hrvatski, pdf (469 KB)

Studije

IzvornilanakUDK111.1AvicennaPrimljeno:27.1.2011.

Daniel BuanLaginjina3,HR10000Zagreb

[email protected]

Avicenna i problem bitka

Kako je vien u islamu i arapskom jeziku

SaetakAvicennino razumijevanje bitka je odreeno (islamskim) religijskim kontekstom njegove misli i (arapskim) jezikom u kojem je ta misao ostvarena.Ideja Prvoga poela (odnosno Prvoga uzroka) kao Poela bitka (a ne Poela kretanja) utemeljena je na (bitno religijskom) poimanju da su bia u svijetu kontingentna: bie moe postojati, ali moe i ne postojati, jer njegovo postojanje ovisi o nekom uzroku. A budui da lanac uzrok ne moe biti beskonaan, mora postojati neki prvi uzrok, iji bitak budui da prvi uzrok nije uzrokovan mora biti nuan. Taj prvi neuzrokovani uzrok nunoga bitka jest podarivatelj bitka svemu kontingentnome. Odatle i Avicennina ideja o bitku koji se pridruuje bti.No arapski jezik takoer upuuje na takovu ideju. Budui da u arapskome nema glagola koji znai biti, arapski logiari nisu mogli formulirati isti egzistencijalni iskaz. Zato su umjesto egzistencijalnog iskaza rabili atributivni iskaz koji se po dogovoru smatrao egzis-tencijalnim. U takovu iskazu bitak uistinu jest neto to se atribuira bti bia, a ta koncep-tualizacija bitka osnova je Avicennine ideje o bitku kao svojevrsnom prigodku bti.

Kljune rijeiAvicenna,bitak,bie,Prvopoelo,arapskijezik

Aristotelkojijeformalnoutemeljiometafizikukazaojedaonajestzna-nostobiu kao biu.Toseiniposvejasniminedvosmislenim,jednostavnimzarazumijevanje.Aliupovijestifilozofijemnogoseputaispostavilodatoinijenetotoserazumijevakaojednoznano.Biejest,jeronojeonotojest.Meutim,pretpostavitidanetojestnika-konemoraznaitidatopostoji;zatodanetojestzapravojesvejednodalitotojestpostojiilinepostoji.Pritomupostojanjepredpostavljatvar-nost,tojestpredpostavljamogunostosjetilnogosvjedoenjaotomudaonotojestjestnaodreennain,svakakonanaindrukijiodneegadrugogtojest,azatonemoebitiosjetilnogosvjedoenja.Dakle,suoenismosproblemomglagolabitiilitonije:sproblemomonogabiti(jerakikadkaemosproblemomglagolabiti,ilirijeibiti,ilipojmabiti,kaodasmovenjegovsadrajnanekinainodredili).Suoenismospitanjemto

FILOZOFSKAISTRAIVANJA125God.32(2012)Sv.1(4961)

D.Buan,Avicennaiproblembitka50

tobitiinjegoveizvedenicebie,bt,bitakznai,ilimoeznaiti.Akobitikaoglagoloznaujestanjebivanja,akooznaujesmu injenicu danetojest,ondaiznjegaizvedenaimenicabieoznaujenetozatosekaedajest.Javljasestogapitanjeimalirazlikeizmeustanja bivanja,sjednestrane,ionoga to jest u takovu stanju,sdrugestrane;iakoima,uemuje,kakvajetarazlika?Bie jereklismoonoto jest.Onodakleposjedujejestnost, to jestzbiljnost,kojanijedrugodolinjegovobivanje.NojojePlatonkazaodajezajestnostnavlastitouvijeknaistinainposjedovatiistovjetnostsebismo-me.Timejeuigruuvedenajojednaizvedenicaizonogabitibt.inisedajetakouspostavljenapotpunamreaizvedenicaizbiti,kojaobuhvaacjelovitsustavukojemubie(ens)jestbt(essentia)kojuodjelovljuje(tj.aktualizira)onobiti (esse).ZaPlatona bitiunajpunijemsmislu jestbitiuvijekistebti:jestonotojenepromjenljivo,uvijeksebiistovjetno.ZanjtosuIdeje.Noidejesuapstraktne,tojestodvojenesuodtvari;atoprijesvegaznaidajestnostIdejnetrebabrkatisjestnouosjetnin.Auemujetarazlika?Najbanalnijeutomutonamseinidajestnostosjetni-nepredoujemopredoivnjemosjetninesme,dokjestnostIdejenemoemopredoitininakojinaindolipojamno.Analizira li se sadraj te razlike, vidjet e se da ono to je predoivo jestosjetninakao bie,adazaonototunijepredoivoostajesamorije,tojestpojam(koji,meutim,takoerjest).AlibuduidajeiosjetniniiIdejizajed-nikotodajesu,razlikaokojojjerijeuspostavljaseupoljutogatojestobuhvaa,akojejepoljenehomogenoupravozbograzlikedvijuoprenostikoje jesu jednakaoosjetna, drugakaopojamna.U tompoljumoemorazlikovatibieodbiti.Odatlesejavljapitanje:tojeonobiti?Dakle,umjestodasemislidabitijestbitinekobie,pitanjeproizlaziiztogadasemislitojetotonekobieinibiti.Takopostavljenopitanjenunovodisupstantiviranjuonogabiti.Uraznimjezicimatobivanarazliitenaine.Unekimatobivaiformalnosupstanti-viranje,patakougrkomeglagolskiinfinitivdobivalan(srednjegaroda)ipostaje ,auhrvatskomeimamobitak(bivanje),uneki-majepaksubstantiviranjesamomisaonopa takou latinskomeglagolesseostajeikaosupstantiviranuistomeoblikuesse.1

No formalni utemeljiteljmetafizike nije se odvemuio tim pitanjem. ZaAristotela temelj onoga to jest jest; tovie, jest ono tojest.Aonajestondakadjein actu(jernjezinoprisuerazvidnojeiznjezinadjelovanja).Dakle,bitijestsminpokojemnekajest,toviepokojemona jest ono to jest, i po kojemopstoji zasebnokao samodostatnazbiljnost.ZaAristotelabitiznaibiti in actu.Alionbivanjein actunesup-stantiviratakodabimudaonekudefiniciju.tovie,onkae:tohoemoreibitejasnodovoenjem[indukcijom,op.D.B.]upojedinanostima,inetrebasvemutraitiodredbu,negouvidjetirazmjer[analogiju,op.D.B.],2tesesluiprimjerimadabiobjasniotoin(tj.odjelovljenost,odnosnoak-tualnost)jest.ZaAristotelasebitidaklepodudarasasubstancijalnou,tesedakleinikaodaizmeubti,bia,ionogabitirazlikezapravoinema,jeronkae:Idoksebiegovoritolikostruko[tj.dvojakopoprigodkuiposebi;D.B.],jasnojekakojeodtihbieprvoonotojest,kojeoznaujebivstvo[,op.D.B.].3Ondaklenijenipostavljaoproblemrazvianjatojestonobitizarazlikuodonogatojest;zanjbitijestsuina(substancija,bivstvo)in actu,odnosnobitijesttoibie.



