MALA SUNČANA ELEKTRANA NA KROVIŠTU DOMA - ISKUSTVA KORISNIKA

SAŽETAK

Prikazana je mala inetgrirana sunčana elektrana, njene osnovne tehničke osobine, te njeno mjesto u distributivnoj mreži.

Kroz rad elektrane tijekom 2013. godine praćeni su osnovni energetski pokazatelji kao i utjecaj rada elektrane na distributivnu mrežu. Dan je osvrt na trenutnu zastupljenost ovakvih distribuiranih izvora u lokalnoj distributivnoj mreži, ali i na utjecaj rada mreže distributivnog područja.

Ključne riječi: sunčana elektrana, utjecaj na mrežu, europska norma, kvaliteta mreže,energetski pokazatelji

A SMALL SOLAR POWER PLANT STATION ON THE HOME ROOF TRUSS - USERS EXPERIENCES

SUMMARY

A small integrated solar power plant is shown here, as well as its basic technical

characteristics and its place in the distribution grid. During the 2013 the main power indicators as well as the power plant influence on the

distribution grid have been followed. There has also been given the reference of such distribution sources and their currently representation in the local distribution grid, but also their influence on the work of the distribution grid.

Key words: solar power plant, influence on the grid, European norm (standard),

gridquality, the power indicator

Viktor Klarić, dipl.ing. HEP ODS Elektroslavnija Osijek viktor.klaric@hep.hr

Tomislav Klarić,el.ing. tomislav.klaric@email.t-com.hr

SO4 – 2 4. (10.) savjetovanje

Trogir/Seget Donji, 11. - 14. svibnja 2014.

HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNE

ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE -

HO CIRED

1. Uvod

U hrvatskoj je trenutno u zamahu planiranje, projektiranje i izgradnja velikog broja elektrana koje koriste kao gorivo obnovljive izvore. Poticani su Zakonom i pripadajućim pravilnicima. Veliki broj pojedinačnih objekata koji se priključuju na distributivnu mrežu su sunčane elektrane. Raspršene su diljem distribucijskog sustava, kako u ruralnom području, tako i na područjima koncentrirane potrošnje. Najveći broj takvih elektrana su one do 10 kW, integrirane na krovovima stambenih objekata.

U Elektroslavoniji Osijek ukupno je priključeno i imaju dozvolu za trajni pogon 85 sunčanih

elektrana, od toga su 62 elektrane s priključnom snagom do 10 kW (na dan 20.11.2013.).

U postupku je određivanje tehničkih uvjeta ili su oni već određeni, za veliki broj objekata koji će u idućem razdoblju sigurno biti priključeni.

Trajni pogon sunčane elektrane do 10 kW obrađen je u ovom referatu s namjerom prikaza

njenog utjecaja na elektrodistributivnu mrežu. 1.1 Opis lokacije sunčeve elektrane

Elektrana se nalazi na krovu obiteljske kuće u prigradskom naselju Osijeka, u Višnjevcu. Priključena je na zračnu mrežu AlČe 35 mm2 koja je na svom početku kabelom priključena na KTS 10/0,4 kV. Na izvodu su nalazi ukupno 37 stambenih objekata. Nema gospodarskih objekata.

TS10(20)/0,4 kVVIŠNJEVAC 6

630 kVA

MROMRO

PP 41 A 4x120 mm2 235 m

MROMRO

Ač

4x3

5 m

m2

11

0 m

Ač

4x3

5 m

m2

11

0 m

9,12 kW

Slika 1. Prikaz priključka sunčeve elektrane na distributivnu mrežu.

1.2. Tijek planiranja i izgradnje sunčane elektrane

Idejni projekt za sunčanu elektranu izrađen je u ožujku 2012. godine, prethodna elektroenergetska suglasnost izdana je u travnju 2012. Ugovor o otkupu električne energije s HROTE-e potpisan je u prosincu 2012., a izgradnja je uslijedila u tijeku veljače i ožujka 2013.

