ISTRAŽIVANJE UTJECAJA UVOĐENJA NOVIH TEHNOLOGIJA U OSNOVNE ŠKOLE U REPUBLICI

HRVATSKOJ (ŠKOLE 2.0)

Dunja Potočnik

2014.

2

SADRŽAJ 1. TEORIJSKI UVOD – VAŽNOST TEME 3 2. METODOLOGIJA 5 2.1. CILJEVI ISTRAŽIVANJA 5 2.2. PRETHODNI NALAZI FOKUS GRUPA 5 2.3. METODOLOGIJA KVANTITATIVNOG DIJELA ISTRAŽIVANJA 6 2.4. METODOLOGIJA KVALITATIVNOG DIJELA ISTRAŽIVANJA 7 3. PRIKAZ POČETNOG UZORKA 7 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA NA UZORKU RAVNATELJA I NASTAVNIKA 9 4.1. PRIKAZ UZORKA RAVNATELJA I NASTAVNIKA 9 4.2. PRETHODNO ISKUSTVO I POČETNI UVJETI RADA 11 4.3. ISKUSTVO U KORIŠTENJU NOVIH TEHNOLOGIJA U ŠKOLSKOM OKRUŽENJU 17 4.4. UTJECAJ NOVIH TEHNOLOGIJA NA UPRAVLJAČKE I OBRAZOVNE PROCESE 23

4.5. ZADOVOLJSTVO UTJECAJEM NOVIH TEHNOLOGIJA NA UPRAVLJAČKE I OBRAZOVNE PROCESE

26

4.6. PREFERENCIJE I PREPORUKE U PODRUČJU UVOĐENJA I KORIŠTENJA NOVIH TEHNOLOGIJA U ŠKOLSKOM OKRUŽENJU

27

5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA NA UZORKU UČENIKA 31 5.1. PRIKAZ UZORKA UČENIKA 31 5.2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA NA UČENICIMA I-II i III-IV RAZREDA 32 5.2.1. PRETHODNO ISKUSTVO U KORIŠTENJU NOVIH TEHNOLOGIJA I SAMOSTALAN RAD 32 5.2.2. ISKUSTVO KORIŠTENJA NOVIH TEHNOLOGIJA U ŠKOLSKOM OKRUŽENJU 35

5.2.3. ZADOVOLJSTVO I PREFERENCIJE U KORIŠTENJU NOVIH TEHNOLOGIJA U ŠKOLSKOM OKRUŽENJU

36

5.3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA NA UČENICIMA V-VI i VII-VIII RAZREDA 38 5.3.1. PRETHODNO ISKUSTVO U KORIŠTENJU NOVIH TEHNOLOGIJA I SAMOSTALAN RAD 38 5.3.2. ISKUSTVO KORIŠTENJA NOVIH TEHNOLOGIJA U ŠKOLSKOM OKRUŽENJU 42

5.3.3. ZADOVOLJSTVO I PREFERENCIJE U KORIŠTENJU NOVIH TEHNOLOGIJA U ŠKOLSKOM OKRUŽENJU

46

6. ZAKLJUČCI I PREPORUKE 51 7. POPIS LITERATURE 55 8. PRILOZI – UPITNICI S PODACIMA 56 8.1. UPITNIK ZA RAVNATELJE 56 8.2. UPITNIK ZA NASTAVNIKE RAZREDNE NASTAVE 60 8.3. UPITNIK ZA PREDMETNE NASTAVNIKE 66 8.4. UPITNIK ZA UČENIKE OD I-II RAZREDA 74 8.5. UPITNIK ZA UČENIKE OD III-IV RAZREDA 77 8.6. UPITNIK ZA UČENIKE OD V-VI RAZREDA 81 8.7. UPITNIK ZA UČENIKE OD VII-VIII RAZREDA 88 9. INSTRUMENTI ZA FOKUS GRUPE 95 9.1. PITANJA ZA FOKUS GRUPE – RAVNATELJI 95 9.2. PITANJA ZA FOKUS GRUPE – NASTAVNICI 95 9.3. PITANJA ZA FOKUS GRUPE – UČENICI I-II RAZREDA 95 9.4. PITANJA ZA FOKUS GRUPE – UČENICI III-VIII RAZREDA 95

3

1. TEORIJSKI UVOD – VAŽNOST TEME Nove generacije djece u Hrvatskoj stasaju u kvalitativno bitno drukčijim uvjetima nego njihovi roditelji, posebice djeca osnovnoškolske dobi, rođena nakon 2000. Stoga na ovom mjestu nije potrebno naglašavati njihovu pripadnost „milenijskoj generaciji“ čiji je život uronjen u korištenje novih tehnologija. No, bitno je naglasiti kako nisu sva djeca u Hrvatskoj u jednakoj poziciji kada je riječ o socijalnom položaju njihove obitelji i dostupnosti novih tehnologija u okruženju obitelji. Također, tehnička i infrastrukturna opremljenost osnovnih škola bitno se razlikuje ovisno o ekonomskoj situaciji u različitim županijama. Ukupno gledajući, a kao što je istaknuto u izvještaju European Schoolnet 2012 za Hrvatsku, broj računala dostupan učenicima u školama ispod je europskog prosjeka (str. 6). Također, Hrvatska ima ispodprosječan broj strategijskih dokumenata u odnosu na europski prosjek, a njihovo provođenje nije učinkovito (str. 6). Nadalje, ovaj izvještaj govori kako učenici u školama u Hrvatskoj imaju dostupan internet, no ne i širokopojasni internet, a učestalost korištenja novih tehnologija daleko je ispod europskog prosjeka (str. 28). U prilog ovoj ocjeni idu i podaci posljednjeg popisa stanovništva, koji pokazuju bitne razlike u korištenju e-maila (slika 1) i interneta općenito (slika 2) u populaciji djece u dobi od 10-14 godina.

Slike: 1) Rasprostranjenost korištenja e-maila u dobnoj skupini 10-14; 2) rasprostranjenost korištenja interneta u dobnoj skupini 10-14.1 Zapažamo značajne razlike u stupnju korištenja interneta i e-maila od strane djece u dobi od 10-14 godina, s izrazitim razlikama između sjevera zemlje i rubnog obalnog pojasa koji odskače u premreženosti, te ostatka zemlje. Ovi podaci upućuju na ekonomsku uvjetovanost razlika, a podaci prikazani u slici 3 o razlikama u korištenju e-maila i interneta s obzirom na prosječnu plaću u općini prebivališta osnažuju zaključak o vrlo neujednačenim mogućnostima za razvoj digitalnih vještina koje današnje generacije djece i mladih u Hrvatskoj imaju na raspolaganju.

1 Podaci: www.dzs.hr, popis stanovništva 2011., izrada slika: Institut sinergije znanosti i društva www.iszd.hr

4

Slika 3: Korištenje interneta i e-maila među djecom od 10-14 godina s obzirom na godišnju neto plaću

po glavi zaposlenog u općini prebivanja2.

Uvidi iz istraživanja European Schoolnet 2012 i podaci popisa stanovništva iz 2011. govore kako je

projekt Škole 2.0 krenuo u pravom smjeru kada je riječ o ujednačavanju mogućnosti za razvoj

digitalnih vještina u djece osnovnoškolske dobi. No, izrazito je bitno ovakvo stajalište poduprijeti

konkretnim podacima, što će biti učinjeno kroz naredne cjeline ovog izvještaja.

2 Podaci: www.dzs.hr, popis stanovništva 2011., izrada slika: Institut sinergije znanosti i društva www.iszd.hr

5

2. METODOLOGIJA 2.1. CILJEVI ISTRAŽIVANJA Projekt Škole 2.0 tijekom svog je rada obuhvatio 25 škola (7matičnih i 18 područnih škola), čiji se popis nalazi u nastavku ovog izvještaja. Njegova je provedba prvenstveno usmjerena poboljšanju infrastrukturnih kapaciteta osnovnih škola u Hrvatskoj, a potom i digitalizaciji nastave. Tijekom dvogodišnjeg rada s novim tehnologijama ravnatelji, nastavnici i učenici imali su priliku iskusiti rad s novim tehnologijama, razviti vlastite vještine i usvojiti nova znanja, ali i kreirati određene stavove prema nastavi koja se odvija uz pomoć novih tehnologija. Njihova su iskustva ključna za stjecanje uvida kako u tijek i rezultate projekta tako i u moguće smjerove rada na daljnjem uvođenju novih tehnologija u nastavu u Hrvatskoj. Stoga je pristupljeno izradi istraživanja koje će, uključivši nalaze fokus grupa provedenih prije uvođenja novih tehnologija u škole, biti provedeno na kvantitativnoj i kvalitativnoj razini. Specifični ciljevi istraživanja mogu se podijeliti na 5 cjelina:

1. identificiranje prethodnih iskustava u korištenju novih tehnologija od strane ravnatelja, nastavnika i učenika;

2. analizu najčešćih i najrjeđih tehnologija (izvora i alata) korištenih od strane ravnatelja, nastavnika i učenika u pripremi i provedbi nastave i učenju;

3. identificiranje problema pri uvođenju i primjeni novih tehnologija u nastavi; 4. uvid u zadovoljstvo i nezadovoljstvo određenim elementima primjene novih tehnologija u

nastavi; 5. preporuke za poboljšanje rada s novim tehnologijama u percepciji ravnatelja, nastavnika i

učenika. 2.2. PRETHODNI NALAZI FOKUS GRUPA Prije uvođenja novih tehnologija u nastavu u sklopu projekta Škole 2.0, CARNet je s ciljem ispitivanja početne situacije proveo istraživanje putem fokus grupa na uzroku nastavnika, ravnatelja i učenika iz škola koje će biti uključene u projekt. Učenici iz ovog uzorka bez problema su prihvatili ideju korištenja novih tehnologija u nastavi i ne smatraju ih preprekom za druženje u svakodnevnom životu. Dapače, smatraju kako nove tehnologije olakšavaju upoznavanje drugih učenika i međusobnu razmjenu informacija. Posljedično, učenici su iskazali želju za češćim korištenjem novih tehnologija u nastavi, iako su neki od učenika koji već imaju iskustva s novim tehnologijama u nastavi dali pritužbe u vezi tehničkih poteškoća (mutne slike i lošeg tona) i duljih priprema za nastavu. Jedno od temeljnih pitanja upućeno nastavnicima bilo je o mogućnosti poboljšanja suradnje među školama uvođenjem novih tehnologija u rad. Nastavnici su pozitivno ocijenili ovu mogućnost, naročito stoga jer ne samo da je suradnja među udaljenim školama slaba, već je ponekad i suradnja između matične i područnih škola otežana. Ovdje navodimo jedan od odgovora na pitanja mogu li nove tehnologije pospješiti suradnju među školama:

„Smatram da može, upravo kroz način video veze kad uspostavimo kontakt sa drugim školama, također na nekim zajedničkim projektima , uspoređujući možda našu sredinu s njihovom, naše uvjete prirodno zemljopisne s njihovim, onda možemo zajednički pripremiti neka natjecanja, i na taj način recimo usporediti razinu znanja naših učenika ovdje u našim školama s njihovim, možda usporediti ovise li ti uspjesi i znanja o materijalnim uvjetima – iz kojih županija (sredina) dolaze učenici ili samo o radu nastavnika i tehnologije. nadam se da će ta tehnologije također doprinijeti tome da se razina znanja učenika povisi.“

6

Projektom su obuhvaćene i škole koje su već imale iskustva s novim tehnologijama, a njihova iskustva, koja obuhvaćaju i znatne poteškoće u radu, mogu se razaznati iz sljedećih izvoda:

„Teško je jer treba puno priprema i rada, specifičan je posao kad su kombinacije u pitanju i predmetna nastava za nastavnicu razredne nastave. Predmeti kao što su matematika, kemija – njoj treba daleko više vremena za pripremu za takav sat nego predmetnom nastavniku. […] Oprema se često kvari i onda trebaju mjeseci da netko dođe pogledati i ukloniti kvar. Često problemi sa slikom i zvukom (nerazumljivo ili slika toliko loša da je neprepoznatljiva) pa takva nastava i ne može biti zanimljiva. Trebalo bi češće dolaziti i održavati i servisirati. Kada bi sve funkcioniralo kako treba onda bi trebalo uključiti puno više nastavnih predmeta (da takva nastava (na daljinu) bude cijeli dan). Ideja je dobra ali puno je tehničkih problema a malo zainteresiranih predmetnih nastavnika koji su spremni podučavati na daljinu.“

„Iskustva vezano za nastavu na daljinu većim dijelom pozitivna, za učenike je to jedna novina, više nije ono klasično i svaki dan jedno te isto - uvijek imaju neku inovaciju, svaki put kada se nešto novo uvede bude im interesantno. Veseliji su, zadovoljniji, škola je zanimljivija i rađe dolaze u nju. Nedostatak – kad nam nešto od tehnologije ne radi i onda čekati da se ukloni kvar. Smetnje sa tonom i slikom. Planirano ne možemo ostvariti i prebacuje se na nešto drugo. Trebalo bi se više angažirati i koristiti sve mogućnosti tehnologije što više.“

Ravnatelji iz ovog kruga fokus grupa također su prepoznali prednosti uvođenja novih tehnologija u rad, te su svjesni kako je za kvalitetan rad potrebno uložiti i mnogo truda:

Područna škola ima manjkavo opremljen kabinet kemije, fizike, biologije. Djeci je problem prikazati neki složeniji pokus, ako ima dva sata jedan razredni odjel, pa bez pauze drugi razredni odjel – ako je riječ o složenijem pokusu praktički je nemoguće izvesti – pripremiti kemikalije, materijale, suđe. Rješenje je bio CARNet-ov portal Nikola Tesla, koji gotovo prati plan i program nastavu kemije i omogućuje prikazivanje svih pokusa koji su bili u plani nastave kemije 7. I 8. razreda. Zorno se pokus pokazuje bio on složeniji ili jednostavniji. Prednosti – iako treba više vremena za pripremiti DNM od tradicionalnih, ali kasnije se isti samo dopunjuje, mijenja, prilagođava, usavršavate prema planu i onome što se trenutno traži. On se pohranjuje i ako je dobro pripremljen mogu ga koristiti i drugi nastavnici obzirom da je nastavni plan svugdje u državi isti.

2.3. METODOLOGIJA KVANTITATIVNOG DIJELA ISTRAŽIVANJA Istraživanje je provedeno putem online upitnika za svaku posebnu podskupinu u uzorku, a u tablici 1 prikazan je broj pitanja po upitnicima za posebne podskupine ispitanika i broj ispitanika u ovim podskupinama. Svi se upitnici s podacima nalaze u privitku ovog izvještaja. Tablica 1: Prikaz uzoraka i broja pitanja u kvantitativnom dijelu istraživanja

Skupina ispitanika BROJ PITANJA U UPITNIKU BROJ ISPITANIKA

Ravnatelji 17 4

Nastavnici razredne nastave 22 21

Predmetni nastavnici 24 47

Učenici I-II razreda 14 111

Učenici III-IV razreda 15 110

Učenici V-VI razreda 21 140

Učenici VII-VIII razreda 21 166

UKUPNO 134 599

7

2.4. METODOLOGIJA KVALITATIVNOG DIJELA ISTRAŽIVANJA Kvalitativan dio istraživanja obuhvatio je rad u fokus grupama za svaku posebnu podskupinu

ispitanika, pri čemu je ravnateljima i nastavnicima ponuđeno 6 pitanja za diskusiju, a učenicima I-II,

III-IV, V-VI, VII-VIII po osam pitanja prilagođenih njihovoj dobi. Sva se pitanja s prikazom dobivenih

rezultata nalaze u privitku ovog izvještaja.

3. PRIKAZ POČETNOG UZORKA U tablicama 2. i 3. možemo vidjeti prikaz škola uključenih u projekt po broju učenika koji pohađaju škole i broju nastavnika po predmetima koji jesu uključeni u projekt Škole 2.0. Tablica 2: Broj učenika po školama uključenima u projekt Škole 2.0

BROJ UČENIKA PO ŠKOLI

RAZRED I II III IV V VI VII VIII UKUPNO

OŠ DR. FRANJO TUĐMAN, ŠARENGRAD 2 4 5 1 22 18 14 16 82

PŠ MOHOVO

1 3 3 4

11

PŠ BAPSKA

4 8 7 13

32

OŠ ŠEĆERANA, BELI MANASTIR

14 14 12 4 28 25 24 31 152

PŠ BARANJSKO PETROVO SELO

3 5 5 6 9 16 11 8 63

PŠ LUČ

5 0 6 4

15

PŠ TORJANCI

3 6 3 6

18

OŠ GENERALSKI STOL

10 15 7 9 13 15 24 11 104

OŠ ŽAKANJE

12 17 13 14 16 13 11 17 113

PŠ KAMANJE

11 11 11 9 9 10 11 9 81

PŠ RIBNIK

2 1 1 2

6

OŠ BRODARICA

37 31 24 37 28 25 29 31 242

PŠ KRAPANJ

1

1

OŠ MARIJA MARTINOLIĆA, MALI LOŠINJ 36 89 29 31 118 177 107 123 710

PŠ UNIJE

3

1

2 6

PŠ SUSAK

1 1

2

1 5

PŠ ILOVIK

2

2

3 7

PŠ NEREZINE

6 4 5 3

18

PŠ VELI LOŠINJ

2 6 5 6

19

OŠ LJUBO BABIĆ, JASTREBARSKO

71 63 72 66 151 166 128 172 889

PŠ DESINEC

15 9 15 24

63

PŠ PETROVINA

4 2 14 4

24

PŠ PLEŠIVICA

3 7 3 6

19

PŠ VOLAVLJE

5 7 4 4

20

PŠ ČEGLJE

6 5 3 0

14

UKUPNO

254 311 249 255 395 467 359 424 2714

8

Tablica 3: Broj nastavnika uključenih u projekt po školama obuhvaćenim projektom Škole 2.0

PREDMETI I BROJ NASTAVNIKA

RA

ZRED

NA

TAV

NIC

I OD

I-IV

R

AZR

. NA

STA

VA

HR

VA

TSK

I JEZ

IK

LIK

OV

NA

KU

LTU

RA

G

LAZB

ENA

KU

LTU

RA

ENG

LESK

I JEZ

IK

NJE

MA

ČK

I JEZ

IK

FRA

NC

USK

I JEZ

IK

TALI

JAN

SKI J

EZIK

MA

TEM

ATI

KA

PR

IRO

DA

PO

VIJ

EST

GEO

GR

AFI

JA

TEH

NIČ

KA

K.

TJEL

. I Z

DR

AV

S.

KU

LTU

RA

INFO

RM

ATI

KA

BIO

LOG

IJA

KEM

IJA

FIZI

KA

VJE

RO

NA

UK

UK

UP

NO

OŠ DR. FRANJO TUĐMAN, ŠARENGRAD 2 1 1 1 2 2

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

20

PŠ MOHOVO 2

2

PŠ BAPSKA 4

4

OŠ ŠEĆERANA, BELI MANASTIR 2 2 1 1 3 1 0 0 2 1 1 1 0 0 1 1 1 1 1 20

PŠ BARANJSKO PETROVO SELO 2 1 0 0 1 0 0 0 1 1 1 1 0 0 0 1 0 0 1

10

PŠ LUČ 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2

PŠ TORJANCI 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2

OŠ GENERALSKI STOL 4 1 0 1 1 1 0 0 1 1 1 1

U Ž

akan

ju

1 1 1 1 1 1 18

OŠ ŽAKANJE 4 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 0 1 1 1 19

PŠ KAMANJE 4 1

1

1

1 8

PŠ RIBNIK 1

1

OŠ BRODARICA 6 3

4 1

1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 25

PŠ KRAPANJ

10

OŠ MARIJA MARTINOLIĆA, MALI LOŠINJ

2

2

2 1 1

1 1

1

PŠ UNIJE 1

1

PŠ SUSAK 1

1

PŠ ILOVIK 1

1

PŠ NEREZINE 2

2

PŠ VELI LOŠINJ 2

2

OŠ LJUBO BABIĆ, JASTREBARSKO

3 5 1 1 4 1 0 1 3 2 2 2 0 0 4 2 2 0 1 34

PŠ DESINEC 4 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1 8

PŠ PETROVINA 2 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 5

PŠ PLEŠIVICA 2 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 5

PŠ VOLAVLJE 2 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 5

PŠ ČEGLJE 2 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 5

UKUPNO 59

15

4

5

24

12

0

2

13

9

9

8

2

5

10

8

7

5

13

21

0

9

14,3

9,5

19,0

23,8

19,0

9,5

4,8

0 5 10 15 20 25

26-30

31-35

36-40

41-45

46-50

51-55

56 i više

14,9

29,8

12,8

27,7

6,4

2,1

4,3

2,1

0 5 10 15 20 25 30 35

26-30

31-35

36-40

41-45

46-50

51-55

56-60

Više od 60

4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA NA UZORKU RAVNATELJA I NASTAVNIKA 4.1. PRIKAZ UZORKA RAVNATELJA I NASTAVNIKA U grafikonima 1-5 i tablicama 4-5 prikazan je sastav uzorka ravnatelja, te nastavnika razredne nastave i predmetnih nastavnika. Grafikon 1: Spolna distribucija ravnatelja i nastavnika (%)

Tablica 4: Dobna distribucija ravnatelja (%)

1953. 25,0

1963. 25,0

1966. 25,0

1974. 25,0

Grafikoni: 2: Dobna distribucija nastavnika razredne nastave; 3: dobna distribucija predmetnih nastavnika (%)

50,0

95,2

83,0

50,0

4,8

17,0

0 20 40 60 80 100

Ravnatelji

Nastavnici razrednenastave

Predmetni nastavnici

M

Ž

10

Grafikon 4: Rezidencijalna pripadnost ravnatelja i nastavnika (%)

Tablica 5: Predmeti koje su ravnatelji predavali prije preuzimanja dužnosti ravnatelja/ice (%)

Kemija i tehnička kultura 25,0

Matematika i fizika 25,0

Razrednu nastavu 25,0

Tjelesnu i zdravstvenu kulturu 25,0

Nastavnici razredne nastave koji predaju strani jezik obuhvaćaju 4,8% nastavnika engleskog jezika i 9,5% nastavnika njemačkog jezika (postotak u odnosu na čitav uzorak nastavnika razredne nastave). Grafikon 5: Predmeti koje predaju predmetni nastavnici (%)

50,0

52,4

31,9

50,0

42,9

66,0

0

4,8

2,1

0 20 40 60 80

Ravnatelji

Nastavnici razrednenastave

Predmetninastavnici

Veliki grad (ZG, RI, ST,OS)

Grad

Selo

17

,0

17

,0

14

,7

10

,6

8,5

6,4

6,4

4,3

4,3

2,1

2,1

2,1

2,1

2,1

0

0

0

0

2,1

2,1

0

8,5

2,1

4,3

0

4,2

4,2

0

0

0

8,5

0

0

0

0

2,1

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

2,1

4,3

02468

1012141618

Predmet 1 Predmet 2 Predmet 3

11

4.2. PRETHODNO ISKUSTVO I POČETNI UVJETI RADA U analizi početnih uvjeta rada od iznimne je važnosti saznati na koji način su se škole uključile u projekt Škole 2.0 i s kime su donosioci odluka iskomunicirali početne informacije i potencijalnu odluku. Stoga smo ravnatelje u sklopu kvalitativnog istraživanja (fokus grupa) upitali s kime su se savjetovali pri uvođenju novih tehnologija i kako su se organizirali nakon uvođenja novih tehnologija u smislu unutarnje podrške korisnicima tehnologije. Odgovori o načinju uvođenja tehnologije bili su jednoznačni – svi su ravnatelji ili pozvani na razgovor od strane predstavnika županije ili su nakon prethodno ostvarene suradnje s CARNet-om pozvani na razgovor o novom projektu. Slično pitanje postavljeno nastavnicima pokazuje kako se ravnatelji generalno nisu savjetovali s nastavnicima o uvođenju novih tehnologija u škole, već im je po kratkom informiranju o kakvom je projektu riječ ponuđeno da se prijave za sudjelovanje u projektu. Razlozi koje su nastavnici naveli kao bitne za uključenje u projekt mogu se sažeti u sljedeću tvrdnju:

„Mi smo svi skupa bili znatiželjni kako će to sve skupa izgledati.“ Upitani o mišljenju jesu li i u kojoj su mjeri nastavnici na školi prihvatili nove tehnologije u nastavi ravnatelji su putem anketnog upitnika dali sljedeće odgovore (svaki od 4 ravnatelja odabrao je po 1 različit odgovor):

1. Samo je manji dio nastavnika prihvatio nove tehnologije u nastavi 2. Podjednaki broj nastavnika jest i nije prihvatio nove tehnologije u nastavi 3. Veći dio je prihvatio nove tehnologije u nastavi 4. Ne znaju, nisu sigurni.

