I.. GRRE EGII OONNAALLNNAA · PDF fileMinistarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine ... Generički modeli preduvjetnih programa i HACCP

II.. RREEGGIIOONNAALLNNAA KKOONNFFEERREENNCCIIJJAA OO RRIIBBAARRSSTTVVUU

SSaarraajjeevvoo,, 88..ddeecceemmbbaarr 22000099..ggoodd..

БОС НА И ХЕРЦЕ ГОВ ИНА Министарство спољне трговине и економских односа Канцеларија за ветеринарство Босне и Херцеговине

BOSNA I HERCEG OVIN A Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine

BOSNIA AND HERZEGOVINA Ministry of Foreign Trade and Economic Relations

Veterinary Office of Bosnia and Herzegovina

2

SS AA DD RR ŽŽ AA JJ

Prvo obavještenje ………………………………………………………. 3

Uvod ………………………………………………………. 5

Program konferencije ………………………………………………………. 6

Prezentirani radovi ………………………………………………………. 7

Lista uĉesnika ………………………………………………………. 9

Zakljuĉci konferencije ………………………………………………………. 13

Slike ………………………………………………………. 14

3

1. REGIONALNA KONFERENCIJA O RIBARSTVU

Tema:

ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE I RURALNOM RAZVOJU

Moto:

„Priznavanja i podizanje na viši nivo ribarstva kao znaĉajne privredne grane i uloge

veterinarske službe u njenom razvoju“

PRVO OBAVJEŠTENJE

Sarajevo, Veterinarski fakultet,

8. decembar 2009. godine

Pokrovitelj:

MINISTARSTVO SPOLJNE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSA BiH

Organizatori:

URED ZA VETERINARSTVO BiH

VETERINARSKI FAKULTET SARAJEVO

Organizacioni odbor:

Predsjednik: Drago N. Nedić

Potpredsjednici: Sanin Tanković, Almedina Zuko

Sekretarijat: Zorana Mehmedbašić-Devedţić, Snjeţana Kreštalica

Inicijativni odbor:

Drago N. Nedić, Milan Baltić, Almedina Zuko, Lidija Kozaĉinski, Mišo Hristovski.

Programski i nauĉni odbor:

Drago N. Nedić, Zoran Mićović, Sanja Šeparović, Dejan Runtevski, Ivan Popović, Velimir

Sušić, Milan Baltić, Almedina Zuko, Milan Tešić, Nihad Fejzić, Lidija Kozaĉinski, Mišo

Hristovski, Velibor Stojić, Slavica Pavlović, Adnan Jaţić.

Oĉekivani uĉesnici:

Predstavnici nadleţnih ministarstava, veterinarskih uprava, veterinarskih i poljoprivrednih

fakulteta, proizvoĊaĉa i preraĊivaĉa ribe, proizvoĊaĉa veterinrskih lijekova i hrane za ribe,

laboratorija, veterinarskih organizacija i inspekcija, udruţenja u ribarstvu i dr.

Mjesto održavanja:

Sarajevo, Veterinarski fakultet: 8. decembar 2009. godine

4

Tematske oblasti na temu: ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE I

RURALNOM RAZVOJU:

Sarajevo, Veterinarski fakultet, 8.12.2009. godine, 11:00-17:00

1. Stanje ribarstva u regiji

Razvoj akvakulture

Vodeni resursi i biodverzitet u slobodnim vodotokovima

Endemske riblje vrste

Predstavljanje: Obiljeţavanje 50. godina Odjeljenja za akvakulturu

2. MeĊunarodni standardi i obaveze

Legislativa – izvoz ţive ribe

razmjena informacija, objedinjavanje kapaciteta i proizvoda, zajedniĉki nastup na

EU (privredne komore i uprave za veterinarstvo), kako ostati na trţištu EU

MeĊunarodni standardi (CODEX, CEFTA, regije i sl.)

3. Menadţment u proizvodnji ribe

Preduvjetni programi i HACCP u proizvodnji i preradi ribe

Zdravstvena ispravnost ribe

Ishrana ribe

Riba kao hrana

*******

Adresa organizatora: Ured za veterinarstvo BiH

Radićeva 8/I, Sarajevo Tel: +387 33 565-700

Faks: +387 33 565-725 E-mail: [email protected]; [email protected];

[email protected]; [email protected]

mailto:[email protected]




5

UVOD Poznata je ĉinjenica da ribarstvo u našem regionu ima jednu dugu i uspješnu tradiciju koja se

već gotovo vijek potvrĊuje kroz ĉitav niz nauĉnih i struĉnih radova eminentnih struĉnjaka sa

ovih prostora koji zauzimaju znaĉajno mjesto u ovoj oblasti u svijetu, uspješno realiziranih

projekata lokalnog i svjetskog karaktera, vrhunskih slatkovodnih i morskih ribogojilišta i

pogona za preradu ribe i ribljih proizvoda, endemskih ribljih vrsta i što je moţda najvaţnije,

moţemo slobodno reći, neiscrpnih prirodnih resursa visokokvalitetne rijeĉne, jezerske i

morske vode.

Kako bi sprijeĉili da tradicija postane samo jedna stavka u nizu historijskih ĉinjenica o kojima

sa ponosom moţemo govoriti, a imajući u vidu trenutni svjetski trend i znaĉaj ribarstva u

ishrani ljudi, smatrali smo da bi bilo od izuzetnog znaĉaja otpoĉeti sa odrţavanjem

konferencija o ribarstvu regionalnog karaktera.

U skladu s tim, dogovoreno je odrţavanje prve u nizu Regionalne konferencije o ribarstvu, i

za zemlju domaćina je odluĉeno da to bude Bosna i Hercegovina, gdje su eminentni struĉnjaci

naše regije prezentirali svoje radove na slijedeće teme:

Stanje u ribarstvu u regionu

MeĊunarodni standardi i obaveze

Menadţment u proizvodnji ribe

Kao krajnje ciljeve odrţavanja konferencije izdvojeno je slijedeće:

Definisanje aktivnosti koje treba poduzeti kako bi se unaprijedila oblast ribarstva u

regionu u smislu preporuka nadleţnim organima i vladajućim strukturama naših

zemalja

Postizanje sporazuma o razmjeni nauĉno – struĉnih i tehniĉkih dostignuća u oblasti

ribarstva u regionu

Naĉin promocije ribarstva na lokalnom, regionalnom i svjetskom nivou

Konferenciju je prigodnim obraćanjem

otvorio dr Mladen Zirojević, ministar

vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

BiH, nakon ĉega su se skupu obratili dr

Drago N. Nedić, direktor Ureda i dr

Almedina Zuko, dekanesa Veterinarskog

fakulteta u Sarajevu. Nakon kratkih

obraćanja, predstavnici nadleţnih tijela,

veterinarskih fakulteta i predstavnika

ribara iz BiH, Srbije, Hrvatske,

Makedonije i Crne Gore odrţali su

prezentacije u skladu sa prethodno

dogovorenim programom na temu stanja

ribarstva u regiji, meĊunarodnih standarda

i obaveza, te menadţmenta u proizvodnji ribe.

6

PROGRAM KONFERENCIJE

Vrijeme Naziv prezentacije

11h00 – 11h10 Sveĉano otvarenje

Mladen Zirojević, Ministar, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih

odnosa BiH

11h10 – 11h20 Uvodni govor

Doc. dr Drago N. Nedić, Direktor, Ured za veterinarstvo BiH

Prof. dr Almedina Zuko, Dekanesa, Veterinarski fakultet u Sarajevu

Stanje ribarstva u regiji

11h20 – 11h30 Dostignuća i prioriteti u akvakulturi i upravljanju zdravljem

akvatiĉnih životinja u Bosni i Hercegovini

Prof. dr Almedina Zuko, dekanesa, Veterinarski fakultet u Sarajevu

11h30 – 12h10 Dostignuća i prioriteti u akvakulturi i upravljanju zdravljem

akvatiĉnih životinja u regionu (Crna Gora, Hrvatska, Makedonija,

Srbija)

Dr Sanin Tanković, dr Ivica Suĉec, dr Nebojša Jovanović, dr Tatjana

Babovic, dr Olivera Karamanova – Veterinarske uprave zemalja regiona

12h10 – 12h30 50 godina Odjeljenja za akvakulturu (Centar za ribarstvo)

Veterinarskog fakulteta u Sarajevu

Prof. dr Adnan Jaţić, Veterinarski fakultet u Sarajevu

12h30 – 13h50 Pauza za ruĉak

MeĊunarodni standardi i obaveze

13h50 – 14h10 Legislativa Evropske Unije iz oblasti akvakulture i zdravstveni uslovi

za uvoz ribljih proizvoda na teritoriju Evropske Unije iz trećih zemalja

Doc. dr Drago N. Nedić, dr Sanin Tanković, dr Zorana Mehmedbašić

Devedţić, dr Faruk Kaukĉija – Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine

14h10 – 14h30 Analiza rizika u proizvodnji slatkovodne ribe

Prof. dr Lidija Kozaĉinski, prof. dr Bela Njari, prof. dr Ţeljka Cvrtila

Fleck, doc. dr Muhamed Smajlović, magristar Davor Alagić - Veterinarski

fakulteti Zagreb i Sarajevo

Menadžment u proizvodnji ribe

14h30 – 14h50 Zdrava riba – higijenski i zdravstveno ispravan proizvod životinjskog

porijekla

Prof. dr Ţeljka Matašin – Veterinarski fakultet Zagreb

14h50 – 15h10 Kafe pauza

15h10 – 15h30 Generiĉki modeli preduslovnih programa i HACCP planova za

industriju prerade ribe

Prof. dr Milan Ţ. Baltić, doc.dr Mirjana Dimitrijević, doc.dr Nedjeljko

Karabasil, dr Ivana Lekić-AranĊelović

15h30 – 15h50 Dosadašnja iskustva društva „Norfish Blagaj“ Mostar u implementaciji

HACCP-a u preradi ribe

Dţevad Bašić

15h50 – 16h50 Diskusija i zakljuĉci

16h50 – 17h00 Zatvaranje Konferencije

Ured za veterinarstvo BiH, Radićeva 8/I, Sarajevo, Tel: +387 33 565-700, Faks: +387 33 565-725

E-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected];

[email protected]





7

PREZENTIRANI RADOVI

TEMA – Stanje ribarstva u regionu

Prezentacija 1. - Dostignuća i prioriteti u akvakulturi i upravljanju zdravljem akvatičnih

životinja u Bosni i Hercegovini

Prezentacija je imala za cilj da predstavi trenutno stanje u akvakulturi u Bosni i Hercegovini,

uzimajući u obzir dugu tradiciju u ribarstvu, globalni rast u akvakulturi, osnovne informacije

o hidrografiji, ihtiofauni, procentualno uĉešće ribogojilišta u proizvodnji konzumne ribe i

školjki, ukupna proizvodnja po pojedinim kategorijama ribe i ribljih proizvoda, izvozne

kapacitete, organizaciju privatnog sektora, analizu akvakulture i izazove u budućnosti.

Link: Prezentacija 1.

Prezentacija 2. - Dostignuća i prioriteti u akvakulturi i upravljanju zdravljem akvatičnih

životinja u regionu (Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Srbija)

Prezentacija je imala za cilj da predstavi trenutno stanje u akvakulturi zemalja u regionu (Crne

Gore, Hrvatske, Makedonije i Srbije), gdje su predavaĉi iz pojedinih zemalja predstavili

trenutnu situaciju i priorete sa akcentom na: organizaciju nadleţnog organa, laboratorijske

kapacitete, proizvodne mogućnosti po pojednim vrstama riba i ribljih proizvoda, ispunjavanje

evropskih i meĊunarodnih standarda, mogućnost izvoza na trţište EU i trećih zemalja, kao i

analizu u sektoru akvakulture i izazove u budućnosti.