Elektrana je trajno priključena na elektrodistributivni sustav u travnju 2013. i od tada je bez

pogonskih problema elektrane, u stalnoj proizvodnji.

1

2. TEHNIČKI OPIS SUNČANE ELEKTRANE 2.1. Glavni dijelovi

Glavni dijelovi prikazani su na slici 2. koja prikazuje skicu sunčane elektrane spojene na elektroenergetsku mrežu.

Dijelovi su: 1. Fotonaponski moduli 2. Spojna kutija s zaštitnom opremom 3. Kabeli istosmjernog razvoda 4. Glavna sklopka za odvajanje 5. Izmjenjivač DC/AC 6. Kabeli izmjeničnog razvoda 7. Brojila predane i preuzete električne energije

Slika 2. prikazuje skicu sunčane elektrane spojene na elektroenergetsku mrežu i dijelove postrojenja

2.2. Fotonaponski modul

Ugrađeni su fotonaponski moduli tipa ENBP-240 L50-60, proizvođača ENBEKON. Na krovu kuće postavljeno je 38 fotonaponskih modula ukupne težine 722 kg. Fotonaponski moduli su podijeljeni u dva kruga, odnosno dvije serije po 19 fotonaponskih modula.

Tablica I. prikazuje tehničke podatke fotonaponskog modula

TIP MODULA: ENBEKON ENBP 240

NAZIVNA SNAGA 240 W

NAZIVNO ODSTUPANJE SNAGE +/- 3%

NAPON PRAZNOG HODA 36,9 V

STRUJA KRATKOG SPOJA 8.25 A

MAKSIMALNI RADNI NAPON 1000 VDC

MAKSIMALNA RADNA STRUJA 7.75 A

RADNA TEMPERATURA MODULA -40 do +85 °C

RASPORED ĆELIJA: 60 ćelija u seriji

DIMENZIJE: 1640x992x50mm

TEŽINA: 19,6 kg

2

2.2. Izmjenjivač

Istosmjerni napon i struja fotonaponskih modula izmjenjivačem se pretvara u izmjenične veličine prikladne za priključak na distributivnu mrežu. Ugrađen je trofazni izmjenjivač što osigurava po fazama simetričnu proizvodnju u elektrani. Izmjenjivač je njemačke proizvodnje, tipa Sunny Tripower 10000 TL proizvođača SMA. Osim pretvorbe istosmjerne struje i napona u izmjenični, izmjenjivač jednim dijelom preuzima zaštitne i regulacijske funkcije sunčane elektrane.

Izmjenjivač je opremljen: - uređajem za automatsku sinkronizaciju postrojenja sunčane elektrane i mreže, - sustavom za praćenje valnog oblika napona mreže, - zaštitnim uređajem (U>, U<, f>, f<), - sustavom zaštite od injektirane istosmjerne struje u mrežu (1A ; 0,2s), - uređajem za isključenje s mreže i uključenje na mrežu (automatsko isključenje sa mreže u

slučaju nedozvoljenog pogona i uključenje nakon ispunjenja uvjeta paralelnog rada).

Podešenje intervala „promatranja“ mreže prije uklopa izmjenjivača je veće od kompletnog ciklusa automatskog ponovnog uklopa (210 s). Svaki ispad napona faznih, nultog vodiča, uključujući ispad napona u jednoj fazi u distributivnoj mreži automatski odvaja sunčanu elektranu od distributivne mreže (tropolno odvajanje).

Sinkronizacija postrojenja sunčane elektrane na distribucijsku mrežu je: - automatska, - razlika napona je manja od +/- 10% nazivnog napona, - razlika frekvencije je manja od +/- 0,5 Hz, - razlika faznog kuta je manja od +/- 10 stupnjeva.