No, gotovo su svi ravnatelji iskazali da na školama postoje pojedinci koji se opiru korištenju novih tehnologija u nastavi, poput ravnateljice koja je razočarana stavom nekih svojih djelatnika:

„Kod mene osobno izaziva nezadovoljstvo onaj dio zaposlenika koji odmah, prije nego što probaju nešto kažu ne. Evo, to je recimo kod mene. Ima takvih, ima i neki broj ljudi koji kažu ne ili me gledaju, neće mi baš reći direktno ne, ali najradije bi skočili i nešto bi mi napravili da ja prestanem sa CARNet-om i sa daljnjim forsiranjem na tehnologiji.“

Vezano uz internu organizaciju podrške korisnicima u okviru škole od šest sudionika fokus grupe za ravnatelje samo jedna osoba nije navela postojanje visoko kompetentnih kolega i kolegica koje pomažu drugima u radu s novim tehnologijama. Ostali ravnatelji oslanjaju se na entuzijastične nastavnike koji bez naknade pružaju i grupnu i individualnu edukaciju svojim kolegama, poput:

„Ona motivira sve. Sada je imala, prošli tjedan je imala jednu radionicu, i mislim da je prije mjesec dana imala jednu radionicu. Ona direktno radi od gdje se pali nešto, sve u detalje im ona obrazlaže, bez ikakvih sredstava, sa puno i entuzijazma, izradila je vlastite tutorijale koji njima pomažu u radu i to im sve, doslovce, nekim ljudima treba praktično pokazati prstom gdje trebaju da bi nešto pokrenuli.“

Početni velik interes za projekt nije kod svih nastavnika i ravnatelja rezultirao entuzijazmom kada su se pojavile početne poteškoće u radu. Dio nastavnika smatra kako nisu bili dovoljno spremni za uključenje u projekt jer tijekom edukacije nije bilo dovoljno praktičnog rada. Stoga neki nastavnici još uvijek oklijevaju pri upotrebi novih tehnologija i oslanjaju se na tradicionalne metode, poput nastavnice koja je izjavila:

„Ja baš ne koristim previše prezentacije kao što iz nekih predmeta. Meni je važan razgovor,

pitanje, potpitanje, vježba. Da njih na neki način natjeram da što više rade, da se muče, eto.

Znači, to mi je cilj.“

12

No, ima i nastavnika čiji je entuzijazam porastao nakon početka projekta: „I nisam imala poteškoća. Zbilja sam se osjećala spremna možda zbog toga što sam to jako željela. Prije toga sam vidjela kako radi eDnevnik, informirala sam se kod kolege i kolegice koji to koriste u drugim školama u Hrvatskoj. Konkretno kod kolegice iz Varaždina, koja je moja kolegica s faksa. Pogledala sam kako izgleda eDnevnik i sve. Zaključila sam da bi to trebalo što prije, mislim jednostavno sam jedva sam čekala da to počne.“

Nastavnici su bili složni u tome da su učenici prihvatili korištenje novih tehnologija u nastavi s oduševljenjem, iako postoje problemi zbog nejednakog predznanja i nejednolikog socijalnog statusa obitelji zbog koje učenici u vlastitom domu nemaju pristup novim tehnologijama. Navedeno utječe na cjelokupan rad jer nastavnici pokušavaju ublažiti ove probleme zadavanjem domaćih zadaća za čiju izradu nisu potrebne nove tehnologije, primjerice:

„Ono s čime ja nisam zadovoljna što su sad isplivale dosta velike socijalne razlike među učenicima. Koji put je teško uzeti tablete, dosta učenika ima smartphone, a neki nemaju uopće telefon pa se ne možete na to osloniti. Neki imaju spori Internet ili ga uopće nemaju jer prekida veza. Učenici, neki mogu radit čudesa, a neki se moraju snaći s onim što imaju. Što je dobro u tome, suradnje su morale ići na drugačiji način. Dakle, ja sam morala predvidjeti drugačije suradnje, a i učenici su se morali drugačije organizirati u suradnji to znači morali su premostiti poteškoću koju imaju na neki od načina da se priključe nekom drugom, pa to je dobra stvar, iako je teško reći učeniku kad vidi elektronički plakat: Ti ga napravi na papiru. Meni je to svaki put teško iako je i taj na papiru isto krasan, ali učenik se možda osjeća drugačije. Ili napraviti kviz ovako pomoću kartica isto tako dobro, a kad vidi nekakav u Quizz your friends napravljen, recimo koji rješavamo, onda se možda osjećaju zakinutim, zato što ga nisu, ne da ga nisu znali nego ga nisu imali gdje napraviti.“

Upitani o suočavanju sa specifičnim problemima pri uvođenju novih tehnologija u nastavi nastavnici razredne nastave dali su sljedeće iskaze (odgovori nastavnika i broj specifičnih prijavljenih problema):

1. Prepuštenost samih sebi (4) 2. Dulje trajanje priprema (3) 3. Pomaganje učenicima jer nisu svi uspješni u radu (2) 4. Problemi tehničke prirode (2) 5. Seoska djeca imaju malo informatičkog predznanja (1) 6. Dio učenika nema doma internet (1) 7. Poteškoće u koordinaciji kod videokonferencijskih poziva (1) 8. Ne znam kako ih primijeniti u nastavi-Samsung school (1) 9. Nedovoljna i nekvalitetna edukacija o novoj tehnologiji (1) 10. Nepreglednost tijekom pisanja zbog engleske tipkovnice (1) 11. Nedovoljna educiranost (1) 12. Poteškoće u punjenju tableta (1) 13. Problem velikog broja otočnih škola je taj da pametna ploča nije spojena s kabelom do kraja,

te je kao takvu ne možemo koristiti u nastavi, već samo kao običnu ploču i za projekcije s projektora (1).

Upitani o suočavanju sa specifičnim problemima pri uvođenju novih tehnologija u nastavi predmetni nastavnici dali su sljedeće iskaze (odgovori nastavnika i broj specifičnih prijavljenih problema):

1. Tehnički problemi (nestanak struje, pucanje internet veze, nepravodobno punjenje tableta) (12)

2. Nedovoljna osposobljenost nastavnika za rad s pojedinim alatima (9) 3. Dugo trajanje priprema (4) 4. Učenici imaju različiti nivo informatičkog predznanja (2 5. Svi učenici nemaju internet kod kuće (2) 6. Nepostojanje sve opreme u svim učionicama (2)

13

7. Nemogućnost korištenja na svakom satu (2) 8. Neodržavanje opreme (2) 9. Tehnologija nije primjenjiva u potpunosti na sustav školstva (1) 10. Inovacije su česte i tehnologija se prebrzo razvija (1).

Poteškoće u radu prijavljene od strane ravnatelja tijekom fokus grupe drukčije su prirode i većinom su okupljene oko infrastrukturnih i tehničkih problema u vidu nestanka struje, nedovoljnog broja tableta, nedovoljnog broja kabela, malog broja pametnih ploča koje u jednom tjednu može koristiti samo manji dio nastavnika i pomanjkanja tehničke pomoći, te neusklađenosti različitih dionika u procesu uvođenja i korištenja novih tehnologija. Potonje ja naročito izraženo, a neke od ilustrativnih i opsežnih tvrdnji ravnatelja govore sljedeće:

„Znači problem je ta koordinacija između onih koji nas prate da tako kažemo kratko. I recimo, meni je problem na terenu organizacija zato što je pametnih ploča u matičnoj zgradi – jedna, sad su dvije, a ja imam 60 učitelja.“

„Nažalost, tražila sam Ministarstvo pola radnog vremena za održavanje te silne opreme, ne

samo ove kažem koje smo dobili ulaskom u Škole 2.0, nego i svih ostalih programa i uvođenje

e-dnevnika, i e-upisa, rečeno mi je da po kolektivnom ugovoru nema predviđenog takvog

radnog mjesta i mislim da s obzirom na ulazak tehnologije i sveg onog što ovaj nas čeka, da

Ministarstvo mora razmišljati o tome, isto tako uvođenjem e-dnevnika ove školske godine

vidjeli smo da te aplikacije nisu dobro napravljene za osnovnu školu i dok smo ušli u to

mjesec-dva bilo je dosta lutanja traženja, naravno moramo zvati tada pomoć u CARNet. I kod

nas kad su bili iz CARNet-a u školi oko te edukacije, pa sam malo razgovarala, sad ne znam

kako se gospodin zove, koji baš je radio na e-dnevnicima, je rekao, gledajte, ja vam prvi put to

vidim jer tamo nema društvene, kulturne djelatnosti, nema nekih stvari koje su vezane za

osnovnu školu. Mi smo e-dnevnike radili po srednjoj školi, nije bilo produženog boravka, nije

bilo nekih stvari. Mislim da treba suradnja CARNet-a i Ministarstva i Agencije da se neke

stvari dobro urede i poslože i da će onda, evo na taj način imat ćemo jedan određeni

napredak. A prvenstveno bi trebalo i s Vaše strane tražit, možda od CARNet-a, velim, jednu

tehničku podršku školi.“

„Znači problem je da programe koji su, recimo unutar e-dnevnika su stavljeni, rade programeri, koji su prvenstveno inženjeri i koji ne znaju ništa o školi odnosno o strukturi imenika, dnevnika i ostalog. Mi, kad nam je uvedeno, nisu imali pojma da postoji kombinacija, viši i niži, rekli su to ne postoji, mi smo rekli postoji. Nemaju pojma kako staviti posebnu skupinu.“

„A da ne kažemo od eMatica i eUpisa pada sustav. Ljudi se dižu po noći u 2 sata da mogu ući u eMaticu jer im padne i ne da. Ja ne znam sad, nisam te struke, pojma nemam zašto, jel to nije dobro napravljeno ili nema dovoljno jake podrške tehnologije jer kad svi uđu, vi znate da u 4-5 dana svi učitelji u Hrvatskoj moraju upisati u eMaticu.“

„Kod nas isto je veliki problem te tehničke podrške jer informatičar-ka koja radi samo 2 dana u tjednu, ostale dane radi na drugoj školi. Znači samo 2 dana u tjednu je ona na našoj školi i uz to treba obaviti sav ovaj drugi posao koji ste čuli od eMatice, eUpisa, sad će biti e izbor udžbenika i tako dalje. I uz to je ženska osoba što definitivno je problem jer se u ove druge stvari tehničke prirode ne razumije, razumije se normalno u nastavu informatike, za što je i zadužena.“

14

Općenita je praksa u svakoj školi da ravnatelj određuje mogućnost iznošenja opreme izvan škole, o čemu su upitani i ravnatelji iz našeg uzorka (grafikon 6). Grafikon 6: Iskaz ravnatelja nose li djelatnici škola u kojima rade tablete kući i iskaz nastavnika nose li tablete kući (%)

Nakon izlaganja uvida u početke rada s novim tehnologijama u okviru projekta Škole 2.0 slijede informacije o percipiranom stupnju korisnosti pohađanja edukacije, viđeno od strane ravnatelja i nastavnika (grafikon 7). Grafikon 7: Percipirani stupanj korisnosti pohađanja edukacije prije početka projekta (%)

U nastavku su prikazani podaci o stavovima nastavnika je li im potencijalna neuključenost u projekt

od samog početka otežala rad s novim tehnologijama.

0

9,5

8,5

100

90,5

91,5

0 20 40 60 80 100

Ravnatelji

Nastavnici razrednenastave

Predmetni nastavnici

Da

Ne

0

0

0

50,0

50,0

4,8

14,3

14,3

47,6

19,0

14,9

2,1

10,6

40,4

31,9

0 10 20 30 40 50 60

Nisu pohađali edukaciju

Nije im uopće pomogla

Ne znaju, nisu sigurni

Pomogla im je u manjojmjeri

Pomogla im je u velikojmjeri

Predmetni nastave

Nastavnici razrednenastave

Ravnatelji

15

Grafikon 8: Otežava li neuključenost u projekt od početka rad s novim tehnologijama u nastavi (%)

Upitani o otežavajućim faktorima u slučaju neuključenosti u projekt od početka nastavnici razredne nastave dali su sljedeće odgovore (apsolutan broj nastavnika):

1. Ne otežava jer sam već prije koristila IKT (1) 2. Proces obavljanja i pripremanja nastave je dugotrajniji (1) 3. Ne, sve sam uspjela savladati (2)

Nastavnici predmetne nastave dali su iskaz o sljedećim problemima u slučaju da od početka projekta nisu bili uključeni u rad (apsolutan broj nastavnika):

1. Ne otežava jer sam već prije koristio/la IKT (4) 2. Proces obavljanja i pripremanja nastave je dugotrajniji (2) 3. Ne, sve sam uspjela savladati (3) 4. Kasnim u odnosu na druge kolege (3) 5. Uspješno se snalazim uz pomoć kolega (1).

U tablicama 6 i 7 prikazane su nove tehnologije koje su nastavnici koristili prije početka projekta, te broj nastavnika koji je naveo korištenje pojedinih tehnologija. Tablica 6: Tehnologije i programi koje su nastavnici razredne nastave koristili u nastavi prije početka projekta Škole 2.0 (broj nastavnika koji je iskazao korištenje određene tehnologije/programa)

Predmeti TEHNOLOGIJA I BROJ ODGOVORA NASTAVNIKA

Hrvatski jezik PPT (3); portal „Baltzar (3); kvizovi (2); E-lektire (2); youtube (1); CD (1)

Likovna kultura Internet (4); youtube (3)

Glazbena kultura youtube (3)

Tjelesna i zdravstvena kultura 0

Engleski jezik 0 Drugi strani jezik 0

Matematika Kvizovi (4); PPT (3); Interwrite DualBoard (1); Moodle (1)

Priroda i društvo PPT (14); laptop (8); projektor (8); kvizovi (3); izrada nastavnih materijala (2)

Vjeronauk 0

17,5

46,0

36,5

19,2

40,3

40,3

0 20 40 60

Da, otežava

Ne znaju, nisu sigurni

Ne, ne otežava

Predmetninastavnici

Nastavnicirazredne nastave

16

Tablica 7: Tehnologije i programi koje su nastavnici predmetne nastave koristili u nastavi prije početka projekta Škole 2.0 (broj nastavnika koji su se izjasnili o korištenju određene tehnologije/programa)

PREDMET TEHNOLOGIJA I BROJ ODGOVORA NASTAVNIKA

Tjelesna i zdravstvena kultura 0

Likovna kultura PPT (1)

Glazbena kultura PPT (1); youtube (1)

Tehnička kultura CD (1); DVD (1)

Hrvatski jezik PPT (2); youtube (2); Edmodo (1); Eduvizija (1); E-lektire (1)

Priroda i biologija PPT (5); Eduvizija (4); Internet (2); pametna ploča (2); youtube (2); portal „Nikola Tesla“ (2); tablet (1)

Povijest 0

Geografija PPT (5); kvizovi (1); CD (1)

Matematika Youtube (3); PPT (2); Geogebra (1); internet (1)

Kemija 0

Fizika PPT (2); edukativni filmovi (2)

Informatika 0

Engleski jezik PPT (1); nastava na daljinu (1); internet (1)

Njemački jezik Pametna ploča (1); stolno računalo (1); laptop (1); internet (2); Wordle (1)

Talijanski jezik Interaktivne igre (1)

Vjeronauk PPT (1); internet (1)

17

4.3. ISKUSTVO U KORIŠTENJU NOVIH TEHNOLOGIJA U ŠKOLSKOM OKRUŽENJU Tijekom rada u fokus grupi pokušali smo saznati mišljenje ravnatelja o promjeni koju je donijela nova tehnologija u rad u školi, a dobiveni se nalazi mogu sažeti u sljedeći iskaz jednog od ravnatelja:

„Ja bih rekla da, zahvaljujući tehnologiji, u nastavnom procesu su djeca dobila još jedan izvor

znanja. Znači, nastavnik je taj, nastavni plan i program je isti, ali nastavnik je taj koji bira u

određenom trenutku izvor znanja koji misli da će biti za djecu najproduktivniji u tom trenutku.

Djeci su otvorene zahvaljujući takvoj tehnologiji znači sve moguće informacije, znači jedan

izvor znanja koji im je trenutan, njima blizak, jer je to dijete 21. stoljeća nešto što je njima

blisko i s čime oni barataju od malih nogu, i sigurno ih puno prije motivira i zainteresira za rad

nego možda svaki puta knjiga ili samo živa riječ nastavnika.“

Svi su ravnatelji u anketnom upitniku odgovorili da učenici škola u kojima su ravnatelji nose tablete kući, no, kao što ćemo kasnije vidjeti, to se ne podudara s iskazima učenika. Upitani o razlozima zašto učenici smiju ili ne smiju ponijeti tablete kući, ravnatelji su dali odgovore koji se ne podudaraju s njihovim iskazom da svi učenici nose tablete kući, odnosno njihovi su odgovori na tragu toga da svi učenici nisu u mogućnosti ponijeti tablete kući:

1. Posjedujemo samo određen broj tableta u školi (26) – tablete koriste sva razredna odjeljenja 2. Nemamo dovoljan broj tableta da budu zadovoljene sve potrebe po broju i interesu učenika 3. Učenici slabog socijalnog statusa nemaju kod kuće internet 4. Nije namijenjen, ostaje u multimedijskoj učionici jer ga koriste svi razredi na školi 5. Zbog kontrole rukovanja – sadržaj koji koristi i alate 6. Zbog mogućnosti mehaničkih oštećenja.

Ravnatelji su također na pitanje nose li nastavnici tablete kući odgovorili potvrdno, a upitani za obrazloženje odluke koja to omogućuje nastavnicima dali su sljedeće odgovore:

1. Škola posjeduje tablete za sve djelatnike škole, a istima služe u svrhu kako pripreme za nastavu tako i za e-dnevnik

2. Jer kod kuće odrađuju veliki dio pedagoškog posla kao i pripreme 3. Stvaranje, priprema i pisanje zapisnika; pismeno praćenje učenika; pripremanje digitalnih

materijala za nastavni sat (ravnatelj navodi svrhe u koje nastavnici koriste tablete kod kuće, a kao opravdanje zašto nastavnici nose tablete kući)

4. Svi nastavnici imaju tablete koje koriste za pripremanje nastave i unos podataka e-imenik i e-dnevnik i komunikaciju sa svojim učenicima i roditeljima koji imaju pristup internetu (edmodo).

Obzirom na korištenje novih tehnologija u radu u školi koju vode ravnatelji su u dva slučaja naveli videokonferencijsku vezu, u dva slučaja e-imenik i e-maticu, interaktivnu ploču, te u po jednom slučaju SamsungSchool, laptop, projektor, e-mail, sustav e-otoci, PPT, portal Skole 2.0, IDS i ODS projekt. U sljedećoj je sekciji u grafikonima od 9-20 i pratećim podacima prikazan način na koji nastavnici

koriste nove tehnologije u školi, te koje nove tehnologije i koliko često koriste.

18

9,5

4,8

4,8

33,3

33,3

0

47,6

28,6

19,0

0

4,8

0

28,6

47,6

9,5

9,5

0

0

14,3

9,5

14,3

4,8

23,8

14,3

0 10 20 30 40 50

Nikada

Manje od jednom mjesečno

Jednom mjesečno

Jednom tjedno

2-3 puta tjedno

Na svakom satu

Pametna ploča SmartSchool aplikacija

Videokonferencijski sustav Tablet

2,1

0

12,8

14,9

19,1

21,3

29,8

55,3

38,3

2,1

0

0

2,1

2,1

48,9

31,9

8,5

6,4

2,1

2,1

0

34,0

12,8

6,4

14,9

4,3

14,9

12,8

0 10 20 30 40 50 60

Nikada

Manje od jednom mjesečno

Jednom mjesečno

Rjeđe od jednom tjedno, aliviše od jednom mjesečno

Jednom tjedno

2-3 puta tjedno

Na svakom satu

Pametna ploča SmartSchool aplikacija

Videokonferencijski sustav Tablet

23,8

14,3

4,8

28,6

4,8

19

4,8

33,3

9,5

0

4,8

4,8

33,3

14,3

33,3

0

9,5

4,8

4,8

33,3

14,3

66,7

23,8

0

4,8

4,8

0

0

0 20 40 60 80

Nikada

Manje od jednom mjesečno

Jednom mjesečno

Rjeđe od jednom tjedno, aliviše od jednom mjesečno

Jednom tjedno

2-3 puta tjedno

Na svakom satu

LMS, npr. Moodle, Chamillo Google disk

Društvene mreže Web 2.0 alati

25,5

14,9

10,6

12,8

12,8

19,1

4,3

38,3

12,8

2,1

6,4

10,6

25,5

4,3

44,7

8,5

8,5

6,4

10,6

12,8

8,5

78,7

12,8

4,3

0

2,1

0

2,1

0 20 40 60 80 100

Nikada

Manje od jednom mjesečno

Jednom mjesečno

Rjeđe od jednom tjedno,ali više od jednom

mjesečno

Jednom tjedno

2-3 puta tjedno

Na svakom satu

LMS, npr. Moodle, Camillo Google disk

Društvene mreže Web 2.0 alati

Grafikoni: Učestalost korištenja pojedinih komponenti nove tehnologije u pripremi nastave i u nastavi: 9 (nastavnici razredne nastave) i 10 (predmetni nastavnici) (%) Grafikoni: Učestalost korištenja pojedinih alata u pripremi nastave i u nastavi: 11 (nastavnici razredne nastave) i 12 (predmetni nastavnici) (%)

19

Grafikon 13: Učestalost korištenja novih tehnologija u pripremi nastave kod kuće kod nastavnika razredne nastave (%) Grafikon 14: Učestalost korištenja novih tehnologija u pripremi nastave kod kuće kod predmetnih nastavnika (%)

Dodatnom analizom razlika među predmetnim nastavnicima u učestalosti korištenja novih tehnologija u pripremi nastave kod kuće s obzirom na predmete koji nastavnici predaju nisu ustanovljene statistički značajne razlike, što znači da nastavnici bez obzira na predmet koji predaju po vlastitom iskazu podjednako koriste nove tehnologije za pripremu nastave kod kuće.

55,3

27,7

6,4

8,5

2,1

45,5

31,8

9,1

0

13,6

50,0

25,0

15,0

0

10,0

0 10 20 30 40 50 60

Za svaki sat ili svaki tjedan

Rjeđe od jednom tjedno, aliviše od jednom mjesečno

Jednom mjesečno

Manje od jednom mjesečno

Nikada

Predmet 3

Predmet 2

Predmet 1

20

Grafikon 15: Učestalost korištenja novih tehnologija u nastavi s učenicima kod nastavnika razredne nastave (%)

Grafikon 16: Učestalost korištenja novih tehnologija u nastavi s učenicima kod predmetnih nastavnika

(%)

Dodatnom analizom razlika među predmetnim nastavnicima u učestalosti korištenja novih tehnologija u nastavi s učenicima s obzirom na predmete koji nastavnici predaju nisu ustanovljene statistički značajne razlike, što znači da nastavnici bez obzira na predmet koji predaju po vlastitom iskazu podjednako koriste nove tehnologije u nastavi s učenicima.

55,3

27,7

6,4

8,5

2,1

45,5

31,8

9,1

0

13,6

50,0

25,0

15,0

0

12,5

0 10 20 30 40 50 60

Za svaki sat ili svaki tjedan

Rjeđe od jednom tjedno, aliviše od jednom mjesečno

Jednom mjesečno

Manje od jednom mjesečno

Nikada

Predmet 3

Predmet 2

Predmet 1

21

19,0

19,0

28,6

28,6

38,1

57,1

66,7

81,0

38,1

4,8

4,8

47,6

38,1

28,6

23,8

9,5

42,9

76,2

66,7

23,8

23,8

14,3

9,5

9,5

0 20 40 60 80 100

Tjelesna i zdravstvena kultura

Vjeronauk

Strani jezik

Likovna kultura

Glazbena kultura

Matematika

Hrvatski jezik

Priroda i društvo

Ne znaju, nisu sigurni Djelomično primjenjivo

Potpuno primjenjivo

48,9

46,8

4,3

33,3

66,7

0

28,6

71,4

0

0 50 100

Djelomičnoprimjenjivo

Potpunoprimjenjivo

Ne znaju, nisusigurni

Predmet 3

Predmet 2

Predmet 1

Grafikoni: Stupanj primjenjivosti novih tehnologija u nastavi pojedinih predmeta: 17 (nastavnici razredne nastave) i 18 (predmetni nastavnici) Obje skupine nastavnika – i razredni i predmetni – nisu dale niti jedan odgovor u kategoriji „neprimjenjivo.“ Dodatnom analizom razlika među predmetnim nastavnicima u ocjeni stupnja primjenjivosti novih tehnologija u nastavi pojedinih predmeta s obzirom na predmete koji nastavnici predaju nisu ustanovljene statistički značajne razlike, što znači da nastavnici bez obzira na predmet koji predaju po daju podjednaku ocjenu u stupnju primjenjivosti novih tehnologija u nastavi. Analiza uvida iz fokus grupa s nastavnicima sukladna je percepciji prihvaćenosti novih tehnologija od strane učenika (grafikon 19) jer većina nastavnika smatra kako je veći dio učenika prihvatio nove tehnologije u nastavi, s time da su nastavnici tijekom fokus grupe naglasili oduševljenje učenika upotrebom novih tehnologija.