Linkovi: Prezentacija Crna Gora, Prezentacija Hrvatska, Prezentacija Makedonija i

Prezentacija Srbija.

Prezentacija 3. - 50 godina Odjeljenja za akvakulturu (Centar za ribarstvo) Veterinarskog

fakulteta u Sarajevu

Prezentacija je imala za cilj da predstavi godišnjicu formiranja Centra za ribarstvo

Veterinarskog fakulteta u Sarajevu sa akcentom na znaĉaj postojanja ove institucije, osnovne

djelatnosti, pratećih laboratorija centra, referentne liste projekata, ostvarena saradnja sa

relevantnim institucijama, nastavne aktivnosti, nauĉno istraţivaĉke radove, objavljenje knjige

iz oblasti akvakulture, popis bolesti i dijagnostiĉkih metoda koje se provode.

Link: Prezentacija 6.

TEMA – Međunarodni standardi i obaveze

Prezentacija 4. - Legislativa Evropske Unije iz oblasti akvakulture i zdravstveni uslovi za

uvoz ribljih proizvoda na teritoriju Evropske Unije iz trećih zemalja

Prezentacija je imala za cilj da predstavi trenutne standarde na svjetskom i evropskom nivou

koji moraju biti ispunjeni, te procedure koje d moraju ispoštovati prilikom aplikacije prema

Evropskoj Uniji po pitanju izvoza proizvoda od ribe iz trećih zemalja, u pogledu podnošenja

zahtjeva, ispunjavanja upitnika, inspekcije na licu mjesta, FVO izvještaja i akcionog plana

koji treća zemlja poduzima na osnovu izvještaja.

Link Prezentacija 7.

8

Prezentacija 5. - Analiza rizika u proizvodnji slatkovodne ribe

Prezentacija je imala za cilj da predstavi EU legislativu po pitanju higijenske ispravnosti ribe

kao namirnice, HACCP naĉela, analizu rizika/opasnosti, mikrobiološke postupke u ocjeni

zdravstvene ispravnosti ribe, biološke, hemijske i fiziĉke rizike.


TEMA – Menadžment u proizvodnji ribe

Prezentacija 6. - Zdrava riba – higijenski i zdravstveno ispravan proizvod životinjskog

porijekla

Prezentacija je imala za cilj da predstavi naĉin uzgoja riba kao ljudske namirnice, ribljem

mesu kao visokokvalitetnoj namirnici, opasnosti po ljudsko zdravlje u sluĉaju konzumacije

higijenski neispravnog ribljeg mesa, kvalitetu vode, opasnosti od štetnih supstanci, bolesti

riba, ishrani riba, teškim metalima kao kontaminantima ribe i okoline, rezultatima pojedinih

dijagnostiĉkih istraţivanja, najĉešće upotrebljavanim lijekovima u lijeĉenju riba, statistiĉkim

podacima.


Prezentacija 7. - Generički modeli preduvjetnih programa i HACCP planova za industriju

prerade ribe

Prezentacija je imala za cilj da predstavi potencijalne hazarde u proizvodnji ribe, obaveze

proizvoĊaĉa, preduvjetne programe, ureĊenje kruga, prostorija, posebne radne upute, opis

proizvoda i namjena, hazardi u pojedinim fazama proizvodnje ribe, ĉek liste za ocjenjivanje

preduvjetnih programa, odrţavanje SSOP-a i ocjenjivanje radnih operacija.


Prezentacija 8. - Dosadašnja iskustva društva „Norfish Blagaj“ Mostar u implementaciji

HACCP-a u preradi ribe

Prezentacija je imala za cilj da predstavi dosadašnja iskustva kompanije „Norfish Blagaj“ iz

Mostara sa akcentom na geografski poloţaj kompanije, naĉinu uspostave i implementacije

HACCP sistema, odreĊivanja kritiĉnih kontrolnih taĉaka, budućim izazovima.


9

LISTA UĈESNIKA

BOSNA I HERCEGOVINA

Mladen Zirojević

Ministar

Ministarstvo vanjske trgovine i

ekonomskih odnosa BiH

Musala 9, 71000 Sarajevo

[email protected]

+387 33 220 093

Ţeljko Kovaĉ

Viši struĉni suradnik za meĊunarodni

promet

Ured za veterinarstvo BiH

Radićeva 8/II, 71000 Sarajevo

[email protected]

+387 33 565 714

Drago N.Nedić

Direktor



[email protected]

+387 33 565 700

Faruk Kaukĉija

Viši struĉni suradnik - koordinator

analitiĉkih aktivnosti



[email protected]

+387 33 565 737

Sanin Tanković

Sekretar



[email protected]

+387 33 565 700

Jasmin Omeragić

Veterinarski fakultet Sarajevo

Zmaja od Bosne 90, 71000 Sarajevo

[email protected]

+387 61 200 190

Almedina Zuko

Dekanesa



[email protected]

+387 33 / 655 - 922

Sabina Šerić-Haraĉić



[email protected]

+387 33 655 922

Adnan Jaţić

Profesor



[email protected]

+387 61 208 230

Behija Dukić



[email protected]

+387 33 719 950

Zorana Mehmedbašić Devedţić

Viši struĉni suradnik za veterinarsku

epidemiologiju



[email protected]

+387 33 565 718

Indira Mulalić

Šef odjela za epidemiologiju

Federalno ministarstvo poljoprivrede,

vodoprivrede i šumarstva

Trampina 2, 71000 Sarajevo

[email protected]

+387 33 220 179













10

Svjetlana Batinić

Struĉni suradnik za veterinarsko javno

zdravstvo


[email protected]

+387 33 565 738

Nihad Ĉapljić

Federalni inspektor

Federalno ministarstvo poljoprivrede,

vodoprivrede i šumarstva

Trampina 2, 71000 Sarajevo

[email protected]

+387 33 217 242

Dţeno Hadţović

Struĉni suradnik za veterinarsku

epidemiologiju


[email protected]

+387 33 565 739

Zvonimir Papoĉi

Sekretar Asocijacije za akreditirana tijela

za ocjenjivanje usklaĊenosti

Vanjskotrgovinska komora BiH

Branislava ĐurĊeva 10, 71000 Sarajevo

[email protected]

+387 33 566 184

Igor Vruĉinić

Veterinarski inspektor

Veterinarska inspekcija Banja Luka

78000 Banja Luka

[email protected]

+387 66 713 038

Mile Skeja

Veterinarski inspektor

Veterinarska stanica Prijedor

Prijedor

+387 65 624 044

Nedim Brdarić

Kjp Veterinarska stanica Sarajevo

Azize Šaĉirbegović 6, 71000 Sarajevo

[email protected]

+387 33 767 025

Vladimir Marjanović

Tropik Ribarstvo

78000 Banja Luka

[email protected]

+387 65 444 619

Lazo Marĉetić

Saniĉani d.o.o.

Prijedor

[email protected]

+387 65 528 195

Almir Bašanović

Riz-Krajina

Bihać

[email protected]

+387 61 589 496

Rifat Tahirić

Riz-Krajina

Bihać

[email protected]

+387 61 149 766

Dţevad Handţar

LAKS d.o.o.

Mostar

[email protected]

Mostar

+387 61 143 212

Tanja Handţar

LAKS d.o.o.

Mostar

laks_ribogojiliš[email protected]

+387 61 430 532

Sanel Šarić

Norfish Blagaj

Mostar

[email protected]

+387 61 198 274












mailto:laks_ribogojili�[email protected]


11

Adem Hamzić

Struĉni suradnik

Prirodno-matematiĉki fakultet

[email protected]

+387 62 522 241

Frane Ţuvela

Ţuvela-hb

Stolac

[email protected]

+387 63 350 376

Mile Marić

TIP Dekorativa

Prozor-Rama

+387 36 771 118

Veselko Ĉolak

Salmon d.o.o.

Ljubuški

+387 63 320 042

Damir Dobrić

Agencija Biovet

[email protected]

+387 61 199 698

REPUBLIKA HRVATSKA

Lidija Kozaĉinski

Profesor

Veterinarski fakultet Zagreb

Heinzelova 55, 10 000 Zagreb

[email protected]

+385 91 239 01 51

Vesna Petek

Struĉni suradnik

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva I

ruralnog razvoja R. Hrvatske

Uprava za veterinarstvo R. Hrvatske

Miramarska 24, 10 000 Zagreb

[email protected]

+385 91 584 27 91

Ţeljka Matašin

Profesor

Veterinarski fakultet Zagreb

Heinzelova 55, 10 000 Zagreb

[email protected]

+385 91 794 51 77

Ivica Suĉec

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva I

ruralnog razvoja R. Hrvatske

Uprava za veterinarstvo R. Hrvatske

Miramarska 24, 10 000 Zagreb

[email protected]

+385 1 610 95 94

REPUBLIKA SRBIJA

Zoran Mićović

Direktor

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i

vodoprivrede R. Srbije

Uprava za veterinu

Omladinskih brigada 1 , N. Beograd

[email protected]

+381 64 868 00 00

Nebojša Jovanović

Struĉni suradnik

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i

vodoprivrede R. Srbije

Uprava za veterinu

Omladinskih brigada 1, N. Beograd

[email protected]

+ 381 64 868 00 01










12

Milan Baltić

Profesor

Fakultet veterinarske medicine Beograd

Bulevar osloboĊenja 18, 11 000 Beograd

[email protected]

+381 63 316 229

REPUBLIKA CRNA GORA

Ervin Buĉan

Samostalni savjetnik za uvoz i izvoz

Veterinarska uprava Crne Gore

Bulevar sv. Petra Cetinskog 9, 81 000

Podgorica

[email protected]

+382 67 289 651

REPUBLIKA MAKEDONIJA

Dejan Runtevski

Direktor

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i

šumarstva Makedonije

Uprava za veterinarstvo

Leninova 2, Skoplje

[email protected]

+389 23 112 210




13

ZAKLJUĈCI KONFERENCIJE

Prezentirani radovi i sveobuhvatna dIskusija uĉesnika Konferencije rezultirali su

zadovoljstvom odrţanom Konferencijom i napretkom sektora ribarstva u regionu, te znaĉajem

koji je na taj naĉin posvećen sektoru ribarstva, što je dalje dovelo do donošenja sljedećih

zakljuĉaka:

1. Ribarstvo je u zemljama u regionu prepoznato kao šansa za proizvodnju i stavljanje na

trţište visoko kvalitetne zdrave hrane, te za ruralni razvoj, kao i mogućnost otvaranja

novih radnih mjesta. TakoĊer, utvrĊeno je da je neophodno podizanje svijesti graĊana

o znaĉaju ovog sektora, u ĉemu veliku ulogu imaju i veterinarske sluţbe zemalja.

2. Radi ostvarivanja konkurentnosti na trţištu, te davanja podrške ribarstvu, neophodno

je razmotriti mogućnost olakšavanja proizvodnje kroz smanjenje ili ukidanje

odreĊenih dadţbina koje dodatno opterećuju ovaj sektor.

3. Budući da konzumiranje svjeţe ribe nije tradicionalno zastupljeno u zemljama u

regionu, koliko konzumiranje crvenog mesa, kao i u skladu sa ĉinjenicom da je svjeţa

riba namirnica koja ima kratak vijek trajanja, potrebno je razmotriti uvoĊenje

programa prerade ribe i pripreme finaliziranih ribljih proizvoda, ukljuĉujući riblje

delicije.

4. Neophodna je tješnja suradnja svih nadleţnih tijela prilikom donošenja odluka koje

imaju utjecaja na sektor ribarstva.

5. U cilju osiguravanja adekvatne provedbe programa monitoringa zaraznih bolesti i

rezidua kod riba potrebno je jaĉanje laboratorijskih kapaciteta i meĊulaboratorijske

suradnje, te akreditacija laboratorija koje još uvijek nisu akreditirane.