NoAristoteljeipak,nanekinain,razlikuuviao,jerje(ulogici,neumeta-fizici!)uspostaviorazlikuizmeubtiionogabiti.UAnalitica posteriora II.onkaedaonotoovjekjest,i[to]daovjekjest,razliitesu[stvari].4Ato(logiko)razlikovanjeuarapskomjearistotelizmupostalotemeljemonto-logijekojajebilamanjearistotelovskanoplatonika.5UpravotajAristoteloviskazbiojepolaziteAlFrbjevarazlikovanjabtiibitka,kojejeonslo-gikerazineprenionaplanmetafizike:

Midrimodapostojeestvariposjedujubtibitak,kojisejednooddrugogarazlikuju.Bitaknijebt,onnijeobuhvaenznaenjempojmabt.Kadbibtovjekovaukljuivalainjegovbitak,pojamnjegovebtibiobiujednoipojamnjegovabitka,tebibilodostatnoznatitoovjekjestpadaseznadajest,takodabisvakapredobazasobompovlailai jestanje.Uzto,bitaknijeukljuenubtstvari;inaebibitakbionjezinokonstitutivnosvojstvo,tebipredobaotomutobtjest,beznjezinabitkabilanepotpuna.tovie,bilobinamnemogueuzamiljanjuihodvojiti.Kadbipostojanjeovjekabiloistovjetnonjegovojtjelesnojnaravii[njegovoj]naraviivogabia,nitkotkoimajasnuidejuo tomutoovjekjest, i tkopoznajenjegovutjelesnunarav,inaravivogabia,nebinikadmogaosumnjatiupostojanje[nekog]ovjeka.Alitonijetako;misumnjamoupostojanjestvarisvedokjunezamjeujemoizravnoosjetilima,ilipakposredno zahvaljujui nekomdokazu.Daklebitaknijekonstitutivna znaajkabti, on je teknjezindodatniprigodak.6

Zakljuakotomudasebtibitakrazlikujubiojeusporedandrugojkljunojideji ideji o kontingentnosti naravnih bia, koja nisu po bti povezana spostojanjemikoja,stoga,bitakmoguimati,amoguga ibiti liena.Svijetkojinasokruujetvoretakovabiakojastogatosuposebikontingentnamora da bitak imaju od neega to nije kontingentnoga bitka, to je posebipostojee.Nasuprottomu,btonogatojepo sebi(atoznai:po bti)postojeeneodvojivajeodnjegovabitka;onodaklenemoenebiti,onojenunoga bitka.Dodue,iizAristotelasemoeizvestitakavnauk,jerongovoreionunostikaedaimanunostikojesununostiponekomdrugomuzroku,ionihkojetonisupodrugomuzroku,vesuzbognjihdrugestvariponunosti.7Noonnegovoridajetakovonunojednojedino,idajekaotakovopoelosvega.IstogaunjeganemaprvogapoelakojebibilouapsolutnomsmisluPrvopoelostogatojenunogabitka;postojisamoPrvipokreta,kojipokreenebesa,kojidoduejestnuan,alinijeuzrokovateljbitka.8

1

Uhrvatskomenekidredajeboljeposegnutizaformalnimsubstantiviranjemnagrkina-in,terabeizrazonobiti.

2

Aristotel,Metafizika , 1047b 3537. (Ari-stotelovuMetafizikuuvijeknavodimouprije-voduT.Ladana,izdanjeHrvatskesveuilinenaklade,Zagreb1992.)

3

Aristotel,Metafizika Z,1028a1315.

4

Aristotel,Analitica posteriora II., 7,92b10(navedenopremaPosterior Analytics), u:The Complete Works of Aristotle, I., BollingenSeriesLXXI. 2, PrincetonUniversity Press,1995.

5

Naovomemjestunekabudedostatnaopenitanapomenaotomudajearapskiaristotelizam

umnogim primjerima kontaminiran neopla-tonizmom,tegajekaotakvogosporavaoinajaristotelskijimeuarapskimaristotelov-cimaAverrosestokokritizirajuisvojadvavelikaprethodnika,AlFrbjaiAvicennu.

6

AlFrb,Fu al-ikma [Dragulj mudros-ti]. (PremaprijevoduDjemilaSalibe,navede-nomuE.Gilson,La Philosophie au Moyen Age, drugo, revidirano i proireno izdanje,ditions Payot & Rivage, Pariz 1999., str.348.)

7

Usp.Metafizika,1015b915.

8

Ve je Proklo zamjerio Aristotelu to jeBoga postavio kao uzrok kretanja u svijetu,anekako je touinioPlatonkaouzroknjegova postojanja, tj. bitka. A arapski su



