Hrvatsko gospodarstvo u 2011. godini Multimedija Karti ... · Multimedija Karti~arstvo Transport i logistika Poslovna klasa automobila prvi besplatni poslovni ~asopis - primorska

tema brojaHrvatsko gospodarstvo u 2011. godini

posebni prilozi

intervjuDalibor Marijanovi}

Multimedija Karti~arstvo Transport i logistikaPoslovna klasa automobila

prvi besplatni poslovni ~asopis - primorska hrvatska broj 12, godina II, prosinac 2010.

ISSN

184

7-16

5X

2 bizdirekt � prosinac 2010. 3www.mirakul.hr

Sadràj13 tema broja: Hrvatsko gospodarstvo u 2011. godini

Iako je nedavni slabi rast BDP-a osnaìo nadu u bolju budu- }nost, u o~ekivanju gospodarskog rasta treba sna`no raditi na promociji Hrvatske kao pouzdanog partnera te na razvoju kvalitetnog poduzetni~kog okruènja, klju~nog za oporavak oslabljenog hrvatskog gospodarstva.

30 Karti~arstvo

44 Transport i logistika 48 Poslovna klasa automobila

36 Multimedija

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Dalibor Marijanovi}, direktor BICRO-a

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju - Estonija

Intervju - Luka Samardìja - Kako me|u sli~nima biti druga~iji

Internet – Dot.com ludilo

Dru{tveno odgovorno poslovanje – Dru{tvena odgovornost gradi image i pridonosi

dru{tvenoj zajednici

Poslovni stil – Povratak prirodi

Poslovni kalendar

59

60

63

66

5

6

10

24

28


Uvodnik

[tovani,

Jedna odli~na narodna poslovica kaè: „Gdje bra}a nisu bijesna, ni ku}a nije tijesna“. A na{a Hrvatska se ~ini tje{nja nego ikada. Kod nas su svi bijesni i svi misle samo na sebe. Sindikate ne zanima u kakvom je stanju dràva, oni se svojih prava ne èle odre}i. Njihovim ~lanovima nije lako, daleko od toga, ali nije ni mno-gim zaposlenima u privatnom sektoru pa moraju {utke trpjeti rezanje pla}a zbog krize i brojne preko-vremene sate. Poljoprivrednici tako|er smatraju da trebaju i dalje dobivati subvencije kao i prije, jer su to „zasluìli“. A pri tome nisu svjesni da su veliki sretni-ci {to uop}e i{ta dobivaju. Pa dobivamo li, na primjer, mi u medijima, ili u edukaciji, ili u informatici, ika-kve poticaje? A bavimo se vrlo va`nim djelatnostima za dru{tvo, jednako va`nim kao poljoprivreda. Ne sje- }am se da sam nedavno gledao {trajk informati~ara ili privatnih edukacijskih ku}a jer nisu dobili ni{ta od dràve.

I sad se kao {lag na kraju pojavilo par velebnih eko-nomista koji smatraju da je kuna prejaka i da ju treba ru{iti, kako bi se pomoglo izvoznicima. Slabljenjem kune njihovi proizvodi }e biti jeftiniji i oni }e mo}i vi{e prodati. Dodu{e, ve}ina hrvatskih gra|ana lo{ije }e ìvjeti jer }e im krediti drasti~no porasti, Hrvat-skoj }e se inozemni dug enormno pove}ati, inozem-ni priljev deviza od turista }e biti znatno manji jer }e sve biti jeftinije, ali to nije bitno, jer }e se izvoz pove- }ati! E pa mene prvo zanima koliko je izvoznika zaista racionaliziralo svoje tro{kove, maksimalno tehnolo{ki unaprijedilo proizvodnju, svoje pogone premjestilo u hrvatske krajeve gdje je radna snaga zna~ajno jeftinija i

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Kre{imir [imac

Izvr{ni urednik Ante Veki}

Suradnici Mihaela Bajkovac, dr. Ivo Belan, Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Gordana ]ori}, Nata{a

Drvenkar, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fija~ko, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a

Ko{uti}, Igor Kova~evi}, Danijela Kuna, Boris Luki}, mr.sc. Danka Marinkovi}, Daniela Mar{alek, mr.sc. Elvira Mlivi} Bude{,

Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Star~evi}, Damir Podhorski, Ivana Su~i}, Dario [afarić, Lovorka [imi}-Bo{njak, Helena

[timac, Marko [timac, Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Sanja Vujnovac

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}

Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafi~ki urednik Ivan Ba{i}

Zamjenici grafi~kog urednika Darija Lalić, Antun Debak

Fotografi Jelena Ra{i}, Sr|an Vukovi}

Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crn~ec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Sredi{nja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

gdje su im komunalije puno niè? Koliko poljoprivred-nika koristi najnovije tehnologije i koliko ih se uop}e bavi podru~jem poljoprivrede koje je najprofitabilnije? Tu dolazimo do glavnog problema, nitko nije spreman na promjene! Svi bi nastavili ugodno poslovati kako im najvi{e odgovara, a da se drugi prema njima mi-jenjaju i potpomaù njihov komfor. Da se razumije-mo, ja sam a priori za razvoj poljoprivrede i smatram da je Hrvatska bogomdana zemlja i da imamo jo{ jako puno neiskori{tenog potencijala, a da ne govorim da }e hrana u budu}nosti biti samo sve skuplja, a kva-litetna zemlja sve rje|i resurs. O stavu da nam izvoz mora biti prioritet i da vrlo slabo iskori{tavamo prilike u na{em susjedstvu ve} sam nebrojeno puta pisao, i podràvam svu mogu}u pomo} dràve izvoznicima. Ali ne nau{trb ostalih hrvatskih dràvljana, ne nau{trb budu}nosti svih nas.

I zato je vrijeme da kona~no prestanemo razmi{ljati kako moèmo ne{to jeftinije proizvesti, ve} kako moèmo biti produktivniji, inovativniji i kreativniji. Kako moèmo koristiti prilike u na{em susjedstvu. Na koji na~in moèmo oplemeniti na{e proizvode i usluge. I prestati se ve} jednom poku{avati natjecati u cijeni s Kinom i Indijom, ve} se po~eti natjecati u produktiv-nosti i inovativnosti s Japanom, Njema~kom, Finskom, Norve{kom.... To su zemlje u kojima bih ja volio ìvje-ti, a ne u onima koje imaju najjeftiniju proizvodnju.


BIZ vijesti BIZ vijesti

Brojne mogu}nosti u EU fondovima

Zbog velikog interesa i brojnih mogu}nosti koje nude europski pretpristupni fondovi, tvrtka Mirakul je u pro-teklih mjesec i pol dana u zagreba~kom Hypo centru odràla dva izvrsno posje}ena dvodnevna seminara na kojima su mr.sc. Igor Medi} i Jean-Pierre Mari~i}, koji su dobili milijun eura iz projekta PHARE 2005, kroz vlastiti prakti~ni primjer polaznicima objasniti cjelokupni postu-pak: od osmi{ljavanja preko pripreme do prijave projekta za pretpristupni fond EU.

Pisanje projekta kompliciran je i iscrpljuju}i proces koji zahtijeva to~nost, preciznost i zadovoljavanje svih de-talja. Iz tog razloga mnogi projekti bivaju odbijeni, bez obzira {to je projektna ideja bila dobra i potrebna. Vri-jednost seminara upravo je u prezentiranju cjelokupnog postupka: od osmi{ljavanja preko pripreme, prijave i do provo|enja projekta koji se financiraju iz pretpristupnih fondova EU. Voditelji polaznicima stru~nim savjetima pomaù u razumijevanju projektnog postupka s aspekta institucije koja projekt prijavljuje, a naglasak seminara je na prakti~nim primjerima koji vrlo ~esto nisu napisani u uputama dostupnim prijaviteljima projekata. Pravilnim osmi{ljavanjem projekata – {to ~ini osnovu ovog semi-nara – uvelike }e se pove}ati vjerojatnost prolaska u se-lekcijskom procesu.

U hotelu Sheraton 22. studenoga odràn je Poslovni forum Novi model rasta hrvatskoga gospodarstva pod

pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovi}a, kojeg je predstavljao izaslanik Boris Cota, glavni savjet-nik za gospodarstvo. Sudionike su pozdravili @eljko Ivan-kovi}, glavni urednik ~asopisa Banka i Darko Marku{i}, glavni urednik Poslovnog dnevnika, nakon ~ega su se sudionicima obratili James B. Foley, veleposlanik Sjedi- njenih Ameri~kih Dràva u Republici Hrvatskoj, Predsjednikov izaslanik Boris Cota i na kraju premijer-ka Jadranka Kosor., koja je sve~ano otvorila konferenciju, nakon ~ega je zapo~eo prvi dio panel diskusije: Ocjena stanja hrvatskog gospodarstva i alternativni scenariji budu}eg razvoja.

U pozdravnom govoru ameri~ki veleposlanik Foley ista-knuo je kako klju~ni razlog lo{eg stanja u hrvatskom go-spodarstvu ne leì u krizi svjetskog gospodarstva, ve} u neodrìvosti modela hrvatskoga gospodarstva. Investicij-ski potencijal Hrvatske Foley je procijenio kao vrlo velik, ali istaknuo je nu`nost uklanjanja birokratskih zapre-ka kao predradnju za zna~ajnije pove}anje investicija u Hrvatsku. Boris Cota rekao je kako zbog velikog javnog duga i promjene ocjene kreditnog rejtinga Republike Hrvatske, nije mogu}e daljnje zaduìvanje na inozem-nom trì{tu, ve} je potreban razvoj novog modela gospo-darstva koji bi se temeljio na razvoju izvoznog sektora. Otvaraju}i konferenciju, premijerka Kosor naglasila je nu`nost zajedni~kog djelovanja svih politi~kih opcija, sin-dikata i poduzetnika u ostvarivanju ozbiljnije strukturne reforme.

i-Mall shopping centar je internet platforma koja hrvat-skim trgovcima omogu}uje otvaranje Internet trgovine potpuno besplatno za manje od jedne minute. Uz besplat-nu trgovinu, svi trgovci imaju korist od marketinga koji se provodi na razini platforme, koji je tako|er besplatan. Platforma je, uz jo{ mnoge funkcionalnosti, integrirana s uslugom dostave te dru{tvenim mreàma, tako da trgov-cima jedino preostaje brinuti se o svojoj ponudi i odnosu s kupcima. Jedini tro{ak trgovca jest provizija koju pla}a prilikom izvr{ene prodaje svojih proizvoda.

Platforma je izra|ena u potpunosti od strane mladih hrvatskih developera i cilj joj je, izme|u ostalog, poticanje i razvijanje eCommerce-a u Hrvatskoj. Projekt je trenut-no u fazi testiranja, a s njim se detaljnije moè upoznati na www.i-Mall.hr.

Prema istraìvanju „Kriza ili lo{ management“ na in-ternetskom portalu posao.hr, ve}ina ispitanika smatra kako su njihove tvrtke prekasno uvele „krizne“ mjere. Istraìvanje provedeno me|u 869 ispitanika tijekom li-

stopada i studenoga pokazalo je da je vi{e od 65 posto bilo primorano na neke od „kriznih“ mjera u svojim tvrtkama kako ne bi izgubili posao, a vi{e od polovice ih smatra da se iste mjere ne}e ukinuti ni nakon prestanka krize. U istraìvanju je sudjelovalo 52 posto èna i 48 po-sto mu{karaca, ve}inom iz grada Zagreba i Zagreba~ke ùpanije te u dobi od 25 do 34 godine.

Istraìvanje je pokazalo da tvrtke nisu spremno do~ekale krizu, naime, zna~ajan broj ispitanika je poslovanje svoje tvrtke negativno ocijenilo (34 posto), dok se samo 6 po-sto ispitanika u potpunosti slaè s odli~nim poslovanjem tvrtke u krizi. Tako|er, ~ak 67 posto ispitanika smatra da se „krizne“ mjere nisu uvele na vrijeme, a {to se njihove primjene ti~e – ona je bila potpuno neuspje{na (27 po-sto, uglavnom neuspje{na (26 posto), dok samo 3 posto ispitanika smatra kako su uvedene mjere imale pozitivan u~inak.

Sa{a Jurkovi}, direktor portala posao.hr, istaknuo je kako je kriza ve}inu tvrtaka iznenadila, iako je bilo pokazatelja da bi se situacija koja se doga|ala u ostatku svijeta vrlo brzo mogla odraziti i na doma}e trì{te. „Kriza koja je u posljednje dvije krizne godine uzrokovala zna~ajan pad poslovanja, mo`da se ne bi u tolikoj mjeri negativno odrazila na doma}e trì{te da su tvrtke na vrijeme po-vukle strate{ke poteze s ciljem osiguravanja likvidnosti. Istraìvanje je pokazalo da zaposlenici nisu zadovoljni poslovanjem svojih tvrtki tijekom krize, jer brojne poslje-dice osje}aju i na vlastitim le|ima“ - naglasio je Jurkovi}. Naj~e{}a mjera za smanjenje posljedica krize u tvrtkama bilo je otpu{tanje zaposlenika i to u najve}em postotku zaposlenih na odre|eno (36 posto) i onih na neodre|eno vrijeme (35 posto). Pored toga, ~ak 61 posto ispitanika smatra da su neke od „kriznih“ mjera uvedene nepotreb-no i naru{avaju radni~ka prava. [to se razdoblja nakon izlaska iz krize, ~ak 48 posto ispitanika previ|a oporavak trì{ta u razdoblju od tri do pet godina. Tako|er, nakon zavr{etka krize, 67 posto ispitanika planira potraìti novi posao, a trenutno novi posao prièljkuje i traì gotovo 90 posto ispitanika.

„Konferencija po mjeri malih poduzetnika“ mogao bi tako|er biti naslov 2. Poslovnog salona koji je 2. prosinca

Poslovni forum Novi model rasta hrvatskog gos-podarstva u borbi protiv nepoduzetni~ke klime

www.i-Mall.hr – nova adresa za online shopping

Doma}e tvrtke pale na testu snalaènja u krizi

Odràn 2. Poslovni Salon 2010 - UZLET

odràn u Zagrebu. Iskusni predava~i i predava~ice dotakli su se tema od vitalnog interesa za poduzetnike – razu-mijevanje klijenata, problemi s naplatom, upravljanje konfliktima, razli~ite prodajne strategije i alati, te konku-rentnost povjerenja.

Iskustvo uspje{ne poduzetnice Elvire Mlivi} Bude{ iz Fi-laksa o tome {to kupci èle te {to se mijenja u njihovom pona{anju u doba krize rezultiralo je nizom korisnih sa-vjeta, uklju~uju}i i „srda~nost kao robu“. Sredi{nja tema ovog Poslovnog salona, naplata u Hrvatskoj, otvorena je predstavljanjem rezultata istraìvanja o problemima u naplati koje je provela tvrtka PROAGO na uzorku od preko 200 managera. Iako su o~ekivani lo{i rezultati, podatci da je 76% ispitanika priznalo da ima problema s naplatom, 57% je produìlo rok pla}anja, a ~ak 32% uspijeva naplatiti tek u 150 i vi{e dana – prihva}eni su s nevjericom. Prosje~an broj dana naplate je 86. Nadalje, u prilog postoje}em pesimizmu svjedo~ili su rezultati odgovora na pitanje o (ne)prolaznosti krize: vi{e od 16% hrvatskih ispitanika smatra da „kriza u Hrvatskoj ne}e nikada pro}i“, a 40% takvih odgovora dolazi iz medij-skih, marketin{kih i PR redova!

Odli~no izlaganje Ljubomira Jovanovi}a iz Educa mixa o kontrolingu i potrebi definiranja pametnih, a ne spekta-kularnih ciljeva, rezultiralo je vrlo konkretnim preporu-kama kako upravljati potraìvanjima, shvatiti vremensku vrijednost novca te kako se baviti korijenom problema (a ne njegovim posljedicama).

Konferencija je ostvarila svoje ciljeve: ponudila je mno{tvo aktualnih tema, ostvarila interaktivnost izme|u izlaga~a i sudionika te dala korisne odgovore, preporuke i savjete.

Arena Centar, trgova~ko-zabavni centar smje{ten na ju-gozapadnom ulazu u Zagreb, svoja je vrata sve~ano otvo-rio 5. studenoga, uz oko 100.000 posjetitelja prvog dana. Ova brojka nadma{ila je o~ekivanja TriGranita, develo-pera projekta kojeg je magazin PropertyEU rangirao kao tre}eg europskog developera maloprodajnog prostora. “TriGranit je vrlo zadovoljan jer je nadma{io o~ekivanja o broju posjetitelja na prvi dan otvorenja Arena Centra. Osim toga, poloèn je i najteì test funkcioniranja in-frastrukture cijelog kompleksa – Arene Zagreb i Arena

Rekordan broj posjetitelja novootvorenog Arena Centra


trgova~ko-zabavnog centra. Ovaj projekt, koji predstavlja najve}u direktnu stranu investiciju u gra|evinskoj indu-striji na podru~ju srednjoisto~ne Europe od po~etka svjet-ske financijske krize, pokazao se vrlo uspje{nim”, rekao je Árpád Török, glavni izvr{ni direktor tvrtke TriGranit Development Corporation.

U nepunih dvadeset dana od otvorenja Arena Centra, broj njegovih posjetitelja je prema{io brojku od milijun. Time je Arena Centar oborio rekord svih trgova~kih cen-tara TriGranita na podru~ju srednjoisto~ne Europe.

“Iznimno smo zadovoljni dosada{njim brojem posjetite-lja. Impresivna brojka od milijun posjetitelja u tako kra-tkom razdoblju, osim {to je postavila TriGranitov rekord, odredila je nove standarde na trì{tu trgova~kih centara. Mjesec ispred nas je savr{eno vrijeme za postavljanje novih rekorda. Tome }e pridonijeti jo{ noviteta u Arena Centru, otvaranje novih trgovina i niz zabavnih aktiv-nosti koje }e upotpuniti predblagdansko raspoloènje, te doga|anja u Areni Zagreb”, izjavila je Mirjana Majero-vi}, direktorica Arena Centra.

Do kraja ove godine u Arena Centru otvaraju se trgovine TIMEOUT, V&M, Biofarm, ~okolaterija Zukr~ek, Gar-den, Amelie, Coquette, Aladin, Reebok, Idexe, Kamena Duga, Adidas Performance, Skandal, Takko i Pletix. U prvom kvartalu 2011. godine otvara se multiplex Cine-star s dvije luksuzne Gold Class dvorane, IMAX kino i SkyBowling kuglana. Na prolje}e 2011. godine u Arena Centar dolaze dva velika branda, Sportinin XYZ i H&M.

Erste Group Bank AG nagra|en je titulom „Bank of the Year in Central and Eastern Europe“ („Banka godine u Srednjoj i Isto~noj Europi“), koju dodjeljuje The Banker, me|unarodni financijski ~asopis izdava~ke grupacije Fi-nancial Times Group. Uz to su austrijska podru`nica Er-ste Groupa, Erste Bank Oesterreich (drugu godinu za re-dom), kao i ~e{ka podru`nica êská sporitelna, progla{ene bankama godine za 2010. godinu („Bank of the Year 2010) za svoje mati~ne zemlje.

Nagradu „Banka godine“ dodjeljuje ìri sastavljen od predsjednika uprava i managera britanskih tvrtaka te nekoliko urednika The Bankera, predvo|enih njegovim glavnim urednikom. The Banker je londonski mjese~nik koji izdaje Financial Times Group specijaliziran za ban-karstvo, a izlazi od 1926. godine te ima svoje ~itatelje u vi{e od 150 zemalja svijeta. Nagrada „Banka godine“ priznati je standard u me|unarodnim bankarskim kru-govima. Dok se pro{le godine nagra|ivala sposobnost banaka da se ~vrsto drè zacrtanih ciljeva u te{kim vre-menima, ovogodi{nja nagrada je poredala banke prema inicijativama koje su pokrenule u proteklih dvanaest

Erste Group progla{ena bankom godine u CEE

IV. Konferencija hrvatskih menadèra sigurnosti

mjeseci (kao {to su lansiranje proizvoda ili tehnolo{ka pobolj{anja) te sposobnosti da donesu povrat dioni~arima i ostvare strate{ke prednosti.

U organizaciji Udruge hrvatskih menadèra sigurnosti (UHMS) 25. i 26. studenoga u Zagrebu u hotelu Westin odràn je sredi{nji godi{nji skup menadèra sigurnosti pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvat-ske. Prvi je put predstavljena i Velika hrvatska nagrada sigurnosti – Croatia Grand Prix 2011. U uvodnom obra}anju sudionicima konferencije, koja je okupila 202 sudio-nika iz javnog i privatnog sektora, glavni direktor HUP-a Davor Majeti} istaknuo je da antikorupcijsko djelovanje predstavlja temelj gospodarskog razvoja i klju~no je da poslodavci shvate mogu}nosti poslovnih procesa kojima se moè djelovati. Predsjednik UHMS-a mr. Alen Ostoji} istaknuo je da u ostvarivanju sigurnosti vi{e nema razdiobe interesa, ve} postoji samo razdioba odgovorno-sti, nadle`nosti i ovla{tenja. Zaklju~ci ovogodi{nje kon-ferencije odnose se na potrebu za institucionaliziranjem partnerstva javne i privatne sigurnosti te davanje sna`ne potpore Vladinoj strategiji za borbu protiv korupcije.

Pored slu`benog dijela konferencije, i ove je godine odràna tradicionalna humanitarna tombola, ~iji }e ukupni prihod od 14.700 kuna Udruga donirati akciji Ro-tary Kluba Zagreb: Korak u ìvot.

U poslovnoj zoni Ciburi krajem studenoga sve~ano je ot-voren Moto-Ris Volvo Centar. Rije~ je o vode}em auto brandu koji prvi put otvara svoja vrata u Istarskoj ùpa-niji, a kao svoje sjedi{te nakon Zagreba dobiva u Pazinu. Uz nazo~nost gradona~elnika grada Pazina, gospodina Renata Krul~i}a i vode}e ljude iz Volva te dvjestotinjak uzvanika na otvorenju je predstavljen novi Volvo V60. Dana{nje poslovno okruènje u kojemu su gospodarstve-nici pritisnuti bremenom kriznih utjecaja svaka pozitivna

Istra bogatija za vode}i auto brand – otvoren Moto-Ris Volvo Centar

inicijativa ili projekt prijeko su potrebni. Vo|eni poslo-vnom strategijom odrìvosti i opstanka, koju su gradili kroz svoje poslovanje jo{ od osnutka tvrtke 1937. godine, vlasnici Moto-Risa odlu~ili su se za novi poslovni potez. Kao svoju novu poslovnu destinaciju odabrali su Istar-sku ùpaniju i grad Pazin, te u radni odnos zaposlili troje radnika koje su od lipnja ove godine kontinuirano educi-rali kako bi bili spremni za ju~era{nje sve~ano otvorenje i slu`beni po~etak poslovanja. „Mo`da }e se neki iznena-diti ~injenici kako u kriznim vremenima otvaramo novu poslovnicu u Pazinu. No, poznato je kako upravo u takva vremena, a ukoliko mogu}nosti dopu{taju, valja investi-rati kako bi se osigurala odrìvost poslovanja.

Pomnom analizom trì{ta i potreba ovda{njih ljubitelja automobila zaklju~ili smo kako je upravo Istarska ùpani-ja idealna za dugoro~no ulaganje i ostvarenje na{e poslov-ne strategije. Vjerujemo kako }emo svojim anga`manom uvelike doprinijeti pozitivnim gospodarskim primjerima i probuditi nadu za pozitivnije gospodarske trendove“, istaknuo je Davor Ris, vlasnik i direktor Centra.

Dobitnici ovogodi{njih Epica nagrada, koje promi~u najvi{e standarde kreativnosti te poti~u i pomaù agen-

Progla{eni dobitnici Epica nagrada

cije, medije, fotografe i ostale kreativce da se svojim ra-dovima predstave diljem Europe, objavljeni su krajem studenoga u Francuskoj. Mnogi od njih okupit }e se na dodjeli Epica nagrada koja }e se odràti 21. sije~nja 2011. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, i to po zavr{etku Epica konferencije o kreativnom ogla{avanju, na kojoj }e, izme|u ostaloga, biti predstavljeni i pobjedni-ci ovogodi{njeg natjecanja. Tako }e po~etkom sljede}e godine na{ glavni grad posjetiti najpoznatiji europski stru~njaci iz podru~ja ogla{avanja, dizajna, odnosa s javno{}u i marketin{kih komunikacija. Odràvanje ovog presti`nog doga|anja u Zagrebu bit }e idealna prilika za doma}e marketin{ke stru~njake i kreativce da se upoznaju i razmijene iskustva sa svojim europskim kolegama. „Epica nagra|uje marketin{ke kampanje koje su zabav-ne, inteligentne i druga~ije te promi~e ogla{avanje koje po{tuje kupce. Rije~ je o najzna~ajnijoj europskoj nagradi u podru~ju marketinga pa smo izuzetno ponosni {to }e Zagreb, nakon ostalih velikih europskih metropola, u sije~nju ugostiti brojne stru~njake iz ovog podru~ja, koji }e u Muzeju suvremene umjetnosti primiti priznanja za svoje najbolje radove. Pozivam sve doma}e kreativce da nam se pridruè na Epica konferenciji o kreativnom ogla{avanju i dodjeli nagrada te doznaju sve o aktualnim trendovima ogla{avanja u Europi i svijetu“ – izjavili su iz Best Marketinga Hrvatska.

BIZ vijestiBIZ vijesti


Svaki poduzetnik mora biti kreativan da bi opstao i uspio

Va`nost strate{kog razmi{ljanja i pravovremenog planiranja za Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO pokazala se dobitnom kombinacijom uspje{nog djelovanja od njegova osnutka. Nedavno je BICRO tako|er temeljem Uredbe Vlade RH pro-mijenio pravni oblik u onaj optimalan za provo|enje programa i projekata u okviru EU fondova, te sada

predstavlja posredni~ko tijelo u okviru Operativnog programa za regionalnu konkurentnost. O sloènom djelovanju ove, od nedavno, agencije, razgovarali smo s direktorom BICRO-a, Daliborom Marijanovi}em.

Diplomirali ste 1996. godine na Matemati~kom odsjeku Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, a dio ste svoje karijere ostvari-li u SAD-u u razdoblju od 1999. do povratka u Hrvat-sku, 2003. godine. [to Vam je donijelo inozemno usavr{avanje?U SAD-u sam nastavio posao koji sam po~eo u Bro-domerkuru d.d., a to je razvoj aplikacija u korporati-vnom okruènju. S obzirom na to da sam pro{ao put od programera do arhitekta u IT sektoru, nau~io sam da dolazak novog proizvoda na trì{te dijelim u tri faze: idejna, koja je kreativna i uvijek izazovna, druga je faza implementacije, odnosno pravog razvoja koja traì upornost i efikasnost te tre}a faza odràvanja i prodaje. Tu su bitne karakteristike odnos s ljudima, razumijevanje potreba i traènje rje{enja. Ukupno gle-daju}i, stekao sam poslovno-tehnolo{ke vje{tine koje danas prepoznajem u projektima koje BICRO financira kroz programe.

Od 2007. godine na ~elu ste Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske, osnovanog od Vlade RH 1998. go-dine, sa svrhom razvoja i unapre|enja inovacijskoga i tehnologijskog sustava. Kada pogledate unatrag, je li se mogao predvidjeti razvojni put BICRO-a kakav je danas?BICRO danas rezultat je vrijednih ljudi u BICRO-u od samog po~etka, ali i ljudi iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta te stru~njaka, znanstvenika iz Tehnologijskog vije}a. Razvojni se put mijenjao, kao i sama spoznaja o inovativnim procesima koje smo preuzimali iz drugih zemalja poput Izraela i Finske. Mislim da je na{a najve}a vrijednost {to smo uvijek vjerovali u kvalitetu hrvatskih stru~njaka i poku{ali kreirati programe koji }e tu kvalitetu prenijeti u go-spodarstvo. Druga na{a odlika je spremnost mijenjanja nas, ali i okruènja koje je potrebno da inovacija bude efikasna. Iz tog gledi{ta, te{ko je mo`da bilo predvi-

Razvoj inovacijskog i tehnologijskog sustava kompleksan je posao koji zahtijeva stru~nost, dobru procjenu i oslu{kivanje aktualnog trì{ta. Me|u brojnim potencijalima Hrvatske, i na ovom se podru~ju puno toga moè napraviti, dakako, uz stru~nost, visoku profesionalnost i predanost pri provedbi.

djeti dana{nji status na samim po~etcima, ali sa si-gurno{}u vam mogu re}i da je dana{nji BICRO plod strate{kih razmi{ljanja od prije osam godina, kao i to da BICRO ve} danas ima jasne programe koje }emo provoditi 2013. godine te vam mogu obe}ati da }emo za godinu dana raditi na programiranju novih poticaja za istraìvanje i razvoj u razdoblju od 2014. do 2020. godine.