6. Pored mjera monitoringa zaraznih bolesti riba koje se sada provode i predviĊene su

meĊunarodnim standardima, u cilju zaštite domaćih potencijala potrebno je posvetiti

ozbiljnu paţnju kontroli novih, bitnih zaraznih bolesti (kao npr. KHV), te razmotriti

zapoĉinjanje provoĊenja programa monitoringa za iste.

7. Odrţavanje naredne Konferencije planirano je za oktobar 2010. godine, za što će se

izvršiti sveobuhvatne pripreme i organizacija.

14

SLIKE:

15

16

17

PREZENTACIJA 1

Veterinarski fakultet SarajevoOdjeljenje za akvakulturu

NRL za virusne bolesti riba

&


Veterinarski fakultet SarajevoOdjeljenje za akvakulturu

NRL za virusne bolesti riba

&


prof. dr. sc. Adnan Jažić, Sanin Tanković, DVM,

prof. dr. sc. Almedina Zuko

prof. dr. sc. Adnan Jažić, Sanin Tanković, DVM,

prof. dr. sc. Almedina Zuko

Razvoj i prioriteti akvakulture

i upravljanja zdravljem akvatičnih životinja

u Bosni i Hercegovini

Razvoj i prioriteti akvakulture

i upravljanja zdravljem akvatičnih životinja


• Akvakultura obezbjeđuje približno 20 miliona tona od ukupnih

svjetskih potreba riba i školjki, koje se procjenjuju na 140 miliona

tona.

• U periodu do 2025. godine očekuje se da će ukupna globalna

proizvodnja u akvakulturi rasti sa 20 na 55 miliona tona, uz

istovremenu stagnaciju ili umanjenje u ulovu ribe iz prirodnih

uvjeta.

• Ovako intenzivni uvjeti rasta proizvodnje u akvakulturi, utjecali su i

na razvoj disciplina koje prate, prije svega, zdravstvene i ekonomske

aspekte proizvodnje.

• Akvakultura obezbjeđuje približno 20 miliona tona od ukupnih

svjetskih potreba riba i školjki, koje se procjenjuju na 140 miliona

tona.

• U periodu do 2025. godine očekuje se da će ukupna globalna

proizvodnja u akvakulturi rasti sa 20 na 55 miliona tona, uz

istovremenu stagnaciju ili umanjenje u ulovu ribe iz prirodnih

uvjeta.

• Ovako intenzivni uvjeti rasta proizvodnje u akvakulturi, utjecali su i

na razvoj disciplina koje prate, prije svega, zdravstvene i ekonomske

aspekte proizvodnje.

21. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU

3

2002

Others

9%

Ruminants

1%

Pigs

27%

Poultry

29%

Aquaculture

34%

2002

Others

9%

Ruminants

1%

Pigs

27%

Poultry

29%

Aquaculture

34%

1988

Others

10%

Aquaculture

10%

Pigs

20%

Poultry

60%

1988

Others

10%

Aquaculture

10%

Pigs

20%

Poultry

60%

2010 (projected)

Others

15%

Pigs

22%

Poultry

15%

Aquaculture

48%

2010 (projected)

Others

15%

Pigs

22%

Poultry

15%

Aquaculture

48%

Globalni rast akvakultureGlobalni rast akvakulture


• Globalni trendovi, koji prate proizvodnju najvažnijih vrsta riba u

akvakulturi (losos, pastrmka, šaran, som) su vertikalna integracija,

povećanje proizvodnih kapaciteta i visoka naseljenost sa utvrđenim

režimima ishrane za optimalizaciju rasta.

• Na osnovu raspoloživih podataka, smatra se da Bosna i Hercegovina

ima značajne potencijale u akvakulturi.

• Globalni trendovi, koji prate proizvodnju najvažnijih vrsta riba u

akvakulturi (losos, pastrmka, šaran, som) su vertikalna integracija,

povećanje proizvodnih kapaciteta i visoka naseljenost sa utvrđenim

režimima ishrane za optimalizaciju rasta.

• Na osnovu raspoloživih podataka, smatra se da Bosna i Hercegovina

ima značajne potencijale u akvakulturi.

41. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo, 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo, 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU

HISTORIJAT AKVAKULTURE BIHHISTORIJAT AKVAKULTURE BIH

Period Austro-Ugarske vladavine (1878 – 1918)Period Austro-Ugarske vladavine (1878 – 1918)


1882. - Prihod 5.342 forinte; 1900. - Prihod 8.401 forinte

1886. - Uredba, Organizirana zaštita voda

1892. - Prvo udruženje ribara BiH

1894. - Prvo ribogojilište “VRELO BOSNE” Ilidža

kapacitet 600.000 komada ikre

1902. - razvoj šaranskog ribarstva

Prijedor (300 jutara, 300-400 kg/J)

Bosanska Gradiška (600 jutara, 100-150 kg/J)

1882. 1882. -- Prihod 5.342 forinte; 1900. Prihod 5.342 forinte; 1900. -- Prihod 8.401 forintePrihod 8.401 forinte

1886. 1886. -- Uredba, Organizirana zaUredba, Organizirana zašštita vodatita voda

1892. 1892. -- Prvo udruPrvo udružženje ribara BiHenje ribara BiH

1894. 1894. -- Prvo ribogojiliPrvo ribogojiliššte te ““VRELO BOSNEVRELO BOSNE”” IlidIlidžžaa

kapacitet 600.000 komada ikrekapacitet 600.000 komada ikre

1902. 1902. -- razvoj razvoj ššaranskog ribarstva aranskog ribarstva

Prijedor Prijedor (300 jutara, 300(300 jutara, 300--400 kg/J) 400 kg/J)

Bosanska GradiBosanska Gradišška ka (600 jutara, 100(600 jutara, 100--150 kg/J)150 kg/J)

Period Kraljevine Jugoslavije (1919 – 1941)Period Kraljevine Jugoslavije (1919 – 1941)

stagnacija u razvoju ribarstva stagnacija u razvoju ribarstva

Period SFRJ (1946 – 1991)Period SFRJ (1946 – 1991)


1952. - Institut za ribarstvo

1957. - Jugoslavenska zajednica za unapređenje

slatkovodnog ribarstva

1959. - Centar za ribarstvo, Veterinarski fakultet

Proizvodnja salmonidnih ribogojilišta 1982. godine 1.086 tona

Proizvodnja konzumne ribe 1990. godine 3.000 tona godišnje

1952. 1952. -- Institut za ribarstvoInstitut za ribarstvo

1957 1957. . -- Jugoslavenska zajednica za unapređenje Jugoslavenska zajednica za unapređenje

slatkovodnog ribarstvaslatkovodnog ribarstva

1959. 1959. -- Centar za ribarstvo, Veterinarski fakultetCentar za ribarstvo, Veterinarski fakultet

Proizvodnja salmonidnih ribogojiliProizvodnja salmonidnih ribogojiliššta 1982. godine 1.086 tonata 1982. godine 1.086 tona

Proizvodnja konzumne ribe 1990. godine 3.000 tona godiProizvodnja konzumne ribe 1990. godine 3.000 tona godiššnjenje

1992 – 1995 – destrukcija ribnjaka zbog ratnog dejstva

od 1996 – obnova i razvoj ribarstva u BiH

od 1999 - nove tehnologije, širenje kapaciteta, kvalitetnija riblja

hrana,……

1992 – 1995 – destrukcija ribnjaka zbog ratnog dejstva

od 1996 – obnova i razvoj ribarstva u BiH

od 1999 - nove tehnologije, širenje kapaciteta, kvalitetnija riblja

hrana,……

Period od proglašenja nezavisnosti

Bosne i Hercegovine (1992)

Period od proglašenja nezavisnosti

Bosne i Hercegovine (1992)


Osnovne informacije o hidorgrafiji


Osnovne informacije o hidorgrafiji


Bosna i Hercegovina posjeduje veoma povoljne geografske, klimatske,

hidrološke kao i ekološke uslove, te fizikalno-kemijska svojstva vodotoka za

intenzivnu proizvodnju slatkovodnih riba

BiH hidroresursi pripadaju slivovima Crnog i Jadranskog mora

20.000 km rijeka i potoka (Sava - 355 km; Drina - 346 km; Bosna - 308

km; Vrbas - 240 km; Una - 207 km; ...)

400 ha jezera (Buško, Višegradsko, Jablaničko, Modrac,..)

1.400 ha morske obale

Bosna i Hercegovina posjeduje veoma povoljne geografske, klimatske,

hidrološke kao i ekološke uslove, te fizikalno-kemijska svojstva vodotoka za

intenzivnu proizvodnju slatkovodnih riba

BiH hidroresursi pripadaju slivovima Crnog i Jadranskog mora

20.000 km rijeka i potoka (Sava - 355 km; Drina - 346 km; Bosna - 308

km; Vrbas - 240 km; Una - 207 km; ...)

400 ha jezera (Buško, Višegradsko, Jablaničko, Modrac,..)

1.400 ha morske obale


18


Ihtiofauna u Bosni i HercegoviniIhtiofauna u Bosni i Hercegovini

27 familija riba, 69 rodova, 119 vrsta27 familija riba, 69 rodova, 119 vrsta

• Salmonidne vrste (kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka, potočna

zlatovčica, lipljen, ..)

• Ciprinidne vrste (šaran, tolstolobik, som, ..)

• Morske ribe (lubin, orada, zubatac, dagnje, kamenice, ...)

• Salmonidne vrste (kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka, potočna

zlatovčica, lipljen, ..)

• Ciprinidne vrste (šaran, tolstolobik, som, ..)

• Morske ribe (lubin, orada, zubatac, dagnje, kamenice, ...)

Izvor: Akvakultura u BiH - Adem HamzićIzvor: Akvakultura u BiH - Adem Hamzić


• Proizvodnja u akvakulturi u 2002. godini dostigla je nivo iz 1991.

godine

• Pored znaĉajnog povećanja proizvodnje kalifornijske i potoĉne

pastrmke i potoĉne zlatovĉice, usvajaju se nove tehnologije uzgoja

lipljena, mekousne pastrmke, jezerske zlatovĉice

• U morskom ribarstvu proizvodnja lubina i orade također je višestruko

povećana, a uvodi se i proizvodnja zubatca, dagnje i kamenice

•• Proizvodnja u akvakulturi u 2002. godini dostigla je nivo iz 199Proizvodnja u akvakulturi u 2002. godini dostigla je nivo iz 1991. 1.

ggodineodine

•• Pored znaPored znaĉĉajnog poveajnog poveććanja proizvodnje kalifornijske i potoanja proizvodnje kalifornijske i potoĉĉne ne

pastrmke i potopastrmke i potoĉĉne zlatovne zlatovĉĉice, usvajaju se nove tehnologije uzgoja ice, usvajaju se nove tehnologije uzgoja

lipljena, mekousne pastrmke, jezerske zlatovlipljena, mekousne pastrmke, jezerske zlatovĉĉiceice

•• U morskom ribarstvu proizvodnja lubina i orade također jeU morskom ribarstvu proizvodnja lubina i orade također je viviššestrukoestruko

povepoveććana, a uvodi se i proizvodnja zubatca, dagnje i kameniceana, a uvodi se i proizvodnja zubatca, dagnje i kamenice


Stanje u akvakulturiStanje u akvakulturi

U periodu od 1999. – 2008. došlo je od povećanja u:U periodu od 1999. – 2008. došlo je od povećanja u:

