-

stvenih i struĉnih skupova, te objavila 20 radova u znanstvenim ĉasopisima i zbornicima.

Ĉlan Hrvatskoga geološkog društva od 2001., a od 1997. sudjeluje u izradi ĉasopisa Geoadria, kao teh-

niĉki urednik, te od 2007. i kao ĉlan ureĊivaĉkog odbora. Ĉlan Povjerenstva za znanost i Povjerenstva za izdava-

štvo Sveuĉilišta u Zadru.


Magaš, D. - Fariĉić, J. - Surić M. (2001.): Elafitsko otoĉje - fiziĉko-geografska obiljeţja u funkciji društveno-

gospodarskog razvitka, Geoadria, 6, 31-55.

Magaš, D. - Fariĉić, J. - Surić M., (1999.): Prirodno-geografska obiljeţja otoka Premude u zadarskom arhipela-

gu, Geoadria, 4, 61-88.


95

Magaš, D. - Fariĉić, J. - Surić, M. (2000.): Western Islands of the Zadar Archipelago (South Croatia) - Geograp-

hical Problems of the Coastal Development and Engineering, Periodicum biologorum, 102 (suppl. 1),

147-156.

Surić, M. - Jalţić, B. - Petricioli, D. (2007.): Submerged speleothems - expect the unexpected. Examples from

the Eastern Adriatic coast, Acta Carsologica, 36 (3), 389-396.

Surić, M. - Juraĉić, M. - Horvatinĉić, N. - Krajcar Bronić, I. (2005.): Late Pleistocene - Holocene sea-level rise

and the pattern of coastal karst inundation: records from submerged speleothems along the Eastern Ad-

riatic Coast (Croatia), Marine Geology, 214 (1-3), 163-175.

Surić, M. - Juraĉić, M. - Horvatinĉić, N. (2001.): Determination of Late Pleistocene and Holocene sea level

changes in the Adriatic- a review and new attempts, 1st International Congress "Seas and Oceans".

Zbornik radova, 1, Szczecin, 529-534.

Surić, M. - Lonĉarić, R. - Lonĉar, N. (2010.): Submerged caves of Croatia - distribution, classification and ori-

gin, Environmental Earth Sciences, doi: 10.1007/s12665-010-0463-0.

Surić, M. - Richards, D. - Hoffmann, D. - Tibljaš, D. - Juraĉić, M. (2009.): Sea level change during MIS 5a ba-

sed on submerged speleothems from the eastern Adriatic Sea (Croatia), Marine Geology, 262, 62-67.

Surić, M. (2009.): Reconstructing sea-level changes on the Eastern Adriatic Sea (Croatia) - an overview, Geoad-

ria, 14 (2), 181-199.

Surić. M. (2005.): Submerged karst - dead or alive? Examples from the Eastern Adriatic Coast (Croatia), Geoad-

ria, 10 (1), 5-19.


Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI): http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=241871


Dr. sc. Ţeljka Šiljković

Znanstveno-nastavno zvanje: Redoviti profesor, znanstveni savjetnik




Životopis

RoĊena 10. listopada 1961. u Zagrebu. Osnovnu školu pohaĊala u Sesvetama, a srednju u Zagrebu.

God. 1980. upisala Prirodoslovno-matematiĉki fakultet, Geografski odsjek, smjer geografija - povijest. Diplomi-

rala 1985. Iste se godine zaposlila u osnovnoj školi u Sv. Nedjelji, a 1986. u OŠ "Marijan Badel" u Sesvetama.

Godine 1990. zaposlila se u OŠ. "Dr. Ivan Merz" u Zagrebu, na ½ radnog vremena, te u OŠ "Dr. Ante Starĉević"

u Zagrebu. Poslijediplomski studij na PMF-u upisala 1986., gdje je magistrirala 1991.

Doktorsku disertaciju iz podruĉja geografije obranila 1995. na Prirodoslovno-matematiĉkom fakultetu u

Zagrebu (mentor: prof. dr. sc. Dragutin Feletar). U ak. god 1996./97. radila kao vanjski suradnik na Odsjeku za

geografiju Filozofskog fakulteta u Zadru. Godine 1997. izabrana u znanstveno-nastavno zvanje docenta te stoga

napustila radno mjesto uĉitelja povijesti i geografije u OŠ "Dr. Ivan Merz" u Zagrebu. Zadrţala mjesto uĉitelja

povijesti i geografije u OŠ dr. A. Starĉevića u Zagrebu, do 2006. kada je prešla na Uĉiteljski fakultet u Zagrebu

na radno mjesto izvanrednog profesora geografije i metodike nastave prirode i društva. Bila mentor za 50 stude-

nata pri izradi i obrani diplomskog rada te ĉlan povjerenstva za obranu magistarskih radova iz podruĉja agrarne i

ruralne geografije na Geografskom odsjeku PMF-a Sveuĉilišta u Zagrebu. Mentor pri izradi 1 magistarskog rada

te 1 doktorske disertacije.

Od 1996 do 2001. bila voditelj teme Ekološko-geografski aspekti prestrukturiranja hrvatskog gospodar-

stva na projektu glavnog istraţivaĉa D. Feletara Regionalno-geografska istraţivanja Hrvatske. Od 2001. glavni

istraţivaĉ znanstvenog projekta pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Geografski uvjeti eko-

poljoprivrede u Hrvatskoj. Trenutno glavni istraţivaĉ na projektu Društveno-geografska preobrazba priobalnih

ruralnih prostora sjeverne Dalmacije.

Od 2003. predavaĉ na poslijediplomskom studiju Geografske osnove litoralizacije Hrvatske na Odjelu

za geografiju Sveuĉilišta u Zadru (kolegij Ruralno-geografska obiljeţja Primorske Hrvatske). Od 2006. predavaĉ

na meĊunarodnom poslijediplomskom studiju Sveuĉilišta u Zadru u okviru Tempus programa (kolegij Ecologi-

cal and Economic Geography in Europe). Ak. god. 2007./2008. i 2008./2009. predavaĉ na poslijediplomskom

studiju Geografske osnove planiranja u okolišu na Fakultetu prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih znanosti

Sveuĉilišta u Mostaru. U ak. god. 2003./2004. radila kao vanjski suradnik na Uĉiteljskoj akademiji Sveuĉilišta u

Zagrebu, na studiju Razredna nastava, najprije kao predavaĉ za kolegij Hidrogeografija (pojaĉani studij Geogra-


96

fije), a od ak. god. 2004/2005 na kolegiju Osnove opće geografije. Od 2006. izvanredni profesor Metodike priro-

de i društva na Uĉiteljskom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu, a od 2010. redovita profesorica na Odjelu za geogra-

fiju Sveuĉilišta u Zadru..

Sudjelovala na 22 znanstvena meĊunarodna skupa u zemlji i inozemstvu, s objavljenim radovima, sa-

mostalno i u koautorstvu. Odrţala i više predavanja o pitanjima ekologije na poziv NVO, USAID-a i Ministar-

stva znanosti, obrazovanja i športa. U mandatnom razdoblju od 2003. do 2007. obnašala duţnost zamjenice pro-

ĉelnika na Odjelu za geografiju Sveuĉilišta u Zadru. Recenzirala brojne znanstvene radove, knjige i znanstvene

projekte. Verificirani metodiĉki recenzent za udţbenike zemljopisa te u tom svojstvu recenzirala nekoliko udţ-

benika za osnovnu i srednju školu kao i atlase. Napisala samostalno i u koautorstvu sa Z. Ĉukelj udţbenike zem-

ljopisa sve više razrede osnovne škole, od kojih su neki objavljeni na talijanskom, odnosno maĊarskom jeziku,

kao i priruĉnike za nastavnike.

Gostujući profesor na Fakultetu Prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih znanosti Sveuĉilišta u Mostaru

(od 2007.) (kolegiji Agrarna geografija, Ruralna geografija, Ekonomska geografija, Kontinenti Novog svijeta). U

okviru meĊunarodne suradnje sveuĉilišta jadranske regije Teramo - Zadar - Kotor odrţava predavanja za studen-

te poslijediplomskog studija.