Tablica II. prikazuje tehničke podatke izmjenjivača

MAKSIMALNA ULAZNA DC SNAGA: 10 200 W

MAKSIMALNI ULAZNI DC NAPON: 1000 V

ULAZNI MPP NAPON: 320 V – 800 V

NAZIVNI DC NAPON: 600 V

MAKSIMALNA ULAZNA STRUJA: 22 A / 11 A

NAZIVNA IZLAZNA AC SNAGA: 10 000 W

NAZIVNI AC NAPON: 230 V / 400 V

MAKIMALNA IZLAZNA STRUJA: 16 A

FREKVENCIJA: 50 Hz

KORISTNOST: 98%

TEMPERATURNO PODRUČJE RADA: -25 do +60 °C

DIMENZIJE: 665x690x265 mm

TEŽINA 65 kg

2.4. Spajanje fotonaponskih modula i izmjenjivača

Na postrojenju su ugrađeni 38 fotonaponskih modula i jedan izmjenjivač. Fotonaponski moduli su podijeljeni u dva kruga odnosno dvije serije. Prvi krug ima 19 fotonaponskih modula snage (4.56 kW), dok drugi krug ima isto 19 fotonaponskih modula snage (4.56 kW). Predviđena ukupna snaga fotonaponskog sustava je 9.12 kW.Izmjenjivač ima dva ulaza (A i B) tako da su spojene dvije grupe. Time podijeljeno fotonaponsko polje na dva dijela je međusobno električki neovisno što znači da jedna grupa može raditi neovisno o drugoj i obratno. 2.5. Zaštita fotonaponskog postrojenja

Istosmjerni razvod štićen je osiguračima od struje kratkog spoja i odvodnicima prenapona. Na ulazu u izmjenjivač također je ugrađena prenaponska zaštita klase II.

Izmjenični razvod sastoji se od: - zaštitnog uređaja diferencijalne struje,

3

- prenaponske zaštite – odvodnici prenapona klase B + C, - tropolnog prekidača B karakteristike, za nadstrujnu i kratkospojnu zaštitu elektrane, - četveropolne rastavne sklopke kojom se osigurava odvajanje elektrane od mreže.

x 240x 240

Slika 3. prikazuje jednopolnu shemu spoja fotonaponskih modula i izmjenjivača s mrežom

Slika 4. prikazuje zaštitu fotonaponskog postrojenja

2.7. Priključak na elektroenergetsku mrežu 0.4 kV

Priključak fotonaponske elektrane u cijelosti je izrađen u skladu s Prethodnom elektroenergetskom suglasnosti Elektroslavonije Osijek i to preko odgovarajućeg samostojećeg priključno mjernog ormarića. 4

Slika 5. Shematski prikaz priključno mjernog ormara

2.8. Sustav za pripremu tople vode sunčanim kolektorima

Na krovu su postavljeni i sunčani kolektori za zagrijavanje sanitarne vode za potrebe kuće. Sustav je sastavljen od 2 kolektora ukupne površine od 4 m2, spremnika tople vode 300 litara regulacijskog i upravljačkog modula. Tarifni sustav za proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potiče ovakav kombinirani sustav proizvodnje električne energije i zagrijavanje sanitarne vode na način da je cijena proizvedene električne energije uvećana za 20%. 3. RAD SUNČANE ELEKTRANE S ELEKTRODISTIBUCIJSKOM MREŽOM

Paralelni pogon elektrane s distribucijskom mrežom može uzrokovati određene promjene na mjestu priključka s distribucijskom mrežom. Radi toga je potrebno uraditi određena mjerenja koja utvrđuju utjecaj elektrane na mrežu. 3.1. Zakonski okvir

HEP-ODS d.o.o. je odgovoran za kvalitetu napona, koja mora biti sukladna mrežnim pravilima i normi HR EN 50160:2012. Mrežna pravila određuju opće i posebne uvjete za priključenje proizvođača (elektrane) na mrežu radi osiguranja normalnog pogona distribucijske mreže, sprečavanja nedopuštenog povratnog djelovanja na mrežu i postojeće korisnike mreže.

