Upload
lammien
View
246
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
IzvorničlanakUDK[371.3:1]:[179:608.1]Primljeno21.3.2011.
Marina KatinićHercegovačka11,HR–10000Zagreb
Filozofija za djecu i mlade i integrativna bioetika
SažetakSuvremeno je doba obilježeno smjenom epistemološke i obrazovne paradigme. Uporabivo znanje potire one vrste teorijskoga znanja koje smjeraju na vrijednosti. Radi se o epistemološkome redukcionizmu koji monopol na znanje daje znanstvenim diskurzima koji se legitimiraju putem kibernetičke i ekonomske učinkovitosti, a potiru orijentacijskoznanje koje smjera na svrhe i vrijednosti. Integrativna bioetika, koja počiva na modelu pluriperspektivizma, traži potonje i zahtijeva njemu primjeren obrazovni model, koji bi omogućio razvoj bioetičkogasenzibiliteta. Sedamdesetih godina 20. stoljeća Matthew Lipman utemeljuje filozofijuzadjecu, disciplinu nastalu na temeljima bloomovske kognitivne psihologije, peircedeweyjanske istraživačkezajednice te pokreta kritičkogamišljenja. Prema evidenciji, djeca su već od osnovnoškolske dobi sposobna za apstraktno mišljenje. Autentično je mišljenje multidimenzionalno; kritičko, kreativno i skrbno. Ono se razvija putem sokratičkoga dijaloga u istraživačkoj zajednici djece. Integrativnabioetika, kao disciplina s bitno edukativnom ulogom, upravo uz filozofiju za djecu može doći do svoga cilja – razvoja bioetičkoga senzibiliteta, budući da su epistemološke i metodološke postavke navedenih disciplina sukladne. Cilj je rada predstaviti filozofiju za djecu te istražiti njezin odnos prema integrativnoj bioetici.
Ključne riječimultidimenzionalno mišljenje, filozofija za djecu, Matthew Lipman, sokratički dijalog,skrbnomišljenje,integrativnabioetika,pluriperspektivizam,bioetičkisenzibilitet
Uvod: postmoderna merkantilizacija znanja i potreba orijentacijskoga znanja
1979. godine, na zahtjev kanadske vlade, JeanFrançoisLyotard piše utjecajnodjeloPostmoderno stanje. Izvještaj o znanju.Onojedijagnozastanjaznanjaupostindustrijskimdruštvima,aliiautorovavizijamodusakojisuprepoznatljivipodpojmomznanje.PolazećiodWittgensteinove ideje jezičnih igara,premakojojrazličitiiskazidobivajulegitimitetkrozisamokrozskuppravilakojaregulirajunjihovokorištenje,autorrazlikujedvijevrsteznanja:znanstvenoinarativno.Premaovojanalizi,(prirodo)znanstvenojeznanjedenotativandiskurs iusuvremenojedobadominantan.Ono,uzvelikutjecajlingvistike ikibernetike,potiskujeostalevrsteznanjakojeseuspostavljajudrugim jezičnim igrama.Ta je činjenica u Lyotarda neizravno podvrgnutakritici.Dvanavedenatipaznanjanalazeseuodnosunapetosti:»znanostjeodpočetkausukobusnaracijama«.1Toje,paradoksalno,povezanosjezičkim
1
JeanFrançois Lyotard,Postmoderno stanje. Izvještaj o znanju,Ibisgrafika,Zagreb2005.,str.3–4.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)
M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiintegrativnabioetika588
obratom;zamjetanjesilanutjecajproučavanjajezikauznanosti,sjednestrane,anadomještanjeprirodnihjezikaumjetnima,sdruge.Lyotardbilježi:»Uzhegemonijuinformatikenamećeseiodređenalogika,štoznačiodređennizpropisakojiodređujukojiseiskaziprihvaćajukaoonikojiiskazuju‘znanje’.«2
Strukturatakvogaznanjaoblikovanajestrojevimazaprocesuiranjeinformacija,sustavimazaprijenosimedijima–kibernetičkimmehanizmima.Narativno jeznanje,međutim,konotativno, tj.orijentiranopremaobjašnjavanjutemeljnihdruštvenihvrijednosti,čestoumotanihuformumitatesadržanihureligijiicivilnomeetosu.Svrhadokojejetakvomeznanjustalonijeprovjerljivostineposrednaekonomskaiskoristivost,negosmisao,orijentacija,štojebitnaetičkaiegzistencijalnakategorija.Lyotardjepredvidiodaćesvevišeivišeslužbenopriznatoznanjebitionokojezadovoljavasljedećekriterije: (1)verifikabilnost,(2)prevodivostrezultatanaračunalnijezik,(3)sadržajjeznanjaizvanjštenuodnosunaznalca.Njegoveseriječidoimajuproročkim:»Staronačelokojetvrdidajestjecanjeznanjaneodvojivoodobrazovanja(Bildung)duha,čakiosobe,zastarjetće.Odnosdobavljačaikorisnikaznanjaprematomeznanjukojedobavljajuodnosnokoristestremiisvećevišestremitiktomedapoprimioblikkojivećimaodnosproizvođačaipotrošačarobeprematojrobikojuproizvodeodnosnotroše(…).«3
LogičkajeposljedicapojavakojuLyotardnazivamerkantilizacijom znanja.4PremaLyotardu,činjenicadajeznanjeglavniadutuborbizauspjeh,kontroluimoć,otvarasredišnji,etičkiproblem–problempravednosti:Tkoćeznati?Tkoodlučuještoznanjejestitkoznaštopotompitanjutrebaodlučiti?Akoonodo čega nam je stalo nije ništa drugonegopozitivan ishod inputoutput procesuiranja,5obrazovanjenijemnogovišeodprofinjeneproizvodnjeradne snage. Pod tompretpostavkom, dijete ilimlada osoba u obrazovnoodgojnomeprocesunijesubjekt,negoobjektobrazovanja;kantovskirečeno–sredstvo,anesvrhaposebi.Iztogaslijedidamislitioznanjukaosvrsiposebigubismisao.Takojeklasičnanormaophođenjasaznanjemikantovskanormaophođenjasčovjekomozbiljnonarušena.6
Krizaznanstvenotehničkecivilizacije,kojaseočitujeuvrijednosnome vakuumukojiležiunjezinusredištu,inastanaknovihtransdisciplina(poputbioetike),kojepokušavajupremostitinjezinuprazninu,pokazujuda je znanjemnogošireodvrsteznanjakojuustoličujekulturaukojojvladajućunormučinetržišniinteresi.7
Integrativna bioetika,kojapočivanamodelupluriperspektivizma,odgovorjenadramatičnupotrebuzaorijentacijskimznanjemkojebidoskočiloepistemološkomredukcionizmu,posebnoupitanjimavezanimuzživotiuvjeteodržanjaživota.Putdotakvogaznanjaiziskujetemeljituraspravuukojojdoriječidolazezastupnici različitihperspektiva–znanstvenihkao ineznanstvenih,pričemujenezamjenjivaulogafilozofije.Bioetički senzibilitetujavnostimogućejerazvititekakoseovomproblematikomprožimaodgojnoobrazovniproces.Filozofija s djecomdisciplinajekoja,kaoopćafilozofijskadidaktika,nastojiprevladatiobrazovniredukcionizamčinjeničnogaznanjarazvijanjemmultidimenzionalnogmišljenja.Ciljovogaradajeistražitinjezinodnospremaintegrativnojbioeticiiispitatipretpostavkesinergijetihdvajudisciplina.
Filozofija za djecu:8 začetak, nastanak i institucionalizacija
IdejnitemeljfilozofiranjasdjecomnajčešćeseobjašnjavapoznatomWittgensteinovom tvrdnjom:9 Filozofija nije teorija (Lehre) nego aktivnost.10 Kao
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)
M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiintegrativnabioetika589
institucionalnoopredmećenadisciplina,filozofijazadjecunastajekaoizdanakšireedukologijskestruje,pokreta kritičkoga mišljenja(critical thinkingmovement),kojiserađauSjedinjenimAmeričkimDržavamasedamdesetihgodina20.stoljeća.PredšasnikomdisciplinesmatraseJohnDewey,poglavitozbognjegovihdjelaKako mislimo(1903.),Demokracija i obrazovanje(1903.)teStari i novi individualizam(1930.).TemeljnajeDeweyjevapsihologijskaiodgojnofilozofijskamisaodamišljenjenetrebadijelitiodiskustva.Dewey,kaofilozofodgoja,razmišljaupragmatističkomduhu,natlusocijalneepistemologije;učenje,mišljenjeiznanjekonstituensisuiskustva.Sredina19.stoljećaobilježenajesmjenomobrazovneparadigme;klasičnihumanizampovlačisepredprirodnomznanošću.Idejaprilagodljivoga,uporabivogznanjapotire idejučvrstoga teorijskogaznanja
2
Ibidem.
3
Ibidem,str.4–5.
4
NadovezujućisenaJürgenaHabermasa,Lyotard utvrđuje: »Znanje jest i bit će proizvođenokakobi seprodavalo,ono jest i bit ćekorišteno kako bi ga se vrednovalo u nekojnovojproizvodnji,uobaslučajakakobibilorazmijenjeno. Ono prestaje biti samo sebisvrhom(…).Uoblikuinformacijskerobeneophodnezaproizvodnumoć,znanjevećigraglavnu ulogu, možda će postati najvažnijiulogusvjetskojtrcizamoć.«(Ibidem.)
5
»Pozitivnarazlikauloženeiutrošenekoličineenergije«;usp.ibidem,str.5.