AlFrbjevaontologijabliajedaklePlatonovojukojojseneraditolikootomudaserazlikujeonotojestodonogatonije,negootomudaserazlikujeonotouistinujestodonogatonijeuistinu.Platonovaprvotnatemajestistinskobivanje,odnosnoistinskajestnost.Zanjosjetnisvijetjest,aline posvema.JerunjegovunaukuosjetninajestsamouonojmjeriukojojsudjelujeubtiIdejekaoonogatouistinujest.Noonaistodobnonijeumjeriukojojjunjezinanepostojanost(promjenljivost,nepostojanostnjezineistovjetnostisebismoj,njezinapomijeanosttvariioblika)iskljuujeizistoeIdejeonanijeuistinu.Idejaonogatojenunogbitkapremdaposrednoizvedenaizosnovekoja(uAristotela) pripada logici postaje tako zaAlFrbja (i druge kasnijearapskemislioce)jednaodkljunihidejametafizike.AvicennanaijemserazlikovanjubtiibitkaunajveojmjeritemeljinjegovutjecajnafilozofijusrednjovjekovneEuropeupravoeupotrazizaonimtojenavlastitometa-fizikiargument,zasnovannapojmubitka,PrvogpokretaakaoprvopoelozamijenitiPoelomkojejenunoga bitka,ikojeuzrokuje(nesamokretanje)vepostojanje tj.bitaksvegadrugoga,toje,prematomu,posebimogu-eg bitka.Odatleirazlikovanjebitkaodbti,kojabitakdobiva(anesadriusebikaosebiistovjetno).Tajeideja,naravno,kolikouAristotelovuiPlatonovumisao,9ukorijenjenaiureligijskumisao,jerjetoidejaoBogukojijebuduinunogabitkaPrvopoelosvega.OnaebitikljunaizaAvicennu,ijajemetafizikaanaposenaukorazlikovanjubtiibitkakakorekosmoimalagolemutjecaj.AvicennajepremavlastitomsvjedoenjuupravozahvaljujuiAlFrbjushvatioto je svrhametafizike.On e, piui svojuMetafiziku (kao dio knjige ukojujesabraosveukupnostfilozofijskihdisciplinaif (Iscjeljenje [due od neznanja]),postavitibiekaobiekaopredmetmetafizike,10kojapakkaoprvafilozofijajest

znanjeoprvomeodonogatojeubitkuatojePrviuzrokiPrvouopetojestbitakijed-nost.Tojeznanjeimudrostkojajenajodlinijaznanostonajodlinijempredmetuznanja.11

TuAvicennaslijediAristotela,kojimetafizikudefinirakaoznanostobiukaobiu, ikojiuz tokaedavaljasteiznanostoprvotnimuzrocima, jerkaemodaznamokakvupojedinostkadmislimodaspoznajemonjezinprvotniuzrok.12Dakle,zaAvicennuonajenajodlinijaznanoststogatojepouzdanoznanjeonajodlinijempredmetuznanja,tejepotomuispoznajaBoga.Avicennanesamodarazlikujebitakodbti,negorazlikujeibitakonogatojeposebikontingentnoodbitkaonogatojeposebinuno.Razlikujeihutolikotosmatradaseonometojeposebikontingentnoionometojeposebinu-nogabitkabitakpririepo analogiji,drugimrijeimadajejednoidrugobitaksamoponazivu.Tosuzapravodvarazliitabitka;jedankojise(uonometojeposebikontingentno)razlikuje od bti,pridodavajuijojsenanekinain,idrugikojije(uonometojenunogabitka)istovjetan btionogatojenu-nogabitka.Onkaedanjegov bitak nitko ne dijeli s njime.13I,ktomu:

tostvoPrvoganijenitadrugodolinjegovajestnost.[]Avesinapoetkunaegizlaganjasaznao[kakvoje]znaenjetostva,[kaotosisaznao]poemusejestnostuonomeuemuserazlikujerazlikujeodtostva.14

VanojenapomenutidatuAvicennarabinazivakjestnost(ar.mmm[anniyya/inniyya]), tooznaujepojampojedinanogbitkaza razlikuodna-zivka koji se prevodi kao bitak ili postojanje (ar. [wud]). Tadva terminaoznaujudakle individualni bitak (inniyya ili anniyya) ibitak openito(wud),tekadgovorioonometojenunogabitkaAvicennarabi

FILOZOFSKA ISTRAIVANJA 125 God. 32 (2012) Sv. 1 (4961)

D. Buan, Avicenna i problem bitka53

rije wud, mislei na bitak openito, na svaki bitak. Ovdje pak rabi termin inniyya stoga to govori o individualnom bitku onoga to je nunoga bitka, ve i time implicirajui razlikovnost toga bitka, kao to je to izravnije im-plicirano u navodu u kojem se kae da njegov bitak nitko ne dijeli s njime. Stoga to kako je reeno tostvo Prvoga poela nije drugo do li njegova jestnost, Avicenna naglaava:

Nije tono da ono to je nunoga bitka ima tostvo kojemu bi nunost bitka bila nuan pripa-dak.15

Budui da je njegovo tostvo istovjetno njegovoj jestnosti, u njega nema slo-enosti tostva i neega drugoga to je nunost postojanja pa da bi bilo

tako da imamo neko tostvo, koje je tostvo nunoga bitka, pri emu to tostvo posjeduje neto to se razlikuje od njegove jestine (zbiljnosti), te da to neto jest nunost bitka.16 [] Ono to je nunoga bitka nema drugog tostva do li da je nunoga bitka.17 [] Ono je isti bitak.18

Polazite Avicennine metafizike sheme jest podjela bitka na nuan i kontin-gentan (to je praktino Platonova razlika izmeu vremenitog i bezvremenog, u okvirima islama modificirana u dihotomiju nunog i kontingentnog). Ta shema izgleda ovako: (a) bitak po sebi moe biti ili kontingentan ili nuan; (b) ono to je po sebi nunoga bitka nema uzroka; (c) ono to je mogueg bitka i moe i ne mora postojati, te ako postoji, mora postojati po uzroku koji ga ini nunim, nunim ne po njemu smome ve po uzroku; (d) budui da postoji, znai da mora imati uzrok, koji je njegovo nepostojanje zamijenio njegovim postojanjem; (e) tada se pitamo je li njegov uzrok nunoga bitka ili takoer mogueg bitka; (f) i tako se pitamo za svaki slijedei uzrok, dok neizbjeno ne doemo do kraja toga niza, to jest do poetka: do onoga to je po sebi (a ne po drugome) nunog bitka; (g) dakle, iz toga slijedi da mora biti neega to je po sebi nunoga bitka.19 A to to je po sebi nunoga

mislitelji slijedei ne samo tu liniju to je do njih dola posredstvom niza (prvenstveno aleksandrijskih) grkih mislitelja neoplato-nikog usmjerenja, ve i temeljnu religijsku inspiraciju nastojali, poput Al-Frbja, uskladiti Aristotela i Platona, odnosno inter-pretirati Aristotela temeljem pogreno njemu pripisanog spisa Aristotelova teologija (to je, zapravo, bio arapski prijevod dijela Ploti-novih Enneada).