• ukupna proizvodnja konuzmne ribe i školjki + 55%

• proizvodnje salmonidne ikre + 98%

• proizvodnje salmonidne mlađi + 69%

• proizvodnje salmonidne konzumne ribe + 82%

• proizvodnje ciprinidne mlađi + 19%

• proizvodnje ciprinidne konzumne ribe + 11%

• proizvodnje morske ribe i školjki + 400%

• proizvodnje po zaposlenom + 37%

• proizvodnih kapaciteta + 12%

• zaposlenosti + 12%

• ukupna proizvodnja konuzmne ribe i školjki + 55%

• proizvodnje salmonidne ikre + 98%

• proizvodnje salmonidne mlađi + 69%

• proizvodnje salmonidne konzumne ribe + 82%

• proizvodnje ciprinidne mlađi + 19%

• proizvodnje ciprinidne konzumne ribe + 11%

• proizvodnje morske ribe i školjki + 400%

• proizvodnje po zaposlenom + 37%

• proizvodnih kapaciteta + 12%

• zaposlenosti + 12%

Izvor: Akvakultura u BiH - Adem HamzićIzvor: Akvakultura u BiH - Adem Hamzić


Procentualno učešće ribogojilišta u proizvodnji konzumne ribe i školjki u BiH

Procentualno učešće ribogojilišta u proizvodnji konzumne ribe i školjki u BiH

5%

38%

17%

40%

SALMONIDNA- BETON

SALMONIDNA - KAFEZ

CIPRINIDNA

MARINSKA


Ukupna proizvodnja ribe u BiH

1999 – 2007 (t)

Ukupna proizvodnja ribe u BiH

1999 – 2007 (t)

Godina SalmonidSalmonidnana CiprinidnaCiprinidna MarinMarinskaska UKUPNO:

1999 1.389 1.807 4040 3.236

2000 1.785 1.602 6060 3.447

2001 2.241 1.818 7070 4.129

2002 2.737 2.009 190190 4.936

2003 2.794 2.422 172172 5.388

2005 3.085 2.811 174174 6.070

2007 3.410 2.968 163163 6.541


Proizvodnja salmonidne mlađi (t)Proizvodnja salmonidne mlađi (t)

GODINA 1999 2000 2001 2002 2007

Salmonidna

mlađ890 830 781 1.057 1.570


Proizvodnja konzumne pastrmke u EvropiProizvodnja konzumne pastrmke u Evropi

Drţava

t

1 Italija 41.900

2 Trska 35.250

3 Francuska 32.500

4 Danska 31.000

5 Španjolska 29.500

6 Njemaĉka 23.000

7 Engleska 16.200

8 Poljska 11.000

9 Bosna i Hercegovina 3.400

10 Austrija 3.000

11 Grĉka 3.000

12 Portugal 1.500

13 Irska 1.000

14 Republika Ĉeška 656

15 Belgija 400

Ukupno: 233.306


19

IZVOZIZVOZ

• Hrvatska

• Crna Gora

• Srbija

• Makedonija

• Evropska Unija (prvi izvoz januar 2009)

• Hrvatska

• Crna Gora

• Srbija

• Makedonija

• Evropska Unija (prvi izvoz januar 2009)

1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU 1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU



• Formirana “Grupacija akvakulture Federacije Bosne i Hercegovine”

• Formirana “Grupacija akvakulture Republike Srpske”

• Formirana

“Asocijaciju akvakulture Bosne i Hercegovine”

• Uveden je HACCP i GMP na većinu ribogojilišta u BiH

•• Formirana Formirana ““Grupacija akvakulture Federacije Bosne i HercegovineGrupacija akvakulture Federacije Bosne i Hercegovine””

•• Formirana Formirana ““Grupacija akvakulture Republike SrpskeGrupacija akvakulture Republike Srpske””

•• Formirana Formirana

““Asocijaciju akvakulture Bosne i HercegovineAsocijaciju akvakulture Bosne i Hercegovine””

•• Uveden je HACCP i GMP na veUveden je HACCP i GMP na veććinu ribogojiliinu ribogojiliššta u BiHta u BiH



• Rast proizvodnje u akvakulturi od 2003. godine počinje da prati i aktivno

učešće veterinarske struke

• Na nivou Ureda za veterinarstvo BiH uz saradnju Veterinarskog fakulteta u

Sarajevu i predstavnika veterinarskih inspekcija FBiH i RS napravljen je

model i uspostava sistema koji bi omogućio kontrolu i praćenje bolesti riba

u cilju spreĉavanja suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih i parazitarnih

bolesti riba i školjki prema standardima OIE

• Istovremeno donose se i odgovarajući zakonski akti koji prate i uređuju

problematiku u akvakulturi BiH, a po direktivama EU

• Rast proizvodnje u akvakulturi od 2003. godine počinje da prati i aktivno

učešće veterinarske struke

• Na nivou Ureda za veterinarstvo BiH uz saradnju Veterinarskog fakulteta u

Sarajevu i predstavnika veterinarskih inspekcija FBiH i RS napravljen je

model i uspostava sistema koji bi omogućio kontrolu i praćenje bolesti riba

u cilju spreĉavanja suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih i parazitarnih

bolesti riba i školjki prema standardima OIE

• Istovremeno donose se i odgovarajući zakonski akti koji prate i uređuju

problematiku u akvakulturi BiH, a po direktivama EU



20

• Vrši se edukacija veterinarskih inspektora u oblasti kontrole i

praćenje bolesti riba

• Vrši se edukacija vlasnika ribogojilišta

• Uspostavljen je monitoring virusnih bolesti riba (ZNG,VHS,ZHN,PVŠ)

na nivou BiH koji uključuje skoro sva punosistemska i većinu

polusistemskih ribogojilišta

• Određene se ovlaštene laboratorije i nacionalnu referentnu

laboratoriju – NRL (Odjeljenje za akvakulturu, Veterinarski fakultet

u Sarajevu)

• Vrši se edukacija veterinarskih inspektora u oblasti kontrole i

praćenje bolesti riba

• Vrši se edukacija vlasnika ribogojilišta

• Uspostavljen je monitoring virusnih bolesti riba (ZNG,VHS,ZHN,PVŠ)

na nivou BiH koji uključuje skoro sva punosistemska i većinu

polusistemskih ribogojilišta

• Određene se ovlaštene laboratorije i nacionalnu referentnu

laboratoriju – NRL (Odjeljenje za akvakulturu, Veterinarski fakultet

u Sarajevu)25



ANALIZEANALIZE


PREDNOSTI

Bosna i Hercegovina ima značajne potencijale u akvakulturi

Kvalitetna i čista voda

Nezaražene riblje vrste u otvorenim vodama i kontrolisanom uzgoju

Kvalitetan matični fond koji se obnavlja iz slobodnih vodotokova

Kvalitetna mrijestilišta i druge objekte za uzgoj ribe

Raspoloživa postrojenja za preradu ribe

PREDNOSTI

Bosna i Hercegovina ima značajne potencijale u akvakulturi

Kvalitetna i čista voda

Nezaražene riblje vrste u otvorenim vodama i kontrolisanom uzgoju

Kvalitetan matični fond koji se obnavlja iz slobodnih vodotokova

Kvalitetna mrijestilišta i druge objekte za uzgoj ribe

Raspoloživa postrojenja za preradu ribe

SLABOSTI

Mala potrošnja ribe

Nedostatak domaće proizvodnje riblje hrane

Ograničena kupovna moć potrošača

Slaba cestovna infrastruktura

Nedostatak adekvatne subvencije

Nezadovoljavajući krediti

Nepovezanost tržišta

SLABOSTI

Mala potroMala potroššnja ribe nja ribe

Nedostatak domaNedostatak domaćće proizvodnje riblje hranee proizvodnje riblje hrane

OgraniOgraniččena kupovna moena kupovna moćć potropotroššaaččaa

Slaba cestovna infrastrukturaSlaba cestovna infrastruktura

Nedostatak adekvatne subvencije Nedostatak adekvatne subvencije

NezadovoljavajuNezadovoljavajućći krediti i krediti

Nepovezanost trNepovezanost tržžiišštata


• Skupa uvozna hrana i porezi

• Problem zaštite izvorišta, akumulacija i mora

• Simboliĉni poticaji

• Modernizacija proizvodnje nabavkom opreme pomoću koje se moţe postići duplo veća proizvodnja po jedinici površine u odnosu na ranije kapacitete:

modernizacija vodozahvata

aeratori

sortiri ikre

automatski sortir aparati

elevatori

cisterne

• Skupa uvozna hrana i porezi

• Problem zaštite izvorišta, akumulacija i mora

• Simboliĉni poticaji

• Modernizacija proizvodnje nabavkom opreme pomoću koje se moţe postići duplo veća proizvodnja po jedinici površine u odnosu na ranije kapacitete:

modernizacija vodozahvata

aeratori

sortiri ikre

automatski sortir aparati

elevatori

cisterne


SLABOSTISLABOSTI

MOGUĆNOSTI

Izvoz ribe

Povećanje broja zaposlenih

Prirodni resursi, veliki potencijal za proizvodnju

Proizvodnja autohtonih vrsta riba za poribljavanje otvorenih voda

Proizvodnja autohtonih vrsta riba za izvoz van BiH

MOGUĆNOSTI

Izvoz ribe

Povećanje broja zaposlenih

Prirodni resursi, veliki potencijal za proizvodnju

Proizvodnja autohtonih vrsta riba za poribljavanje otvorenih voda

Proizvodnja autohtonih vrsta riba za izvoz van BiH


• Legislativa – potpuna harmonizacija s EU (88/R/2006/EC)

• Akreditacija, opremanje laboratorija koje provode službene

pretrage

• Uniformna registracija punosistemskih farmi

• Monitoring rezidua veterinarskih lijekova i ostalih

kontaminanata

• Legislativa Legislativa –– potpuna harmonizacija s EU (88/R/2006/EC)potpuna harmonizacija s EU (88/R/2006/EC)

•• Akreditacija, opremanje laboratorija koje provode sluAkreditacija, opremanje laboratorija koje provode služžbene bene

pretragepretrage

•• Uniformna registracija punosistemskih farmiUniformna registracija punosistemskih farmi

•• Monitoring rezidua veterinarskih lijekova i ostalih Monitoring rezidua veterinarskih lijekova i ostalih

kontaminanatakontaminanata

ŠTA TREBA URADITI?ŠTA TREBA URADITI?


Povlastice za uvoz riblje hrane

Stimulacija za proizvodnju i izvoz

Stimulacija za zapošljavanje i proširenje kapaciteta

Stimulacija za proizvodnju autohtonih vrsta riba i njihove

zaštite - jednoobrazna registracija svih ribljih farmi

Primjena profilaktiĉkih mjera od mrijesta do konzumne ribe

Povlastice za uvoz riblje hrane

Stimulacija za proizvodnju i izvoz

Stimulacija za zapošljavanje i proširenje kapaciteta

Stimulacija za proizvodnju autohtonih vrsta riba i njihove

zaštite - jednoobrazna registracija svih ribljih farmi

Primjena profilaktiĉkih mjera od mrijesta do konzumne ribe



Zaštita vlastitog repro potencijala od ribljih bolesti

Kontrola i praćenje bolesti na nivou drţave u cilju spreĉavanja,

suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih i parazitarnih bolesti

riba i školjki prema standardima OIE

Kontrola sistema

Svijest (od farmera, veterinara do konzumenta)

Zaštita vlastitog repro potencijala od ribljih bolesti

Kontrola i praćenje bolesti na nivou drţave u cilju spreĉavanja,

suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih i parazitarnih bolesti

riba i školjki prema standardima OIE

Kontrola sistema

Svijest (od farmera, veterinara do konzumenta)



21

• Bosna i Hercegovina ima značajne potencijale u akvakulturi

• Iskorištenost postojećih kapaciteta je oko 60% i moguće je proizvesti

10.000 tona konzumne ribe i školjki godišnje, namijenjenih domaćem i

ino tržištu

• Aktivno učešće veterinarske struke u uspostavi sistema kontrole i

praćenja bolesti riba na nivou drţave u cilju spreĉavanja suzbijanja i

iskorjenjivanja zaraznih i parazitarnih bolesti riba i školjki prema

standardima OIE

• Izvoz ribe u živom stanju

• Uzgoj autohtonih vrsta riba za poribljavanje i izvoz van BiH

• Bosna i Hercegovina ima značajne potencijale u akvakulturi

• Iskorištenost postojećih kapaciteta je oko 60% i moguće je proizvesti

10.000 tona konzumne ribe i školjki godišnje, namijenjenih domaćem i

ino tržištu

• Aktivno učešće veterinarske struke u uspostavi sistema kontrole i

praćenja bolesti riba na nivou drţave u cilju spreĉavanja suzbijanja i

iskorjenjivanja zaraznih i parazitarnih bolesti riba i školjki prema

standardima OIE

• Izvoz ribe u živom stanju

• Uzgoj autohtonih vrsta riba za poribljavanje i izvoz van BiH33


ZAKLJUĈCIZAKLJUĈCI


prof. dr. sc. Almedina Zukoprof. dr. sc. Almedina Zukoprof. dr. sc. Almedina Zuko

Dragoj Almi od “2 kapi”Dragoj Almi od “2 kapi”

®®


POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA

22

PREZENTACIJA CRNA GORA

AkvakulturaAkvakultura-- trenutno stanje u oblasti trenutno stanje u oblasti

akvakulture, razvoj i prioritetiakvakulture, razvoj i prioriteti

SarajevoSarajevo

8 8 decembardecembar 2009.2009.