Jedan od zna~ajnih projekata BICRO-a bio je pro-gram pokrenut 2006. godine naziva “Poticanje poduzetni{tva utemeljenog na inovacijama i novim te-hnologijama”, koji sa~injavaju potprogrami: RAZUM, TEHCRO, VENCRO, IRCRO i KONCRO. [to je sve obuhva}ala provedba ovih programa i koliko ste njom zadovoljni?Provedba navedenih programa zahtijeva iskustvo, vi-soku profesionalnost i predanost svih uklju~enih u provedbu, kako bi se odabrali najkvalitetniji projekti i financirala ona poduze}a ~ija }e vrijednost biti prepoz-nata na trì{tu, kako od strane kupaca/korisnika, tako i od strane investitora. Projekti koje poti~emo imaju po-trebnu inovacijsku komponentu (ve}u dodanu vrijed-nost) i trì{ni potencijal, a njihova je snaga u ravnoteì izme|u tehnolo{ke i ekonomske komponente, koja ~ini idealan poslovni poduhvat. BICRO je dosad s preko 180 milijuna kuna financirao preko 150 poduzetnika kroz razli~ite programe koje provodi. Jako sam zado-voljan svim programima, osim s programom VEN-CRO, gdje nismo uspjeli napraviti prvi fond rizi~nog kapitala u RH. Tvrtka koja je bila odabrana na javnom natje~aju nije uspjela prikupiti sredstva iz privatnih izvora. Vrijeme koje su imali na raspolaganju za priku-pljanje sredstava bilo je relativno kratko i neposredno prije same financijske krize. Zbog toga s nestrpljenjem o~ekujemo Fondove za gospodarsku suradnju koji bi mogli popuniti rupu u financiranju inovativnih tvrta-ka koje nemaju imovinu u svojim bilancama. Tijekom svibnja ove godine pokrenut je novi BICRO program kao dio akcijskog plana za gospodarski opo-ravak Vlade RH, Program provjere inovativnog kon-cepta - PoC (engl. Proof of Concept), koji financiraju Vlada Republike Hrvatske i Svjetska banka. Program je pokrenut u suradnji sa sljede}im partnerima: Uredom za transfer tehnologije Sveu~ili{ta u Zagre-bu, Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveu~ili{ta u Rijeci – SteP Ri, Tehnolo{kim parkom Vara`din, Tehnolo{ko-inovacijskim centrom Me|imurje u okvi-ru Regionalne razvojne agencije Me|imurje – REDEA i TERA Tehnopolisom iz Osijeka. Smisao provjere inovativnog koncepta je utvrditi tehni~ke karakteri-stike i komercijalni potencijal rezultata istraìvanja ~ime }e se premostiti jaz izme|u istraìvanja i razvoja te trì{ta. Program pruà potporu u ranoj fazi razvoja inovacije, kako bi se pomogao i usmjerio dalji razvoj i smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi. Istovremeno program podiè spremnost hrvatskih poduzetnika da

formuliraju svoje ideje u projekte, da ih prezentiraju drugima i na taj se na~in pripremaju za strukturne fondove.

BICRO je partner najzna~ajnije europske potporne mreè, Enterprise Europe Network (EEN) u kojoj ima glavnu ulogu vezano uz transfer tehnologije i inovaci-ja. Kakav je poloàj poduzetnika-inovatora u odnosu na ostale poduzetnike? U kojoj im je mjeri lak{e ili teè, i u ~emu?Svaki poduzetnik mora biti kreativan da bi uspio ili opstao na trì{tu, samim time ne bih na taj na~in pravio razliku izme|u poduzetnika. Me|utim, ovdje moram istaknuti da je poduzetnicima koji proizvode teè jer su korak dalje od trì{ta. Njima svakako treba pomo}i jer rizik razvoja proizvoda ili usluge postoji i on se treba podijeliti izme|u poduzetnika i dràve.

Kako izgleda put od poduzetni~ke ideje do gotovog trì{nog proizvoda?Put od ideje do proizvoda na trì{tu je kompleksan, dug i neizvjestan. Analize su pokazale da je u ICT sekto-ru potrebno od pet do sedam godina da ideja zavr{i u obliku proizvoda, dok isti proces u bio-znanostima tra-je od osam do dvanaest godina. To razdoblje pokriva istraìvanje, razvoj i komercijalizaciju. Svaki proces je jednako bitan i traì adekvatnu infrastrukturnu i fi-nancijsku podr{ku. Tako, primjerice, u bio-znanostima potreban je istraìva~ko-razvojni laboratorij u razdo-blju istraìvanja, poluindustrijski pogon u razvojnoj fazi, odnosno proizvodni pogon u fazi komercijaliza-cije. Da bi se financirala, poduzetni~ka ideja treba se formulirati u poslovni plan. Poslovni plan procjenju-ju investitori te u slu~aju pozitivne ocjene pristupaju financiranju. Sa strane BICRO-a mi nudimo manja bespovratna sredstva (od 35 do 350 tisu}a kuna kroz progam POC) u po~etku, koja rezultiraju napu{tanju ideje ili daljim razvojem (program RAZUM, IRCRO ili EUREKA). U tom trenutku sredstva postaju uvjetni kredit. U kona~nici poduzetnik u komercijalizaciju ula-zi s rizi~nim kapitalom (dokapitalizacija) ili kreditom HBOR-a uz pomo} jamstvenog fonda od HAMAG-a.

Na koji na~in Investicijski odbor odabire i prepoznaje inovativne projekte koje vrijedi financirati i poduprije-ti?Investicijski odbor zadnji je korak prema financiranju projekata unutar procedura BICRO-a koji ima ulogu kontrolirati rad BICRO stru~njaka, a gledaju i na in-vesticiju iz pozicije njene provedbe unutar RH. Prije dolaska na Investicijski odbor natjecatelj mora dobiti pozitivno mi{ljenje od vanjskog stru~njaka u podru~ju tehnolo{ko-poslovne procjene te pozitivno mi{ljenje od BICRO financijskog analiti~ara u odnosu na predloène financijske podatke. U prepoznavanju ino-vativnih projekata oslanjamo se na iskustvo BICRO zaposlenika uz pomo} vanjskih stru~njaka.

Razgovarao: Kre{imir [imac

BICRO danas rezultat je vrijednih ljudi u BICRO-u od samog po~etka, ali i ljudi iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta te stru~njaka, znanstvenika iz Tehno-logijskog vije}a.

Dalibor Marijanovi}, direktor BICRO-a

Intervju mjesecaIntervju mjeseca


Hrvatsko gospodarstvo u 2011. godiniIako je nedavni slabi rast BDP-a osnaìo nadu u bolju budu}nost, u o~ekivanju gospodarskog rasta treba sna`no raditi na promociji Hrvatske kao pouzdanog partnera te na razvoju kvali-tetnog poduzetni~kog okruènja, klju~nog za oporavak oslabljenog hrvatskog gospodarstva.

Pripremila: Aleksandra Zrinu{i}

Intervju mjeseca

Koliko je u Hrvatskoj razvijena svijest o za{titi inte-lektualnog vlasni{tva? O tome se stalno progovara, no koliko se ta za{tita prakti~no provodi?Veliki pomaci napravljeni su od kada je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta provelo CARDS project 2006. godine. Vi morate znati da prije toga nisu po-stojali nikakvi poticaji za pronalaza~e u na{im znanst-venim organizacijama. Nakon navedenog projekta i provedbom Programa Hrvatskog tehnologijskog razvitka u suradnji sa Svjetskom bankom Sveu~ili{te u Zagrebu, Institut Ru|er Bo{kovi} i Sveu~ili{te u Rijeci napravili su najve}e pomake u provedbi za{tite intelektualnog vlasni{tva.

Priprema Hrvatske za europsko jedinstveno trì{te zahtjevan je posao. Krajem studenoga odràna je i konferencija o internacionalizaciji poslovanja. Kakvu ulogu u tome obavlja BICRO?Konferenciju su organizirali Hrvatska gospodarska komora i BICRO u okviru Europske poduzetni~ke mreè Hrvatske. Poticanje internacionalizacije poduzetni{tva nedjeljivo je od procesa ulaganja u znanost, istraìvanje i razvoj. Republika Hrvatska kroz BICRO je u podru~ju istraìvanja i razvoja spremna provoditi strukturne fondove ve} sada.

Prije pet godina krenuli smo u reforme u ovom podru~ju, dobili smo sve potrebne dozvole, konstantno radimo na edukaciji ljudi, promijenili smo stav o inte-lektualnom vlasni{tvu u javnim znanstvenim organi-zacijama, stvorili smo mreù poslovnih, tehnolo{kih i financijskih stru~njaka. BICRO je s preko 180 milijuna kuna financirao preko 150 poduzetnika kroz razli~ite programe koje provodi. Putem tih programa BICRO podiè svijest o kreiranju projekta iz ideje, kreiranju proizvoda iz projekta te podizanju tvrtke na osnovu proizvoda.

Koji su modeli uklju~ivanja u me|unarodne projekte dostupni hrvatskim tvrtkama?Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta Republike Hrvatske povjerilo je BICRO-u operativno provo|enje EUREKA programa za Hrvatsku, koje izme|u osta-log uklju~uje ugovaranje i financiranje projekata. EU-REKA pomaè izgradnji me|unarodnog partnerstva u cilju ja~anja europske konkurentnosti. O~ekivani rezultati projekata su novi proizvodi ili usluge koji promi~u napredne tehnologije i imaju svoje mjesto na trì{tu. Od kada je BICRO preuzeo ulogu nacio-nalnog ureda za EUREKA program, uloèno je preko 439 tisu}a eura u projekte koji su rezultat suradnje s partnerima iz Izraela i Slovenije. Tijekom ovog mje-seca planirano je i potpisivanje dva ugovora u visini od preko 295 tisu}a eura za projekte u kojima su uz hrvatske partnere uklju~eni i partneri iz Austrije i Slovenije. BICRO je i nacionalni partner u Europskoj poduzetni~koj mreì Hrvatske (EEN - Enterprise Eu-

rope Network, koja pruà potporu malim i srednjim tvrtkama u pronalaènju puta ka jedinstvenom trì{tu Europske zajednice, pristupu informacijama i usluga-ma te transferu tehnologije, znanja i inovacija.

Koliko je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta u mogu}nosti financijski pratiti BICRO, budu}i da ste pod njihovim okriljem?Jo{ u listopadu 2002. godine Ministarstvo je zapo~elo pripremu sveobuhvatnog tehnologijskog programa koji se nastavljao na ranije napore i uspjehe, a odredio je prioritete potreba gospodarstva na sustavan na~in. Taj rad, podràn Projektom tehni~ke pomo}i Svjetske banke za institucionalni razvoj i regulatornu reformu (TAL-2), rezultirao je Programom Hrvatskog tehnolo-gijskog razvitka (Science & Technology Project- STP). Moè se re}i da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta u zadnjih osam godina investiralo u ove pro-cese preko 300 milijuna kuna. Istovremeno smo osi-gurali oko milijardu kuna u prvim godinama ulaska u Europsku zajednicu kroz operativni program Konku- rentnost i inovacije koji se vodi unutar Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva (MINGORP). U ovom trenutku potrebno je napraviti iskorak gdje bi dio tereta zavr{nih priprema za ulazak u EU preuzeo MINGORP tako da se dosada{nji uloèni napori i in-vesticija ne dovedu u pitanje. Na{a procjena je da nam je potrebno oko 100 milijuna kuna u narednih godinu i pol.

BICRO je nedavno promijenio ime u Poslovno-inovaci-jsku agenciju. Kakve promjene u poslovanju moèmo o~ekivati?BICRO je temeljem Uredbe Vlade RH promijenio pravni oblik u onaj optimalan za provo|enje pro-grama i projekata u okviru EU fondova, tako da vi{e nije trgova~ko dru{tvo, ve} je postao javna ustano-va. Agencija BICRO }e se, kao i do sada Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO, financirati iz dràvnog prora~una, ali }e se mo}i financirati i iz fon-dova Europske unije, kao i iz drugih izvora u skladu sa zakonom. Danom upisa Agencije u sudski registar, na Agenciju }e se prenijeti poslovi provedbe programa iz djelokruga trgova~kog dru{tva BICRO d.o.o., koji se financiraju iz dràvnog prora~una, kao i komplet-na dokumentacija, oprema, imovina, financijska prava i obveze. Agencija }e preuzeti i dosada zaposlenih 27 djelatnika.

[to se ti~e pitanja glede promjena u poslovanju BI-CRO-a, dosada{nje aktivnosti vezane uz provo|enje programa dràvnih poticaja za poduzetni{tvo uteme-ljenog na inovacijama i novim tehnologijama, dakle svih BICRO programa, }e se nastaviti istim, ~ak i ve}im intenzitetom sukladno mogu}nostima. Drugim rije~ima, o~ekuje se vi{e posla za nas, {to mi, naravno, s rado{}u prihva}amo. ■

BICRO je i nacionalni partner u Europskoj poduzetni~koj mreì

Hrvatske (EEN - Enter-prise Europe Network,

koja pruà potporu ma-lim i srednjim tvrtkama u pronalaènju puta ka

jedinstvenom trì{tu Europske zajednice


Tema brojaTema broja

Tijekom idu}e godine nastavit }e se razdoblje opo-ravka financijskog sektora na globalnoj razini, no uz brojne rizike i pote{ko}e. Naime, jo{ je uvijek puno makroekonomskih rizika, poput primjerice du`ni~ke krize u Europi, koje mogu imati zna~ajne poslje-dice na banke diljem svijeta. Tako|er, na trì{tima su prisutne i dalje brojne tenzije, poput primjerice „valutnog rata“ {to dovodi i do ve}ih neizvjesnosti u poslovanju banaka, mi{ljenja je Pierre Boursot, predsjednik Uprave Societe Generale-Splitske banke d.d.

Spor i teàk oporavak doma}eg gospodarstva sna`no }e utjecati i na poslovanje banaka. Naime, uzimaju- }i u obzir da nije realno o~ekivati oporavak zaposle-nosti na doma}em trì{tu rada prije druge polovice 2012. godine te relativno visoku zaduènost ku}an- stava, izgledno je da }e gra|ani prije biti skloniji razduìvanju nego li pove}anjem svoje zaduènosti. Kada govorimo o poduze}ima, o~ekuju da tijekom idu}e godine ponovno najzna~ajniji rast kreditne aktivnosti zabiljeè u segmentu poslovanja s pravnim osobama, kaè Boursot. Ipak, intenzitet rasta u ovom segmentu ovisit }e uvelike i o najavljenim promje-nama u modelima financiranja A i B preko HBOR-a. Idu}e godine bi mogli zabiljeìti pove}anje kredita za investicije i to prvenstveno kod privatnog sektora.

Nakon svjetske financijske krize koja je izazvala zna~ajne gubitke u vode}im bankama razvijenog di-jela svijeta i sanacije njihovog poslovanja na ra~un tamo{njih poreznih obveznika, u 2011. godinu ban-ke na globalnoj razini ulaze sa stabiliziranim poslo-vanjem. Prema mi{ljenju predsjednika Uprave Raif-feisenbank Austria d.d. Zdenka Adrovi}a, u rijetkim iznimkama poput Irske banke jo{ uvijek trpe gubitke na imovini zbog izloènosti hipotekarnim kreditima. Nakon stabilizacije poslovanja regulatori bankama spremaju nove namete preko kojih bi izgradili fon-dove za o~uvanje stabilnosti bankovnog sustava u slu~aju ponavljanja financijske krize. Hrvatske ban-ke pro{le su kroz svjetsku financijsku krizu i rece-siju hrvatskog gospodarstva bez gubitaka, te bi i u narednoj godini trebale ostvariti pozitivan rezultat poslovanja.

Da }e u sljede}oj godini doma}a potra`nja i dalje sta-gnirati uslijed rasta nezaposlenosti, pada raspoloìvog dohotka, sporog oporavka industrijske proizvodnje, zaostajanja izvoza i rastu}eg tro{ka kapitala radi fi-skalnih rizika, mi{ljenja je Markusa Ferstl, predsjed-nika Uprave Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. -Inflaciju generalno vidimo niskom, uz anticipiranje uzlaznih rizika zbog globalnog porasta cijena roba te dugo odga|anog povi{enja administrativno odre|enih cije-

na. Pored pada potra`nje, ne treba o~ekivati niti neke nove zna~ajne likvidnsone injekcije HNB-a posredst-vom kojih bi zna~ajno oìvjela kreditna aktivnost. Novi business zasnovan na kvalitetnijem upravljanju rizicima preduvjet je daljnjeg pove}anja profitabil-nosti banaka-pogotovo u svjetlu daljnjeg rasta lo{ih plasmana. Na svjetskoj razni, koordinirana o{trija re-gulacija, po~etak implementacije Basela III s reperku-sijom na ja~anje kapitalne baze te rje{avanje fiskalnih rizika {irom euro zone klju~ne su odrednice poslo-vanja banaka u 2011. godini – kaè Ferstl.

Energetske politike bit }e sve vi{e fokusirane na pove}anje sigurnosti opskrbe naftom i naftnim de-rivatima kroz realizaciju projekata novih dobav-nih pravaca nafte i naftnih derivata te formiranje dràvnih obveznih zaliha. Kako kaè Ante Markov, predsjednik Uprave, za poslovanje JANAF-a u sljede- }oj godini va`na }e biti brzina kojom }e se provoditi procesi modernizacije rafinerija i daljnje liberalizacije trì{ta nafte, kako u Hrvatskoj tako i u regiji.

-U 2011. o~ekujemo blagi oporavak trì{ta, iako nas ne ~eka ni lagana ni ugodna poslovna godina. Finan-cijska kriza je neminovno oborila gospodarski rast, a recesija izazvala pad potra`nje za osiguranjima. Po-red toga investicijski portfelji osiguranja i dalje su izloèni svim rizicima svojstvenim trì{tima kapitala. Dobro je {to struktura imovine osiguravatelja ipak pokazuje trendove smanjenja izloènosti rizicima, {to zna~i da smo na vrijeme reagirali na krizu. Promjene koje su napravljene u portfeljima utjecali su na pove- }anje prihoda od ulaganja, smanjenju tro{kova i gu-bitaka od ulaganja te na pove}anje prinosa u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Vjerujem da }e se ta-kav trend nastaviti – mi{ljenja je Zdravko Zrinu{i}, predsjednik Uprave Croatia osiguranja.

Farmaceutska industrija po svojoj prirodi propulzivna je i adaptibilna, te se, brè no ijedna druga industri-jska grana, prilago|ava uvjetima na trì{tu. I sljede- }a }e godina, prema sada{njim pokazateljima, biti obiljeèna daljnjim pove}anjem globalizacije unutar industrije, promjenom strukture konkurencije koja }e se jo{ vi{e zao{triti uz konsolidaciju i koncentraci-ju. -Na hrvatskom farmaceutskom trì{tu o~ekujemo stagnaciju, uz nastavak zapo~etih reformi zdravst-venog sustava, nastavak provo|enja mjera {tednje u segmentu lijekova na recept te daljnju primjenu kvota za skupe lijekove. U segmentu OTC lijekova potro{nja }e ovisiti o kupovnoj mo}i stanovni{tva te utjecaju sezone gripe i prehlade - smatra Matko Bolan~a, predsjednik Uprave Plive.

-Iako je hrvatsko gospodarstvo bilo suo~eno s padom BDP-a ve} drugu godinu zaredom, u 2011. godini o~ekujem nastavak oporavka kompanija od te{kih

Poznato je da medijske trì{ne trendove odre|uju faktori kao {to su, prije svega, op- }i tehnolo{ki razvoj, eksponencijalan razvoj IT tehnologija, specijalizacija, mije{anje i ispreplitanje vlasni~kih struktura i dr. -S aspekta na{e struke, tj. trì{nih komunikaci-ja, u epicentru zbivanja su megatrendovski procesi vezani za promjene u ambijentu i kulturi potro{nje te sferi percepcije potro{a~a u odnosu na ponu|enu komunika-ciju. Potro{a~ s velikim JA o~ekuje i bira {to neposredniju, posesivniju, direktniju i interaktivniju ulogu u samom procesu komuniciranja. Tehnolo{ki razvoj medija, od-nosno medijskih platformi, predvi|a da }emo vrlo brzo biti sami svoji izbornici i urednici medijskog sadràja koji je ve} sada vi{eizboran. U kona~nici }e se i sami medijski receptori najvjerojatnije svesti na jedan ure|aj. Neki prognoziraju da je to lap-top, a neki da je da je rije~ o - mobilnom telefonu. Proces digitalizacije i time drugih inovativnih rje{enja je i vi{e nego eksplozivan i time sve teè saglediv. Po-gledajmo koliko ve} postoji novih specijaliziranih televizijskih kanala, print izdanja i radiopostaja, odnosno njihovih mreà, web portala - op}enito tradicionalnih (on-line) i modernih (off-line) medija. A gdje su tu i druge nove alternativne medijske platforme i komunikacije koje nas prate kao sjena u svakodnevnom ìvotu. U takvoj kulturolo{koj sferi mogu}nosti vi{e izbora mediji, odnosno medijski stratezi zaista imaju vra`jeg posla da kreiraju poèljnu sadràjnu platformu te trajno odràvaju i oja~avaju svoj prepoznatljivi trì{ni identitet – kaè Ivica Vidovi}, predsjednik Uprave tvrtke McCann Erickson. Uza sve navedeno u zoni ekonomske krize (kupovne mo- }i) dolazi sve vi{e do alokacije medijskih budèta brandova s masmedija na nove selektivne komunikacijske koridore i kanale, kako bi se brandovi {to vi{e pribliìli, odnosno zavukli pod koù individualnom potro{a~u.

Digitel Medijski Servisi tijekom 2011. o~ekuju nastavak aktualnih trendova i u svijetu i u Hrvatskoj. Na svjetskoj razini (osobito u razvijenim zemljama) to zna~i lagani porast ukupne medijske investicije. Prema rije~ima direktorice Jasne Hrvi} Smolec, godinu }e obiljeìti razvoj interaktivnih medija u svakom pogledu. Daljnji razvoj teh-nologije zna~it }e diversifikaciju kanala, ali i kori{tenje korisni~kih baza s ciljem razu-mijevanja korisnika i direktne komunikacije s korisni~kim grupama i pojedincima. U Hrvatskoj }e nastati odre|eno preslagivanje na tv sceni uslijed restrukturiranja HTV-a, ali i uslijed zna~ajnog porasta tv programa kao posljedice digitalizacije televizijskog prijenosa. Za o~ekivati je da }e se time mijenjati donekle stabilni dosada{nji odnosi na ukupnom medijskom trì{tu. Me|utim, kao posljedicu nastavka krize, u Hrvat-skoj ne o~ekuje rast investicija u ogla{avanje.

Trì{te medija u 2011.

Spor i teàk oporavak doma}eg gospodarstva sna`no }e utjecati i na

poslovanje banaka.


okolnosti u kojima su poslovale posljednje dvije go-dine. Sposobnost prilagodbe i ulaganje u budu}nost, u tehnologiju i ljudske resurse i znanje garancija su stabilnosti i napretka, stoga vjerujem da }e se klju~ni energetski projekti, koji mogu biti pokreta~i hrvat-skog gospodarstva u sljede}im godinama, nastaviti - prognozira predsjednik Uprave INA-e, Zoltán Áldott. Nakon otvaranja ma|arsko–hrvatskog interkonekto-ra, koji }e osigurati fleksibilnost u opskrbi plinom, hrvatsko trì{te plina }e se znatno izmijeniti te podu-prijeti stvaranje temelja za liberaliziranu energetsku industriju na putu prema ulasku u Europsku uniju, a istovremeno }e imati klju~nu ulogu u poticanju pro-cesa strukturalnih promjena u Hrvatskoj na na~in da }e privla~iti investicije me|unarodnih ulaga~a.Iz Siemensa Hrvatske o~ekuju porast potreba za energijom, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, {to za sobom povla~i i porast investicija u elektroener-getskom sektoru. Mladen Fogec, predsjednik Upra-ve, smatra da }e naglasak zasigurno biti na osigu-ranju odrìve opskrbe energijom kroz pove}anje u~inkovitosti konvencionalnih elektrana te poticanje uporabe obnovljivih izvora energije, {to u potpunosti odgovara strategiji korporacije Siemens kao vode}eg dobavlja~a odrìvih „zelenih“ rje{enja. -Prema saznanjima i procjenama kojima mi raspolaèmo, u regiji u kojoj djelujemo o~ekuje se rast BDP-a od 2,5 do 3%, u skladu s kojim o~ekujemo i kretanja u industriji gra|evinskih materijala i prate}im djelatnostima. Na àlost, u Hrvatskoj ne o~ekujemo takve pozitivne pomake u narednoj go-dini i zaustavljanje negativnog rasta BDP-a – nije optimisti~an Ivan Ergovi}, predsjednik Uprave Nexe Grupe d.d. Na{ice.

Spor gospodarski oporavakEuropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) krajem li-stopada povisila je u prognozu rasta za gospodarstva u nastajanju u regiji isto~ne i srednje Europe te sred-nje Azije, dok su prognoze za Hrvatsku pogor{ane. U EBRD-u procjenjuju da }e u ovoj godini Hrvatska zabiljeìti dublji pad no {to su govorile srpanjske pro-gnoze. Sukladno tomu, aktivnosti hrvatskog gospo-darstva ove bi se godine trebale smanjiti za 1,5%, u odnosu na srpanjsku prognozu od 1,3%, dok bi rast u 2011. trebao biti ne{to sporiji i iznositi 1,9%, dok je prognozirana stopa rasta u srpnju bila 3,0%.Rad na uspostavi kvalitetnog poduzetni~kog okru`ja jedan je od brojnih zadataka Vlade, a jedna od mjera u sklopu Programa gospodarskog oporavka jest izrada cjelovitog programa gospodarske promocije Hrvatske koji }e nas predstaviti kao atraktivnog gospodarskog partnera. Radi poticanja investiranja Vlada je krajem rujna objavila popis investicijskih projekata u javnom sektoru.Svjetska banka procjenjuje da je hrvatski potencijal ekonomskog rasta 5 do 7% BDP-a, ali taj rast mora

dolaziti iz privatnog sektora te je nu`no stvaranje dje-lotvornijeg sudstva i smanjivanje birokracije. Hrvatska mora ubrzati provedbu Vladinog programa oporavka, provesti klju~ne reforme u zdravstvu i socijalnoj po-litici, javnoj administraciji i privatizaciji. Iz Svjetske banke napominju da je tvrtke u dràvnom vlasni{tvu potrebno brè privatizirati, {to se posebice odnosi na hotele.Iako najnoviji podatci pokazuju da je po~eo oporavak, razloga za opu{tanje nema. Sljede}e godine o~ekuje se gospodarski rast od 1,5%, 2012. od 2,1%, dok }e se ova godina zavr{iti s padom od 1,8 %, bile su jesenske prognoze Europske komisije za Hrvatsku.

Poloàj hrvatskog izvozaNa poslovnom skupu Poloàj hrvatskog izvoza u 2011., odrànom po~etkom studenoga, predsjednik hrvatskih izvoznika Darinko Bago uputio je Vla-di RH zahtjeve za pobolj{anje poloàja izvoznika, a prvi je bio da dràva oja~a Hrvatsku banku za obno-vu i razvitak, traè}i da se iz prora~una u narednom desetogodi{njem razdoblju svake godine, usmjere-no na dokapitalizaciju HBOR-a, izdvoji 500 milijuna kuna. Na osnovu tog ja~anja HBOR-a o~ekuje jeftiniji kapital za izvoznike, koji traè i zna~ajnije smanjivanje ukupnih subvencija iz prora~una RH te da se u ponu-du HBOR-ovih programa uklju~i program za sustavno pra}enje razvoja visokotehnolo{kih, kao i kredit stra-nom kupcu s rokom otplate od najmanje 10 godina s kamatnom stopom ispod 3,55. Smatraju da je potrebno gospodarstvenicima u~initi dostupnim sredi{nje mje-sto za informiranje o svim akcijama i programima Vla-de, usmjerenim ja~anju hrvatskog gospodarstva. Sma-traju i da je nu`na izmjena Zakona o za{titi trì{nog natjecanja te da AZTN bude za{tita od nekvalitetnih i subvencioniranih roba na hrvatskom trì{tu.

Akcijski plan hrvatskog turizma u 2011. Hrvatska se idu}e godine na me|unarodnom turisti~kom trì{tu èli pozicionirati kao kvalitetno odredi{te ekolo{ke o~uvanosti te kao jedna od vode}ih turisti~kih zemalja na Sredozemlju i budu}a 28. ~lani-ca EU-a, zbog ~ega je donijela mjere za idu}u godinu, nastale u suradnji javnog i privatnog turisti~kog sekto-ra, sadràne u Akcijskom planu hrvatskog turizma u 2011. pod nazivom 'Konkurentni i u 2011.'.U Akcijskom planu definirano je devet grupa mjera i trì{nih aktivnosti za me|unarodno i doma}e trì{te koje }e biti oslonjene na udruène trì{ne aktivnosti s privatnim sektorom, a prvi se put u mjerama za doma- }e trì{te nalaze mjere za tzv. socijalni turizam-po-tpore programima za umirovljenike, {kolske skupine i sli~ne. Me|u mjerama za me|unarodno trì{te su one za poticanje cjelogodi{njih organiziranih programa u suradnji s doma}im i stranim touroperaterima te za fi-nancijsko podupiranje organiziranog zra~nog prometa u glavnoj te pred i posezoni.

Iako najnoviji podatci pokazuju da je po~eo oporavak, razloga za

opu{tanje nema.