6
Dvadeset i devet godina kasnije, suvremeniaustrijskifilozofipublicistKonradPaulLiessmann potvrdio je bitne Lyotardove teze. SiskustvomradauupraviBečkogasveučilišta,uknjiziTeorija neobrazovanosti. Zablude društva znanjaiz2008.ondonosizaključak:znanjeserazumijekaorobaupravljanaiproizvođena(slobodnim) tržištem usluga, što kao krajnjuposljedicunosigalopirajućuneobrazovanost,a to potom vodi do društva kontrole. Usp.KonradPaulLiessmann, Teorija neobrazovanosti. Zablude društva znanja, Naklada JesenskiiTurk,Zagreb2008.
7
U korijenu tog trenda leži epistemološki iantropološkiredukcionizam,proizašaoizinstrumentalne racionalnosti kao temeljnoganovovjekovnogznanstvenognačela.ZačetnikjeinstrumentalneracionalnostiRenéDescartes,aCharlesTaylorkažedajeto»vrstaracionalnostinakojusepozivamokadaračunamona primjenu najekonomičnijih sredstava zapostignuće određene svrhe«.To načelo znanjemkrstisamoiskazekojisemogutehničkiprimijeniti,materijalnoopredmetiti,obrojčiti,unovčiti ipretočitiu silnicemoćikojomkibernetičkistrojdruštvakontroliraprocespro
izvodnjeipotrošnjeskalkulacijompozitivnerazlikeenergije–navodno,»najvećemogućekoristizanajvećimogućibrojljudi«.Pritomostajeotvorenopitanještosesvesmatrakorišću.Usp.CharlesTaylor,»ThreeMalaises«, u:CharlesTaylor,The Ethics of Authenticity,Cambridge–London1992., str.4–8;cit.prema:TončiMatulić,Metamorfoze kulture,GlasKoncila,Zagreb2009.,str.511.
8
U susretu s dvama terminima – engleskim‘philosophy for children (P4C)’ i njemačkim ‘Kinder und Jugendphilosophie’ – nijese lakoodlučitizanajboljiprijevod.Naime,‘filozofijazadjecu’sintagmajekojaupućujenanastavupovijestifilozofijeiliupoznavanjes filozofijom ex chatedra, aona tonije.Također, naziv ne uključuje osobe adolescentske dobi kojima su njezini sadržaji takođerupućeni. ‘Filozofija za laike’, s obzirom nadobsudionika,bilabitočnijinaziv(unekimsuzemljama,kaonpr.uVelikojBritaniji,razvijeni moduli i za odrasle), ali upućuje nashvaćanje filozofijekaoakademskediscipline kojom semože ovladati kao bilo kojomstrukom.Najboljim prijevodom čini se dužinaziv ‘filozofija s djecom i mladima’. Jer unjezinujetemeljuaristotelovskapostavkadajeizvorfilozofiječuđenje(to thaumazein)tedasudjeca–uzodgovarajućeusmjeravanje–sposobnaza filozofskidijalogkao istinskiakteri,anetekslušatelji.
9
Usp.LudwigWittgenstein,Tractatus logicophilosophicus, Moderna vremena, Zagreb2003.,4.112.
10
Prilog‘s’ unazivuupućujenastatussubjektakoji djeca imladi imaju u aktivnosti; njimasefilozofijanepredajeinepredstavlja,negosuonisamisudioniciufilozofskomedijalogukaopunopravničlanovifilozofskoistraživačke zajednice(community of philosophical enquiry; Forschergemeinschaft). Učitelj uklasičnomsmislupostajefacilitator–»olakšivač«,»usmjerivač«dijaloga.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)
M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiintegrativnabioetika590
kojesmjeranasvevremenskevrijednosti.11Sukladnoduhuvremena,znanostjezaDeweyja»metodarazuma« (the method of intelligence).Stogajeznanstveno istraživanjezanjprototip istraživanjauopće.UdjeluKako mislimo(1903.)Dewey jepredstavio svojpsihologijskipoglednamišljenje.Premanjemu,povijestznanstvenogaistraživanjasvojpočetakimausvakodnevnomrješavanjuproblema.12Algoritamrješavanjaproblema,usprezisaznanstvenimistraživanjem,izdeskriptivnogapostajepreskriptivan.Njegovjemodelpostaočvrstomtočkomkognitivnepsihologije.13Uistomedjelu,Deweypravidistinkcijuizmeđu»uobičajenoga«i»refleksivnoga«mišljenja,pričemupotonjimsmatramišljenjesvjesnosvojihuzrokaiposljedica.Znatiuzrokeidejaomogućujeintelektualnuslobodu,nudiizborizmeđumogućihalternativa.Posljediceideja,naprotiv,nosenjihovo»značenje«(meaning)–njihovpraktičanučinaknaokolinu.PremaDeweyju, refleksivno jemišljenjepoželjanoblikmišljenjakojiobrazovanjetrebarazvijati.Njegovesupostavkeimalevelikiutjecajnarazvojpokretakritičkogamišljenjairazvojfilozofijezadjecu.Matthew Lipman, utemeljitelj nove discipline, naglašava da Dewey nikadnijepostaviopitanjejelidobromišljenjeznanstvenoiliprijefilozofskomišljenje.14Međutim,Deweyjesmatraodadjecaposjedujuizvornuintelektualnuznatiželju:
»Dražkojudječjaspontanostimazaonogakojipromatrasasuosjećanjempotječeodopažanjaoveintelektualneoriginalnosti.Radostkojudoživljavajusamadjecaradostjeintelektualnekonstruktivnosti–stvaralaštva(…).«15
Stoga je zadatakobrazovanja aktivirati intelektualni genijmladih.Statičanrazredtrebapostati»istraživačkomzajednicom«(community of inquiry)16ukojojćeiučiteljiučenicibitisudioniciprocesamišljenjakojejeponaraviotkrivanjepoprviput.Jedinajezadaćaškoleda»razvijesposobnostmladeosobedamisli«,kažeDewey.Mišljenjejeprocesneodvojivodiskustva,pričemuzaključivanjeimastvaralačkikarakter;onojeuvijekskokizpoznatogunepoznato.Znanje usmislučinjeničnogaznanjaznačipočetni»radnikapital,neophodna pomoćna sredstva za daljnje istraživanje, iznalaženje ili učenjevelikogbrojastvari«.17Deweysmatradaseidejeunačelunemoguprenijeti.Moguće jeprenijeti činjenice, amisao semože smatrati idejom tekako jeiznovamišljena,nanovootkrivena»prviput«:
»Kadajeroditeljilinastavnikstvoriouvjetekojipotičumišljenjeiulazećiuzajedničkoiliudruženoiskustvozauzeosuosjećajnodržanjepremadjelatnostimaučenika,ondajeučinjenosveštodrugimožeučinitikakobipotaknuomišljenje.«18
Deweyjanskaidejaobrazovanjamožesesažetoformuliratikao»idejastalnerekonstrukcijeiskustva,idejakojaseodvajaodshvaćanjaodgojakaopripremezadalekubudućnost, kao razvijanja,kaovanjskog formiranja i ponavljanjaprošlosti«.19Zadioameričkihedukologa,primijenitiDeweyjeveidejeznačiloje–unijetifilozofijuuškolskikurikul.Deweybivjerojatnopristaouztakvotumačenjejeruglavnomdjeluometafizičkimpitanjima(Philosophy of Criticism, 1958.) određuje filozofiju kao »posebnu neznanstvenu vrstuspoznajekojajezaokupljenaprosudbomvrijednostikaoposebnavrstaistraživanja–prosudbaprosudbe,kritikakritike«.20
Međutim,svoje jeucjepljenjenasveučilište iškolskupraksufilozofijadočekala tek 1972. zalaganjemM.Lipmana.Potaknut studentskimpokretomšezdesetihgodina, ukojemse susreo s nesposobnošćumladihda logički ikritičkiartikulirajusvojezamisli,Lipmanjezaključioda,budućidaimnedostajuključnelogičkevještineidostatnorazvijenasposobnostpromišljanja(reasoning),sfilozofijomtrebazapočetivećuosnovnoškolskojdobi.Dabise
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)
M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiintegrativnabioetika591
toostvarilo,moralajeprvobitiprevladanadošezdesetihgodinadominirajućapsihologijaJeanaPiageta,premakojojdjecado12.godinenisusposobnaapstraktnomisliti,austalitisetezeBenjaminaBloomakojijetoopovrgnuo.21
Znakovito, osamdesetih se godina američko školstvo našlo nameti kritikekonzervativnih intelektualaca koje je Lipman nazvao »obrazovnim fundamentalistima«.Obrazovnisustavposredujedjecinedovoljnoinerelevantnoznanje.Uslijedilajeobranaučiteljâargumentomdaškolanemožeposredovatikvalitetnoznanjeudruštvuukojemononijeprepoznatoicijenjenokaovisokavrijednost,»ukulturiMTVa«.22PremaLipmanu,
»…utemeljujućapretpostavkaibraniteljaškolstvainjegovihkritičarabilajedajesvrhaobrazovanjausaditiznanje(…).Nanekinačin,tako,polemičarisudijeliliistupretpostavkuizapravopripadaliistojobrazovnojtradiciji.«23
11
Na Deweyja su nemalo utjecali GottfriedWilhelmLeibniziCharlesDarwin.OdCharlesaSandersaPeirceapreuzimametodukojuprimjenjujenaraznapodručja–logiku,znanost,umjetnostiobrazovanje.Usp.MatthewLipman, Thinking in Education, CambridgeUniversityPress,Cambridge2003.,str.34.