Fariĉić, J. - Šiljković, Ţ. - Glamuzina, M. (2005.):Agrarian Changes in the Lower Neretvian Area from the Eigh-

teenth to the Twentieth Century; Agricultural History, 79 (2), 193-220.

Rimanić, A. - Glamuzina, M. - Šiljković, Ţ. ( 2005.): Differences in population development of Imotski and the

surrounding rural settlements, Geoadria, 10 (2), 191-210.

Šiljković, Ţ. - Ĉuka, A. (2004.): Traffic Connection and Reasons for Commuting from Zadar Islands to Zadar,

Geoadria, 9 (2) , 211-222.

Šiljković, Ţ. - Glamuzina, M. (1999.): Mogućnosti uvoĊenja ekološke poljoprivrede u delti Neretve, Socijalna

ekologija, 8 (3), 183-192.

Šiljković, Ţ. - Glamuzina, M. (2000.): The Presumption of Croatian entry into European traffic System in 21. St.

Century, Transporti Europei, 15, 29-32.

Šiljković, Ţ. (2000.): Uloga geografske znanosti u uvoĊenju ekološke poljoprivrede u geografski prostor Hrvats-

ke, Socijalna ekologija, 9 (4), 275-287.

Šiljković, Ţ. (2001.): Juţna Europa u realizaciji koncepta organske poljoprivrede, Geoadria, 6, 93-112.

Šiljković, Ţ. (2009.): Geografski preduvjeti razvoja organske poljoprivrede u Hercegovini i zapadnoj Bosni, u:

Drugi kongres geografa Bosne i Hercegovine. Zbornik radova, Sarajevo, 522-532.

Šiljković, Ţ. (2009.): Have mountain rural areas the perspective for development?, u: First International Geog-

raphical Scientific Symposium: Transformation of rural areas in the conditions of transition and integ-

ration into European Union. Zbornik radova, Kupres.

Šiljković. Ţ. - Rimanić, A.: (2005.): Geographic Aspects of Medicinal Plants Organic growing in Croatia, Geoa-

dria, 10 (1), 53-68.



Dr. sc. Tonći Šitin





Životopis

RoĊen 20. svibnja 1947. u Splitu. Diplomirao 1970. na Fakultetu politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zag-

rebu. Na Pravnom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu 1981. magistrirao. Povijesne znanosti doktorirao 1986. na Fi-

lozofskom fakultetu u Zadru.

Radio u Institutu za povijest radniĉkog pokreta Dalmacije 1974.-1980., nakon ĉega je bio ravnatelj Mu-

zeja revolucije u Splitu. Od 1984. u stalnom radnom odnosu na Filozofskom fakultetu u Zadru, Odsjek za povi-

jest.

Istraţuje noviju nacionalnu povijest, vrjednujući politiĉka, gospodarstvena, kulturna i socijalna iskustva

lokalne i regionalne povijesti, uglavnom u meĊuratnom razdoblju (1918.-1941.).

97

Sudjelovao na više meĊunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Suradnik na više znanstvenih proje-

kata, a potom je glavni istraţivaĉ jednog takvog projekta.

Drţao nastavu na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju. Više puta bio mentor diplomskih i magis-

tarskih radova te doktorskih disertacija, te ĉlan povjerenstava za njihovu obranu. Sada drţi nastavu na preddip-

lomskom i diplomskom studiju povijesti.


Šitin, T. (1977.): Razvoj radniĉkog pokreta u Splitu, Pogledi, 20-21, 141-165.

Šitin, T. (1979.a): Radniĉki pokret u Dalmaciji u vrijeme djelovanja Nezavisne radniĉke partije Jugoslavije, Za-

darska revija, 5-6, 461-482.

Šitin, T. (1979.b): Prilog prouĉavanju izbora za Radniĉku komoru u Dalmaciji do 1933. godine, Pogledi, 1, 73-

97.

Šitin, T. (1981.a): Ostvarenje jedinstva radniĉke klase Dalmacije putem sindikalnog organiziranja i djelovanja

sindikata, Pogledi, 3, 63-81.

Šitin, T. (1981.b): O razvitku omladinskog pokreta u Splitu 1941.-1942. godine, Zbornik Instituta za historuju

radničkog pokreta u Dalmaciji, 5, 377-407.

Šitin, T. (1985.a): Borba dalmatinskih radnika za poboljšanje ekonomskog poloţaja (1918.-1929.), Radovi Filo-

zofskog fakulteta u Zadru, 24, 193-207.

Šitin, T. (1985.b): Prilog prouĉavanju sindikalnog pokreta u Dalmaciji do 1929. godine, Časopis za suvremenu

povijest, 3, 19-51.

Šitin, T. (1986.a): Karakteristike razvitka sindikalnog pokreta u Dalmaciji do 1920. godine, Povijesni prilozi, 4,

171-272.

Šitin, T. (1986.b): Hrvatski Seljaĉko-radniĉki blok na izborima za oblasne skupštine u sijeĉnju 1927. godini, Ra-

dovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 25, 299-318.

Šitin, T. (1987.a): KPJ i sindikati u Dalmaciji u vrijeme monarhistiĉke diktature (1929.-1931.), Radovi Filozofs-

kog fakulteta u Zadru, 26, 293-306.

Šitin, T. (1987.b): Organizacija punkta za prihvat španjolskih dobrovoljaca i problemi njihova odlaska iz Dalma-

cije 1937. godine, u: Prilozi sa znanstvenog savjetovanja Španjolska 1936.-1939., Zagreb, 315-344.

Šitin, T. (1988.): Omladinski pokret u Splitu 1944. godine, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 27, 189-210.

Šitin, T. (1994.a): Karakteristike brodarstva, brodograĊevne industrije i prometa luke u Splitu meĊuratnog raz-

doblja (1918.-1941.), Adrias, 4-5, 197-213.

Šitin, T. (1994.b): Karakteristike gospodarskog stanja u Dalmaciji tridesetih godina 20. st., Radovi Filozofskog

fakulteta u Zadru, 33, 183-195.

Šitin, T. (1995.): Nezaposlenost u Dalmaciji uoĉi i poslije velike gospodarske krize tridesetih godina 20. st., Ra-

dovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 34, 220-228.

Šitin, T. (1997.): Neuspjeli Stojadinovićevi pokušaji osvajanja dalmatinskog radništva u drugoj polovini tridese-

tih godina, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 35, 288-304.

Šitin, T. (1998.): Kratki dometi stranaĉke unifikacije Dalmacije, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 36, 188-

201.

Šitin, T. (1999.a): Novo iskustvo - stari problemi, Hrvatska obzorja, 1, 201-212.

Šitin, T. (1999.b): Prvi stranaĉki nastupi i politiĉki projekti u Dalmaciji nakon I. svjetskog rata, Radovi Filozofs-

kog fakulteta u Zadru, 37, 176-190.

Šitin, T. (2000.a): Stjepan Radić i Dalmacija (1918.-1928.), Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zad-

ru, 42, 430-478.

Šitin, T. (2000.b): Prodor i pobjeda HSS-a u Dalmaciji (1923.-1928.), Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 32-

33, 309-320.

Šitin, T. (2001.a): Znaĉajke Hrvatskog katoliĉkog pokreta u Dalmaciji od 1918.do 1929.godine, u: Zbornik ra-

dova s meĎunarodnoga znanstvenog skupa Hrvatski katolički pokret, Zagreb - Krk, 581-603.

Šitin, T. (2001.b): Sukobljenosti politiĉkih stranaka dvadesetih godina u Dalmaciji, u: Dijalog povjesničara - is-

toričara, 2, Zagreb, 340-346.

Šitin, T. (2002.a): Kongres javnih radnika u Zagrebu 1922. i njegovi odrazi u Dalmaciji, Radovi Zavoda HAZU u

Zadru, 43, 243-266.

Šitin, T. (2002.b): S Cliom pod ruku, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 39, 9-13.

Šitin, T. (2003.): Nastup Zemljoradniĉke stranke u Dalmaciji, u: Zbornik Mire Kolar-Dimitrijević, Zagreb, 339-

352.