9

Nije na odmet napomenuti da je Al-Frb na-stojao pomiriti Platona i Aristotela, smatra-jui da se njihove filozofije u bti ne razlikuju. O tomu je i napisao znaajno djelo pod na-slovom Knjiga o sukladnosti mnijenj dvaju mudraca, boanstvenog Platona i Aristotela. U vezi s time i openito s Al-Frbjem i njegovim djelom vidi D. Buan, Kako je filozofija govorila arapski, Demetra, Zagreb 2009., str. 369.

10

Usp. Avicenna, Al-ilhiyyt min a-if [Me-tafizika iz Iscijeljenja], Brigham Young Uni-versity, Provo, Utah 2005., I., ii., str. 9, redak 17 str. 10, redak 3.

11Op. cit., I., ii., str. 11, redak 1719.12Aristotel, Metafizika, 983a 2427.13Usp. Avicenna, Metafizika, I., viii., str. 32, redak 2. (Avicenninu Metafiziku navodi se prema [dvojezinom arapsko-engleskom] iz-danju Brig ham Young University Press, Pro-vo 2005.)

14Usp. Avicenna, op. cit.,VIII., iv., str. 274, re-dak 45.

15Ibid., redak 56.

16Ibid., redak 1819.

17Ibid., str. 276, redak 12.

18Ibid., str. 276, redak 12 i redak 1617.

19

Usp. Op. cit., I., vi., str. 29, redak 17 str. 30, redak 3.



bitkamoebitisamojednoiusebijednotno.Jerkadbibilovietakovih,tre-balibibitijednakiupogleduodlikenunostibitka,arazlikovatiseponeemudrugom.Tonetodrugobilibiprigodciinebitnipripadci,kojibibitkubiliprigoeniilikaotakovome,ilipakponekomvanjskomuzroku.Kadbimubiliprigoenikaotakovome,ondabismoimalisamojedanbitak,ahipotezajedaihjevie.Kadbipakbiliprigoeniponekomvanjskomuzroku,ondatapredpostavljenabianunogabitkanebibilanunogabitkaposebi.20

Aristotel,koji je svepostojeeobuhvatio svojimprirocima (kategorijama),meuteprirokenijeuvrstiopojambitka.Prirociizraavajuprigodke(akci-dente)neisuinusmutesestogazabilokojiodnjihmoepredpostavitinepostojanje.Nomoguejepredpostavitiinepostojanjebiloegausvijetu,paisvijetasmoga,priemurazumtuoprenostonometojestneiskljuuje.Iztogajeoitodaje(logiki)doputenopredpostavitinepostojanjesvijeta,toznaidasveusvijetujestkontingentno,kaoidajeisvijetsmkontingen-tan,dajesveusvijetuisvijetsmsamomoguegbitka.Zatoondatogabitkakojijeusebiiposebikontingentanima?TojepitanjekojimsuseGrcibavilimanjenokraniimuslimani,zakojejestvaranjeozbiljnopitanje,jednoodtemeljnih.Ono to je nunoga bitka dokazujeAvicenna jest jedno jedino i uz tojednotno;unjemunemanikakverazlikeizmeunjegovebtiinjegovabitka.Njegovbitakistovjetanjeonometoonojest,njegovajestnostjestpuna,neutolikotojesloenaodmnonostikojebijuispunjavale,veutolikotoonajestsvetoseuopemoemislitiireionjoj.Svetosemoemislitiireimnonojesamounaemduhuiupostojeimstvarima;uonomeJednomsvetoseonjemumoereijestjedno.Svasvojstvakojamupririemonisudrugodolijednaijednotnanjegovabt,istovjetnanjegovubitku,onousebijestbtibitaksm.21Samimtimetojest,onojestsve.Kaotakovo,onojeistaIstina,stogatoistinajestsavrenasukladnostipoklapanjeumaipred-metapoimanja(kojiseunjemupoklapaju,toviekojisuunjemujedno);onojeistoDobro,jerdobrojeodsuelienosti;onojeistaLjubav,jerjeiljubiteljiljubljenoujednom;onojeistiitak,jerivotjeodjelovljenost,kojaunjemujeststalna,vjena,nepromjenljiva.Nasuprot tomu stoji svijet napuenbtimakoje su brojne i mogue, smsvijetucjelinikaomogu.Kakosvijetisveunjemubiva?Kakosvijetprestajebitimogutebivakaobie?I,uzto,kakoizPrvogapoelakojejejednotnobivamnonostbi?PrijeodgovoranatapitanjatrebasevratitiAvicenninurazlikovanjubtiibit-ka,jerrazlikaizmeusvijetaistvarunjemu,sjednestrane,iPrvogapoelakojejenunogabitka,sdrugestrane,upravojeutomutosubtiusvijetumoguegbitka(tese,dakle,razlikujuodbitkautolikotosunepostojeedoknedobijubitak,premdaihsemoemisliti),auPrvomesepoelunjegovabtibitaknerazlikuju,btibitaksujednoisto.Metafizikakaoznanostobiukaobiu(tojestobiuutolikotojebie)tragazapravozaosnovompostojanjasvihstvari.Noakosubiatekmogua,ondaonanemoguposebi(tj.posvojojbti)bitibia.Onamogubitibiasamoponeemudrugomepoonometoih,osiguravajuiimbitak,inibiima.Toznaipouzroku.TosmovidjeliizAvicenninemetafizikesheme.Dakle,btiubiimabitakdobivajuodsvoguzroka,onjeunjimatekkaduzpostoje.Onje,prematome,netorazliitoodbtisme.inisedatoonometkomislikaemiljenjesmo.Misliti, odnosno filozofirati,moe se samou nekomodreenom jeziku.Astrukturajezikasnanoutjeenamisao,tojestusluajufilozofiranjana