Tablica III. Granične vrijednosti parametara kvalitete napona za postrojenja niskog napona (0,4 kV)

Parametara Granične vrijednosti Napomena

Odstupanje frekvencije 49,95 do 50,5 Hz Normalni pogonski uvjeti (postoji interkonekcija)

Odstupanje napona Un 10%

Un 10%/-15%

95% 10-min. prosjeka tijekom tjedan dana

100% 10-min. prosjeka tijekom tjedan dana

Ukupno harmonijsko izobličenje-THD

2,5% 95% 10-min. prosjeka tijekom tjedan dana

Indeks jačine flikera 0,7*

0,5*

Kratkotrajni flikeri (10 min) Dugotrajni flikeri (2h)

Nesimetrija napona 1,3%Un* 95% 10-min. prosjeka tijekom

tjedan dana

* vrijednosti se odnose na doprinos priključenjem korisnika

5

Europska norma određuje, opisuje i specificira karakteristike napona za distributivne mreže niskog i srednjeg napona pri normalnim pogonskim uvjetima. 3.2. Provedena mjerenja

Radi potrebe priključenja sunčane elektrane na distributivne mrežu provedena su sva ispitivanja prema pravilima ODS-a i to:

- snimanje parametara kvalitete napona prije uključenja elektrane na mrežu, 7 dana neprekidno,

- snimanje parametara kvalitete napona nakon uključenja elektrane na mrežu, 7 dana neprekidno.

Nakon provedenih snimanja i izrade elaborata utjecaja na mrežu, izdana je dozvola za rad u

travnju 2013. i od tada je elektrana u trajnom pogonu. U trajnom pogonu izvršena su dodatna snimanja kvalitete napona u dužem vremenskom razdoblju od propisanih tjedan dana.

4. Provedena mjerenja

Mjerenja su provođena prilikom trajnog rada elektrane u dužem vremenskom razdoblju nego što propisuje europska norma. Provođena su u razdoblju od 02.10.2013. do 15.11.2013. istovremeno na mjestu priključka elektrane na distributivnu mrežu, u priključno mjernom ormariću, te u transformatorskoj stanici, na izvodu na kojem je priključena elektrana. Mjerenja su provođena s mjernim uređajima PQube 02-0000. Cilj je bio promatranje utjecaja rada elektrane na mrežu.

Radi se, dakle, o maloj elektrani, tipičnoj za jednu obiteljsku kuću-krov, snage do 10 kW, kojih

je u Slavoniji i Baranji veliki broj u postupku izdavanja tehničkih uvjeta priključenja ili u raznim fazama izgradnje. Znatan je i broj priključenih elektrana i trenutno ih s dozvolom za trajni pogon ima 62 snage do 10 kW (na dan 20.11.2013.). Takve elektrane priključuju se bez potrebe većih zahvata u mreži, jer se radi, za sada, ipak o pojedinačnim slučajevima priključenja po jednoj TS 10/0,4 kV ili pojedinom izvodu. Upravo takva prosječna elektrana razmatrana je detaljnije prilikom svog trajnog rada. 4.1. Mjerenja u priključno mjernom ormariću

Analizirani su mjereni rezultati prema zahtjevima europske norme EN50160 i utvrđeno je: 4.1.1. Odstupanje frekvencije

Talica IV. Odstupanje frekvencije

EN 50160 ZAHTJEV IZMJERENO PRI

RADU ELEKTRANE IZMJERENO BEZ

ELEKTRANE

99,5%: 49,50 Hz-50,50 Hz 49,91 Hz-50,07 Hz 49,94 Hz-50,05 Hz

100%: 47,00 Hz-52,00 Hz 49,87 Hz-50,10 Hz 49,91 Hz-50,06 Hz

Utjecaj rada elektrane na ovaj parametar je najmanji, gotovo se ne može uočiti rad elektrane.

To je i razumljivo, obzirom na minornu priključnu snagu elektrane na tom području distributivne mreže.

Slika 6. Primjer odstupanja frekvencije

6

4.1.2. Odstupanje napona

Promatranje ovog parametra vrlo je važno pri radu elektrane, a prilikom određivanja tehničkih uvjeta priključenja kontrolira se izračunom utjecaj rada elektrane na naponske okolnosti na mjestu priključenja.