Šitin, T. (2005.a): Utapanje Saveza zemljoradnika u Dalmaciji u HRSS nakon 1923. godine, Radovi za povijesne


Šitin, T. (2005.b): Nastup Demokratske stranke u Dalmaciji dvadesetih godina XX. stoljeća, u: Zbornik u čast

Hrvoja Matkovića, 357-377.

98

Dr. sc. Marko Trogrlić

Znanstveno zvanje: Izvanredni profesor


Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Splitu


Životopis

RoĊen 19. svibnja 1972. u Zadvarju. Studij povijesti, slavistike i povijesti srednje, juţne i jugoistoĉne

Europe završio je obranom diplomskog rada 1997. na Filozofskom fakultetu Sveuĉilišta u Beĉu (Austrija). Na is-

tome sveuĉilištu doktorirao je 2001. godine.

Od 2002. u stalnome radnom odnosu na Filozofskome fakultetu u Zadru, Odsjek za povijest, a od 2006.

stalni zaposlenik na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveuĉilišta u Splitu. Drţao nastavu na dodiplom-

skom i poslijediplomskim studijima povijesti u Zadru. Na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Splitu

drţi nastavu iz kolegija Hrvatska povijest ranoga novog vijeka te Hrvatska povijest 19. stoljeća.

Znanstveno istraţuje novovjeku povijest Dalmacije. Aktivno sudjelovao na domaćim i inozemnim

znanstvenim skupovima. Suradnik i voditelj znanstvenih projekata.

Dekan Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Splitu od akademske 2009./2010. godine.


Knjiga

Trogrlić, M. (2008): Erazmo Handel, "Sjećanja", Dom i svijet, Zagreb.

Studije i članci

Trogrlić, M. (2001.): Dalmacija u pismima Ivana Skakoca, GraĎa i prilozi za povijest Dalmacije, 17, 349-361.

Trogrlić, M. (2003.): Die Tendenzen der österreichischen Dalmatienpolitik 1855-1865. Vier kirchenpolitische

Beispiele, Südost-Forschungen, 61/62, 171-188.

Trogrlić, M. (2003.): Gli Alunni del Collegio Illirico di Loreto. Giovanni Scacoz, un paradigma, u: Pellegrini

verso Loreto. Atti del Covegno Pellegrini e Pellegrinagi a Loreto nei secoli XV-XVIII, Ancona, 253-

261.

Trogrlić, M. (2005.): Das St. Lazarus-Kollegium in Trogir zur Zeit der ersten österreichischen Verwaltung in

Dalmatien, Österreich in Geschichte und Literatur, 49 (5), 305-313.

Trogrlić, M. (2005.): Beĉki odjeci nemira u Hrvatskoj 1903. godine. Aktivnosti dalmatinskih zastupnika u Care-

vinskom vijeću u Beĉu, Časopis za suvremenu povijest, 37 (3), 679- 693.

Trogrlić, M. (2006.): Odnosi splitskog kaptola i nadbiskupa Marka Antuna de Dominisa, u: Marko Antun de

Dominis, splitski nadbiskup, teolog i fizičar. Zbornik radova meĎunarodnog znanstvenog skupa, Split,

105-118.

Dr. sc. Ante Uglešić

Znanstveno zvanje: Redoviti profesor, 1. izbor


Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za arheologiju Sveuĉilišta u Zadru


Životopis

RoĊen je 18. oţujka 1964. u Velom Ratu (Dugi otok). Osnovnu školu pohaĊao u rodnom mjestu i Soli-

nama, a srednjoškolsko obrazovanje stekao u Zadru. Studij arheologije i povijesti diplomirao 1987. na Filozofs-

kom fakultetu u Zadru. Magistrirao arheologiju 1989. na Interuniverzitetskom centru za postdiplomske studije u

Dubrovniku Sveuĉilišta u Zagrebu. Godine 1997. na Filozofskom fakultetu u Zadru obranio je doktorsku diserta-

ciju pod naslovom "Nazoĉnost Istoĉnih Gota u jugoistoĉnoj Europi u svjetlu arheološke i povijesne izvorne gra-

Ċe".

Od 1987. radi na Filozofskom fakultetu u Zadru - Odsjek za arheologiju (sada: Sveuĉilište u Zadru -

Odjel za arheologiju) prvo kao asistent-pripravnik, od 1989. kao znanstveni asistent, a od 1997. kao sveuĉilišni

nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju (1997. docent, 2002. izvanredni, 2006. redoviti profesor). Bio tri puta

prodekan Filozofskog fakulteta u Zadru, te prorektor, a od 2007. rektor Sveuĉilišta u Zadru.


99

Tijekom 1995. studijski boravio na Odsjeku Njemaĉkog arheološkog instituta u Rimu. Referirao na

brojnim domaćim i meĊunarodnim znanstvenim skupovima.

Predaje na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju arheologije predmete iz srednjovjekovne

arheologije. U okviru CEEPUS programa bio je gostujući nastavnik na Filozofskom fakultetu Sveuĉilišta u Ljub-

ljani.

Voditelj više znanstvenih projekata. Obavljao i obavlja sustavna istraţivanja na više arheoloških lokali-

teta: Glavĉine u selu Podvršje, Vrana, i sl. SuraĊivao i suraĊuje takoĊer na više arheoloških sustavnih istraţiva-

nja: Nin, Crkvina u Galovcu kod Zadra, itd.

Uţe mu je znanstvenoistraţivaĉko podruĉje arheologija razdoblja seobe naroda i prijelaza iz rimskog

doba u srednji vijek, osobito na razini nacionalne (starohrvatske) arheologije.


Knjige

Uglešić, A. (2002.): Ranokršćanska arhitektura na području današnje Zadarske nadbiskupije, Filozofski fakultet

u Zadru - Zadarska nadbiskupija, Zadar.

Uglešić, A. (2006.): Ranokršćanska arhitektura na području današnje Šibenske biskupije, Gradski muzej, Drniš -

Sveuĉilište u Zadru, Odjel za arheologiju, Zadar.

Studije i članci

Brusić, Z. - Uglešić, A. (2009.): Arheološka baština otoka Oliba, u: Olib - otok, selo i ljudi, Zagreb - Olib, 59-73.

Šlaus, M. - Tomiĉić, Ţ. - Uglešić, A. - Jurić, R. (2004.): Craniometric relationships among medieval Central Eu-

ropean populations. Implications for Croat migration and expansion, Croatian medical Journal, 45 (4),

434-444.

Uglešić, A. (1990.): Tipološko-stilska analiza istoĉnogotskog nakita na podruĉju rimske provincije Dalmacije,

Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 29 (16), 207-230.

Uglešić, A. (1992.a): Neobjavljeni nalazi predromaniĉke kamene plastike s podruĉja Sjeverne Dalmacije, Radovi

Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 31 (18), 143-154.

Uglešić, A. (1992.b): Rimska provincija Dalmacija pod vlašću Istoĉnih Gota, Radovi Filozofskog fakulteta u Za-

dru, 30 (17), 65-77.

Uglešić, A. (1992.c): Rimska provincija Dalmacija pod vlašću Istoĉnih Gota, Radovi Filozofskog fakulteta u Za-

dru. Razdio povijesnih znanosti, 30 (17), 65-78.

Uglešić, A. (1993.a), Tragom ranokršćanskih i predromaniĉkih spomenika na Dugom otoku, Radovi Filozofskog

fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 32 (19), 151-176.

Uglešić, A. (1993.b): Još jednom o datiranju ranokršćanskog pluteja iz Posedarja kod Zadra, Diadora, 15, 145-

156.

Uglešić, A. (1994.): Nalazi seobe naroda iz zbirke Mate Ilkića, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio po-

vijesnih znanosti, 33 (20), 145-152.

Uglešić, A. (1995.): Istoĉnogotski ţenski grob iz antiĉke Narone, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio

povijesnih znanosti, 34 (21), 145-150.