12
Deweynastojipokazatikakobiprimitivninarodi,kadabisesusrelispoteškoćomprimjenedotadašnjeg ponašanja na novu situaciju, razvili algoritam temeljen na povijesti uspjehanjegove primjene. Vjerovanje koje bi dotaddržalisamorazumljivimmoralobibitizamijenjenonovim.Koraciurješavanjuproblemabilibi:njegovoutvrđivanje,uspoređivanježeljaspoželjnimishodima,oblikovanjehipotezakaomogućihnačinazaostvarivanjeciljeva,predmnijevanjemogućihposljedicakojebiuslijedileizdjelovanjatemeljenognahipotezamai,naposljetku,nizanjepokusadokproblemnebibioriješen.Tadabinovovjerovanjepostajalosamorazumljivim,budućidajeposlužilokaočvrsttemeljrješavanjuproblema.Usp.M.Lipman,Thinking in Education,str.38.
13
Ibidem,str.35.
14
ZaDeweyja, obrazovanje je proces sudjelovanja pojedinca u društvenim aktivnostima,njegovogastalnogprilagođavanjadruštvenomu sustavu i njegovo preobražavanje društva. Učenje je u prvom redu iskustveno iDeweyganajčešćevežeuzpojamfizičkogarada, izvedbe.Znanjenijeništadrugonegoneprestana interpretacija iskustva. Usp.AnnSharp,LawrenceSplitter,Teaching for Better Thinking,Australian Center for EducationalResearch,Melbourne1995.
15
Ibidem,str.114.
16
‘Community of inquiry’ termin je i konceptkojiDeweypreuzimaodCh.S.Peircea.Usp.M.Lipman,Thinking in Education,str.41.
17
Ibidem,str.113.
18
Ibidem,str.114.
19
Ibidem,str.59.
20
Takvo određenje filozofije ima implikacijei na moralnu naobrazbu. Usp. ibidem, str.37–38.
21
PremacitiranomdjeluM.Lipmana,Mišljenje u obrazovanju, u kojem autor daje pregledpovijesti obrazovnih paradigmi u anglosaksonskomesvijetuu20.stoljeću,odtridesetihdo šezdesetih godina obrazovnom znanošćudominiralajepsihologijaJeanaPiageta,prema kojoj djeca nemaju razvijeno apstraktnomišljenje.VećinusvogaradnogvijekaPiagetje smatrao da je dječji umkonkretan – perceptualaniafektivan.Prematome,tekkrajemsrednješkolemisaonikapacitetiadolescenatamogli bi rukovati idejama. Ta »piagetovskahereza« bila je tlo na kojem se nove, bloomovske ideje (kao iDeweyjeve ideje prijenjih)nisumoglepraktičnoukorijeniti.Sedamdesetih godina, međutim, ta je paradigmanapuštenatejeotvorenprostorzarazvojpokretakritičkogamišljenja.NasuprotPiagetu,L.Vygotsky,J.BruneriB.Bloomzastupajudrukčijastajališta(daspoznajnimodusinisufazekojekronološkislijedejednadrugu,negodasurazličitividoviistestrukturemišljenja)te stavljaju naglasak na ključne edukološkepojmove nadolazećega razdoblja: mišljenje,kognitivne vještine,metaspoznaja.
22
Usp.ibidem,str.29.
23
Ibidem,str.29–30.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)
M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiintegrativnabioetika592
Istodobno,događaoseodgovornatajprijepor–pokret kritičkoga mišljenja.M.Lipman,tadaprofesorfilozofijenaSveučilištuColumbia,biojeondjekaojedanodakteraprojektapromjeneedukološkeparadigme,zajednosaskupinomkognitivnihpsihologa.Misaovodiljabilajedapoučavanjeučenjaiznanjatrebazamijenitipoučavanjemmišljenja.24Naravno,svedotadašnjeobrazovanjeuključivalojemišljenje,alinovipokretstavljanaglasaknakvalitetu mišljenja–poučavatinezabilokakvomišljenje,većzakritičko mišljenje.Uvjerendasudjecasposobnaapstraktnomislitiodranedobi,Lipmansepočeobavitimišljudabiuvođenjelogikenaranijestupnjeveobrazovanjadoprinijeloboljemrazvojumisaonihvještinamladih.1972.LipmanprelazinaDržavnosveučilišteMontclair,gdjeosnivaInstitutzaunaprjeđenjefilozofijezadjecu(IAPC)ipočinje»raditi«filozofijusosnovnoškolcima.Timejerođenanovadisciplina.25
Temeljnajepretpostavkafilozofije za djecuuvjerenjekako»filozofskoistraživačka zajednica« (community of philosophical inquiry) treba zamijenitiškolskirazredukojemsestječeunaprijedodređenočinjeničnoznanje.Urazdobljuod1974.do1987.Lipmanjenapisaoskupfilozofskihnarativazadjecu,kojaotadaslužekaopolazišteza filozofskidijalog.26Njegovasemetodamožeopisatiunekolikokoraka.Djecasjedeukrugu,što implicirajednakost.Važnojedamoguvidjetilicajednidrugima.Facilitatorilidijetepredstavljajustimul(najčešćejetozanimljivnarativnitekst,primjerendobi,ukojemsepojavljujufilozofijskiproblemi).Nakonslušanjapriče,djecaredompostavljajupitanjanatemeljuosobnihdojmovaopriči.Skupinazatimdemokratskiodabirepitanjaokojimaćeraspravljati.Slijedifilozofskidijalogkojiusmjeravafacilitator.Nakrajusenačinikratakosvrtnanapredakpostignutuistraživanju.Umeđuvremenususerazvileibrojnedrugemetodekojeuključujumultimediju,elementedramskepedagogijeidr.FilozofijuzadjecuLipmandefinirakao
»…filozofijuprimijenjenunaobrazovanjesnamjenomunaprjeđenjaučeničkevještineumovanjaiprosudbe.Onajeintervencijakojaciljadovestiučenikedotogadasesamibavefilozofijom.«27
Njegovajevažnapretpostavkadarazvojmisaonihvještinamorabitijedanodtemeljnihciljevaobrazovanjatedabiseosnovnasredstva(tools)zarazvojiusavršavanjetihvještinatrebalapribavljativećuosnovnojškoli.Iziskustvaradasastudentima,Lipmanjezaključioda,ukolikosetavrstaobrazovanjaodgađadostudija,možebitiprekasno.28
Filozofijazadjecuotpočetkajemnogovišeodneformalnelogike,odnosnopoučavanjamisaonihtehnika,začimejeišaopokretkritičkogamišljenja.Onajepedagoškimodel(smnogorazličitihprograma)kojisadrživizijuželjenestrukture društva. Filozofskoistraživačka zajednica u koju se transformirarazred,kojučinedjecailimladite»olakšivač«filozofskogadijaloga–facilitator,prototipjedemokratskogadruštvaumalom.Demokracijajepritomipretpostavkaicilj.Temeljninedostatak,kojisemožeuočitiusuvremenompristupumišljenjuiznanju,izostanakjerelacioniranjačinjenica.PremaLipmanu,»mislitiznačiuspostavitiodnose izmeđusklopova stvari«.29Mišljenje je jedinstveno imultidimenzionalno;onoseostvarujeunekolikomodusakojidjelujuzajedno:kritičko,30 kreativno31 iskrbno mišljenje.32 Idejamultidimenzionalnostimišljenjaproizlaziizširegashvaćanjakognitivnogapodručja.Zanjegovosudobrofunkcioniranje,poredlogike,odključnevažnostipromjena koncepta
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)
M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiintegrativnabioetika593
strukturestvariilipodručjakojesemisli(kreativnimoment)teemocije(skrbnimoment: i vrijednosni su sudovi element spoznaje, a emocije ih, poredonogaracionalnoga,konstituiraju).Četvrtimodusmišljenjaproizlazi iz prirodeprocesaukojemu seono zbiva–krozdijaloguistraživačkojzajednici–suradničkomišljenje.Modelukojemseautentičnomišljenjeaktivira,vježbaiopredmećujerefleksivanje
24
TujeidejusnažnouprisutnioutjecajničasopisEducational Leadership.1984.godinejenizčlanakaposvećentemi–Misaone vještine u kurikulu.
25
Pitanjekadabisečovjektrebaopočetibavitifilozofijomstarojekolikoionasama.DokjePlatonsmatraodajetekzreladobpogodnazato,Epikurjebiodrukčijegamišljenja:»Niumladostinekanitkoneoklijevabaviti se filozofijomniustarostinekamufilozofijanebudeteretom.Tanitkonijenipremladniprestardasebrinezazdravljesvojeduše.Atkokažedamuvrijemezabavljenjefilozofijomilijošnijedošloilidajevećprošlo,sličanjeonomekojigovoridamujošnijedošlovrijemezasrećuilidagavišenema.«(Vidi:BorisKalin,Povijest filozofije,Školskaknjiga,Zagreb1980.,str.233.)
26
Lipmanovefilozofskepričeuključujuovenaslove:Harry Stottelmeier’s Discovery(1974.),Lisa (1976.),Suki (1978.),Mark(1980.),Pixie(1981.),Kio and Gus(1982.),Elfie (1987.)iHarry Prime(1987.).
27
M.Lipman,Thinking in Education,str.43.
28
Filozofija s djecom i mladimanastajenasjevernoameričkomeprostoru te jekaotakvausvojimtemeljimaobilježenaidejomsudioničkedemokracije(participatory democracy),svidljivimutjecajempragmatizmaianalitičketradicije,nešto rjeđeutilitarizma ikonstruktivizma.Međutim, nijemonolitna disciplinausmisludržanjajednefilozofsketradicijeilinekolicinenjih.Proširivšiserelativnobrzonaglobalnurazinu,nastojibitiotvorenarazličitim filozofskim tradicijama te se uklapati ukulturnikontekstsredinâukojimasedogađa.Njezinapraksamožeostativjernasvojojbitijedino ako, vođena načelom supsidijarnosti,osluškuje senzibilitet i potrebe lokalne zajednice iz koje potječu njezini akteri. To jeposebnovažnouetičkojtematici:misliti globalno – djelovati lokalno. Usp.PatriciaHannam, Eugenio Echeverria, Philosophy with Teenagers. Nurturing a Moral Imagination for the 21st Century, Network Continuum,London–NewYork2009.