22

Grafikon 19: Prihvaćenosti novih tehnologija u nastavi od strane učenika u percepciji predmetnih nastavnika i nastavnika razredne nastave (%)

Nastavnici su naveli sljedeće online izvore koje koriste za nastavnu građu (broj nastavnika koji je naveo određeni izvor): Nastavnici razredne nastave:

1. Portal „Baltazar“ (4) 2. Portal edu.hr (4) 3. Gotove materijale za razrednu nastavu

(3) 4. Školski portal (3) 5. Portal „Razredna nastava“ (2) 6. Facebook (2) 7. Portal za razrednu nastavu Udruge

Zvono (2) 8. Profil-International (1) 9. E-lektira (1) 10. E-learning Tags (1) 11. eTwinning (1) 12. Pinterest (1) 13. Portal „Nikola Tesla“ (1) 14. Portal „Zlatna djeca“ (1) 15. Teachers pay teachers (1) 16. Wikipedia (1) 17. Youtube (1).

Predmetni nastavnici:

1. Youtube (8) 2. Google tražilica (7) 3. Skole.hr (7) 4. Eduvizija (7) 5. Wikipedia (5) 6. Portali za nastavnike izdavackih kuca

(profil, školska knjiga. . . ) (4) 7. Portal „Baltazar“ (3) 8. Pravopis online (3)

9. Carnet.hr (2) 10. Enciklopedija.hr (2) 11. Facebook (2) 12. Portal „Nikola Tesla“ (2) 13. Web stranice kolega (Toni Milun,

Antonija Horvatek,. . . ) (2) 14. Artmedija (1) 15. Emisija na zahtjev HTV (1) 16. Geografija.hr (1) 17. Hot potatoes (1) 18. Hot potatoes (1) 19. Hrcak.hr (1) 20. Ihjj.hr (2) 21. ISL collective Deutsch (1) 22. Izmk.hr (3) 23. Križaljka digitalni strip (Pixton online

enciklopedija (1) 24. National geographic (1) 25. Nsk.hr (1) 26. Portal „Bioteka“ (1 ) 27. Prezi (1) 28. TeacherTube (1) 29. Udruga nastavnika matematike Sjedi5

(1) 30. Udruga normala (1) 31. Yahoo (1).

0

0

28,6

71,4

8,5

2,1

6,4

83,0

0 20 40 60 80 100

Ne znaju, nisu sigurni

Samo je manji dio učenikaprihvatio nove tehnologije

u nastavi

Podjednaki broj učenikajest i nije prihvatio nove

tehnologije u nastavi

Veći dio je prihvatio novetehnologije u nastavi

Predmetni nastavnici

Nastavnici razrednenastave

23

Grafikon 20: Distribucija tehnologija koje predmetni nastavnici koriste izvan škole, ali za namjenu

vezanu uz nastavu (%)

4.4. UTJECAJ NOVIH TEHNOLOGIJA NA UPRAVLJAČKE I OBRAZOVNE PROCESE Vrlo bitan segment uvida u primjenu novih tehnologija u osnovnim školama odnosi se i na njihov utjecaj na obrazovne i upravljačke procese kroz percepciju ravnatelja i nastavnika, o čemu su podaci prikazani u grafikonima 21-24. Grafikon 21: Percepcija utjecaja novih tehnologija na odabrane elemente odgojno-obrazovnog procesa i upravljanje školom od strane ravnatelja u smislu olakšavanja procesa (%)

12,8

23,4

29,8

43,6

59,6

70,2

76,6

78,7

0 20 40 60 80 100

Blog

Pametni telefoni

E-mail komunikaciju s učenicima

Wiki

Društvene mreže

Offline izvori za učenje – CD

Online izvori za učenje

E-mail komunikacija s drugim nastavnicima

24

38,1

14,3

9,5

4,8

14,3

4,8

4,8

14,3

14,3

4,8

14,3

14,3

4,8

4,8

0

9,5

0

0

9,5

4,8

4,8

4,8

4,8

0

0

0

19,0

42,9

38,1

47,6

38,1

33,3

38,1

28,6

23,8

28,6

19,0

19,0

28,6

38,1

33,3

42,9

47,6

47,6

52,4

52,4

52,4

57,1

61,9

66,7

66,7

66,7

0 20 40 60 80

Komunikacija s učenicima

Ocjenjivanje rada učenika

Individualni pristup učeniku

Samostalnost učenika u radu

Nadoknada gradiva od straneučenika tijekom izbivanja

Fleksibilnost u radu

Razumijevanje sadržaja od straneučenika

Procjenjivanje vlastitog rada

Komunikacija s ravnateljem

Praćenje sadržaja od straneučenika

Komunikacija s nastavnicima

Projektni i istraživački rad sučenicima

Vlastito usavršavanje

Olakšalo

Ne znaju, nisu sigurni

Otežalo

Ne koriste nove tehnologije u tu svrhu

10,6

21,3

19,1

2,1

2,1

8,5

17,0

8,5

17

2,1

12,8

2,1

0

10,6

6,4

2,1

4,3

6,4

8,5

0

0

8,5

8,5

0

4,3

4,3

40,4

34,0

21,3

34,0

31,9

23,4

21,3

29,8

10,6

19,1

14,9

21,3

14,9

38,3

38,3

57,4

59,6

59,6

59,6

61,7

61,7

63,8

70,2

72,3

72,3

80,9

0 20 40 60 80 100

Komunikacija s učenicima

Ocjenjivanje rada učenika

Individualni pristup učeniku

Samostalnost učenika u radu

Nadoknada gradiva od straneučenika tijekom izbivanja

Fleksibilnost u radu

Razumijevanje sadržaja odstrane učenika

Procjenjivanje vlastitog rada

Komunikacija s ravnateljem

Praćenje sadržaja od straneučenika

Komunikacija s nastavnicima

Projektni i istraživački rad sučenicima

Vlastito usavršavanje

Olakšalo

Ne znaju, nisu sigurni

Otežalo

Ne koriste nove tehnologije u tu svrhu

Grafikoni: Percepcija utjecaja novih tehnologija na odabrane elemente odgojno-obrazovnog procesa u smislu olakšavanja procesa od strane: 22 – nastavnika razredne nastave i 23– predmetnih nastavnika (%)

25

Grafikon 24: Percepcija stupnja olakšavanja savladavanja gradiva učenicima po uvođenju novih tehnologija – stav predmetnih nastavnika (%)

Dodatnom analizom razlika među predmetnim nastavnicima u percepciji olakšavanja savladavanja gradiva učenicima po uvođenju novih tehnologija nisu ustanovljene statistički značajne razlike, što znači da nastavnici bez obzira na predmet koji predaju podjednako percipiraju stupanj olakšavanja savladavanja gradiva učenicima po uvođenju novih tehnologija.

72,3

23,4

2,1 2,1

29,8

12,8

2,1

55,3

12,8

2,1 0

85,1

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Olakšalo Ne znaju, nisusigurni

Otežalo Ne koriste novetehnologije u

tom predmetuu školi

Predmet 1

Predmet 2

Predmet 3

26

4.5. ZADOVOLJSTVO UTJECAJEM NOVIH TEHNOLOGIJA NA UPRAVLJAČKE I OBRAZOVNE PROCESE Pri ispitivanju anketnim upitnikom ravnatelji su na pitanje o elementima zadovoljstva i nezadovoljstva uvođenjem novih tehnologija u nastavu dali sljedeće odgovore ( po 1 ravnatelj je dao jedan od odgovora):

1. Zadovoljan sam pristupom učitelja u korištenju novih tehnologija u suvremenom pristupu nastavi

2. Korištenjem ICT učenik je subjekt u nastavi dok je prije često to bio učitelj – računalo daje trenutnu povratnu informaciju – puno veća zainteresiranost za predmetno područje – potiče učenike da razmišljaju

3. Brža obrada podataka, dostupnost na svakoj lokacije je beneficija, potrebno bi bilo više osiguranih edukacija za učitelje

4. Količinom dobivene opreme smo zadovoljni, nezadovoljni smo neplaćanjem administratora 5. Nema osobe za održavanje tehnologije 6. Nema programa u e-imeniku za posebni razredni odjel 7. Učitelji koji izvode nastavu na daljinu iz matične škole nisu nagrađeni za svoj dodatni trud i

rad barem dodatkom za rad u kombinaciji 8. Nisam zadovoljan s dovoljnim brojem suvremenih pomagala u matičnoj školi i svim

područnim školama koje se smatraju zapostavljenima. Nastavnici razredne nastave dali su veći broj odgovora vezanih uz elemente zadovoljstva i nezadovoljstva uvođenjem novih tehnologija (broj nastavnika koji je dao pojedine odgovore):

I) Zadovoljstvo 1. E-dnevnik (7) 2. Pametna ploča (4) 3. Bolja komunikacija s učenicima (2) 4. Gotovi materijali (2) 5. Korištenje tableta (2) 6. Nastava je dobila na kvaliteti, učenici su motivirani (2) 7. Zadovoljstvo opremljenošću učionica (2).

II) Nezadovoljstvo 1. Potrebno je više organizirane edukacije (4) 2. Nedostatan broj tableta i pametnih ploča (1) 3. Nedostupnost pomoći IKT kompetentnih osoba (1) 4. Nezainteresiranost agencija za potporu (AZOO) (1) 5. Pripreme za nastavu su vremenski zahtjevne (1) 6. Tehnički problemi (nestanak struje, jačina internet veze, nepravodobno punjenje tableta) (1) 7. Potrebno je više potpuno opremljenih učionica (1) 8. Potrebno je više vremena za savladavanje novih tehnologija (1).

Predmetni su nastavnici, za razliku od nastavnika razredne nastave naveli znatno više razloga nezadovoljstva nego zadovoljstva (broj odgovora u određenoj kategoriji):

I) Zadovoljstvo: 1. Laka dostupnost edukativnih materijala (4) 2. Tablet (3) 3. Veća zanimljivost i kreativnost (3) 4. E-dnevnik (2) 5. Pametna ploča (2) 6. Optička veza (2) 7. Nova tehnologija je osvježila nastavu i pružila nove izvore (1).

27

II) Nezadovoljstvo: 1. Nedovoljna opremljenost učionica (4) 2. Tehnički problemi (nestanak struje, nepravodobno punjenje tableta, spora internet veza) (4) 3. Svaki učenik nema svoj tablet (2) 4. Neadekvatno održavanje opreme (2) 5. Generalno zadovoljstvo tabletom, ali ne podržava mnoge programe poput Jave runtime, pa

se ne mogu koristiti za vrlo korisne gotove aplete u Geogebri i Skectpadu (1) 6. Gubitak socijalnog kontakta između djelatnika (1) 7. „Nove tehnologije iz djece rade male ovisnike, potrebno je više knjiga i više kretanja na

svježem zraku“ (1) 8. „Nove tehnologije se nedovoljno kombiniraju s tradicionalnim metodama poučavanja“ (1) 9. SamsungSchool aplikacija treba poboljšanje (1) 10. Svaka učionica bi trebala imati svoj projektor (1).

4.6. PREFERENCIJE I PREPORUKE U PODRUČJU UVOĐENJA I KORIŠTENJA NOVIH TEHNOLOGIJA U ŠKOLSKOM OKRUŽENJU Pokazalo se kako ravnatelji škola upitani o načinima na koje bi se moglo dodatno financirati uvođenje novih tehnologija u škole u najvećoj mjeri vjeruju u pomoć financijskih sredstava privučenih prijavljivanjem na projektna sredstva. Pritom su njihovi odgovori grupirani u tri skupine:

1. Putem lokalne i regionalne samouprave – putem natječaja vezanih uz razne javne, državne i privatne EU-projekte u koje treba uključiti učitelje i roditelje, tj. lokalnu samouprava pri kupnji tehnologije koja bi služila u svrhu realizacije nastave u školi i kod kuće (3 odgovora)

2. ustanove ili firme – donacijama (1 odgovor). Kao nadopunu prethodno izraženim stavovima koristili smo pitanje nastavnicima o poželjnosti financijske podrške škole uvođenju novih tehnologija (grafikon 25). Grafikon 25: Stav nastavnika o poželjnosti financijske podrške škole uvođenju novih tehnologija (%)

38,1

52,4

9,5

44,7

38,3

17,0

0

10

20

30

40

50

60

Poželjno Ne znaju, nisusigurni

Nepoželjno

Nastavnici razrednenastave

Nastavnici predmetnenastave

28

5,3

21,1

21,1

21,1

10,5

21,1

9,5

19,0

38,1

9,5

14,3

9,5

14,3

23,8

23,8

19,0

14,3

4,8

33,3

19,0

19,0

0

19,0

9,5

42,9

0

14,3

14,3

9,5

19,0

0 10 20 30 40 50

AMPEU

Ravnatelji škola

Agencija za odgoj i obrazovanje

Kolege

CARNet

MZOS

Rang 6 Rang 5 Rang 4 Rang 3 Rang 2 Rang 1

8,5

25,5

21,3

10,6

14,9

19,1

10,6

10,6

17

31,9

10,6

19,1

12,8

21,3

14,9

21,3

19,1

10,6

34,0

23,4

23,4

4,3

6,4

8,5

40,4

23,4

6,4

14,9

6,4

8,5

42,6

19,1

10,6

14,9

6,4

6,4

0 10 20 30 40 50

Ravnatelji škola

AMPEU

Kolege

CARNet

MZOS

Agencija za odgoj i obrazovanje

Rang 6 Rang 5 Rang 4 Rang 3 Rang 2 Rang 1

U sljedećim su stupcima navedene tehnologije koje do sada nisu korištene u radu u školi, a ravnatelji ili nastavnici bi ih željeli koristiti:

Ravnatelji (po 1 odgovor): 1. Videokonferencija – e-

twinning, webmail 2. Alate za brzo anketiranje i

dobivanje povratnih informacija od učenika, roditelja i nastavnika o pojedinim pitanjima važnim za rad škole

3. Pametne telefone.

Nastavnici razr. nastave (po 1 odgovor):

1. Pametnu ploču 2. Tablet za svakog

učenika 3. Samsung printer 4. Uređaj Lumens DC133

Presenter 5. Dokument kamera.

Predmetni nastavnici: 1. Pametnu ploču (6) 2. Glogster (3) 3. Geogebra (2) 4. Projektor (2) 5. Bežični internet (1) 6. Google disk (1) 7. MindMaster (1) 8. Pixton (1 ) 9. Projektor u vlastitoj

učionici (1) 10. Sketchpad (1).

Uvođenje novih tehnologija u rad osnovnih škola složen je proces u kojem sa školama surađuju mnogobrojne institucije, zbog čega smo nastavnike upitali za mišljenje o važnosti pojedinih institucija za osposobljavanje nastavnika u digitalnim kompetencijama (grafikoni 26-27). Grafikoni: Ključni faktori u osposobljavanju nastavnika za korištenje tehnologije u nastavi i postizanje digitalnih kompetencija u percepciji: 26 – nastavnika razredne nastave i 27 – predmetnih nastavnika (%)

29

Tijekom fokus grupa ravnatelji i nastavnici upitani su za konkretne preporuke donosiocima i

provoditeljima odluka u području uvođenja novih tehnologija u škole, pri čemu su se nastavnici više

fokusirali na razinu škole, a ravnatelji na dionike izvan vlastitih škola. Tako su nastavnici navele

sljedeće:

„Evo, ja mislim da je dobar način uvođenja novih tehnologija, samo mislim da bi trebalo biti

više pripremljeno i opremljena škola sa svime pa da mi možemo naučiti sve to konkretno na

toj novoj tehnologiji, a ne bilo je nekoliko tih stručnih skupova, seminara kad smo mi dobivali

samo teoretska znanja, a nismo ništa praktično radili.“

„Pa bit će veće zadovoljstvo kad nećemo ovisiti o jednoj učionici, to je to, jer onda se s kolegama, malo je to problem veličine škole, nemamo drugih učionica slobodnih, da tu djecu možemo negdje u neki drugi razred ili nešto… Kad imamo ovakav sastanak, recimo, mi moramo, ja sam morala danas ranije sat završiti, poslat djecu van, složiti, jer mi nemamo mjesta gdje održati.“

No, nastavnici pozivaju i na suradnju između institucija i priznavanje njihovog truda, poput dvije sljedeće nastavnice:

„Mislim da bi trebalo prije svega da se CARNet i Ministarstvo i Agencija, zapravo, povežu bolje da se te već profesore koji se bave time i koji imaju želju i pokažu želju da drugim ljudima pokažu svoje prezentacije, svoj rad, da izvedu nekakve, naprave nekakvu prezentaciju pa će ona kasnije poslužiti nekim drugim školama kao nekakav dobar primjer prakse – nagrade bodovima - koji im trebaju kasnije za stručno usavršavanje, koji im trebaju kasnije ako žele produžiti svoje mentorstvo, svoje savjetništvo jer mislim da je to ipak slobodno vrijeme koje ti ulažeš, ne moraš, a hoćeš. Jer ako želiš nešto, pa da se to i konkretno realizira tim ljudima koji su za to zainteresirani. Jer zasad je to sve na nekom nivou, super, drago mi je što si ti to napravio ali, mislim, od tog drago mi je se ne živi, budimo realni.“ „Sve se vrednuje danas i kakve se stvari uopće vrednuju, a na kraju uvijek smo mi netko na koga se zadnje misli, a zapravo održavamo društvo živim na neki način, i u krajnjoj liniji, formiramo, oblikujemo to društvo. Onda, mislim da će čovjek ipak osjećati neko zadovoljstvo kad vidi da je njegov rad i primijećen i nekako nagrađen, mislim, ne govorimo uopće sad o novcu, nego o nekakvom ipak ono: Bravo, to je bilo odlično! Krasno! Cijenimo tvoj rad i trud. A ne ono, često nas se uzima zdravo za gotovo. Evo, sad su te tehnologije tu, snalazite se sami i mislim, ne znam, mislim da to treba ipak prepoznati.“

Razmišljanja ravnatelja o mjestima za potrebna poboljšanja i preporukama različitim dionicima mogu

se oslikati sljedećim izjavama, od kojih se prva odnosi na infrastrukturne kapacitete i potrebu

uspostavljanja ravnoteže između upotrebe novih tehnologija i tradicionalnih načina podučavanja:

„Moja lista želja je sljedeća, da mi sve zelene ploče zamijene pametne, da osim područnih škola mogu biti tableti prema svima baš ako bude takav standard. Što se tiče učitelja da bude edukacije videokonferencijski. Zato što smo udaljeni otok i izuzetno su velika financijska sredstva za odlazak na nekakav stručni skup, a ove edukacije koje su počele na taj način putem Interneta, videonferencijski, mislim da su idealne i vremenski i prostorno i financijski, a daju mogućnost svakom pojedincu da se educira. I zadnje što bih željela da se nađe optimalan omjer tehnologije i svih ostalih izvora znanja, dakle nikad ne bi nestala riječ učitelja. On je ipak taj koji će sve to modificirati da se ne izgubi ona toplina i onaj odnos.“

30

Sljedeći je ravnatelj osim tehničkih kapaciteta i priznavanja rada nastavnika usmjeren i na potrebe razvijanja kapaciteta novih nastavnika, od kojih mnogi ne znaju koristiti nove tehnologije:

„Znači tehnička ta bolja opremljenost u matičnoj školi, područne škole zadovoljavaju. Zatim, ono što smo već rekli, tehnička podrška osobe koja bi radila na održavanju tehnologije. Edukacije i motiviranost učitelja ipak da inovativan učitelj, da mu se to prizna barem u napredovanju u struci sa određenim brojem bodova ako ne i kroz satnicu, i tako dalje, zaduženja. I zatim, ono što bih rekla da bi bilo jako važno, a što uopće ne primjećujem, da mladi učitelji koji dolaze s fakulteta nemaju pojma o tehnologiji i o inovativnoj nastavi i primjeni tehnologije u nastavnom procesu. A oni koji sada izlaze s fakulteta, oni bi morali biti ti koji bi bili pokretači, koji bi došli sa novim znanjima sa mogućnošću primjene i novih alata, i ovaj inovativni, a ne da su na početku ili ne znaju ništa, a morate ih naravno i obučavati u osnovnim stvarima, a onda još i u primjeni tehnologije. Mislim da bi se to trebalo uvesti na fakultete kao jedan kolegij.“

Potreba za sustavnom edukacijom i boljem tehničkom potporom i ovdje je istaknuta kao ključna, što se može zapaziti iz sljedeće izjave:

„U našoj školi je bilo nekoliko edukacija vezano uz projekt, profesorica matematike je ispred projekta ODS držala, radionicu na učiteljskom vijeću, psihologinja je držala, ja sam na stručnim aktivima kemičara dva puta držala predavanje, i ljudima, osim čiste zarade, to je bodovanje za napredovanje, tako da s tim motivom su uspjeli održati radionice. No, međutim što se tiče Škole 2.0 nemam osobu koja bi doista mogla na toj razini održati, upravo sad dok razgovaramo razmišljala sam da posudim kolegicu XX uz dnevnicu i putne troškove, ako pristane, pa je ovo javni poziv za sljedeće učiteljsko vijeće.“

I drugi su ravnatelji iskazali potrebu za sustavnom edukacijom, no neke škole nemaju osobu koja je dovoljno rasterećena od drugih obaveza kako bi mogla držati edukaciju za svoje kolege. To znači kako škole, iako u svima postoji neki sustav interne podrške, pozivaju na edukaciju organiziranu od strane nadležnog ministarstava, agencije ili CARNet-a. Iako svi iskazuju spremnost da i sami organiziraju takvu edukaciju ako i kada se pojave povoljni uvjeti i osoba kompetentna za provođenje, poput ovog ravnatelja:

„Osim na ovoj internoj razini, njih nekoliko, ne svi, rade kako na stručnom usavršavanju tako i na tim alatima koji se koriste, na tehnologijama. Kažem da, kad moji to već rade redovito, ako treba u budućnosti uopće nije problem to i na nekoj drugoj razini neke stvari odraditi.“

31

50,7

47,0

49,3

53,0

44

46

48

50

52

54

V-VI razred VII-VIII razred

Ž

M

13 godina

9,6

14 godina

48,2

15 godina

42,2

8 godina 0,9

9 godina 16,4

10 godina 50,0

11 godina 30,9

12 godina 0,9

13 godina 0,9

51,4

53,6

48,6

46,4

42

44

46

48

50

52

54

56

I-II razred III-IV razred

Ž

M

5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA NA UZORKU UČENIKA 5.1. PRIKAZ UZORKA UČENIKA U grafikonima 28-33 prikazan je sastav uzorka učenika s obzirom na njihov spol i dobnu pripadnost. Grafikoni: Spolna distribucija učenika od I-IV razreda (28) i učenika V-VII razreda (29) (%) Grafikoni: Dobna distribucija učenika od I-II razreda (30) i učenika III-IV razreda (31) (%)

Grafikoni: Dobna distribucija učenika od V-VI razreda (32) i učenika VII-VIII razreda (33) (%)

7 godina 8,1

8 godina 42,3

9 godina 46,8

10 godina

2,7

11 godina

9,3

12 godina

46,4

13 godina

43,6

14 godina

0,7

32

7,2

0,9

13,5

31,5

19,8

17,1

7,2

2,7

0 10 20 30 40

1 godina

2 godine

3 godine

4 godine

5 godina

6 godina

7 godina

8 godina

1,8

0,9

3,6

17,3

36,4

20,9

10,9

3,6

2,7

1,8

0 10 20 30 40

1 godina

2 godine

3 godine

4 godine

5 godina

6 godina

7 godina

8 godina

9 godina

10 godina

5.2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA NA UČENICIMA I-II i III-IV RAZREDA

5.2.1. PRETHODNO ISKUSTVO U KORIŠTENJU NOVIH TEHNOLOGIJA I SAMOSTALAN RAD U grafikonima 35-41 prikazani su podaci bitni za analizu socijalnog statusa obitelji i upoznatosti učenika III-IV razreda s novim tehnologijama, odnosno dob u kojoj su učenici počeli koristiti nove tehnologije, posjedovanje i korištenje novih tehnologija od strane roditelja i korištenje specifičnih alata i programa za učenje kod kuće. Grafikoni: Vrijeme početka igranja na računalu za učenike I-II razreda (34) i za učenike III-IV razreda (35) (%) Grafikon 36: Posjedovanje uređaja nove tehnologije od strane učenika ili njihovih roditelja (%)

30,6

43,2

47,7

73,9

45,5

68,2

40,9

76,4

0 20 40 60 80 100

Igraće konzole (playstation, wii…)

Pametni telefon

Tablet

Stolno računalo

III-IV razred

I-II razred

33

98,2 95,5

1,8 4,5

0

20

40

60

80

100

Ne Da

I-II razred

III-IV razred25,2

7,2

67,6

27,6

5,8

66,6

0

10

20

30

40

50

60

70

80

Ne Ne znam Da

I-II razred

III-razred

Grafikon 37: Služenje računalom kod kuće od strane roditelja (odgovori učenika) (%)

Grafikon 38: Korištenje tableta, računala ili laptopa za pisanje domaće zadaće i učenje kod kuće (%)

Grafikoni: Nose li učenici tablet kući i rade li na njemu kod kuće (39) i bi li željeli tablet koji koriste u školi ponijeti kući (40) (%)

12,6

13,5

73,9

9,1

9,1

81,8

0 20 40 60 80 100

Koriste se računalom, alisamo na poslu

Uopće se ne koristeračunalom

Da, moji roditelji sekoriste računalom kod

kuće

III-IV razred

I-II razred

12,6

25,2

62,2

20,0

42,7

37,3

0 50 100

Da, često

Da, ponekad

Ne

III-IV razred

I-II razred

34

Grafikon 41: Alati koje učenici koriste za učenje kod kuće (%)

U sljedećim su stupcima navedeni izvori navedeni od strane učenika kao programi koje koriste za učenje kod kuće (broj učenika koji je naveo određene izvore): Učenici I-II razreda

1. CD iz Glazbene kulture (32) 2. CD iz Engleskog jezika (16) 3. Pingvinova matematika (9) 4. Crvčkova vježbalica (7) 5. Google tražilica (4) 6. CD Smib (3) 7. Web stranice škole (3) 8. Škole.hr (3) 9. Edmodo (2) 10. Eduvizija (2) 11. E dnevnik za učenike (2) 12. CD za prvi razred (1) 13. Facebook (1) 14. Hlapić (1) 15. Sovica (1) 16. Sunčica (1).