Vlada Crne GoreVlada Crne Gore

Veterinarska upravaVeterinarska uprava

PERSPEKTIVA RIBARSTVAPERSPEKTIVA RIBARSTVA

VeVećć nekolikonekoliko decenijadecenija ribarstvoribarstvo je je velikavelika, , aliali istoisto tolikotoliko i i

neiskorineiskoriššććenaena razvojnarazvojna ššansaansa nanaššee privredeprivrede..

NaglaNaglaššenaena potrebapotreba povepoveććanjaanja proizvodnjeproizvodnje riberibe bilabila bi bi

ostvarenaostvarena uzuz podsticajpodsticaj izvozaizvoza, , aliali je za to je za to neophodnoneophodno

ulaganjeulaganje u u kapacitetekapacitete za za preradupreradu, , jerjer viviššee nijenije dovoljnodovoljno

samosamo ponuditiponuditi trtržžiišštutu žživuivu iliili ooččiiššććenuenu riburibu, , vevećć trebatreba dada

se filetse filetira iira i llijijepoepo upakujeupakuje..

PERSPEKTIVA RIBARSTVAPERSPEKTIVA RIBARSTVA

Razuđenost obale i bogatstvo hidropotencijala Crne Razuđenost obale i bogatstvo hidropotencijala Crne

Gore su idealni za mnoge aktivnosti: Bokokotorski zaliv Gore su idealni za mnoge aktivnosti: Bokokotorski zaliv

prupružža veliku zaa veliku zašštitiććenu oblast koja pokriva oko 87 km2 enu oblast koja pokriva oko 87 km2 , ,

sa dobrim uslovima zasa dobrim uslovima za uzgouzgojj dagnjidagnji korikoriššććenjem enjem

mremrežžnih bazenanih bazena

TrebaloTrebalo bi bi dada se se stimulistimuliššee uzgojuzgoj riberibe, , posebnoposebno

proizvodnjaproizvodnja Orade, Brancina Orade, Brancina i i jeguljejegulje, , kaokao i i uvođenjeuvođenje

novihnovih tehnologijatehnologija za za proizvodnjuproizvodnju..

RibarstvoRibarstvo kodkod nasnas imaima mnogemnoge komparativnekomparativne prednostiprednosti u u

odnosuodnosu nana drugedruge granegrane, , jerjer se se proizvodnjaproizvodnja higijenskohigijensko--

bezbbezbjjednogednog mesa mesa riberibe momožžee obezbobezbijijeditiediti gajenjemgajenjem nana

ribnjacimaribnjacima kojikoji se se snabdsnabdijijevajuevaju vodomvodom iziz rjerječčnih tokova nih tokova

jezera i marikultura.jezera i marikultura.

STRATEGIJA RIBARSTVA CG STRATEGIJA RIBARSTVA CG

Prioriteti Strategije ribarstva Crne Gore se fokusiraju Prioriteti Strategije ribarstva Crne Gore se fokusiraju

nana::

-- jajaččanje konkurentnosti industrije prerade ribe, anje konkurentnosti industrije prerade ribe,

-- stvaranje povoljnog ambijenta za investiranje u sektor stvaranje povoljnog ambijenta za investiranje u sektor

ribarstva i obnavljanje domaribarstva i obnavljanje domaćće ribarske flote, e ribarske flote,

-- poboljpoboljššanje njene opremljenosti, kao i na podranje njene opremljenosti, kao i na podrššku ku

zdravstvenoj ispravnosti proizvoda ribarstva kroz uvođenje zdravstvenoj ispravnosti proizvoda ribarstva kroz uvođenje

potrebnih promjena u domapotrebnih promjena u domaććoj legislativi u oblasti oj legislativi u oblasti

bezbjednosti hrane i bezbjednosti hrane i

-- unapređenja laboratorija koje unapređenja laboratorija koje ćće se akreditovati za kompletnu e se akreditovati za kompletnu

hemijsku i mikrobiolohemijsku i mikrobiološšku analizu.ku analizu.

Zakon o morskom ribarstvu i marikulturiZakon o morskom ribarstvu i marikulturi

SEKTOR RIBARSTVA U CRNOJ SEKTOR RIBARSTVA U CRNOJ

GORIGORI

Sektor ribarstva je vaSektor ribarstva je važžan za ekonomiju Crne Gore. Oko an za ekonomiju Crne Gore. Oko 630630 osoba zaposleno je u ribarskom sektoru Crne Gore.osoba zaposleno je u ribarskom sektoru Crne Gore.

UUččeeššćće sektora ribarstva u nacionalnom bruto drue sektora ribarstva u nacionalnom bruto drušštvenom tvenom proizvodu iznosi 0,5% i 3,1% u bruto proizvodu sektora proizvodu iznosi 0,5% i 3,1% u bruto proizvodu sektora poljoprivrede.poljoprivrede.

Oko Oko 3.0003.000 tona ribe se proizvoditona ribe se proizvodi i i ulovi u Crnoj Gori od ulovi u Crnoj Gori od ččega 1.700 tona morske ribe (ulov), 600 tona slatkovodne ega 1.700 tona morske ribe (ulov), 600 tona slatkovodne ribe(izlovljena riba), 450ribe(izlovljena riba), 450 tona pastrmke (uzgoj), tona pastrmke (uzgoj), 11330 tona 0 tona orade i brancina i 200 tona orade i brancina i 200 tona šškoljaka (akvakultura)koljaka (akvakultura)-- podaci podaci Ministrastva poljoprivredeMinistrastva poljoprivrede..

SEKTOR RIBARSTVA U CRNOJ SEKTOR RIBARSTVA U CRNOJ

GORIGORI

Ulov slatkovodne ribe potiUlov slatkovodne ribe potičče e uuglavnom iz Skadarskog glavnom iz Skadarskog jezera i to uglavnom jezera i to uglavnom ššaran, ali taran, ali tuu je i ukljeva, karaje i ukljeva, karašš i i jegulja jegulja

Prema podacima iz Strategije ribarstva Crne GorePrema podacima iz Strategije ribarstva Crne Gore::

Sektor morskog ribarstva u Crnoj Gori predstavlja 0,3 % Sektor morskog ribarstva u Crnoj Gori predstavlja 0,3 % ukupnog sektora ribarstva Evropske zajednice na ukupnog sektora ribarstva Evropske zajednice na Mediteranu (561,288 t)Mediteranu (561,288 t)

Udio Crne Gore je ekvivalentan koliUdio Crne Gore je ekvivalentan količčini od 1.5% ukupne ini od 1.5% ukupne ponude kalifornijske pastrmke na evropskom trponude kalifornijske pastrmke na evropskom tržžiišštutu

OBJEKTI AKVAKULTUREOBJEKTI AKVAKULTURE

Prema podacima Ministarstva poljoprivredePrema podacima Ministarstva poljoprivrede::

•• Slatkovodnih ribnjaka (pastrmskih) Slatkovodnih ribnjaka (pastrmskih) 2424

•• Morskih ribnjaka (brancin i orada) Morskih ribnjaka (brancin i orada) 22

•• Farme Farme šškoljki (dagnje) koljki (dagnje) 1616 -- od kojih se neke ne nalaze u od kojih se neke ne nalaze u

registru Veterinarske upraveregistru Veterinarske uprave

•• Objekata za preradu ribe (konzerviranje i Objekata za preradu ribe (konzerviranje i

konfekcioniranje) konfekcioniranje) 22

•• Objekti za izvoz izlovljene morske ribe u zemlje EU Objekti za izvoz izlovljene morske ribe u zemlje EU

(objekti na kopnu) (objekti na kopnu) 33

LOKALITETI OBJEKATALOKALITETI OBJEKATA

LEGENDA

-Slatkovodni ribnjaci

-Morski ribnjaci

-Područje farmi školjki

23

LABORATORIJSKI KAPACITETILABORATORIJSKI KAPACITETI

SpecijalistiSpecijalističčkaka veterinarskaveterinarska laboratorijalaboratorija ––

PodgoricaPodgorica ((dijagnostidijagnostiččka ispitivanja bolesti ka ispitivanja bolesti žživotinja i ivotinja i

mikrobiolomikrobiološška ispravnost hrane i hrane za ka ispravnost hrane i hrane za žživotinje)ivotinje)

JavnaJavna ustanovaustanova za za ekotoksikoloekotoksikološškaka

isispitivanjapitivanja –– PodgoricaPodgorica (fizi(fiziččkoko-- hemijska hemijska

ispitivanja hrane i hrane za ispitivanja hrane i hrane za žživotinje)ivotinje)

InstitutInstitut za za javnojavno zdravljezdravlje PodgoricaPodgorica--(mikrobiolo(mikrobiološška i fizika i fiziččkoko-- hemijska ispitivanja hrane)hemijska ispitivanja hrane)

ZDRAVLJE ZDRAVLJE ŽŽIVOTINJA I IVOTINJA I

PREVENTIVNE MJEREPREVENTIVNE MJERE

Zakonski osnov:Zakonski osnov:

-- Zakon o veterinarstvu Zakon o veterinarstvu

-- Zakon o bezbjednosti hraneZakon o bezbjednosti hrane

-- Pravilnik o higijenskim zahtjevima za hranu Pravilnik o higijenskim zahtjevima za hranu žživotinjskog ili ivotinjskog ili

biljnog porijekla (opbiljnog porijekla (opššti higijenski zahtjevi u primarnoj ti higijenski zahtjevi u primarnoj

proizvodnji hrane proizvodnji hrane žživotinjskog porijekla)ivotinjskog porijekla)

-- Pravilnik o posebnim higijenskim zahtjevima za hranu Pravilnik o posebnim higijenskim zahtjevima za hranu

žživotinjskog porijekla (posebni zahtjevi za proizvodnju i ivotinjskog porijekla (posebni zahtjevi za proizvodnju i

sakupljanje sakupljanje žživih ivih šškoljki, i proizvode ribarstva) koljki, i proizvode ribarstva)

-- Operativni program o zdravstvenoj zaOperativni program o zdravstvenoj zašštiti titi žživotinjaivotinja

ZDRAVLJE ZDRAVLJE ŽŽIVOTINJA IVOTINJA

AKVAKULTURE I PREVENTIVNE AKVAKULTURE I PREVENTIVNE

MJEREMJERE

Plan monitoringa bolesti slatkovodnih riba u uzgoju Plan monitoringa bolesti slatkovodnih riba u uzgoju za 2009. godinu za 2009. godinu ::