postavljanje(irazrjeavanje)filozofijskihproblema.Kadjerijeoontologiji,ondaenanjusnanoutjecatifunkcioniranjeglagolabitiujezikuokojemseradi.Tonamsenaprvipogledmoeuinitibesmislenim,jernerazmiljajuiotomumispontanonaumuimamofunkcijutogaglagolauindoeuropskimjezicima, ne pomiljajui na drukiju mogunost. (Uostalom, materinskijezikfilozofijegrkijestindoeuropski).NoAvicennajefilozofiraouarapskomjeziku,kojinijeindoeuropski,iukojemmakakonamtoneobinoizgledalonemapravogglagolabiti.Viejeglagolkojiuobinomgovoru(tonije:unefilozofskomgovoru)vrefunkcijuglagolabiti.Tosu:kna (=biti,postajati),baqiya(=ostati;biti[vjeno]),ra(=postati,zbitise)itd.Tisuglagoli,meutim,ufilozofijidobiliposebnoznaenje,patakokna naprimjerzadravapraktinosamojednuodsvojihkonotacijapostati,nastati.Ulogupravogaglagolabitiufilozofiji,kojaulogiciizraavabezvremeniprezent,ilipakkopulu,dobivaglagolwaada (kojizaprvoznaenje imanai, autrpnomoblikubiti naen,odnosnonai se).Ufilozofijitajglagoleznaitipostojatipadaklebiti,aulogiciedobitionuulogukojuunjojimabiti,teenekiodnjegovihoblikadobitiulogukojuuindoeuropskimjezicimaimakopula(,est,jest).Tioblicimogubititreelicejednineyad(postoji,biva)iliglagolskipridjevmawd (=postojee,bie),teetakouarapskomeiskazSokratjeovjekglasitiZayd yad insnan,iliZayd mawd insnan(=Zayd postoji [kao] ovjek,odnosnoZayd [je] postojei [kao] ovjek).22Tajpotonjioblik(mawd)prihvaenjekaonajei.UtomproblemupisaojeAlFrbudjeluKnjiga o slovima,istiuidasene-gramatikeintervencijekakvajeovaupravoopisanaopravdavaopevaeimzahtjevomdalogikastrukturabilokojegjezikamoraimatisvezu(kopulu)topovezujesubjektipredikatiskazazatodabiselogikastrukturapoklapalasgramatikom.Naime,aristotelovskalogikazasnovanajenapredpostavcidasesvakifinitniglagolmoezamijenitikombinacijomkopuleje/jestiglagol-skogpridjeva.Buduidauarapskomestogatounjemunepostojikopulajest togapoklapanja logike igramatikestrukture faktikinema(ve jeono,kakokaeAlFrbsamoimplicitno,samosepodrazumijeva),zasvrhulogikogdiskursabilojepotrebnoujezikuizvritiintervencijekojeeuspo-stavitipoklapanjelogikeijezine(gramatike)strukture.23Drugimrijeima,trebalo je razrijeiti nesklad izmeu nael aristotelovske logike i arapskegramatike(ijezineprakse)kojadoputapriricanjebezkopule.Raditogajeizrazpostojeeulogikomediskursudobioiskljuivotehnikoznaenje,tonijereenotehnikufunkciju,tojestkakokaeAlFrbponekad

20

Usp.Op. cit., I.,vii., str.34, redak10str.35,redak11.

21

Qurn(CXII.2)kae: [Allhua-amadu](toKorkut[Kuran s prevodom,Sarajevo 1987.] prevodi: Allah je utoitesvemu)znaiAllahjeneprobojan,naimeunjemunemapraznine,unjemujesvecjelovito,jedno.

22

Za temeljitije upoznavanje (i shvaanje) jezinofilozofskog problema arapske filozofijske misli od koristi bi bilo konsultiratibaremtriizvrsneknjige.Dvijesuplodsuvre-

menog uvida u taj problem, a trea pripadaepohi kad se u smom arapskom jeziku tajproblemdefiniraoiprotumaio.PrvajestA.ElamraniJamal, Logique aristotlicienne et grammaire arabe,Vrin,Pariz1983.,drugajeSh.B.Abed,Aristotelian Logic and the Ara-bic Language in Alfrb,StateUniversityofNewYorkPress,NewYork1991.,atreaAlFrb,Kitb al-urf,uhrvatskomprijevoduKnjiga o slovima,Demetra,Zagreb1999.

23

Usp.AlFrb,Knjiga o slovima,Demetra,Zagreb 1999., Predgovor D. Buana, str.6769.



se[izraz]postojeerabizanetotonepripadameu[dosad]navedeno,tojestrabisekaosveza priroka s podmetom u potvrdnim iskazima.24

Problemlogikihiskazauarapskomejezikubioje,dakle,rijeennanainkojibisemoglonazvatinekomvrstomlingvistikedoskoice.Meutim,premdajetorjeenjeomoguiloizricanjepririnih(atributivnih)iskaza,nepostojanjeegzistencijalnogglagola(pravogglagolabiti)uarapskomede factoone-moguujeizricanjeegzistencijalnihiskaza.Stogaseegzistencijalniiskazza-mjenjujeiskazomkojijezapravoatributivni,ukojemimenskipredikatstojiizakopuluizaimenskipredikat.TakoseZaydjestuarapskomemoeizrazitisamokaoiskazZaydjepostojei(Zayd mawd),toznaiZaydjebie,odnosnoZaydjebivajui(aneZaydjest).RalambatakvogiskazapokazujedatodvojeZaydjestiZaydjeposto-jei(iliZaydjebie)nijeistovjetno.NaimeZaydjepostojei(odnosnobivajui)zatotomuseatribuirapostojanje,odnosnobivanje.AkoseZaydu bivanjeatribuira, onda jeoitodaZayd iono tomuseatribuiranisujednoistoZaydjejedno,abivajuejedrugo.(Izperspektiveindoeuropskogjezikatarazlikamodainijenaprvimahzamjetljiva,jerjeutimjezicimaglagolbitiiegzistencijalanikaokopulaatributivan.Nostvarebitioitijaakobivanjezamijenimo,primjerice,sasjedenje.TadabiuarapskomiskazuZaydsjedi,kojizapravoglasiZaydjestsjedeiZaydbiosjedeistogatomuseatribuirasjedenje,izegajejasnodaZaydnijeistotoisjedenje;moemoga,naime,zamislitiibez sjedenja.Dakle,kaotoZaydisjedenjenisujednoisto,takoniZaydibivanjenisujednoisto.)KadumjestoZaydauzmemobt,pokazatesedabtinjezinobivanjenisujednoistologikimdiskursomizraenobivanjeseatribuirabti.Akadsetohoeizrazitiontologijskimdiskursom(akadsegovoriobtiiobivanju,ondasmoupodrujuontologije),ondaemoreidasebivanjeprigoujebti.Bitakjedakleprigodak bti.AAvicennaupravotakoinauava.Zatojetotako?Uatributivnimseiskazima(kakvisuvodopadjepadanjevode, ili zid jegraen) jedanglagol (tj.glagolbivanja)bivakopulom,akadupredikatuimamonekiglagoldrugiglagoluiskazubivasupstanti-viranuoblikuglagolskeimeniceiliglagolskogpridjeva.Uegzistencijalnimiskazima(kakvisuSokratjest,ilizidjest)glagolnijesupstantiviran.Me-utim,uarapskome,vidjelismo,pravihegzistencijalnihiskazanemoebiti,veihzamjenjujeiskazkojijepooblikuatributivanasamoserazumijevakaoegzistencijalan.Dakleponovosesusreemosasituacijom(okojojjegovorioAlFrb)ukojojsegramatikastrukturanepoklapaslogikomstrukturom,vesetopoklapanjeimplicira.Drugimrijeima,iuarapskimiskazimakojibitrebalibitiegzistencijalni(odnosnokojisetakohoerazumjeti)imamo(kaouatributivnimiskazima)glagolkojijesubstantiviran.A sve to je substantivi-rano jest neto.Stogakadseuarapskomehoejestatinekabt,onasejestasamotakotojojsebivanjeatribuira,odnosnoontologijskireenoprigo-uje.Btsmaposebi,dakle,nijebitak;njojsebitaksamomoeprigoditi.Avicennajetoupravotakoirazumijevao,tojerazaberivoiznjegovanaukaobtima.Premanjemu,btistvarjesuiliusmimstvarima,iliunaemumu.Stogasebtmoemotritinatrinaina:prvo,kaobtutolikotojeusebismoj,tojestmimonjezinihvezasastvarikojojjeonabtisnaimumom;drugo,kaobtutolikotojeupostojeojstvari;tree,kaobtutolikotojeuumu.Upravotakova,kaosmausebitesvezamatojupovezujusastvarikojojpripada,tesnaimumom,btjesrAvicennineontologije.Btjejednotna,tojenjezinotemeljnosvojstvo,tojestonausebijestiskljuivoonotoonajest,onausebi