Učenici III-IV razreda

1. CD iz Glazbene kulture (17) 2. Google tražilica (12) 3. Wikipedia (11)

4. Škole.hr (9) 5. Edmodo (8) 6. CD iz Engleskog jezika (8) 7. Cvrčkova vježbalica (6) 8. „Učilica“ (6) 9. Carnet (5) 10. Zondlle (5) 11. Carnet Loomen (4) 12. CD iz Matematike (3) 13. Internet explorer (3) 14. Matematički klokan (3) 15. Facebook (2) 16. „Zlatna djeca“ (2) 17. CD za Hrvatski jezik (1) 18. CD za Likovnu kulturu (1) 19. Gmail (1) 20. Internet prevoditelj (1) 21. Internet tablicu množenja (1) 22. „Petica“ (1) 23. Slaganje Dnevnika Pauline P (1).

13,5

18,1

34,2

68,5

12,7

32,7

53,6

57,3

0 20 40 60 80

E-mail

Društvene mreže

Učenje putempretraživanjinformacija na

internetu

Učenje uz pomoć obrazovnihsadržaja (na CD-u ili na

internetu)

III-IV razred

I-II razred

35

5.2.2. ISKUSTVO KORIŠTENJA NOVIH TEHNOLOGIJA U ŠKOLSKOM OKRUŽENJU Svi podaci ovog istraživanja upućuju na atraktivnost novih tehnologija za učenike III-IV razreda, a podaci iz grafikona 42 i podaci u nastavku govore o nekim prednostima i nedostacima koje učenici te dobi vide u korištenju novih tehnologija. Grafikon 42: Stupanj sviđanja korištenja novih tehnologija u školi (%)

Učenici I-IV razreda naveli su razloge zadovoljstva i nezadovoljstva korištenjem novih tehnologija tijekom rada u fokus grupama, pri čemu je mlađa skupina učenika istaknula zadovoljstvo radom na tabletima, iako su neki izjavili kako ih od tableta bole oči i kako im je teško pisati. Starija skupina učenika također je zadovoljna radom na tabletima, te slušanjem glazbe i gledanjem videa, a od servisa im se najviše sviđa Edmodo i kada imaju mogućnost igrati igrice. Učenici su u anketnom upitniku naveli i najzanimljivije primjere korištenja novih tehnologija u nastavi, a u stupcima su prikazani navedeni primjerni (broj učenika koji je naveo određene primjere): Učenici I-II razreda:

1. Hrvatski jezik: jezične igre (29) 2. Matematika: memory igre (25) 3. Pingvinova matematika u nastavi

matematike (igra za vježbu računskih radnji) (13)

4. Edmodo (kvizovi (5) 5. Gledanje slika (5) 6. Igrice (5) 7. Slušanje CD-a iz Glazbene kulture (4) 8. Vježbanje dana u tjednu i boja iz

Engleskog na pametnoj ploči (2) 9. Traženje podataka na internetu za

Prirodu i društvo (1). Učenici III-IV razreda:

1. Kvizovi (općenito) (13) 2. Digitalne igrice iz Matematike (12 ) 3. Digitalne igrice (općenito) (12 ) 4. Igrica množenja iz Matematike (9) 5. Priroda i društvo CD (8) 6. Kvizovi iz Matematike (7)

7. Hj pridjevi na zondlle (6) 8. Carnet Loomen (5) 9. CD iz Prometne kulture (5) 10. Hrvatski jezik (linoit,com (4) 11. Hrvatski jezik (stickymoose (4) 12. Priroda i društvo (Moja županija (5) 13. Priroda i društvo (prezi (5) 14. Igrice iz Engleskog jezika (4) 15. Traženje podataka na internetu (3) 16. Edmodo (3) 17. Filmovi (3) 18. Pjesmice (2) 19. Pixton.com – izrada stripa (2) 20. Alat za izradu slagalica (1) 21. CD iz Engleskog za čitanje (1) 22. CD iz medijske kulture (1) 23. Lektira (1) 24. Matematika – Kolo sreće (1) 25. Motivacijske igre (1) 26. Pixton.com (prometna kultura) (1) 27. Slaganje Dnevnika Pauline P (1).

0,9

0

1,8

8,1

89,2

1,8

0,9

0,9

7,3

89,1

0 20 40 60 80 100

1=nedovoljan

2=dovoljan

3=dobar

4=vrlo dobar

5=odličan

III-IV razred

I-II razred

36

52,3

53,2

53,4

60,6

68,5

69,4

70,3

16,5

11,0

12,6

7,3

7,3

8,1

6,3

31,2

35,8

34,0

32,1

22,5

22,5

23,4

0 20 40 60 80

Engleski jezik

Likovni

Vjeronauk

Glazbeni

Matematika

Priroda i društvo

Hrvatski jezik

Ne znam Manje Više

63,7

64,5

67,3

67,3

67,3

71,8

73,4

12,7

12,7

9,1

13,6

12,7

7,3

11,9

23,5

22,7

23,6

19,1

20,0

20,9

14,7

0 20 40 60 80

Vjeronauk

Priroda i društvo

Engleski jezik

Likovni

Glazbeni

Hrvatski jezik

Matematika

Ne znam Manje Više

5.2.3. ZADOVOLJSTVO I PREFERENCIJE U KORIŠTENJU NOVIH TEHNOLOGIJA U ŠKOLSKOM

OKRUŽENJU

Unatoč visokom stupnju prihvaćenosti novih tehnologija od strane učenika III-IV razreda bitno je pratiti kako se proces primjene ovih tehnologija odvija u nastavi i s kojim oblicima korištenja učenici jesu odnosno nisu zadovoljni, a uvidi vezani uz ovu temu prikazani su u grafikonima 43-46. Grafikoni: Predmeti u kojima učenici žele manje ili više korištenja novih tehnologija: učenici I-II razreda (43) i III-IV razreda (44) (%)

Grafikon 45: Novi sadržaji koje učenici žele koristiti u nastavi (%)

6,3

13,5

14,4

19,8

27,9

29,7

35,1

45,9

74,8

20,0

10,9

9,1

31,8

55,5

41,8

53,6

35,5

69,1

0 20 40 60 80

Glogster

Geogebra

Portal Nikola Tesla

Pixton

Školski portal

Portal za škole

Google alati (dokumenti, mape)

Wikipedia

E-lektire

III-IV razred

I-II razred

37

Rezultati fokus grupa na učenicima I-IV razreda govore kako učenici ove dobi prihvaćaju korištenje

novih tehnologija u nastavi i kako se osjećaju motiviranima za njihovo korištenje jer smatraju da na

taj način lakše uče. Mnogi su istaknuli kako je korištenje novih tehnologija u nastavi zanimljivije i

zabavnije i kako im je lakše izdržati školski sat kada rade s novim tehnologijama. Za korištenje novih

tehnologija u nastavi poticajno je i to što se velikom djelu učenika ove dobi sviđa korištenje kvizova i

testova kroz upotrebu nove tehnologije, što vodi zaključku kako bi takvi učenici mogli ostvariti i bolje

obrazovne rezultate.

Prihvaćenost dijela nastave koji se odvija kroz upotrebu novih tehnologija – nastava na daljinu (grafikon 46) pokazuje kako učenici u velikoj mjeri žele i prihvaćaju ovaj oblik nastave. Grafikon 46: Odgovor učenika III-IV razreda na pitanje bi li željeli sudjelovati u nastavi na daljinu kroz suradnju s drugom školom (%)

Ne 12,7

Ne znaju, nisu

sigurni 16,4

Da 70,9

38

1,4

1,4

3,6

13,6

28,6

20,0

16,4

5,7

2,9

6,4

0 10 20 30 40

1 godina

2 godine

3 godine

4 godine

5 godina

6 godina

7 godina

8 godina

9 godina

10 godina

1,2

3,6

10,2

18,7

15,1

16,9

12

9,0

8,4

3,6

0 5 10 15 20

2 godine

3 godine

4 godine

5 godina

6 godina

7 godina

8 godina

9 godina

10 godina

11 godina

5.3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA NA UČENICIMA V-VI i VII-VIII RAZREDA 5.3.1. PRETHODNO ISKUSTVO U KORIŠTENJU NOVIH TEHNOLOGIJA I SAMOSTALAN RAD Kako bismo imali temelja za usporedbu između učenika različite dobi prvu sekciju upitnika za učenike V-VIII razreda također smo posvetili prethodnih iskustvima učenika u korištenju novih tehnologija i stupnju u kojem su učenici kroz vlastito kućanstvo imali priliku biti u dodiru s novim tehnologijama (grafikoni 47-53). Grafikoni: Dob u kojoj su učenici prvi puta koristili računalo: učenici V-VI razreda (47) i učenici VII-VIII razreda (48) (%) Većina je učenika tijekom fokus grupa odgovorila kako je prije uvođenja novih tehnologija u škole kod

kuće imala iskustvo rada s pametnim telefonom, laptopom i računalom, što se podudara s podacima

o posjedovanju novih tehnologija iz anketnog upitnika (grafikon 49).

Grafikon 49: Posjedovanje uređaja nove tehnologije od strane učenika ili njihovih roditelja (%)

42,1

43,6

44,3

65,0

82,9

46,4

58,4

34,9

78,9

75,9

0 20 40 60 80 100

Igraće konzole (Playstation, Wii…)

Laptop

Tablet

Pametni telefon

Stolno računalo

VII-VIII razred

V-VI razred

39

15,0 15,7

69,3

13,9 12,0

74,1

0

10

20

30

40

50

60

70

80

Ne znam Ne Da

V-VI razred

VII-VIII razred

Grafikon 50: Korištenje računalom kod kuće od strane roditelja (%)

Grafikon 51: Korištenje tableta, računala ili laptopa za pisanje domaće zadaće i učenje kod kuće (%)

Grafikoni: Nose li učenici tablet kući i rade li na njemu kod kuće (52) i bi li željeli tablet koji koriste u školi ponijeti kući (53) (%)

5,7

10,7

83,6

6,0

17,5

76,5

0 50 100

Koriste se računalom,ali samo na poslu

Uopće se ne koristeračunalom.

Da, moji roditelji sekoriste računalom

kod kuće

VII-VIII razred

V-VI razred

11,4

29,3

59,3

13,9

12,7

73,5

0 20 40 60 80

Da, često

Ne

Da, ponekad

VII-VIII razred

V-VI razred

4,3 3,6

95,7 96,4

0

20

40

60

80

100

Ne Da

V-VI razred

VII-VIII razred

40

Grafikon 54: Alati koje učenici koriste za učenje kod kuće (%)

Učenici V-VIII razreda naveli su manji broj izvora koje koriste za učenje kod kuće od učenika nižih razreda, a u stupcima su navedeni sadržaji o kojima je riječ (po broju učenika koji su ih naveli): Izvori navedeni od strane učenika i broj učenika koji su naveli određene izvore: Učenici V-VI razreda:

1. Wikipediu (38) 2. Google prevoditelj (15) 3. Google tražilica (15) 4. CD iz Glazbene kulture (11) 5. CD iz Prirode i društva (9) 6. CD iz Engleskog jezika (8) 7. Eduvizija (8) 8. Youtube (6) 9. Facebook (5) 10. Gmail (3) 11. PPT (3) 12. CD iz Povijesti (2) 13. Origami Google (2) 14. CD „Gea“ (1) 15. CD iz Informatike (1) 16. CD iz Matematike (1) 17. Hrcak.hr (1) 18. Lektira.hr (1) 19. Moj portal 5 (1) 20. Online rječnik (1) 21. Stranica Antonije Horvatek (1) 22. Skole.hr (1) 23. Ucilica.hr (1).

Učenici VII-VIII razreda: 1. Wikipedia (39) 2. Eduvizija (23) 3. Google tražilica (7) 4. Internet „nedefinirano“ (6) 5. Facebook (4) 6. Testmoz (3) 7. Youtube (3) 8. Skole.hr (2) 9. CD iz Engleskog jezika (2) 10. CD iz Glazbene kulture (1) 11. CD iz Informatike (1) 12. Edmodo (1) 13. Google prevoditelj (1).

7,9

35,0

39,3

69,3

8,4

22,3

41,6

76,5

0 20 40 60 80 100

E-mail

Učenje uz pomoćobrazovnih sadržaja (na

CD-u ili na Internetu)

Društvene mreže

Učenje putempretraživanja informacija

na internetu

VII-VIII razred

V-VI razred

41

Grafikon 55: Učestalost korištenja novih tehnologija za pripremu za pojedine predmete – učenici V-VI

razreda (%)

Grafikon 56: Učestalost korištenja novih tehnologija za pripremu za pojedine predmete – učenici VII-

VIII razreda (%)

42

2

2

4

8

10

17

18

18

20

26

29

33

36

41

0 10 20 30 40 50

Svi predmeti

Talijanski jezik

Njemački jezik

Likovna kultura

Engleski jezik

Vjeronauk

Povijest

Tehnička kultura

Geografija

Hrvatski jezik

Matematika

Informatika

Glazbena kultura

Priroda

4

7

8

20

27

29

38

40

41

42

42

44

50

53

75

0 20 40 60 80

Njemački jezik

Svi predmeti

Vjeronauk

Likovna kultura

Tehnička kultura

Glazbena kultura

Geografija

Hrvatski jezik

Povijest

Engleski jezik

Fizika

Matematika

Kemija

Informatika

Biologija

5.3.2. ISKUSTVO KORIŠTENJA NOVIH TEHNOLOGIJA U ŠKOLSKOM OKRUŽENJU Analiza fokus grupa provedenih s učenicima V-VIII razreda pokazala je zanimljive generacijske razlike (u odnosu na generaciju koja donosi odluke u obrazovnom sustavu) i lakoću kojom današnji učenici te dobi uključuju nove tehnologije u svakodnevni život. Na pitanje kako su zamišljali školu uz korištenje novih tehnologija jedan je učenik odgovorio:

„Mislili da ćemo koristiti tablete i da nećemo morati nositi knjige.“ Učenici također od novih tehnologija očekuju brzinu, dok nove tehnologije često podrazumijevaju dulju pripremu koja je učenicima zamorna:

„Očekivala sam da će sve to ići brzo, znači kad sam došla na sat dosta toga smo čekali, smatram da ako je na ploči zelenoj, običnoj napisano je puno brže i više stignemo napraviti. To mi je jedino, al ostalo mi se sviđa.“

Zbog gore navedenih uvida korisno je pogledati koje su predmete učenici naveli kao one u kojima su nastavnici i prije službenog početka projekta koristili nove tehnologije (grafikoni 57-58), a u nastavku (grafikoni 59-62) prikazana je učestalost korištenja novih tehnologija za pojedine predmete u školi, te učeničke preferencije u vezi tehnologija i stav učenika o utjecaju novih tehnologija na bolje usvajanje gradiva. Grafikoni: Predmeti u kojima su nastavnici koristili nove tehnologije prije početka projekta – odgovori učenika (broj učenika) – učenici V-VI razreda (57) i učenici VII-VIII razreda (58)

43

Grafikon 59: Učestalost korištenja uređaja nove tehnologije u nastavi po pojedinim predmetima – odgovori učenika V-VI razreda (%) Grafikon 60: Učestalost korištenja uređaja nove tehnologije u nastavi po pojedinim predmetima – odgovori učenika V-VI razreda Kada je o najzanimljivijim primjerima korištenja nove tehnologije u nastavi riječ, većina učenika V-VI razreda nije specificirala primjere već navodila predmete. Nespecificirani primjeri odnose se na pretraživanje interneta, gledanje edukativnih filmova, korištenje projektora, rješavanje kvizova i igranje digitalnih igrica.

44

Od specifičnih sadržaja alata izdvojeno je (broj učenika koji su iskazali korištenje određene tehnologije/programa):

1. Matematika – kvizovi (8) 2. Korištenje videokonferencije – općenito (7) 3. Matematike – pametna ploča (5) 4. Korištenje pametne ploče - općenito (4) 5. Vjeronauk – prezentacija o Islamu (4) 6. Likovna kultura – crtanje na tabletu (3) 7. Hrvatski jezik – pretraživanje (3) 8. Glazbena kultura – testovi (3) 9. Informatika – pametna ploča (2) 10. Tehnička kultura – prezentacija o energiji vode (2) 11. Informatike – crtanje programom Paint (1) 12. Priroda i društvo - PPT (1) 13. Informatika – korištenje programa LOGO (1) 14. Vjeronauk – kviz (1) 15. Informatika – pretraživanje o povijesnim građevinama (1) 16. Informatika – samostalan rad (1) 17. Priroda i društvo – učenje o organskoj poljoprivredi (1) 18. Hrvatski jezik – virtualni posjet Parizu (1).

Učenici VII-VIII razreda izjasnili su se na sljedeći način (broj učenika po opciji):

1. Videokonferencija i nastava na daljinu – općenito (5)

2. Likovna kultura – crtanje programom (5)

3. Glazbena kultura – slušanje pjesama (3)

4. Korištenje pametne ploče – općenito (3)

5. Biologija – pametna ploča (3) 6. Engleski jezik – izrada umnih mapa (3) 7. Engleski jezik – videokonferencija (3) 8. Fizika – Eduvizija (3) 9. Geografija – pametna ploča (3) 10. Matematika – rješavanje testova (3) 11. SRO – Prva pomoć (3) 12. Tehnička kultura – gledanje filma (3) 13. Biologija – korištenje tableta (2) 14. Biologija – PPT (2) 15. Geografija – youtube (2) 16. Likovna kultura – gledanje filmova (2) 17. Matematika – korištenje tableta (2) 18. Matematika – pametna ploča (2) 19. Tehnička kultura – pretraživanje

interneta (2)

20. Biologija – Eduvizija (1) 21. Biologija – korištenje tableta (1) 22. Biologija – PPT (1) 23. Edmodo – općenito (1) 24. Geografija – Geogebra (1) 25. Glazbena kultura – gledanje filma (1) 26. Gledanje eksperimenata – općenito

(1) 27. Gledanje i izrada filmova – općenito

(1) 28. Hrvatski jezik – gledanje filmova (1) 29. Hrvatski jezik – izrada lektira putem

PPT-a (1) 30. Hrvatski jezik – pretraživanje (1) 31. Informatika – virtualno putovanje

dalekim krajevima (1) 32. Kemija – gledanje filmova (1) 33. Korištenje tableta – općenito (1) 34. Povijest – PPT (1) 35. Povijest – virtualno putovanje dalekim

krajevima (1) 36. Rješavanje kvizova – općenito (1) 37. Samostalno pretraživanje Interneta –

općenito (1). Rezultati fokus grupa podudaraju se s gore navedenima, a učenici su pružili i indikativna objašnjenja zašto neke elemente nove tehnologije smatraju zanimljivima:

„Meni je zabavnije kada radimo na tabletima jer znači, jer svatko dobije svoj tablet, svi su se uključili u rad a ne na primjer da dvoje troje rade a ovi sjede pored ili nešto tako. Kao što nam se znalo desiti da kada mi imamo matematiku, pa sada rješavamo neke zadatke onda pol

45

razreda čeka da netko ode na ploču i riješi pa da prepišu. Nego ovdje, znači, svi rade podjednako, svatko za sebe, puno je bolje, jednostavnije.“

Grafikon 61: Utjecaj korištenja novih tehnologija na bolje razumijevanje i učenje gradiva po pojedinim predmetima – odgovori učenika V-VI razreda (%) Grafikon 62: Utjecaj korištenja novih tehnologija na bolje razumijevanje i učenje gradiva po pojedinim predmetima – odgovori učenika VII-VIII razreda (%)

46

5.3.3. ZADOVOLJSTVO I PREFERENCIJE U KORIŠTENJU NOVIH TEHNOLOGIJA U ŠKOLSKOM OKRUŽENJU U ovoj je sekciji u prvom dijelu obrađeno sviđanje korištenja novih tehnologija učenicima V-VIII razreda (grafikoni 63-64) te rezultati fokus grupa na sukladno pitanje. Grafikon 63: Stupanj sviđanja korištenja novih tehnologija u školi – odgovori učenika V-VI razreda (%) Grafikon 64: Stupanj sviđanja korištenja novih tehnologija u školi – odgovori učenika VII-VIII razreda (%)

47

Fokus grupe s učenicima V-VIII razreda uključivale su i pitanja o razlozima zadovoljstva i nezadovoljstva korištenjem novih tehnologija, te njihove preferencije u pogledu korištenja novih tehnologija u nastavi. Učenici su suglasni kako je korištenje novih tehnologija „super“, no žele ih koristiti češće (poput nekolicine učenika koji su izjavili „ne koristimo ih (baš)“). Osim što je veći broj učenika izjavio da žele pametnu ploču za svaku učionicu, većina se slaže da bi bilo dobro i da svaki učenik radi na vlastitom tabletu, a ima i skromnijih učenika koji pokazuje koliko je opremljenost nekih škola još uvijek nedostatna, što se može vidjeti iz sljedeće izjave o željenom broju tableta „Na primjer za svaki razred da ih ima barem pet. Barem po razredima ako ne baš za sve“. Kada je o riječ o elementima zadovoljstva i nezadovoljstva izraženim u anketnom upitniku, učenici V-VI razreda u najvećoj su mjeri navodili predmete bez opisa, a dio učenika je bio i neodlučan. Od učenika koji su dali konkretniji odgovor izdvojeno je dvanaest opcija, od kojih se četiri odnose na zadovoljstvo, a sedam na nezadovoljstvo (broj učenika po opcijama): Zadovoljstvo:

1. Ne bi ništa promijenili (31) 2. Zadovoljni, no žele više koristiti nove tehnologije (26) 3. Zadovoljni su, ali na nekim predmetima uopće ne koriste tablete (7) 4. Zadovoljstvo korištenjem, uz želju da sljedeće godine i udžbenici budu na tabletima (4).

Nezadovoljstvo:

1. Potrebno je više tableta (11) 2. Uopće nisu koristili nove tehnologije (5) 3. Na tabletima je teško pisati (3) 4. Potrebno je više pametnih ploča (3) 5. Nezadovoljstvo jer ponekad nema interneta (2) 6. Žele ponijeti tablet kući (1) 7. Rad na tabletima šteti očima (1).

Od strane učenika VII-VIII razreda zadovoljstvo je iskazano kroz pohvale za zanimljivost i brže učenje.

Od ostalih odgovora najveći dio učenika je navodilo predmete, a dio učenika je bio i neodlučan. Od

učenika koji su dali konkretniji odgovor 80 učenika je izjavilo kako su sa svime zadovoljni.