-- obuhvaobuhvaććeno 7 pastrmskih ribnjakaeno 7 pastrmskih ribnjaka,,

-- bakteriolobakteriološška i parazitoloka i parazitološška dijagnostikaka dijagnostika

-- u planu za slu planu za sljjedeedećću godinu je dijagnostika virusnih bolesti u godinu je dijagnostika virusnih bolesti pastrmkipastrmki

PROGRAM MONITORINGA REZIDUAPROGRAM MONITORINGA REZIDUA

U skladu sa Direktivom Savjeta 96/23/EC i Odlukom Komisije U skladu sa Direktivom Savjeta 96/23/EC i Odlukom Komisije 97/747/EC97/747/EC

GRUPA AGRUPA A-- Supstance koje imaju anaboliSupstance koje imaju anaboliččko dejstvo i ko dejstvo i nedozvoljene supstancenedozvoljene supstance

A1. Stilbeni, derivati stilbena i njihove soli i estriA1. Stilbeni, derivati stilbena i njihove soli i estri

A3. SteroidiA3. Steroidi

A6. hloramfenikol, nitrofurani i nitroimidazoliA6. hloramfenikol, nitrofurani i nitroimidazoli

GRUPA BGRUPA B-- Veterinarski lijekovi i kontaminenti okolineVeterinarski lijekovi i kontaminenti okoline

B1. Antibakterijske supstance ukljuB1. Antibakterijske supstance uključčujuujućći sulfonamide i hinolonii sulfonamide i hinoloni

B2. Drugi veterinarski lijekoviB2. Drugi veterinarski lijekovi-- AntihelminticiAntihelmintici

B3. Druge supstance i kontaminenti okolineB3. Druge supstance i kontaminenti okoline

a) Organohlorna jedinjenja ukljua) Organohlorna jedinjenja uključčujuujućću PCBu PCB--ee

bb) Hemijski elementi) Hemijski elementi

cc) Mikotoksini) Mikotoksini

dd) Boje ) Boje

PRIORITETI U NAREDNOM PRIORITETI U NAREDNOM

PERIODUPERIODU

uusklađivanje zakonske regulative iz oblasti zdravlja sklađivanje zakonske regulative iz oblasti zdravlja žživotinja akvakulture sa legislativom EU i implementacija, ivotinja akvakulture sa legislativom EU i implementacija, ukljuuključčujuujućći izradu nacionalnih planova monitoringai izradu nacionalnih planova monitoringa

jjaaččanje administrativnih kapacitetaanje administrativnih kapaciteta,,

oobuka kadrova u oblasti dijagnostike bolesti buka kadrova u oblasti dijagnostike bolesti žživotinja ivotinja akvakulture, standardizacija laboratorijskih proceduraakvakulture, standardizacija laboratorijskih procedura,,

oobuka zaposlenih u sektoru akvakulture o prevenciji i buka zaposlenih u sektoru akvakulture o prevenciji i ranoj detekciji bolestiranoj detekciji bolesti,,

iizrada vodizrada vodičča, prirua, priruččnika i uputstavanika i uputstava,,

uunapređenje saradnje na svim nivoimanapređenje saradnje na svim nivoima..

HvalaHvala na na papažžnjinji


24

PREZENTACIJA HRVATSKA

Uprava za veterinarstvo

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

Republika Hrvatska

Vesna Petek, dr. vet. med., Ivica Suĉec, dr. vet. med.

Sarajevo, 08. prosinca 2009.

SADRŽAJ

1. Organizacija nadležnog tijela

2. Zakonodavstvo

3. Proizvodnja u akvakulturi

Uprava za

veterinarstvo

Uprava za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju Uprava za

veterinarske inspekcije

Uprava za poljoprivredu

Uprava poljoprivredne i prehrambene industrije

Uprava ribarstva

Uprava za poljoprivredno zemljište

Ravnateljstvo za trţišnu i

strukturnu potporu u poljoprivredi

Uprava za ruralni razvoj

Uprava poljoprivredne i fitosanitarne inspekcije

Uprava za sigurnost i kakvoću hrane

Tajništvo ministarstva

Samostalna sluţba za

unutarnju reviziju

Drţavni

tajnici

Kabinet ministraMINISTAR

Uprava za informacijske sustave i logistiku

1.2. UPRAVA ZA VETERINARSTVO

UPRAVA ZA

VETERINARSTVO

Sektor veterinarskog

javnog

zdravstva

Sektor za zaštitu

zdravlja ţivotinja

Odjel za higijenu hrane

ţivotinjskog podrijetla

i zbrinjavanje nusproizvoda


Odjel za veterinarske

lijekove i hranu

za ţivotinje

Odjel za veterinarsku

epidemiologiju

Odjel za zaštitu

ţivotinja

Odjel za organizaciju

veterinarske sluţbe

i oznaĉavanje ţivotinja

Odjel za središnji

veterinarski

informacijski sustav

Odjel za opće

poslove meĊunarodnu

suradnju i pristup EU

1.3. UPRAVA ZA VETERINARSTVOSEKTOR ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA

SEKTOR ZA

ZAŠTITU

ZDRAVLJA

ŢIVOTINJA

Odjel za organizaciju


i oznaĉavanje ţivotinja

Odjel za veterinarsku

epidemiologiju

Odjel za zaštitu

ţivotinja

Odsjek za financiranje

mjera zaštite

zdravlja ţivotinja

Odsjek za

oznaĉavanje

i registraciju ţivotinja

Odsjek za organizaciju


Odsjek za

krizno planiranje

Odsjek za izradu

i praćenje programa

kontrole

bolesti ţivotinja

Odsjek za zoonoze

Odsjek za analizu

podataka i

izvješćivanje

1.4. UPRAVA ZA VETERINARSTVOSEKTOR ZA VETEINARSKO JAVNO ZDRAVSTVO

SEKTOR ZA

VETERINARSKO

JAVNO ZDRAVSTVO

Odjel za higijenu hrane

ţivotinjskog podrijetla i

zbrinjavanje nusproizvoda

Odsjek za veterinarske

lijekove i hranu za ţivotinje

Odsjek za meso Odsjek za ribe i školjkaše

Odsjek za higijenu hrane

ţivotinjskog podrijetlaOdsjek za nusproizvode

Odsjek za mljeko, jaja i med

Odsjek za veterinarske lijekove,

veterinarsko-medicinske proizvode

i laboratorijsku dijagnostiku

Odsjek za monitoring rezidua

Odsjek za hranu za ţivotinje

1.5. UPRAVA ZA VETERINARSKE INSPEKCIJE

UPRAVA ZA

VETERINARSKE

INSPEKCIJE

SEKTOR

VETERINARSKE

INSPEKCIJE

98 VETERINARSKIH

INSPEKTORA

SEKTOR GRANIĈNE

VETERINARSKE INSPEKCIJE

I MEĐUNARODNOG

PROMETA

SEKTOR ZA PRAVNE

POSLOVE I FINANCIRANJE

SLUŢBENIH KONTROLA

7 ureda:

1. U sjedištu uprave; 2.BJELOVAR;

3.RIJEKA;, 4.SPLIT; 5.VARAŢDIN;

6.OSIJEK; 7.ZAGREB

(ukupno 65 ispostava )

Odjel za graniĉne veterinarske inspekcije;Odjel za meĊunarodni promet i

analizu rizika.

Odsjek za pravne poslove;

Odsjek za financiranje

sluţbenih kontrola

2. ZAKONODAVSTVO REPUBLIKE HRVATSKE

ZAKON O VETERINARSTVU (N.N. 41/07, 155/08)

ZAKON O HRANI (N.N. 46/07, 155/08) transponiran i implementiran Regulation 178/2002 EURegulation 178/2002 EU

25

2.1. HIGIJENSKI PAKET TRANSPONIRAN I IMPLEMENTIRAN U HRVATSKO ZAKONODAVSTVO

•Pravilnik o higijeni hrane (N.N. 99/07, 27/08, 113/08) (Regulation 852/2004 EU Regulation 852/2004 EU ––

Hygiene of Hygiene of foodstuffoodstuf ––primarna proizvodnja i opprimarna proizvodnja i općći uvijetii uvijeti))

• Pravilnik o higijeni hrane ţivotinjskog podrijetla (N.N. 99/07) ((Regulation Regulation

853/2004 EU 853/2004 EU –– Hygiene of food of animal originHygiene of food of animal origin))

•• Pravilnik o sluţbenim kontrolama hrane ţivotinjskog podrijetla (N.N.

99/07) (Regulation 854/2004 EU Regulation 854/2004 EU –– Official controlsOfficial controls))

•• Pravilnik o sluţbenim kontrolama koje se provode radi verifikacije

postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za ţivotinje, te

propisa o zdravlju i zaštiti ţivotinja (N.N. 99/07) (Regulation 882/2004 EU Regulation 882/2004 EU –– Official Official

controls of food of animal origincontrols of food of animal origin))

•• Pravilnik o provedbenim mjerama za odreĊene proizvode na koje sePravilnik o provedbenim mjerama za odreĊene proizvode na koje se

primjenjuju propisi o hrani (N.N. 154/08) (primjenjuju propisi o hrani (N.N. 154/08) (Regulation 2074/2005 EURegulation 2074/2005 EU))

••Pravilnik o mikrobioloPravilnik o mikrobiološškim kriterijima za hranu (N.N. 74/08, 156/08)kim kriterijima za hranu (N.N. 74/08, 156/08)

((Regulation Regulation //2073/2005 EU2073/2005 EU))

OPĆA

PRAVILA

SPECIFIĈNA

PRAVILA

SUBJEKTI U POSLOVANJU S

HRANOM

Pravilnik o higijeni hrane (N.N.

99/07, 27/08, 113/08) (Regulation Regulation

852/2004 EU852/2004 EU))

Pravilnik o higijeni hrane

ţivotinjskog podrijetla (N.N.

99/07) / 853/2004

NADLEŽNO TIJELO

Pravilnik o sluţbenim kontrolama koje se

provode radi verifikacije postupanja u

skladu s odredbama propisa o hrani i

hrani za ţivotinje, te propisa o zdravlju i

zaštiti ţivotinja (N.N. 99/07) 882/2004

Pravilnik o sluţbenim kontrolama hrane

ţivotinjskog podrijetla (N.N. 99/07))

854/2004

Pravilnik o mikrobioloPravilnik o mikrobiološškim kriterijima za hranukim kriterijima za hranu

(N.N. 74/08, 156/08)(N.N. 74/08, 156/08) 2073/2005

Pravilnik o provedbenim mjerama za odreĊene proizvodePravilnik o provedbenim mjerama za odreĊene proizvode

na koje se primjenjuju propisi o hrani (N.N. 154/08) (na koje se primjenjuju propisi o hrani (N.N. 154/08) (Regulation 2074/2005 EURegulation 2074/2005 EU))

2.2. PRAVNI OKVIR SIGURNOSTI HRANE

ZAKON O HRANI (N.N. 46/07, 155/08) 178/2002

2.3. ODOBRENI OBJEKTI

134 odobrenih objekata za preradu i uskladištenje proizvoda ribarstva

Subjekti u poslovanju s hranom dužni su uspostaviti, provoditi i održavati trajni postupak odnosno postupke temeljene na načelima sustava HACCP-a – sukladno čl. 51 Zakona o hrani (N.N. 46/07, 155/08) i čl. 5. Pravilnika o higijeni hrane (N.N. 99/07,27/08,113/08)

3. AKVAKULTURA

Obala – over 5800 km

Teritorijalne vode (more i

unutrašnjost)- 34000 km2

Akvakultura - 0.6 % BDP RH

- 1.15 % ukupog izvoza

Jadranski sliv

Dunavski sliv

3.1. PRIMARNA PROIZVODNJA

Slatkovodna

riba

32

Morska riba 44

Tuna 8

Školjkaši 171

3.2. Proizvodnja u akvakulturi3.2. Proizvodnja u akvakulturi

1646 t 4151t

4000 t

4180 t

3500 t

3.3. VRSTE U UZGOJU

Cyprinus carpio - šaran

Ctenopharyngodon idella – amur

Oncorhynchus mykiss-pastrva

Dicentrarchus labrax - lubin

Sparus aurata - orada

Thunnus thynnus–atlantska tuna

Mytilus galloprovincialis–dagnja

Ostrea edulis – kamenica

Zahvaljujem na

pozornosti!