nesadrinitatonijeonasma.Btovjeka,primjerice,jestovjetvo;onajetotogaodreujekaoovjeka,onajedrugimrijeimanjegovoto-stvo.Ipremdaovjekimaidrugasvojstvakojasuzajednikasvimljudimadajeivobie,dajesposobanzasmijeh,zaplaitd.svaonaproizlazeiznjegovebti,nebivajuinjegovabt.Zabtjekarakteristinodajenepro-mjenljiva,itobilouzetasmausebi,bilouzetaustvarikojojjeonabt,bilouzetakaopojamninaunaemumu.GovoreiokonjstvuAvicennakae:

Naime,onousebinijezapravonitadolikonjstvo;onousebinijenijednonitibrojno,nepostojiustvarnostiniudui,niujednomeodtoganiumonostinitiodjelovljeno,takodabi[tividovi]biliukljueniukonjstvo.Naprotiv,posebionojestsamokonjstvo.[]Takokonjstvopoduvjetomdasesvojimodreenjempoklapasbrojnimstvarimabivanetozajedniko[tj.openito,D.B.];astogatoseuzimasodreenimnavlastitimsvojstvimaiprigodcima,bivanavlastito.Nokonjstvousebisamojekonjstvo.25

UpravoiztogamoeserazumjetinatoAvicennamislikadkaedajebitakpoputprigodkabti.Onkae:

tosetienaraviovjekakaoovjeka,njezinjenuanpripadakdabudepostojea,premdatotoonapostojinijetodaonajestovjek,niti[daje]netotojeunjukljueno.26

Jer,akobtjestjednotnainepromjenljiva(iusebi,iuonomeemujebt,iunaemumu),ondajesveonotonijeukljuenounjezinudefinicijununosmatratiprigodkom,odnosnoneimtojojseprigoujeiliatribuirajedno-stavnoreeno:tonijeonasma.Dakle, sve to umotrenju bti nije bt sma, jest neto drugo, drugimrijeima neto.Asve to jest netonunose izraavanekimimenom,bilatoimenica,ilipridjev,iliglagolskaimenica,iliglagolskipridjev,tojestizraavaseakoneimenicom,ondasvakakonekimizrinimoblikomkojijesubstantiviran.Stoga,kadseuarapskomeegzistencijalnisudzapravoiska-zuje(atonijebibilorei:podrazumijeva)atributivnimiskazom,ukojemjeglagolkakosmovidjelisubstantiviran,ondasetimiskazom,htjelitoiline,netoneemupririekaonetotojedrugoodsubjekta.DaklekakosmoverekliulogikomiskazuZaydjepostojei(ilibivajui,ilibie)sontolokogvidikabtikojusmohtjelinaprosto jestatimibivanje pririemo kaonetotonijebtsma.Atoondametafizikigledanoznaidabtneopstojiposebivepobitkukojijojjepridodan.Stimesevraamonaranijepostavljenopitanje:kako,dakle,stvariusvijetukojesukontingentnabia,tojestbiamoguegbitka,kojeusebijesubtitobitaknemajuposebibivaju,kakopostoje,odakleimbitakkojiimse,dabipostojale,moraprigoditi?Reenoje:posebikontingentnabiaprome-useubiakojasununogabitkapodrugome.JerAvicennaaristotelovackaoinjegovprethodniki inspiratorumetafiziciAlFrbnijemogaoizsvijetaiskljuitinunost.Nijejumogaoizbacitiveistogatonunojestpretpostavkaspoznatljivostikakopojedinanogbiatakoisvihbiaisvijetaucjelini.Dokaznisilogizmikaeonsastavljenisuodpredpostavakakojesenunoprihvaa.Akosetepredpostavkenune[tj.akosunepobitne;op.D.B.],iznjihseizvodionotojenunouskladusnjihovomnunou

24

AlFrb,op. cit.,str.177.IstaknuoD.B.

25

Avicenna,Metafizika, V., i., str. 149, redak1117.

26

Avicenna, Metafizika, V., ii., str. 158, redak12.IstaknuoD.B.Tuzanuanpripadakuizvornikustojiar. [yalaquh](= pri-druuje joj se,ilislijedi joj).(Iztogaglagolaizvedenjeifilozofijskinazivak [liq][premaAristotel,Analitica priora,43b39].)