Talica V. Odstupanje napona

EN 50160 ZAHTJEV IZMJERENO PRI

RADU ELEKTRANE IZMJERENO BEZ

ELEKTRANE

95%: 207,00 V-253,00 V 230,4 V-238,4 V 228,95 V-237,05 V

100%: 195,50 V-253,00 V 207,4 V-241,0 V 222,90 V-238,30 V

Fizikalno je nedvojbeno da elektrana kao izvor električne energije mora imati na svom pragu

isporuke veći napon od napona okolne mreže da bi energija potekla u mrežu. To se iz mjerenja napona na mjestu priključenja kod rada elektrane i bez nje, može razlučiti.

Na slici faznog napona za dan kada je elektrana imala uobičajenu kontinuiranu proizvodnju

uočava se povišenje napona u cijelom razdoblju kada elektrana radi, pa i proporcionalni rast, odnosno pad napona, ovisno o veličini proizvodnje. U konkretnom slučaju povišenje napona nije bilo niti u jednom trenutku proizvodnje izvan dozvoljenih granica. Dapače, povišenje napona upravo je doprinosilo tome da naponske okolnosti na mjestu priključenja budu standardne 230 V. Kako se radi o prosječnoj elektrani priključenoj na zračnoj mreži, oko 300 m od transformatorske stanice, na kraju izvoda, ali malo opterećenog (oko 25 kW), kolebanja napona su moguća. Radi malog opterećenja, ona i bez elektrane nisu kritična. Rad elektrane samo poboljšava naponske okolnosti na tom izvodu. Analizom je utvrđeno da su maksimalne vrijednosti napona u pravilu u noći, dakle, kada elektrana nije u pogonu.

Slika 7. Fazni napon za dan 04.10.2013.

4.1.3. Ukupno harmonijsko izobličenje THD

Utjecaj elektrane na pojavu viših harmonika je neznatan. Veliki dio razdoblja mjerenja taj je parametar bio do maksimalnog iznosa od 2,85%. Zabilježena vrijednost od 7,55%, koja je ispod dozvoljene vrijednosti, analizirana je i uzrok tomu su propadi napona uzrokovani događajima u nadređenoj mreži (prijenosnoj). Događaji su bili u ranim jutarnjim satima kada elektrana ne radi.

Tablica VI. Harmonijsko izobličenje THD

EN 50160 ZAHTJEV IZMJERENO PRI

RADU ELEKTRANE IZMJERENO BEZ

ELEKTRANE

8% 1,75%-7,55% 2,5%-2,9%

Slika 8. THDv 7

4.1.4. Jačine dugotrajnih flikera ( Plt ) Prikazana je najlošija izmjerena vrijednost u razdoblju mjerenja od šest tjedana. Analizom

vrijednosti dugotrajnih treperenja 1,73, utvrđeno je da su uzrok učestali propadi napona kojima nije uzrok rad elektrane.

Talica VII. Dugotrajni flikeri (Plt)

EN 50160 ZAHTJEV IZMJERENO PRI

RADU ELEKTRANE IZMJERENO BEZ

ELEKTRANE

95% za vrijeme: Plt1 0,16-1,73 0,45-0,63

Slika 9. dugotrajni flikeri Plt

4.1.5. Nesimetrija napona

Talica VIII. Nesimetirja napona

EN 50160 ZAHTJEV IZMJERENO PRI

RADU ELEKTRANE IZMJERENO BEZ

ELEKTRANE

95% za vrijeme: 0%-2% u2 0,00%-0,75% 0,35%

Izmjerena odstupanja ovog parametra su neznatna i velikim dijelom razdoblja mjerenja znatno

ispod dozvoljene vrijednosti.

Slika 10. Nesimetrija napona

4.2. Mjerenja u TS 10/0,4 kV, na izvodu gdje je priključena sunčana elektrana

Analizirani su mjereni rezultati prema zahtjevima europske norme EN50160 i utvrđeno je: 4.2.1. Odstupanje frekvencije

Kao i kod mjerenja u priključno mjernom ormariću frekvencija, prilikom rada elektrane, nema

nikakvih promjena.