Uglešić, A. (2000.a): O etniĉkoj pripadnosti groba 2. s poloţaja Njive - Podstrana u Naroni, Radovi Filozofskog

fakulteta u Zadru, 38 (25), 91-98.

Uglešić, A. (2000.b): Tri ranokršćanska nalaza iz okoliša crkve sv. Kriţa u Ninu, Radovi Filozofskog fakulteta u

Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 38 (25), 84-90.

Uglešić, A. (2002.): Spangenhelme vom Typ Narona/Baldenheim vom Boden der Römischen Provinz Dalmatien

unter besonders Berücksichtigung der Herkunft dieses Helmtyps, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru,

39 (26), 61-70.

Uglešić, A. (2003.a): Nakit Istoĉnih Gota na podruĉju rimske provincije Dalmacije, u: Hrvati i Goti, Split, 99-

135.

Uglešić, A. (2003.b): Ranokršćanski nalazi iz Aserije, Asseria, 1, 195-207.

Uglešić, A. (2005.): O Naroni u istoĉnogotsko doba na temelju arheoloških nalaza, Diadora, 21, 201-212.

Uglešić, A. (2007.): Najnoviji germanski nalazi seobe naroda iz sjeverne Dalmacije, Prilozi Instituta za arheolo-

giju u Zagrebu, 24, 273-276.

Uglešić, A. (2009.): Podvršje - Glavĉine, rezultati arheoloških istraţivanja, u: Zbornik o Luji Marunu, Šibenik -

Zadar - Zagreb, 149-158.

Dr. sc. Josip Vrandeĉić

100

Znanstveno zvanje: Izvanredni profesor


Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Splitu


Životopis

RoĊen 2. kolovoza 1964. godine u Splitu. Diplomirao 1988. povijest i sociologiju na Filozofskom fakul-

tetu u Zadru. Magistrirao 1993. u Centru za postdiplomske studije u Dubrovniku Sveuĉilišta u Zagrebu. Doktori-

rao 2002. na doktorskom studiju na Sveuĉilištu Yale, New Haven, SAD, uspješnom obranom disertacije The Au-

tonomist Movement in Austrian Province Dalmatia 1814-1914.

Od 1989.-1994. znanstveni novak na Filozofskom fakultetu u Zadru, a nakon toga na doktorskom studi-

ju u SAD. Tijekom studija u SAD sudjelovao na nekoliko znanstvenih i struĉnih skupova ili pozivnih predava-

nja. U SAD predavao sljedeće predmete: History of the International Communist Movement, The Strategy and

Diplomacy of the Great Powers, 1860 to the Cold War, History of Europe 1914-1989, i History of Cold War.

Od 2000. do 2002. asistent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru, a nakon toga docent.

Odrţavao nastavu iz predmeta: Opća povijest ranog novog vijeka i Opća povijest 19. stoljeća. Nakon toga prela-

zi na Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Splitu, gdje je predstojnik Odsjeka za povijest.

Istraţuje novovjekovnu povijest hrvatskih podruĉja, preteţno istoĉnojadranskog priobalja. Istraţivao u

hrvatskim i in0zemnim arhivima. Vodio ili suraĊivao u više znanstvenih domaćih i meĊunarodnih projekata. Re-

ferirao na dvadesetak znanstvenih i struĉnih skupova ili pozivnih predavanja. Ĉlan uredništva Knjiţevnog kruga

u Splitu te Bračkog zbornika.


Knjige

Cipek, T. - Vrandeĉić, T. (ur.) (2004.): Hrestomatija liberalnih ideja u Hrvatskoj, Friedrich Neumann Stiftung -

Disput, Zagreb.

Cipek, T. - Vrandeĉić, J. (ur.) (2007.): Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji, Alinea, Zagreb.

Vrandeĉić, J. - Bertoša, M. (2007.): Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranom novom vijeku, Leykam international,

Zagreb.

Vrandeĉić, J. (1992.): Bibliografija Zadarske revije: I-XL, 1952-1991., Matica hrvatska, Ogranak Zadar, Zadar.

Vrandeĉić, J. (2002.): Dalmatinski autonomistički pokret u XIX. stoljeću, Dom i svijet, Zagreb.

Vrandeĉić, J. (2009.): The Autonomist Movement in Nineteenth-Century Austrian Dalmatia. Regionalisam versus

Nationalism, Köln.

Studije i članci

Vrandeĉić, J. (1988.): Izazov historiografije, Zadarska revija, 37 (1-2), 170-173.

Vrandeĉić, J. (1989.): Dalmatinski memento, Zadarska revija, 38 (5-6), 586-587.

Vrandeĉić, J. (1990.): Tragom prošlosti Boke, Zadarska revija, 39 (4), 553-554.

Vrandeĉić, J. (1998.): Dalmatinski gradovi izmeĊu regionalizma (jus soli) i hrvatskog nacionalizma (ius sangui-

nis), Glasje, 6, 52-79.

Vrandeĉić, J. (2000.): Nacionalne ideologije u Dalmaciji u 19. stoljeću, u: Dijalog povjesničara - istoričara, 4,

Peĉuh, 77-94.

Vrandeĉić, J. (2004.): Prosvjetiteljstvo u Dalmaciji, Dijalog povijesničara - istoričara, 8, Zagreb, 115-135.

Vrandeĉić, J. (2006.a): Intelektualni duh dalmatinskih tiskara za restauracije (1815.-1848.), Školski vjesnik, 55

(1-2), 129-138.

Vrandeĉić, J. (2006.b): Koliko smo odmakli od 19. stoljeća?, Gordogan, 55-58 (11-14), 422-425.

Vrandeĉić, J. (2007.): L'Italia e i movimenti nazionali in Serbia e in Croazia: dal Risorgimento alla Prima guerra

mondiale, u: La questione adriatica e l'allargamento dell'Unione europea, Studi Politica, Milano, 27-

44.

Dr. sc. Marija Zaninović-Rumora

Znanstveno zvanje: Znanstveni suradnik


Naziv ustanove u kojoj je zaposlena: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru


Životopis

101

RoĊena u Hvaru 6. rujna 1955., gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala 1979. povijest i

arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu diplomirala. Završila 2007. poslijediplomski doktor-

ski studij Povijest hrvatskog pomorstva na Sveuĉilištu u Zadru uspješnom obranom disertacije Mjere za duţinu i

površinu u dalmatinskim komunama od 15. do 19. stoljeća.

Od 1980. radi u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru, najprije kao asistent - mlaĊi istraţivaĉ,

zatim struĉni suradnik, pa asistent, a od 2008. kao znanstveni suradnik.

Polje njezina znanstvenog interesa je povijesna metrologija, posebno mjerni sustavi dalmatinskih ko-

muna od 14. do 18. stoljeća. Rezultati istraţivanja i analize dostignutog izneseni su u nizu znanstvenih i struĉnih

radova. Višegodišnji je suradnik u realizaciji znanstvenog projekata "Istraţivanja povijesti juţne Hrvatske" Za-

voda HAZU u Zadru, dijela koji se odnosi na povijesnu metrologiju.

Sudjelovala usmenim priopćenjem na nekoliko znanstvenih skupova u Hrvatskoj. Ĉlan uredništva izda-

nja: Izvori za povijest hvarskog pučkog ustanka (1510.-1514.), te organizacijskog odbora znanstvenog skupa

"Hvarski puĉki ustanak 1510.-1514.".


Zaninović-Rumora, M. (1988.): Mjere otoka Paga u mletaĉkom razdoblju. Prilog prouĉavanju solnih mjera, Po-

sebno izdanje Vjesnika Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, 10, 214-230.

Zaninović-Rumora, M. (1992.): Zadarske i šibenske mjere za duţinu kroz stoljeća, Radovi Zavoda za povijesne


Zaninović-Rumora, M. (1993.): Mjere za površinu Zadra i sjeverne Dalmacije, Radovi Zavoda za povijesne zna-


Zaninović-Rumora, M. (1994.): Zadarske mjere za zapreminu kroz stoljeća, Radovi Zavoda za povijesne znanos-

ti HAZU u Zadru, 36, 87-97.