Tema broja Tema broja


Interdisciplinarnost velike full-service agen-cije kao {to je McCann Erickson Hrvatska omogu}ava i olak{ava uz me|unarodno i lokalno iskustvo refleksno adaptiranje na postoje}u trì{nu situaciju u kojoj morate biti spremni adekvatno i promptno pratiti strategije i modalitete trì{nog komunici-ranja svojih klijenata i naru~itelja. Koriste- }i sve modalitete integracije na{eg znanja i grupacija koje nose razvoj strategija i konce-pata kampanja kao {to su kreiranje i izgrad-nja brand arhitekture razli~itih proizvoda, mogu}nosti jake podr{ke odnosa s javnosti-ma kroz me|unarodnu licencu Weber Shan-dwick, BTL–a (bellow-the-line), odnosno event managementa i iskustvenih direktnih kontakata s krajnjim korisnicima putem me|unarodne mreè Momentum, medijskog planiranja i zakupa putem Universal McCan-na, te digitalnog ogla{avanja kroz DigiPark kao najja~e digitalne agencije u Hrvatskoj,

jnih aktivnosti. U ovom te{kom razdoblju odradili smo jedan veliki dio posla u reorga-nizaciji poslovnih procesa, redizajniranju ne-kih postoje}ih i produkciji novih proizvoda i paketa osiguranja, a znatan smo napor uloìli i u edukaciju prodajne mreè, kao i za kapi-larno {irenje na teritoriju ~itave Hrvatske. Na{a strategija }e se i u 2011. godini bazirati na ostvarenju jo{ boljih prodajnih rezultata.

Uz ja~anje core businessa, pa`nju }emo usmjeriti i na na{a institucionalna ulaganja, od kojih o~ekujemo jo{ bolji povrat sredstava. S pove}anjem prodaje novih vozila, pove- }anjem dràvne i osobne potro{nje i povra-tkom kapitalnih investicija bit }e vi{e posla i za nas osiguravatelje, a to }e u kona~nici rezultirati boljim rezultatima. Fokusirat }emo se i na ~i{}enje i konsolidaciju portfelja, a marketin{ka sredstva usmjeriti }emo prije svega u funkciju prodaje.

Digitel Medijski Servisi }e u narednoj go-dini usmjeriti svoje napore ka dva konkret-na cilja: maksimiranju efikasnosti ulaganja klijenata u trì{nu komunikaciju te sna`niju orijentaciju na digitalne platforme/kanale (iako ne o~ekujemo boom investicije u ove platforme, zna~ajni su nositelji komunikacije prema partikularnim target grupama).

Kao grupacija Digitel komunikacije }e uz intenzivnije integriranje raznih komuni-kacijskih specijalnosti i consultinga i dalje razvijati i non core poslove (van komunikaci-jskog businessa), u ~emu smo i do sada imali zna~ajnih uspjeha. U cjelini, predvi|amo bla-gi rast poslovanja.

Planovi najuspje{nijih hrvatskih tvrtaka u 2011.

Doma}e financijsko trì{te naredne godine ne}e se bitno izmijeniti, a Banka }e zadràti postoje}u poslovnu strategiju. Ostajemo usredoto~eni na pobolj{anje upravljanja rizi-cima i naplatom te procesima i tro{kovima. O~ekujemo rezultat poslovanja na razini ovogodi{njeg. Nakon smanjenja potra`nje za kreditima RBA se sve vi{e usmjerava na pove}anje kvalitete usluge te na prodaju proizvoda i usluga u paketima. Time se kli-jentima pruà ve}a ukupna vrijednost ku-pljenih usluga po niòj cijeni u odnosu na pojedina~no ugovaranje kori{tenja istih uslu-ga.

JANAF d.d. }e nastaviti sa zapo~etim investi-cijama u projekte skladi{tenja nafte i naftnih derivata na terminalima u Sisku i na @itnja-ku te }e otvoriti veliko gradili{te spremnika za naftu i derivate na Terminalu Omi{alj. Zavr{it }e se projekt reverzibilnog transporta nafte (dionice Sisak- Omi{alj) te nastaviti s pripremama novih projekata transporta nafte i naftnih derivata koji bi trebali biti u funkci-

Tema brojaTema broja

Zdenko Adrovi}predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria d.d.

ji pove}anja sigurnosti opskrbe i pove}anja konkurentnosti. Posebno treba naglasiti JA-NAF-ova daljnja ulaganja u pove}anje sigur-nosti transporta, ulaganja u za{titu okoli{a, kao i za{titu ljudi i opreme te se, sukladno tome, planira i gradnja podmorskog naftovo-da otok Krk – kopno, ~ime }e se zamijeniti postoje}i transport nafte kroz Kr~ki most.

[to se ti~e Plive, ponajprije radi pokretanja novog investicijskog ciklusa, odnosno gra-dnje novog pogona za proizvodnju aktivnih farmaceutskih supstancija u Savskom Ma-rofu i pro{irenja proizvodnih kapaciteta u Zagrebu, na 2011. gledamo s blagim optimiz-mom. O~ekujemo i konkretne rezultate Vladinih mjera gospodarskog oporavka, me|u kojima je za cijelu farmaceutsku industriju iznimno va`no osiguranje likvidnosti te u tom kontek-stu zna~ajno smanjenje dana naplate.

Croatia osiguranje }e i u 2011. godini nasta-viti sa zacrtanom strategijom ja~anja proda-

na{a se grupacija sustavno profilira i foku-sira prema originalnim i za svakog klijenta skrojenim modelima marketiranja.

Za nadolaze}u 2011. godinu moèmo re}i kako }e za ve}inu svjetskog gospodarstva biti prva u potpunosti postrecesijska godina. Iako se ekonomski analiti~ari ne slaù u svim pro-gnozama budu}ih tijekova na financijskim trì{tima, ipak se slaù u tome kako na njima u sljede}oj godini ne}e biti ve}ih potresa.

U Hrvatskoj je bankarsko trì{te ostalo rela-tivno netaknuto svjetskom financijskom kri-zom, ali su trì{te kapitala i fondovska indu-strija pretrpjeli gubitke. U sljede}oj godini u Hrvatskoj }e se nastaviti provo|enje konzer-vativnije politike kreditiranja, no o~ekujem kako }e ipak do}i do promijene strukture kreditnih plasmana i da }e se pove}ati udjel financiranja investicija.

Mogu}nosti rasta poslovnog prihoda u na-rednoj godini vidimo u gra|evinskim akti-vnostima u Bosni i Hercegovini kroz sudje-lovanje na{e tvrtke GP Put na projektima cestogradnje, posebice koridora Vc, te u Srbiji kroz osnivanje tvrtke za gra|enje s obzirom da procjenjujemo da pred Srbijom tek pred-stoji investicijski zamah. Procjenu temeljimo i na ~injenici kako je Nexe Grupa ove godine rast imala jedino u Regiji Srbija (za prvo polugodi{te ove godi-ne ostvaren je rast od 35% u odnosu na isto razdoblje 2009.). Ovaj rast temelji se i na izvozu na{ih srpskih ~lanica, prije svega u Rumunjsku, jer im to konkurentnost omo-gu}ava, dok, na àlost, to ne moèmo re}i za hrvatske tvornice. Strate{ki, u narednoj go-dini intenzivirat }emo aktivnosti u segmen-tu obnovljivih izvora energije i zbrinjavanju otpada.

Matko Bolan~apredsjednik Uprave Plive

Ante Markovpredsjednik Uprave JANAF-a

Zdravko Zrinuši}predsjednik Uprave Croatia osiguranja

Jasna Hrvi} Smolecdirektorica Digitel Medijskih Servisa

Ivica Vidovi}predsjednik Uprave McCann Erickson Hrvatke

Antun Kova~evpredsjednik Uprave HBOR-a

Ivan Ergovi}predsjednik Uprave Nexe Grupe d.d.


Unato~ izazovnom okruènju, Splitska banka idu}e godine planira nastaviti {irenje mreè poslovnica, prije svega na podru~ju Zagreba. Osim poslovne mreè, èlimo u potpunosti iskoristiti mogu}nosti novog informati~kog sustava koji smo uveli u listopadu ove go-dine, kako bismo bili u mogu}nosti ponudi-ti i nove proizvode, prije svega razne nove mogu}nosti na polju {tednje. Op}enito, {to se ti~e poslovne aktivnosti o~ekujemo ne{to bolju dinamiku kreditiranja nego {to je to bio slu~aj u 2010., ne toliko zbog rasta samog trì{ta gdje ne o~ekujemo velike pomake, nego svoja o~ekivanja temeljimo na na{em ve}em kapacitetu distribucije zbog pro{irene poslovne mreè.

U prvih devet mjeseci 2010. godine uloèni napor u klju~ne investicije se isplatio: oja~ali smo poslovne rezultate zbog ve}e proizvod-nje s polja u Siriji i Sjevernom Jadranu. Kao rezultat opredijeljenosti managementa ka pobolj{anju u~inkovitosti i smanjenju tro{kova poslovanja, prvi put u zadnje dvije godine ostvarena je pozitivna neto dobit.

Na tim temeljima, INA }e u 2011. i dalje raditi na stabilizaciji svoje pozicije, nasta-vljaju}i s kapitalnim investicijama s nagla-skom na modernizaciju i revitalizaciju na{ih benzinskih postaja, kako bi osigurali na{im potro{a~ima najkvalitetniju uslugu i proizvo-de te nastaviti s daljnjim investiranjem u mo-dernizaciju rafinerija i aktivnosti istraìvanja

i proizvodnje u Siriji, Panonskom bazenu i na Sjevernom Jadranu

Premda je izlazak iz gospodarske krize u Hrvatskoj jo{ nepredvidiv, vjerujemo da }emo zahvaljuju}i polivalentnosti portfelja kompanije imati stabilno operativno poslo-vanje. Nadamo se realizaciji dijela najavljenih investicijskih projekata u javnom sektoru s podru~ja energetike, vodnog gospodarst-va i prometne infrastrukture. O~ekujemo okon~anje pretpristupnih pregovora za ula-zak Hrvatske u EU, {to je na srednji rok po-vezano s ve}om dostupno{}u sredstava iz fondova EU, a time i rastom poslovnih prilika za na{u kompaniju.

Hypo banka }e svakako nastaviti poticati lokalnu ekonomiju, javni sektor, cjelokup-ni poljoprivredni sektor i gra|anstvo, bilo da se radi o osiguravanju povoljnih kredita, zapo~injanju novih investicijskih ciklusa, podràvanju kvalitetnih projekata ili op- }enito pruànju povoljnih uvjeta financiran-ja. Na{ je dugoro~ni cilj biti ‘service leader’ na trì{tu te }emo stoga i dalje raditi na {irenju na{ih usluga i pove}anju broja klijenata.

Pregled konkretnih projekata za gospodarski oporavak – {to predlaù hrvatski gospodarstvenici

Ante Markov, Jadranski naftovod, predsjednik Uprave:1. Gradnja Jugoisto~nog europskog produkto-voda koji bi povezao sve rafinerije u regiji s potro{a~kim centrima i omogu}io izvoz de-rivata te optimalno kori{tenje rafinerijskih kapaciteta.2. Gradnja TE na plin u Dalmaciji, koja bi u~inila isplativom gradnju magistralne i distribucijske mreè te, naravno, i samu potro{nju plina u Dalmaciji. 3. Gradnja manjih brodova u na{im brodogradili{tima koji }e biti namijenjeni pobolj{anju veza izme|u otoka te izme|u otoka i kopna, kao i onih namijenjenih turisti~koj potra`nji.

Zdenko Adrovi}, Raiffeisenbank Austria d.d., predsjednik Uprave:1. Dogradnja elektroenergetske mreè koja bi omogu}ila prijenos energije proizvedene iz nekonvencionalnih izvora unutar sustava prijenosa i distribucije elektri~ne energije, ~ime bi se otvorila mogu}nosti za privatnu inicijativu u podru~ju kori{tenja alternativ-nih izvora energije. 2. Regulacija Save na zagreba~kom podru~ju s proto~nim hidrocentralama, ~ime bi se pove}ala atraktivnost i ponuda gradskih gra|evinskih terena za koje postoji inte-res investitora, uz istovremeno pove}anje proizvodnje elektri~ne energije. 3. Izgradnja skladi{ta za uravnoteènje plinoopskrbnog sustava u uvjetima vr{ne potro{nje, kojim bi se osigurala opskrba go-spodarstva konkurentnim energentom bez obzira na godi{nje doba i previranja na uvoz-nim pravcima nabave.

Ivica Vidovi}, McCann Erickson Hrvatske, predsjednik Uprave:1. Isplativo investiranje u osmi{ljeno okrup-njavanje privatnog i javnog proizvodnog sektora u zajedni~ko (su)vlasni{tvo po mode-lu javno-privatnog partnerstva s jasnim pra-vilima djelovanja za obje strane. Trì{no inte-griranje radi izvoznog potencijala uz nu`no

marketin{ko brandiranje i licenciranje, te stvaranje kratkoro~nih i dugoro~nih planova marketin{ko-prodajnog osvajanja razli~itih trì{ta, odnosno trì{nih segmenata i ni{a. 2. Ulaganje u istraìvanja, razvoj, inovacije i obrazovanje kao elementarne, ali i mjerljive postulate isplativog puta Hrvatske u budu- }nost.3. Nakon redefiniranja i reprogramiranja modela turisti~kog sektora, uz uvaàvanje odrìvog koncepta sezonskog i izvanse-zonskog, oto~nog, priobalnog i kontinen-talnog s jedne, te definiranja i uskla|ivanja ukupnog nacionalnog, budu}ih regional-nih i lokalnih destinacijskih identiteta radi osmi{ljavanja i plasiranja na inozemna trì{ta s druge strane, potrebno je stvoriti pozitiv-ne i poticajne pravne administrativne okvire te pokrenuti fokusiranu kampanju za pri-dobivanje mega ulaganja u turizam. To po-drazumijeva i kvalitetan partnerski ulazak me|unarodnih renomiranih hotelskih bran-dova najvi{e kategorije. U cijelom procesu potrebno je definirati ne samo nacionalne makro interese, ve} paralelno sna`no poticati i raznolike mogu}nosti sektora malih hrvat-skih ulaga~a, kao va`nog ~imbenika na koji se olako zaboravlja.

Markus Ferstl, Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., predsjednik Uprave:1. Najavljena ulaganja u gradnju novih elektrana - Plomin (EUR 800m), Sisak (EUR 220m), nekoliko hidroelektrana na Savi2. Gradnja nizinske pruge Rijeka-Zagreb-Botovo vrijedna 3,65 milijardi eura 3. Izgradnja vi{enamjenskog kanala Dunav-Sava vrijednog oko 950 milijuna eura4. Gradnja terminala u zagreba~koj zra~noj luci vrijednosti 320 milijuna eura

Pierre Boursot, Societe Generale-Splitske banke d.d., predsjednik Uprave:1. Modernizacija èljezni~ke mreè sa svrhom njenog uklapanja u europske pro-metne koridore i privla~enja vise prometa u Hrvatsku.

2. Poticanje izvozno orijentiranih proizvod-nih aktivnosti, to je podru~je u kojem mo-ramo privuci i strane ulaga~e. Treba nam mnogo “manjih" umjesto nekoliko velikih projekata. Tada }e nam i rast biti stabilniji, te na zdravim osnovama.

Ivan Ergovi}, Nexe Grupe, predsjednik Upra-ve :1. Nastavak infrastrukturnih radova u ce-stogradnji2. Investicije u èljezni~koj infrastrukturi3. Investiranje u energetiku.

Jasna Hrvi} Smolec, Digitel Medijski Servisi, direktorica:1. Investiranje u opti~ku infrastrukturu te time omogu}avanje daljnje penetracije {irokopojasnog Interneta svakako je velika nov~ana investicija, ali i jedan od temeljnih preduvjeta rasta hrvatskog dru{tva u cjelini, za {to postoje gotovo svi preduvjeti.2. Aktiviranje investicija u podru~jima energetike, turizma i infrastrukture, za {to postoje mnogi resursi i planovi.3. Investicije u obrazovanje, za {to jo{ ne postoji organizirana aktivnost, ali postoji ogromna potreba.

Mladen Fogec, Siemens Hrvatska, predsjed-nik Uprave:1. Gradnja termoelektrane TE Plwomin 3 2. Gradnja vjetroelektrane VE Kr{ Pa|ene

Zdravko Zrinuši}, Croatia osiguranje, pred-sjednik Uprave:1. Koncentrirati se na sve projekte koji će uz daljnje ulaganje u vlastitu proizvodnju i povećanje izvoza moći povući i sredstva iz fondova EU.2. Više ulagati u turizam, koji je naša najjača izvozna grana. Matko Bolan~a, Pliva, predsjednik Uprave:1. Projekti u području energetike2. Projekti u području turizma, gdje Hrvatska ima odre|enih konkurentskih prednosti.

Zoltán Áldottpredsjednik Uprave INA-e

Mladen Fogec predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska

Hrvatskom gospodarstvu kroni~no nedostaju kvalitetni projekti ~ija bi izvedba utjecala na pozitivne pomake, ma koliko minimalni oni bili. Prijedlozi prioritetnih projekata koje su naveli neki od vode}ih managera i gospodarstvenika unose optimizam u mogu}nost realizacije makar pojedinih.

Tema broja

Markus Ferstlpredsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

Pierre Boursotpredsjednik Uprave Societe Generale-Splitske banke d.d.

Tema broja


Viroexpo – jedan od najva`nijih i najposje}enijih sajmova u regiji

fesionalnosti i entuzijazmu svih koji se zajedno s To-mislavom Tolu{i}em, ùpanom Viroviti~ko-podravske ùpanije, nesebi~no angaìraju u pripremi i realizaciji Viroexpo-a. Tako|er, Viroexpo je jedini sajam u Hrvatskoj gdje se provodi anketiranje izlaga~a i posjetitelja sajma, {to je, uz sve druge aktivnosti, doprinijelo rastu sajma, od njegovog po~etka do danas, u svim bitnim pokazate-ljima.

Koliki je broj posjetitelja i izlaga~a bio na pro{lom Vi-roexpo-u? Na pro{lom sajmu je bilo 659 izlaga~a iz 18 zemalja, kroz sajam je pro{lo oko 24.000 posjetitelja, a nada-mo da }emo na idu}em sajmu Viroexpo 2011, koji se odràva od 21. do 23. sije~nja, u najmanju ruku pono-viti uspjeh.Viroexpo ~lan je Asocijacije sajmova Jugoisto~ne Euro-pe (EASE). [to to konkretno zna~i za Viroexpo? ^lanstvo Viroexpo-a u Asocijaciji sajmova Jugoisto~ne Europe (EASE) ima vi{estruko zna~enje. Sama Asoci-jacija EASE ima dvadeset ~lanica iz osam zemalja. Iz Hrvatske su tri punopravna ~lana Asocijacije i to sa-jmovi: Bjelovarski, SASO iz Splita i Viroexpo iz Vi-rovitice.

EASE je kolektivni ~lan UFI-a koja je globalna asocija-cija sajmova, ~ime je i VIROEXPO ~lan ove najva`nije asocijacije sajmova. Primanje u punopravno ~lanstvo zna~i prethodno ispunjenje odre|enih kriterija i sugla-snost prethodnih ~lanica za primitak novog ~lana.Prema tome, ~lanstvo u EASE-i za Viroexpo predsta-vlja priznanje, kao sajmu koji je pozicioniran na tre- }e mjesto me|u regionalnim sajmovima u Hrvatskoj.

Pripremni radovi ve} su uvelike u tijeku. I ovoga puta organizirat }ete stru~na predavanja u sklopu sajma. [to jo{ pripremate za posjetitelje?Pripremni radovi su uhvatili svoj puni zamah, od in-frastrukturnih radova, do ogla{avanja i kontaktiranja s izlaga~ima. Osim stru~nih predavanja na temu po-ljoprivrede i gospodarstva koja }e odràti renomirani profesori sa sveu~ili{ta iz Zagreba, Osijeka i Beograda, za posjetitelje sajma smo, budu}i da je zemlja partner sajma Makedonija, priredili i koncert poznatog make-donskog kantautora i biv{eg gitarista sastava Leb i sol, Vlatka Stefanovskog. ■

Igor Androvi}, direktor tvrtke Viroexpo d.o.o. u razgovoru nam otkriva nedovoljno poznate informacije o osnivanju sajma Viroexpo, razlozima rasta posje}enosti iz godine u godinu te o programu ovogodi{njeg sajma.

Sajam Viroexpo tre}i je po veli~ini regionalni sajam. Kada je odràn prvi Viroexpo i {to se sve promijenilo od tada? Po~etci dana{njeg Viroexpo-a seù u 1996. godinu, kada je 19. sije~nja u kavani hotela Slavonija u Vi-rovitici, gradu bogate obrtni~ke i poljoprivredne tra-dicije, nakon ~etiri desetlje}a obnovljena sajamska manifestacija. Na prvoj izlo`bi, koja se odràvala na 375 ~etvornih metara prostora, predstavilo se tride-set, isklju~ivo poljoprivrednih proizvo|a~a, s podru~ja Viroviti~ko–podravske ùpanije. Vidjelo ju je 1.200 posjetitelja. Od prvog sajma do danas promijenile su se ~etiri lokacije i danas se sajam odràva na 22.000 ~etvornih metara te broji oko 700 izlaga~a i oko 24.000 posjetitelja.

Kako i sami kaète, posje}enost sajma Viroexpo raste iz godine u godinu, i po broju izlaga~a i po broju po-sjetitelja sajma. Prema Va{em mi{ljenju, {to je va`no u organizaciji sajma, kako bi on bio dobro posje}en? Akceptiranje pojedinih pristupa u pripremi i organiza-ciji sajma, pojedinih znatno starijih i tradicionalnijih sajmova u regiji, potvrdio nam je niz ~injenica koje smo konceptualno dobro postavili u realizaciji na{eg sajma. Isto tako smo i drugima prenijeli na{a znanja i iskustva u realizaciji Viroexpo-a na specifi~an na~in i jedinstven model, baziran na zajedni{tvu organizacije sajma, kroz sudjelovanje svih relevantnih ~imbenika za gospodarski ìvot (VP@, HGK-@K Virovitica, HOK-POK VP@, Grada Virovitice i TZ VP@) te velikoj pro-

PRO

MO

Viroexpo 2011 }e se odràti od 21. do

23. sije~nja.

Igor Androvi}, direktor tvrtke Viroexpo d.o.o.

Tema broja


Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Važne adrese:

Robna razmjena s Estonijom

Izvoz Hrvatske u Estoniju (2009.) Uvoz Hrvatske iz Estonije (2009.)

Prehrambeni proizvodi 21% Listovi furnira 25%

Elektri~ni transformatori 16% Konzervirana riba 19%

Laboratorijske pe}i 12% Elektri~ni aparati za tele-foniju 7%

Izolirana žica 11% Amino i fenolne smole 6%

Ostali tiskani materijali 7% Rakovi, mekušci 6%

UKUPNI IZVOZ 2,704 mil. USD UKUPNI UVOZ 5,861 mil. USD

Izvor: Dràvni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Piše: Helena [timac


Op}e informacije

Naziv: Republika EstonijaGlavni grad: TallinnPovr{ina: 45 227 km²Stanovni{tvo: 1,308 milijunaSlu`beni jezik: estonskiValuta: estonska kruna (1 EUR = 15,65 EEK)

Tallinn

Dvorac Nerva

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U FINSKOJ POKRIVA RE-PUBLIKU ESTONIJU

Veleposlanik: dr. sc. Damir Kušen Kruunuvuorenkatu 5, 00160 Helsinki tel: +358 9 622 2232, 622 2321 fax: +358 9 622 2221 e-mail: croemb.helsinki�mvpei.hr

Korisni linkoviNarodna bankawww.eestipank.infoZavod za statistikuwww.stat.eeTrgovinsko-industrijska komorawww.koda.eeAgencija za poticanje stranih ulaganja www.investestonia.eeParlament www.saeima.lv Agencija za poticanje poduzetništvawww.eas.ee

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE ESTONIJE U BUDIMPE[TI POKRIVA REPUBLIKU HRVATSKU

Veleposlanik: Miko Haljas Aldas utca 3, 1025 Budimpešta tel: +36 1 354 25 70 fax: +36 1 354 25 71 e-mail: Embassy.Budapest�mfa.ee

Nakon odcjepljenja od SSSR-a Estonija je uspješno oba-vila tranziciju iz socijalisti~ke u modernu tržišnu eko-nomiju povezanu sa zapadom. Estonija ima brzorastu}e gospodarstvo, dijelom zbog toga što velik broj skandinav-skih tvrtaka otvara svoje podružnice u Estoniji, a dijelom zbog tranzita ruske nafte. Najbogatija je od svih balti~kih zemalja i smatra se jednom od najliberalnijih ekonomija na svijetu. Gospodarstvo ima razvijen elektroni~ki i te-lekomunikacijski sektor i pod jakim je utjecajem razvoja u Finskoj, Švedskoj i Njema~koj, a ve}ina sektora je pri-vatizirana. Zemlja je toliko umrežena da su ju prozvali E-stonia. Zanimljiva je ~injenica da je Skype, koji nudi besplatne pozive preko Interneta na milijune ljudi širom svijeta, dizajnirao estonski programer.Usprkos sistemati~nom i natprosje~nom ekonomskom rastu u zadnjih deset godina, Estonija još uvijek mora

Estonija - karika u lancu opskrbe iz Dalekog istoka u EUEstonija, najbogatija od svih balti~kih zemalja i jedna od najliberalnijih ekonomija na svi-jetu, posjeduje gospodarstvo s razvijenim elektroni~kim i telekomunikacijskim sektorom i pod jakim je utjecajem razvoja u Finskoj, Švedskoj i Njema~koj, a toliko je umrežena da su ju prozvali E-stonia.

dosta poraditi na prevladavanju jaza u odnosu na pro-sjek EU-25 država. Prosje~ni rast od 6% nije uspio izvu}i Estoniju iz grupe ~etiriju najsiromašnijih ze-malja Unije, iako je najperspektivnija u toj grupi, pa neki procjenjuju da bi mogla slijediti scenarij irskog razvoja. Estonsko gospodarstvo ima koristi od svog po-ložaja na razme|u istoka i zapada. Na istoku su ogro-mni tržišni potencijali sjeverozapada Rusije. Moderni transporti i komunikacijska povezanost osigurava po-uzdan most za trgovinu s bivšim Sovjetskim Savezom i nordijskim zemljama.

Struktura gospodarstvaSamo nekoliko generacija prije poljoprivreda je bila glavno zanimanje Estonaca. Danas je samo oko 4% ukupne radne snage angažirano u poljoprivredi i

pridonosi tek nešto manje od 3% od ukupne proi-zvodnje. Ulazak u EU imao je pozitivan u~inak na poljoprivredu jer su se sva tržišta otvorila. Rural-na podru~ja primaju razne potpore EU-e koja je omogu}ila proizvo|a~ima kupnju novih strojeva za razvoj proizvodnje. Uslužne djelatnosti doživjele su brzi razvoj ranih 1990-ih, te se i danas razvija vrlo brzo. Turizam je potaknuo razvoj ugostitelj-stva i hotela, a unutarnji turizam tako|er je dobio na popularnosti, pogotovo u ruralnim podru~jima. Tijekom sovjetske ere velik dio postrojenja i tvorni-ca proizvodilo je robu za vojnu industriju Rusije, a njihova proizvodnja sada se pokazala nepotrebnom. Posljednjih godina rast industrije nadmašio je rast uslužnog sektora, što zna~i da se sve više potrebne robe može proizvoditi lokalno.

Mogu}nosti poslovne suradnjeDiplomatski odnosi izme|u Hrvatske i Estonije uspo-stavljeni su 1992. godine, kada je uspostavljen odnos izme|u gospodarskih komora dviju zemalja s ciljem olakšavanja stvaranja veza izme|u estonskih i hrvat-skih tvrtaka. Trgovinski i gospodarski odnosi su skro-mni. Prema statistikama robne razmjene od prve polo-vice 2008., Hrvatska je 58. trgovinski partner Estonije. Estonija je pokazala interes, prije svega, prema nekret-ninama i turizmu u Hrvatskoj, zatim u prehrambenoj industriji, kemijskoj industriji, farmaceutici, teleko-munikacijama i IT sektoru. Direktne investicije iz Hr-

vatske u Estoniju su vrlo male, ali ima dovoljno mjesta za poboljšanje, naro~ito u IT sektoru, jer upravo je u tom sektoru Estonija napravila velik iskorak. Estonija }e podržati ulazak Hrvatske u EU te }e joj prenijeti svoja iskustva na tom putu.

Postupak uvoza roba i usluga u EstonijuUvoz je ograni~en na proizvode životinjskog porije-kla. Osim nekih iznimaka pravila ne dopuštaju uvoz mesa, mesnih proizvoda, mlijeka i mlije~nih proi-zvoda, lijekova, oružja te eksplozivnih materijala. Carinski postupak za puštanje robe u slobodan pro-met uklju~uje uzimanje mjera trgovinske politike, završetka formalnosti i naplate pristojbi. Postupak je poduzet ponajprije radi zajedni~kog carinskog statusa za robu izvan EU. Dodatne smjernice za carinski po-stupak za puštanje robe u slobodan promet utvr|ene su Uredbom Republike Estonije.

UlaganjaPostoji nekoliko razloga zašto strani investitori ulažu u Estoniju i zašto to i nastavljaju. Naime, estonska gospodarska klima postala je sli~na onima u razvije-nim zemljama, zbog ~ega se smanjuje strah stranog poduzetnika. Uz to, uklju~enost EU u ulaganja u Esto-niju potaklo je da postane jedno od najbrže rastu}ih gospodarstava u EU. Iznimno je privla~na za strane investitore zbog svog transparentnog poreznog su-stava. Osim toga, relativno nizak porez na dohodak za poduze}a i mogu}nost da ne pla}aju isti nesumnjivo


vlasništvo estonskih najve}ih banaka i telekomunika-cijskog sektora. Finska zauzima drugo mjesto (20%), s ulaganjem u bankarstvo, trgovinu i elektroni~ku industriju, a preostale strane investicije podijeljene su izme|u ostalih zemalja EU. Ruski su investitori prili~no skromni u Estoniji (manje od 1,6%).