[tj.zakljuakkaonuanishod;op.D.B.].27Openito,stvarisespoznajupouzronoposljedinojpovezanostikojaimakarakternune povezanosti.Na-suprotkreacionistimaiokazionalistima(uprvomreduaaritskimteolozima)koji sununostpridravali samozaBogakaosamodostatno ibieposebinunogbitka,dreisvijetdomenomposvemanjekontingencijeisluajno-sti,28apritomneslijedeibezostatnoAristotelovkauzalizamunjegovojdimenziji eternalizma koji govori o vjenosti tvari, oblik, vrst, nebeskihtijela,Avicennajeuspostaviosustavkojijesvojevrsnasintezakreacionistikeikauzalistikemetafizike.Btnjegovametafizikogsustavajeutomutojeusvijetkontingencijeuveonunost.Potakovunazorubiausvijetu,premdaposebimoguegbitka,jesununapoPrvomepoelukojejenunogabitka,tekontigencijeunjihovupostojanjunema.Njihovjebitak,potomutoonejesuodPrvogapoela(tj.Boga),nuan.Kontingentneupunomesmislurijeisamosunjihovebti,kojekakosmovidjelibezpridodatogimbitkanemogupostojati.Zanaumkadtumaiispoznajesvijetsvasubianuna,jerummoeumovati(ispoznavati)samoponunosti,nunostjepoeloumo-vanjaispoznavanja.Noonbiausvijetuprepoznajekaonunaponjihovimuzrocima,neponjimasmima.Danijenjihovihuzroka,onanebibilanuna,tojestnebipostojala.Dakle,svijetjepodrujeukojemkontingentnostbivaprometnutaurelativnununost,ununostkojanijeapsolutnaverelativ-na,ikojajedoslovceodnosnastogatoonanijedrugodoliodnosuinsasvojimuzrocima(iobratno).Noto je to tou takovusvijetu jestnuno?Nuan (pouzroku) jestupra-vobitak,abtsukontingentne.TutemeljnuznaajkuAvicenninemetafizikenajsaetijeinajpregnatnijeformuliralajeA.M.Goichon.Avicennaekaeonakontingencijuiskljuitiizporetkabitka,preputajuijojsamoporedakbt.29

Dakledasevratimopitanjuodaklestvarimausvijetubitak?ZnamoveodPrvogapoelakaoprvotnoguzrokanjihovabitka.Nokakotobiva?TojepitanjetimzanimljivijetouztotrebaobjasnitiikakoizJednogkojejejednotnobivamnono?Sobziromnatodanaatemajestproblembitkasvidikanjegovarazlikovanjaodbti,bitedostatnosamoposvesaetoprikazatikakojeAvicenna(poslijeAlFrbja,inaneoplatonikinain)formuliraonaukproizlaenjasvijetaizPrvogapoela.StvariusvijetuzapravosuproizvodBojemisli.Utakovunaukunadjelujeuvid(usputreeno,teorijausvomizvornomgrkomznaenjujestupravoto)utodasubitakiumkaoodjelovljenium,tojestkaopoimanjebit-nopovezani.Nozarazlikuodnaegumakojinijeneprekidnoodjelovljen(minismoneprekidnou stanjupoimanja)Boji je umuvijekodjelovljen.Naum,kadpoima,proizvodipojamnine;vjeniBojiumvjenoproizvo-di.Norazlikanijesamouvjenojipovremenojodjelovljenostiuma,veiurazliitostiproizvodnje.Poimanje,miljenje,znanjeuBogunijekaounaspoklapanjespredmetommiljenjaiznanja,vepoklapanjesbitkompredmetamiljenja i znanja.Ono toBog poima, tomisli, to zna, eo ipsopostoji.BuduidajeBogjednotan,kaotojeunjemubtibitakjednoisto,takojeisvedrugounjemuistovjetnonjemujednotnome.AbuduidajeBogvjean,isvijetjevjeankaovjenoBojestvaranje.(Takoje,usputreeno,Avicennaouvaosvoj temeljniaristotelizamunjegovumetafi-zikomsustavuneprekinutostvremenaiuzronostiizposebikontingentnogsvijeta nastavljajuseuvjenostPrvogapoela,zapravo spregnutesu stomvjenou).



Bog(usvojojjednotnosti)jestum,poimanje,ipredmetpoimanja;onpoimasebesmausvojojpotpunojjednotnosti.PoimasebesmaikaoPrvopoelo,odnosnoPrviuzrokkojijenunogabitka,ikojikaotakavkaopoelo,kaouzroknunotakoidjeluje.TuvjenucjelinusvijetakaoBojeguina(kojajevjenasamokaocjelina)naokupudriBoje stvaranjepojmljenokaoemanacija, koja jeu sebipovezanasBogomkaosvojimpoelom,aliiralanjenakaosustavtogatvorimehanizamstupnjevitogposredovanja.Emanacijajemoralabitistup-njevita,jersamoposrednikastupnjevitostmoeobjasnitikakoizjednot-nogaPrvogapoelamoeproizlazitimnonostsvijeta.TakoizPrvogapo-ela,stogatoonopoimasvojubt(tojestsebesmausvojojjednostikojajest sve), proizlazi prvaUmnost (prvo nebesko, od tvari odvojeno bie).Snjimepoinjedvojnost iz koje e slijedomdaljnjih emanacijaproizaimnonost.Dvojnostu tomeprvomuinuproizlaziodatle tonjegovabtbitakprimaodPrvogpoelakaoprvoguzrokabitka,aprvaumnostkaoprviuinpoimasebesmukaoonotojemoguegbitka,ipoimasvojuzrokkaoonotojenunogabitka(poimadakledvoje).IznjegovapoimanjaPrvogapoelanunoproizlazibitak(slijedee,odnjeganie)umnosti.Iznjezinapakpoimanjasebesmeproizlazibitakoblikanajudaljenijesfere, to jestnjezinadua,aiznjezinapoimanjakontingentnostisvogodjelovljenogbit-kaproizlazibitaktijelanajudaljenijesfereProcessenaistinainodvijaproizvodeinebeskesferekoje,tosuudaljenijeodjednotnogaPrvogapoela,bivajusvesloenijesvedoposljednjedeseteumnosti,kojavieneproizvodinekudrugusferu,vetvarnisublunarnisvijet.TadesetaumnostjestDjelatnium,kojiprosvjetljujeovjekovum,istvaraobliketosepri-druujutvari.Utomprocesustvaranja/emanacijepoelobitkastvorenihbiajestum,od-nosnonjegovaodjelovljenostupoimanjustvaranjejestodjelovljenjepoja-mnost.Nebeskeumnostipoimajuisvojuzrokproizvodebitakodsebeniihbia.Stvaralakifluxprovodismbitaktosepridruujebtima,auzronoposljedinadimenzijastvaranja,kojejepotomununo,istovjetnajedjelova-njuuma,kojejepo nunosti.30