Zaninović-Rumora, M. (1996.a): Zadarske mjere sredinom 19. stoljeća, GraĎa i prilozi za povijest Dalmacije

Povijesnog arhiva u Splitu, 12, 131-146.

Zaninović-Rumora, M. (1996.b): Mjere otoka Paga od 14.-16. stoljeća, Radovi Zavoda za povijesne znanosti

HAZU u Zadru, 38, 94-104.

Zaninović-Rumora, M. (1997.a): Stare mjere za tekućine, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru,

39, 182-193.

Zaninović-Rumora, M. (1997.b): Inventar samostana sv. Nikole u Hvaru, Prilozi povijesti otoka Hvara, 10, 26-

40.

Zaninović-Rumora, M. (1998.): Zadarske i šibenske mjere za teţinu kroz stoljeća, Radovi Zavoda za povijesne


Zaninović-Rumora, M. (1999.): Stare mjere u svakodnevlju otoka Ugljana, Radovi Zavoda za povijesne znanosti

HAZU u Zadru, 41, 20-27.

Zaninović-Rumora, M. (2003.): Mjere dalmatinskih luka u priruĉnicima XVI. stoljeća, Radovi Zavoda za povije-


Zaninović-Rumora, M. (2008.a): Stare trogirske mjere od 16.-19. stoljeća, u: Viniški zbornik, Split, 358-375.

Zaninović-Rumora, M. (2008.b): Hvarske komunalne mjere za duţinu i površinu kroz stoljeća, Radovi Zavoda


Zaninović-Rumora, M. (2009.): Korĉulanske mjere za duţinu i površinu u razdoblju od 15. do 19. stoljeća,

Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu, 27,

103-120.

Dr. sc. Pavo Ţivković





Životopis

RoĊen 2. kolovoza 1944. god. u Kostrĉu, općina Orašje, BiH. Povijest diplomirao 1968. na Filozofskom

fakultetu u Novom Sadu. Poslijediplomski studij s temom iz bosanskog srednjovjekovlja dovršio uspješnom ob-

ranom magistarskog rada 1974. na Filozofskom fakultetu u Beogradu; na tom je Fakultetu i doktorirao povijest

1978. godine.

U razdoblju 1968.-1973. radio kao srednjoškolski profesor u Modriĉi i Orašju. Od jeseni 1973. poĉeo

raditi u Institutu za istoriju u Sarajevu, a od 1974. kao vanjski suradnik - asistent na Filozofskom fakultetu u Sa-


102

rajevu. Godine 1985. prelazi na Filozofski fakultet u Zadar gdje radi i danas; iste godine je biran u redovitog pro-

fesora.

Referirao na brojnim domaćim i meĊunarodnim znanstvenim skupovima. Istraţuje bosansko-hercego-

vaĉko i hrvatsko srednjovjekovlje. Voditelj više znanstvenih projekata.

Drţao nastavu na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima u Hrvatskoj i inozemstvu. Bio velepos-

lanik BiH u MaĊarskoj 1997.-1999. godine. Sudionik Domovinskog rata. Mentor brojnih diplomskih, magistar-

skih i doktorskih radnji, te ĉlan povjerenstava za njihovu obranu. Drţi nastavu na preddiplomskom i diplomskom

studiju povijesti, te ovom doktorskom studiju.

Ĉlan brojnih struĉnih udruţenja, te više uredništva. Glavni urednik Povijesnog zbornika, zamjenik glav-

nog urednika Hrvatskog leksikona, Hrvatskog leksikona za Bosnu i Hercegovinu i glavni urednik za povijest. Re-

dovni ĉlan Hrvatskog društva znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu.


Knjige

Ţivković, P. - Mikić, P. (1990.): Svjetlost MeĎugorja. (Propast Bosne i Huma i pad pod Turke), Tuzla.

Ţivković, P. (1981.): Tvrtko II Tvrtković. Bosna u prvoj polovini XV stoljeća, Sarajevo.

Ţivković, P. (1982.): Bibliografija objavljenih izvora i literature o srednjovjekovnoj Bosni, Travnik.

Ţivković, P. (1986.): Ekonomsko-socijalne promjene u bosanskom društvu u XIV. i XV. stoljeću (Utjecaj primor-

skih gradova na ekonomsko-socijalne promjene u bosanskom društvu u 14. i 15. stoljeću. Pojava gra-

Ďanske klase i novog plemstva), Tuzla.

Ţivković, P. (1994.): Povijest Bosne i Hercegovine do konca XVIII. stoljeća i povijest Hrvata Bosanske Posavine

do početka XX. stoljeća, Mostar.

Ţivković, P. (1996.): Etnička i vjerska povijest Bosne, Slavonije i Srijema do konca XVII. stoljeća. (Dolazak, ra-

zvoj i nestajanje Hrvata katolika na tim prostorima), Sarajevo - Mostar.

Ţivković, P. (1997.): Sumrak Bosne i Huma. (Zadnje godine bosansko-humske samostalnosti), Orašje.

Ţivković, P. (1998.): Etnička i vjerska povijest Bosne, Slavonije i Srijema do konca XVII. stoljeća. (Dolazak, ra-

zvoj i nestajanje Hrvata katolika na tim prostorima), Sarajevo - Mostar, II. izdanje.

Ţivković, P. (2000.): Studije iz povijesti Bosanske Posavine, Usore i Soli, Osijek.

Ţivković, P. (2002.): Iz srednjovjekovne povijesti Bosne i Huma, Osijek, 2002.

Ţivković, P. (2006.): Bosanski srednjovjekovni plemićki rod Radanovića - Mikojevića - Tezalovića - Ozrisaljića

(Kopijevića), HKD Napredak, Osijek.

Ţivković, P. (2008.): Prilozi za povijest Usore i Soli (Povijesni mozaik Bosanske Posavine, Usore i Soli od najsta-

rijih vremena do današnjih dana), HKD Napredak, Zagreb.

Studije i članci

Ţivković, P. - Alebić, T. (2007.): Uloga i znaĉaj slavonskih velikaša u obrani od Turaka krajem XV. i poĉetkom

XVI. stoljeća, Povećalo, 2-3, 144-151.

Ţivković, P. - Brandić, M. (2006.): Povijest ţupe Nenavište u srednjem vijeku i osmanskom periodu, Bosna Fran-

ciscana, 14 (25), 165-181.

Ţivković, P. - Brandić, M. (2007.): Usora i Soli u prva dva stoljeća turske prevlasti, Povijesni zbornik, 1 (1-2), 51-

66.

Ţivković, P. - Đukić, Z. (2007.): Ţupa Brod i Lašva u srednjem vijeku, Bosna Franciscana, 15 (27), 119-130.

Ţivković, P. - Jakić, I. - Brandić, M. (2008.): Uloga bosanskog kralja u Konavoskom ratu (1430.-1444.), Povije-

sni zbornik, 2 (3), 7-45.

Ţivković, P. - Jakić, I. (2007.a): Gospodarske i kulturne veze Olova i Dubrovnika u srednjem vijeku, Povijesni

zbornik, 1 (1-2), 29-40.

Ţivković, P. - Jakić, I. (2007.b): Uspostava turske vlasti u sjeveroistoĉnoj Bosni i velike promjene uvjetovane

dolaskom Turaka, Bosna franciscana, 15 (26), 181-196.

Ţivković, P. - Palić, V. (2007.): Bosanskohercegovaĉki Hrvati - njihove demografske i konfesionalne promjene

kroz povijest, Povijesni zbornik, 1 (1-2), 221-232.

Ţivković, P. - Stolić, V. (1990.): Prevencija i lijeĉenje kuge sredinom XIV. stoljeća u Bosni i u Humu, Acta Fa-

cultatis nedicinae Fluminensis, 15 (3-4), 65-67.

Ţivković, P. - Ţivković, M. (1998.): Demografske promjene na bosanskohercegovaĉkom prostoru kroz povijest,

Motrišta, 8, 13-22.

Ţivković, P. - Ţivković, M. (2001.): Austro-turski ratovi i njihov utjecaj na demografske promjene u Slavoniji i

Srijemu, Hrvatska misao, 5 (19-20), 77-91.