Poslovni obi~ajiPoslovno ponašanje u Estoniji sli~no je kao u ostatku Europe. ^vrst i samouvjeren stisak ruke prije i poslije susreta sa svim prisutnima je uobi~ajeno i prihvatlji-vo. Oslovljavajte ih titulom uz njihovo prezime. Ve- }ina poslovnih ljudi u velikim gradovima Estonije do-bro poznaje engleski jezik, no nekoliko estonskih rije~i }e sastanak pretvoriti u prijateljski susret. Estonci su izvrsni doma}ini. Njihov smisao za humor prili~no je sarkasti~an, ali vrlo su osjetljivi što se ti~e eston-ske kulture, stoga izbjegavajte viceve na taj ra~un. Prihvatljivi darovi su uredski materijali ili odabrana vina. Ne zaboravite da su ve}inom viši rukovoditelji stekli iskustvo u bivšem komunisti~kom režimu te bi bilo poželjno potvrditi sastanak prije dolaska. U Esto-niji je vrlo cijenjena to~nost, a ukoliko kasnite, nazo-vite. Uvijek održavaju obe}anje te tako|er o~ekuju i od stranih partnera da se tako ponašaju. Ina~e su malo pragmati~ni i rezervirani, posebno u ranim fazama ra-zvoja poslovnih odnosa. Vole poslovne partnere s vrlo ugodnim glasom i ne prenametljivim stavom. Tako|er mogu postati vrlo sumnji~avi ako ih pretjerano hvalite i bez dovoljno razloga. Ne vole casual stav prema busi-nessu, posebno od stranaca. ■

Estonsko gospodarstvo

BDP: 18 mlrd USD

BDP per capita: 13,509 USD

Stopa rasta BDP-a: -14%

BDP prema sektorima: usluge (67%), industrija (28%), poljoprivreda (5%)

Izvoz (2009.): 9,233 mlrd USD

Izvozni proizvodi: strojevi i oprema, drvo i papir, metali, prehrambeni proizvodi

Zemlje izvoza: Finska (18,3%), Švedska (13,8%), Rusija (10,3%), Latvija (10%)

Uvoz (2009.): 9,315 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi i oprema, tekstil, mineralna goriva, kemijski proizvodi

Zemlje uvoza: Finska (14,2%), Njema~ka (13,3%), Švedska (10%), Latvija (8,9%)

Stopa inflacije: -0,4%

Nezaposlenost: 14,3%

Strana ulaganja: 16,76 BDP-a

Internetski kod zemlje: .ee

Pozivni broj: +372


je primamljivo. Namamili su se lokalnim niskim troš-kovima proizvodnje, dok je rad relativno visoke kvali-tete. U isto vrijeme radna snaga u Estoniji još je uvijek prili~no jeftina - uzimaju}i u obzir kvalitetu, pla}e te pove}anje produktivnosti. Ve}ina stranih investicija je u financijskom sektoru, posebno bankarstvu, a vrlo zna~ajan iznos stranog kapitala uložen je u prometni i komunikacijski sektor, prera|iva~ku industriju, tr-govinu i razne druge poslovne usluge. Švedska zau-zima prvo mjesto (54,5% od izravnih ulaganja) kroz

Prosje~ni rast od 6% nije uspio izvu}i

Estoniju iz grupe ~etiri najsiromašnije zemlje Unije, iako je najper-

spektivnija u toj grupi, pa neki procjenjuju da bi mogla slijediti sce-

narij irskog razvoja.

Tallink grupa, jedan od najve}ih prijevoznika putnika i tereta u Balti~kom moru, ponajbolja je estonska tvrtka u 2010. godiniFoto: Tallink grupa

Danas se u estetskom oblikovanju interijera upotre-bljavaju zidne obloge od razli~itih materijala. Prema rije~ima gospodina Stjepana Kadovi}a, vlasnika Design Studia Zebra, njihova je primjena dopu{tena u svim in-terijerima i stilovima. Trenutno su vrlo traène zidne obloge poput tapeta, prirodnog kamena, prirodne opeke, umjetnog kamena, drvenih i staklenih zidnih obloga, metalnih plo~a te specijalnih perivih premaza.

Prirodni kamen obloga je koja se odlikuje trajno{}u, ~vrsto}om i lijepim izgledom. [iroka je paleta boja kamena te razli~itih mogu}nosti zavr{ne obrade, od hrapave, glatke i sjajne, sve do mat. Upotreba kame-na kao zidne obloge oboga}uje vizualno prostor, a kao dekorativni izri~aj moè varirati od jednostavnog minimalisti~kog do rasko{nog stilskog. Na~in primje-ne kamena kao i kona~na obrada, koja definira zavr{ne efekte, ovisi o ukusima, potrebama i financijskim mogu}nostima. Kamen se moè slagati u sitnijem for-matu i formirati rustikalniju i hrapaviju povr{ina zida ili u ve}im komadima, koji tvore glatku, cjelovitu plo-hu zida. Ovisno o èljenom koloritu, moè se odabrati od tamnih do potpuno svijetlih vrsta kamena u svim izvedbama obrade. Ljepota kamena u interijeru dolazi jo{ vi{e do izraàja u njegovoj kombinaciji s drugim materijalima - drvom, staklom ili metalom, a nagla{ava se formatom i na~inom slaganja odabrane vrste. Iako

pripada hladnim materijalima, kamen primijenjen kao zidna obloga stvara tople ugo|aje, nagla{ava ambijen-talne vrijednosti i poja~ava identitet prostora. Zanimljiv materijal za ure|enje interijera je i prirodna opeka, koja je zadràla kontinuitet i u~estalost upotrebe tijekom godina i uvijek je u trendu. Koristi se u razli~itim sti-lovima, kao i drvo i kamen. Kao i za prirodni kamen, u primjeni je umjetni dekorativni kamen, koji podsje}a na staru opeku. Danas postoje razli~iti formati, obli-ci, boje te mnogobrojne zavr{ne obrade i mogu}nosti slaganja dekorativnog kamena s izgledom opeke. Zbog visoke cijene prirodnog kamena, danas se sve ~e{}e koristi dekorativni umjetni kamen, koji je sjajna al-ternativa prirodnom. On je sastavljen od prirodnih materijala (gline, kvarcnog pijeska, cementa), cijenom je pristupa~niji, a izgledom vjeran prirodnom kame-nu. Mogu}nosti dekoriranja zidova su neograni~ene, a primjenom zidnih obloga stvaraju se unikatni prostori prema vlastitim èljama.

Ako se navedenom dodaju ukrasni profili od polistirena za nagla{avanje prijelaza izme|u zida i stropa, ili ostali elementi od istog materijala koji se zavr{no bojaju, do-bivamo profinjene detalje za ugodno ozra~je. Prazni i goli zidovi nemaju {arm, a nude puno kreativnih ideja s navedenim oblogama za domi{ljato ure|enje svakog interijera. ■

Dekorativne i atraktivne zidne obloge za interijere

Ure|enje interijera

PRO

MO


IntervjuIntervju

Kako me|u sli~nima biti druga~iji

Ukoliko u ìvotu ili poslu radite stvari na uobi~ajen na~in, kao i svi drugi, tada niti ne moète pro}i bolje od prosjeka i osu|eni ste da dijelite njihovu sudbinu. U slu~aju Slavonije i trenutne gospodarske krize to zna~i da }ete s poslom vjerojatno ìvotariti, a ukoliko ste nezaposleni tada }ete jako dugo vremena traìti iole kvalitetan posao. No ukoliko ste spremni biti inova-tivni, hrabri i uporni, kompletno promijeniti paradig-mu razmi{ljanja i stvari raditi na potpuno neo~ekivani na~in, tada }ete se izdvojiti iz prosje~nosti i posti}i re-zultate koji grani~e s nevjerojatnim. To nas, naravno, ne u~e u {koli, na fakultetima, ~ak nas ni roditelji tako ne u~e. O okolini da ne govorimo. Da biste dostigli tu razinu, morate jako naporno raditi na sebi, ~itati mo-dernu poslovnu literaturu, konstantno se usavr{avati, pratiti uspje{ne svjetske poslovne ljude i prou~avati {to to oni rade druga~ije od ostalih. Vremenom }ete shvatiti da morate za~epiti u{i i za`miriti na svoje okruènje, otvoriti se novim idejama, kreativnosti i jednom sasvim novom na~inu razmi{ljanja i ìvotne

filozofije. Otpor okoline }e, o~ekivano, biti ogroman, jer ljudi oko vas uglavnom se pla{e promjena, i svoje strahove i nesigurnost prenose na vas. Ali ukoliko po-zorno pratite va{u intuiciju i ne date nikome da vas omete, tada ste spremni za velike stvari, najve}e.

Pogledajte dana{nje milijuna{e u Hrvatskoj, uspje{ne sporta{e, politi~are. Zamislite {to bi netko rekao ma-lom Tedeschiju da je s 12 godina izjavio da }e vrijediti milijarde? [to li je netko rekao Ivani{evi}u ako je, kad je prvi put uzeo reket u ruke, objavio da }e osvojiti Wimbledon? Koliko ste se puta nasmijali nekom am-bicioznom prijatelju kad je rekao da }e biti predsjednik ili gradona~elnik? Mislite li da se nisu smijali malom Josipovi}u, Bandi}u ili Kerumu? Ovo je pri~a o re-zultatima inovativnog pristupa izazovima u ìvotu, upornom razbijanju predrasuda i preskakanju pre-preka, prko{enju problemima i neprihva}anju pojma „nemogu}e“, {to dovodi do rezultata koji mogu biti zapanjuju}i. I pouka svim nezaposlenim ljudima koje mu~e sli~ni problemi, ali i poduzetnicima koji tavore u prosje~nosti bez dovoljno hrabrosti, snage i volje da iskora~e i naprave ne{to druga~ije. To je filozofija Mirakula koju uspje{no primjenjujemo, a sigurno bi im i Luka imao {to re}i.

Kada ste diplomirali i {to ste sve poduzeli kako bi na{li posao?Diplomirao sam prije godinu i pol, u velja~i 2009. Za traènje posla prvo sam slao otvorene zamolbe. Na-pisao sam prvu verziju zamolbe i ìvotopisa i poslao na pedesetak najve}ih tvrtaka u Osijeku. Neki su od-govorili, neki ne, u ve}em broju zapravo nisam dobio odgovore. Za po~etak mi je bila èlja raditi u Osijeku, nisam razmatrao dalje opcije.

Poslao sam oko 250 zamolbi, od dana kada sam aktivno po~eo traìti posao, dakle, ~im sam diplomirao. Pratio sam portale MojPosao, Posao.hr, Narodne novine, Za-vod za zapo{ljavanje i Biram karijeru. Kada sam ispu-cao sve zamolbe, po~eo sam se javljati na oglase, za sve poslove koje bih mogao raditi, nevezano uz struku, fizi~ke poslove, nisam birao. Tada su bili rijetki oglasi vezani uz moju struku. No za strukovne poslove ne-mam iskustva i nisam se mogao zaposliti, a za ve}inu drugih poslova smatrali su me prekvalificiranim. Onda

On je Samardìja. Luka Samardìja. Mlad, inovativan i vrlo, vrlo uporan i tvrdo-glav. Do prije nekoliko dana nezaposlen, u konstantnoj potrazi za poslom vi{e od godine i pol. Kako mu se ìvot (ne)o~ekivano okrenuo u pozitivnom smjeru te kako je na{ao posao u roku tri dana, saznajte kroz njegovu pri~u.

sam iz ìvotopisa sklonio ~injenicu da sam zavr{io fa-kultet, nadaju}i se bilo kakvom poslu. Zatim je smeta-lo {to sam zavr{io gimnaziju, pa sam i to izbrisao.

Kaète da su poslovi u Va{oj struci bili rijetki i da ni-ste mogli prona}i odgovaraju}i. îme ste se bavili u me|uvremenu?Prvi posao na{ao sam u dostavi vode, nije imalo veze sa strukom, bilo mi je va`no samo da radim. Zatim sam ostao bez posla jer je u firmi pao promet, a budu}i da sam ja do{ao zadnji u nju, bilo je logi~no da prestanem raditi. Po~etkom svibnja odlazio sam raditi sezonske poslove na moru, radio sam kao kuhar, {to opet nije imalo veze sa strukom, no nije bilo va`no. U razdobljima kada nisam imao posla, radio sam fizi~ke poslove, ispomo}i, selidbe… za cijelo to vrijeme tretirao sam traènje posla kao posao. Ostatak vreme-na proveo sam ulaù}i u svoju edukaciju, usavr{avao engleski jezik i informatiku, rad na ra~unalu, ~itao stru~nu literaturu vezanu uz struku, istraìvao na Internetu stru~ne portale… Nai{ao sam i na par pri-mjeraka BIZdirekta, {to me posebno radovalo, jer, na àlost, tada nisam znao da mogu sve brojeve preuzeti na web stranici Mirakula, u digitalnom obliku.

Kako ste se odlu~ili da se obratite Mirakulu?Toga tjedna na svih pet portala nije bilo niti jednog posla koji bih mogao raditi: bilo je ponuda za doktore, farmaceute, i jo{ neke profesije koje doista nije mogao obavljati nitko druge struke. Znao sam da moram biti kreativniji, druga~iji, i palo mi je na pamet da se ja-vim tvrtki Mirakul, sa zamolbom da mi pomognu u traènju posla tako {to }u podijeliti svoj ìvotopis na BIZpartyju, doga|anju za poslovne ljude koje se jed-nom mjese~no odràva u Old Bridge Pubu.

Jeste li posebno pripremali, ‘{minkali’ svoj ìvotopis za predstavljanje?Bitno je naglasiti da je to bila ve} tre}a verzija mog ìvotopisa i zamolbe, jer su me u Mirakulu svojim sa-vjetima traìli da mijenjam neke dijelove kako bih se dostojno i kreativno predstavio. To je bilo izvrsno jer do tada nikad od strane struke nisam bio upoznat s tim {to nije bilo dobro ili primjereno napisano u ìvotopi-su, tako da smo to modificirali i podigli na vi{u razinu. Onda se dogodio i dolazak na BIZparty, toga petka, i ostalo je povijest! Do{ao sam, podijelio svoj tiska-ni ìvotopis po stolovima, nakon toga se prezentirao, odràv{i kratki govor na bini.

No prije svega toga, moja je zamolba poslana dva dana ranije, kao privitak uz redovnu obavijest za BIZparty. Oko 11 sati nave~er stigla mi je obavijest od Mirakula da mi je ìvotopis na mailing listi. Oko podneva idu- }eg dana, dakle nakon ne{to vi{e od 12 sati, ve} sam bio dobio dva poziva za razgovor za posao, dvije od-bijenice, i nekoliko poruka podr{ke i ~estitki na krea-

tivnosti. Na samom BIZpartyju imao sam dva nefor-malna razgovora za posao, toga vikenda tako|er dva dogovora za razgovor. Tada sam bio doista pozitivno uzbu|en, jer se prvi put stvorila prilika samo za mene, prvi put je meni netko pruìo ruku pomo}i. Mislim da mi je, poslije vikenda u kojem sam se ènio, ovo bio vikend s najvi{e uzbu|enja.

Od svih poslova za koje sam dobio poziv na razgovor, oti{ao sam na gotovo sve, neke nisam mogao fizi~ki posti}i, jer su se vremena preklapala. Te sam prili-ke iskoristio za networking, kako bih se predstavio i upoznao {to vi{e ljudi, bez obzira na ishod razgovora. Taj tjedan sam imao i dva razgovora u Osimpexu, a u ponedjeljak nakon BIZpartyja, dobio sam posao!

Kakvi su prvi dojmovi?Jako sam zadovoljan, ovo je moj prvi posao u struci, radim kao referent nabave. Velik je opus posla, ima puno toga za nau~iti, dio sam tima i to je odli~no.

Za ~itavo vrijeme koje ste proveli u potrazi za poslom, jeste li se educirali kroz neke formalne oblike edukaci-je, seminare, predavanja, ili isklju~ivo samostalno?Uglavnom samostalno, no upisao sam jednogodi{nje stru~no usavr{avanje na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, za pisanje europskih projekata, budu}i da sam zaklju~io da je to trì{te koje dolazi i otvara se. Za vrijeme traènja posla bio sam uvjeren da }u svaka-ko jednom raditi u struci i nisam gubio nadu, pa sam se trudio da sve te ‘dje~je bolesti’ prebolim na vrije-me: komunikaciju s ljudima, odnos prema autoritetu i nadre|enima, kao i prema okolini op}enito, da budem {to spremniji kada do|e vrijeme.

Kako je dugotrajna nezaposlenost utjecala na Va{e psihi~ko stanje? Po zavr{etku fakulteta vjerojatno ste bili optimisti~ni i motivirani.Mislio sam da }u odmah po~eti raditi, da je razdo-blje do tri mjeseca normalno za traènje posla. Ni-sam gubio samopouzdanje niti optimizam, ina~e sam vrlo uporan i tvrdoglav. Ve}ina mojih poznanika, koji su tako|er duè vrijeme traìli posao, depresivna je i ima sve manje volje. Ako postane{ o~ajan, ubaci{ se u kolote~inu svakodnevice spavanja do podneva, to ti ni{ta dobroga ne}e donijeti.

Nakon ovog iskustva, {to biste savjetovali drugima u potrazi za poslom?Svakako traènje posla treba tretirati kao osmosatni posao. Treba se i {to vi{e kretati me|u ljudima, bavi-ti se dru{tveno korisnim radom kroz volontiranja i najvi{e od svega, ulagati u sebe. Danas se to moè kroz razne medije, dostupne svima i uglavnom besplatne, i to treba iskoristiti. Nikako ne dopustite sebi depresiju, uz misao da je neka vi{a sila kriva za va{e trenutno stanje, ma koliko beznadno izgledalo. ■

Razgovarao: Kre{imir [imac

Nikako ne dopustite sebi depresiju, uz mi-sao da je neka vi{a sila kriva za va{e trenutno stanje, ma koliko bez-nadno izgledalo.

Znao sam da moram biti kreativniji, druga~iji,

i zato sam se javio tvr-tki Mirakul, sa zamol-bom da mi pomognu u traènju posla tako {to }u podijeliti svoj

ìvotopis na BIZpartyju, doga|anju za poslovne

ljude koje se jednom mjese~no odràva u

Old Bridge Pubu.

Luka Samardìja


Karti~arstvo

Kartice se koriste ~e{}e, ali za manje iznose

MasterCard ve} dvije godine zaredom provodi istraìvanje navika korisnika kartica u RH pod nazi-vom MasterIndex koje nam pokazuje da svega 18% ispitanika koristi dvije kartice manje nego ranije, dok ih njih 21% koristi kartice vi{e, navodi Aleksandra Babi}, MasterCard Europe, voditeljica marketinga i odnosa s javno{}u za Hrvatsku i Sloveniju. No, ukupni raspoloìvi dohodak se u prosjeku smanjuje, {to dovo-di i do smanjene potro{nje, ali i ne i rje|eg pla}anja ra~una karticama, osobito debitnim kao {to je Maestro, koje u sve ve}oj mjeri zamjenjuju gotovinska pla}anja.Mladenka Dubravac, voditeljica odnosa s javno{}u PBZ Carda, navodi da je 2009. i ovu 2010. obiljeìlo sa-vjesnije i u~estalije kori{tenje kartice, odnosno kartice su kori{tene ~e{}e, ali za manje iznose.

Dakle, moèmo re}i da su korisnici prepoznali predno-sti ove vrste pla}anja, ali su, s druge strane, zbog ukup-ne gospodarske situacije oprezniji i odgovorniji pri potro{nji. Uz odgovorniju potro{nju, smatraju da su korisnici i bolje informirani o prednostima kori{tenja kartica, te bez obzira na gospodarsku situaciju, poje-dine pogodnosti biljeè kontinuirani rast – kao {to je obro~na otplata bez kamata i naknada. U 2009. godini PBZ Card je ostvario promet od oko 260 mil. kuna, s brojem od oko 500 prodajnih mjesta, a za prvih osam mjeseci zabiljeèn je ukupan promet od 200 mil. kuna, {to je porast od nekih 30% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U narednim godinama o~ekuju da }e upotreba internetske trgovine u RH porasti.

Kriza se zasigurno odrazila na potro{a~ke navike kori-snika kartica, nagla{avaju iz Erste Card Cluba. Naime, kartice ECC-a se koriste ~e{}e, ali s manjim prosje~nim iznosom transakcije. Najmanja je razlika u potro{nji

u prehrambenoj industriji, kozmetici, farmaciji, dok se smanjila potro{nja u segmentu „ve}ih kupnji“ - gra|evinskog materijala, opremanje doma, vrta, prate- }e auto industrije.

Kartice na putovanjimaIstraìvanje MasterIndex pokazao je da se kartice tijekom godi{njih odmora uglavnom koriste na ben-zinskim crpkama (74%), prilikom kupovine hrane i pi}a (68%) i pla}anja cestarina (32%). Prednosti kartica upravo dolaze do izraàja prilikom putovanja unutar vlastite zemlje te osobito u inozemstvo, nagla{ava Aleksandra Babi}. Prihvat kartica je vrlo {irok, njihovo kori{tenje na prodajnim mjestima sigurno, a u slu~aju gubitka i kra|e prijavom banci izdavatelju gubitci ili ne postoje ili su minimalni. Ne morate kupovati stra-nu valutu te eliminirate rizik koje korisnici imaju u slu~aju gubitka ili kra|e gotovine.

Iz Erste Card Cluba navode kako su kartice prihva- }ene na zamalo svim prodajnim mjestima u svijetu, a ujedno zamjenjuju sve svjetske valute, vrlo su ra{iren na~in pla}anja u inozemstvu. Njima je mogu}e plati-ti hotelski smje{taj, hranu u restoranima, rent-a-car, shopping, aviokarte te ostale tro{kove puta.

Sigurnost pla}anjaVelika ve}ina dana{njih kartica ima ~ip koji je znat-no sigurnija tehnologija od magnetskih traka koje su dominirale u ranijim godinama. Ako se tome pridoda metoda autentikacije PIN-om, kartica je izuzetno si-gurno sredstvo pla}anja. Elektronska trgovina zadn-jih godina pokazuje dvoznamenkasti postotak rasta, a u skladu s njom i kor{tenje kartica kao jednostavnog i sigurnog na~ina pla}anja na Internetu, uz naravno odre|en na~in pona{anja i mjere opreza, navodi Babi}.

I Mladenka Dubravac smatra da kartice predstavlja-ju siguran na~in pla}anja, bilo da je rije~ o klasi~nim prodajnim mjestima ili kupnji putem Interneta. PBZ Card je u potpunosti certificirao 3D Secure program sigurne Internet kupnje prema pravilima globalnih platnih sustava MasterCard Worldwide i Visa Interna-tional za prihvat kreditnih kartica na Internetu, ~ime

Kvantitativno on-line istraìvanje koje je proveo MasterCard Europe u suradnji s Gfk Hrvatska na uzorku od 1000 korisnika bankarskih usluga u dobi od 18 do 55 godina u travnju ove godine, pokazuje da skoro cijela ciljana populacija posjeduje barem jednu karticu (93%).

2010. godinu obiljeìlo je savjesnije i u~estalije

kori{tenje kartice, odno-sno kartice su kori{tene

~e{}e, ali za manje iznose.

Pripremila: Jasmina Fija~ko

Velik broj trgova~kih lanaca razvija kartice lojalnosti, odnosno kartice uz pomo} kojih se skupljaju odre|eni bodovi. Jedan od razloga prikupljanja podataka o potro{a~ima je i utvr|ivanje profila kupaca, kako bi u skladu s njima tvrtka mogla razvijati po-slovnu strategiju, no podatci o potro{a~ima ~esto se koriste za proslije|ivanje marketin{kih materijala. Podatci potro{a~a uglavnom su sigurni, jer trgovci moraju s njima postupati sukladno Zakonu o za{titi osobnih podataka.

Kartice trgova~kih lanaca


Karti~arstvo

se smanjuje vjerojatnost zloupotrebe kreditnih kartica na Internetu i ubrzava rast elektroni~ke trgovine. Kao trenutno najve}i davatelj usluga internetskog prihvata i autorizacija kreditnih kartica u RH, uveli su i suvre-menu uslugu – MyCheckOut. Osim toga savjetuju ko-risnicima da pri kupnji putem Interneta provjere web prodajno mjesto i sigurnosna jamstva koje pruà, prije svega na koji na~in prodajno mjesto {titi osobne poda-tke te druge povjerljive podatke kartice. Bitno je da se korisnik pona{a u skladu s pravilima pona{anja na In-ternetu, izbjegava prodajna mjesta koja nemaju jasno istaknuta sigurnosna jamstva kao i zahtjeve prodajnog mjesta za davanjem broja kartice putem e-maila ili te-lefona. Ako korisnik nema namjeru kupiti odre|enu robu ili uslugu, savjetuju mu da ne odaje broj kartice.

ECC izdaje kartice razli~itih platnih shema (Diners Club VISA i MasterCard) te osigurava najvi{e kriterije sigurnosti za kori{tenje kartica na Internetu. Primje-rice, klijentima nudi Diners Club E-card, karticu koja sluì isklju~ivo za kupnju na Internetu, a za ~iju si-

gurnost kori{tenja ECC u cijelosti jam~i. Ina~e, kako se pove}ava ponuda roba i usluga koje se mogu ku-piti preko Interneta, tako iz godine u godinu raste i promet. Pored toga, kriza je utjecala na ~injenicu da je velik broj poslovnih subjekata prepoznao Internet kao najpovoljniji na~in {irenja prodajne mreè.

Novosti u ponudi banakaGotovo sve banke klijentima nude razne vrste kartica. U Hypo Alpe-Adria Banci navode da su najtraènije kreditne i revolving kartice. RBA u svojoj ponudi kli-jentima nudi debitne kartice – me|unarodno valja-ne Maestro i Visa Electron debitne kartice vezane za teku}i ra~un te Visa Electron EUR i Visa Electron USD debitne kartice vezane za devizni ra~un i revolving kreditne kartice - me|unarodno valjane Visa Classic, Visa Gold i MasterCard revolving kreditne kartice te u suradnji s Irisom VISA IRIS Beauty&Fashion revol-ving kreditnu karticu.

Iako jo{ nije prisutna u RH, jedna od MasterCardovih velikih inovacija i uspjeha je upravo PayPass – beskon-taktna tehnologija primjenjena do sada na vi{e od 78 mil MasterCard i Maestro kartica u svijetu i prihva- }ena na vi{e od 245.000 prodajnih mjesta. [to se ti~e posebnih pogodnosti one ~esto ovise o banci koja izda-je kartice, a jedna od najpopularnijih u RH trenutno je mogu}nost kupnje na rate bez kamata i naknada.

Fokus PBZ Carda vi{e je na unapre|enju postoje}ih proizvoda i usluga. Uz unapre|enje obro~ne otplate isti~u i posebne programe u{teda koje nude korisnici-ma pojedinih American Express kartica. Ovi programi uklju~uju pogodnosti poput popusta, darova i sl. kod pojedinih poslovnih partnera. Programe u{teda kreira-li su za korisnike pojedinih American Express kartica. Tako ve} danas imaju posebni program za korisnike American Express The Platinum Card (Svijet prestià), korisnike American Express Student Card (Student) te korisnike American Express kartice za obrtnike (Obrt-nik), a tijekom 2009. i 2010. pobolj{ali su i ove pro-grame uklju~uju}i dodatne pogodnosti za korisnike te pro{irenje s novim prodajnim mjestima. Unaprijedili su i programe My Card te Membership Rewards pro-gram lojalnosti za korisnike American Express kartica. American Express kartice su jedine kartice na na{em trì{tu putem kojih korisnici sudjeluju u ~ak dva na-gradna programa.

ECC je ove godine uveo uslugu Diners ProFile koja ko-risnicima Diners kartica omogu}uje dono{enje savje-snijih odluka o kupnji. Ova besplatna on-line usluga na www.diners.com.hr daje uvid u cjelokupnu struktu-ru potro{nje unazad 24 mjeseca. Pored toga, korisnik moè kroz odabrano vremensko razdoblje ste}i uvid koliko je potro{io na Internet, gorivo, telefoniju, pu-tovanja i mnogo toga drugog. Kroz razne kategorije i

Kartice predstavljaju siguran na~in pla-

}anja, bilo da je rije~ o klasi~nim prodajnim

mjestima ili kupnji putem Interneta.

35www.mirakul.hr

Karti~arstvo

potkategorije, moè vidjeti gdje je tro{io i prosje~nu potro{nju. Jedini uvjet, da bi se odre|eni tro{ak mogao vidjeti kroz ovaj pregled, jest da je podmiren Diners karticom. Pored toga, ECC je prvi na trì{tu plasirao paket kartica u paru – Diners Croatia Airlines i Visa Croatia Airlines, koji korisnicima donosi najbolje od oba branda.