IzsvegadosadreenogavidljivajevanostAvicenninarazlikovanjabitkaodbti.Natomserazlikovanjutemeljinjegovametafizikakaosustav.AtaidejabilajedjelatnainakranskomeZapadu,itonesamouteologijinegoiufi-lozofiji.Unastojanjudasezasnujeontologijakojaebitiuskladusdogmomostvaranjusvijetaex nihilomnogiemisliteljiprigrlititoAvicenninorazliko-vanje.OsobitojebilavanazajednogodnajveihmisliteljaukranstvuzasvetogaTomuAkvinskoga.Zanjmetafizikajestznanostobiukaobiu,kojameutimproizlaziizspoznajeBoga,ikaotakovaonajeontologijausmjerenateologiji.31PonjemuBoguzrokujebitakonakokakoSunceini (prozirni)

27

Avicenna, Kitb al-irt wa-t-tanbht (uhrvatskomprijevoduKnjiga naputaka i opa-saka,Demetra,Zagreb2000.,str.169).

28

OtomuvidiD.Buan,Al-Gazali i Ibn Rud, miljenje u svjetlosti vjere i razuma,Hrvatskofilozofskodrutvo,Zagreb1991.,osobitopo-glavljeKauzalistikookazionalistikiprije-poruislamu,str.111134.

29

A.M.Goichon,La Philosophie dAvicenne et son influence en Europe mdivale,Maisonneuve,Pariz1984.,str.22.

30

Slikutenunostiotkrivamoulogici,kojojte-meljjestnunost.

31

Usp.E.Gilson,Ltre et lessence,Vrin,Pa-riz2000.,str.87.



zraksvijetlimpotoSuncezae,zrakbivamraan,jerizvorsvjetlostijestSunce,svjetlostsvojbitakdobivaodSunca.SvjetlostovisioSuncujernemakorijenuzraku,[te]svjetlostprestajekadprestajedjelatnostSunca,32atakosenibitaktogabiimapribavljaBognikadneukorjenjujeunjima.Nadru-gomemjestuonkaedaonoemusepririedajesuina(bivstvo)opstojeejeusvomebiti, teonotojenjegovobitimorabitinetodrugonoonosmo.33Eto,dakle,iusvetogTomenadjelurazlikovanjabitkaodbti:bitakjestubti,alinijeiznje,inijeonasma.Ostaje,meutim, pitanje o kakvoj se razlici radi?Uvrijeilo se uvjerenjedajeAvicennasmatraodajebitakprigodakbti.I tosumnogifilozofi(uislamuAverros,imnogiukranstvu)kritizirali.Iskazdajebitakprigodakbti uvrijeio je latinski prijevodAvicenne, u kojem stoji da bitak jest id quod accidit quidditati.IzvornapakAvicenninamisaobliajeiskazudajebitakpoput neega to je pridrueno bti kao njezin nuan pripadak, neto to ju slijedi.34Atarazlikaufilozofskomesmisluimastanovituteinu;jertonijebibiloreidajebitakneto poput prigodka,tj.prigodaknaosobit nain.AupravotoesepokazatiuAkvinevojrazradbitoganauka,premakojojonbitakpoputAvicennerazlikujeodbti,alijunerazlikujekaonjezinprigodakvekaonjezin in.MoglobisereidaseAkvinactimenanekinainvraaAristotelu,zakogasuinajestkadjein actu;nouzkljunurazlikudausv.TometajactusbivaodBogakojijePrviistiinbitka,aneizbtisme.

***

Uovomsmolankupokualipokazatikakojejedanodvelikiharapskihfilo-zofamisliobitak.Otomepakkakoseproblembitkapostavljaoirazrjeavaoupovijestifilozofijegovorilisuigovoremnogiautori,meukojimajesud-binu togafilozofijskogproblema(u rasponuodParmenidadoHeideggera)naosobitoprodubljenanalitikinainkaokrupnopitanjekojeseesto iizbjegavaloprikazaotienneGilsonuknjiziLtre et lessence.35



Daniel Buan

Avicenna und das Problem des SeinsEinwirkungen des Islam und der arabischen Sprache

ZusammenfassungAvicennas Seinsverstndnis ist durch den (islamischen) religisen Zusammenhang seiner Ge-danken und die (arabische) Sprache, in der diese Gedanken zum Wort gekommen sind, be-stimmt.Die Idee des ersten Prinzips (bzw. der ersten Ursache) als des Seinsprinzips (und nicht des Bewegungsprinzips) grndet sich auf der (wesentlich religisen) Auffassung, dass das Seiende in der Welt kontingent ist: das Seiende kann existieren, aber auch nicht existieren, weil seine Existenz von einer Ursache abhngt. Da die Kette von Ursachen nicht unendlich sein kann, muss eine erste Ursache existieren, die selbst nicht verursacht ist. Diese erste unverursachte Ursache des notwendigen Seins gibt allem Kontingenten das Sein. Daher stammt Avicennas Idee des dem Wesen zukommenden Seins.Auch die arabische philosophische Terminologie weist auf eine solche Idee hin. Da es im Ara-bischen kein Verb in der Bedeutung sein gibt, konnten die arabischen Logiker nicht die reine existenziale Aussage formulieren. Deshalb haben sie statt der existenzialen Aussage die attri-butive Aussage in der existenzialen Bedeutung verwendet. In einer solchen Aussage ist das Sein tatschlich etwas was dem Wesen des Seienden attribuiert wird. Diese Konzeptualisation ist bei Avicenna die Grundlage fr die Idee des Seins als des eigenartigen Akzidenz des Wesens.

SchlsselwrterAvicenna,dasSein,dasSeiende,daserstePrinzip,diearabischeSprache

32

Sv.TomaAkvinski,Summa theologica,I.,q.104, art. 1, adRespondeo (navedeno premaE.Gilson,Ltre et lessence,Librairiephilo-sophiqueJ.Vrin,Pariz2000.).

33

Questiones disputatae de veritate,q.27,a.1,ad8(navedenopremaE.Gilson,op. cit.).

34

Uvezistimvidigorebiljeku26.

35

Uskoro bi trebao biti dostupan hrvatski pri-jevodunakladiDemetre,pripremljenprematreemizdanju(etvrtojnakladi).

Documents

hrvatski, pdf (469 KB)