Ţivković, P. (1973.a): Baštinici zaostavštine Braila Tezalovića, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, 9 (1), 319.-

327.

Ţivković, P. (1973.b): Prilog historiji Bosanske Posavine, u: 150 godina Osnovne škole u Tolisi, Tolisa, 43-68.

103

Ţivković, P. (1974.a): Diplomatska aktivnost Braila Tezalovića, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, 10 (2),

31-53.

Ţivković, P. (1974.b): Podaci o roblju kao izvor za istorijsku geografiju srednjovjekovne Bosne, Prilozi Instituta

za istoriju u Sarajevu, 10 (2), 333.-340.

Ţivković, P. (1975.): Genealogija porodice Tezalovaća iz Praĉe, Pregled, 56 (6), 755-759.

Ţivković, P. (1976.a): Desetogodišnji rezultati historiografije o srednjovjekovnoj Bosni, (1965.-1975.), Pregled,

66 (5), 561-568.

Ţivković, P. (1976.b): Results od Ten Years od Historiography Dealing With Mediaeval Bosnia, Survey periodi-

cal for social studies II, 66, Sarajevo, 188-199.

Ţivković, P. (1977.): Radiĉ Ozrisaljić - trgovac i diplomata na dvoru porodice Pavlovića, Prilozi Instituta za istori-

ju u Sarajevu, 13, 301.-321.

Ţivković, P. (1979.a): Uĉešće bosanske vlastele u diobi Konavala, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, 15-16,

181-189.

Ţivković, P. (1979.b): Liĉnost Tvrtka II. i njegova historijska uloga, Pregled, 3, 359-367.

Ţivković, P. (1980.a): Bosna u drugoj deceniji XV. stoljeća, Treći program Radio Sarajevo, 9 (29), 65-96.

Ţivković, P. (1980.b): Kreditno-trgovinske veze Braila Tezalovića sa Dubrovĉanima, Zgodovinski časopis, 34 (3),

299-311.

Ţivković, P. (1982.): Bosansko-ugarski sukobi krajem XIV. i u prvoj polovici XV. stoljeća, Radio Sarajevo. Treći

program, 37, 81-104.

Ţivković, P. (1984.): Jakov Markijski i bosanski franjevci (Pokušaj reformiranja bosanskih franjevaca), Istorijski

zbornik, 5, 169-182.

Ţivković, P. (1985.a): Pariteti dubrovaĉkog novca u srednjem vijeku, Anali Zavoda za povijesne znanosti Istra-

ţivačkog centra JAZU u Dubrovniku, 22-23, 31-39.

Ţivković, P. (1985.b): Bitka kod Doboja 1394. godine, Značenja, 5, 55-62.

Ţivković, P. (1985.c): Pregled historije Brĉkog sa okolinom od najstarijih vremena do austrougarske okupacije

1878. godine, u: Brčko i okolina u radničkom pokretu i NOB-u, Tuzla, 11-55.

Ţivković, P. (1985.d): Modriĉa sa okolinom u srednjem vijeku, u: Modriča sa okolinom u prošlosti, Modriĉa, 35-

72.

Ţivković, P. (1986.a): Iz istorije srednjovjekovne Bosne, Značenja, 11, 73-84; 12, 53-69.

Ţivković, P. (1986.b): Usorska vlasteoska porodica Zlatonosovići i bosanski kraljevi (posljednja decenija XIV. i

prve tri decenije XV. stoljeća), Historijski zbornik, 39, 147-162.

Ţivković, P. (1986.c): Bosna izmeĊu Dubrovaĉke i Mletaĉke republike dvadesetih godina XV. stoljeća, Istorijski

zbornik, 7, 7-24.

Ţivković, P. (1986.d): Modriĉa sa okolinom u srednjem vijeku, u: Modriča sa okolinom u prošlosti, Modriĉa,

35-72.

Ţivković, P. (1986.e): Utjecaj ekonomsko-socijalnih prilika iz Dubrovnika i ostalih primorskih gradova na kul-

turne prilike u Bosni u 14. i 15. stoljeću, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 25 (12), 271-282.

Ţivković, P. (1986.f): Prvi ugarsko-turski sukobi na tlu Bosne, Značenja, 3-4, 149-157.

Ţivković, P. (1987.): Podruĉje Kaknja od najstarijih vremena do austrougarske okupacije 1878. godine, u: Ka-

kanj - Monografija, Sarajevo, 9-31.

Ţivković, P. (1988.a): Ivaniš Nelipić izmeĊu Mletaĉke Republike i bosanskog kralja Tvrtka II. Tvrtkovića, Ra-

dovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 27 (14), 151-170.

Ţivković, P. (1988.b): Socijalne promjene na dvoru bosanskih kraljeva tijekom 14. i 15. stoljeća. (Primjeri nas-

tanka novog plemstva u Bosni), Radovi Filozofskog fakulteta u Zagrebu - Zavod za hrvatsku povijest,

21, 23-34.

Ţivković, P. (1988.c): Dubrovaĉko-bosansko-humska suradnja na polju zdravstvene kulture tijekom 14. i 15. sto-

ljeća, Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, 26, 67-76.

Ţivković, P. (1988.d): Narodni preporod i juţnoslavenska ideja u djelima fra Martina Nedića - prvog Ilira Bosne,

Pregled, 28 (2-3), 249-263.

Ţivković, P. (1989.a): Sigismundova odmazda prema Hrvatima i pokušaj pokoravanja bosanskog kraljevstva,

Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 28 (15), 103-134.

Ţivković, P. (1989.b): Kratak pregled historije općine Orašje, u: Sto godina proizvodnje duhana u srednjoj Bo-

sanskoj Posavini - "Bosanac" 1888-1988., Sarajevo, 9-30.

Ţivković, P. (1989.c): Martin Nedić prvi Ilir iz Bosne i narodni preporod u Dalmaciji, u: Zbornik radova sa sim-

pozija "Narodni preporod u Dalmaciji", Zadar, 351-360.

Ţivković, P. (1989.d): Školstvo u Bosanskoj Posavini do austrougarske okupacije. (Prve škole i njihovi nastavni

predmeti), u: Zbornik radova 100 godina učiteljstva u BiH, Sarajevo, 268-272.

Ţivković, P. (1990.a): Razvoj hrvatskog školstva u djelima Mitra Papića i pravci daljnjeg istraţivanja na tom

planu, u: Zbornik radova Prvog kongresa pedagoga BiH, Sarajevo, 449-456.

104

Ţivković, P. (1990.b): Gospodarske prilike kao osnovni uzrok migracijskih kretanja iz Primorja u zaleĊe i obrat-

no, u: Migracije i BiH, Sarajevo, 49-51.

Ţivković, P. (1990.c): Veze Bosne i Biograda sa zaleĊem u zadnjem desetljeću 14. i prvom desetljeću 15. stolje-

ća, u: Zbornik radova sa znanstvenog skupa "Biograd i njegova okolina u prošlosti", Zadar, 397-408.

Ţivković, P. (1990.d): Posjedi i prihodi Samostana Svetog Krševana u Zadru od osnivanja do konca XV. stolje-

ća, Zadarska revija, 2-3, 221-241.

Ţivković, P. (1990.e): Razvoj školstva u Sutješkom distriktu do austrougarske okupacije 1878. godine, Nova et

Vetera, 1-2, 211-223.

Ţivković, P. (1990.f): Posjedi i prihodi Samostana Svetog Krševana u Zadru od osnivanja do konca XV. stoljeća,

u: Znanstveni skup u povodu 1000. obljetnice Samostana Svetog Krševana i 30. obljetnice Filozofskog

fakulteta, Zadar, 109-131.

Ţivković, P. (1990.g): Problem školstva u Bosni Srebrenoj 19. stoljeća na primjeru Sutješkog samostana, u:

Zbornik radova sa simpozija u povodu 100-te obljetnice smrti fra Antuna Kneţevića, Jajce, 157-169.