Platne kartice prema funkcijama na dan 30.09.2010., Izvor: HNB

Funkcija*Op}a Poslovna

Broj Udio Broj Udio

Za pla}anje 8.439.218 99,30% 412.679 100%

Gotovina 8.408.687 98,94% 412.235 99,89%

êkovno jamstvo 4.505.628 53,02% 9.402 2,28%

E-novac 0 0% 0 0%

Chip 6.331.647 74,50% 287.525 69,67%

Co-branding 86.825 1,02% 5.695 1,38%

Affinity 47.142 0,55% 0 0%

Me|unarodna

(prihvatljiva u inozemstvu)8.384.723 98,66% 289.121 70,06%

Ostalo 60.604 0,71% 142 0,03%

Ukupan broj platnih kartica u optjecaju 8.498.667 412.679

* Napomena: Jedna platna kartica moè imati vi{e funkcija

Kreditne kartice za djecuErste Card Club u svojoj ponudi kartica za djecu nudi Diners Club Junior Card te Diners Club Medo [tedo dje~ju karticu. Obje kartice mogu zatraìti njihovi ro-ditelji, kao dodatne na svoju osnovnu karticu. Osno-vna ideja kori{tenja dje~jih kartica je bolja kontrola dèparca kojeg roditelji daju svojoj djeci. Naime, svaki tro{ak u~injen ovim karticama vidljiv je na mjese~nom ra~unu Diners Cluba roditelja, ~ime roditelj u sva-kom trenutku zna na {to je dijete utro{ilo predvi|ena sredstva. Obje kartice imaju male limite potro{nje koje odre|uju sami roditelji, a {to im daje dodatnu sigur-nost od straha od mogu}e zloupotrebe.

MasterCard ne izdaje kartice izravno ve} to rade njihovi partneri – banke i karti~ne ku}e koje imaju ugovor s pravom na izdavanje MasterCard i Maestro kartica te ugovaranje njihovog prihvata s trgovcima, navodi Aleksandra Babi}. Kartice za djecu nisu jos uvijek ~esta pojava, dok darovne ili tzv. prepaid kartice uveliko postoje i koriste se {irom svijeta u razli~itim oblicima: kao jednokratne kartice, kartice koje se mogu nadopunjavati kad se potro{i iznos prethodno upla}en na njih, kartice na kojima se u nekim zemljama ispla- }uju pla}e zaposlenicima, i sli~no. U RH postoje daro-vne MasterCard i Maestro kartice.

S darovnim karticama ne moète pogrije{itiDarovne kartice sve su popularnije, a iako Hypo Alpe-Adria-Banka nema posebnu ponudu karti~nih proizvo-da za djecu, u tu svrhu mogu se koristiti tzv. prepaid kartice – MasterCard gift kartice, dizajnirane za po-sebne prigode (Boì}, vjen~anja, ro|endani, promocije itd.) i MasterCard Prepaid Refresh (reloadable) kartice, koje su namijenjene osobama starijima od 14 godina. U PBZ-u u svom asortimanu imaju PBZ Maestro Pre-paid karticu, namijenjenu za darivanje, s minimalnim iznosom od stotinu kuna do maksimalno 7.000,00 kuna. To je me|unarodno valjana debitna kartica s jednostavnim i sigurnim kori{tenjem, prihva}ena na svim prodajnim i isplatnim mjestima te bankomati-ma koji nose oznaku za njezin prihvat. Nudi mogu}- nost odabira izme|u {est razli~itih dizajna kartice, a na bankomatima PBZ-a omogu}en je upit u stanje raspoloìvih sredstava na kartici.

ECC trenutno u svojoj ponudi nema -paid kartice, odnosno kartice s unaprijed definiranim iznosom za pla}anje, jer prema postoje}im odredbama Zakona o institucijama za elektroni~ki novac stoji da institucija za elektroni~ki novac ne smije obavljati nijednu dru-gu djelatnost osim izdavanja elektroni~kog novca, a osobito ne smije pruàti usluge koje su sli~ne odobra-vanju kredita. Kako se ~eka usvajanje novog Zakona o elektroni~kom novcu, kojim se ova odredba mijenja, ECC }e ovakve kartice vrlo vjerojatno svrstati u svoju ponudu. ■

34 bizdirekt � prosinac 2010.


Multimedijom do novih trì{taMobilni marketing, objavljivanje video ili audio sadràja, fotografije, dijeljenje dokumenata i ostale mogu}nosti multimedijalne komunikacije putem Interneta (ali i putem drugih kanala) mogu pro{iriti glas o tvrtki i pomo}i joj da u~inkovito gradi svijest o svom brandu.

Multimedija je u~inkovit alat u edukaciji i industriji zabave. Nije zato neuobi~ajena ~injenica da se mul-timedijska rje{enja sve vi{e koriste u poslovnom okruènju i to u razli~ite svrhe: trening zaposlenika, prodajne prezentacije, edukacija potro{a~a, komuni-kaciju i sli~no. Naj~e{}e je pak kori{tenje multimedije za prezentacijske potrebe prilikom lansiranja novih proizvoda ili kao dodatni alat u procesu prodaje. No, multimedija, iako inovativna i privla~na, nije uvijek ono u {to bi mali business trebao ulagati.

Treba li mali business koristiti mogu}nosti multimedij-skih rje{enja?Prvo je pitanje koje si vlasnik malog businessa treba postaviti „Moè li moja tvrtka profitirati od kori{tenja multimedije u poslovanju?“. Mnogo je faktora koji na to utje~u. Prvi je ciljana skupina potro{a~a: kome se tvrtka obra}a, koliko je mlada ciljana populacija. Mla|i bolje reagiraju na multimedijalne prezentacije, ali i marketing koji se obra}a {irokoj populaciji moè do-bro iskoristiti te mogu}nosti jer poruku koju oda{iljete potro{a~i primaju s vi{e od jednog osjetila, {to, primje-rice, kod ljudi koji nisu pretjerano pismeni pobolj{ava prijem, jer su u mogu}nosti ~uti i tonski dio poruke.

Drugi je faktor koji odre|uje koristi multimedije tip proizvoda ili usluge koji tvrtka nudi. Multimedij-ske prezentacije mogu posluìti da se prikaù mogu- }nosti tih proizvoda ili usluga, njihovi detalji, na~in kori{tenja i sli~no. Nadalje, kvaliteta multimedije moè

dati i malom businessu auru sofisticiranosti i profinje-nosti, no i znatno pove}ati tro{kove.

Nakon toga treba potraìti odgovor na pitanje „Ho- }e li korist multimedije prema{iti tro{ak ulaganja u ta-kva rje{enja?“. Korist bi se u ovom kontekstu odnosila na pove}ani stupanj konverzije potencijalnih kupaca u kupce. I kona~no, posljednje pitanje koje traì odgovor je „Sukladno o~ekivanoj koristi, koliko smo spremi investirati u multimedijska rje{enja?“. Ima li tvrtka dovoljno sredstava za implementaciju multimedije u prodajni proces. Zadnja stvar koju pritom èlite je spi-skati novac na osrednju multimedijsku prezentaciju.

Multimedija: vjetar u marketin{ka jedraMobilni marketing, objavljivanje video ili audio sadràja, fotografije, dijeljenje dokumenata i osta-le mogu}nosti multimedijalne komunikacije putem Interneta (ali i putem drugih kanala) mogu pro{iriti glas o tvrtki i pomo}i joj da u~inkovito gradi svijest o svom brandu. Virusno {irenje marketin{kih poruka fenomen je za koji je ipak vi{e zaslu`na kombinacija sre}e i dobrog timeinga nego vje{tine, ali ta mogu- }nost donosi neprocjenjivu korist i potencijalni dohvat nebrojenih potencijalnih kupaca. Evo nekoliko na~ina na koje, uz vrlo mala ulaganja, moète puhnuti u svoja marketin{ka jedra koriste}i polugu medija kao {to su fotografija, video, audio i sli~no.

1. Dijeljenje fotografija s online zajednicom – koji god servis za dijeljenje fotografija odaberete (Flickr, Pica-ssa, Twitpic...), nekoliko je na~ina za njihovo kori{tenje u marketin{ke svrhe: svojim kupcima moète ponu-diti razne poticaje u vidu popusta na fotografije va{ih proizvoda koje stave na servise, moète se uklju~iti u raspravu istomi{ljenika okupljenih u razne grupe (primjerice, ljubitelja ìvotinja) ili skretati promet na vlastite stranice postavljanjem zanimljivih fotografija proizvoda ili usluga koje nudite.

2. Videoprodukcija kao promocijski alat – 80 mili-juna sati videa pregleda se danas na servisu YouTu-be. Za nekoliko godina 90% sadràja na Internetu predstavljat }e video. Tvrtke su svjesne toga i sve ih se vi{e odlu~uje nuditi neki oblik korisnih informa-cija ili znanja svojim kupcima. Za snimanje YouTube videa osim dobre ideje ili znanja koje èlite podijeliti

bizdirekt � travanj 2007.

Multimedija

www.mirakul.hr

Multimedija

Pripremio: Ante Veki}

potrebna vam je ne previ{e skupa oprema (kamkorder, jednostavni softver za montaù), kratki scenarij koji }ete sastaviti da ne izgledate previ{e izgubljeni u ka-dru, a ako vam se sve ~ini prekomplicirano, za isto tako ne puno novca moète unajmiti profesionalce da vam pomognu u pripremi.

3. Podcasting - (Personal On Demand narrowCA-STing) rije~ je o distribuciji audiosadràja pojedinci-ma, odnosno ne{to poput privatne radijske emisije (ili audio bloga). Da biste shvatili {to je podcast, najbolje da ih nekoliko preslu{ate. Odlu~ite se o temi koju èli-te pokrivati, a koja je povezana s va{im businessom, uloìte u jeftinu produkcijsku opremu (mikrofon, sof-tver za snimanje glasa, ra~unalo) i budite ustrajni. Od ovoga ne}ete zaraditi novac, barem ne direktno, ali da bi se za vas ~ulo morate imati web, dobro ga optimizi-rati za traìlice i na njemu nuditi podcast sadràje.

4. Mobilni marketing – u svijetu je trenutno 4,1 mi-lijarda mobilnih telefona, a sve vi{e njih je pamet-no. Korisnici surfaju Internetom na mobitelima, a podatci koje su spremi podijeliti omogu}avaju vrlo lako targetiranje. Ogla{avanje na mobilnim stranica-ma ili izradom aplikacija za pametne telefone jedna je od mogu}nosti da se iskoristi ta snaga. Uparene s odgovaraju}im nastupom na socijalnim mreàma,

mobilne marketin{ke kampanje mo}an su alat svake marketin{ke aktivnosti.

Videokonferencija: sastanak na steroidimaJedna od sve ~e{}ih primjena multimedijskih rje{enja su videokonferencije. Koriste ih tvrtke koje redovito moraju komunicirati sa svojim podru`nicama u dru-gim gradovima ili drugim dràvama, a ipak èle ne{to vi{e od obi~nih telefonskih razgovora. Konferencijski poziv, odnosno istodobno videokomuniciranje vi{e lju-di, omogu}ava odràvanje pravog virtualnog sastanka u realnom vremenu. Ovisno o potrebama tvrtke za videokonferencijama, dostupne su tri osnovne mogu- }nosti: uvo|enje profesionalnih videokonferencijskih sustava, ‘priru~na’ videokonferencija preko Interneta i videokonferencije preko mobilnih telefona.

[irokopojasni Internet omogu}io je svima pristup kvalitetnim rje{enjima po niskim cijenama (za jedno-stavnije primjene mogu}e je pro}i i besplatno). U to se moète uvjeriti i sami, ako testirate neke od sljede- }ih servisa.

iMeet – vrlo jednostavna online videokonferencijska usluga, lako se koristi, ali istovremenu nudi i razne mogu}nosti za poslovne korisnike. Soba za video-konferenciju moè ugostiti do 15 sudionika, a postoji

Kvaliteta multimedije moè dati i malom businessu auru sofisti-ciranosti i profinjenosti, no i znatno pove}ati tro{kove.

Multimedijske prezen-tacije mogu posluìti da se prikaù mogu}nosti tih proizvoda ili usluga,

njihovi detalji, na~in kori{tenja i sli~no.


mogu}nost integracije s Microsoft Outlookom za lak{e dogovaranje sastanaka. Servis je trenutno u beta fazi i do kraja godine je besplatan... www.imeet.com

dimdim – jedna od najpoznatijih web kolaboracijskih i konferencijskih platformi. Rije~ je o open source usluzi, besplatnoj za kori{tenje, a na online sastanak mogu}e je primiti do 25 ljudi. Osim slike mogu}e je dijeliti dokumente, zajedni~ku radnu povr{inu, plo~u za crtanje i sli~no... www.dimdim.com

ooVoo – jo{ jedan servis za videokonferencije, s odli~nom kvalitetom slike, jednostavan za upotrebu. Omogu}ava dijeljenje radne povr{ine, uklju~ivanje putem telefona, snimanje konferencija i sli~no. Nudi 30 dana testnog razdoblja... www.oovoo.com

iVisit – besplatna usluga omogu}ava uklju~ivanje do osam korisnika. Nudi mogu}nost dijeljenja radne povr{ine, dokumenata, aplikacija, uklju~ivanja u kon-ferenciju putem mobilnih telefona... www.ivisit.com

Uz dobro odabran projektor do impresivnih prezenta-cijaPrilikom kupnje projektora potrebno je voditi ra~una o ~etiri stvari: potrebnoj rezoluciji, ja~ini svjetlosti, koliko je va`na prenosivost i koliko novca imamo na raspolaganju.

Rezolucija – projektori visoke rezolucije, naravno, u stanju su prikazati detaljniju sliku nego oni niske re-zolucije zato {to sliku slaù koriste}i vi{e pixela, a sva-ki pojedina~ni pixel je manji. No, ve}a rezolucija dolazi s ve}om cijenom. Ipak, jeftiniji projektori u stanju su prikazati jednako svijetlu i dovoljno kvalitetnu sliku. Ukoliko nemate potrebe za prikazom sitnih detalja, s cjenovnog gledi{ta jeftiniji projektor bit }e vam dovo-ljno dobar.

Svjetlina – razli~ita svjetlosna jakost kojom su „opremljeni“ projektori mjeri se ANSI lumenima. Na-ravno, vi{e lumena – ve}a cijena. Projektori s manje od 2000 lumena obi~no su mali i portabilni, naj~e{}e najjeftiniji. Mogu se koristiti u zatamnjenim prosto-rijama, bez previ{e ambijentalne rasvjete. Oni od 2000 do 3000 lumena samo su korak ispred u svjetlosnim performansama i obi~no ne zahtijevaju potpuno za-tamnjenu prostoriju za normalno gledanje projekcije. Sljede}i je razred od 3000 do 4500 lumena. Tu pripada vi{a klasa projektora, pogodna za konferencijske sale i u~ionice. Nude dovoljno svijetlu sliku, koja trpi ra-zumnu koli~inu unutarnje rasvjete. I na kraju tu su ultra svijetli modeli s preko 4500 lumena za najzahtje-vnije namjene.

Mobilnost – mo`da ne toliko bitna karakteristika, ali ako ste puno vremena na putu, vjerojatno }e vam teìna igrati bitnu ulogu u odabiru projektora. S dru-ge strane, ukoliko }e projektor biti fiksiran na jednom mjestu, teìna ne}e biti od presudne va`nosti u odabi-ru te na nju ne treba obra}ati pa`nju.

Cijena – ako zanemarimo sve ostale faktore, a u obzir uzmemo samo cijenu, onda je va`no znati da se cijene projektora kre}u od oko 2.400 kuna pa navi{e (ovisno o rezoluciji i svjetlini).

LED - nova generacija televizoraAko ipak smatrate da je televizor za prikaz va{e mul-timedije bolje rje{enje od projektora, LED tehnologija novost je koja }e vam omogu}iti sasvim nov raspon mogu}nosti. No, u ~emu se zapravo razlikuju LED te-levizor i LCD televizor? Zbunjuje to {to oba ure|aja koriste LCD zaslone - razli~iti nazivi odnose se na razli~ite na~ine kori{tenja svjetlosti kako bi se gene-rirala slika. Pojam LED jednostavno se odnosi na me-todu koju proizvo|a~ koristi za dovo|enje svjetlosti u pozadinu LCD zaslona. LED tehnologija kod televizora donosi zna~ajne prednosti u smislu postizanja male debljine i visoke kvalitete slike.

Postoje dvije vrste LED osvjetljenja - LED pozadinsko osvjetljenje i Edge LED:• LEDpozadinskoosvjetljenje smje{teno je iza za-

slona, a svaka se skupina svjetala moè lokalno prigu{iti. To LCD zaslonu pomaè da postigne du-blje boje, ve}i kontrast i ve}i raspon nijansi u iz-nimno va`nom crnom dijelu spektra.

• Kod tehnologije Edge LED bijele LED diodesmje{tene su oko ruba zaslona, ~ime se otvara pro-stor za zaslone tanje od 1 cm.

Sve {to trebate znati o Google TVI kad se kona~no odlu~ite na ~emu gledati – treba po-vesti ra~una o tome {to }e se gledati. Jedan od noviteta je napad Googlea na TV prijamnike. Najavljen je ranije

ove godine i jo{ nije u potpunosti zaìvio, ali jedno je sigurno – u godinama koje dolaze o~ekuje nas zna~ajna promjena na~ina na koji }emo gledati TV, a Google }e biti jedan od glavnih arhitekata promjene. Glavni adut Google TV usluge je traka za pretragu koja se nalazi iznad svakog programa, a gledatelju omogu}ava da upi{e koji sadràj èli gledati, te ga na-kon toga dobiva na zaslon, bez obzira iz kojeg izvo-ra dolazio (Internet, va{ paket TV usluga, YouTube, bilo koja web stranica koja posluùje video sadràje). Ono {to Google jo{ treba doraditi je na~in unosa tek-sta. Nekoliko je mogu}nosti koje se jo{ razmatraju: kori{tenje beì~ne tipkovnice s trackpadom, zatim kori{tenje odre|enog kontrolera, sli~nog onom na videoigrama, kontroliranje putem iPhonea, ili ({to se pokazalo nespretno s ranijim sli~nim ure|ajima) kon-troliranje putem tipkovnice na zaslonu. Iako je onima tehni~ki potkovanijima ne{to tako ve} mogu}e (spojiti laptop ili ku}ni multimedijski centar na TV i gledati sadràje s Interneta), ono {to Google èli jest pojednostaviti cijeli proces i omogu}iti „va{oj mami“ da bez problema koristi uslugu.

Za sada su na me|unarodnom trì{tu dostupna dva Sony modela koja podràvaju Google TV, ali velik broj novih ure|aja najavljen je za 2011. godinu. Oni koji su imali prilike testirati dostupne modele isti~u da je rije~

Glavni adut Google TV usluge je traka za

pretragu koja se nalazi iznad svakog programa, a gledatelju omogu}ava

da upi{e koji sadràj èli gledati, te ga nakon toga dobiva na zaslon,

bez obzira iz kojeg izvora dolazio (Internet,

va{ paket TV usluga, YouTube, bilo koja web stranica koja posluùje

video sadràje).

SVGA (800x600) – SVGA projektori posljednjih su godina postali vrlo jeftini i do-stupni su onima s manjim budètom. Mogu biti dobra opcija za prikaz Powerpoint prezentacija i ostalih dokumenata kojima nisu potrebni preveliki detalji.XGA (1024x768) – XGA projektori su tako|er jeftinija opcija, a mnogi laptopi neda-vnog godi{ta jo{ uvijek prikazuju sliku u toj rezoluciji, {to zna~i da prikazom slike s takvog laptopa ne gubite detalje.WXGA (1280x800) – ne{to su skuplji od XGA projektora, a prikazuju sliku u wide screen formatu. Ve}ina laptopa niè srednje klase danas koristi ovu rezoluciju.SXGA+ (1400x1050) – ovi projektori postaju sve popularniji i nekoliko je razli~itih mo-dela u nièm i vi{em cjenovnom razredu. Koriste se za detaljne fotografije i podatkov-ne grafike, ali su previ{e za prikaz obi~nih Powerpoint prezentacija ili obi~nog teksta.UXGA (1600x1200) – koristi se za aplikacije koje zahtijevaju visoku rezoluciju, inènjerske nacrte, sloène tablice i sli~no. Cijena projektora s ovom rezolucijom je visoka.WUXGA (1920x1080 ili 1920x1200) – rije~ je o wide screen UXGA rezoluciji, s tako|er vrlo visokim cijenama.

Tablica rezolucije projektora

Multimedija Multimedija

OBIÂN LCD TELEVIZOR

LCD TELEVIZOR S LED TEHNOLOGIJOM

Vrsta zaslona LCD LCD

Tehnologija pozadinskog osvjetljenja

CCFL tehnologija Hladne katodne fluore-scentne lampe po stra`njoj strani LCD zaslona prono-se bijelu svjetlost kojoj se zatim dodaje boja kako bi se generirala slika.

LED tehnologija Svjetle}e diode (Light Emitting Diodes - LED) emitiraju svjetlost u boji, koriste}i manje energije i prostora od tradicionalnih àrulja. Kada se koriste kao poza-dinsko osvjetljenje LCD zaslona, mogu emitirati bijelu svjetlost ili se mogu koristiti u skupinama crvene, zelene i plave boje (RGB LED).

Usporedba obi~nog LCD televizora i LCD televizora s LED tehnologijom

o doista impresivnoj usluzi, te da }e biti zanimljivo vi-djeti kako }e unijeti promjenu u na{u svakodnevicu.

Multimedija na mobitelima: pametni telefon kralj mul-timedijalnih sadràjaI dok poslovnjaci svoje pametne telefone koriste za brù komunikaciju, slanje i primanje elektronske


Multimedija

po{te, provjeravanje web stranica i dokumenata, zahtjevniji korisnici zaboravljaju obi~ne mobitele upravo zbog multimedijskih mogu}nosti smartpho-neova. Prednosti ugra|enog softvera za gledanje video i audio sadràja na visoko kontrastnim zaslonima, sve kvalitetniji fotoaparati i mogu}nost video snimanja i ure|ivanja fotografija i video isje~aka na samom tele-fonu ono su {to pametne telefone uzdiè na pijedestal mobilne multimedije.

Top 10 najpoèljnijih gadgeta ovog Boì}aBlagdansko vrijeme je pred nama, a pokloni su je-dan od razloga za{to ga svake godine s nestrpljenjem i{~ekujemo. Proizvo|a~i gadgeta bili su inspirirani, pa je ljestvica ovogodi{njih Top 10 najpoèljnijih igra~aka za velike (i male) puna zanimljivih predmeta. 1. Apple iPadApple se pobrinuo da ova godina bude zapam}ena po jo{ nevi|enoj buci koja se digla oko nekog proizvoda. Kad je Steve Jobs predstavio ovaj pove}ani iPhone, mi-lijuni Appleovih fanova padali su u nesvijest i tr~ali u redove pred prodavaonicama. U Hrvatsku jo{ nije stigao, ali unato~ rekordnoj prodaji, jo{ je uvijek ve-lik broj onih koji bi ga ovog Boì}a rado vidjeli pod svojom jelkom. 2. Apple iPhone 4 Ure|aj koji „opet mijenja sve“ na drugom je mjestu blagdanskih èlja. Ubrzan, uljep{an, s novim mogu- }nostima i s prekrasnim Retina zaslonom i dalje drì vrh najpoèljnijih pametnih telefona ove sezone. 3. Sony Ericsson Xperia X10 Prvi Sony Ericsson na Android sustavu nakon nado-gradnje na novu verziju (2.1) postaje jo{ ‘pametnij’ i poèljniji. Veliki 4-in~ni zaslon, snimanje videa u HD rezoluciji, te fotoaparat s 8,1 Mpix aduti su koji }e razveseliti i najzahtjevnije korisnike multimedijalnih sadràja na mobitelima. 4. Samsung Galaxy SSamsungov se Android pametni telefon nametnuo kao

iznimno snaàn konkurent iPhoneu. Odli~an zaslon, brzina rada i iznena|uju}i napredak u odnosu na pre-thodne modele aduti su koji ga s pravom drè dosta visoko na ovoj ljestvici. 5. Amazon KindleZa one koji vole ~itati, tu je Amazonov e-~ita~ sa 6-in~nim e-ink zaslonom koji }e omogu}iti iskustvo ~itanja gotovo istovjetno onome kao iz obi~ne knjige. No, dodatne mogu}nosti poput mjesta za skladi{tenje tisu}a knjiga, surfanja Internetom, baterije koja traje mjesec dana sitnice su zbog kojih ga èle svi knjigo-ljupci. 6. Canon PowerShot S95 10MPix Kompaktni fotoaparat s brzim f/2.0 objektivom kori-sniku omogu}ava snimanje bez stativa ili bljeskalice u uvjetima sa slabijim osvjetljenjem, a nudi i mogu}nost snimanja HD videa (720p) s 24 sli~ice u sekundi. Za one koji èle pri ruci uvijek imati ne{to pouzdano, ne prevelikih dimenzija, ovaj je aparat pravi odabir. 7. Microsoft KinectMicrosoft je tvrtka koja nije poznata po izbaciva- nju iznimno poèljnih „igra~aka“, ali Kinect bi mogao napraviti dosta nereda na trì{tu videoigrica i revolu-cionizirati na~in na koji komuniciramo s ra~unalima. Rije~ je o tehnologiji koja prati pokrete i glas i omogu- }ava vam da bez ikakvog dodatnog hardvera upravljate XBOX 360 u potpunosti glasom i pokretima tijela. 8. 3D TelevizorNakon kratice HD, u svijetu televizora pojavila se nova i ta je najtraènija ovih blagdana. Rije~ je o kratici 3D. Uz nju dolaze i nao~ale, a omogu}avaju likovima va{ih omiljenih filmova da iza|u iz TV kutije i u|u u va{ dnevni boravak. 9. Western Digital My Passport Essential 1TBMali eksterni ~vrsti diskovi skuplji su od onih ve}ih, ali njihova je prednost u tome {to ne trebaju dodat-no napajanje osim jednog usb kabla kojim se spajaju na ra~unalo. To ih ~ini komotnijima za prijenos u bilo kojem komadu odje}e.

Ovaj disk osim puno prostora za pohranu nudi i mogu}nost ugra|ene hardverske enkripcije, {to vam jam~i sigurnost podataka u slu~aju gubitka ili kra|e, jer je za pristup potrebno posjedovati {ifru. 10. Apple MacBook AirNaj{minkerskiji laptop ove sezone Appleov je MacBo-ok Air. Za njega }ete morati izdvojiti ne{to vi{e novca, ali za razliku u cijeni (od obi~nog laptopa) dobit }ete brojne zavidne poglede kolega i partnera. No, naravno, dobit }ete i performanse: brì (flash) disk, duè vrije-me autonomije i ugodni Mac OS X.

Za one koji vole ~itati tu je Amazonov e-~ita~ sa

6 in~nim e-ink zaslo-nom koji }e omogu}iti

iskustvo ~itanja gotovo istovjetno onome kao iz

obi~ne knjige.


Odabir Boì}nih darova lak{i je uz VipnetZa privatne i poslovne korisnike Boì} u Vipu uvijek nosi dodatne darove i pogodnosti. Tako je i ove godine. Uz ponudu Apple ra~unala i iPode, tu je i BlackBerry Torch, kao i dodatna iznena|enja i blagdanske pogodnosti.

Dugo o~ekivani BlackBerry Torch 9800 stigao je na hrvatsko trì{te i to u ekskluzivnoj Vip ponudi po cije-ni od 1.999 kuna u novim tarifama Sve za mene 600 i Sve za posao 600. Ovaj atraktivan ure|aj je prvi Black-Berry s najnovijom verzijom RIM-ovog operativnog sustava BlackBerry OS 6.0, ~ija je osnovna karakteri-stika pobolj{ano iskustvo surfanja Internetom i brzina rada samog ure|aja.

Uz najnoviju verziju BlackBerry operativnog susta-va, ovaj ure|aj krasi atraktivan dizajn u kombinaciji kliznog telefona s ekranom osjetljivim na dodir i pot-pune QWERTY tipkovnice, uz opti~ku navigaciju. Novi junak iz BlackBerry obitelji uz standardne uslu-ge poput e-maila i kalendara koji se moè sinkroni-

zirati s osobnim ra~unalom, preglednika dokumenata, te mogu}nosti ure|ivanja Excel i Word dokumenata, nudi i novitete poput objedinjenja svih aplikacija za kori{tenje dru{tvenih mreà. Za ljubitelje usputne fo-tografije ovaj ure|aj }e posluìti i kao mini kamera, jer uz visoko razlu~ivi LCD zaslon u boji i kameru od 5 megapixela s auto fokusom korisnici mogu snimati kvalitetne fotografije i video zapise. Ure|aj ima 512 MB interne ‘flash’ memorije, uz njega dolazi 4GB mi-croSD kartica, a uz podr{ku microSD kartice memorija ure|aja moè se pro{iriti do 32 GB memorije.

Vipnet prvi u Hrvatskoj ponudio Apple ra~unala i iPodeVipnet je u suradnji s Apple distributerom Apcom/Powercom pro{irio svoju ponudu proizvoda te od 23. studenoga svojim korisnicima u Vip centrima diljem Hrvatske nudi Apple proizvode. Rije~ je o inovativnim ra~unalima MacBook, MacBook Pro i MacBook Air, te ure|ajima namijenjenim ljubiteljima glazbe iPod shuffle, iPod nano i iPod touch, kao i dodatnoj opremi za njih, ali i za ostale Apple ure|aje. Vipnet prijenosna ra~unala Apple nudi i u tarifama s uklju~enim poda-tkovnim prometom i to po pristupa~nim cijenama pa je tako, primjerice, Macbook dostupan ve} od 5.999 kuna, Macbook Pro od 7.499 kuna te Macbook Air od 6.499 kuna. Glazbeni ‘gadget’ iPod suffle dostupan je ve} za 389 kuna, iPod nano za 1.279 kuna te iPod touch za 1.839 kuna. Apple proizvodi dostupni su u deset Vip centara u Zagrebu, Vara`dinu, Osijeku, Rije-ci, Puli i Splitu, a u svakom od navedenih Vip centara korisnici mogu isprobati proizvode uz pomo} stru~nog osoblja. ■

bizdirekt � prosinac 2010.