Izdvojeno je deset opcija oko kojih su se izjasnili učenici koji su izrazili nezadovoljstvo:

1. Potrebno je više korištenja novih tehnologija (35) 2. Potrebno je više tableta (24) 3. Željeli bi nositi tablete kući (5) 4. Potrebno je više pametnih ploča (3) 5. Ponekad je dosadno (2) 6. Spori internet (2) 7. „Bolje mi je raditi na kompjuteru, nego na tabletu jer je nezgodno za pisati“ (1) 8. Na tabletima je nezgodno pisati (1) 9. „Nezadovoljna sam sta rijetko koristimo tablete,na vjeronauku bi isto mogli početi malo

koristit tablete,u informatici ne smijemo ni na google“ (1) 10. Potrebni su digitalni udžbenici (1).

i tri opcije učenika koji su dali odgovore koji istovremeno izražavaju zadovoljstvo i nezadovoljstvo:

1. „Dobro: možemo pronaći sve sto ne znamo a želimo znati / Lose: neki su u školi na tabletima i onda još doma na nekim drugim tehnologijama pa je to ipak malo previše“ (1)

48

2. „Zadovoljan sam svime, samo bih htio da provodimo više vremena na svježem zraku“ (1) 3. „Zadovoljna sam sa time sto su učenici sa područnih škola u mogućnosti raditi sa nama no

nisam zadovoljna sto oni imaju tablete a mi nemamo i sto je njima lakše u školi“ (1). Grafikoni 65-66 pokazuju u kojim predmetima učenici žele koristiti više ili manje novih tehnologija, a grafikon 67 koje nove tehnologije učenici žele koristiti u nastavi, dok je grafikon 68 posvećen poželjnosti korištenja nastave na daljinu u percepciji učenika V-VIII razreda. Grafikon 65: Predmeti u kojima učenici žele manje ili više korištenja novih tehnologija – odgovori učenika V-VI razreda (%)

Grafikon 66: Predmeti u kojima učenici žele manje ili više korištenja novih tehnologija – odgovori učenika VII-VIII razreda (%)

75

,2

75

,0

73

,6

72

,1

72

,1

70

,6

66

,9

66

,2

65

,0

64

,3

32

,1

18

23

,0

25

,0

23

,6

25

,0

18

,0

20

,0

23

25

25

,0

18

,6

6,8

4,3

65

,0

4,3

2,9

7,4

9,4

10

,8

75

,0

11

,4

2,9

0

10

20

30

40

50

60

70

80

Više Ne znam Manje

49

Grafikon 67: Novi sadržaji koje učenici žele koristiti u nastavi (%)

Grafikon 68: Odgovori učenika na pitanje bi li željeli sudjelovati u nastavi na daljinu kroz suradnju s drugom školom (%)

Kao posljednja cjelina pitanja učenici V-VIII razreda odgovarali su o vlastitom viđenju prednosti i nedostataka kolaborativne nastave, o čijoj su se poželjnosti izjasnili kroz anketni upitnik (grafikon 68). Pritom sedmero učenika odgovorilo kako nije sigurno što bi odgovorili, dok je četvero učenika izjavilo kako nemaju iskustva s takvom nastavom, a preostali odgovori obuhvaćaju sljedeće (broj odgovora po opciji):

1. Nema nedostataka (29) 2. Zabavnije je (8) 3. Zanimljivije je (3) 4. Lakše se uči (23) 5. Ostvaruje se mogućnost druženja i razmjene znanja s učenicima iz drugih škola (10) 6. Lakše se piše (1).

Nedostaci:

1. Zvuk je preslab (5) 2. Puno se vremena izgubi na pametnoj ploči (4) 3. Ponekad nema interneta (3) 4. Premalo je tableta (3) 5. Često nestaje struja (1)

6. Ekran je premali 7. Gradivo je nerazumljivo (1) 8. Nakon nekog vremena počnu boljeti

oči 9. Ne snalazi se (1).

12,1

13,6

19,3

27,1

37,1

42,9

50,7

54,3

54,3

15,1

12,0

22,3

14,5

39,2

38,0

51,2

59,6

68,1

0 20 40 60 80

Geogebra

Glogster

Pixton

Portal Nikola Tesla

Školski portal

Portal za škole

Google alati (dokumenti,mape)

Wikipedia

E-lektire

VII-VIII razred

V-VI razred

3,6

21,4

75

12,7

18,7

68,7

0 20 40 60 80

Ne

Ne znaju, nisu sigurni

Da

VII-VIII razred

V-VI razred

Starija skupina učenika na pitanje zadovoljstva i nezadovoljstva kolaborativnom nastavom obuhvatila je sličan broj učenika koji nisu imali iskustva s takvom nastavom – troje, a devetero učenika nije znalo što bi odgovorilo. Sa svime je zadovoljan 31 učenik, dok su ostali odgovori vezani uz zadovoljstvo obuhvaćali (broj učenika):

1. Brže učenje (21) 2. Suradnja između škola i učenika (20) 3. Zabavnije je (9) 4. Zanimljivije je (4) 5. Brzi pristup informacijama (3) 6. Upoznavanje novih prijatelja (2).

Nezadovoljstvo je okupilo sljedeće odgovore (broj učenika):

1. Nema digitalnih udžbenika (7) 2. Puno se vremena troši na pripreme (7) 3. Bol u očima i oštećivanje vida (4) 4. Na taj je način moguće dobiti krive informacije (4) 5. Ponekad nema interneta (3) 6. Slab zvuk (2) 7. Često je u razredu bučno a ton je preslab (1) 8. Baterija se prebrzo troši (1) 9. Manje je slobodnog vremena (1) 10. Slika je premala (1).

51

6. ZAKLJUČCI I PREPORUKE Istraživanje utjecaja uvođenja novih tehnologija u osnovne škole u Hrvatskoj provedeno je u veljači i ožujku 2014. na uzorku od 599 ispitanika – ravnatelja, nastavnika predmetne i razredne nastave i učenika iz 25 osnovnih škola koje su bile uključene u projekt Škole 2.0. Budući je projekt i u svom kvalitativnom i u kvantitativnom dijelu istraživanja obuhvatio učenike I-VIII razreda te nastavnike svih predmeta koji su dio redovne nastave možemo reći da su rezultati indikativni i da bi trebali poslužiti u oblikovanju smjernica za daljnje korake u uvođenju novih tehnologija u osnovne škole u Hrvatskoj, kao i u poboljšanju uvjeta i izvedbe u onim školama u kojima takve tehnologije već jesu uvedene. Počevši od nastavnika možemo reći kako je dio nastavnika nezadovoljan pripremama za uključenje u projekt jer smatraju kako im tijekom edukacije nije bilo ponuđeno dovoljno mogućnosti za praktičan rad. Iz tog razloga dio nastavnika još uvijek oklijeva s primjenom novih tehnologija u nastavi, a dio je suočen s poteškoćama dugotrajnih priprema za nastavne jedinice. Ovaj se element nezadovoljstva očituje i u stavu ravnatelja i nastavnika o iskazanoj percipiranoj korisnosti edukacije, jer tek 50% ravnatelja, 19% nastavnika razredne nastave i 31% predmetnih nastavnika smatra kako im ja ova edukacija pomogla u velikoj mjeri. U ovom dijelu također treba primijetiti kako dio nastavnika kao nove tehnologije navodi sredstva koja se neutemeljeno i zastarjelo nazivaju novim tehnologijama. Prvenstveno je riječ o PPT prezentacijama koje već dulje vrijeme nisu standard u korištenju novih tehnologija. Većina nastavnika odgovorila je kako je najveći dio učenika prihvatio nove tehnologije s oduševljenjem, što odgovara i podacima o ocjenama koje učenici daju korištenju novih tehnologija u školi. Početne poteškoće na koje su se referirali ravnatelji dijelom su različite od onih navedenih od strane nastavnika i obuhvaćaju infrastrukturne i tehničke probleme poput nestanka struje, nedovoljnog broja tableta, nedovoljnog broja kabela i malog broja pametnih ploča. U slučaju zadovoljstva i nezadovoljstva primjenom novih tehnologija nastavnici razredne nastave su u iskaze zadovoljstva najvećim dijelom uključili e-dnevnik i pametnu ploču, dok su pri izražavanju nezadovoljstva najviše spominjali potrebu za više organizirane edukacije. Odgovori predmetnih nastavnika su ponešto drukčiji i kada je riječ o zadovoljstvu uključuju laku dostupnost edukativnih materijala i korištenje tableta, dok je njihovo nezadovoljstvo vezano uz nedovoljnu opremljenost učionica i tehničke probleme (poput nestanka struje, nepravodobnog punjenja tableta i spore internet veze). Za razliku od većine ravnatelja i nastavnika, koji imaju mogućnost ponijeti tablete kući i koristiti ih u pripremi nastave, većina učenika nema tu mogućnost. Ravnatelji su, upitani o razlozima zašto učenici ne mogu ponijeti tablete kući najvećim dijelom odgovorili kako škola ne posjeduje dovoljan broj tableta, te kako u slučaju kada bi učenici ponijeli tablete kući strahuju od fizičkog oštećivanja uređaja. Zanimljivo je kako su nastavnici razredne nastave, unatoč primjedbama na nedovoljan broj pametnih ploča na školi upravo za ovu komponentu odgovorili kako je najčešće koriste u pripremi nastave i u nastavi, dok je kod nastavnika predmetne nastave najčešće korišteni uređaj tablet. Kod obje skupine nastavnika videokonferencijski sustav je daleko najmanje korištena komponente nove tehnologije. Kada je o specifičnim alatima riječ, nastavnici predmetne nastave najčešće koriste Google disk i društvene mreže, a nastavnici predmetne nastave društvene mreže, dok svi nastavnici u prosjeku najrjeđe koriste LMS sustave. U nastavi pojedinih predmeta nastavnici u prosjeku nove tehnologije najčešće koriste na satu Prirode ili Biologije i Hrvatskog jezika, dok je na satu Vjeronauka i Tjelesne i zdravstvene kulture najmanje takvih slučajeva. Pritom su u korištenju online izvora nastavnici razredne nastave najviše skloni koristiti portal „Baltazar“ i edu.hr, dok predmetni nastavnici u najvećoj mjeri koriste youtube, Google tražilicu, Wikipediu i portale Skole.hr i Eduvizija. Upitani o tehnologijama koje do sada nisu koristili u radu u školi, a koju bi svakako u budućnosti željeli koristiti ravnatelji su na prvo mjesto stavili videokonferencijski sustav, a nastavnici pametnu ploču.

52

Budući je uvođenje novih tehnologija u škole i njihovo korištenje kontinuirani proces zanimao nas je stav ravnatelja i nastavnika o budućem financiranju ovog procesa. Pritom su ravnatelji složni kako bi se nastavak uvođenja novih tehnologija i njihova obnova mogao financirati sredstvima lokalne i regionalne samouprave i prijavama na natječaje. S druge strane, nastavnici su upitani smatraju li da bi njihove škole trebale financijski poduprijeti uvođenje novih tehnologija i tek 38% nastavnika razredne nastave i 44% predmetnih nastavnika smatra kako bi i sama škola treba financijski doprinijeti obnovi vlastitih tehnoloških kapaciteta. U procesu uvođenja i obnove sustava novih tehnologija škole usko surađuju s nizom institucija i stoga smo upitali nastavnike koje od tih institucija smatraju ključnima za vlastito stjecanje digitalnih kompetencija. Poredak navedenih institucija razlikuje se između dvije podgrupe nastavnika i kod razrednih nastavnika na prvom mjestu uključuje MZOS i CARNet, a kod predmetnih nastavnika Agenciju za odgoj i obrazovanje, MZOS i CARNet. Nastavnici i ravnatelji tijekom fokus grupa upitani su o preporukama za suradnju, a njihovi odgovori smjeraju ka potrebi bolje suradnje između škola, CARNet-a, MZOS-a i Agencije za odgoj i obrazovanje. Ova suradnja po stavovima ravnatelja i nastavnika ne bi trebala biti usmjerena samo na ostvarenje infrastrukturnih i tehničkih pretpostavki uvođenju nove tehnologije i edukacije nastavnika, već i na promociju rada ravnatelja i nastavnika koji postižu uspjehe u korištenju novih tehnologija u nastavi. Ova promocija sastojala bi se kako od priznavanja rada putem dodjeljivanja dodatnih bodova za napredovanje nastavnika, tako i od pružanja mogućnosti uspješnim nastavnicima da javno prezentiraju svoj način rada. Utjecaj brzog napretka tehnologije vrlo se jasno vidi iz odgovora učenika o početku korištenja novih tehnologija, koji je u našem uzorku vezan uz predškolsku dob. Tako su učenici I-II razreda u najvećoj mjeri nove tehnologije počeli koristiti u dobi od 5 godina, učenici III-IV razreda s 4 godine, a učenici V-VIII razreda u prosječnoj dobi od 5 godina. Rezultati su pokazali i kako mlađi učenici u nešto većoj mjeri imaju na raspolaganju uređaje nove tehnologije kod kuće. Tako tablete kod kuće ima 47% učenika I-II razreda, 40% učenika III-IV razreda, 44% u V i VI razredima i 34% u najvišim razredima osnovne škole. Većina djece u korištenju novih tehnologija imaju primjer u vlastitim roditeljima jer 73,9% roditelja učenika I-II razreda i 81% roditelja učenika III-IV razreda kod kuće koriste računalo, jednako kao i 83% roditelja učenika V-VI i 76% učenika VI-VIII razreda. Ustanovili smo kako većina učenika ne nosi tablete kući, no to bi ukupno željelo oko dvije trećine učenika. Zastupljenost korištenja novih tehnologija u pisanju domaće zadaće i učenju pokazala je kako to često čini 12% učenika I-II razreda, 25% učenika III-IV, 11% učenika V-VI razreda i 14% učenika VII-VIII razreda. Na konkretnijoj razini, govoreći o alatima koje učenici koriste za učenje kod kuće, najveći ih dio u uzrastu I-IV razreda koristi edukativne CD-e, a te pretraživanje informacija na internetu, dok stariji učenici najčešće koriste pretraživanje na internetu, Wikipediu, Google alate i društvene mreže. U pogledu općeg zadovoljstva svi se učenici slažu da su većinom zadovoljni, no žele češće koristiti nove tehnologije u nastavi, naročito tablete i pametne ploče, a vrlo je izražena i želja da svi učenici rade na vlastitom tabletu. Upitani i ukupnoj ocjeni korištenja novih tehnologija u školi gotovo 90% učenika I-IV razreda korištenju novih tehnologija u školi dalo je ocjenu odličan. Učenicima V-VIII razreda postavljeno je detaljnije pitanje te su u odgovoru morali dali ocjenu za svaki od predmeta. Pritom su učenici V-VI razreda najviše ocjene dali Prirodi, Glazbenoj kulturi, Matematici i Povijesti, a najniže Engleskom jeziku, Likovnoj kulturi i Vjeronauku, dok su Tehničku kulturu, Geografiju, Hrvatski jezik, Vjeronauk, Povijest i Engleski jezik navedeni kao predmeti u kojima se između dvije petine i četvrtine slučajeva uopće ne koriste nove tehnologije. Učenici VII-VIII razreda najviše su ocjene dali Informatici, Biologiji i Engleskom jeziku, a najniže Fizici, Likovnoj kulturi, Hrvatskom jeziku i Engleskom jeziku, dok su Vjeronauk, Tehničku kulturu i Matematiku naveli kao predmete u kojima najmanje koriste nove tehnologije. Učenici starijih razreda dali su i svoju ocjenu utjecaja novih tehnologija na razumijevanje pojedinih predmeta, pri čemu je kod učenika V-VI razreda najveći

53

pozitivan utjecaj ostvaren u razumijevanju Prirode (i društva), Matematike i Glazbene kulture, a kod učenika VII-VIII u slučaju Informatike, Biologije i Kemije. Zanimljivo je kako se učenici razlikuju pri izboru predmeta u kojima bi željeli više ili manje korištenja novih tehnologija; učenici I-II razreda istaknuli su Hrvatski jezik, Prirodu i društvo i Matematiku, a učenici III-IV razreda Matematiku, Hrvatski jezik i Glazbenu kulturu. Razlika je najupečatljivija kod učenika starijeg uzrasta jer ih više od dvije trećine želi više koristiti nove tehnologije u svim predmetima. Od konkretnih sadržaja učenici I-IV razreda u najvećem bi broju češće željeli koristiti e-lektire i Wikipediu, jednako kao i učenici V-VIII razreda, dok bi najstariji učenici češće žele koristiti i Google alate. Svi su učenici, bez obzira na dob, u skoro 70% slučajeva suglasni kako bi u nastavi češće željeli koristiti videokonferencijski rad. Kao razloge ove svoje želje navode veću zanimljivost i zabavnost nastave, priliku za upoznavanje drugih učenika i zajedničko učenje. Na razini preporuka moguće je prepoznati preporuke usmjerene prema različitim ciljnim skupinama:

1. institucijama u obrazovnom sustavu koje na formalan način iniciraju proces uvođenja novih tehnologija i djeluju kao pokretači ovih procesa – MZOS i Agenciju za odgoj i obrazovanje;

2. institucijama podrške – CARNet; 3. ravnateljima škola; 4. nastavnicima: 5. jedinicama lokalne samouprave.

1. Preporuke za MZOS i Agenciju za odgoj i obrazovanje

Identificiran je problem opadanja motivacije nastavnika za rad zbog još uvijek velike neujednačenosti korištenja novih tehnologija u školama i dojma nastavnika kako oni nastavnici koji koriste nove tehnologije u većoj mjeri od svojih kolega ne dobivaju priznanje za svoj rad. Razumljivo je kako se smjera korištenju novih tehnologija kao standarda za koji nije potrebno posebno nagrađivanje i priznavanje, no ovo „prijelazno“ razdoblje možemo smatrati osjetljivim jer se njime uspostavljaju temelji za dugotrajniji razvoj. Stoga bi bilo uputno razmisliti o praćenju nastavnika koji se posebice ističu u korištenju novih tehnologija i o nagrađivanju putem bodova za napredovanje njihovog rada.

Ravnatelji i nastavnici škola u koje su uvedene nove tehnologije suočeni su s nedostatnom tehničkom podrškom uvođenju novih tehnologija i dugotrajnim razdobljima čekanja na uklanjanje kvarova i sistemsku podršku. Ovaj nalaz upućuje na potrebu promišljanja normi za rad tehničke podrške i izradu nove sistematizacije opterećenja.

2. Preporuke za CARNet

Nastavnici i ravnatelji su prepoznali potrebu za dodatnom edukacijom putem praktičnog rada. Ova se potreba može identificirati na dvije razine I) kroz edukaciju organiziranu od strane CARNet-a i II) kroz pomoć u organiziranju sustavne interne podrške i edukacije u školama.

3. Preporuke ravnateljima škola

Unatoč višestrukoj zavisnosti škola o različitim institucijama škole su relativno nezavisni entiteti i mnoštvo procesa i zadataka koji su u početnom dvogodišnjem razdoblju uvođenja novih tehnologija u škole (tijekom trajanja projekta Škole 2.0) bili organizirani i koordinirani od drugih institucija u ovome trenutku mogu biti preneseni u nadležnost škola. Ovo se posebice odnosi na I) interne edukacija za djelatnike škola od strane nastavnika vještijih u korištenju novih tehnologija i II) namicanje financijskih sredstava za obnovu infrastrukture i praćenje tokova novih tehnologija kroz suradnju s jedinicama lokalne samouprave i prijave na europske fondove.

4. Preporuke nastavnicima

Uočen je problem nedovoljne spremnosti pojedinih nastavnika na korištenje novih tehnologija. Dio nastavnika pokazuje izrazitu nevoljkost u samostalnom učenju korištenja novih tehnologija i oslanja se na tradicionalna sredstava poučavanja. Ovakav odnos prema nastavi i učenicima može imati dugoročne posljedice u komparativno neravnopravnom položaju učenika koji pohađaju

54

predmete u pojedinim školama na njihov kasniji tijek školovanja. Iz ovoga proizlazi preporuka nastavnicima za uključivanje novih tehnologija u izvođenje barem dijela nastave jer je iz iskaza učenika vidljivo da u nekim slučajevima nastavnici uopće ne koriste nove tehnologije u nastavi. Također, kod dijela nastavnika uočena je rudimentarna razina korištenja novih tehnologija u vidu korištenja PPT prezentacija, koje potpadaju pod ex-cathedra poučavanje i nikako se ne mogu smatrati korištenjem novih tehnologija.

5. Preporuke jedinicama lokalne samouprave

Osnovne škole su u direktnoj nadležnosti lokalne samouprave i mnogobrojni procesi u školama zbivaju se upravo posredstvom aktera iz lokalne samouprave. Pritom je naročito riječ o financiranju infrastrukture u školama, u što ulaze i nove tehnologije. Hrvatskoj su se ulaskom u Europsku uniju otvorile mogućnosti za financiranje infrastrukturnih kapaciteta, što bi jedinice lokalne samouprave trebale prepoznati i u suradnji sa školama pokrenuti napore za stjecanje sredstava za nabavku i obnovu novih tehnologija u školama.

55

7. POPIS LITERATURE I IZVORA

1. Državni zavod za statistiku www.dzs.hr

2. European Schoolnet (2012) Surveys of Schools: ICT in Education: Country Profile Croatia

http://ec.europa.eu/digital-agenda/sites/digital-

agenda/files/Croatia%20country%20profile.pdf

3. Institut sinergije znanosti i društva www.iszd.hr

56

8. PRILOZI – UPITNICI S PODACIMA

8.1. UPITNIK ZA RAVNATELJE

N = 4 1. Spol

1. Žensko 50,0

2. Muško 50,0

2. Godina rođenja

1953. 25,0

1963. 25,0

1966. 25,0

1974. 25,0

3. Stalno mjesto boravka?

1. Selo 50,0

2. Grad 50,0

3. Veliki grad (Zagreb, Rijeka, Split, Osijek) 0

4. Koliko Vam je edukacija koju ste pohađali prije početka primjene tehnologije u nastavi pomogla u kasnijem korištenju tehnologije u školi?

1. Nisam pohađao/la edukaciju 0

2. Pomogla mi je u velikoj mjeri 50,0

3. Pomogla mi je u manjoj mjeri 50,0

4. Ne znam, nisam siguran/na 0

5. Nije mi uopće pomogla 0

5. Molimo da na crte upišete koje ste predmete predavali prije preuzimanja dužnosti ravnatelja/ice

Kemija i tehnička kultura 25,0

Matematika i fizika 25,0

Razrednu nastavu 25,0

Tjelesnu i zdravstvenu kulturu 25,0

57

6. Molimo Vas da ocijenite koliko je uvođenje novih tehnologija (uređaja i programa) u Vašu školu olakšalo ili otežalo određene elemente odgojno-obrazovnog sustava i upravljanja školom

ELEMENTI Otežalo Ne znam Olakšalo Ne koristim nove tehnologije u tom segmentu u školi

1. Praćenje cjelokupnog rada škole

0 0 100,0 0

2. Vašu komunikaciju s nadležnim ministarstvom i agencijama koje prate rad škole

0 25,0 75,0 0

3. Vašu komunikaciju s drugim ravnateljima

0 0 100,0 0

4. Vašu komunikaciju s nastavnicima

0 0 100,0 0

5. Vaše stručno usavršavanje 0 0 100,0 0

6. Stručno usavršavanje nastavnika

0 25,0 75,0 0

7. Vašu komunikaciju s učenicima

0 0 100,0 0

8. Fleksibilnost u radu 0 0 100,0 0

9. Administrativne poslove 0 0 100,0 0

10. Donošenje odluka vezanih uz upravljanje školom i nove planove rada

0 0 75,0 25,0

11. Vaše ocjenjivanje rada nastavnika

0 0 100,0 0

12. Procjenjivanje vlastitog rada

0 0 75,0 25,0

7. Mislite li da je manji ili veći dio nastavnika u Vašoj školi prihvatio nove tehnologije u nastavi?

1. Samo je manji dio nastavnika prihvatio nove tehnologije u nastavi 0

2. Podjednaki broj nastavnika jest i nije prihvatio nove tehnologije u nastavi 0

3. Veći dio je prihvatio nove tehnologije u nastavi 100,0

4. Ne znam, nisam siguran/na 0

8. Molimo da upišete s kojim ste se problemima susreli pri uvođenju novih tehnologija u školu

1. Neujednačena informatička pismenost nastavnog osoblja 2. Motivacijom djelatnika, edukacijom djelatnika koja je nedostatna 3. Nedovoljan broj tableta , tj. računala u matičnoj i područnim školama 4. Održavanjem opreme edukacija uporabe novih alata dodatan rad bez naknade motivacija za

nove tehnologije programi nisu u potpunosti u skladu s pedagoškom dokumentacijom (treba nadograditi e-imenik za posebni razredni odjel) školski administratori-plaćanje.