EN50160 zahtjev Izmjereno 99,5% 49,50 Hz - 50,50 Hz 49,91Hz - 50,07Hz 100% 47,00 Hz – 52,00 Hz 49,87Hz - 50,10 Hz

8

4.2.2. Odstupanje napona Prikazane su najlošije vrijednosti mjerene u tom razdoblju. Vidljivo je da rad sunčane

elektrane gotovo nema nikakvog utjecaja na povišenje napona na razini transformatorske stanice. Promatrajući baš isti dan kontinuirane proizvodnje elektrane, kada se na dijagramu napona izmjerenog u priključno mjernom ormariću uočava proporcionalno povišenje napona s povećanjem utiskivane struje u mrežu, na dijagramima mjerenja u transformatorskoj stanici ne uočava se povišenje napona.

EN50160 zahtjev Izmjereno 95% : 207,00 V - 253,00 V 232,8 V – 237,2 V 100%: 195,50 V – 253,00 V 207,3 V – 239,8 V

Slika 11. fazni napon u TS 10/0,4 kV

4.2.3. Ukupno harmonijsko izobličenje THD

Na razini transformatorske stanice izobličenja napona manje su izražena nego izmjereni na

priključno mjernom ormariću.

EN50160 zahtjev Izmjereno ≤ 8% 1,85% - 2,85%

Slika 12. naponska izobličenja na TS 10/0,4 kV

4.2.4. Jačina dugotrajnih flikera ( Plt )

Kroz sve tjedne mjerenja vrijednost dugotrajnih flikera bila je znatno ispod vrijednosti jedan.

Analiziran je tjedan, odnosno dan u kojem je zabilježena veća vrijednost od dozvoljene. Uzrokovana je propadom napona u mreži, ne radom elektrane.

EN50160 zahtjev Izmjereno 95% za vrijeme: Plt ≤ 1 0,03 -1,99

9

Slika 13. dugotrajni fliker na razini TS 10/0.4 kV

4.2.5. Nesimetrija napona

Nesimetrija napona bitno je manje izražena na razini transformatorske stanice nego na mjestu

priključenja elektrane. Izmjerene tjedne vrijednosti bile su manje. EN50160 zahtjev Izmjereno 95% za vrijeme: 0% - 2% u2 0,00% - 0,45% 5. Pogonske osobine sunčane elektrane 5.1. Proizvodnja električne energije

Proizvodnja električne energije proporcionalna je intenzitetu sunčevog zračenje. No, postoji proizvodnja elektrane i kad sunce ne obasjava direktno kolektore. Već pojavom dovoljne dnevne svjetlosti elektrana se sinkronizira na mrežu. Jačina dovoljne dnevne svjetlosti odgovara onoj kada se inače gasi javna rasvjeta upravljana putem optičkih senzora. A jednako tako prestaje rad elektrane u večernjim satima. Dakle, preko dana postoji stalna proizvodnja.

Rad sunčanih kolektora povezan je s optimalnim uvjetima okoline, prije svega temperature.

U vremenima najjačeg sunčevog zračenja koje je u srpnju i kolovozu ne postiže se i maksimum proizvedene snage. Ona je manja i do 30% od priključne. Maksimalnu proizvedena snaga moguće je očekivati pri radnoj temperaturi kolektora od 20°C u ranim proljetnim mjesecima. Promatrati ćemo proizvodnju pri jednom normalnom sunčanom danu.

Slika 14. prikaz dnevne proizvodnje SE

Elektrana je u ovom danu proizvodila električnu energiju od 8 do18 sati. Ostvaren je

maksimum snage oko 13 sati od 6,9 kW. Istovremena mjerenja opterećenja na izvodu transformatorske stanice pokazuju da je tek u vremenu najmanjeg opterećenja izvoda zamjetan vrlo mali protok struje prema transformatorskoj stanici. Dakle, sva proizvedena električna energija je i potrošena od kupaca na tom izvodu. Promatrajući dijagram proizvodnje može se zaključiti da sunčane elektrane doprinose u većoj mjeri pokrivanju dnevnog vrha opterećenja.