Vipnet je u suradnji s Apple distributerom

Apcom/Powercom pro{irio svoju ponudu

proizvoda te od 23. studenoga svojim kori-snicima u Vip centrima

diljem Hrvatske nudi Apple proizvode.

Multimedija

Nakon {to je privatnim korisnicima ponudio najbolju Boì}nu ponudu do sada, po~etkom listopada ove godine Vipnet je svojim poslovnim korisnicima ponudio cje-lovito komunikacijsko rje{enje koje se sastoji od brzog ADSL Interneta, fiksne telefo-nije te novih timskih tarifa, i to po prosje~no 30 posto povoljnijoj cijeni od konkuren-cije. Svi novi korisnici koji potpi{u ugovor za Vip ADSL uslugu na 24 mjeseca, na dar dobivaju 50 posto popusta na mjese~nu naknadu Vip ADSL paketa, a u tom Boì}- nom poklonu mogu uìvati zauvijek jer se promocija produljuje zajedno s produlje-njem ugovorne obveze. Blagdanske pogodnosti vrijede za svaki od {est Vip ADSL paketa u Vip ponudi koji se razlikuju po brzinama prijenosa podataka, podatkovnom prometu i broju fiksnih linija.Vip je pripremio iznena|enje i za korisnike BlackBerry tarifa kojima tako|er daje po-pust od 50 posto koji kao i za ostale tarife u poslovnoj Boì}noj ponudi vrijedi zauvijek uz potpisivanje novog ili produljivanja postoje}eg ugovora s trajanjem od 24 mjeseca.

Vip ADSL i BlackBerry usluga 50 posto povoljniji - zauvijek

pro

mo


Unato~ teškoj 2009. godini, tržište logisti~kih usluga i dalje se bori, a s problemima se suo~avaju i veliki i mali prijevoznici, jer su svima klju~ni problemi ne-lojalna doma}a i strana konkurencija (glede rušenja cijena prijevoza), naplata potraživanja i preveliki fik-sni troškovi u Hrvatskoj (cestarine, osiguranja, cije-na CEMT dozvola, gorivo itd.), što je kod inozemne konkurencije puno manje (Slovenija 20% i BIH 60%), smatra Marijan Banelli, predsjednik Uprave gospodar-sko interesnog udruženja Hrvatski cestovni prijevoz-nici (HCP).

Pomo}nik direktora Sektora za promet i veze Hrvatske gospodarske komore, Dario Soldo, kaže da prometno-logisti~ko tržište u Hrvatskoj nije razvijeno proporcio-nalno sektoru logistike unutar EU. Zahvaljuju}i svom zemljopisnom položaju, Hrvatska može biti glavno pro-metno i logisti~ko središte jugoisto~ne Europe. Velike su mogu}nosti za razvoj logisti~kih centara u Hrvatskoj, no prvi korak trebalo bi biti definiranje prometne pa time i prometno-logisti~ke strategije Hrvatske. Posebno na tržištu nedostaje kvalitetnih i modernih distribuci-jsko logisti~kih centara i skladišnih prostora. Kroz tu prizmu treba gledati i najnovije ulaganje Luke Raji}a u novu tvrtku Ralu logistika od 200 mil. kuna, prvenstve-no u poslove transporta i skladištenja.

Racionalnije poslovanje uz logistiku Logistika postaje glavni alat u postizanju konkurent-ske prednosti, a recesija je pokazala da je upravljanje logistikom nužnost. Tvrtke koje su na vrijeme uo~ile važnost logistike sada posluju znatno bolje - racional-

Tvrtke koje su na vrijeme uo~ile važnost logistike, sada posluju znatno bolje - racional-

nije upravljaju zalihama, pove}avaju koeficijente

obrtaja i u kona~nici prave ve}e profite.

Vode}e tvrtke u HrvatskojGospodin Soldo navodi da ve}i dio logisti~kih poslova u Hrvatskoj obavljaju tvrtke koje se osnovno bave otpremni~kim poslovima, a to su: Zagrebšped, Trast, Cro-atiašped, Intereuropa, Transadria, CKTZ, a u Hrvatskoj posluju i neke od ve}ih multinacionalnih logisti~kih kompanija putem svojih podružnica u Republici Hr-vatskoj (Kuehne & Nagel, Lagermax, Schenker...). Marijan Banelli smatra da, što se logistike ti~e (špedicijskih, agencijskih i usluga organizacije transporta), na tržištu logisti~kih usluga u Hrvatskoj prednja~e tvrtke Intereuropa, Kuehne & Nagel, La-germax, AWT.

TTransport i logistikaTransport i logistika

Satelitski nadzor troškovaRazvijene zemlje odavno su zapo~ele praksu satelitskog nadzora vozila, no Hrvatska je tek u za~etcima i još uvijek postoji mnogo prostora za razvoj i širu primje-nu. Kontrola kretanja vozila, lakša organizacija voznog parka, kao i kontrola potrošnje goriva najzna~ajnije su prednosti uvo|enja satelitskog nadzora vozila, no po~etni troškovi koji za male prijevoznike nisu toliko zanemarivi, naj~eš}i su razlog zbog kojega prijevoz-nici odlažu ovu investiciju. Ipak satelitski sustav u kona~nici štedi troškove, jer se racionalizira poslovan-je voznog parka, ponašanje voza~a, a pove}ava se i si-gurnost vozila, plovila, voza~a te robe koja se prevozi. Gospodin Banelli naglašava da doma}i prijevoznici, na žalost ne, koriste, osim nekih, GPS/GPRS sustave na-dzora vozila iz razloga nedovoljne educiranosti o pred-nostima tog sustava, kao i pretjerano skupih ure|aja i usluga mobilnih operatera. Kao osnovne prednosti tih sustava Banelli navodi promptno lociranje vozila u njegovu radnom okruženju te stalni nadzor vozila i voza~a.

Pratite put svojih pošiljki Tehnologija koja putem ~ipova za identifikaciju radi-jskih frekvencija prati put robe, odnosno pošiljki, no-vost je na tržištu za koju se vjeruje da }e poboljšati sustave pra}enja robe. RFID ~ipovi se pri~vrš}uju na pojedina~ne pošiljke radi njihova pra}enja isporuke i

nije upravljaju zalihama, pove}avaju koeficijente obr-taja i u kona~nici prave ve}e profite. Prema mišljenju gospodina Solde, najvažniji ciljevi upravljanja pro-cesom logistike su: optimiziranje cjelokupnog pro-cesa od proizvodnje do potrošnje proizvoda, sman-jenje troškova prijevoza, pove}anje proizvodnosti i ekonomi~nosti kroz ve}u brzinu prijevoza i smanjenje manipulacijskih operacija te nova filozofija vo|enja zaliha.

Paketna distribucija – kako pravilno izabrati distributera? Podatci DZS-a pokazuju da je tijekom prva tri tromjese~ja u odnosu na godinu dana ranije smanjena paketna distribucija za oko 2%. U odnosu na godinu dana ranije smanjen je unutarnji promet primljenih paketa i me|unarodni promet otpremljenih paketa, a pove}an je me|unarodni promet primljenih paketa za vi{e od 10%. Za KEP tržište, odnosno tržište ku-rirske, ekspresne i paketne službe, stru~njaci kažu da je seizmograf gospodarskog razvoja. KEP tržište ipak nije toliko oslabilo unato~ recesiji, a iznimno stabil-nom odražavaju se u paketnom segmentu internetska, pojedina~na i direktna prodaja, dok je najviše pogo|en B to B (poslovni) sektor. Odabir „paketnih“ distribute-ra ovisi o više ~imbenika, ponajviše o cijeni usluge po paketu, težini paketa, trajanju i mogu}nostima dosta-ve... Upravo stoga što pokriva gotovo cijelo podru~je države (ponekad i otoke), što vlastiti vozni park ne može pokriti ili je znatno skuplji u odnosu na paketne distributere, mnogi se odlu~uju na ovaj vid distribucije, a razlog više je i što trošak prijevoza (~esto) snosi kra-jnji kupac naj~eš}e u maloprodaji.

Zaokruženi lanac uspješnog poslovanja Trendovi na doma}em tržištu i oni koje name}u globalne kompanije te izlazak na strana tržišta, ali i skori ulazak Hrvatske u EU - pred logistiku stavljaju nove izazove.

Pripremila: Jasmina Fija~ko procjene efikasnosti usluge. Ova tehnologija smanjuje rizike gubitka ili kra|e pošiljki, a o RFID tehnologiji sve više razmišlja i Europska komisija, kao o mogu}em rješenju za upravljanje pošiljkama. Poštanske kompa-nije u oko 50-ak zemalja ve} koriste ovu tehnologi-

Broj paketnih usluga u prvih 9 mjeseci1 2009. i 2010. godine u tisu}ama ; Izvor: DZS

2009. (I. – IX.)

u tis.

2010. (I. – IX.)

u tis.

IndeksiI. – IX. 2010.I. – IX. 2009.

Paketne usluge – ukupno 5.787 5.639 97,44

Unutarnji promet – primljeno 5.614 5.455 97,17

Me|unarodni promet – otpremljeno 32 28 87,50

Me|unarodni promet – primljeno 141 156 110,63 1) Privremeni podatci


PRO

MO

Trast d.d vode}a je logisti~ka tvrtka na hrvatskom trì{tu, a biti lider u svom seg-mentu poslovanja upravo govori o uspje{nosti pojedinog branda. Trì{na pozici-ja Trasta rezultat je dugogodi{njeg uspje{nog poslovanja tvrtke, koja kvalitetom svojih usluga i kontinuiranim unapre|enjem poslovanja krajnjem korisniku pruà sigurnost. Korisnici logisti~kih usluga u Trastu prepoznaju ozbiljnog partnera, koji svoju postojanost osigurava {irokom poslovnom mreòm diljem Hrvatske koja omogu}uje izvr{avanje brze i kvalitetne logisti~ke usluge u svakom trenutku.

Tijekom 60-godi{nje prisutnosti na trì{tu Trast d.d. od klasi~nog otpremnika/{peditera prerastao je u modernog ponu|a~a logisti~kih usluga te danas svojim klijentima nudi {iroku paletu usluga koje uklju~uju:• organizaciju me|unarodnog prijevoza u uvozu i izvozu svim prijevoznim

sredstvima (cestovni, èljezni~ki, avionski, pomorski i rije~ni),• carinsko posredovanje na svim va`nim carinskim ispostavama i grani~nim

prijelazima u RH• vanjsko-trgovinski konzalting,• lu~ku agentura,• skladi{tenje i skladi{ne manipulacije robama u carinskim i necarinskim

skladi{tima te kondicioniranim skladi{tima uz obavljanje poslova dodatnih vrijednosti kao {to su etiketiranje, sortiranje, pakiranje

• cargo i paketnu dostavu po sistemu „od vrata do vrata“ u roku 24 sata unutar RH.

Prednosti koje Trast nudi su zna~ajne u{tede uz ve}u kvalitetu i kontrolu poslo-vanja krajnjih korisnika, {to su vrijednosti ovog branda koje korisnici svakodne-vno prepoznaju. Dodatna snaga branda je i u tome {to je Trast jedina hrvatska logisti~ka tvrtka koji nudi kompletnu uslugu svojim korisnicima i na taj na~in konkurira poznatim svjetskim logisti~kim tvrtkama. Kao posebnu prednost isti~e se Trastova dobra pozicioniranost u svim pomorskim i rije~nim lukama, koje }e i u budu}nosti, nakon o~ekivanog ulaska Hrvatske u EU biti va`ni grani~ni pri-jelazi.

Ulaganja tvrtke su konstantno usmjerena na modernizaciju poslovanja i razvoj, a sve u cilju pobolj{anja kvalitete usluge koju nudi. Jedan od ve}ih projekata realiziranih u 2010. godini u suradnji s njema~kim partnerom Dachserom je pokretanje zbirne linije koja povezuje 11 zemalja, geografski gledano, isto~ne I jugoisto~ne Europe. To je jedinstveni produkt pokretanjem kojeg su povezane na dnevnoj bazi sve navedene zemlje u oba smjera, kako u uvozu, ali {to je mo`da jo{ va`nije, i u izvozu. U sklopu razvojnih planova, logi~an korak i zna~ajan cilj jest regionalno {irenje u susjednim zemljama, u kojima je Trast ve} i sada prisu-tan kroz mreù partnera.

Neprekidno ulaganje u modernizaciju poslovanja, unapre|enje sustava kvalitete (ISO 9001,ISO 14001 te HACCP) i edukacija zaposlenika, potvrda su potpune usmjerenosti prema potrebama klijenata. Izgradnjom sna`ne i prepoznatljive marke ili usluge uspje{na se kompanija izdvaja od konkurencije, isti~u}i svoju poziciju i ponudu na trì{tu na koju korisnici mogu uvijek ra~unati. Dugogodi{nja tradicija, fleksibilnost i rje{avanje logisti~kih potreba klijenata individualiziranim pristupom, omogu}ili su Trastu da postane jedan od najpoznatijih hrvatskih brandova u pruànju logisti~kih usluga.

Takvim na~inom rada Trast je omogu}io svojim klijentima da optimiziraju tro{kove poslovanja i posvete se vlastitom „core business-u“.

Cjelovita logisti~ka usluga na jednom mjestuju za mjerenje kvalitete usluga. Kako bi postigli širu upotrebu, RFID ~ipovi morali bi biti iznimno jeftini i malih dimenzija, ali i standardizirani, a osim operatera mogli bi ih upotrebljavati i krajnji potroša~i, za pro-vjeru porijekla prehrambenih proizvoda u du}anima, pla}anja putem mobitela i sl. Graditi, kupiti ili iznajmiti skladište? Odluka o izgradnji, kupovini ili najmu skladišta ponajviše ovisi o potrebama pojedine tvrtke. U odre|enim fazama poslovanja potrebno je sagledati realne potrebe i odlu~iti isplati li se investirati u iz-gradnju skladišta koje }e u potpunosti odgovarati po-trebama tvrtke ili kupiti ve} postoje}e skladište koje }e se po potrebi prilagoditi poslovanju. Vlastito skladište obi~no preferiraju tvrtke koje se bave proizvodnim djelatnostima te koje zbog blizine proizvodnih pogo-na moraju imati skladišta, no iznajmljivanje skladišta dobra je opcija ponajprije kod onih tvrtaka koje se bave trgovinom, logistikom ili posluju na više lokacija. Jednozna~no najboljeg rješenja nema, ve} ono ovisi o potrebama tvrtke i koristima, odnosno troškovima koje skladište zahtijeva.

Briga o okolišu - sve izraženija Približavaju}i se zahtjevima EU, briga o okolišu u podru~ju transporta i logistike postaje sve izraženija. Na brigu o okolišu mnogi gledaju kao na zalog za budu}nost i novi izazov, a ne toliko kao na problem (s obzirom na to da i zakonska ograni~enja postavljaju ekološke zahtjeve). Ekološki održiv transport nešto je ~emu teži ve}ina prijevozni~kih tvrtaka, jer kamioni i ostala transportna sredstva ispuštaju velike emisije štetnih plinova. Osim o smanjenju ispušnih plinova i reciklaži starih vozila, pove}ana se briga vodi i o kvali-teti goriva. Mnogi danas koriste i(li) kombiniraju EGR i SCR tehnologiju. Velik se broj odlu~uje na SCR te-hnologiju i dodatke gorivu AdBlue® kojim se štetni duši~ni oksidi (NOx) naknadno obra|uju u katalizato-ru te se pretvaraju u paru i elementarni dušik, koji je prirodni sastojak zraka.

Euro normeEuropske norme imaju niz prednosti za okoliš: sman-juju NOx za minimalno 30% (Euro IV) do maksimal-no 60% (Euro V) u usporedbi s Euro III standardom, smanjuju emisije ~estica za minimalno 80% sukladno Euro IV i Euro V standardima te smanjuju CO2 do 7%, a mnoge europske države poti~u uskla|enost s normama Euro 4 i Euro 5 poticajnim mjerama po-put nižih cestarina, povoljnije amortizacijske stope za vozila opremljena prema ovim normama i sl. Prema rije~ima Marijana Banellija, hrvatski cestovni prije-voznici u me|unarodnom prijevozu roba i putnika u potpunosti su uskla|eni s Euro normama jer u proti-vnom ne mogu djelovati u me|unarodnom prijevo-zu. ■

Transport i logistika


Vrhunska izvedba za uìtak u vo`nji

svima je zajedni~ka visoka tehnologija njihovih moto-ra, visoka razina sigurnosti i njihov klasi~ni stil. Nizak tro{ak vlasni{tva, ekolo{ka orijentiranost i stil ~ine vo-zila marke Peugeot optimalnim izborom, izdvaja Dijana ]oso iz Peugeota Hrvatska.

Poslovnu klasu odlikuje i maksimalno zadovoljenje potreba korisnika kao {to su udobnost, pouzdanost i opremljenost koja odgovara profilu korisnika - sigur-nosna, ako i ona korisniku pomaè u poslovanju, na-vodi Marko \urovi}, Subaru Italia, regionalni voditelj prodaje za Hrvatsku i Sloveniju. Potra`nja je u ovom segmentu smanjena, sukladno aktualnoj situaciji. Produàva se kori{tenje ve} postoje}eg voznog parka te se smanjuje broj vozila koji se kupuje, a ~ak se i vi{e klase vozila zamjenjuju niìm. Prodajne su akcije u ovom segmentu bitne, i to one vrlo ciljane, posebice one koje omogu}uju jednostavno i transparentno kori{tenje i odràvanje vozila (‘fleet sales’), smatra \urovi}.

Visoka tehnologija za visoku klasu Audi je redizajnirao svoj vode}i model u klasi luksuz-nih vozila, a novi }e A6 na trì{te iza}i po~etkom 2011. Dizajn novog modela Audi A6 utjelovljuje sportski duh i eleganciju. Duga~ki poklopac motora, zaobljena lini-ja krova i nagla{ene bo~ne linije daju mu dinami~an izgled. Ksenon plus i LED prednja i stra`nja svjetla, kao i prilagodljivi sustav osvjetljavanja s automat-skim pode{avanjem visine svjetlosnog snopa koja se mogu naru~iti u dodatnoj opremi, dodatno nagla{avaju snaàn karakter prednjeg kraja vozila.

Lagana, izuzetno kruta karoserija, u ve}oj mjeri na-pravljena od aluminija i ~elika visoke ~vrsto}e, 4,92 metra je duga~ka, ima me|uosovinski razmak od 2,91 metra i zapreminu prtlja`nika 530 litara. Prostrana unutra{njost luksuznog ugo|aja - MMI radio operati-vni sustav, gumb za pokretanje i zaustavljanje motora, vi{efunkcijsko kolo upravlja~a, dva zaslona i dvozonski klima ure|aj visoke u~inkovitosti, u osnovnoj su opre-mi. Head-up zaslon i stropna svjetla dostupni su u do-datnoj opremi, kao i prednja sjedala s funkcijom venti-lacije i masaè.

U po~etku }e biti dostupni sljede}i motori: 2.8 FSI (204 KS) multitronic, 2.8 FSI (204 KS) S tronic quattro, 3.0 TFSI (300 KS) S tronic quattro, 3.0 TDI (204 KS) mul-

Vi{a srednja klasa nazvana je i business-klasom, budu}i da je popularna me|u uspje{nim poslovnim ljudima, a zna~ajke su joj naj~e{}e kakvo}a sklopova, posebice unutra{njosti i kokpita. Velike su varijacije u ponudi ove klase, kojom dominiraju njema~ki proizvo|a~i.

Prema podatcima agencije Promocija plus, tijekom pr-vih jedanaest mjeseci ove godine u Hrvatskoj je regi-strirano 731 novih automobila s BMV-ovim znakom, 694 Audi ja, 669 Mercedesa. Iz gornje cjenovne ljest-vice na listi su, primjerice, Porsche s 29 prodanih no-vih automobila, Lexus sa 16 vozila, Jaguar s 13, Aston Martin s ~etiri, a s po dva nova vozila su Chrysler i Dodge. Poslovne limuzine namijenjene su prije sve-ga zahtjevnim profesionalcima istan~anog ukusa. Kao flotna rje{enja, one moraju odraàvati stil kompanije te pruàti dinami~ne performanse, vrhunsku udob-nost i sigurnost, uz malu potro{nju i niske tro{kove odràvanja. Peugeot gama sadrì odgovor na sve èlje profesionalaca, od prostranog karavana 308 SW, mono-volumena 5008, do jedinstvenog crossovera 3008, a od velja~e idu}e godine i novog 508. Bez obzira na model,

Poslovne limuzine na-mijenjene su prije svega zahtjevnim profesional-cima istan~anog ukusa.


Poslovna klasa automobila



titronic, 3.0 TDI (245 KS) S tronic quattro. Kasnije na trì{te dolaze pobolj{ani 2,0 TDI motor snage 130 kW (177 KS) te hibridni model A6 s pogonskim sustavom snage 180 kW (245 KS).

[asija je sofisticiranog dizajna s kota~ima promjera od 16 do 20 cola. Elektromehani~ki servo upravlja~ viso-ke u~inkovitosti - ESP s elektroni~kim diferencijalom s ograni~enim proklizavanjem na modelima s pogo-nom na prednje kota~e. Od sustava za pomo} u vo`nji i informati~kih sustava, izme|u ostalih, tu su sustav za navigaciju MMI plus s MMI 8 in~nim zaslonom osjetljivim na dodir, Google internetske usluge i sustav ozvu~enja Bang & Olufsen Advanced Sound System u dodatnoj opremi, kao i napredni sustavi za sigurnost i pomo} u vo`nji, poput Audi sustava za za{titu prije su-dara pre sense, prilagodljivog regulatora brzine s fun-kcijom stop & go (pokretanje i zaustavljanje motora), Audi aktivnog sustava za zadràvanje u prometnom traku, Audi sustava za pomo} pri promjeni voznog tra-ka, sustava za bolju vidljivost no}u s funkcijom osvjet-ljavanja pje{aka, funkcije prikaza ograni~ene brzine i sustava pomo}i pri parkiranju.

[to najradije voze uspje{ni poslovni ljudi? Automobilska organizacija ADAC dodijelila je Mer-cedes-Benzovoj E-klasi nagradu ‘@uti an|eo 2010., Oscar u automobilskoj industriji, za iznimne perfor-manse, dizajn i image vozila. Ova nagrada predstavlja i svojevrstan kupovni vodi~ za voza~e jer kriterij dodjele uklju~uje i omjer cijene i vrijednosti, kao i prakti~nost, ekonomi~nost, sigurnost te kompatibilnost s okoli{em. Mercedes-Benz osvojio je i drugo mjesto u kategoriji ‘Najpopularniji brand’.

Trì{ni udio u segmentu luksuznih poslovnih automo-bila od oko 60% u Njema~koj i 40% u zapadnoj Euro-pi nagla{ava poseban status E-klase na trì{tu. Pro{le je godine Mercedes-Benz prodao vi{e od 200.000 au-tomobila {irom svijeta u premium segmentu kojemu pripada E-klasa, koja je ve} osvojila mnogobrojne na-grade, a u Hrvatskoj dvije Zlatne plakete, uz nagradu za poslovni automobil godine i titulu najluksuznijeg vozila za E-klasu Coupé. Tako|er, nezavisni institut za istraìvanje trì{ta Bähr&Fess Forecast utvrdio je da }e nova Mercedes-Benzova E-klasa biti na prvome mjestu po kriteriju zadràvanja vrijednosti vozila u usporedbi s ostalim modelima iz luksuznog segmenta s najve}om prodajnom vrijednosti nakon tri godine.

Euro 5 - gorivo nove generacije Glavna zna~ajka goriva EURO V standarda je ta {to sadrè najvi{e 10 mg/kg sumpora. Kori{tenje goriva EURO V standarda smanjuje ispu{ne plinove i emisi-je produkata sagorijevanja u atmosferu, krutih ~estica, du{ikovih oksida, uglji~nog monoksida i ugljikovodi-ka. Za usporedbu, EURO IV standard dozvoljava udio

Novi modeli u 2011.

Peugeot 508

Audi A6

BMW 650i Convertible

Volkswagen Passat

Mercedes-Benz CLS 63 AMG


Poslovna klasa automobilaPoslovna klasa automobila

Otvoren pro{log mjeseca, prodajno–ser-visni salon FPC Osijek novi je ovla{teni partner za Fiat, Lancia i Alfa Romeo vozi-la u Osijeku. Na lokaciji Sv. L.B. Mandi}a 111b od sada svi posjetitelji mogu razgle-dati, provozati, kupiti ili servisirati Fiat, Lancia i Alfa Romeo vozila. Iako novo ime, iza FPC-a Osijek stoji ve} poznata, uhoda-na ekipa PSC-a Osijek, ovla{tenog Opel i Chevrolet partnera, na ~elu s direktorom Mladenom Peji~i}em. Svoju uspje{nu fi-lozofiju prodaje vozila i visoke kvalitete u odràvanju i servisiranju vozila, uz novi, dodatan entuzijazam, ekipa FPC-a Osijek unijela je i u novi salon. Odli~ne prodajne akcije, uz poznati talijanski dizajn u kombinaciji s profinjenim stilom i dobrim voz-nim karakteristikama, ove atraktivne modele ponovno }e pribliìti kupcima. Od naj-prodavanijeg modela Fiata Punta, preko odli~nih Brava, Linee, novog modela Pande, sve do atraktivnog kultnog Fiata 500, FPC Osijek nudi {iroku ponudu Fiat modela. Tako cijena Fiata Punto Grande, s klimom kre}e ve} od 71.990 kuna! Kupcima je oso-bito zanimljiv novi model Lancia Delta, koja plijeni pa`nju svojom ekskluzivno{}u. Izbor prekrasnih modela Alfa Romea ove godine dodatno je pobolj{an najnovijim modelom Alfa Giulliette, koja predstavlja savr{en spoj sportskih osobina i stila, rede-finiraju}i poimanje emocionalne vrijednosti. Osim putni~kog programa, FPC Osijek nudi i cjelokupnu gamu FIAT professional-komercijalnih vozila.

Novi diler Fiata, Lancia-e i Alfa Romea otvorio svoja vrata

sumpora do 50 mg/kg te je takvo gorivo stoga puno {tetnije za okoli{.

-OMV Hrvatska nudi EURO V goriva od 2008. godine, puno prije nego je standard stupio na snagu i u Hrvat-skoj. Danas su sva goriva koja OMV Hrvatska nudi na svoja 62 benzinska servisa EURO V kvalitete. Jo{ jed-na vrlo va`na ~injenica je ta da OMV u svoja goriva stavlja aditive koji osiguravaju bolje performanse mo-tora, produljuju njegov radni vijek, smanjuju emisije {tetnih tvari, smanjuju tro{kove odràvanja, osigura-vaju u~inkovitije sagorijevanje goriva i ekonomi~niju vo`nju. Na{i su kupci prepoznali kvalitetu OMV-ovih goriva i ~injenicu da su ona EURO V kvalitete – izdvaja Decebal Sorin Tudor, generalni direktor OMV Hrvat-ska. INA od srpnja ove godine u svojoj ponudi ima EURO V goriva. Rije~ je o novim niskosumpornim gorivima, bezolovnom motornom benzinu EUROSUPER BS 95 i dizelskom gorivu EURODIESEL BS kojima najve}a hrvatska naftna kompanija u potpunosti zadovoljava zahtjeve europske norme EN 228 i EN 590. Nova gori-va EURO V osiguravaju punu u~inkovitost sustava za obradu ispu{nih plinova, ugra|enih u vozila kako bi se osiguralo dostizanje vrlo strogih zahtjeva za kvalitetom ispu{nih plinova prema direktivama EU koje se odnose na za{titu okoli{a i zdravlja ljudi.

Postavljeni zahtjevi prvenstveno se odnose na smanji-vanje uglji~nog monoksida (CO), krutih ~estica, emi-sije ugljikovodika (CH) i du{ikovih oksida (NOx) u cilju pobolj{anja kvalitete zraka. Bitna promjena je i u tome {to je koli~ina sumpora s 50 mg/kg (EURO IV) smanjena na manje od 10 mg/kg (EURO V), a poz-nato je da, me|u velikim brojem parametara, upravo sadràj sumpora najvi{e utje~e na u~inkovitost sustava za obradu ispu{nih plinova u vozilima i razinu emisija ispu{nih plinova. Kako napominju iz Sektora korpora-tivnih komunikacije INA-e, nova goriva dio su ukupnih nastojanja i aktivnosti u o~uvanju okoli{a, smanjenju emisija ispu{nih plinova i pobolj{anju kvalitete zraka te

time INA osjetno reducira utjecaj na okoli{, pobolj{ava ekonomi~nost prerade nafte i, u kona~nici, „~uva“ vo-zila svojih potro{a~a. Pobolj{anim standardima kvali-tete goriva, odnosno uvo|enjem EURO V goriva INA se svrstala u krug svjetskih naftnih kompanija koje raspolaù tehnologijom potrebnom za proizvodnju ove vrste goriva. Nova goriva prvenstveno su namijenjena vozilima koja imaju najmodernije visoko u~inkovite sustave za obradu ispu{nih plinova, a koja prilikom ho-mologacije moraju zadovoljiti zahtjeve EURO V.

Uvo|enjem novih proizvoda INA je odgovorila na stal-ne i brze promjene na trì{tu kao i na visoka o~ekivanja svojih kupaca.