9. Nose li učenici Vaše škole kući tablet koji koriste u školi ?

1. Ne 100,0

2. Da 0

58

10. Molimo Vas da obrazložite Vaš odgovor iz prethodnog pitanja (zašto učenici smiju ili ne smiju ponijeti tablet kući)

1. Posjedujemo samo određen broj tableta u školi (26) - tablete koriste sva razredna odjeljenja 2. Nemamo dovoljan broj tableta da budu zadovoljene sve potrebe po broju i interesu učenika 3. Učenici slabog socijalnog statusa nemaju kod kuće Internet (PŠ Torjanci-Romsko naselje je

izdvojenom iz sela pa nema tu mogućnost) 4. Nije namijenjen, ostaje u multimedijskoj učionici jer ga koriste svi razredi na školi 5. Zbog kontrole rukovanja -sadržaj koji koristi i alate 6. Mehanička oštećenja.

11. Nose li nastavnici Vaše škole kući tablet koji koriste u školi?

1. Ne 0

2. Da 100,0

12. Molimo Vas da obrazložite Vaš odgovor iz prethodnog pitanja (zašto nastavnici nose ili ne nose tablet kući)

1. Škola posjeduje tablete za sve djelatnike škole a istima služe u svrhu kako pripreme za nastavu tako i za e-dnevnik

2. Jer kod kuće odrađuju veliki dio pedagoškog posla kao i pripreme 3. Stvaranje priprema pisanje zapisnika pismeno praćenje učenika pripremanje digitalnih

materijala za nastavni sat 4. Svi nastavnici imaju tablete koje koriste za pripremanje nastave i unos podataka e-imenik i e-

dnevnik i komunikaciju sa svojim učenicima i roditeljima koji imaju pristup internetu (edmodo).

13. Na koje bi se sve načine moglo dodatno financirati uvođenje tehnologije u nastavu (npr. putem EU projekata, javno-privatnog partnerstva i sl.)?

1. Putem lokalne i regionalne samouprave – putem natječaja vezanih uz razne javne, državne i privatne EU-projekte u koje treba uključiti učitelje i roditelje, tj. lokalnu samouprava pri kupnji tehnologije koja bi služila u svrhu realizacije nastave u školi i kod kuće (3 odgovora)

2. ustanove ili firme – donacijama (1 odgovor). 14.Molimo Vas da navedete koje sve tehnologije koristite u svom radu u školi koju vodite

1. Microsoft Office – e-mail – forumi 2. ICT 3. Interaktivna ploča,videokonferencijska veza 4. Videokonferenciju (UV, Vijeće roditelja, Vijeće učenika) Samsung school laptop i projektor

Internet e-mail 5. E-odabir udžbenika Power Point prezentacije e-imenik 6. Pametna ploča e-matica e-upisi u srednje škole e-otoci(nastava na daljinu) Skole2.0 IDS,ODS

projekti.

59

15. Molimo Vas da opišete koje tehnologije (osim onih koje već koristite) želite osobno koristiti u radu u školi i za što biste ih željeli koristiti

1. Videokonferencija – e-twinning, webmail – unapređivanje rada škole,brža korespondencija 2. Alate za brzo anketiranje i dobivanje povratnih informacija od učenika, roditelja i nastavnika

o pojedinim pitanjima važnim za rad škole 3. Nadogradnja znanja ICT 4. Pametne telefone.

16. Molimo Vas da opišete za koje tehnologije (osim onih koje već koriste) biste željeli da nastavnici i učenici koriste u školi i za što biste željeli da ih koriste

1. Više koristiti e-twinning, moodle, videokonferenciju, razmjena primjera dobre prakse 2. Pametne telefone 3. Veću primjenu Samsungschool tehnologije 4. Više pametnih ploča za svakodnevni rad više e-bilježnica za pohranjivanje bilježaka učenika.

17. Molimo Vas da upišete s čime ste zadovoljni u korištenju novih tehnologija u školi, što biste promijenili (s čime ste nezadovoljni i što treba poboljšati)

1. Korištenjem ICT učenik je subjekt u nastavi dok je prije cesto to bio učitelj – računalo daje trenutnu povratnu informaciju – puno veća zainteresiranost za predmetno područje – potiče učenike da razmišljaju

2. Brža obrada podataka, dostupnost na svakoj lokacije-beneficija potrebno bi bilo više osiguranih edukacija za učitelje

3. količinom dobivene opreme smo zadovoljni nezadovoljni-neplaćanjem administratora 4. Nema osobe za održavanje tehnologije 5. Nema programa u e-imeniku za posebni razredni odjel 6. Učitelji koji izvode nastavu na daljinu iz matične škole nisu nagrađeni za svoj dodatni trud i

rad barem dodatkom za rad u kombinaciji 7. Zadovoljan sam pristupom učitelja u korištenju novih tehnologija u suvremenom pristupu

nastavi 8. Nisam zadovoljan s dovoljnim brojem suvremenih pomagala u matičnoj školi i svim

područnim školama koje se smatraju zapostavljenima.

60

8.2. UPITNIK ZA NASTAVNIKE RAZREDNE NASTAVE

N = 21 1. Spol

3. Žensko 95,2

4. Muško 4,8

2. Dob

1. 26-30 14,3

2. 31-35 9,5

3. 36-40 19,0

4. 41-45 23,8

5. 46-50 19,0

6. 51-55 9,5

7. 56 i više 4,8

3. Stalno mjesto boravka?

4. Selo 52,4

5. Grad 42,9

6. Veliki grad (Zagreb, Rijeka, Split, Osijek) 4,8

4. Koliko Vam je edukacija koju ste pohađali prije početka primjene tehnologije u nastavi pomogla u kasnijem korištenju tehnologije u nastavi?

1. Nisam pohađao/la edukaciju 4,8

2. Pomogla mi je u velikoj mjeri 19,0

3. Pomogla mi je u manjoj mjeri 47,6

4. Ne znam, nisam siguran/na 14,3

5. Nije mi uopće pomogla 14,3

5. Ukoliko od početka niste bili uključeni u projekt odredite otežava li Vaše kasnije uključivanje u projekt rad s novim tehnologijama u nastavi

1. Ne, ne otežava 36,5

2. Ne znam, nisam siguran/na 46,0

3. Da, otežava 17,5

6. Molimo Vas da navedete objašnjenje svog odgovora koji ste dali u prethodnom pitanju Odgovori nastavnika i pripadajući broj po odgovoru:

1. Ne otežava jer sam već prije koristila IKT (1) 2. Proces obavljanja i pripremanja nastave je dugotrajniji (1) 3. Ne, sve sam uspjela savladati (2).

61

7. Ukoliko ste i prije projekta koristili tehnologiju u nastavi molimo upišite u kojim predmetima je to bilo i što ste konkretno radili

Predmeti TEHNOLOGIJA I BROJ ODGOVORA NASTAVNIKA

Hrvatski jezik PPT (3); portal „Baltzar (3); kvizovi (2); E-lektire (2); youtube (1); CD (1)

Likovna kultura Internet (4); youtube (3)

Glazbena kultura youtube (3)

Tjelesna i zdravstvena kultura 0

Engleski jezik 0 Drugi strani jezik 0

Matematika Kvizovi (4); PPT (3); Interwrite DualBoard (1); Moodle (1)

Priroda i društvo PPT (14); laptop (8); projektor (8); kvizovi (3); izrada nastavnih materijala (2)

Vjeronauk 0

8. Koliko cesto pojedinu komponentu nove tehnologije koristite u pripremi nastave i u nastavi?

Nove tehnologije Na svakom

satu

2-3 puta

tjedno

Jednom tjedno

Rjeđe od jednom tjedno, ali više

od jednom

mjesečno

Jednom mjesečno

Manje od jednom

mjesečno

Nikada

Tablet 0 33,3 33,3 14,3 4,8 4,8 9,5

Videokonferencijski sustav

0 4,8 0 0 19,0 28,6 47,6

SmartSchool aplikacija 0 0 9,5 4,8 9,5 47,6 28,6

Pametna ploča 14,3 23,8 4,8 19,0 14,3 9,5 14,3

9. Koliko cesto pojedine alate koristite u pripremi nastave i u nastavi?

Alati Na svakom

satu

2-3 puta

tjedno

Jednom tjedno

Rjeđe od jednom tjedno, ali više

od jednom

mjesečno

Jednom mjesečno

Manje od jednom

mjesečno

Nikada

Web 2.0 alati 4,8 19,0 4,8 28,6 4,8 14,3 23,8

Društvene mreže 14,3 33,3 4,8 4,8 0 9,5 33,3

Google disk 14,3 33,3 4,8 4,8 9,5 0 33,3

LMS npr. Moodle, Chamillo

0 0 4,8 4,8 0 23,8 66,7

62

10. Koliko često i u kojim predmetima u školi koristite nove tehnologije (uređaji i programi) U PRIPREMI NASTAVE KOD KUĆE?

Predmeti Za svaki sat ili svaki tjedan

Rjeđe od jednom

tjedno, ali više od jednom

mjesečno

Jednom mjesečno

Manje od jednom

mjesečno

Nikada

Hrvatski jezik 47,6 23,8 14,3 4,8 9,5

Likovna kultura 30,0 30,0 10,0 5,0 25,0 Glazbena kultura 25,0 15,0 30,0 20,0 10,0

Tjelesna i zdravstvena kultura

15,0 20,0 5,0 20,0 35,0

Engleski jezik 0 0 0 0 100,0

Drugi strani jezik 0 0 0 0 100,0

Matematika 42,9 28,6 9,5 9,5 9,5 Priroda i društvo 52,4 28,6 9,5 0 9,5

Vjeronauk 0 0 0 50,0 50,0

11. Koliko često i u kojim predmetima u školi koristite nove tehnologije (uređaji i programi) U NASTAVI S UČENICIMA?

Predmeti Na svakom satu ili svaki

tjedan

Rjeđe od jednom

tjedno, ali više od jednom

mjesečno

Jednom mjesečno

Manje od jednom

mjesečno

Nikada

Hrvatski jezik 28,6 42,9 9,5 9,5 9,5

Likovna kultura 23,8 9,5 19,0 19,0 28,6

Glazbena kultura 25,0 10,0 35,0 20,0 10,0 Tjelesna i zdravstvena kultura

10,0 10,0 5,0 15,0 60,0

Engleski jezik 0 0 0 0 100,0

Drugi strani jezik 0 0 0 0 100,0

Matematika 19,0 42,9 14,3 9,5 14,3

Priroda i društvo 47,6 33,3 4,8 4,8 9,5 Vjeronauk 0 0 0 0 100,0

12. Ako predajete koji strani jezik, molimo da u sljedeća dva pitanja upišete o kojim se jezicima radi. Engleski jezik – 4,8% Njemački jezik – 9,5%

63

13. Molimo Vas da ocijenite u kojoj mjeri i u kojim predmetima su nove tehnologije (tableti, pametne ploče i slično) primjenjive u nastavi (pripremi i izvođenju)

PREDMET Neprimjenjivo Djelomično primjenjivo

Potpuno primjenjivo

Ne znam, nisam siguran/na

Hrvatski jezik 0 23,8 66,7 9,5

Likovna kultura 0 47,6 28,6 23,8

Glazbena kultura 0 38,1 38,1 23,8

Tjelesna i zdravstvena kultura 0 38,1 19,0 42,9

Strani jezik 0 4,8 28,6 66,7

Matematika 0 28,6 57,1 14,3

Priroda i društvo 0 9,5 81,0 9,5

Vjeronauk 0 4,8 19,0 76,2

14. Molimo Vas da ocijenite koliko je uvođenje novih tehnologija u nastavu olakšalo ili otežalo određene elemente odgojno-obrazovnog sustava

ELEMENTI Otežalo Ne znam Olakšalo Ne koristim nove tehnologije u tu svrhu

13. Komunikacija s učenicima 4,8 19,0 38,1 38,1

14. Komunikacija s nastavnicima

0 19,0 66,7 14,3

15. Komunikacija s ravnateljem

4,8 23,8 57,1 14,3

16. Fleksibilnost u radu 9,5 33,3 52,4 4,8

17. Individualni pristup učeniku

9,5 38,1 42,9 9,5

18. Razumijevanje sadržaja od strane učenika

4,8 38,1 52,4 4,8

19. Praćenje sadržaja od strane učenika

4,8 28,6 61,9 4,8

20. Samostalnost učenika u radu

0 47,6 47,6 4,8

21. Mogućnost nadoknade gradiva od strane učenika tijekom izbivanja s nastave

0 38,1 47,6 14,3

22. Projektni i istraživački rad s učenicima

0 19,0 66,7 14,3

23. Ocjenjivanje rada učenika 0 42,9 33,3 14,3

24. Vaše usavršavanje 0 28,6 66,7 4,8

25. Procjenjivanje vlastitog rada

4,8 28,6 52,4 14,3

15. Mislite li da je manji ili veći dio učenika u razredu u kojem predajete prihvatio nove tehnologije u nastavi?

5. Samo je manji dio učenika prihvatio nove tehnologije u nastavi 0

6. Podjednaki broj učenika jest i nije prihvatio nove tehnologije u nastavi 28,6

7. Veći dio je prihvatio nove tehnologije u nastavi 71,4

8. Ne znam, nisam siguran/na 0

64

16. Molimo da upišete s kojim ste se problemima susreli pri uvođenju novih tehnologija u nastavu Odgovori nastavnika i broj specifičnih prijavljenih problema : 1. Prepuštenost samih sebi (4) 2. Dulje trajanje priprema (3) 3. Pomaganje učenicima jer nisu svi uspješni u radu (2) 4. Problemi tehničke prirode (2) 5. Seoska djeca imaju malo informatičkog predznanja (1) 6. Dio učenika nema doma internet (1) 7. Poteškoće u koordinaciji kod videokonferencijskih poziva (1) 8. Ne znam kako ih primijeniti u nastavi-Samsung school (1) 9. Nedovoljna i nekvalitetna edukacija o novoj tehnologiji (1) 10. Nepreglednost tijekom pisanja zbog engleske tipkovnice (1) 11. Nedovoljna educiranost (1) 12. Poteškoće u punjenju tableta (1) 13. Problem velikog broja otočnih škola je taj da pametna ploča nije spojena s kabelom do kraja,

te je kao takvu ne možemo koristiti u nastavi, već samo kao običnu ploču i za projekcije s projektora (1).

17. Nosite li tablet koji koristite u školi kući i radite li na njemu kod kuće?

1. Ne 9,5

2. Da 90,5

18. Smatrate li da bi Vaša škola trebala dodatno financijski poduprijeti uvođenje novih tehnologija u školu?

1. Ne 9,5

2. Da 38,1

3. Ne znam, nisam siguran/na 52,4

19. Koga od navedenih vidite kao ključne faktore u osposobljavanju nastavnika za korištenje tehnologije u nastavi i postizanje digitalnih kompetencija. Poredajte ponuđene ustanove i osobe prema važnosti uloge u osposobljavanju nastavnika brojevima od 1-6.

Institucije – faktori Rang 1 Rang 2 Rang 3 Rang 4 Rang 5 Rang 6

1. Agencija za odgoj i obrazovanje 14,3 23,8 23,8 19,0 14,3 4,8

2. MZOS 42,9 0 14,3 14,3 9,5 19,0 3. CN 33,3 19,0 19,0 0 19,0 9,5

4. Ravnatelji škola 9,5 19,0 38,1 9,5 14,3 9,5

5. Kolege 23,8 19,0 28,6 19,0 9,5 0

6. AMPEU 5,3 21,1 21,1 21,1 10,5 21,1

65

20. Molimo Vas da ukoliko u nastavi koristite online izvore za nastavnu građu navedete koje izvore pritom koristite

Odgovori nastavnika i broj prijavljenih izvora: 18. Portal „Baltazar“ (4) 19. Portal edu.hr (4) 20. Gotove materijale za razrednu nastavu (3) 21. Školski portal (3) 22. Portal „Razredna nastava“ (2) 23. Facebook (2) 24. Portal za razrednu nastavu Udruge Zvono (2) 25. Profil-International (1) 26. E-lektira (1) 27. E-learning Tags (1) 28. eTwinning (1) 29. Pinterest (1) 30. Portal „Nikola Tesla“ (1) 31. Portal „Zlatna djeca“ (1) 32. Teachers pay teachers (1) 33. Wikipedia (1) 34. Youtube (1).

21. Molimo Vas da opišete koje tehnologije (uređaje i programe) (osim onih koje već koristite) želite koristiti u školi s učenicima i za što biste ih željeli koristiti

Odgovori nastavnika i broj prijavljenih tehnologija (po 1 odgovor): 1. Pametnu ploču 2. Tablet za svakog učenika 3. Samsung printer 4. Uređaj Lumens DC133 Presenter 5. Dokument kamera.

22. Molimo Vas da upišete s čime ste zadovoljni u korištenju novih tehnologija u nastavi, što biste promijenili (s čime ste nezadovoljni i što treba poboljšati)

Odgovori nastavnika i broj iskazanih preporuka: I) Zadovoljstvo 8. E-dnevnik (7) 9. Pametna ploča (4) 10. Bolja komunikacija s učenicima (2) 11. Gotovi materijali (2) 12. Korištenje tableta (2) 13. Nastava je dobila na kvaliteti, učenici su motivirani (2) 14. Zadovoljstvo opremljenošću učionica (2).

II) Nezadovoljstvo 9. Potrebno je više organizirane edukacije (4) 10. Nedostatan broj tableta i pametnih ploča (1) 11. Nedostupnost pomoći IKT kompetentnih osoba (1) 12. Nezainteresiranost agencija za potporu (AZOO) (1) 13. Pripreme za nastavu su vremenski zahtjevne (1) 14. Tehnički problemi (nestanak struje, jačina internet veze, nepravodobno punjenje tableta) (1) 15. Potrebno je više potpuno opremljenih učionica (1) 16. Potrebno je više vremena za savladavanje novih tehnologija (1).

66

8.3. UPITNIK ZA PREDMETNE NASTAVNIKE

N = 47

1. Spol

5. Žensko 83,0

6. Muško 17,0

2. Dob

1. 26-30 14,9

2. 31-35 29,8

3. 36-40 12,8

4. 41-45 27,7

5. 46-50 6,4

6. 51-55 2,1

7. 56-60 4,3

8. Više od 60 2,1

3. Stalno mjesto boravka?

7. Selo 31,9

8. Grad 66,0

9. Veliki grad (Zagreb, Rijeka, Split, Osijek) 2,1

4. Koliko Vam je edukacija koju ste pohađali prije početka primjene tehnologije u nastavi pomogla u kasnijem korištenju tehnologije u nastavi?

1. Nisam pohađao/la edukaciju 14,9

2. Pomogla mi je u velikoj mjeri 31,9

3. Pomogla mi je u manjoj mjeri 40,4

4. Ne znam, nisam siguran/na 10,6

5. Nije mi uopće pomogla 2,1

5. Ukoliko od početka niste bili uključeni u projekt odredite otežava li Vaše kasnije uključivanje u projekt rad s novim tehnologijama u nastavi?

1. Ne, ne otežava 40,3

2. Ne znam, nisam siguran/na 40,3

3. Da, otežava 19,2

67

6. Molimo Vas da navedete objašnjenje svog odgovora koji ste dali u prethodnom pitanju Odgovori nastavnika i pripadajući broj po odgovoru: 1. Ne otežava jer sam već prije koristio/la IKT (4) 2. Proces obavljanja i pripremanja nastave je dugotrajniji (2) 3. Ne, sve sam uspjela savladati (3) 4. Kasnim u odnosu na druge kolege (3) 5. Uspješno se snalazim uz pomoć kolega (1).

7. Ukoliko ste i prije projekta koristili tehnologiju u nastavi molimo upišite u kojim predmetima je to bilo i što ste konkretno radili

PREDMET TEHNOLOGIJA I BROJ ODGOVORA NASTAVNIKA

Tjelesna i zdravstvena kultura 0

Likovna kultura PPT (1)

Glazbena kultura PPT (1); youtube (1)

Tehnička kultura CD (1); DVD (1)

Hrvatski jezik PPT (2); youtube (2); Edmodo (1); Eduvizija (1); E-lektire (1)

Priroda i biologija PPT (5); Eduvizija (4); Internet (2); pametna ploča (2); youtube (2); portal „Nikola Tesla“ (2); tablet (1)

Povijest 0

Geografija PPT (5); kvizovi (1); CD (1)

Matematika Youtube (3); PPT (2); Geogebra (1); internet (1)

Kemija 0

Fizika PPT (2); edukativni filmovi (2)

Informatika 0

Engleski jezik PPT (1); nastava na daljinu (1); internet (1)

Njemački jezik Pametna ploča (1); stolno računalo (1); laptop (1); internet (2); Wordle (1)

Talijanski jezik Interaktivne igre (1)

Vjeronauk PPT (1); internet (1)

8. Koliko cesto pojedinu komponentu nove tehnologije koristite u pripremi nastave i u nastavi?

Nove tehnologije Na svakom

satu

2-3 puta

tjedno

Jednom tjedno

Rjeđe od jednom tjedno, ali više

od jednom

mjesečno

Jednom mjesečno

Manje od jednom

mjesečno

Nikada

Tablet 29,8 21,3 19,1 14,9 12,8 0 2,1

Videokonferencijski sustav

2,1 2,1 0 0 2,1 38,3 55,3

SmartSchool aplikacija 0 2,1 2,1 6,4 8,5 31,9 48,9

Pametna ploča 12,8 14,9 4,3 14,9 6,4 12,8 34,0

68

9. Koliko cesto pojedine alate koristite u pripremi nastave i u nastavi?

Alati Na svakom

satu

2-3 puta

tjedno

Jednom tjedno

Rjeđe od jednom tjedno, ali više

od jednom

mjesečno

Jednom mjesečno

Manje od jednom

mjesečno

Nikada

Web 2.0 alati 4,3 19,1 12,8 12,8 10,6 14,9 25,5

Društvene mreže 4,3 25,5 10,6 6,4 2,1 12,8 38,3 Google disk 8,5 12,8 10,6 6,4 8,5 8,5 44,7

LMS npr. Moodle, Chamillo

2,1 0 2,1 0 4,3 12,8 78,7

10. Molimo da navedete koje predmete predajete

Tje

lesn

a i

zdra

vstv

en

a ku

ltu

ra

Liko

vna

kult

ura

Gla

zben

a ku

ltu

ra

Teh

nič

ka k

ult

ura

Pri

rod

a

Bio

logi

ja

Po

vije

st

Ge

ogr

afija

Mat

emat

ika

Kem

ija

Fizi

ka

Info

rmat

ika

Hrv

atsk

i jez

ik

Engl

eski

jezi

k

Dru

gi s

tran

i jez

ik

Vje

ron

auk

Pre

dm

et

1

2,1

2,1

4,3

2,1

8,5

6,4

6,4

14,7

2,1

4,3

17,0

17,0

2,1

10,6

Pre

dm

et

2

8,5

2,1

8,5

2,1

4,2

4,3

4,2

2,1

Pre

dm

et

3

2,1

4,3

2,1

11. Koliko često i u kojim predmetima u školi koristite nove tehnologije (uređaji i programi) U PRIPREMI NASTAVE KOD KUĆE?