29
M.Lipman,Thinking in Education,str.32.
30
M. Lipman pripisuje kritičkome mišljenjučetirivažnekarakteristike: (1)olakšavaprosudbu(judgement),jerse(2)oslanjanakriterije,(3)onojesebeispravljačko(selfcorrecting) i (4) uzima u obzir kontekst (sensitive to context). Ono je racionalno, odlikuje gadobraorganizacija istruktura.»Bitiosjetljivnakontekst« znači analizirati specifičnepojedinostinekeproblemskesituacijeteodlučitionajboljemslijedudjelovanja.Ufilozofskoistraživačkojzajednicidjeca imladi ispitujuhipotetične situacije te razmatraju mogućealternative djelovanja i njihove posljedice.»Oslanjanjenakriterije«značilogičkuvaljanost idavanje snažnih razlogaza tvrdnju iličin.»Sebeispravljanje«jeprirodnaposljedicadijalogauistraživačkojzajednici;zamislipojedinacabivajustavljenenakušnjutuđeocjene.Neslaganjasudobrodošla.Kognitivnaneravnotežazahtijevapreispitivanjemišljenoga–asimilaciju iprilagodbu.Pritomse razvijasposobnostboljegaobjašnjavanja iopravdanjavlastitihzamisli.(Usp.ibidem.)
31
Dokjekritičkomišljenjeoslonjenonalogičke operacije racija, primarno je poimanjekreativnoga mišljenja vezano uz umjetničkipristupzbilji.Onojesposobnostdasestrukturabilokojegapodručjailipredmetavidinanov način. Pretpostavka je početka procesakreativnogamišljenjapadkonvencijekojajedotadzadovoljavala:metodičkasumnjaobustavlja sigurnost i aktivira misaoni proces.Mislitikreativnoznačimislitialternativu,mislitiono»jošne«,napraviti iskorakudrugomišljivo.M.Lipmannavodidvanaestkriterijakoji konstituiraju kreativnomišljenje:originalnost,produktivnost (možeseprimijenitiuproblemskimsituacijama), imaginacija (predočitimogućisvijet),neovisnost,pokusni karakter (experimentation), holizam (postupnose izabiru dijelovi i dodaju cjelini), ekspresija, samonadilaženje (težnja da se izdigneiznad svog dotadašnjega stupnja), karakter iznenađenja,majeutičnost (donošenjenajboljegnasvijet),inventivnost (usmjerenojenarješavanje problema). Najčešće se ishodomkreativnogmišljenjasmatradonošenjeestetske prosudbe, sposobnost procjene lijepog.Međutim,kreativnomišljenjeimaiznanstvenuifilozofijskudimenziju;mislitikreativnoznačiiupuštatiseumisaone pokuse:»Štobisedogodilokadbi…?«Takvomišljenjeimapresudnuvažnostumoralnoj refleksiji; spojmisaonog pokusa i moralnog pristupa zbilji
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)
M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiintegrativnabioetika594
edukacijski model (reflective model of education).33 Refleksivnomišljenjesvojstvenojefilozofijskomdiskursukaotakvom.Onopodrazumijevakritičkoodnošenjespramsvojihvlastitihmetoda,proceduraikriterijavaljanosti;rekurzivnoje,metakognitivnoisamoispravljački usmjereno.Lipmangaovakodefinira: tosu»svionioblicimišljenjakojiuključujurefleksijuvlastitemetodologije,istovremenoispitujućipredmetkojimsebave«.34 IakoLipmansmatra da obrazovni sustav treba postati »velik laboratorij racionalnosti«,nasuprot »manihejskom«modelu koji oštro suprotstavlja »racionalizam« i»iracionalizam«kaomeđusobnoisključujućemodusespoznaje,onzagovarapromišljenost(reasonableness)kaociljobrazovanja.Takavholističkipristuppretpostavljadarazličitimodusimišljenja,međudjelujući,komplementarnotvoreuvjete zadobruprosudbu (good judgement), konačanciljmisaonogaprocesafilozofirajućezajednice.35
UtemeljenjepotrebezafilozofijomukurikuludobrojeargumentiranoudjelimaM.Lipmanainjegovihsuradnikapozivanjemnaholizamiinterdisciplinarnost.Utomsmislu,
»…filozofijapredstavljadobarokvirzatraženjeravnotežeizmeđukrajnostiučenjačinjenicaukoječovjeknemauplivaipotpunosubjektivnogviđenjastvari,sosobnimmišljenjemiukusomkaojedinimkriterijem«.36
BudućidasefilozofskidijaloguzajednicidjeceilimladihoslanjanaSokratovumajeutičkumetodu,kojaidezarazjašnjavanjempojmovaiispitivanjemkriterija izvjesnosti iskazâ, najčešće se naziva »sokratičkim dijalogom«.37Cilj jesokratičkogadijalogapospješiti(facilitate)»prosudbu«(judgement).Lipmanovjekriterijprosudbeponeštopragmatistički:
»Dobraseprosudba(good judgement)čestopokušavaobjasnitikaomješavinakritičkogaikreativnogprosuđivanja.Međutim,onoštoječinidobromzapravojenjezinaulogauoblikovanjubudućegiskustva.Radiseoprosudbamaodkojihmožemoživjeti,kojeobogaćujuživotekojemoramoživjeti.«38
PiramidamisliB.Blooma,iakopredmetkritikenekihteoretičara,odgovaraLipmanovommodelumisaonihvještina:pamćenje–shvaćanje–primjena–analiza–sinteza–procjena.Važnojenaglasitidasuvažančimbenikrazvojamisaonihvještinaiemocije.Ovdjedoriječidolazi»skrbnomišljenje«(caring thinking), dimenzijamišljenjakojapodrazumijevaposljednjuinajvišukognitivnurazinupremaBloomu–procjenuvrijednosti.Uoblikovanjuvrijednosnogaznanjapresudnuuloguimajukognitivnesnagekojenisubezostatkaracionalne.M.Lipmanocrtavabitskrbnogamišljenjapojmovima»cijenjenja,vrednovanja,prosudbevrijednosti;cijenitineštoznačipoklonitipažnjuonomedočeganamjestaloištojevažno«.Inadalje:
»…stvariuprirodinisuniboljenigoreoddrugih,alikadaihusporedimoisuprotstavimouposebnimperspektivama,obraćamopažnjunanjihi,natajnačin,vrednujemonjihovesličnostiirazlike«.39
Stoga se skrbno mišljenje, prema Lipmanu, najjednostavnije i najtočnijemožeodreditikao»svijestotomezaštonamjedonečegastalo«.40Osobitonaglašavada
»…briga(caring)nijetekkauzalniuvjetmišljenja,(…)negomožebitinačin,dimenzijailividsamogmišljenja(…).Sukladnotome,brigajevrstamišljenjakadaizvodikognitivneoperacijekaoštosutraženjealternativa,otkrivanjeiliuspostavljanjeodnosa,uspostavljanjevezaunutarvećpostojećihimjerenjerazlika.«41
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)
M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiintegrativnabioetika595
Filozofija zadjecu takouzimaudiouproblematičnom,alivrlopotrebnomdijelukurikula–moralnojnaobrazbi.42
čini moralnu imaginaciju, jednu od temeljnihmetodafilozofijesdjecom.Usp.M.Lipman,Thinking in Education;HelmutEngels,Nehmen wir an… Die Gedankenexperiment in didaktischer Absicht,BeltzVerlag,Weinheim–Basel2004.
32
Friedrich Nietzsche u djelu Ljudsko, suviše ljudsko piše: »Škola nema važnijeg zadatkaod poučavanja strogog mišljenja, opreznogsuđenja, konsekventnog zaključivanja: zbogtogasemoraokrenutiodsvihsvarikojenisuprikladnezaoveoperacije(…).Paonamožeračunatinatodaćeljudskanejasnoća,naviknutostipotrebaipakkasnijeiznovasmanjitinapetost lûkasuvišekrutogmišljenja.« (Cit.prema:K.P.Liessmann,Teorija neobrazovanosti,str.56.)
33
M.Lipmanzapravojeponudiosveobuhvatanpedagogijskodidaktičkimodel–načela,ciljimetodusvekolikogaobrazovanja–anetekmetodikufilozofiranjasdjecomimladima.
34
M. Lipman, Thinking in Education, str. 27.Pretpostavke refleksivne paradigme su: (1)obrazovanjejeishodsudjelovanja(participation)uzajednicikojupredvodiučitelj,međučijim su ciljevimapostignuće razumijevanja(understanding)idobreprosudbe(good judgement); (2) obrazovanici su potaknuti napromišljanje o svijetu kada znanje o njemubiva otkriveno kao dvoznačno, dvosmislenoitajnovito;(3)disciplineukojimaseprovodiistraživanjenisuni takvedasenepreklapajuniiscrpljujuće;odatlejeodnošenjesprampredmeta kojim se bave doista problematično;(4)ulogaučiteljaprijejeulogapogrešiveosobenegoautoritativna.
35
Lipmanobjašnjavadaseupoučavanjuusmjerenom na prosudbu pojavljuju dva pristupa:poučavanjezaprosudbutemeljenunateorijskim načelima (principled judgement) i poučavanje za prosudbu usmjerenu na činidbu(judgement of practice). Usp. M. Lipman,Thinking in Education,str.23.