Kandidati za ‘Hrvatski automobil 2011. godine’ U desetom izboru ‘Hrvatskog automobila godine’ vrednovat }e se sva bitna svojstva automobila, po mje-rilima na{eg trì{ta: sigurnost, kvaliteta, komfor, vozna svojstva, potro{nja goriva, odràvanje, ~isto}a ispuha i zadràvanje vrijednosti, vode}i posebice ra~una o omjeru pla}enog i dobivenog. Ovogodi{nji nominirani su: Alfa Romeo Giulietta, Audi A1, Chevrolet Spark, Citroen DS3, Citroen C4, Dacia Duster, Ford C-Max, Hyundai ix20, Hyundai ix35, Kia Sportage, Kia Venga, Mazda 5, Mitsubishi ASX, Nissan Juke, Nissan Micra, Opel Meriva, Renault Fluence, Suzuki Swift, Volkswa-

Jeste li znali da su svi novi benzinski motori opremljeni senzorom kliktanja (lu-panja), koji odre|uju trenutak pojave prvih detonantnih izgaranja? Ona se javlja-ju naj~e{}e kod male brzine vrtnje i velikog optere}enja, no javljaju se i kod veli-kog optere}enja. Tada se u motoru ~uje metalni zveket uslijed udaranja klipova i karika o stijenke cilindra. Kad senzor kliktanja osjeti prve detonacije, upravlja~ka elektronika smanjuje kut paljenja, a po potrebi i koli~inu goriva. Svi suvreme-ni motori rade na toj granici, pa ako u automobil koji koristi Eurosuper 95 ulije-mo Eurosuper 98, upravlja~ka elektronika podesit }e ve}i kut pretpaljenja, {to }e pove}ati snagu motora za nekoliko postotaka. No isto }e se dogoditi i u obrnutom slu~aju: ako sportski motor napajamo gorivom niè oktanske vrijednosti, upravlja~ka elektronika }e mu smanjiti kut pretpaljenja i snagu.

Class98+ Tifonov je odgo-vor na razvoj auto-moto in-dustrije i sve ve}u sofistici-ranost benzinskih motora koji zahtijevaju kvalitetna goriva s vi{im oktanskim brojem. Rije~ je o idealnom benzinu za vozila s novijim i unaprije|enim motorima i katalizatorima. Baza no-vog goriva je Eurosuper 98 BS. Oktanski broj optimizi-ran je u skladu s novom te-

hnologijom motora - upravlja~ka elektronika suvremenih motora pode{avanjem kuta paljenja pove}ava snagu motora i smanjuje potro{nju. Kemijski sastav Classa 98+ idealan je za postizanje optimalne snage, a izbor komponenata zadovoljava parame-tre za{tite okoli{a i zdravlja. Pobolj{ana efikasnost sagorijevanja rezultira optimalnim voznim iskustvom, a postignut je i optimalni odnos destilacije i hlapivosti - nisko vreli{te i visok sadràj laganih komponenata pove}avaju indeks voznosti (Drivability Index) prema WWFC (World Wide Fuel Charter) klasifikaciji.

Tako|er, gorivo je unaprije|eno CLASS aditivima koji produùju vijek trajanja mo-tora te dodatno smanjuju potro{nju i emisiju {tetnih plinova tako {to sprje~avaju tro{enje dijelova motora, osiguravaju za{titu od korozije i sprje~avaju oksidaciju goriva. Class98+ ima oznaku plus jer njegova svojstva nadilaze zahtjeve za goriva istog oktanskog broja, a oni koji i dalje èle koristiti euroSUPER 95 BS, iz Tifona preporu~uju CLASS euroSUPER 95 BS benzin. To je gorivo tako|er oboga}eno aditivi-ma te omogu}uje vi{e prije|enih kilometara i pomaè voza~u u odràvanju motora.

Class98+ novi benzin za strastvene voza~e

Nissan Leaf europski automobil 2011. godineMe|unarodni ocjenjiva~ki sud od 59 automobilisti~kih novinara iz 23 europske zem-lje s finalne liste od sedam automobila za najbolji je proglasio automobil Nissan Leaf, te }e dobiti titulu ‘Europski automobil godine 2011’.

Sedam modela prema redoslijedu dobivenih bodova:

1. Nissan Leaf – 257 bodova 2. Alfa Romeo Giulietta – 248 bodova 3. Opel/Vauxhall Meriva – 244 bodova 4. Ford C-Max/Grand C-Max – 224 bodova 5. Citroen C3/DS3 – 175 bodova 6. Volvo S60/V60 – 145 bodova 7. Dacia Duster – 132 bodova

PRO

MO

PRO

MO


Volvo automobili budu}nostiU vrijeme kada se automobilska industrija nalazi pod velikim pritiskom ekologa brojni se proizvo|a~i trude udovoljiti njihovim željama i omogu}iti „~iš}u“ budu}nost bez korištenja fosilnih goriva. Jedan od njih je i Volvo koji konstantno radi na razvoju napredne zelene tehnologije.

Posve}enost Volva ekologiji datira jo{ od 70-ih godi-na pro{log stolje}a te obuhva}a ~itav ìvotni ciklus automobila - od dizajna, konstruiranja i produkcije do kori{tenja, servisiranja i reciklaè. Teì{te leì na u~inkovitosti kori{tenja energije, smanjenju emisija i anti-alergijskim interijerima.

Volvo je 2008. godine predstavio DRIVe amblem - simbol koji ozna~ava ekolo{ki podobne automobile. Svi modeli izra|eni pod tim amblemom potvr|uju posve- }enost i misiju Volva za konstantnim unaprje|enjem zelene tehnologije. U svom ekolo{kom radu Volvo pra-ti tri glavna pravca: unaprje|enje u~inkovitosti, obno-vljiva goriva i elektrifikaciju.

Volvo DRIVe serija automobila sastoji se od nekoliko modela pokretanih izuzetno u~inkovitim dizelskim motorima. Volvo modeli C30, S40 i V50 trenutno su najekonomi~niji ~lanovi DRIVe obitelji s kombinira-nom potro{njom od samo 3,8 litara na 100 km i emi-sijom uglji~nog dioksida od 99 g/km. Volvo je uvjeren da je naju~inkovitiji na~in kratkoro~nog smanjenja {tetnih emisija zapravo smanjenje potro{nje postoje- }ih pogonskih agregata, jer smanjenje emisija auto-mobila koji se prodaju u velikim koli~inama ima ve- }i krajnji u~inak.

Kori{tenje obnovljivih goriva jedan je od dodatnih na~ina smanjenja {tetnih emisija. Volvo stoga nudi modele koji kao pogonsko gorivo mogu koristiti ben-zin, dizel, etanol i prirodni plin. Volvo Flexifuel mo-deli, koji za pogon mogu koristiti i benzin i bioetanol, posebno su zanimljivi, a u sljede}im godinama Volvo planira kori{tenje druge generacije bio goriva kao {to je sinteti~ki dizel.

Me|u najve}e izazove razvoja hibridnih i elektri~nih automobila pripadaju dimenzije, masa i cijena trenut-ne generacije baterija. Kako bi se postigao dovoljan kapacitet za svakodnevno kori{tenje, potrebne su veli-ke baterije koje posljedi~no pove}avaju ukupnu masu vozila. Nedavno je Imperial College u Londonu pokre-nuo razvojni projekt koji je ujedinio devet europskih tvrtaka i instituta. Volvo je jedini proizvo|a~ automo-bila koji sudjeluje u ovom projektu. S financijskom pomo}i od oko 3,5 milijuna eura od strane EU, razvija se kompozitna smjesa uglji~nih vlakana i polimerskih smola koja moè brè pohranjivati elektri~nu energiju od konvencionalnih baterija. Istovremeno je taj mate-rijal dovoljno jak, ali i savitljiv, {to zna~i da se moè

oblikovati u karoserijske panele. To bi ujedno donijelo i smanjenje mase budu}ih automobila za oko 15% u odnosu na trenutne automobile.

Projekt }e trajati tri godine. U prvoj fazi rad }e se temeljiti na razvoju kompozitnog materijala i njego-vu eventualnu proizvodnju, a tek }e se u posljednjoj fazi ugra|ivati u automobil. Projekt je privukao veli-ku pozornost javnosti, {to potvr|uje velik broj posje-ta internetskoj stranici Imperial Collegea, koja sadrì informacije o projektu. Ukoliko se projekt pokaè uspje{nim, ve} se naziru brojni na~ini uporabe. Pri-mjerice, mobilni telefoni mogli bi postati tanki poput kreditne kartice, a laptopi bi izdràli duè bez punjenja.

Volvo }e 2012. godine predstaviti plug-in hibridni automobil koji se elektri~nom energijom može dopunjavati preko ku}ne uti~nice. Ovi automo-bili pored elektri~nog posjeduju i klasi~ni motor s unutrašnjim sagorijeva-njem, koji zapravo služi za produženje dosega kretanja, nakon pražnjenja baterija. Volvo C30 DRIVe Electric, koji je privukao zna~ajnu me|unarodnu pažnju, ve} je tu, a uskoro po~inju i prve isporuke.

Hibridi i elektri~na vozila


PRO

MO

gen Passat i Volvo S60. Birat }e se najbolji automo-bili po kategorijama i posebnim disciplinama, koji }e dobiti ‘Zlatne plakete’, a sveukupno najbolji dobit }e statuu ‘Zlatni kota~’ i titulu ‘Hrvatski automobil 2011. godine’. ‘Zlatne plakete’ dobit }e i zaslu`ni pojedinci iz bran{e. Progla{enje pobjednika bit }e 16. prosinca, a tada }e biti predstavljen i www.autoservis.hr, prvi spe-cijalizirani portal za servisiranje i odràvanje automo-bila na ovim prostorima.

Po~etkom studenoga dodijeljene su i ADAC-ove godi{nje nagrade koje mjere zadovoljstvo kupaca unutar automobilske industrije, a dodjeljuju se prema analizama i ispitivanjima mnijenja koja se odnose na ukupno 35 marki vozila. Sedmu godinu zaredom Su-baru je na prvom mjestu, ispred Lexusa, Mitsubishija i Honde. Iznena|uje poloàj koji je zauzela Dacia na petom mjestu, te tek jedanaesto mjesto BMW-a i dva-deseto Mercedesa.

înjenica da je ADAC najve}i njema~ki, a i europ-ski automobilski klub, daje posebno zna~enje ovim godi{njim nagradama koje su rezultat ispitivanja mni-jenja impozantnog broja od 43,000 ~itatelja ADAC-ovog ~asopisa Motorwelt vezanog uz teme kao {to su u~inkovitost osoblja, dostupnost rezervnih dijelova, kvaliteta rada i op}e iskustvo kupaca.

Registrirani novi automobili u prvih 11 mjeseci 2010.

PROIZVO\A^ kom. %

1 Opel 4427 12,51%

2 Volkswagen 3857 10,90%

3 Renault 3088 8,73%

4 Chevrolet 2938 8,30%

5 Peugeot 2517 7,11%

6 Hyundai 2062 5,83%

7 [koda 1973 5,58%

8 Ford 1861 5,26%

9 Citroen 1754 4,96%

10 Kia 1124 3,18%

11 Toyota 1055 2,98%

12 Mazda 1050 2,97%

13 Suzuki 1034 2,92%

14 Dacia 975 2,76%

15 Nissan 823 2,33%

16 Seat 761 2,15%

Izvor: Promocija Plus

PROIZVO\A^ kom. %

17 BMW 731 2,07%

18 Audi 694 1,96%

19 Mercedes 669 1,89%

20 Fiat 647 1,83%

21 Honda 510 1,44%

22 Volvo 153 0,43%

23 Smart 126 0,36%

24 Lada 94 0,27%

25 Mitsubishi 75 0,21%

26 Alfa Romeo 68 0,19%

27 Lancia 55 0,16%

28 Mini 44 0,12%

29 Saab 39 0,11%

30 Subaru 39 0,11%

31 Ostali 139 0,39%

UKUPNO 35382 100%



Prednosti operativnog leasinga za vozila koja se koriste u službene svrhe

vozila - na temelju prije|enih kilometara. Tada treba voditi evidenciju prije|enih kilometara, a primitak se ra~una mnoènjem broja kilometara i naknade po ki-lometru od 2,00 kn (uklju~uje PDV). 3. Mjese~ni primitak od 20% leasing rate mjese~no uve}ane za PDV.

U svim slu~ajevima, na primitak u naravi obra~unat }e se doprinosi, porez na dohodak i prirez. Zadnji oblik financiranja je op}eprihva}en u ve}ini kompanija gdje postoji potreba kori{tenja slu`benih vozila u privatne svrhe, s obzirom na to da je za poslodavca financijski najprihvatljiviji.

Posebnu pozornost treba obratiti na nekoliko slu~ajeva. Kada se tro{kovi nastali po osnovi kori{tenja osobnih vozila dijele na 70% porezno priznatih tro{kova te 30% porezno nepriznatih tro{kova, vozila se isklju~ivo koriste u slu`bene svrhe pri ~emu je svaki kilometar poslovno opravdan i potrebno je voditi detaljnu evi-denciju propisanu Zakonom.U slu~aju kada se utvr|uje primitak u naravi kao do-hodak od nesamostalnog rada po osnovi upotrebe osobnog automobila, ne uve}ava se osnovica poreza na dobit za 30% tro{kova nastalih u svezi upotrebe osobnog automobila, ve} su tro{kovi nastali u svezi upotrebe osobnog automobila u potpunosti porezno priznati temeljem Zakona o porezu na dobit, dok se u 2010. godini ne priznaje 30% pretporeza sadrànih u ra~unima kao pretporez koji se moè odbiti, nego isti ima prirodu tro{ka.

Tako|er, kada se nabavlja vozilo neto vrijednosti ve- }e od 400.000,00 kn porez na dodanu vrijednost priznaje se samo do visine neto nabavne vrijednosti 400.000,00 kn. Sve iznad ne}e se smatrati potro{njom u poduzetni~ke svrhe. Isto tako, amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz priz-naje se do 400.000,00 kuna tro{ka nabave po jednom sredstvu. Ako tro{ak nabave prema{uje navedenu svo-tu, amortizacija iznad navedene svote priznaje se samo ako sredstvo sluì isklju~ivo za registriranu djelatnost najma ili prijevoza.

Osobna vozila za trgova~ko dru{tvo, tj. svakog obveznika poreza, predstavljaju tro{ak. Me|utim, koliki }e taj tro{ak biti ovisi o na~inu knjiènja, odnosno nabavke vozila te o na~inu kori{tenja (slu`beno/privatno).

Porezni aspekt razlikuje vozila u najmu, tj. operativ-nom leasingu, od vozila kupljenih avansno ili putem kredita, odnosno financijskog leasinga. Ukoliko se ne bavi taxi ili rent-a-car djelatno{}u, za klijente je sva-kako najisplativija varijanta nabavka vozila putem operativnog leasinga. Za{to? Zbog primitka u naravi! Primitak u naravi je nenov~ana korist koju djelatnici i ostale osobe primaju od poslodavca. Takve koristi su oporezive. Zakon o porezu na dohodak (i Pravilnik o porezu na dohodak) tretira ih izjedna~eno s isplatom pla}e i drugog dohotka, a Zakon o PDV-u (i Pravilnik o PDV-u) smatra ih oporezivim isporukama. Dakle, velikodu{nost je lijepa, ali ko{ta! Naj~e{}i oblik primitka u naravi jest kada poduzet-nik preda djelatniku vozilo na cjelodnevno kori{tenje, izvan radnog vremena. Postoje tri na~ina utvr|ivanja primitka:

1. Mjese~ni primitak u visini 1% nabavne vrijednosti vozila (s PDV-om),2. Utvr|ivanje primitka na temelju stvarne uporabe

PRO

MO

HYPO-LEASING STEIERMARK d.o.o.

Gari}gradska 1810000 Zagreb

Tel .: +385 (0)1 3090 400Fax.: +385 (0)1 3090 444

http://www.hypolea-singsteiermark.hr

Primjer tablice s u{tedama na mjese~noj razini i na 4 godine koliko operativni leasing (u primjeru) traje. Uzeta je usporedba prosje~nog trajanja financijskog i operativnog leasinga na 4 godine, prosje~na vrijednost automobila od 300.000 kn bruto (s PDV-om) i prosje~ne neto pla}e djelatnika od 8.000,00 kn, te da podatci mogu varirati u ovisnosti o visini osobnog odbitka, visini prireza (koji se po gradovima razlikuju) i drugim detaljima. Odabirom operativnog leasinga u odnosu na druge na~ine financi-ranja, u ovom konkretnom primjeru, kroz ~etiri godine ostvaruje se ukupna u{teda od 134.041,01 kn, a {to je zna~ajno vi{e i od iznosa ukupno pla}enih naknada na leasing uz trì{ne uvjete.

Tro{ak poreza i dopri-nosa na dohodak u naravi za poslodavca

A) mjese~no B) mjese~noMjese~na razlika

Razlika kroz 48 mjeseci

Doprinosi Mirovinsko 382,12 1.186,72 804,60 38.620,68

Porez i prirez 450,90 1.746,87 1.295,97 62.206,55

Doprinosi na pla}u 328,62 1.020,58 691,95 33.213,78

Total 1.161,64 3.954,17 2.792,52 134.041,01


Posebne ponude za 308 i 3008

zinskim motorom 1.4 VTi od 98 ks i paketom opreme Comfort Pack u koju je uklju~en serijski klima ure|aj, ABS, maglenke, radio CD player s MP3 ~ita~em, ~etiri zra~na jastuka, tonirana stakla, putno ra~unalo, paket look, varijabilni servo upravlja~ podesiv po visini i dubini. U lipnju pro{le godine Peugeot je prvi put, u svojoj 200 godina dugoj povijesti, predstavio svoj crossover, koji objedinjuje karakteristike SUV-a, limuzine i karavana. Zbog velikodu{ne ponude prostora, velikog prtlja`nika, sjedala koja se mogu pomicati i prekla-pati po èlji, moderne tehnologije i motora, Peugeot 3008 jednako je zanimljiv i privatnim korisnicima i kao poslovni automobil. Sigurnost je tako|er jedan od glavnih aduta ovog automobila jer povi{ena voza~ka pozicija omogu}ava izvrsnu preglednost, serijski je dostupna brojna sigurnosna oprema, a nove tehnolo-gije poput head-up displaya ili distance alert sustava podiù sigurnost na najvi{u mogu}u razinu. Peugeot 3008 jedan je od najtraènijih i najpopularnijih modela u Peugeot gami. U svom segmentu u Hrvatskoj tre}i je najprodavaniji model s oko 8,5 % trì{nog udjela.

Model 3008 trenutno je dostupan od 136.700 kn, a po~etna cijena odnosi se na verziju s 1.6 l VTi ben-zinskim motorom od 120 ks i paket opreme Comfort Pack koja serijski uklju~uje klima ure|aj, ABS, ESP, Hill assist (sustav pomo}i pri kretanju na uzbrdici), automatsku elektri~nu parkirnu ko~nicu, Radio CD RD4 MP3, {est zra~nih jastuka, ~eli~ne naplatke 17”, maglenke, putno ra~unalo. ■

Peugeot za nadolaze}e blagdane daruje dodatne dvije godine jamstva, uz ve} dvije postoje}e, svim zainteresiranim kupcima atraktivnih modela 308 i 3008.

Peugeot Hrvatska i mreà ovla{tenih koncesionara pri-premili su jedinstvene ponude za modele 308 i 3008. Svi klijenti koji se do 31. prosinca 2010. godine odlu~e na kupnju jednog od ovih modela, uz postoje}e dvi-je godine jamstva dobivaju jo{ dvije godine dodatnog jamstva (do 80.000 prije|enih kilometara).

Model 308 najprodavaniji je model u Peugeot gami, a nalazi se me|u top pet najprodavanijih modela u svom segmentu i me|u top deset najprodavanijih modela u Hrvatskoj. Mnogi klijenti prepoznali su u monovolu-menskom obliku, izda{noj ponudi prostora, modernim i ekolo{kim motorima i vrhunskoj udobnosti i sigur-nosti, idealan automobil za sebe i svoju obitelj.

Model 308 trenutno se nudi od 96.900 kn s PDV-om, a po~etna cijena vrijedi za verziju s pet vrata s ben-

U lipnju pro{le godine Peugeot je prvi put, u svojoj 200 godina dugoj povijesti, predstavio svoj crossover, koji objedinjuje karakteri-stike SUV-a, limuzine i karavana.

Peugeot 3008

Peugeot 308


PRO

MO


Ford Grand Auto Osijek - povjerenje i zadovoljni kupci uvijek na prvom mjestu

Povjerenje u poslovnom odnosu najva`niji je i najosjetljiviji dio koji Ford na-stoji odràti i pobolj{ati kao klju~nu misiju. Ford je trenutno tre}a marka po prodaji u Europi s ukupnim udjelom 8,2% na trì{tu, a u Hrvatskoj je trenut-no na 8. mjestu, s udjelom od 5,9%. Sukladno tome Ford je svojim kupcima pripremio posebno atraktivne cijene koje Ford vozila ~ine dostupnijim nego ikad prije.

Posjetite Ford Grand Auto Osijek i saznajte vi{e o posebnim ponudama i brojnim dodatnim iznena|enjima! Kako u Grand Autu Osijek i Fordu pre-poznaju potrebe i èlje svojih klijenata, tako za sve zainteresirane imaju i opciju dugoro~nog najma vozila, gdje su svi tro{kovi njihova briga (registra-cija, osnovna polica osiguranja, kasko polica osiguranja, redovno odràvanje, 0-24h pomo} na cesti...), va{a obaveza je samo mjese~ni iznos najma. Od travnja 2004. godine tvrtka Grand Auto d.o.o. generalni je zastupnik za vozila Ford i Jaguar, a 2006. otvorena je i podru`nica u Osijeku. Na adresi Sv. Leopolda B. Mandi}a bb moète, osim kupnje vozila, obaviti i kompletnu uslugu odràvanja va{eg Forda, dijagnostiku, mehani~arske te autoelektri~arske radove, izmjenu ulja i teku}ina te autolaki-rerske i autolimarske radove, uz ponudu originalnih dijelova i pneumatika.

Tako i Fordov Transit gradi povjerenje kupaca ve} 45 godina u 130 zemalja i potvrdilo ga je ve} 6.000.000 kupaca. Njegove temeljne odli-ke su robusnost, izdr`ljivost, najniì tro{kovi odràvanja i nikad povoljnija cijena vozila. Dekra (njema~ko osiguravaju}e dru{tvo) je pot-vrdila da je Transit najisplativije gospodarsko vozilo u klasi do 3.5t, a dokaz te ~injenice su najniì pogonski tro{kovi po prije|enom kilo-metru (servisni pregledi, tro{kovi goriva, tro{kovi popravaka i dr.), koji kre}u od 1,31kn/km (Transit furgon 2,2 TDCi, 115KS; nosivost 1.200 kg, operativni leasing na 5 godina s ura~unatim tro{kovima polica AO i kaska, redovitog odràvanja, registracija, guma i drugih tro{kova).

PRO

MO



Dru{tvena odgovornost gradi image i pridonosi dru{tvenoj zajedniciDru{tveno odgovorno poslovanje nema alternativu. Prednosti koje ono donosi korisne su i za tvrtke koje ga provode jer donose ugled i prepoznatljivost na trì{tu, a dru{tvena zajednica u kojoj takve tvrtke odgovorno djeluju ostvaruju vi{estruke koristi. Nadamo se da }e ih u budu}nosti biti sve vi{e.

Dru{tvena odgovornost tvrtaka odnosi se na ~itav ra-spon njihova djelovanja koje odre|uje utjecaj pojedine tvrtke na dru{tvo i {iru dru{tveno zajednicu u cjelini. Dru{tveno odgovorno poslovanje usvojena je poslovna praksa u svim razvijenim zemljama, stoga raduje da sve vi{e hrvatskih poduze}a djeluje u skladu s tim.

Dru{tvena odgovornost – neizostavan dio imagea uspje{nih tvrtaka Dru{tveno odgovorno poslovanje tvrtaka o~ituje se raznovrsno. Vrjednovanje tvrtaka koje posluju na ovaj na~in na zahtjevnom im trì{tu osigurava prepoznat-ljivost i prednost pred konkurencijom, a potro{a~i/korisnici usluga uvijek }e radije odabrati dru{tveno odgovornu i osvije{tenu tvrtku.

Uz Vipnet kao vode}eg inovatora na hrvatskom trì{tu telekomunikacija, veè se i usmjerenost na èlje i po-trebe korisnika te na dru{tveno odgovorno poslo-vanje, {to je jedna od strate{kih odrednica od samog po~etka poslovanja tvrtke. Vipnetu je uz poslovanje cilj unapre|enje dru{tva, zbog ~ega se ulaè u korisnike, zaposlenike, okoli{, kulturu, sport, zdravstvo, zajedni-cu op}enito, ali i u razvoj i edukaciju mladih kadrova uz projekte poput Top stipendija i Vip Eureke, kaè Dubravka Jusi}, rukovoditeljica korporativnih komu-nikacija Vipneta.

Coca-Cola HBC Hrvatska me|u prvima je u Repu-blici Hrvatskoj, ali i cijelome sustavu Coca-Colinih podru`nica u svijetu, zapo~ela s promicanjem korpora-cijske dru{tvene odgovornosti, a tijekom pro{lih deset godina u Hrvatskoj je uspjela utjeloviti ~etiri temeljne postavke odrìvoga razvoja: ulaganje u lokalnu zajed-nicu, za{titu okoli{a, trì{te i radno okru`je. Krajem 2009. Coca-Cola HBC Hrvatska objavila je Izvje{}e o odrìvosti za 2007. i 2008. godinu, za koje je dobi-la najvi{u ocjenu neovisne komisije Upravnoga vije}a Hrvatskog poslovnog savjeta za odrìvi razvoj. -To je izvje{}e, naime, sastavljeno u skladu s najkompleksni-jom razinom Svjetskih smjernica za izvje{}ivanje GRI 3 i prvo koje je dobilo ocjenu A u Hrvatskoj – izdvaja Igor ]utuk, voditelj odnosa s javno{}u tvrtke Coca-Cola HBC Hrvatska.

Prema rije~ima mr.sc. Ivane Radi}, voditeljice marke-tinga, Dalekovod d.d. je 2006. godine posao ~lan UN Global Compacta, gdje su se obvezali po{tivati deset temeljnih na~ela. U tom kontekstu Dalekovod po{tuje ljudska prava, vaè}e propise, kolektivne i individualne ugovore te {titi ljudska i gra|anska prava, dostojanstvo i ugled svakog zaposlenika.

Holcim Grupa, jedan od pro{logodi{njih dobitni-ka u kategoriji velikih poduze}a, obvezala se na

bizdirekt � travanj 2007.

Dru{tveno odgovorno poslovanje

Vrjednovanje tvrtaka koje posluju na ovaj

na~in na zahtjevnom im trì{tu osigurava pre-

poznatljivost i prednost pred konkurencijom.

www.mirakul.hr



odrìvi razvoj, nastoje}i kroz svoje poslovne odlu-ke uravnoteìti ekonomski rast, za{titu okoli{a i dru{tvenu odgovornost. Prema na~elima na kojima posluju sve tvrtke Holcim Grupe, dru{tvena odgovor-nost uklju~uje {est osnovnih podru~ja: eti~nost poslo-vanja, brigu o radnicima, sigurnost i za{titu na radu, uklju~enost u lokalnu zajednicu, odnosi s kupcima i dobavlja~ima te kontrolu i izvje{tavanje o provedbi svega navedenog, navodi Julija [koro iz marketinga i komunikacija Holcim Grupe.

Predsjednik Uprave tvrtke CEMEX Hrvatska i predsjednik Upravnog vije}a Hrvatskog poslovnog savjeta za odrìvi razvoj, Trpimir Reni}, kaè kako je poslovanje CEMEX Hrvatske u potpunosti utemeljeno na na~elima odrìvog poslovanja. Budu}i da je CEMEX dvije godine zaredom dobitnik nagrade Indeks DOP-a, to je sastavni dio ìvota u CEMEX-u i ima odraza u odnosima CEMEX-a prema lokalnoj sredini.

Uvo|enje DOP-a u male i srednje tvrtke Da veli~ina tvrtke ne utje~e na provo|enje dru{tveno odgovornog pona{anja dokaz je tvrtka Oikon, pro{le godine nagra|ena u kategoriji malih poduze}a. Kako kaè Dalibor Hati}, predsjednik uprave Oikona, nema osobite razlike u pristupu izme|u malih/srednjih i ve-likih tvrtaka. Principi su isti i primjenjivi su na poslo-vanje bez obzira na veli~inu. Jednostavno, potrebno je prihvatiti ~injenicu da je poslovno djelovanje sastavni dio ìvota cijele zajednice i nastojati poslovati odgo-vorno prema naru~iteljima/kupcima, zaposlenicima, {iroj zajednici i okoli{u. Mjesta za djelovanje ima puno, a koja od njih }e se uistinu i koristiti ovisi od implementiranog vrijednosnog sustava u tvrtki, od-nosno onome {to uprava i zaposlenici smatraju da je bitno.

-Svim na{im projektima koje smo realizirali pristupa-mo na isti na~in i svi su oni upravo u podru~ju za{tite okoli{a i prirode ili upravljanju prirodnim resursima. Ova pitanju upravo i pripadaju u DOP pa moèmo re- }i da se tim aspektima DOP-a mi profesionalno bavi-mo, tj. od toga ìvimo. @ivjeti u zdravijem okoli{u i uìvati u onome {to je nam je priroda dala je svakako korisno za {iru dru{tvenu zajednicu, a mi upravo na tome radimo – izdvaja Hati}.