Ţivković, P. (1991.): Društveno-politiĉke prilike u srednjovjekovnoj Bosni i Humu, u: Kršćanstvo srednjovje-

kovne Bosne, Sarajevo, 10-93.

Ţivković, P. (1992.): Narodnosna slika Bosne i Hercegovine tijekom 15. i 16. stoljeća : s posebnim osvrtom na

kretanje hrvatskog puĉanstva, Zadarska smotra, 41 (6), 43-66.

Ţivković, P. (1993.a): Pojava bogumilstva i anatema kao naĉin borbe protiv heretika, Croatica Christiana perio-

dica, 17 (31), 42-48.

Ţivković, P. (1993.b): Dubrovaĉki rod Mikoĉić-Utviĉić u Bosni tijekom 15. stoljeća, Radovi filozofskog fakulte-

ta u Zadru, 31 (18), 163-178.

Ţivković, P. (1993.c): Knin i Bosna od kraja 13. do poĉetka 15. stoljeća, u: Kninski zbornik, Zagreb, 123-132.

Ţivković, P. (1994.a): Hrvati Bosanske Posavine u prošlosti, Radovi filozofskog fakulteta u Zadru, 32 (19), 255-

297.

Ţivković, P. (1994.b): Napomene iz povijesti Livna, u: Livanjski kraj u povijesti, Split - Livno, 233-236.

Ţivković, P. (1994.c): Demografske promjene na prostoru BiH do XVIII. stoljeća s osvrtom o stradanju Hrvata,

Mostariensia, 1, 43-50.

Ţivković, P. (1995.a): Kosovski boj - legenda ili stvarnost, Mostariensia, 2, 67-73.

Ţivković, P. (1995.b): Stoljetni razvitak i nestajanje Hrvata katolika u BiH. Tuţna povijest katoliĉanstva na pros-

torima BiH, Studia Vrhbonensia, 7, 475-501.

Ţivković, P. (1995.c): Sudbonosna stoljeća u povijesti bosanskohercegovaĉkih Hrvata. u: Hrvati u BiH - ciljevi i

mogućnosti. Zbornik radova sa simpozija odrţanom u Neumu od 19.-22.XII.1994., Mostar, 31-46.

Ţivković, P. (1995.d): Demografske i konfesionalne promjene u Bosni i Hercegovini u 17. i 18. stoljeću, u: Nap-

redak - Hrvatski narodni godišnjak za 1996. godinu, Sarajevo, 237-245.

Ţivković, P. (1996.): Pregled politiĉkih prilika u srednjovjekovnoj humskoj zemlji, u: Zbornik sa znanstvenog

skupa "Povijest hrvatskog Počitelja", Ĉapljina - Zagreb, 11-38.

Ţivković, P. (1997.a): Povijesne dimenzije i povijesno utemeljenje hrvatstva u BiH, Hrvatska misao, 2, 101-110.

Ţivković, P. (1997.b): Bosanska Posavina - Napuĉenost i okruţenje u razdoblju osmanske prevlasti, Hrvatska

misao, 3-4, 7-24.

Ţivković, P. (1997.c): Sukobi i animoziteti kršćana i sljedbenika islama od nastanka islama do pojave protestan-

tizma i Martina Lutera - uzroci tih sukoba i njihove posljedice, Motrišta, 4, 79-86.

Ţivković, P. (1998.a): Ustupanje Konavala Dubrovĉanima, u: Konavle u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Ra-

dovi sa simpozija, 1, Dubrovnik, 77-100.

Ţivković, P. (1998.b): Diplomatski kontakti Bosne i Huma s Dubrovĉanima o ustupanju Konavala, Hrvatska mi-

sao, 6, 89-105.

Ţivković, P. (1999.a): Vrhbosanska biskupija sufragan u procjepu Dubrovaĉke i Splitske nadbiskupije, Hrvatska

misao, 3 (11-12), 99-113.

Ţivković, P. (1999.b): Moţe li daytonska BiH bez tri entiteta imati tri identiteta? u: Zbornik radova s okruglog

stola u Mostaru, 11, Mostar, 46-57.

Ţivković, P. (2001.): Dubrovaĉka nadbiskupija i vjerske prilike u Bosni tijekom XII. i XIII. stoljeća, u: Tisuću

godina Dubrovačke (nad)biskupije. Zbornik radova, Dubrovnik.

Ţivković, P. (2002.a): Politiĉke, gospodarske, etniĉke, kulturne i vjerske prilike u ţupi Tolisa u srednjem vijeku,

osmanskom i austro-ugarskom periodu (od VI. do XX. stoljeća), u: Ţupa Tolisa 1802.-2002. Zbornik

radova, Tolisa, 37-57.

Ţivković, P. (2002.b): Katoliĉke crkve i ţupe na prostoru zapadne Bosne prije i poslije dolaska Turaka, Hrvatska

misao, 6 (22), 96-104.

Ţivković, P. (2003.a): Usora i Soli u prva dva stoljeća turske prevlasti, Hercegovina, 8-9, 16-17.

Ţivković, P. (2003.b): Povijest Usore u srednjem vijeku (Zovik u sastavu ţupe Koraj), u: Zbornik radova sa

Simpozija povodom 260. obljetnice ţupe Zovik, Zovik, 31-51.

105

Ţivković, P. (2005.): Srednjovjekovne ţupe Lašva i Brod, naseljenost i okruţenje, u: Zbornik tema Okruglog sto-

la povodom sto godina Podruţnice HKD Napretka Zenica, Zenica, 51-56.

Ţivković, P. (2007.a): Turska osvajanja Slavonije, Srijema i Baranje (etniĉke i konfesionalne promjene, poslje-

dica tih dogaĊaja), Povećalo, 2-3, 70-86.

Ţivković, P. (2007.b): Šokadija i Šokci - Podrijetlo i naseljavanje, u: Šokci Bosanske Posavine - njihova prošlost i

značenje), 1, Vinkovci, 84-99.

Ţivković, P. (2008.a): Šokadija i Šokci - Ţivot i obiĉaji, u: Bosanska Posavina - narodni ţivot i običaji, 2, Vin-

kovci, 468-480.

Ţivković, P. (2008.b): Šokadija i Šokci - Veliki i poznati Šokci, u: Veći dio biografija Šokaca iz Slavonije i Ba-

ranje, Srijema, Bačke, bosanske Posavine i MaĎarske, 5, Vinkovci, 1-155.

Ţivković, P. (2008.c): Veze Olova i Dubrovnika u srednjem vijeku, u: Tristota obljetnica stradanja samostana i


Ţivković, P. (2009.): Kreditno-trgovinske veze Dubrovnika i Foĉe u srednjem vijeku, Povijesni zbornik, 3 (4),

47-78.

106

SURADNICI POSLIJEDIPLOMSKOGA DOKTORSKOG STUDIJA

Dr. sc. Mateo Bratanić

Znanstveno zvanje: Viši asistent




Životopis

RoĊen 19. kolovoza 1976. u Splitu. Osnovnu i srednju školu završio u Jelsi na otoku Hvaru. Diplomirao

2000. na Filozofskom fakultetu u Zadru povijest i engleski jezik i knjiţevnost. Poslijediplomski magistarski stu-

dij Povijest hrvatskog pomorstva Sveuĉilišta u Zadru s uspjehom okonĉao 2004., a doktorirao na istom sveuĉiliš-

tu 2009. godine.

Radio kao znanstveni novak u razdoblju 2000.-2008., a nakon toga je stalni uposlenik Sveuĉilišta u Za-

dru. Predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti. Bio stipendist britanske zaklade British Scholarship Trust u sklopu ĉega je boravio na School of Slavo-

nic and Eastern European Studies, UCL, London, Velika Britanija, svibanj - lipanj 2006. godine. SuraĊivao na

više znanstvenih projekata. Sam ili u koautorstvu referirao na više meĊunarodnih i domaćih znanstvenih skupo-

va.

Znanstveno istraţuje noviju povijest istoĉnojadranskog akvatorija, a bavi se i suvremenim tendencijama

u historijskoj znanosti.


