Franjo Krežmahrvatski violinist i skladatelj,je rođen 1862.god u Osijeku. Violinu je svirao od ranog djetinjastva,a glazbeno obrazovanje je stekao u Zagrebu i Beču,gdje je završio Bečki konzervatorij sa samo 13 godina. Nakon toga kreće na europsku turneju prilikom koje je upoznao Listza i Verdija,te imao priliku svirati na Pagninijevoj violini. Kada mu je u 17.godini ponuđeno mjesto koncertnog majstora u Berlinu,već je bio poznat kao "Francesco Krežma, čudo iz Hrvatske!". Nažalost,njegova slava nije potrajala,jer nakon brojnih operacija uha umro 1881.godine u Frankfurtu na Majni,u 19.godini. Pokopan je na groblju Mirogoj,a u njegovu čast se svako druge godine u Osijeku održava Memorijal Franje Krežme.

Ferdo Livadićprvi moderni hrvatski skladatelj i začetnik narodnog stila u hrvatskoj glazbi,je rođen 1799.g. u Celju. Glazbeno obrazovanje je stekao u Samoboru i Zagrebu,a glazbu je studirao i usporedno s pravom u Grazu. Unatoč tome što je u Grazu postao poznat kao skladatelj i dobivao mnoga priznanja,on se ipak na očev zahtjev vraća u Samobor i prestaje baviti glazbom,ali intenzivno sudjeluje u Ilirskom pokretu. Od njegovih djela poznati su Nokturno i Dva scherza,a osim toga ostavio je opus od oko 140 hrvatskih popijevaka, desetak slovenskih, 45 njemačkih, 32 crkvene, 40 koračnica za glasovir, 20 plesova i oko dvadeset raznih drugih skladbi. Svojim je djelom otvorio put hrvatskoj nacionalnoj glazbi Vatroslava Lisinskog i Ivana Zajca,a ostao je zapamćen po uglazbljenju prve hrvatske budnice Još Hrvatska ni propala,autora Ljudevita Gaja. Umro je u Samoboru 1879.

Vatroslav Lisinskihrvatski skladatelj,rođen je kao Ignac Fuchs 1819.godine u Zagrebu. Glazbu je učio kod Wisnera Morgensterna,a prve poticaje za skladanje mu je dao Alberto Ognjan Štriga – osnivač prvog ilirskog pjevačkog društva,koji je zaposlio Lisinskog za dirigenta. 1841.godine skladao je svoje prvo djelo Iz Zagorja od prastara,na tekst Pavla Štosa,koji je kasnije zamijenjen tekstom Dimitrija Demetra Prosto zrakom ptica leti. U razdoblju od 1842. do 1847.godine stvara više zborova, solo-pjesama, nekoliko klavirskih kompozicija te prvu hrvatsku operu Ljubav i zloba. Nakon toga Lisinski kreće na turneju po Srbiji i Vojvodini,a zatim odlazi u Prag na usavršavanje. Kako je tada već imao 28 godina,nije se mogao upisati na konzervatorij,već se školovao privatno kod ravnatelja konzervatorija,zbog čega nikada nije dobio službenu diplomu. Za vrijeme boravka u Pragu nastaje orkestralna idila Večer,te najveći dio opere Porin. Po povratku u Zagreb,Lisinski je razočaran i kreativno sputan bijedom,te sklada vrlo malo. Kao nepriznati glazbenik,umro je u siromaštvu u Zagrebu 1854.god. Postavio je temelje nacionalnom smjeru u Hrvatskoj, posebice operi, solo-pjesmi, orkestralnoj i zborskoj glazbi,a najpoznatija djela su mu: Oj talasi, mili, ajte; Prosjak;Miruj, miruj, srce moje;Tuga djevojke;Moja lađa;Putnik;Tam gdje stoji;Cum invocarem; te opere Porin i Ljubav i zloba.

Ivan pl. Zajchrvatski skladatelj i dirigent,rođen je kao Ivan Dragutin Stjepan Zajc 1832.god. u Rijeci. Odrastao je u glazbenoj sredini pa je od malih nogu upućen na glazbu,koju je učio od oca. Prvo djelo – Ouvertura – je skladao sa 12 godina,a nakon toga i prvu operu koja ostaje nedovršena. Do polaska na studij u Milano u 18.godini,već je imao opus od 20 skladbi. Iako je u Milanu postao poznati skladatelj s mnogim priznanjima,on se zbog smrti roditelja vraća u Rijeku,gdje dobiva posao ravnatelja Gradskog filharmonijskog instituta. Tu ostaje do 1862.,kada zbog zdravstvenih problema putuje u Beč,gdje nastaju njegove poznate operete Momci na brodu i Uhvaćeni Amor. Zbog brojnih izvedbi, 1867. Glazbeni zavod u Zagrebu izabrao je Zajca za počasnog člana,a ponuđeno mu je i mjesto ravnatelja Narodnog zemaljskog glazbenog zavoda,zbog čega se on 1870.vraća u Zagreb. 1895. godine Zajc je za zasluge na području glazbe imenovan vitezom,a nakon toga na vlastiti zahtjev odlazi u mirovinu. Umro je 1914.godine u Zagrebu,na čijem je groblju Mirogoj i zakopan. Za sobom je ostavio opus od oko 1200 raznovrsnih djela za orkestar, komorne sastave i klavir, zatim 19 opera,26 opereta, scensku glazbu za

Dubravku od Ivana Gundulića, oratorij Oče naš, oko 50 kantata (Dolazak Hrvata), 19 misa, 14 Ave Maria, 200 zborova i 170 solo pjesama.

Josip Runjaninčasnik Austro-Ugarske vojske,rođen je u Vinkovcima 1821.godine. Glazbenu je izobrazbu stekao kod vojnog kapelnika u Glini, a svirao je i glasovir. Najpoznatiji je po uglazbljenju Mihanovićevih stihova Horvatska domovina 1848.godine. Pjesma je pod nazivom Hrvatska himna prvi je put izvedena 1891.godine.