10

Slika 15. prikaz opterećenja izvoda

Na slijedećoj slici prikazan je dijagram satnog opterećenja Elektroslavonije za isti dan, iz kojeg

se vidi istovjetnost tijeka dijagrama proizvodnje i potrošnje.

Slika 16. dijagram satnog opterećenja Elektroslavonije Osijek

Na dan 20 11.2013. bilo je na distributivnu mrežu Elektroslavonije priključeno trajno 1.967 kW

sunčanih elektrana. Dnevni vrh potrošnje od 127.800 kW tada bi bio pokriven s 1,54%. Večernji vrh moraju pokrivati druge elektrane. A u Slavoniji i Baranji su to obnovljivi izvori energije s značajnijim snagama kao što su elektrane na bioplin na farmama i elektrane na biomasu. Ukupna priključna snaga tih elektrana u pogonu je 8,3 MW. U pravilu te elektrane rade kontinuirano tako da sigurno doprinose pokrivanju večernjeg vrha. On je za taj dan bio 143 MW, što je pokrivanje od 5,8%. 5.2. Sunčana elektrana kao potrošač i proizvođač jalove energije

U noćnom razdoblju, elektrana za vlastiti rad, prije svega izmjenjivača, koristi električnu energiju iz mreže kao kupac-potrošač. Troši se jalova energija, dok je potrošak radne energije zanemariv. U dnevnom radu proizvodi se uz radnu energiju i jalova energija koja s isporučuje u mrežu. To je dobra osobina pogona jer nam je jalova energija u niskonaponskoj mreži potrebna. Ali to su ipak male količine, a količina proizvedene jalove energije tijekom dana je i znatno manja nego što elektrana potroši tijekom noći. Tako je za ovu elektranu proizvedena jalova energija za razdoblje od 7 mjeseci rada 122 kVArh, a potrošeno 124 kVArh. Za primjer o neznatnoj proizvodnji jalove energije,je mjerenje ukupne potrošnje jalove energije na izvodu u transformatorskoj stanici. Samo za mjesec listopad potrošeno je 2300 kVArh.

6. Zaključak

Na distributivnu mrežu priključivati će se sve veći broj distribuiranih izvora električne energije. Najveći broj su danas sunčane elektrane, snage do 10 kW. To možemo očekivati i u budućnosti bez obzira na lutanja u određivanju ciljeva na državnoj razini u tom dijelu energetske politike. Sve pristupačnija tehnologija, svijest o održivoj proizvodnji i potrošnji energije, a vjerojatno i poticaj državne energetske politike, doprinijeti će da se sa malim elektranama na distributivnoj mreži moramo saživjeti. Koristeći iskustva provjeravanja elektrana u pokusnom radu, kao i pogonska iskustva, za sada ovako pojedinačne elektrane na transformatorskoj stanici 10/0,4, vidimo da sustav distributivne mreže nije ugrožen. Vrlo strogo postavljeni tehnički uvjeti priključenja i zahtjevi prema elektrani o važnim parametrima očuvanja sigurnosti i kvalitete mreže, doprinose tome da se rad sunčane elektrane može nesmetano odvijati, bez dodatnih provjera i ograničenja.

11

Važno je istaknuti neke prednosti takvih elektrana: - popraviti će naponske okolnosti na zračnim mrežama i dužim izvodima, - pokriti će dnevne vrhove potrošnje, - smanjiti će gubitke u mreži, jer se ipak proizvedena električna energija troši na mjestu

proizvodnje ili u neposrednoj blizini.

Nalazimo se na početku novog doba distributivnih mreža. Male sunčane elektrane sigurno su jedan od važnih čimbenika u takvim mrežama. 7. Literatura [1] Klarić, Idejni projekt sunčane elektrane snage 9,31 kW, ožujaka 2012. [2] Mrežna pravila elektroenergetskog sustava, travanj 2006. [3] CENELEC, Europska norma EN 50160.