Bratanić, M. (2003.): Britanski putnici-putopisci na istoĉnoj obali Jadrana do kraja 18. stoljeća, Mogućnosti, 4-6,

121-132.

Bratanić, M. (2003.): Pomorska ikonografija crkve sv. Nikole u Starome Gradu na Hvaru, Radovi Filozofskog fa-

kulteta u Zadru, 40 (27), 93-108.

Bratanić, M. (2006.): Franjevaĉki samostan u Makarskoj u Kraljevini Jugoslaviji (1918.-1941.), Kačić, 36-38,

165-174.

Bratanić, M. (2009.): Razmatranje Šime Ljubića o vezama povijesti s drugim znanostima i njenoj didaktiĉkoj

primjeni, u: Zbornik o Šimi Ljubiću. Zbornik radova s MeĎunarodnog znanstvenog skupa, Zagreb, 175-

185.

Kozliĉić, M. - Bratanić, M. (2006.): Ancient Sailing Routes on Adriatic, u: Les routes de l'Adriatic antique, géo-

graphie et économie - Putovi antičkog Jadrana, geografija i ekonomija, Bordeaux - Zadar, 107-124.

Kozliĉić, M. - Grţetić, Z. - Bratanić, M. (2006.): Beautemps-Beaupré's research campaigns in the eastern Adria-

tic in 1806 and 1808-1809 and their significance for the development of Adriatic hydrography, u: GIS

Applications and Development, Zagreb, 5-8.

Dr. sc. Tea Mayhew

Znanstveno-nastavno zvanje: Predavaĉ


Naziv ustanove u kojoj je zaposlena: Povijesni i pomorski muzej Hrvatskog primorja u Ri-

jeci


Životopis

Tea Mayhew (djevojaĉko prezime Perinĉić) roĊena 5. rujna 1971. u Rijeci, gdje završava osnovno i sre-

dnjoškolsko obrazovanje. Diplomirala 1996. filozofiju i povijest na Filozofskom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu.

Deset mjeseci tijekom 1996./1997. na Sveuĉilištu u Trentu bila na specijalizaciji kao stipendist organizacije Al-

pe-Adria istraţujući izvore za kulturnu povijest mletaĉke Dalmacije i Istre. Poslijediplomski studij na Filozofs-

kom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu uspješno završava 2004. godine. Doktorirala 2008. na poslijediplomskom

doktorskom studiju Sveuĉilišta u Padovi, kao stipendist u sklopu projekta prekojadranske suradnje Interreg III

InterAdria, uspješno obranivši disertaciju Zadar's hinterland between Ottoman and Venetian rule 1645-1718.

Od 2007. godine radi u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, a u akademskoj

2009./2010. kao vanjski suradnik drţi predavanja studentima povijesti na Odjelu za povijest Sveuĉilišta u Zadru.



107

Više puta referirala na meĊunarodnim i domaćim skupova. Suradnik je na više meĊunarodnih i domaćih

znanstvenih projekata. Istraţuje rano-novovjekovnu povijest istoĉnog Jadrana.


Knjige

Mayhew, T. (2008.a): Dalmatia between the Ottoman and Venetian Rule - Contado di Zara 1645-1718, Viella,

Roma.

Mayhew, T. (2008.b): Krčka komuna u doba Lepantske bitke 1571. godine, Posebno izdanje Krĉkog zbornika,

63, Povijesno društvo otoka Krka i Centar za kulturu grada Krka, Krk.

Studije i članci

Mayhew, T. (1998.): Prilog istraţivanju apostolskih vizita Agostina Valiera u dalmatinskim i istarskim biskupi-

jama, Povijesni prilozi, 17, 157-176.

Mayhew, T. (2004.): Arhiv ţupnog ureda Beli na otoku Cresu, Rijeka, 9 (1), 91-120.

Mayhew, T. (2006.): Soldiers, Widows and Families: Social and Political Status of The Professional Warriors of

the Venetian Republic (1645-1718), u: Professions and Social Identity. New European Historical Rea-

srch on Work, Gender and Society, Pisa, 89-102.

Mayhew, T. (2008.a): Tolerance in Practice - Immorality and Tridentine Rules in Rab (Arbe), late 16th

Century,

u: Tolerance and Intolerance on the Triplex Confinium, Padova, 171-180.

Mayhew, T. (2008.b): Images of Work and Pastimes in South-Slavic Folk Poetry (16th

-19th

Centuries), u: Rheto-

rics of Works, Pisa, 186-209.

Mayhew, T. (2009.a): Facing death on the sea. Ex-voto paintings of northern Adriatic sailing ships in the 19th

century, u: Faces of Death. Visualising History, Pisa, 207-228.

Mayhew, T. (2009.b): Mletaĉki vojnik na istoĉnoj obali Jadrana za kandijskog rata (1645-1669), u: Spomenica

Josipa Adamčeka, Zagreb, 243-262.

Dr. sc. Zvonko Orešković

Znanstveno-nastavno zvanje: Predavaĉ


Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Landesverteidigungsakademie, Beĉ (Austrija)


Životopis

RoĊen 1. travnja 1957. u Slavonskom Brodu. Osnovnu školu i gimnaziju pohaĊao u Bihaću. Povijest i

kroatistiku 1981. diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Poslijediplomski magistarski studij završio u

Beĉu 1987. na Institutu za slavensku filologiju, a doktorsku disertaciju Hrvatsko vojno nazivlje i povijest njego-

vog nastanka obranio 2010. u Institutu za povijest jugoistoĉne Europe Sveuĉilišta u Beĉu, te tako postigao zva-

nje doktora povijesnih znanosti.

Od 1982. radi i ţivi u Beĉu (Austrija), prvo kao suradnik u Institutu za školstvo grada Beĉa, a od 1997.

na Akademiji za nacionalnu (zemaljsku) obranu Ministarstva obrane Republike Austrije u Beĉu, gdje je nastav-

nik, a u akademijinu Institutu za jezike voditelj odjela za izobrazbu i nastavu juţnoslavenskih jezika. U njegovoj

ingerenciji je jugoistoĉna Europa u povijesnom, kulturološkom i jeziĉnom pogledu. Od 2009. predaje povijest i

hrvatski jezik na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Beĉkom Novom Mjestu.

NagraĊivan više puta od austrijskog Ministarstva za prosvjetu zbog zasluga za doprinos u razvoju znan-

stveno-nastavne djelatnosti grada Beĉa, te Ministarstva obrane Republike Hrvatske za osobiti doprinos u proši-

renju bilateralne suradnje izmeĊu Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva obrane Republike Aus-

trije.

Znanstveno istraţuje novovjekovnu i suvremenu povijest jugoistoĉne Europe s teţištem na istoĉnom Ja-

dranu i prijadranskim podruĉjima. Referirao na više meĊunarodnih skupova.


Knjige

Michner, H. - Orešković, Z. (prireĊivaĉi) (2008.): Ein Blick nach Bosnien, Landesverteidigungsakademie - Son-

derpublikation, Bd. 3, Wien.

Orešković, Z. (2006.): Kontrastive Morphologie Kroatisch - Deutsch, Landesverteidigungsakademie - Sonder-

publikation, Wien.

108

Orešković, Z. (2008.): Militärwörterbuch Deutsch - Kroatisch / Kroatisch - Deutsch, Landesverteidigungsakade-

mie - Sonderpublikation, Wien 2008.

Orešković, Z. (2010.): Militärwörterbuch Serbisch - Deutsch, Landesverteidigungsakademie - Sonderpublikati-

on, Wien.

Orešković, Z. (prireĊivaĉ) (2006.): KFOR "Update 2006" Sprachfibel, Landesverteidigungsakademie - Sprachin-

stitut des Bundesheeres, Wien.

Tokunaga, K. - Berger, H. - Orešković, Z. (prireĊivaĉi) (2009.): Srebrna Krila - Silver Wings, Serving & Protec-

ting Croatia, Harpia publishing, Wien.

Uputnica na cijelovitiju biografiju i bibliografiju http://www.lingua-zo.com

http://www.lingua-zo.com/

Documents

Jadran - poveznica među kontinentima