Ivica......

26

Sadržaj:

1. Zakonska osnova

2. Nadziranje zdravlja akvatičnih životinja

3. Implementacija Pravilnika 42/2008

4. Buduće aktivnosti

1. Zakonska osnova

Zakon o veterinarstvu(N.N. 41/07;151/08)

Pravilnik o naĉinu prijave bolesti ţivotinja (N.N. 31/09) - Council

Directive (82/894/EEC)

Pravilnik o uvjetima zdravlja ţivotinja koji se primjenjuju na ţivotinje

akvakulture i njihove proizvode te spreĉavanju i suzbijanju odreĊenih

bolesti akvatiĉnih ţivotinja (N.N. 42/08) - Council Directive

2006/88/EC

Pravilnik o izradi planova uzorkovanja i dijagnostiĉkih metoda za otkrivanje i potvrĊivanje prisutnosti bolesti mekušaca Bonamioze

(Bonamia ostreae) i Marteilioze (Marteilia refringens) (N.N. 142/08) -

Commission Decision 2002/878/EC

Pravilnik o planovima uzorkovanja i dijagnostiĉkim metodama za

otkrivanje i potvrĊivanje odreĊenih bolesti riba (N.N. 142/08) -

Commission Decision 2001/183/EC

2. Nadziranje zdravlja akvatičnih životinja

U 2010. godini, nadziranje će se provoditi u skladu s odredbama Pravilnika 42/2008 (Dir. 2006/88)

Nadziranje se provodi (u svrhu postizanja statusa slobodnog od bolesti) na:

1) Pastrvskim uzgajalištima – dvije godine, sa propisanim brojem uzoraka, brojem uzorkovanja godišnje i brojem kliničkih pregleda (VHS, ZHN)

2) Ribnjačarstvima – za virusološke pretrage na uzročnika KHV

3) Mrijestilištima i uzgajalištima lubina – nazočnost uzročnika virusne encefalopatije i retinopatije

4) Proizvodnim područjima za uzgoj školjkaša

3. Implementacija Pravilnika (NN 42/2008) (Direktiva 2006/88)

3.1. Uspostavljanje javnog Registra poslovanja akvakulture i autoriziranih objekata za preradu

Sukladno odredbama pravilnika (NN 42/2008)

nadleţno tijelo uspostavlja javni registar

Naziv, ime i adresa poslovanja

GPS podatci

Reg. broj, autorizacija

Vrsta i opseg proizvodnje,

Podaci o zdravstvenom statusu

3.2. Prijava bolesti (egzotiĉne i neegzotiĉne bolesti)

Obveza prijavljivanja: Vlasnik i osobe koje se brinu o akvatičnim životinjama

Pratitelji tijekom prijevoza

Veterinari, službeni veterinari

Osoblje iz dg. laboratorija i drugih istraživačkih institucija

Nadležno tijelo ima obvezu prijave (u slučaju potvrđenog slučaja) EK

3.3. Izrada programa nadziranja i iskorjenjivanja

bolesti

U svrhu dobivanja statusa slobodnog od bolesti, nadležno tijelo ima obvezu izrade programa nadziranja i iskorjenjivanja bolesti

Sadržaj programa: Epidemiološki status

Procijena troškova

Trajanje i cilj programa

Područje provedbe programa

3.4. Autorizacija poslovanja akvakulture

Tko ima obvezu autorizacije?

1) REGISTERED (Uzgajališta riba, školjkaša i rakova)

2) (Otpremni centri, centri za proĉišćavanje)

3) Poslovanja akvakulture u kojima se vrši klanje riba

u dijagnostiĉke svrhe (istraţivaĉki centri)

4) Karantene, lovišta u kojima se u svrhu rekreativnog

ribolova provodi organizirano poribljavanje, ...

27

4. Buduće aktivnosti

Daljnje transponiranje legislative EU

Izrada kriznih planova

Određivanje zemlje, zona ili kompartmenta slobodnih od bolesti

Trajna edukacija poslovanja akvakulture u pogledu zdravlja akvatičnih životinja

Zahvaljujem na pažnji!


28

PREZENTACIJA MAKEDONIJA

Nova dostignuća i prioriteti u akvakulturi i upravljanju zdravljem akvakulture u Republici

Makedoniji

Olivera Karamanova, DVM

SarajevoDecembar 8, 2009

Republika MakedonijaMinistarstvo poljoprivrede, šumarstva i

vodoprivredeVeterinarska uprava

Nadležni organi

MAFWE/ VD/ Sektor za zdravlje životinja: Kontrola uzgojnih objekata-farmi

MAFWE/ VD/ Sektor za veterinarsko javno zdravstvo: Kontrole objekata za preradu

MAFWE/ VD/ Sektor za graničnu veterinarsku inspekciju: Kontrole uvoza/provoza na graničnim inspekcijskim prijelazima

Fakultet veterinarske medicine Skoplje –Ovlašteni organ:

Kontrola bolesti životinja i farmaceutskih proizvoda i rezidua

Dijagnostika

Istraživanja

Organizaciona i struktura upravljanja veterinarske službe

Veterinarska legislativa u pogledu kontrole uvoza i izvoza akvakulture “Zakon o veterinarstvu” (SG RM No.113/07)

“ Zakon o veterinarskom javnom zdravstvu” (SG RM No.114/07)

“Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja” (SG RM No.113/07)

“Zakon o sporednim proizvodima životinjskog porijekla” (SG RM No.113/07)

“Zakon o sigurnosti hrane, proizvoda i materijala u kontaktu sa hranom” (SG RM No 54/2002)

Povezani pod zakonski propisi (u pripremi)

Raspored nadležnosti koje se odnose na zdravlje i sigurnost akvakulture

Službeni veterinari na Graničnim inspekcijskim prijelazima: Veterinarske kontrole na GIP-ovima

Uvoz i provoz ribe i proizvoda od ribe

Službeni veterinari Regionalnih veterinarskih ureda (RVO):

Kontrola na unutrašnjem tržištu kretanja živih vodenih životinja i kontrola drugih aktivnosti koje mogu dovesti do širenja patogena

Privatne veterinarske stanice (PVS) Ovlaštene da obavljaju određene mjere zaštite zdravlja

životinja

Uvoz akvakulture i mjere upravljanja rizikom kod uvoza

CVO Prethodno izdavanje dozvola za uvoz životinja, proizvoda i

sporednih proizvoda, u zavisnosti od zemlje porijekla i njenog dijela, objekta, certifikata ili drugih pratećih dokumenata

CVO Donošenje odgovarajućih propisa u pogledu sigurnosnih mjera za

uvoz, provoz i izvoz živih životinja akvakulture i proizvoda akvakulture, na osnovu:

OIE statusa bolesti životinja i ažuriranja statusa

Službenog žurnala EU i ažuriranja statusa bolesti

Rezultata analize rizika

Uvoz akvakulture i mjere upravljanja rizikom kod uvoza

Uvoz žive ribe primarno za: Vrste Salmonidae i Ciprinidae porijeklom iz: Bugarske, Grčke,

Srbije

Ukrasnih riba porijeklom iz: Singapura i SAD-a

Uvoz u 2008 godini :

Vrsta(životni stadij)

Volumen (kg.)

Salmonidae i Ciprinidae namijenjene za farmski uzgoj

58.638

Salmonidae i Ciprinidae –juvenilne ribe 20.285

Ukrasne ribe 7.915

Programi za nadzor i praćenje bolesti vodenih životinja

MAFWE – Direkcija za veterinarstvoGodišnja naredba za zdravlje životinja i veterinarsko javno zdravstvo za poduzimanje određenih zaštitnih mjera od kontagioznih i parazitarnih bolesti

Bolesti koje se prate za ribe u jezerima, vještačkim akumulacijama i farmama za uzgoj:

- VHS (virusna hemoragična septikemija)

- IPN (kontagiozna nekroza pankreasa)

- BKD (bakterijska bolest/Renibakterioza)

- SVC (proljetna viremija šarana)

- IHN (infektivna hemoragična nekroza)

29

Dijagnostika bolesti

Fakultet veterinarske medicine/Univerziteta “"St. Ćiril i Metodije” Skoplje

Odjel za biologiju i patologiju riba, pčela i divljači, obavlja:

laboratorijske dijagnostičke tehnike i testove u skladu sa Priručnikom za dijagnostičke testove vodenih životinja

Virus- logical Disease (ELISA test);

Standardne mikrobiološke dijagnostičke metode za bolesti i

Analizu podataka

Trenutni kapaciteti akvakulture i proizvodnje

62 Farme ribe za uzgoj osiguravaju godišnju proizvodnju ribe iz svježe vode

Količine uzgojne ribe namijenjene za ljudsku konzumaciju godišnje za vrste Salmonida i Cyprinida :

-za 2006 - 958.000 kg

-za 2007 - 771.000 kg

-za 2008 - 992.000 kg

Krucijalni faktori za međunarodnu trgovinu živih vodenih životinja

Članica Svjetske organizacije za zdravlje životinja(OIE, Office International des Epizooties)

Članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Potpisnik Sanitarnog i Fito-sanitarnog ugovora (SPS)

Zemlja kandidat za članstvo i očekuje početak pregovora za članstvo

Makedonija ima odobrenje za izvoz živih životinja akvakulture i proizvoda u EU

Politika i planiranje u pogledu nacionalnog zdravlja vodenih životinja Kategorizacija farmi vodenih životinja prema zdravstvenom statusu,

Razvoj programa praćenja i nadzora prema bolestima vodenih životinja u skladu sa Direktivom komisije 2006/88;

Razvoj planova hitnih mjera u pogledu bolesti vodenih životinja;

Uvrštavanje na riziku baziranih, konsutativnih i transparentnih procesa analize rizika patogena u razvoju i provođenju državne i entitetskih politika;

Poboljšavanje dijagnostičkih kapaciteta;

Uspostavljanje standardizovanih laboratorijskih procedura i definisanje pravila za skupljanje uzoraka;

Geografsko zoniranje zemlje i njenih komponenti u sistemu nadzora kako je preporučeno/zahtijevano od međunarodnih organa i zahtijevano od trgovinkihpartnera.

Trenutni prioriteti u pogledu nacionalne politike akvakulture

Trenutni prioriteti u pogledu nacionalne politike akvakulture

Poboljšanje upravljanja izvozom:

Iskorištavanje statusa- odobrena zemlja za izvoz živih vodenih životinja i njihovih proizvoda u EU

Razvoj modernog sistema proizvodnje akvakulture za:

Osiguranje zdravog proteina sa niskom cijenom za stanovnike i vanjskog tržište

Razvoj farmi ribe i povećanje proizvodnje:

vrsta Salmonida(potočna pastrmka),

vrsta Cyprinida (šarana, bijelog amura i srebrnog šarana, soma)

Poboljšanje upravljanja bio sigurnošću u kapacitetima akvakulture


30

PREZENTACIJA SRBIJA

Republika SrbijaRepublika SrbijaMinistarstvo poljoprivrede, Ministarstvo poljoprivrede,

ššumarstva i vodoprivredeumarstva i vodoprivrede

Uprava za veterinuUprava za veterinu

Akvakultura

U Srbiji

Akvakultura

U Srbiji

IstorijatIstorijatIstorijat

1860 1860 –– prvi pisani pomenprvi pisani pomen ““ribnjakaribnjaka”” (Irig, (Irig,

Vojvodina)Vojvodina)

1894 1894 –– osnovan je najstariji i najveosnovan je najstariji i najvećći ribnjaki ribnjak

EEĉĉkaka

95% 95% ribnjaka je bilo u drribnjaka je bilo u drţţavnom vlasniavnom vlasnišštvu dotvu do

20032003

2003 2003 –– privatizacija ribnjakaprivatizacija ribnjaka,, vivišše ode od 80% 80% vevećć

privatizovanoprivatizovano

Osnovni podaciOsnovni podaciOsnovni podaci

•• PreovlaĊuju PreovlaĊuju ššaranski ribnjaci na preko aranski ribnjaci na preko 1400014000 ha, ha, pastrmski na pastrmski na

okooko 17 ha17 ha

•• Veliki broj novoosnovanihVeliki broj novoosnovanih,, neregistrovanih, malih ribnjakaneregistrovanih, malih ribnjaka

(+(+30% 30% ukupne povrukupne površšineine?)?)