Predmeti Za svaki sat ili svaki tjedan

Rjeđe od jednom

tjedno, ali više od jednom

mjesečno

Jednom mjesečno

Manje od jednom

mjesečno

Nikada

Predmet 1 55,3 27,7 6,4 8,5 2,1

Predmet 2 45,5 31,8 9,1 0 13,6

Predmet 3 50,0 25,0 15,0 0 10,0

69

12. Koliko često i u kojim predmetima u školi koristite nove tehnologije (uređaji i programi) U NASTAVI S UČENICIMA?

Predmeti Na svakom satu ili svaki

tjedan

Rjeđe od jednom

tjedno, ali više od jednom

mjesečno

Jednom mjesečno

Manje od jednom

mjesečno

Nikada

Predmet 1 46,8 31,9 8,5 10,6 2,1

Predmet 2 45,5 50,0 0 0 4,5 Predmet 3 62,5 25,0 0 0 12,5

13. Molimo Vas da ocijenite u kojoj mjeri i u kojim predmetima su nove tehnologije (tableti, pametne ploče i slično) primjenjive u nastavi (pripremi i izvođenju) – odaberite samo jedan odgovor za svaki predmet

PREDMET Neprimjenjivo Djelomično primjenjivo

Potpuno primjenjivo

Ne znam, nisam siguran/na

Predmet 1 0 48,9 46,8 4,3

Predmet 2 0 33,3 66,7 0

Predmet 3 0 28,6 71,4 0

14. Molimo Vas da ocijenite u kojim predmetima je uvođenje novih tehnologija (tableti, pametne ploče i slično) učenicima olakšalo, a u kojima otežalo SAVLADAVANJE GRADIVA – odaberite samo jedan odgovor za svaki predmet

PREDMET Otežalo Ne znam Olakšalo Ne koristim nove

tehnologije u tom

predmetu u školi

Predmet 1 2,1 23,4 72,3 2,1

Predmet 2 2,1 12,8 29,8 55,3

Predmet 3 0 2,1 12,8 85,1

70

15. Molimo Vas da ocijenite koliko je uvođenje novih tehnologija u nastavu olakšalo ili otežalo određene elemente odgojno-obrazovnog sustava

ELEMENTI Otežalo Ne znam Olakšalo Ne koristim nove tehnologije u tu svrhu

1. Komunikacija s učenicima 8,5 10,6 63,8 17,0

2. Komunikacija s nastavnicima 2,1 21,3 57,4 19,1

3. Komunikacija s ravnateljem 0 21,3 61,7 17,0

4. Fleksibilnost u radu 4,3 14,9 80,9 0

5. Individualni pristup učeniku 10,6 40,4 38,3 10,6

6. Razumijevanje sadržaja od strane učenika

4,3 34,0 59,6 2,1

7. Praćenje sadržaja od strane učenika

8,5 19,1 70,2 2,1

8. Samostalnost učenika u radu 6,4 31,9 59,6 2,1

9. Mogućnost nadoknade gradiva od strane učenika tijekom izbivanja s nastave

6,4 34,0 38,3 21,3

10. Projektni i istraživački rad s učenicima

0 14,9 72,3 12,8

11. Ocjenjivanje rada učenika 8,5 23,4 59,6 8,5

12. Vaše usavršavanje 4,3 21,3 72,3 2,1

13. Procjenjivanje vlastitog rada 0 29,8 61,7 8,5

16. Mislite li da je manji ili veći dio učenika u razredu u kojem predajete prihvatio nove tehnologije u nastavi?

1. Samo je manji dio učenika prihvatio nove tehnologije u nastavi 2,1

2. Podjednaki broj učenika jest i nije prihvatio nove tehnologije u nastavi 6,4

3. Veći dio je prihvatio nove tehnologije u nastavi 83,0

4. Ne znam, nisam siguran/na 8,5

17. Molimo da upišete s kojim ste se problemima susreli pri uvođenju novih tehnologija u nastavu

Odgovori nastavnika i broj prijavljenih problema: 1. Tehnički problemi (nestanak struje, pucanje internet veze, nepravodobno punjenje tableta)

(12) 2. Nedovoljna osposobljenost nastavnika za rad s pojedinim alatima (9) 3. Dugo trajanje priprema (4) 4. Učenici imaju različiti nivo informatičkog predznanja (2 5. Svi učenici nemaju internet kod kuće (2) 6. Nepostojanje sve opreme u svim učionicama (2) 7. Nemogućnost korištenja na svakom satu (2) 8. Neodržavanje opreme (2) 9. Tehnologija nije primjenjiva u potpunosti na sustav školstva (1) 10. Inovacije su česte i tehnologija se prebrzo razvija (1).

71

18. Smijete li tablet koji koristite u školi ponijeti kući i kod kuće raditi na njemu?

1. Ne 8,5

2. Da 91,5 19. Smatrate li da bi Vaša škola trebala dodatno financijski poduprijeti uvođenje novih tehnologija u školu?

1. Ne 17,0

2. Da 44,7 3. Ne znam, nisam siguran/na 38,3

20. Koga od navedenih vidite kao ključne faktore u osposobljavanju nastavnika za korištenje tehnologije u nastavi i postizanje digitalnih kompetencija. Poredajte ponuđene ustanove i osobe prema važnosti uloge u osposobljavanju nastavnika brojevima od 1-6.

Institucije – faktori Rang 1 Rang 2 Rang 3 Rang 4 Rang 5 Rang 6

1. Agencija za odgoj i obrazovanje 42,6 19,1 10,6 14,9 6,4 6,4

2. MZOS 40,4 23,4 6,4 14,9 6,4 8,5

3. CN 34,0 23,4 23,4 4,3 6,4 8,5

4. Ravnatelji škola 8,5 25,5 21,3 10,6 14,9 19,1

5. Kolege 12,8 21,3 14,9 21,3 19,1 10,6

6. AMPEU 10,6 10,6 17,0 31,9 10,6 19,1

21. Koje od navedenih tehnologija koristite izvan škole, ali za namjenu vezanu uz nastavu? (Označite sva sredstva koja koristite)

1. Offline izvore za učenje – CD 70,2

2. Online izvore za učenje 76,6

3. E-mail komunikacija s drugim nastavnicima 78,7

4. E-mail komunikaciju s učenicima 29,8

5. Wiki 43,6

6. Blog 12,8

7. Društvene mreže 59,6

8. Pametne telefone 23,4

72

22. Molimo Vas da ukoliko u nastavi koristite online izvore za nastavnu građu navedete koje izvore pritom koristite

Odgovori nastavnika i broj prijavljenih izvora: 1. Youtube (8) 2. Google tražilica (7) 3. Skole.hr (7) 4. Eduvizija (7) 5. Wikipedia (5) 6. Portali za nastavnike izdavackih kuca (profil, školska knjiga. . . ) (4) 7. Portal „Baltazar“ (3) 8. Pravopis online (3) 9. Carnet.hr (2) 10. Enciklopedija.hr (2) 11. Facebook (2) 12. Portal „Nikola Tesla“ (2) 13. Web stranice kolega (Toni Milun, Antonija Horvatek,. . . ) (2) 14. Artmedija (1) 15. Emisija na zahtjev HTV (1) 16. Geografija.hr (1) 17. Hot potatoes (1) 18. Hot potatoes (1) 19. Hrcak.hr (1) 20. Ihjj.hr (2) 21. ISL collective Deutsch (1) 22. Izmk.hr (3) 23. Križaljka digitalni strip (Pixton online enciklopedija (1) 24. National geographic (1) 25. Nsk.hr (1) 26. Portal „Bioteka“ (1 ) 27. Prezi (1) 28. TeacherTube (1) 29. Udruga nastavnika matematike Sjedi5 (1) 30. Udruga normala (1) 31. Yahoo (1).

23. Molimo Vas da opišete koje tehnologije (osim onih koje već koristite) želite koristiti u školi s učenicima i za što biste ih željeli koristiti

Odgovori nastavnika i broj prijavljenih tehnologija: 11. Pametnu ploču (6) 12. Glogster (3) 13. Geogebra (2) 14. Projektor (2) 15. Bežični internet (1) 16. Google disk (1) 17. MindMaster (1) 18. Pixton (1 ) 19. Projektor u vlastitoj učionici (1) 20. Sketchpad (1).

73

24. Molimo Vas da upišete s čime ste zadovoljni u korištenju novih tehnologija u nastavi, što biste promijenili (s čime ste nezadovoljni i što treba poboljšati)

Odgovori nastavnika i broj iskazanih preporuka: I) Zadovoljstvo:

1. Laka dostupnost edukativnih materijala (4) 2. Tablet (3) 3. Veća zanimljivost i kreativnost (3) 4. E-dnevnik (2) 5. Pametna ploča (2) 6. Optička veza (2) 7. Nova tehnologija je osvježila nastavu i pružila nove izvore (1).

II) Nezadovoljstvo:

1. Nedovoljna opremljenost učionica (4) 2. Tehnički problemi (nestanak struje, nepravodobno punjenje tableta, spora internet

veza) (4) 3. Svaki učenik nema svoj tablet (2) 4. Neadekvatno održavanje opreme (2) 5. Generalno zadovoljstvo tabletom, ali ne podržava mnoge programe poput Jave

runtime, pa se ne mogu koristiti za vrlo korisne gotove aplete u Geogebri i Skectpadu (1)

6. Gubitak socijalnog kontakta između djelatnika (1) 7. „Nove tehnologije iz djece rade male ovisnike, potrebno je više knjiga i više kretanja

na svježem zraku“ (1) 8. „Nove tehnologije se nedovoljno kombiniraju s tradicionalnim metodama

poučavanja“ (1) 9. SamsungSchool aplikacija treba poboljšanje (1) 10. Svaka učionica bi trebala imati svoj projektor (1).

74

8.4. UPITNIK ZA UČENIKE OD I-II RAZREDA N= 111 1. Spol

1. Žensko 51,4

2. Muško 48,6

2. Dob

1. 7 8,1

2. 8 42,3

3. 9 46,8

4. 10 2,7

3. S koliko si se godina prvi puta igrao/la na računalu?

1. 1 7,2

2. 2 0,9

3. 3 13,5

4. 4 31,5

5. 5 19,8 6. 6 17,1

7. 7 7,2 8. 8 2,7

4. Koje od navedenih naprava imate ti ili tvoji roditelji kod kuće?

Naprava DA

1. Stolno računalo 73,9

2. Laptop 46,8

3. Tablet 47,7

4. Pametni telefon 43,2

5. Igraće konzole (playstation, wii…) 30,6

5. Nosiš li tablet koji koristiš u školi kući i radiš li na njemu kod kuće?

1. Ne 98,2 2. Da 1,8

6. Bi li htio/htjela tablet koji koristiš u školi ponijeti kući?

1. Ne 25,2 2. Ne znam 7,2

3. Da 67,6

7. Koriste li se tvoji roditelji računalom kod kuće?

1. Uopće se ne koriste računalom. 13,5

2. Koriste se računalom, ali samo na poslu. 12,6 3. Da, moji roditelji se koriste računalom kod kuće 73,9

75

8. Koristiš li tablet, računalo ili laptop kod pisanja domaće zadaće i učenja kod kuće?

1. Ne 62,2

2. Da, ponekad 25,2 3. Da, često 12,6

9. Odaberi što od navedenog koristiš kod kuće za učenje (odaberi broj ispred riječi)

1. Učenjeuz pomoć obrazovnih sadržaja (na cd-u ili na internetu) 68,5

2. Učenje putem interneta (pretraživanje informacija na internetu) 34,2

3. E-mail 13,5

4. Društvene mreže (recimo, facebook) 18,1

10. Ako kod kuće koristiš učenje pomoću cd-a ili interneta napiši što koristiš (naziv cd-a ili internet stranice)

Izvori navedeni od strane učenika i broj učenika koji su naveli određene izvore: 1. CD iz Gglazbene kulture (32) 2. CD iz Engleskog jezika (16) 3. Pingvinova matematika (9) 4. Crvčkova vježbalica (7) 5. Google tražilica (4) 6. CD Smib (3) 7. Web stranice škole (3) 8. Škole.hr (3) 9. Edmodo (2) 10. Eduvizija (2) 11. E dnevnik za učenike (2) 12. CD za prvi razred (1) 13. Facebook (1) 14. Hlapić (1) 15. Sovica (1) 16. Sunčica (1).

11. Koliko ti se sviđa korištenje tehnologije (tableta, pametne ploče i sličnog) u školi? – odaberi samo jedan odgovor tako da daš ocjenu kao u školi od 1 do 5

1=nedovoljan 2=dovoljan 3=dobar 4=vrlo dobar 5=odličan

0,9 0 1,8 8,1 89,2

12. Opiši jedan od primjera korištenja tehnologije u bilo kojem od nastavnih predmeta koji ti je bio najzanimljiviji do sada

Broj učenika po određenom odgovoru: 1. Hrvatski jezik: jezične igre (29) 2. Matematika: memory igre (25) 3. Pingvinova matematika u nastavi Matematike (igra za vježbu računskih radnji) (13) 4. Edmodo (kvizovi (5) 5. Gledanje slika (5) 6. Igrice (5) 7. Slušanje CD-a iz Glazbene kulture (4) 8. Vježbanje dana u tjednu i boja iz Engleskog na pametnoj ploči (2) 9. Traženje podataka na internetu za Prirodu i društvo (1).

76

13. U kojim predmetima želiš manje, a u kojima više koristiti tehnologiju u školi (tablete, pametne ploče i slično) – odaberi samo jedan odgovor za svaki predmet

Predmet Manje Ne znam Više

1. Hrvatski jezik 6,3 23,4 70,3

2. Engleski jezik 16,5 31,2 52,3

3. Likovni 11,0 35,8 53,2

4. Glazbeni 7,3 32,1 60,6

5. Matematika 7,3 22,5 68,5

6. Priroda i društvo 8,1 22,5 69,4

7. Vjeronauk 12,6 34,0 53,4

14. Odaberi koje sadržaje (osim onih koje već koristiš) želiš koristiti u školi s nastavnicima

1. Google alati (dokumenti, mape) 35,1

2. Glogster 6,3

3. Pixton 19,8

4. Wikipedia 45,9

5. Portal nikola tesla 14,4

6. Portal za škole 29,7

7. Školski portal 27,9

8. Geogebra 13,5

9. E-lektire 74,8

10. Nešto drugo 0

77

8.5. UPITNIK ZA UČENIKE OD III-IV RAZREDA N = 110 1. Spol

1. Žensko 53,6

2. Muško 46,4

2. Dob

8 0,9

9 16,4

10 50,0

11 30,9

12 0,9

13 0,9

3. S koliko si se godina prvi puta igrao/la na računalu?

1 1,8

2 0,9

3 3,6

4 17,3

5 36,4

6 20,9

7 10,9

8 3,6

9 2,7

10 1,8

4. Koje od navedenih naprava imate ti ili tvoji roditelji kod kuće?

NAPRAVA DA

1. Stolno računalo 76,4

2. Laptop 41,8

3. Tablet 40,9

4. Pametni telefon 68,2

5. Igraće konzole (Playstation, Wii…) 45,5

5. Nosiš li tablet koji koristiš u školi kući i radiš li na njemu kod kuće?

1. Ne 95,5

2. Da 4,5

6. Bi li htio/htjela tablet koji koristiš u školi ponijeti kući?

1. Ne 27,6

2. Ne znam 5,8

3. Da 66,6

7. Koriste li se tvoji roditelji računalom kod kuće?

1. Uopće se ne koriste računalom. 9,1

2. Koriste se računalom, ali samo na poslu. 9,1

3. Da, moji roditelji se koriste računalom kod kuće 81,8

78

8. Koristiš li tablet, računalo ili laptop kod pisanja domaće zadaće i učenja kod kuće?

1. Ne 37,3

2. Da, ponekad 42,7

3. Da, često 20,0

9. Odaberi što od navedenog koristiš kod kuće za učenje (odaberi broj ispred riječi)

1. Učenje uz pomoć obrazovnih sadržaja (na CD-u ili na Internetu) 57,3

2. Učenje putem interneta (pretraživanje informacija na internetu) 53,6

3. E-mail 12,7

4. Društvene mreže (recimo, Facebook) 32,7

10. Ako kod kuće koristiš učenje pomoću CD-a ili interneta napiši što koristiš (naziv CD-a ili internet stranice)

Izvori navedeni od strane učenika i broj učenika koji su naveli određene izvore: 1. CD iz Glazbene kulture (17) 2. Google tražilica (12) 3. Wikipedia (11) 4. Škole.hr (9) 5. Edmodo (8) 6. CD iz Engleskog jezika (8) 7. Cvrčkova vježbalica (6) 8. „Učilica“ (6) 9. Carnet (5) 10. Zondlle (5) 11. Carnet Loomen (4) 12. CD iz Matematike (3) 13. Internet explorer (3) 14. Matematički klokan (3) 15. Facebook (2) 16. „Zlatna djeca“ (2) 17. CD za Hrvatski jezik (1) 18. CD za Likovnu kulturu (1) 19. Gmail (1) 20. Internet prevoditelj (1) 21. Internet tablicu množenja (1) 22. „Petica“ (1) 23. Slaganje Dnevnika Pauline P (1).

11. Koliko ti se sviđa korištenje tehnologije (tableta, pametne ploče i sličnog) u školi? – Odaberi samo jedan odgovor tako da daš ocjenu kao u školi od 1 do 5

1=nedovoljan 2=dovoljan 3=dobar 4=vrlo dobar 5=odličan

1,8 0,9 0,9 7,3 89,1

79

12. Opiši jedan od primjera korištenja tehnologije u bilo kojem od nastavnih predmeta koji ti je bio najzanimljiviji do sada

Broj učenika po određenom odgovoru: 1. Kvizovi (općenito) (13) 2. Digitalne igrice iz Matematike (12 ) 3. Digitalne igrice (općenito) (12 ) 4. Igrica množenja iz Matematike (9) 5. Priroda i društvo CD (8) 6. Kvizovi iz Matematike (7) 7. Hj pridjevi na zondlle (6) 8. Carnet Loomen (5) 9. CD iz Prometne kulture (5) 10. Hrvatski jezik (linoit,com (4) 11. Hrvatski jezik (stickymoose (4) 12. Priroda i društvo (Moja županija (5) 13. Priroda i društvo (prezi (5) 14. Igrice iz Engleskog jezika (4) 15. Traženje podataka na internetu (3) 16. Edmodo (3) 17. Filmovi (3) 18. Pjesmice (2) 19. Pixton.com – izrada stripa (2) 20. Alat za izradu slagalica (1) 21. CD iz Engleskog za čitanje (1) 22. CD iz medijske kulture (1) 23. Lektira (1) 24. Matematika – Kolo sreće (1) 25. Motivacijske igre (1) 26. Pixton.com (Prometna kultura) (1) 27. Slaganje Dnevnika Pauline P (1).

13. U kojim predmetima želiš manje, a u kojima više koristiti tehnologiju u školi (tablete, pametne ploče i slično) – odaberi samo jedan odgovor za svaki predmet

Predmet Manje Ne znam Više

1. Hrvatski jezik 7,3 20,9 71,8

2. Engleski jezik 9,1 23,6 67,3

3. Likovni 13,6 19,1 67,3

4. Glazbeni 12,7 20,0 67,3

5. Matematika 11,9 14,7 73,4

6. Priroda i društvo 12,7 22,7 64,5

7. Vjeronauk 12,7 23,5 63,7

80

14. Odaberi koje sadržaje (osim onih koje već koristiš) želiš koristiti u školi s nastavnicima

1. Google alati (dokumenti, mape) 53,6

2. Glogster 20,0

3. Pixton 31,8

4. Wikipedia 35,5

5. Portal Nikola Tesla 9,1

6. Portal za škole 41,8

7. Školski portal 55,5

8. Geogebra 10,9

9. e-lektire 69,1

10. Nešto drugo 0

15. Bi li volio/ljela sudjelovati u nastavi na daljinu u suradnji s drugom školom (npr. nastavnik iz neke druge škole predaje dio nastave putem videokonferencije)

1. Ne 12,7

2. Ne znam, nisam siguran/na 16,4

3. Da 70,9

81

8.6. UPITNIK ZA UČENIKE OD V-VI RAZREDA N = 140 1. Spol

1. Žensko 50,7

2. Muško 49,3

2. Dob

11 9,3

12 46,4

13 43,6

14 0,7

3. S koliko si se godina prvi puta koristio/la računalom?

1 1,4

2 1,4

3 3,6

4 13,6

5 28,6

6 20,0

7 16,4

8 5,7

9 2,9

10 6,4

4. Koje od navedenih naprava imate ti ili tvoji roditelji kod kuće?

NAPRAVA DA

1. Stolno računalo 82,9

2. Laptop 43,6

3. Tablet 44,3

4. Pametni telefon 65,0

5. Igraće konzole (Playstation, Wii…) 42,1

5. Nosiš li tablet koji koristiš u školi kući i radiš li na njemu kod kuće?

1. Ne 4,3

2. Da 95,7

6. Bi li htio/htjela tablet koji koristiš u školi ponijeti kući?

1. Ne 15,7

2. Ne znam 15,0

3. Da 69,3

7. Koriste li se tvoji roditelji računalom kod kuće?

1. Uopće se ne koriste računalom. 10,7

2. Koriste se računalom, ali samo na poslu 5,7

3. Da, moji roditelji se koriste računalom kod kuće 83,6

82

8. Koristiš li tablet, računalo ili laptop kod pisanja domaće zadaće i učenja kod kuće?

1. Ne 29,3

2. Da, ponekad 59,3

3. Da, često 11,4

9. Odaberi što od navedenog koristiš kod kuće za učenje (odaberi broj ispred riječi)

1. Učenje uz pomoć obrazovnih sadržaja (na CD-u ili na Internetu) 35,0

2. Učenje putem interneta (pretraživanje informacija na internetu) 69,3

3. E-mail 7,9

4. Društvene mreže (recimo, Facebook) 39,3

10. Ako kod kuće koristiš učenje pomoću CD-a ili interneta napiši što koristiš (naziv CD-a ili internet stranice)

Izvori navedeni od strane učenika i broj učenika koji su naveli određene izvore: 24. Wikipediu (38) 25. Google prevoditelj (15) 26. Google tražilica (15) 27. CD iz Glazbene kulture (11) 28. CD iz Prirode i društva (9) 29. CD iz Engleskog jezika (8) 30. Eduvizija (8) 31. Youtube (6) 32. Facebook (5) 33. Gmail (3) 34. PPT (3) 35. CD iz Povijesti (2) 36. Origami Google (2) 37. CD „Gea“ (1) 38. CD iz Informatike (1) 39. CD iz Matematike (1) 40. Hrcak.hr (1) 41. Lektira.hr (1) 42. Moj portal 5 (1) 43. Online rječnik (1) 44. Stranica Antonije Horvatek (1) 45. Skole.hr (1) 46. Ucilica.hr (1).

83

11. Za koje predmete i koliko često koristiš nove tehnologije da bi se pripremio za nastavu?

PREDMET Svaki dan Dva-tri puta tjedno

Jednom tjedno

Rjeđe od jednom tjedno

Nikada

Hrvatski jezik 2,9 12,1 19,3 17,9 47,9

Likovna kultura 2,9 4,3 16,4 22,9 53,6

Glazbena kultura 3,6 5,7 32,9 20,7 37,1

Engleski jezik 5,0 11,4 17,9 25,0 40,7

Drugi strani jezik 8,6 14,0 15,1 16,1 46,2

Matematika 8,6 13,6 17,1 24,3 36,4

Priroda 6,5 11,6 23,2 34,8 23,9

Povijest 3,6 10,1 15,9 15,9 54,3

Geografija 5,0 5,7 20,0 21,4 47,9

Tehnička kultura 2,9 5,0 14,3 11,4 66,4

Vjeronauk 2,3 5,3 16,5 15,8 60,2

12. Molimo te da upišeš predmete u kojima su nastavnici prije velikog projekta uvođenja tehnologija u nastavu koristili nove tehnologije u školi (navedi samo one predmete u kojima nastavnici JESU koristili nove tehnologije kao računala, tablete, pametne ploče i slično)

PREDMET FREKVENCIJA

Hrvatski jezik 26

Likovna kultura 8

Glazbena kultura 36

Engleski jezik 10

Njemački jezik 4

Talijanski jezik 2

Matematika 29

Informatika 33

Priroda 41

Povijest 18

Geografija 20

Tehnička kultura 18

Vjeronauk 17

84

13. Koliko često i u kojim predmetima u školi nastavnici koriste nove tehnologije u nastavi (računala, tablete, pametne ploče i slično)? – Odaberi samo jedan odgovor za svaki predmet

PREDMET

Na svakom satu ili svaki

tjedan

Rjeđe od jednom

tjedno, ali više od jednom

mjesečno

Jednom mjesečno

Manje od jednom

mjesečno

Nikada

Hrvatski jezik 35,0 10,0 11,4 15,0 28,6

Likovna kultura 32,1 10,7 12,9 15,7 28,6

Glazbena kultura 45,0 12,1 13,6 11,4 17,9

Engleski jezik 33,6 11,4 6,4 13,6 35,0

Drugi strani jezik 54,2 7,3 4,2 6,3 28,1

Matematika 45,0 13,6 13,6 7,1 20,7

Priroda 42,9 21,4 11,4 15,7 8,6

Povijest 35,0 15,7 10,7 7,1 31,4

Geografija 33,6 11,4 7,9 8,6 38,6

Tehnička kultura 30,7 8,6 9,3 7,1 44,3

Vjeronauk 38,7 11,7 11,7 10,2 27,7

14. Opiši jedan od primjera korištenja tehnologije u bilo kojem od nastavnih predmeta koji ti je bio najzanimljiviji do sada Većina učenika V-VI razreda nije specificirala primjere već navodila predmete. Nespecificirani primjeri odnose se na pretraživanje interneta, gledanje edukativnih filmova, korištenje projektora, rješavanje kvizova i igranje digitalnih igrica. Od specifičnih sadržaja alata izdvojeno je (broj učenika koji su iskazali korištenje određene tehnologije/programa):

19. Matematika – kvizovi (8) 20. Korištenje videokonferencije – općenito (7) 21. Matematike – pametna ploča (5) 22. Korištenje pametne ploče - općenito (4) 23. Vjeronauk – prezentacija o Islamu (4) 24. Likovna kultura – crtanje na tabletu (3) 25. Hrvatski jezik – pretraživanje (3) 26. Glazbena kultura – testovi (3) 27. Informatika – pametna ploča (2) 28. Tehnička kultura – prezentacija o energiji vode (2) 29. Informatike – crtanje programom Paint (1) 30. Priroda i društvo - PPT (1) 31. Informatika – korištenje programa LOGO (1) 32. Vjeronauk – kviz (1) 33. Informatika – pretraživanje o povijesnim građevinama (1) 34. Informatika – samostalan rad (1) 35. Priroda i društvo – učenje o organskoj poljoprivredi (1) 36. Hrvatski jezik – virtualni posjet Parizu (1).