Dru{tvena odgovornost u kriznim vremenimaNajve}i ovogodi{nji susret gospodarstvenika, Dan po-duzetnika 2010., po~etkom svibnja organiziran je pod nazivom Kriza i dru{tveno odgovorno poslovanje, {to je za cilj imalo potaknuti razvoj svijesti i poticajnog zakonodavnog okvira koji }e zajedni~kim i odgovor-nim sudjelovanjem svih socijalnih partnera osigu-rati odrìv razvoj hrvatskih tvrtaka, ali i hrvatskog dru{tva. Dosada{nje iskustvo hrvatskih poslodavaca dovelo je do inicijative da usprkos te{koj gospodarskoj

situaciji u na{oj zemlji upozori na va`nost dru{tveno odgovornog poslovanja, na~in njegove implementacije u hrvatska poduze}a i omogu}i da ovaj koncept zaìvi i u na{oj zemlji.

-Iako smo pobornici kontrole nepotrebnih tro{kova, ujedno smo i veliki protivnici drasti~nog zaustavljanja investicija jer je to dugoro~no {tetno za tvrtku. I dalje namjeravamo biti inovativni i konkurentni na trì{tu s ispravnim omjerom kvalitete i cijene. Tako }emo uspje{no zadràti dugoro~nu politiku odgovornog po-slovanja sa zadràvanjem radnih mjesta te status jedne od najuspje{nijih greenfield investicija u Hrvatskoj – nagla{ava Dubravka Jusi}.

Dru{tveno odgovorno pona{anje u Hrvatskoj upravo u sada{njem trenutku moè pridonijeti cjelokupnom po-slovnom sustavu i zajednici. Jo{ uvijek, primjerice, nije do{lo do zna~ajnijega razvoja javno-privatnih part-nerstava, iako za to postoje i sredstva Europske unije, smatra Igor ]utuk.

Bez obzira na krizna vremena, Dalekovod i dalje na-stavlja obavljati sve preuzete aktivnosti vezane za dru{tveno odgovorno poslovanje. -U ovim recesijskim vremenima sigurno ne}emo mo}i podràti onoliko humanitarnih,sportskih i kulturnih akcija koliko bi-smo èljeli, ali }emo mo}i izabrati neke od njih i tako doprinijeti njihovu ostvarenju – pojasnila je Ivana Radi}.

Reni} smatra da aktualne gospodarske okolnosti ne smiju biti izgovor za odstupanje od poslovanja u skla-du s principima odrìvog razvoja, upravo suprotno - moramo nastojati da svima postane jasno da moramo ìvjeti, raditi, {tedjeti, ali sve to u skladu s principima odrìvog razvoja! Poslovanje na ovim principima je-dini je na~in da se krizna vremena {to bezbolnije pre-brode te da se “pripremi teren” za poslovanje na kon-kurentnijem i zdravijem trì{tu koje se mora razviti.

Indeks dru{tveno odgovornog poslovanja (DOP) je pokazatelj koji omogu}uje procje-nu dru{tveno odgovornih politika i praksi poduze}a i usporedbu s drugim tvrtkama. Pritom se vrednuje {est osnovnih podru~ja koja su razra|ena u konkretne pokazate-lje: ekonomska odrìvost, uklju~enost DOP-a u poslovnu strategiju, radna okolina, upravljanje okoli{em, trì{ni odnosi i odnosi sa zajednicom. Uvjet za sudjelovanje u natje~aju za nagradu je ekonomska stabilnost tvrtaka i uspje{nost poduze}a po po-kazateljima koji se upotrebljavaju u izboru poduze}a za nagradu Zlatna kuna HGK-a.Pro{le je godine na sudjelovanje bilo pozvano 1.450 poduze}a od kojih se odazvalo 199. Me|u njima su 42 poduze}a ispravno ispunila i vratila upitnik organizatorima. U kategoriji velikih poduze}a nagra|eni su Cemex Hrvatska, Ericsson Nikola Tesla i Holcim Hrvatska.Hartmann, Kon~ar-Institut za elektrotehniku i Neva nagra|eni su u kategoriji srednjih poduze}a, a u kategoriji malih poduze}a nagrade za dru{tveno odgovorno poslovanje dobili su Euro-Unit, Hauska & Partner i Oikon.

(Naj)odgovornije tvrtke u Hrvatskoj

Dosada{nje iskustvo hrvatskih poslodavaca dovelo je do inicijati-ve da usprkos te{koj gospodarskoj situaciji u na{oj zemlji upozori na va`nost dru{tveno odgovornog poslovanja.


Poslovni stil

pro

mo

Pripremila: Mihaela Bajkovac

Iz prošlog stolje}a prisvojili smo mnoge dobre navike i dodali im nove koje su oblikovale svijest modernog društva. Susre}emo se s 80-ima novog doba u odije-vanju, ali i zdravim stilom života na svim područjima – od prehrane, kozmetike do mode. Boje odjevnih kombinacija, materijali, parfemi… oponašaju prirodu kojoj se nastojimo vratiti.

80-e 21. stolje}a – stara nova modaPrvih godina novog tisu}lje}a gotovo svake godine doživljavali smo malu modnu reminiscenciju na neko od desetlje}a iz prošlog stolje}a. Ove godine posudili smo neke detalje iz 80-ih godina. No modni dizajne-ri ovaj put su ih primijenili na jedan manje napadan način, ne koriste}i toliko sintetičkih tkanina i ‘surf style’ boja. Sre}om, nisu ponovno oživjeli sakoi s pretjerano velikim podlošcima za ramena, podvinu-te nogavice i natapirane frizure. îni se da je moda usvojila samo dobre detalje na ovom popravnom testu iz ludih 80-ih. U svim novitetima ove zime osjeti se prisutnost ra-zigranosti, što možda i posredno upu}uje na bijeg od stresa, uniformnosti i rutine. Moda vjerno prati dina-miku svoga vremena i vrlo plastično oslikava sve što društvo proživljava. Važnost dobrog izgleda, nastalog zahvaljuju}i kvalitetnoj prehrani, sportskim aktivno-stima i zdravom načinu života, nastoji se istaknuti i kroz modu. Nose se gotovo isključivo uske hlače ove godine, i muške i ženske. Košulje su poprimile poma-lo androgeni izgled te je prisutna kombinacija strogih linija i ženstvenih detalja na ženskim košuljama, a muške košulje nerijetko su ružičaste, žute, ljubičaste…

Nosi se prirodnoStara nova moda je zelena. Možda ne baš u doslov-nom smislu, ali u prenesenom svakako. Prevladavaju prirodni materijali poput pamuka, lana, svile, pa čak i kože. Ve}ina dizajnera, doduše, pribjegava korištenju umjetnog krzna i eko kože, ukazuju}i na osviještenost problematike očuvanja pojedinih životinjskih vrsta koje su se zbog eksploatacije kože našle gotovo na rubu izu-miranja. Osim prirodnih materijala, koriste se i prirodne boje, a pozornost se pridodaje i praktičnosti. Ove godine u trendu je tzv. greige (grež) – kombinacija sive i bež boje. Vrlo dobro se kombinira i s toplim i s hladnim bojama,

Poslovni stil – povratak prirodiU svijetu tehnologije, elektronike i umjetnih materijala nije neobi~no da zasi}enost oblikuje je-dan posve novi trend. Mala revolucija doga|a se na svim podru~jima – od prehrane, preko stila života do mode. Prednosti prirodnih materijala opet dolaze do izražaja, boje prirode prevladava-ju i na odjevnim kombinacijama.

daje topliju notu crnoj, a oplemenjuje bijelu boju. Crna boja ne izlazi iz mode i s njom nikada ne}ete pogriješiti. U poslovnoj modi vjerno je prati siva u svim nijansa-ma. Uzorci su vrlo diskretni pa ih možemo uočiti tek na nekim poslovnim odjevnim kombinacijama i izra|ene poput reljefa na baršunastim materijalima koji su i ove godine vrlo moderni. Kako je objasnio Bruno Smiljan, korisnici modne društvene mreže trendMe, kreiraju}i svoje kombinacije, predstavljaju vlastiti stil, ali i viziju kako }e moda izgledati ove zime.

Klasici koji ne izumiru Kakvi god bili i koliko god dugo trajali, trendovi su prolazni. Prolazni su jer ih kreiraju dizajneri ovisno o svojoj trenutnoj životnoj viziji, svojem uvjerenju i tre-nutnoj inspiraciji, objašnjava Bruno Smiljan. Ipak, po-stoje komadi odje}e koji su stvoreni da traju, koje sva-ki poslovni čovjek treba imati i na kojima se ne štedi. Možemo ih nazvati klasicima, ali je vrlo prikladan i naziv „kostur garderobe“. To su odjevni predmeti na kojima gradite dalje, osnova su svakog stila. Svaka }e žena koja ima stila u svojoj garderobi ima-ti malu crnu haljinu za sve prilike, klasičnu bijelu košulju, dolčevitu (po mogu}nosti od kašmira), trench coat-genijalan odjevni predmet koji možete nositi na gotovo sve odjevne kombinacije i u svim vremenskim

„Moda se može kupiti. Stil morate imati.“ Edna Woolman Chase

Aktualni projekti ili DOP na djeluIz CEMEX-a izdvajaju dva va`na i vrijedna projekta. Prvi je Lintar, prvo maslinovo ulje u Hrvatskoj nasta-lo iz maslinika zasa|enog na rekultiviranim dijelovi-ma rudnika. Taj projekt predstavlja pravi mali krug odrìvosti, po~ev{i od sadnje maslinika na gotovo 35.000 m2 rekultiviranog terena, preko ~injenice da taj maslinik dobrovoljno odràva Udruga dragovolja-ca i veterana Domovinskog rata, ve}inom sastavljena od zaposlenika CEMEX-a. - Drugi projekt kojim smo ove godine po~eli ostvarivati rezultate jest prikupljanje komine masline u priobalnom dijelu Splitsko–dalma-tinske ùpanije, koja }e kao biogorivo biti upotrjeblje-na u procesu proizvodnje cementa. S berbom 2010. obuhvatili smo petnaestak uljara u kojima je omogu- }eno da besplatno rije{e problem odlaganja komine masline. Koristi od ovako organiziranog prikupljanja komine su vi{estruke – od stvaranja lanca prikupljanja koji za uljare ne predstavlja tro{ak, preko smanjenja neprikladnog i nelegalnog odlaganja komine u prirodu, do smanjenja emisija CO2 – kaè Reni}.

Vipnetov najva`niji projekt je podr{ka razminiranju Hrvatske, a provodi se od 2002. pod sloganom ‘Kre-tanje.Komunikacija.@ivot’. Hrvatski centar za razmi-niranje 2005. proglasio je Vipnet najve}im privatnim donatorom, a do sada su u tu svrhu donirali 9,2 mi-lijuna kuna. Potvrda da idu u pravom smjeru bila je i ovogodi{nja Grand PRix nagrada Hrvatske udruge za odnose s javno{}u za kampanju za razminiranje povodom 10. godi{njice Vipneta. -Od 2002. sustavno pomaèmo zdravstvu i regionalnim bolnicama te smo do sada u tu svrhu uloìli preko pet milijuna kuna, a od 2008. aktivno smo uklju~eni u borbu protiv raka dojke. Posljednjih godina posebno smo usmjereni na za{titu okoli{a: uveli smo vre}ice od recikliranog papira te po-nudili ‘zelene’ mobilne telefone i solarne punja~e, kao i mogu}nost primanja elektroni~kih ra~una. Provodi-

mo interne inicijative i ulaèmo u izgradnju infrastru-kturnih objekata na kojima sami proizvodimo energiju iz alternativnih izvora, a udruga MRAK nas je nagra-dila za dugoro~no ulaganje u za{titu okoli{a – izdvaja Dubravka Jusi}.

Holcim je u posljednje dvije godine, u okviru godi{njeg natje~aja za sponzorstva, prednost odlu~io dati projektima posve}enima borbi protiv korupcije, te zajedno s desetak udruga, u cilju postizanja sinergije i boljih rezultata, formirao zajedni~ku inicijativu za bor-bu protiv korupcije pod nazivom „U boj, u boj“. Inici-jativa je nastala kao poku{aj odgovora na sve intenzi-vniju pojavu razli~itih oblika koruptivnih pona{anja u hrvatskom dru{tvu, kao {to su rad na crno, korupcija i neodgovorno poslovno pona{anje. Projekt obuhva- }a brojne radionice, edukacije, istraìvanja i izravne kontakte s gra|anima diljem Hrvatske, a zajedni~ka je èlja uklju~iti {to vi{e gra|ana. Kad je rije~ o inicijativama koje je Dalekovod d.d. po-duzeo, svakako treba napomenuti da se u Dalekovod-Cin~aonici d.o.o. (~lanica Dalekovod Grupe) koristi tehnologija koja je izabrana kao ona koja }e najmanje utjecati na okoli{ u postupku proizvodnje tj. cin~anja. Isto tako kontinuirano ulaù u nove tehnologije te razvijaju nove proizvode u skladu s na~elima ener-getske u~inkovitosti i kori{tenja obnovljivih izvora energije (vjetroelektrane), solarne elektrane, kogene-racijska postrojenja i dr. -Dalekovod je i u 2008. i 2009. bio na mnoge na~ine uklju~en u stvaranje dru{tveno odgovornog ozra~ja u okoli{u i dru{tvu. Nastojali smo odràti dobru suradnju s lokalnom zajednicom, ali i svojim zaposlenicima ponuditi bolje obrazovanje i slo-bodne aktivnosti koje se ti~u sporta, rekreacije i kultu-re – napominje Ivana Radi}.

Coca-Cola HBC Hrvatska osobitu pozornost prida-je i ulaganjima u zajednicu, za{titu voda, promicanje zdravih ìvotnih stilova i razvoj mladih. Neki od tih dru{tveno odgovornih projekata pridonijeli su razvoju razumijevanja javno-privatnih partnerstava i nazna~ili potrebu daljnjega razvoja me|usektorskih partnersta-va, a za projekt za{tite voda Lijepa na{a Sava Coca-Cola HBC Hrvatska osvojila je Europsku nagradu za izvrsnost. Ulagali su i u razvoj zdravih ìvotnih stilova i kretanja te popularizaciju uporabe bicikla u velikim urbanim cjelinama. U sklopu projekta Bistra i bicikl organizirane su biciklijade u nizu hrvatskih grado-va, parkirali{ta za bicikle i biciklisti~ke karte dobili su Zagreb, Vara`din, Zadar, Osijek i Vukovar, a tvrtka je pokrenula i projekt Biciklom na posao i vlastitim za-poslenicima kupila bicikle i omogu}ila da se njima besplatno posluè na putu na posao ili u slobodno vri-jeme. U listopadu ove godine pokrenut je projekt PAR-Kiranje – Vratimo se u parkove. Cilj je projekta popu-larizacija kretanja i tjelovje`be u urbanim cjelinama i povratak gra|ana u parkove. ■

Da veli~ina tvrtke ne utje~e na provo|enje

dru{tveno odgovornog pona{anja dokaz je

tvrtka Oikon, pro{le godine nagra|ena u

kategoriji malih podu-ze}a.

U Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetni{tva, u suradnji sa Agencijom za in-dustrijski razvoj Ujedinjenih Naroda te Hrvatskim centrom za ~istiju proizvodnju po~etkom svibnja odràna je me|unarodna konferencija pod nazivom Dru{tveno odgovorno poslovanje (DOP) kao konkurentna prednost za mala i srednja poduze- }a. Konferencija je odràna u sklopu projekta Razvoj dru{tvene odgovornosti gospo-darstva u Hrvatskoj, ~iji su ciljevi konferencije me|u ostalima uklju~ili i {irenje mreè za dru{tveno odgovorno poslovanje u Regiji za {to su potporu, pored Hrvatske, dale i Bosna i Hercegovina, Ukrajina, Bugarska te Srbija.

Kako je rekao dràvni tajnik Friganovi}, osnovni cilj projekta je razviti mreù organi-zacija koje se bave dru{tveno odgovornim poslovanjem i tako pobolj{ati usluge koje se pruàju malim i srednjim poduze}ima. Lokalni cilj je unaprijediti rad malog i sred-njeg poduzetni{tva kroz pove}anu produktivnost te radne uvjete, dru{tvene i okoli{ne uvjete lokalne zajednice.

Regionalna suradnja kroz dru{tveno odgovorno poslovanje



uvjetima, barem jedne traperice koje vam fantastično stoje, balerinke, salonke s visokom potpeticom i narav-no, torbu koja bi trebala biti do struka, srednje veličine i po mogu}nosti lagano zaobljenih rubova. Priča o bijeloj košulji, dolčeviti, odličnim trapericama, a uz to i nekoliko kvalitetnih kravata, sakou za opuštene prilike te klasičnom odijelu, vrijedi i za muškarce. Na-ravno, kvalitetan remen, sat i cipele su obavezni. To su samo neki od odjevnih predmeta bez kojih je nemogu- }e izgraditi poslovni, ili bilo koji drugi stil.

Modni dodatci za zimuOve godine doista se ne treba plašiti zime. Praktičnost i udobnost vidljive su i kod modnih dodataka. Šarm }e svakoj kombinaciji dati kape, a ima ih vunenih, kr-znenih, pamučnih, ra|enih po uzoru na francuske ili engleske… Uz kape, vratio se u modu i njezin bliski ro|ak - šešir. Nekada je šešir bio znak statusa, u voj-sci je označavao čin i satniju, nosio se i iz religijskih razloga. Moderni šešir je najčeš}e tek modni dodatak. No, mora se napomenuti, vrlo elegantan. Ovogodišnji muški favorit, šešir uskog oboda, sličan engleskom šeširu iz 50-ih, izgleda pomalo kicoški i često se nosi i na poslovne kombinacije. Nezaobilazni modni dodatci za zimu su, naravno, i šalovi i rukavice. Šalovi ove godine nisu takav modni hit kao proteklih nekoliko godina. êsto su u potpu-nosti zamijenjeni krznenim ovratnicima na kaputima i jaknama. Nose se i čizme, svih oblika. Prošlogodišnje „buce“ zamijenile su „obične“ gumene. Uočit }ete ih u svim bojama, čak i lakirane, s kožnim dodatcima, kr-znom… Je li i to posljedica povratka prirodi? Mogu- }e. Preporuka je da na poslovno odijelo ipak ne obujete gumene čizme, ako baš ne morate.

Prirodna kozmetika„Kozmetika koju ne možete pojesti, nije dobra za vas“, zgodno je napisala Mary Novosel, autorica knjige Pri-rodno lijepa. Vrijedi dobro razmisliti o tome! Prečesto čitamo o alergijama na tvari koje ne dolaze iz prirode, nego se koriste prilikom izrade kozmetičkih proizvoda koje koristimo svakodnevno. Riječ je umjetnim bojili-ma, raznim aditivima, pojačivačima mirisa, parabenima (konzervansima u kozmetičkim proizvodima), toluenu (jedan od sastojaka razrje|ivača u lakovima za nokte)... Alergije, bolesti modernog doba, rezultat su nemogu- }nosti brze adaptacije ljudskog tijela na promjene koje se doga|aju u našem okolišu i dobar pokazatelj da smo otišli predaleko. A rješenje je zapravo nadohvat ruke – u vrtu, vo}njaku, na livadi, u šumi, u hladnjaku…

Novi parfemi na tržištuNa mirise reagiramo i kad toga uop}e nismo svjesni. Oni pobu|uju sje}anja i stvaraju ugodne asocijacije. Ako su pritom kreirani da podsje}aju na prirodu - nježne cvjetne note, slobodu oceana, svježinu planinskog drve- }a, ili pak na opuštanje uz vatricu i šalicu čaja u toploj

sobi dok vani pada snijeg… sigurno }e osvojiti svakoga. Martimex je za osviještene poslovne muškarce preporučio zavodljiv i pomalo divlji Guerlain Homme, mediteranskim notama nabijeni Versace pour Homme, s mirisima limuna, gorke narače i bergamonta, sofitici-rani Ferragamo te senzualni i nenametljivi Dsquared2, kreaciju Deana i Dana Catena, čija je filozofija da vaš parfem nikada ne bi smio u}i u prostoriju prije vas. Parfemi su uvijek bili povezani s prirodom, nastaju, izme|u ostaloga, od eteričnih ulja koja se dobivaju iz korijena, cvjetova, kore, smole… Tendencija povratka prirodi posljednjih je godina sve naglašenija pa mnogi proizvo|ači parfema vežu svoj moto uz prirodu.

Blagdansko darivanje sa stilomAko želite darivati sa stilom, pokušajte se sjetiti što je pravi smisao darivanja. Želimo izazvati ugodu kod osobe kojoj nešto darujemo, što }e značiti da nikada ne trebamo birati dar prema vlastitim afinitetima jer ne darujemo sebe. Upravo stoga, da biste odabrali pravi dar, slušajte ljude koje želite darivati, naučite što vole. Samo promatranjem ljudi koje volite sigurno }ete po-goditi što ih veseli. Treba li posebno napomenuti da }ete time oplemeniti i vlastiti karakter razvijaju}i umije}e empatije.Besmislena utrka za blagdanskim poklonima, umje-sto veselja donosi samo stres. Ove godine možda je

i situacija ponešto drugačija. Kriza mnogim našim sugra|anima ne ostavlja puno prostora za kupovinu blagdanskih darova, ali nerijetko upravo u takvim trenutcima izvlačimo ono najbolje i najkreativnije iz sebe. Možda }e se ove godine vaša mama razveseliti keksima koje ste sami napravili, koliko god nespretno ispali. Vaš partner ili partnerica mogli bi biti sretni jer ste pripremili opuštenu večer samo za vas dvoje, a vaši zaposlenici osje}at }e se posebno nagra|enima jer ste im za blagdane poklonili slobodan dan.Ako imate novca i želite ga potrošiti na darove, možda biste mogli darivati one koji su manje sretni od vas. Kako god odlučili, neka su vam sretni blagdani i neka nam svima Nova godina bude bolja od stare! ■

Kozmetika koju ne mo-žete pojesti, nije dobra za vas.

Poslovni stilPoslovni stil

Romanti~na zima, bogati jelovnici, skrovitost i ti{ina, obiteljska idila i blagdanski {arm pruàju nezaboravni boì}ni doìvljaj. Svoju Boì}nu bajku moète doìvjeti u prekrasnoj termalnoj oazi gornjeg Me|imurja, u Apartmanima Regina ili u Spa Golfer Hotelu, a pod okriljem no}i i u zagrljaju vatrenih boja prepustite se novogodi{njim ~arima jer je Spa & Golf Resort za vas pripremio bogati program do~eka Nove 2011. godine. Za goste sa smje{tajem u apartmanskom naselju Regina sve~ani do~ek organiziran je na tri mjesta u Resortu, a prilikom rezervacije moète birati ho}ete li odbrojavati zadnje sekunde 2011. godine na bazenima, u restoranu Vu~kovec ili restoranu Regina-Zrin. Isto tako, u hotelu se moète veseliti sa svojim najbliìma i poznanicima u re-storanu Mira ili kongresnoj dvorani Mura. Za nezaboravni doìvljaj i ~aroliju trenutka brinu brojni glazbenici koji }e se s vama veseliti na svih pet lokacija organiziranog do~eka, a The Cadillac band s Valterom Nenom Neugebauerom i Borisom Barbom Babarovi}em i njihove poznate melodije na sam do~ek vodit }e vas kroz no} i plesni podij Mure. Jedino se u Spa & Golf Resortu Sveti Martin do~ek organizira na pet lokacija! Odabir je samo na vama, a za sve ostalo }e se pobrinuti Spa & Golf Resort Sveti Martin. Za va{u djecu do~ek je organiziran s animatorom i odgajateljicom. O~ekuje vas veliki vatromet u pono}, bogat animacijski program koji uklju~uje: izlet na vinsku cestu, posjet mlinu i skeli na rijeci Muri, najsjevernijoj to~ki Republike Hrvatske i farmi jelena, {etnju bakljama u ve~ernjim satima uz iznena|enje i temat-ske ve~eri uz ìvu glazbu, neograni~eno kupanje u svim bazenima (termalni bazen s hidromasa`nim mlaznicama temperature od 29 – 36º C, ostali unutarnji i vanjski ba-zeni, 4 whirlpoola, pe}ina, razni vodeni efekti), aqua-aerobic i igre na bazenima, no- }no kupanje pod zvijezdama, kori{tenje sauna uz posebne popuste. Vi{e informacija na www.spa-golf.hr.

Boì}na bajka i novogodi{nja ~arolija u Spa & Golf Resortu Sveti Martin


Poslovni kalendar

Sajmovi

17. 12. – 09.01.2011.Naj-boži}niji sajamMjesto: Zagreb, Zagreba~ki velesajamInformacije: www.zv.hr

21. – 23.01.2011.Viroexpo 2011. - 16. Me|unarodni sajam gospodar-stva, obrtništva i poljoprivredeMjesto: ViroviticaInformacije: www.viroexpo.hr

Seminari

14.12.2010.Upravljanje projektimaMjesto: ŽK RijekaOrganizator: Odsjek Centra za razvoj ljudskih potencijala ŽK Rijeka i tvrtka za cjeloživotno obrazovanje P.A.R. d.o.o.Predava~: Ivor PliskovacInformacije: + 385 51 209 127, e-mail: kkaramarko¥hgk.hr

15.12.2010. Govor tijela Mjesto: HalPet trening centar - Kumi~i}eva 10, ZagrebOrganizator: HalPet poslovna komunikacija d.o.o.Predava~: Petra ôlak, prof.Informacije: + 385 1 3095 222, e-mail: halpet¥halpet.hr

16.-17.12.2010.EU projekti – upravljanje projektnim ciklusomMjesto: L3A u~ionica, Crn~i}eva 18, ZagrebOrganizator: Life Long Learning Akademija (L3A)Predava~: Vesna Vrga Perovi}Informacije: + 385 1 6185 124, e-mail: info¥L3A.com.hr

22.01.2011. Mo} novca – kako do financijske stabilnosti i slobodeMjesto: Badali}eva 26a, ZagrebOrganizator: STIPIS multimedijski servis d.o.o.Predava~: Nadica Filipaj Jakši}Informacije: + 385 1 382 1136, e-mail: stipis¥stipis.hr

24.01.2010. – 11.02.2010.Intenzivni te~aj engleskog jezikaMjesto: Maksimirska 18, ZagrebOrganizator: Aliter, škola engleskog jezikaInformacije: + 385 1 3863 362, e-mail: aliter¥aliter.hr

27.01.2011.Zrinski – ~etvrtkom, javna tribina: „Hrvatska u EU!?“Mjesto: Obrazovna grupa Zrinski, Selska cesta 119, ZagrebOrganizator: Visoka škola Nikola Šubi} ZrinskiPredava~: prof.dr. Boris Vuj~i}, zamjenik guvernera HNB-a i zamjenik glavnog pregovara~a u pregovorima RH s EU Informacije: + 385 1 4002 308, e-mail: ivana bartolovic¥zrinski.org

31.01.2011. Samostalni knjigovo|a Mjesto: EdukaCentar, Domovinskog rata 46, SplitOrganizator: EdukaCentarPredava~: Jadranka Milinovi}, dipl.oec.Informacije: + 385 21 485 695, e-mail: info¥edukacentar.com

12. - 13.02.2011. Stres menadžment - Otklanjanje nakupljenog stresa i stvaranje otpornosti na budu}e stresne situacijeMjesto: Silva Metoda, Kozar~eva 22, ZagrebOrganizator: SMI d.o.o.Informacije: + 385 1 4810-266; 091 252-7424, e-mail: info¥silva-metoda.com

68 bizdirekt � prosinac 2010.

Skijanje, Wellness i Teambuilding na Pohorju

Tvrtka Mirakul u suradnji s turističkom agencijom Idalius pokreće svoj prvi BIZtours program, teambuilding ski-janje s wellnessom na Pohorju. Povedite kolege s posla, poslovne partnere, ali i obitelj, i svi zajedno se zabavite u posebnom programu prilagođenom poduzetnicima i managerima.

Hotel Bellevue 17.1. - 22.1. 2011.

Hotel Bellevue**** (cijena po osobi)

Zimski paket (bez ski pasa) Skijaški paket

5 dana (6 dana ski pas) 2.300,00 kn 3.400,00 kn

Cijene uključuju: • smještaj u Hotelu Bellevue**** uz samu skijašku stazu u dvokrevetnoj sobi• 5x polupansion (samoposlužni doručak i večera) • 6-dnevni ski pas s uključenim svakodnevnim noćnim skijanjem• neograničeno korištenje Wellness centra Bellevue (6 vrsta sauna)• 1x kupanje u termalnim bazenima u Hotelu Habakuk*****• boravišnu pristojbu• 1h dnevno škola naprednog skijanja s videoanalizom

Dodatne Teambuilding aktivnosti uz nadoplatu:• Veleslalomska utrka s mjerenjem vremena. Cijena: 15,00€/osoba (min. 20 osoba)• GOKART: Zabavna paralelna vožnja dva natjecatelja na stazi. Cijena: 10,00€/osoba (min. 10 osoba)• XXL Nogomet: verzija stolnog nogometa s ljudima umjesto figura na terenu. Igraju 2 ekipe po 6 osoba.

Cijena: 200,00€/2sata (min.12 osoba)

Kontakt za rezervacije: Idalius d.o.o. | mr.sc.Tomislav Gorjanac,dipl.oec. | tel: 031 629 567 | mob: 098 415 488 | [email protected]

REZERVACIJE PRIMAMO DO 22. PROSINCA. BROJ OSOBA JE OGRANIČEN NA 30.

Documents

Hrvatsko gospodarstvo u 2011. godini Multimedija Karti ... · Multimedija Karti~arstvo Transport i logistika Poslovna klasa automobila prvi besplatni poslovni ~asopis - primorska