36
U anglosaksonskoj sredini, obilježenoj analitičkom tradicijom i semantikom, filozofijasečestopromatrakaopotragazaznačenjem(quest for meaning) te se snažno oslanja napojmovnuanalizu,stogasadržajLipmanovihprvihdidaktičkihmaterijalačestoidezaraščišćavanjem pojmova kao što su ‘vrijeme’,‘odnos’, ‘stanje’, ‘istina’, ‘dobro’, ‘pravda’,itd.Budućidasetoufilozofiranjudogađanaopćenitijim razinama od osobnoga iskustva,neki su autori sumnjali da su filozofska pi
tanjauvidokrugudječjihinteresa.Međutim,studijenakoje seA.Sharp iL.Splitter pozivajupokazujudajefilozofskoistraživanje,premdasmjeraapstrakciji,povezanosdječjimiskustvomidadjecauspješnoprelazesrazinepojedinačnoganaopćeiobratno.Također,pojmovi poput ‘istina’, ‘dobro’, ‘vrijeme’,‘prostor’, ‘prijateljstvo’ i ‘sebstvo’ intrigirajudjecu,pogotovojerjenjihovaznatiželjaisposobnostčuđenjavelika.Usp.A.Sharp,L.Splitter,Teaching for Better Thinking,str.91.
37
Usp. Ekkehard Martens, Philosophieren mit Kinder. Eine Einführung in die Philosophie,PhilippReclamjun.,Stuttgart1999.
38
Usp. M. Lipman, Thinking in Education.Osvrćući se na američki pokret kritičkogamišljenja,Lipmanmupriznajevelikezasluge,aliganedvosmislenosmatraneuspjelim;critical thinking movementnijeispuniosvojeciljeveiočekivanja.Razlozisutomuvrlosloženi,noLipmansmatraključnimpropustomtoštotvorcimaprogramânijeuspjeloizraditiodgovarajućekurikule.
39
Ibidem,str.263.
40
Usp. JohnDewey,Theory of Valuation; cit.prema: M. Lipman, Thinking in Education,str. 265. Lipman se suprotstavlja Deweyjevomstavudajecijenjenje (prizing)stavpukoosobnogaodnosa spramčega (iaspektualne kvalitetekojuDeweynazivaemocionalnom),dokocjenjivanje,procjenjivanje(appraising),sadržiusebiintelektualnividrefleksijepredmeta.PremaLipmanu,nemacijenjenjakojenebisadržavaloprocjenjivanjeiobratno.Međutim,činisedaodavdenijedalekoporočankrug:cijenitiznačiobratitipažnjunaonoštojevažno,avažnojezatoštoobraćamopažnjunanj.
41
Ibidem.
42
Filozofijasdjecom,budućidarazvijaskrbnomišljenjekojejeusmjerenonaetičkopodručje,susreće se s problemomosjetljivosti govoraomoralnimnormamau javnojškolipluralističkogadruštva:nesamoštojepostmodernizapadni subjekt dezintegriran i vrijednosnodezorijentiran, nego se školske zajednicedjece sve više sastoje od članova različitihkulturnihpozadina,paprematomeipoimanjamoralnih normi. Stručnjaci za filozofijus djecom zauzet će o ovome različita stajališta.Čini se razložnimpristati uzmišljenjedasudvijekrajnostipristupaetičkimtemama
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)
M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiintegrativnabioetika596
Integrativna bioetika, pluriperspektivizam i filozofija za djecu
Bioetikajeisamamodusskrbnogamišljenja.43Postojivišekoncepcijabioetike:od»medicinske« i»biomedicinskeetike«do»geoetike«kojase tičeglobalnihproblemavezanihuzuvjeteodržanjaživota.Njezinaopćenitadefinicija,kojunudiBioetička enciklopedija,glasi:
»Bioetikajesustavnoproučavanjemoralnihdimenzija–uključujućimoralnepoglede,odluke,postupkei težnjeuznanostimaoživotuizdravstvenojskrbi,kojeseslužirazličitimetičkimmetodologijamauinterdisciplinarnomokružju.«44
Suočenspotpunonovommoralnoetičkomsituacijomkrizekojujegeneriralahegemonijanadprirodompokrenutaprirodoznanstvenotehničkimznanjem,njemačkifilozofHansJonas,ukapitalnomdjeluPrincip odgovornostiz1979.godine,predlaženovicredokojiutjelovljujebitzahtjevabioetičkeepohe:Znanje je odgovornost.Tojenačelonove,bioetičkeparadigme.Povijesno,bioetikanaZapadu izvire izdvajukorijena–angloameričkoga,kojijeodgovornanapredakmedicine,vezanuzpojavumedicinskeetikešezdesetihgodina20.stoljeća,teeuropskoga,uvjetovanognapretkombiopsihologijeivezanoguzpojavuetike životakojusupočetkom20.stoljećaartikuliraliAlbertSchweitzeriFritzJahr.45
UHrvatskojseuposljednjihdesetakgodinarazvijakoncept iprojekt integrativne bioetikekaonoviosebujanmodelbioetičkogapromišljanja,čijaseteorijskaartikulacijaidruštvenopromicanjeuvelikevežeuzimeAnteČovića.46Ključnesuznačajkeovekoncepcijepluriperspektivizami integrativnost.Pluriperspektivizam je metodološki okvir koji proizlazi iz perspektivizma–modernefilozofijskestrujekojasesuprotstavljaepistemološkommonizmu,upućujućinarelativnostistinesobziromnakontingencijupovijesnokulturnihodrednicakojeoblikujupojedinikutgledanja–iepistemološkogpluralizmakojirazlikujevišemodusaistine,odnosnoznanja.Međutim,dokklasičnifilozofijskiperspektivizamdovodidorelativizma,budućidanepostojiopćiverifikacijskimehanizamkojibiusporediovišejednakovrijednihperspektiva,pluriperspektivizamokojemujeriječuintegrativnojbioeticiodnosisenaunutarnju mnogovidnost istinekojajejedna.Budućidajeumjedinstven,istinajetakođerjedna,aliodlikujejemnoštvenostvidovakojedonoserazličiteperspektive.47Perspektivekojepristupajubioetičkimproblemimatrojakesu:prirodoznanstvene(egzaktne),normativne(filozofijska,teologijska,pravna)ikulturne(svjetonazorska,građanska,umjetnička idr.).Novjespecifikumpriznavanjesudioništvaubioetičkojraspraviineznanstvenimiliizvanznanstvenimperspektivama.Takvaparadigma,međutim,razumljivajesamopodpretpostavkomdaosimdeskripitivnogitehničkiprimjenjivogznanja,kojejekaojedineustoličilanovovjekaznanost,postojeidrugimodusirelevantnogznanja.JürgenMittelstraßpostuliradaosimuporabnoga, raspoloživog znanja(Verfügungswissen),postojiiorijentacijskoznanje(Orientierungswissen)kojeprirodnaznanostnemožeiznaći.48Kaoikonceptznanja,instrumentalnajeracionalnostreduciralaikonceptistine.Sciljemuklanjanjaredukcije,FriedrichKaulbachrazlikujeobjektnu istinu(Objektwahrheit)odsmisaone istine(Sinnwahrheit).49Navedenedistinkcijepreuzimaintegrativnabioetika:znanjeoonomtrebati,anesamooonombiti–znanjejekojebioetikuzanimajerjejedinonjimemogućeusmjeritiznanstvenotehničkumoćkojasepokazujepogubnomkakozačovjeka,takoizacijeliekosustav.50Činjenicakojadozivanesamouznanostivećustaljenuinterdisciplinarnost,negopluriperspektivi
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)
M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiintegrativnabioetika597
zam jest:prirodnaznanostu svojimmetodološkimograničenjimanemože(sama)rješavatiproblemekojegenerira.51
u kurikulu – dogmatizam koji je stran slobodnom promišljanju i relativizam koji činifilozofskopromišljanjebesciljnimisuvišnim–podjednakoštetnetedaihtrebaizbjegavati.EkkehardMartensje2007.godine,učlanku»Odgojnadilema.Izmeđufundamentalizmaiproizvoljnosti«, ustvrdiodajedanašnjekolebanje između nekritički prihvaćenih naslijeđenihnormi(Fundamentalismus)iproizvoljnostiuponašanju(Beliebigkeit)analognopovijesnojsituacijiukojojnastajesokratovskaetika odgoja (sokratische Erziehungsethik).Suočivšiseskontingentnošćumoralnihnormisobziromnapovijesnokulturnikontekst,odgajateljsenalazinaskliskomterenupotrebeutemeljenjamorala.ProsvjetiteljskaKantovakrilatica»Imajhrabrostislužitisevlastitim razumom!« doima se solidnim oruđem.Međutim,pokazujesedapovratnopitanjeoutemeljenju ove ili one moralne norme nijemogućepostavljatiunedogled.Unatočtomu,jediničvrsttemeljzautemeljenjemorala,zaključuje Martens, kriteriji su koje propisujeregulativauma.MartensnatemeljuSokratovogadijalogiziranjaoblikujejednusokratovskupedagoškuetiku(sokratische Erziehungsethik) za učitelje i usmjerivače filozofskihrasprava s djecom i mladima, koja bi se sastojalausljedećimsmjernicama:(1)jasnouobličitipremiseodkojihsepolaziuetičkomerazmatranju;(2)sugovornikatretiratikaosebiravnopravnog; (3) razlikovati cilj dijaloga(dobro)odnjegovemetode;(4)tražitiutemeljenjedeontološkihiskaza;(5)utemeljenjasemoraju temeljiti na umskim kriterijima; (6)izbjegavatikrajnosti–dogmatizamirelativizam.Akoseuprocesufilozofskogadijalogiziranjasdjecomnastojiokozadovoljenjaovihuvjeta,moguće se nadati skrbnommišljenjukojejeujednokritičko,kojejesolidnaklimaza oblikovanje toliko potrebnog orijentacijskoga znanja. Usp. InfoKinderphilosophie,godišnjeglasiloAustrijskogainstitutazafilozofijusdjecom,Graz2007.,str.8.