85

15. Koliko ti se sviđa korištenje nove tehnologije (tableta, pametne ploče i sličnog) u školi po predmetima? (Odaberi samo jedan odgovor tako da daš ocjenu kao u školi od 1 do 5)

PREDMET 1=nedovoljan 2=dovoljan 3=dobar 4=vrlo dobar

5=odličan Ne koristimo

nove tehnologije

u tom predmetu u

školi

Hrvatski jezik 15,0 7,9 15,0 11,4 20,0 30,7

Likovna kultura 16,4 9,3 9,3 8,6 32,9 23,6

Glazbena kultura 7,9 8,6 5,7 14,3 44,3 19,3

Engleski jezik 18,6 8,6 11,4 8,6 26,4 26,4

Drugi strani jezik 14,0 6,5 5,4 5,4 40,9 28,0

Matematika 9,3 7,1 16,4 10,0 41,4 15,7

Priroda 5,7 2,9 8,6 26,4 44,3 12,1

Povijest 10,0 5,7 11,4 8,6 35,7 28,6

Geografija 10,7 7,1 10,0 10,7 25,7 35,7

Tehnička kultura 14,3 10,0 6,4 7,9 20,0 41,4

Vjeronauk 15,9 0,8 6,8 12,1 29,5 34,8

16. Koliko je korištenje novih tehnologija utjecalo da bolje razumiješ i naučiš gradivo? – odaberi samo jedan odgovor za svaki predmet

PREDMET Nije uopće utjecalo

Površno U velikoj mjeri

Ne koristimo nove tehnologije u tom predmetu

u školi

Hrvatski jezik 43,0 30,7 31,2 31,2

Likovna kultura 17,4 33,3 23,9 25,4

Glazbena kultura 7,9 39,6 33,8 18,7

Engleski jezik 13,8 26,8 29,0 30,4

Drugi strani jezik 7,3 26,0 43,8 22,9

Matematika 11,5 34,5 42,4 11,5

Priroda 8,6 32,1 49,3 10,0

Povijest 9,3 26,4 36,4 26,4

Geografija 9,4 26,8 37,0 26,8

Tehnička kultura 10,8 23,0 28,1 38,1

Vjeronauk 12,5 23,5 33,1 30,9

86

17. U kojim predmetima želiš manje, a u kojima više koristiti tehnologiju u školi (uređaji i programi) – odaberi samo jedan odgovor za svaki predmet

PREDMET Manje Ne znam Više

Hrvatski jezik 11,4 24,3 64,3

Likovna kultura 10,0 25,0 65,0

Glazbena kultura 4,3 23,6 72,1

Engleski jezik 2,9 25,0 72,1

Drugi strani jezik 2,9 18,6 32,1

Matematika 9,4 23,7 66,9

Priroda 4,3 20,7 75,0

Povijest 7,4 22,1 70,6

Geografija 6,4 20,0 73,6

Tehnička kultura 10,8 23,0 66,2

Vjeronauk 6,8 18,0 75,2

18. Navedi naziv drugog stranog jezika Njemački jezik – 48,6% 19. Odaberi koje sadržaje (osim onih koje već koristiš) želiš koristiti u školi s nastavnicima

1. Google alati (dokumenti, mape) 50,7

2. Glogster 13,6

3. Pixton 19,3

4. Wikipedia 54,3

5. Portal Nikola Tesla 27,1

6. Portal za škole 42,9

7. Školski portal 37,1

8. Geogebra 12,1

9. e-lektire 54,3

10. Nešto drugo 0

20. Molimo te da upišeš s čime si zadovoljan/na u korištenju novih tehnologija u nastavi, što bi promijenio/la (s čime nezadovoljan/na i što treba poboljšati) U najvećoj mjeri su navedeni predmete bez opisa, a dio učenika je bio i neodlučan. Od učenika koji su dali konkretniji odgovor izdvojeno je dvanaest opcija, od kojih se četiri odnose na zadovoljstvo, a sedam na nezadovoljstvo (broj učenika po opcijama): Zadovoljstvo:

5. Ne bi ništa promijenili (31) 6. Zadovoljni, no žele više koristiti nove tehnologije (26) 7. Zadovoljni su, ali na nekim predmetima uopće ne koriste tablete (7) 8. Zadovoljstvo korištenjem, uz želju da sljedeće godine i udžbenici budu na tabletima (4).

Nezadovoljstvo:

8. Potrebno je više tableta (11) 9. Uopće nisu koristili nove tehnologije (5) 10. Na tabletima je teško pisati (3) 11. Potrebno je više pametnih ploča (3) 12. Nezadovoljstvo jer ponekad nema interneta (2) 13. Žele ponijeti tablet kući (1) 14. Rad na tabletima šteti očima (1).

87

21. Bi li volio/ljela sudjelovati u nastavi na daljinu u suradnji s drugom školom (npr. nastavnik iz

neke druge škole predaje dio nastave putem videokonferencije)

1. Ne 3,6

2. Ne znam, nisam siguran/na 21,4

3. Da 75,0

21. Po tvom mišljenju, koje su prednosti, a koji nedostaci takve vrste nastave (kolaborativne)? (broj odgovora po opciji): Prednosti:

1. Nema nedostataka (29) 2. Zabavnije je (8) 3. Zanimljivije je (3) 4. Lakše se uči (23) 5. Ostvaruje se mogućnost druženja i razmjene znanja s učenicima iz drugih škola (10) 6. Lakše se piše (1).

Nedostaci:

1. Zvuk je preslab (5) 2. Puno se vremena izgubi na pametnoj ploči (4) 3. Ponekad nema interneta (3) 4. Premalo je tableta (3) 5. Često nestaje struja (1) 6. Ekran je premali 7. Gradivo je nerazumljivo (1) 8. Nakon nekog vremena počnu boljeti oči 9. Ne snalaze se (1).

Sedmero učenika je odgovorilo kako nije sigurno što bi odgovorili, dok je četvero učenika izjavilo kako nemaju iskustva s takvom nastavom.

88

8.7. UPITNIK ZA UČENIKE OD VII-VIII RAZREDA N = 166 1. Spol

1. Žensko 47,0

2. Muško 53,0

2. Dob

13 9,6

14 48,2

15 42,2

3. S koliko si se godina prvi puta koristio/la računalom?

2 1,2

3 3,6

4 10,2

5 18,7

6 15,1

7 16,9

8 12,0

9 9,0

10 8,4

11 3,6

4. Koje od navedenih naprava imate ti ili tvoji roditelji kod kuće?

NAPRAVA DA

1. Stolno računalo 75,9

2. Laptop 58,4

3. Tablet 34,9

4. Pametni telefon 78,9

5. Igraće konzole (Playstation, Wii…) 46,4

5. Nosiš li tablet koji koristiš u školi kući i radiš li na njemu kod kuće?

1. Ne 3,6

2. Da 96,4

6. Bi li htio/htjela tablet koji koristiš u školi ponijeti kući?

1. Ne 12,0

2. Ne znam 13,9

3. Da 74,1

7. Koriste li se tvoji roditelji računalom kod kuće?

1. Uopće se ne koriste računalom 17,5

2. Koriste se računalom, ali samo na poslu 6,0

3. Da, moji roditelji se koriste računalom kod kuće 76,5

89

8. Koristiš li tablet, računalo ili laptop kod pisanja domaće zadaće i učenja kod kuće?

1. Ne 12,7

2. Da, ponekad 73,5

3. Da, često 13,9

9. Odaberi što od navedenog koristiš kod kuće za učenje (odaberi broj ispred riječi)

1. Učenje uz pomoć obrazovnih sadržaja (na CD-u ili na Internetu) 22,3

2. Učenje putem interneta (pretraživanje informacija na internetu) 76,5

3. E-mail 8,4

4. Društvene mreže (recimo, Facebook) 41,6

10. Ako kod kuće koristiš učenje pomoću CD-a ili interneta napiši što najčešće koristiš (naziv CD-a ili internet stranice)

Izvori navedeni od strane učenika i broj učenika koji su naveli određene izvore: 1. Wikipedia (39) 2. Eduvizija (23) 3. Google tražilica (7) 4. Internet „nedefinirano“ (6) 5. Facebook (4) 6. Testmoz (3) 7. Youtube (3) 8. Skole.hr (2) 9. CD iz Engleskog jezika (2) 10. CD iz Glazbene kulture (1) 11. CD iz Informatike (1) 12. Edmodo (1) 13. Google prevoditelj (1).

11. Za koje predmete i koliko često koristiš nove tehnologije da bi se pripremio za nastavu?

PREDMET Svaki dan Dva-tri puta tjedno

Jednom tjedno

Rjeđe od jednom tjedno

Nikada

Hrvatski jezik 3,0 9,8 13,4 40,2 33,5

Likovna kultura 2,4 0,6 7,9 21,8 67,3

Glazbena kultura 3,0 4,8 18,8 24,2 49,1

Engleski jezik 6,1 17,1 20,7 31,7 24,4

Drugi strani jezik 7,0 8,1 12,8 26,7 45,3

Matematika 6,1 18,4 8,0 15,3 52,1

Povijest 4,3 15,2 18,3 29,3 32,9

Geografija 1,8 9,8 21,3 23,8 43,3

Biologija 6,7 14,5 20,0 30,9 27,9

Kemija 4,8 10,3 19,4 28,5 37,0

Fizika 6,1 7,3 14,5 29,7 42,4

Informatika 14,9 10,6 24,1 16,3 34,0

Tehnička kultura 3,0 1,8 9,1 18,2 67,9

Vjeronauk 2,7 1,4 12,2 15,6 68,0

90

12. Molimo te da upišeš predmete u kojima su nastavnici prije velikog projekta uvođenja tehnologija u nastavu koristili nove tehnologije u školi (navedi samo one predmete u kojima nastavnici JESU koristili nove tehnologije kao računala, tablete, pametne ploče i slično)

PREDMET FREKVENCIJA

Hrvatski jezik 40

Likovna kultura 20

Glazbena kultura 29

Engleski jezik 42

Njemački jezik 4

Matematika 44

Povijest 41

Geografija 38

Biologija 75

Kemija 50

Fizika 42

Informatika 53

Tehnička kultura 27

Vjeronauk 8 13. Koliko često i u kojim predmetima u školi nastavnici koriste nove tehnologije u nastavi (računala, tablete, pametne ploče i slično)? – Odaberi samo jedan odgovor za svaki predmet

PREDMET Na svakom satu ili svaki

tjedan

Rjeđe od jednom

tjedno, ali više od jednom

mjesečno

Jednom mjesečno

Manje od jednom

mjesečno

Nikada

Hrvatski jezik 33,3 12,7 17,6 18,8 17,6

Likovna kultura 31,5 17,6 15,2 13,9 21,8

Glazbena kultura 45,1 15,2 11,6 6,7 21,3

Engleski jezik 40,9 17,7 11,0 7,3 23,2

Drugi strani jezik 32,2 13,8 8,0 12,6 33,3

Matematika 43,0 5,5 7,9 9,1 34,5

Povijest 46,3 11,6 4,9 7,3 29,9

Geografija 40,0 7,9 9,7 9,7 32,7

Biologija 49,7 17,6 6,7 6,7 19,4

Kemija 38,8 20,6 9,1 3,0 28,5

Fizika 33,9 13,9 10,3 13,3 28,5

Informatika 73,9 8,5 2,8 2,1 12,7

Tehnička kultura 34,1 11,0 7,9 7,9 39,0

Vjeronauk 33,3 11,3 9,3 6,7 39,3

91

14. Opiši jedan od primjera korištenja tehnologije u bilo kojem od nastavnih predmeta koji ti je bio najzanimljiviji do sada

38. Videokonferencija i nastava na daljinu – općenito (5)

39. Likovna kultura – crtanje programom (5)

40. Glazbena kultura – slušanje pjesama (3)

41. Korištenje pametne ploče – općenito (3)

42. Biologija – pametna ploča (3) 43. Engleski jezik – izrada umnih mapa (3) 44. Engleski jezik – videokonferencija (3) 45. Fizika – Eduvizija (3) 46. Geografija – pametna ploča (3) 47. Matematika – rješavanje testova (3) 48. SRO – Prva pomoć (3) 49. Tehnička kultura – gledanje filma (3) 50. Biologija – korištenje tableta (2) 51. Biologija – PPT (2) 52. Geografija – youtube (2) 53. Likovna kultura – gledanje filmova (2) 54. Matematika – korištenje tableta (2) 55. Matematika – pametna ploča (2) 56. Tehnička kultura – pretraživanje

interneta (2)

57. Biologija – Eduvizija (1) 58. Biologija – korištenje tableta (1) 59. Biologija – PPT (1) 60. Edmodo – općenito (1) 61. Geografija – Geogebra (1) 62. Glazbena kultura – gledanje filma (1) 63. Gledanje eksperimenata – općenito

(1) 64. Gledanje i izrada filmova – općenito

(1) 65. Hrvatski jezik – gledanje filmova (1) 66. Hrvatski jezik – izrada lektira putem

PPT-a (1) 67. Hrvatski jezik – pretraživanje (1) 68. Informatika – virtualno putovanje

dalekim krajevima (1) 69. Kemija – gledanje filmova (1) 70. Korištenje tableta – općenito (1) 71. Povijest – PPT (1) 72. Povijest – virtualno putovanje dalekim

krajevima (1) 73. Rješavanje kvizova – općenito (1) 74. Samostalno pretraživanje Interneta –

općenito (1). 15. Koliko ti se sviđa korištenje nove tehnologije (tableta, pametne ploče i sličnog) u školi po predmetima? (Odaberi samo jedan odgovor tako da daš ocjenu kao u školi od 1 do 5)

PREDMET 1=nedovoljan 2=dovoljan 3=dobar 4=vrlo dobar

5=odličan Ne koristimo

nove tehnologije

u tom predmetu u

školi

Hrvatski jezik 11,0 8,0 14,1 12,9 30,1 23,9

Likovna kultura 11,0 6,1 12,9 13,5 39,9 16,6

Glazbena kultura

5,5 7,4 8,0 17,2 38,7 23,3

Engleski jezik 6,2 3,1 13,6 11,7 41,4 24,1

Drugi strani jezik 10,1 5,1 12,7 17,7 29,1 25,3

Matematika 7,4 5,6 11,7 8,6 29,6 37,0

Povijest 6,7 3,7 12,3 14,7 31,3 31,3

Geografija 10,4 3,1 16,0 8,6 30,1 31,9

Biologija 3,1 0,6 16,0 12,3 47,2 20,9

Kemija 4,9 4,9 9,2 14,7 36,2 30,1

Fizika 12,3 9,8 6,1 16,0 30,7 25,2

Informatika 2,9 2,2 4,3 13,7 63,3 13,7

Tehnička kultura 6,7 6,7 8,6 12,9 24,5 40,5

Vjeronauk 10,8 4,7 8,8 10,8 23,6 41,2

92

16. Koliko je korištenje novih tehnologija utjecalo da bolje razumiješ i naučiš gradivo? – odaberi samo jedan odgovor za svaki predmet

PREDMET Nije uopće utjecalo

Površno U velikoj mjeri

Ne koristimo nove tehnologije u tom predmetu u školi

Hrvatski jezik 17,7 45,1 15,9 21,3

Likovna kultura 27,6 34,4 22,1 16,0

Glazbena kultura 17,7 29,9 27,4 25,0

Engleski jezik 16,6 29,4 33,1 20,9

Drugi strani jezik 17,3 38,3 16,0 28,4

Matematika 15,3 28,8 20,2 35,6

Povijest 13,0 27,3 32,9 26,7

Geografija 19,3 26,1 28,6 26,1

Biologija 13,0 29,8 41,0 16,1

Kemija 12,3 26,5 32,7 28,4

Fizika 18,5 29,0 30,2 22,2

Informatika 13,1 20,4 53,3 13,1

Tehnička kultura 17,9 26,5 17,3 38,3

Vjeronauk 22,8 24,1 15,2 37,9 17. U kojim predmetima želiš manje, a u kojima više koristiti tehnologiju u školi (uređaji i programi) – odaberi samo jedan odgovor za svaki predmet

PREDMET Manje Ne znam Više

Hrvatski jezik 5,5 21,2 73,3

Likovna kultura 11,0 19,5 69,5

Glazbena kultura 4,2 17,0 78,8

Engleski jezik 3,1 17,9 79,0

Drugi strani jezik 8,5 18,3 73,2

Matematika 9,1 20,6 70,3

Povijest 4,2 18,2 77,6

Geografija 6,1 18,2 75,8

Biologija 4,8 13,9 81,2

Kemija 3,6 14,5 81,8

Fizika 6,1 11,5 82,4

Informatika 4,3 17,9 77,9

Tehnička kultura 5,5 17,7 76,8

Vjeronauk 6,0 17,2 76,8 18. Odaberi koje sadržaje (osim onih koje već koristiš) želiš koristiti u školi s nastavnicima

1. Google alati (dokumenti, mape) 51,2

2. Glogster 12,0

3. Pixton 22,3

4. Wikipedia 59,6

5. Portal Nikola Tesla 14,5

6. Portal za škole 38,0

7. Školski portal 39,2

8. Geogebra 15,1

9. e-lektire 68,1

10. Nešto drugo 0

93

19. Molimo te da upišeš s čime si zadovoljan/na u korištenju novih tehnologija u nastavi, što bi promijenio/la (s čime nezadovoljan/na i što treba poboljšati) Zadovoljstvo je iskazano kroz pohvale za zanimljivost i brže učenje. Od ostalih odgovora najveći dio učenika je navodilo predmete, a dio učenika je bio i neodlučan. Od učenika koji su dali konkretniji odgovor 80 učenika je izjavilo kako su sa svime zadovoljni. Izdvojeno je deset opcija oko kojih su se izjasnili učenici koji su izrazili nezadovoljstvo:

11. Potrebno je više korištenja novih tehnologija (35) 12. Potrebno je više tableta (24) 13. Željeli bi nositi tablete kući (5) 14. Potrebno je više pametnih ploča (3) 15. Ponekad je dosadno (2) 16. Spori internet (2) 17. „Bolje mi je raditi na kompjuteru, nego na tabletu jer je nezgodno za pisati“ (1) 18. Na tabletima je nezgodno pisati (1) 19. „Nezadovoljna sam sta rijetko koristimo tablete,na vjeronauku bi isto mogli početi malo

koristit tablete,u informatici ne smijemo ni na google“ (1) 20. Potrebni su digitalni udžbenici (1).

i tri opcije učenika koji su dali odgovore koji istovremeno izražavaju zadovoljstvo i nezadovoljstvo:

4. „Dobro: možemo pronaći sve sto ne znamo a želimo znati / Lose: neki su u školi na tabletima i onda još doma na nekim drugim tehnologijama pa je to ipak malo previše“ (1)

5. „Zadovoljan sam svime, samo bih htio da provodimo više vremena na svježem zraku“ (1) 6. „Zadovoljna sam sa time sto su učenici sa područnih škola u mogućnosti raditi sa nama no

nisam zadovoljna sto oni imaju tablete a mi nemamo i sto je njima lakše u školi“ (1). 20. Bi li volio/ljela sudjelovati u nastavi na daljinu u suradnji s drugom školom (npr. nastavnik iz neke druge škole predaje dio nastave putem videokonferencije)

1. Ne 12,7

2. Ne znam, nisam siguran/na 18,7

3. Da 68,7

21. Po tvom mišljenju, koje su prednosti, a koji nedostaci takve vrste nastave (kolaborativne)? Odgovori učenika i broj učenika koji je dao određene odgovore: Sa svime je zadovoljan 31 učenik, 9 ne zna što bi odgovorilo, a 3 nikada nije imalo takvu nastavu. Odgovori vezani uz zadovoljstvo (broj učenika):

7. Brže učenje (21) 8. Suradnja između škola i učenika (20) 9. Zabavnije je (9) 10. Zanimljivije je (4) 11. Brzi pristup informacijama (3) 12. Upoznavanje novih prijatelja (2).

Nezadovoljstvo (broj učenika):

11. Nema digitalnih udžbenika (7) 12. Puno se vremena troši na pripreme (7) 13. Bol u očima i oštećivanje vida (4) 14. Na taj je način moguće dobiti krive informacije (4) 15. Ponekad nema interneta (3) 16. Slab zvuk (2)

94

17. Često je u razredu bučno a ton je preslab (1) 18. Baterija se prebrzo troši (1) 19. Manje je slobodnog vremena (1) 20. Slika je premala (1).

95

9. INSTRUMENTI ZA FOKUS GRUPE 9.1. PITANJA ZA FOKUS GRUPE – RAVNATELJI

1. S kime su se savjetovali pri odluci o uvođenju novih tehnologija u školu i kako su organizirali uvođenje novih tehnologija nakon što je završila obuka nastavnika, jesu li organizirali potporne grupe ili stručnjake na razini škole koji su pomagali drugim nastavnicima u radu?

2. S kojim su se poteškoćama susreli pri uvođenju novih tehnologija u školu (financijske, organizacijske, infrastrukturne, otpor nastavnika) i na koji način i s kojim uspjehom su rješavali probleme s kojima su se suočili?

3. S čime su u najvećoj mjeri zadovoljni kod uvođenja novih tehnologija u nastavu? 4. S čime su u najmanjoj mjeri zadovoljni kod uvođenja novih tehnologija u nastavu? 5. Koje nove tehnologije (uz one koje već koriste) bi željeli uvesti u nastavu i u koju

svrhu? 6. Što bi preporučili kao buduće korake u uvođenju novih tehnologija?

9.2. PITANJA ZA FOKUS GRUPE – NASTAVNICI

1. Na koji način im je ravnatelj priopćio da će se škola uključiti u projekt i je li ih pitao za njihovo mišljenje o projektu?

2. Zašto su se odlučili priključiti projektu? 3. Jesu li se osjećali spremnima za uključenje u projekt u trenutku kada je počela obuka i

što im je predstavljalo najveće poteškoće kod uključenja u projekt? 4. Kako su učenici odgovorili na uvođenje novih tehnologija i koji su se problemi pojavili

u tom dijelu, te kako su prevladali poteškoće? 5. S čime su u najvećoj mjeri zadovoljni, a s čime nezadovoljni kod uvođenja novih

tehnologija u nastavu? 6. Što bi preporučili kao buduće korake u uvođenju novih tehnologija?

9.3. PITANJA ZA FOKUS GRUPE – UČENICI I-II RAZREDA

1. Kako su zamišljali školu prije nego su krenuli u I razred? 2. Jesu li mislili da će koristiti tehnologiju (dati primjer) u školi? 3. Jesu li prije toga koristili neke naprave kod kuće i za koju svrhu? 4. U kojim predmetima koriste tehnologiju i u koju svrhu? 5. Kako im se sviđa koristiti tehnologiju u školi? 6. Što im se najviše sviđa kod korištenja tehnologije u školi? 7. Što im se najmanje sviđa kod korištenja tehnologije u školi? 8. Što bi promijenili u korištenju tehnologije (sadržaje, predmete, više ili manje

tehnologije)? 9.4. PITANJA ZA FOKUS GRUPE – UČENICI III-VIII RAZREDA

1. Jesu li im nastavnici prije uvođenja tehnologije rekli o čemu se radi? 2. Odgovara li ono što su im nastavnici rekli onome što se dogodilo – je li to ispunilo

njihova očekivanja ili su razočarani, u čemu je razlika u onome što su očekivali i što se dogodilo?

3. Jesu li prije toga koristili neke naprave kod kuće i za koju svrhu? 4. U kojim predmetima koriste tehnologiju i u koju svrhu? 5. Kako im se sviđa koristiti tehnologiju u školi? 6. Što im se najviše sviđa kod korištenja tehnologije u školi? 7. Što im se najmanje sviđa kod korištenja tehnologije u školi?

96

8. Što bi promijenili u korištenju tehnologije (sadržaje, predmete, više ili manje tehnologije)?