43
Povijesna smjena paradigmi koje definirajuodnosznanja,vrlineimoćiuvjetovalajepojavubioetike.Dokjestarovjekovnojepohi,slikomSokratakaoosnivačaetike,odgovaralonačelo»vrlinajeznanje«,zaAristotelavrijedi»znanje jevrlina«.FrancisBacon jeudjelukoje može poslužiti kao simbolički međašepohe–Novi Organon–načinioodlučujućupromjenugledišta:»Znanjejemoć«–štojekrilaticakojapredstavljaparadigmuzakojujeizdanašnjeperspektivejasnodajevodilakneodrživomurazvoju.Usp.FrancisBacon,Novi Organon,Naprijed,Zagreb1986.
44
Warren Thomas Reich, »Introduction«, u:WarrenThomasReich(ur.),Encyclopedia of
Bioethics,sv.I,Macmillan,NewYork1995.,str.21.
45
1927.godineFritzJahrobjavljujeunjemačkomeznanstvenomčasopisuKosmos članaknaslovljen»Bioetika«.Do1934.urazličitimsetekstovimaartikuliranjegovabioetičkamisao.JahrkročiputemkojijeprijenjegautrlafilozofskamisaoAlbertaSchweitzera,naglašavajući(straho)poštovanjepremasvimoblicimaživota(Ehrfurcht vor dem Leben).DokjekodSchweitzerataidejamotiviranadubinskimponiranjemukršćanskietosiiskustvommedicinskoga rada u egzotičnom Gabonu,u Jahra su to otkrića na polju psihologije ineurofiziologije. 1878.WilhelmWundt utemeljujeprvi institutzaeksperimentalnupsihologijuuLeipziguibilježisličnefiziološkereakcije te na opstanak orijentirane i svrhovite radnje kod čovjeka, životinja i biljaka.Jahruočavadanovaznanstvenaotkrićazahtijevajunovu etičku refleksiju.Uvidjevši dapostoje usporedni mehanizmi u psihičkomeživotučovjeka,životinje ibiljke,Jahrprekobiopsihikedolazidobioetike–stavačijijetemelj pretpostavka moralne obveze premasvim bićima. Kao odjek Kantove krilatice,bioetičkiimperativartikuliraseovako:»Poštujsvakoživobićepremanačeludajeonosvrhausebiipostupajsnjim,akojemoguće,na taj način!«Usp.HansMartinSass, »EuropeanRootsofBioethics:FritzJahr’s1927DefinitionandVisionofBioethics«,u:AnteČović,NadaGosić,LukaTomašević(ur.),Od nove medicinske etike do integrativne bioetike, Pergamena–Hrvatsko bioetičko društvo,Zagreb2009.,str.21.
46
Pojam‘integrativnabioetika’prvijeputspomenut2004.godinenameđunarodnojkonferencijiuDubrovnikuBioetika u južnoj i jugoistočnoj Europi,kojajeorganiziranausuradnji znanstvenika sa Zagrebačkog sveučilištaikolegasRuhrskogsveučilištauBochumu.Referalni centar za bioetiku u jugoistočnoj Europi, sa sjedištem u Zagrebu, osnovan je2006.,akonferencijaBioetički forum za jugoistočnu Europu pokrenuta je 2005. godine.U sklopu projekta su od 2006. održavani iposlijediplomski tečajevipodnaslovomMeđunarodna ljetna škola integrativne bioetike,teprovođenebrojnedrugeaktivnosti,uključujući objavljivanje relevantnih publikacijanaengleskominjemačkomjeziku.
47
Usp. Ante Čović, »Integrativna bioetika ipluriperspektivizam«,u:VelimirValjan(ur.),Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije,BioetičkodruštvouBiH,Sarajevo2007.,str.68.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)
M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiintegrativnabioetika598
Međutim,tajoptimističkikonceptmožeizazvatisumnjuuuspjeh:kakodovestinaisturavanverifikabilneineverifikabilneiskazeočovjekuisvijetu?52
Zagovorniciintegrativnebioetikeračunajustimpitanjem.A.Čovićnaglašavadajeistinamonistička.Međutim,onase»premaunutra«usložnjava.Jer»…istinanijesamoteorijskinegoipraktičkipojam,onapodjednakosabirespoznajneiegzistencijalneperspektive«.53
Utomsmislu,teorijskaafirmacijakulturnih perspektiva možebitiplodonosnajedinoakoonestupeumeđudjelovanjesnormativnimiznanstvenimdiskursima.Unjihovojinterakciji,smatraČović,neizbježnosedogađakorigiranjestavovamotriteljaizpojedineperspektivetesetakoostvarujeintegrativnost:»Najvišeštoseutomodnosumožepostićijestinteraktivnost.Interaktivnostmožepakprerastiuintegrativnost,aintegrativnostmožedovestidozajedničkeicjeloviteistine.«54
Iakojefilozofijasamojednaodperspektivaukojojseproblemisagledavaju,smatraČović,njezinajeprisutnostnužna»zaistraživanjeitumačenjemoralnogadjelovanja«te»metodološkizajamčenuotvorenostproblemskogapoljapremapluralnojfilozofskoetičkojsferi«55jeronaosiguravausmjerenostnaopćostkojajesvojstvenamoralnosti.Dadesezaključitidajebioetikunužnousmjeritipremafilozofiji,ponajprijestogaštosvakomoralnodjelovanje,biloonoplodraspraveilietosanekesredine–»zajedničkedruštvenemoralnosti«56–počivanaodređenojantropologijikojaopetpočivanaodređenojmetafizici,biodjelatnik togasvjestan iline.57Osvijestititeorijskupotkudjelovanjavažanjekorakknepristranosti–slobodiodrazličitihmanipulacijaznanstvenotehničkespregesekonomskimrastomkaomjerilomsvihstvari,kojasečestoprikazujekaoneupitnizakon»razvijenog«društva.Ciljintegrativnebioetikemogućejepostićitekrazvijanjembioetičkogasenzibiliteta–»noveplanetarneosjećajnosti«58–stvaranjemvišeslojneosjetljivostizabioetičkapitanjau javnosti.Model integrativnosti ipluriperspektivizmain actuvisokjeidealkojemutrebatežiti,premdauspjehovisionizučimbenikakojinisuuvijeknaklonjeni idealu.UHrvatskojsuuposljednjihnekolikogodinaviđeniprimjeriuspješnihokruglihstolovaobioetičkimpitanjima,59kaoiprimjeri»razgovoragluhih«.60
Metodologijaiciljintegrativnebioetikeiduukoraksanalognimkategorijamafilozofijezadjecu.Dokprvapretpostavljaviševrstaznanjaipluriperspektivnostistine,potonjagovoriomultidimenzionalnostimišljenja,razredufilozofirajućedjecekaoistraživačkoj zajedniciimetaprovjerisvačijihiskazapremakriterijimadobre prosudbe–štojeanalogonspomenutommodeluinteraktivnost–korigiranje–integrativnost.ČinisedanijeslučajnoštojeF.Jahr,pionireuropskebioetičketradicije,shvaćaobioetikukao»…osobno, stručno i javnomoralnonastojanjeprema svimoblicima života, u čemuvažnuuloguimadjelovanjenasveučilištu,uškolskimustanovamaiumedijima«.61
EpistemološkometodološkopromišljanjeM.Lipmanaoskrbnome mišljenjusukladnojekonceptubioetičkogpluriperspektivizma.Lipmansmatradaje,kakobisepredmetvrijednosnorazlikovaooddrugoga,potrebnoobapredmetausporeditiuposebnoj perspektivi.Tadavrijednosni sud,koji je ishodtogaprocesa, imakognitivnuvrijednost.To znači da znanost nemožebitivrijednosnoneutralna,premdajepogrješnapozitivističkaidejao»valuefree science«jošdubokoukorijenjena.62Sobziromnavrijednosti,Lipmanpristupaobjektivistički.Objektivnavrijednostpredmetaaficiravolju:
»…količinabrigeodređujevrijednostkojaveć(sic!op.a.)postojiupredmetu«.63
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)
M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiintegrativnabioetika599
TimesepribližavabioetičkojmisliH.Jonasakojismatradajezakonstituiranjeodgovornostispramživogasvijetaključnoprihvatitidaježivot,budućipreduvjetsvakemogućesvrhe,svrhausebiidaimaobjektivnu vrijednost.64
48
Usp. Jürgen Mittelstrass, Wissenschaft als Lebensform. Reden über philosophische Orientierungen in Wissenschaft und Universität,SuhrkampVerlag,Frankfurta.M.1982.
49
Usp. Friedrich Kaulbach, Philosophie des Perspektivismus, 1. dio:Wahrheit und Perspektive bei Kant, Hegel und Nietzsche,J.C.B.Mohr(P.Siebeck),Tübingen1990.
50
Dvije dogme na kojima počiva suvremenaznanstvenotehnička proizvodnja pokazujuse kaomit: dogmao vrijednosno neutralnojznanosti(valuefree science)imitostrogomrazdvajanjupostizanja ikorištenjaznanstvenih rezultata.Pokazuje sedau sprezi tehnike,ekonomije i instrumentalneracionalnostipostojistalnatendencijapremanačelu:štojetehničkiizvedivo,etičkijedopustivo.Usp.T.Matulić,Metamorfoze kulture,str.511.
51
Slikovitorečeno,integrativnabioetikazamišljena je kao golem okrugli stol za kojimsjede stručnjaci različitih profila i predstavnici različitih domena društvenoga života teu živoj i plodnoj raspravi iznalaze najboljarješenja složenih i teških problema kao štojepostupanjestekzačetimljudskimbićima,transhumanističke teorije i prakse, genetičkimodificiraniorganizmi,energetskakriza,itd.
52
Kako navesti na dijalog deontološke i konzekvencijalističke etičke alternative? Kakouskladitiprofitnozainteresiraneiidejnoideološki zainteresirane strane? Kako dovesti udijalogbioetičke institucijekojenjegujuodređene »škole« promišljanja bioetičkih problema,kojepočivajunanesvodivimantropologijama,aovenanesvodivimmetafizikama?Nakojinačinrazličitejezične igre moguiznaćizajednička rješenja?Ukojojmjerifilozofske teorije uopće mogu pomoći rješavanjudelikatnih i složenihbioetičkihproblema te,još važnije, tko i s kojim autoritetommožeodreditipremakojojćesefilozofskoj teorijiravnatidonositeljiodluke?Kakouopće»prinuditi«zakonodavcenabioetičkisenzibilitet?Ktome,pravilojenapodručjumoralnogaodlučivanja:štovišeraspraveiakterauraspravi,tomanjaučinkovitost.
53
A. Čović, »Integrativna bioetika i pluriperspektivizam«,str.67.
54
Ibidem.
55
AnteČović,Etika i bioetika. Razmišljanja na pragu bioetičke epohe, Pergamena, Zagreb2004.,str.28.
56
Usp. Tom Beauchamp, James Childress,Principles of Biomedical Ethics, cit. prema:A.Čović,Etika i bioetika,str.30.
57
Čakiudruštvimakojatežesudioničkojiraspravljačkojdemokraciji,nerijetkosedogađada načelo većine ili moći određuje koja ćeantropologija biti dominantna u rješavanjubioetičkihpitanja,štoimaneposredanutjecajnalegislativu.Također,upromišljanjuodnosabioetike i filozofije, trebauzetiozbiljno iopasku Francisa Fukuyame da je u skupiniljudi koji raspravljaju o bioetičkom problemu–recimo,opitanjumodificiranjačovjekagenetičkom manipulacijom ili psihotropnimsupstancama–redovitobašetičaronajkojićeimatinajpopustljivijistav.Usp.FrancisFukuyama,Kraj čovjeka?Naša poslijeljudska budućnost. Posljedice biotehnološke revolucije,Izvori,Zagreb2003.
58
Ibidem,str.65.
59
Primjerjeokruglistolnatemu»Lijekoviizmeđuprofita i zdravlja«,održan19. svibnja2010. u sklopu 9. Lošinjskih dana bioetike.Različiti stručnjaci komentirali su temu izbiokemijske,farmaceutske,medicinske,filozofske, teološke i sociološke perspektive, tezajedničkidošli do jednoznačnogzaključka.Usp.HrvojeJurić(ur.),9. Lošinjski dani bioetike, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb2010.
60
8.srpnja2009.,uemisiji»Otvoreno«Hrvatsketelevizije,upriličenajeraspravaoumjetnojoplodnjipovodomprijedloganovogazakona.Stručnjaci–SrećkoCiglarizKliničkebolniceMerkuruZagrebuidr.sc.AleksandraKoraćGraovac,sKatedrezaobiteljskopravoPravnogafakultetaSveučilištauZagrebu–obvezalisusegovoriti»isključivosaspektasvojestruke«.S.Ciglarčakjeizrijekomnapomenuodase»nebavimoralom«tedagajedino zanima je li neki zahvat medicinskiizvedivilinije.
61
Bioetikajeueuropskomkontekstuodpočetka prepoznata kao edukativna disciplina. F.Jahr jeusvomeraduposebnonaglasioedukativnu dimenziju bioetike. Kao sudionik u
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)
M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiintegrativnabioetika600
Skrbnomišljenjekoje idezanjegovanjememocijakaokognitivnih faktorajednajeoddimenzijakojufilozofirajućaistraživačkazajednicadjecemožeitrebarazviti.Tojeujednoproceskojimsemožerazvijatibioetičkisenzibilitet.65Filozofijskoistraživanjekojesedogađaukontekstuistraživanjaemocijakroztraženjeutemeljenja,davanjeprimjeraiprotuprimjeraterefleksijuotuđimpretpostavkamaradjenanajvišojkognitivnojrazini,premaBloomovojtaksonomiji–razinievaluacije.Djecasusposobnazaradnatojrazini.StudijenakojesepozivaAnnSharppokazujudadjecauvrloranojdobimoguidentificiratiemocijeidaimajusposobnostistražitirazlogsvojihemocija(»Ljutimsenaonekojisijekušumebuldožerima.«–»Zašto?«)i,ukolikosupogrešne(false),osloboditiihse.66
Iskustvopokazujedadjecaimajuvelikkapacitetijošvećipotencijalpostavljanjabioetičkihpitanja.Toneumanjujeproblemmotivacijeurazvijanjubioetičkogasenzibiliteta.Kakogarazvijatiuodgojnoobrazovnomeprocesu?Umotivacijiznačajnuuloguigrajuemocije,aonepretpostavljajuiskustvo.Bliskoiskustvoživeprirodečestoizostajeuurbanimsredinamapadjecanemogurazvitipozitivanemocionalnistavpremavrijednostimaskojimanisuudoticaju.67
Rješenjeovogaproblemaležiizvandomašajaovakvogarada.Trebamoždateknapomenutidabilokojavrstaškolskeodgojnoobrazovnedjelatnostinijesvemoćna.Pretpostavkauspjehaskrbnogamišljenjausmjerenogakbiosuufilozofirajućojistraživačkojzajednicidjecejerazvijanjeodrživihstilovaživotaineposredno iskustvoživeprirode.
Zaključak
Kriza znanstvenotehničke civilizacije očituje se kao korjenita vrijednosnadezorijentiranostpostmodernogasubjekta.Budućidaegzaktnoprirodoznanstveno znanje nije u stanju riješiti etičke probleme vezane uz život i održanjeuvjetaživota,nužnojeprepoznatiorijentacijskoznanjekaoključnousuočavanjusnjima.Integrativnabioetikaputemmodelapluriperspektivizmanastojiprevladatiepistemološkiredukcionizami–onkrajrelativizmaidogmatizma–tragatizazajedničkimrješenjimakojabibilarezultatinterakcijeiinterkorekcijerazličitihznanstvenihineznanstvenihperspektiva.Pritomjenužnaifilozofijskaperspektiva.Filozofijazadjecunastajekaoodgovornaedukološkiredukcionizamčinjeničnoga znanja.Izpovjerenjaudječjipotencijalzafilozofiranjeiufilozofijukaoautentičnostaništedobrogamišljenja–kritičkoga,vrijednosnogiskrbnog–nudiputkpreobrazbiobrazovnogasustavau»laboratorijracionalnosti«kojikreativnostiemocijeuvažavakaokognitivnečimbenike.PritomsetemeljnaepistemološkapostavkaM.Lipmana–multidimenzionalnostmišljenja–kreativnoslažespostavkamaintegrativnebioetikeopluriperspektivizmuimodalnojvišestrukosti znanja.Bioetikaprepoznajepotrebu razvijanjamotivacijeodnosno bioetičkoga senzibiliteta za odgovorno promišljanje i djelovanje.Filozofijazadjecumožegarazvijatiposebnokrozskrbnomišljenje.Stogajepoželjnodavremenuprimjerenobrazovniprogramobuhvatielementeintegrativnebioetikeifilozofijezadjecu.68
Objedisciplinenastupajuoptimistično,postavljajućiciljevečijiuspjehnijelakodoseći.Onovisiobrojnimdruštvenimčimbenicima;približavanjenjemuzahtijevapostupnupreobrazbusvihdruštvenihstrukturausmjeruodgovornostii–premaF.Jahru–»suosjećanje,ljubavisolidarnostpremasvimoblicimaživota«.69
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)
M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiintegrativnabioetika601
UtomekaosmjernicamožeposlužitiJahrovorazmišljanjeiz1930.ometodicietičkogadiskursaunastavi:
»Nemojtepoučavatinepopustljivusubjektivnuetiku.Strogoizbjegavajtezakrivanjepredmnijevanihmišljenjapodvelomtakozvaneobjektivnostiizlorabećitakozvanuinteraktivnunastavu(Arbeitsunterricht).Metodologijskinijedopuštenotekpredstavitičinjenicekojimasmoskloniipotisnutiiliodbacitičinjenicekojimanismoskloniiliihsamovoljnopreokrenuti.(…)Umjesto
svjetonazorskim previranjima dvadesetih itridesetihgodina20.stoljeća,postaječlanomreformističkogapokretauobrazovanju.1930.objavljujekontroverzančlanak»DieneueErziehung«, ukojemodbacuje indoktrinaciju iprenaglašeniodgojnipaternalizamtezagovarainteraktivanineizravanmoralniodgojkaoi razvojosobnevrline.Za Jahra jebioetika:(1) nova i nužna akademska disciplina; (2)nužanmoralnistav,uvjerenjeiponašanje;(3)prepoznajeipoštujebiosunajrazličitijimočitovanjima,kaoiinterakcijumeđuživimorganizmimauprirodiikulturi;(4)imalegitimnuobvezudjelovanjaujavnojsferi,savjetništvui obrazovanju. Usp. H.M. Sass, »EuropeanRootsofBioethics:FritzJahr’s1927DefinitionandVisionofBioethics«,str.27.
62Usp.M.Lipman,Thinking in Education, str.265.Kognitivnoinormativnonastupajuzajedno.Lipmansmatradaskrbitiznačiusredotočitisenaonoštosepoštuje,vrednovativrijednosttoga,procijenitidragocjenosttoga.Vrednovati(to evaluate)značiuračunativrijednostčega.Skrb, brigu, bitistalodočega (caring) Lipman naziva emocionalnom diskriminacijom;odvija se »neprestana borba za narušavanjeravnotežeontološkejednakosti,kojapromatrasvabićanaistojrazini,iperspektivnerazlikeproporcijeinijansipercepcijekojaproizlaziiznašeemocionalnediskriminacije«.
63Ibidem.
64Usp. Hans Jonas, Princip odgovornost. Pokušaj jedne etike za tehnološku civilizaciju,VeselinMasleša,Sarajevo1990.
65
Dok(bio)etičarHansJonaskaotemeljniprincipophođenjasaživimukontekstuznanstvenotehničkecivilizacijevidiodgovornost,edukolog Louis Legrand u raspravi o problemumoralnenaobrazbeuškoliosnovnomvrlinomkojubikurikultrebaorazvijatismatrasolidarnost. Ta dva principameđuovisna su do nerazdvojivosti.ZaJonasajeodgovornostjedinietičkiprincipkojiodgovaranovoj,bioetičkojsituaciji.Onajeobjektivnakategorija,utemeljena na objektivnoj intrinzičnoj vrijednostibivstvujućega,kojaiznosizahtjevspramljudskevolje.Suočenskonstruktivističkimfilozofskimpogledom–premakojemjenemogućeizonogaštojestzaključitioonomeštotrebabititeobjektivnesvrheuprirodinepostoje–Jonasjepoduzeoistančanlogičkidokazkakobi
pokazaodačovječanstvotrebapostojatiubudućnosti.Usp.H.Jonas,Princip odgovornost;Louis Legrand, Moralna izobrazba danas – ima li to smisla?,Educa,Zagreb2001.
66
AnnSharp,jednaodprvihsuradnicaM.Lipmana, ide još i dalje tvrdeći da su emocijeprosudbe (judgements), pa prema tome nisuiracionalne.Onemogupreobražavati,opravdavatiihvalitidoživljeno.Usp.A.Sharp,L.Splitter,Teaching for Better Thinking.
67
UteKruseEbelingjeusvomepredavanjuna9. Lošinjskim danima bioetike, održanima usvibnju2010.uMalomeLošinju,konstatiraladaekološkiodgojunjemačkimškolamanijepokazao znatniji učinaknaponašanje djece.Istraživanja u urbanim sredinama pokazujudadjeca,budućidanisuuvećemkontaktusaživomprirodom,negojedoživljavajuputemmedijskesimulacije,nemajurazvijensenzibilitet prema živomu.Racionalna spoznaja dabiekosustavtrebaloštititi,stečenauškoli,nemijenjanjihovepraktičnenavike, budući danemapoticajaemocijama.»Studijepokazujuda djeca sve rjeđedolazeu kontakt s prirodom;provodemnogovremenauzatvorenomprostoru (oko 70 sati tjedno); djeca se sverjeđeigrajupošumama,ublatu,viđajupravenepripitomljeneživotinjekaoštosulisice,zečevi,srne,itd.(…)Nelovepravekukce,crveili leptire. Što više vremena provode predekranom, to se manje zanimaju za ‘pravu’prirodu.Studije upodručju ekološkogobrazovanja (environmental education)pokazujuznačajnukorelaciju između intenziteta istinskog,osjetilnogkontaktasprirodomiuspjehaekološkog obrazovanja: teoretsko obrazovanjeoprirodi,teuzrocimaiučincimaekološkihproblemane vodidoznačajnijihpromjenausvakodnevnomodnosupremaokolišukoddjeceiodraslih.«(9. Lošinjski dani bioetike,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb2010.)
68
Prijedlogkurikulafilozofiranjazadjecu,usredotočennabioetičketeme,ilitranskurikuralnuinačicu(višepredmetaprotkanihelementimadvijudisciplina)iznosimirazrađujemudrugomečlanku.
69
H.M. Sass, »European Roots of Bioethics:FritzJahr’s1927DefinitionandVisionofBioethics«,str.24.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)
M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiintegrativnabioetika602
tendencioznemanipulacijestavovima,učenicimabimoralabitidanamogućnostdarazvijusvojevlastitestavoveiuvjerenja,dajućiimzasvakoposebnoobjektivanmaterijal,kakobikasnijemoglirazvitivlastitauvjerenjaistavove.«70
Literatura
FrancisBacon:Novi Organon,Naprijed,Zagreb1986.
AnteČović:Etika i bioetika. Razmišljanja na pragu bioetičke epohe,Pergamena,Zagreb2004.
AnteČović:»Integrativnabioetikaipluriperspektivizam«,u:VelimirValjan(ur.), Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije,BioetičkodruštvouBiH,Sarajevo2007.,str.65–75.
DžonDjui(JohnDewey):Vaspitanje i demokratija. Uvod u filosofiju vaspitanja,Obod,Cetinje1953.
JohnDewey:Liberalizam i društvena akcija,KruZak,Zagreb2004.
HelmutEngels:Nehmen wir an… Die Gedankenexperiment in didaktischer Absicht,BeltzVerlag,Weinheim–Basel2004.
FrancisFukuyama:Kraj čovjeka?Naša poslijeljudska budućnost. Posljedice biotehnološke revolucije,Izvori,Zagreb2003.
Patricia Hannam, Eugenio Echeverria:Philosophy with Teenagers. Nurturing a Moral Imagination for the 21st Century,NetworkContinuum,London–NewYork2009.
InfoKinderphilosophie (časopis), Österreichische Gesellschaft für Kinderphilosophie,Graz(brojeviizkolovoza2005.ikolovoza2007.).
HansJonas:Princip odgovornost. Pokušaj jedne etike za tehnološku civilizaciju,VeselinMasleša,Sarajevo1990.
HrvojeJurić(ur.),9. Lošinjski dani bioetike,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb2010.
BorisKalin:Povijest filozofije,Školskaknjiga,Zagreb1980.
ImmanuelKant:Utemeljenje metafizike ćudoređa,Igitur,Zagreb1995.
LouisLegrand:Moralna izobrazba danas – ima li to smisla?,Educa,Zagreb2001.
KonradPaulLiessmann:Teorija neobrazovanosti. Zablude društva znanja,NakladaJesenskiiTurk,Zagreb2008.
MatthewLipman:Thinking in Education,CambridgeUniversityPress,Cambridge2003.
MatthewLipman:Das geheimnisvolle Wesen,AkademiaVerlag,SanktAugustin2007.
FrançoisLyotard:Postmoderno stanje. Izvještaj o znanju,Ibisgrafika,Zagreb2005.
EkkehardMartens:Philosophieren mit Kinder. Eine Einführung in die Philosophie,PhilippReclamjun.,Stuttgart1999.
TončiMatulić:Metamorfoze kulture,GlasKoncila,Zagreb2009.
Platon:Eutifron ili O pobožnome,Maticahrvatska,Zagreb2003.
Platon:Ion, Lahet, Meneksen,Hrvatskistudiji,Zagreb1998.
WarrenThomasReich(ur.):Encyclopedia of Bioethics,Macmillan,NewYork1995.
HansMartinSass:»EuropeanRootsofBioethics:FritzJahr’s1927DefinitionandVisionofBioethics«, u:AnteČović,NadaGosić, LukaTomašević (ur.),Od nove medicinske etike do integrativne bioetike,Pergamena–Hrvatskobioetičkodruštvo,Zagreb2009.,str.19–31.
AnnSharp,LawrenceSplitter:Teaching for Better Thinking,AustralianCenterforEducationalResearch,Melbourne1995.
LudwigWittgenstein:Tractatus logicophilosophicus,Modernavremena,Zagreb2003.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)
M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiintegrativnabioetika603
Internetski izvoriEuropeanUnion(Education,training,youth):http://europa.eu/pol/educ/index_en.htm.
Hrvatskicentarzadramskiodgoj:http://www.hcdo.hr.
ICPIC (The InternationalCouncil ofPhilosophical InquirywithChildren): http//:www.icpic.org.
PortalHrvatskogkulturnogvijeća:http://www.hkv.hr.
TES(Thelargestnetworkofteachersintheworld):http://www.tes.co.uk.
The Independent:http://www.independent.co.uk/.
UdrugaMala filozofija: www.petitphilosophy.com/index.php/hr/malafilozofija.html.
UNESCO:http://www.unesco.org.
WorldWideAsianEuarasian Human Rights Forum: http://www.worldcitizenship.org/wparchive/396.
Marina Katinić
Philosophy for Children and Youth and Integrative Bioethics
AbstractThe contemporary age has been marked by a shift in epistemology and theory of education. The idea of usable knowledge has been exterminating those sorts of theoretical knowledge that promote certain values. There is a trend in an epistemological reductionism that gives monopoly on knowledge to scientific discourse, which is legitimized through cybernetic and economical efficiency, while diminishing the orientationdrivenknowledge intended for purposes and ethical values. However, integrative bioethics requires the latter through the model of pluriperspectivism, demanding the appropriate educational system, which would allow the development of bioethical sensibility. In the 1970s, Matthew Lipman established the philosophyforchildren, a discipline based on Bloom’s cognitive psychology, PeirceDeweyan communityofinquiry and criticalthinking movement. According to the evidence, children are capable of abstract thinking from the early schooling age. The authentic thinking is multidimensional; critical, creative and caring. It is being developed through Socratic dialogue in the children’s community of inquiry. Integrativebioethics, as a discipline with an essentially educative role, may reach its goal, i.e. development of the bioethical sensibilities, precisely through philosophy for children, since the epistemological and methodological preferences of both disciplines are consistent with one another. The paper seeks to introduce this new discipline – philosophy for children – and to explore its relation to integrative bioethics.
Key wordsmultidimensional thinking, philosophy for children, Matthew Lipman, Socratic dialogue, caringthinking,integrativebioethics,pluriperspectivism,bioethicalsensibility
70
Ibidem,str.27.