•• U toku poslednjih 10 godina povrU toku poslednjih 10 godina površšine pod ribnjacima uveine pod ribnjacima uveććane 10 ane 10

do 15 do 15 %%, ukupan broj novoosnovanih ribnjaka pove, ukupan broj novoosnovanih ribnjaka poveććan za 100 an za 100 %%

•• Sva tri vida proizvodnje prisutna u Srbji: ekstenzivni, Sva tri vida proizvodnje prisutna u Srbji: ekstenzivni,

poluintenzivni i intenzivnipoluintenzivni i intenzivni

–– PrinosPrinos/ha/ha u poluintenzivnom sistemu je oko 1000 kg/hau poluintenzivnom sistemu je oko 1000 kg/ha

–– Uz upotrebu ekstrudirane kompletne krmne smeUz upotrebu ekstrudirane kompletne krmne smešše za e za ššarane u arane u

ishraniishrani –– od 1500 do preko 3000 kg/haod 1500 do preko 3000 kg/ha

•• StatistiStatistiĉĉki podaci najki podaci najĉĉeeššćće nedostaju ili su spekulativnie nedostaju ili su spekulativni

•• OkoOko 1000 1000 zaposlenihzaposlenih,, 4 % 4 % sa visokim isa visokim i 10 % 10 % sa srednjim sa srednjim

obrazovanjemobrazovanjem

•• 200 200 –– 300 300 sesezonskih radnikazonskih radnika

•• 90 % 90 % mumušškaracakaraca,, ţţene retko u proizvodnjiene retko u proizvodnji (administra(administracijacija,,

ĉĉiiššććenje i sl.enje i sl.))

•• PProblemi: zapuroblemi: zapuššteni ribnjaci, niska produktivnost, preveliki broj teni ribnjaci, niska produktivnost, preveliki broj

zaposlenih, stare radne navike, nedostatak opreme, stara i zaposlenih, stare radne navike, nedostatak opreme, stara i

istroistroššena oprema, neadekvatno koriena oprema, neadekvatno koriššććena oprema. ena oprema.

•• IInteresovanje za akvakulturu u porastu (tradicijanteresovanje za akvakulturu u porastu (tradicija,, zdrava zdrava

ishrana) ishrana)

•• Uvoz ribe i ribljih proizvoda Uvoz ribe i ribljih proizvoda –– dvostruko vedvostruko većći od proizvodnjei od proizvodnje

Osnovni podaciOsnovni podaciOsnovni podaci

SnagaSnagaSnaga

•• Prirodni izvoriPrirodni izvori

•• Razvojni potencijalRazvojni potencijal

•• Nutritivna bazaNutritivna baza

•• TradiTradicijacija ((u proizvodnjiu proizvodnji))

•• PovePoveććano interesovanjeano interesovanje

•• PodrPodršška nauka nauĉĉnih institucijanih institucija

•• Niska produktivnostNiska produktivnost

•• Nivo obrazovanjaNivo obrazovanja

•• Uslovi trUslovi trţţiišštata

•• Zakonodavstvo i postojeZakonodavstvo i postojećći propisii propisi

•• SluSluţţbena kontrolabena kontrola

SlabostiSlabostiSlabosti

•• Proizvodnja visoko kvalitetne hraneProizvodnja visoko kvalitetne hrane

•• Pozitivan uticaj na zdravstveno stanjePozitivan uticaj na zdravstveno stanje

•• Pozitivan uticaj na zapoPozitivan uticaj na zapoššljavanjeljavanje

•• Pozitivan uticaj na ekonomski rastPozitivan uticaj na ekonomski rast

•• MoguMoguććnost regionalne saradnjenost regionalne saradnje

MogućnostiMoguMoguććnostinosti

•• Nedostatak investicijaNedostatak investicija

•• Ljudski resursi i podizanje kapacitetaLjudski resursi i podizanje kapaciteta

•• PolitiPolitiĉĉke promeneke promene

•• PrioritetiPrioriteti

•• TradicijaTradicija ((potropotroššnjanja))

PretnjePretnjePretnje

31

Vodeni resursi

Srbije

Vodeni resursiVodeni resursi

SrbijeSrbije

DunavDunav

SavaSava

TisaTisa

Morava (Velika, Zapadna, JMorava (Velika, Zapadna, Juuţţna)na)

DrinaDrina

KolubaraKolubara

TimokTimok

Sistem kanala Dunav Sistem kanala Dunav –– Tisa Tisa –– DunavDunav

Proizvodnja u Srbiji, tProizvodnja u Srbiji, tProizvodnja u Srbiji, t

Procenjeni ulov u rekama i jezerimaProcenjeni ulov u rekama i jezerima –– okooko 66000 t000 t

Ime Naučno ime 2006 2007 2008

Šaran Cyprinus carpio 4309.311 5517.826 5760.469

Som Silurus glanis 16.579 13.621 19.973

Tolstolobik Hypophthalmichthys molitrix 307.201 846.418 801.542

Amur Ctenopharyngodon idella 147.203 207.860 268.136

Štuka Esox lucius 1.733 1.013 4.916

SmuĎ Stizostedion lucioperca 8.431 13.073 8.813

Drugo (bela riba) 162.466 126.687 510.362

Pastrmka Salmo gairdneri 607.795 641.947 1051.966

UKUPNO 5560.719 7368.445 8426.177

Nadleţni organNadleNadleţţni organni organ

•• Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo poljoprivrede, ššumarstva i umarstva i

vodoprivredevodoprivrede

•• Uprava za veterinu Uprava za veterinu –– organ uprave unutar organ uprave unutar

MinistarstvaMinistarstva

•• Kao posebna Uprava osnovana martaKao posebna Uprava osnovana marta 20042004

NadleţnostiNadleNadleţţnostinosti

•• Zdravstveno stanje i dobrobit Zdravstveno stanje i dobrobit ţţivotinjaivotinja

•• VeterinaVeterinarskorsko javno zdravljejavno zdravlje

•• Bezbednost hraneBezbednost hrane

•• ZaZašštita tita ţţivotnje sredineivotnje sredine

ZakonodavstvoZakonodavstvoZakonodavstvo•• Zakon o veterinarstvuZakon o veterinarstvu ((Sl. glasnikSl. glasnik RS No. 91/05)RS No. 91/05)

•• Zakon o bezbednosti hraneZakon o bezbednosti hrane ((Sl. glasnikSl. glasnik RSRS No 41/09) No 41/09)

•• Pravilnik o naPravilnik o naĉĉinu vrinu vrššenja veterinarskoenja veterinarsko--sanitarnog pregleda i sanitarnog pregleda i kontrole kontrole ţţivotinja pre klanja i proizvoda ivotinja pre klanja i proizvoda ţţivotinjskog poreklaivotinjskog porekla ((Sl. Sl. list SFRJlist SFRJ 68/89)68/89)

•• Pravilnik o naPravilnik o naĉĉinu utovara, pretovara i istovara poinu utovara, pretovara i istovara poššiljaka iljaka ţţivotinja, proizvoda, sirovina i otpadaka ivotinja, proizvoda, sirovina i otpadaka ţţivotinjskog porekla, ivotinjskog porekla, uslovima koje mora ispunjavati prevozno sredstvo, higijenskouslovima koje mora ispunjavati prevozno sredstvo, higijensko--tehnitehniĉĉkim uslovima koje mora ispunjavati pokim uslovima koje mora ispunjavati poššiljka i obrascu iljka i obrascu uverenja o zdravstvenom stanju pouverenja o zdravstvenom stanju poššiljkeiljke ((Sl. list SFRJSl. list SFRJ 69/90) 69/90)

•• Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za ribe, rakove, Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za ribe, rakove, šškoljkakoljkašše, morske jee, morske jeţţeve, morske krastavce, eve, morske krastavce, ţţabe, kornjaabe, kornjaĉĉe, e, pupuţţeve i njihove proizvode (Sl. list SRJeve i njihove proizvode (Sl. list SRJ 06/03 06/03 ии Sl. list SCGSl. list SCG 56/03, 56/03, 05/04, 04/04, 12/04, 48/04) 05/04, 04/04, 12/04, 48/04)

•• Pravilnik o merama za suzbijaPravilnik o merama za suzbijanjnje i iskoree i iskorenjnjivaivanjnje furunkuloze e furunkuloze pastrmki (Sl.pastrmki (Sl. list SFRJ 72/91)list SFRJ 72/91)

•• Pravilnik o merama za suzbijaPravilnik o merama za suzbijanjnje i iskoree i iskorenjnjivaivanjnje vrtie vrtiĉĉavosti avosti pastrmki (Sl.list SFRJpastrmki (Sl.list SFRJ 72/91)72/91)

Projekti Ministarstva nauke i tehnoloProjekti Ministarstva nauke i tehnološškog razvoja: kog razvoja:

•• UnapreĊenje ishrane UnapreĊenje ishrane ššarana i pastrmke u samoodrarana i pastrmke u samoodrţţivoj ivoj

akvakulturi (u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom, akvakulturi (u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom,

Zemun), 2004Zemun), 2004--20072007

•• Upotreba geotermalnih voda u proizvodnji riba (u saradnji Upotreba geotermalnih voda u proizvodnji riba (u saradnji

sa Poljoprivrednim fakultetom, sa Poljoprivrednim fakultetom, Novi Sad), 2Novi Sad), 2004004--20072007

•• UnapreĊenje poluintenzivne proizvodnje UnapreĊenje poluintenzivne proizvodnje ššarana (Cyprinus arana (Cyprinus

carpio) u samoodrcarpio) u samoodrţţivoj akvakulturi (u saradnji sa ivoj akvakulturi (u saradnji sa

Poljoprivrednim fakultetom, Zemun), 2007Poljoprivrednim fakultetom, Zemun), 2007--20112011

•• UvoĊenje i repopulacija linjaka UvoĊenje i repopulacija linjaka (Tinca tinca) u ribne (Tinca tinca) u ribne

sisteme i otvorene vode (u saradnji sa Poljoprivrednim sisteme i otvorene vode (u saradnji sa Poljoprivrednim

fakultetom, Novi Sad), 2007fakultetom, Novi Sad), 2007--20112011

ProjektiProjektiProjekti

Jun 2007Jun 2007 –– Srbija je pristupila EU Seventh Srbija je pristupila EU Seventh

Framework Programu (FP7) Framework Programu (FP7)

Februar 2008Februar 2008 –– popoĉĉeo je REGPOTeo je REGPOT--3 projekat: 3 projekat:

““Reinforcement of Sustainable Reinforcement of Sustainable

AquacultureAquaculture““ –– ROSA, No. 205135,ROSA, No. 205135,

koordinator Poljoprivredni Fakultetkoordinator Poljoprivredni Fakultet, , ZemunZemun



•• PodrPodršška sektoru ribarstva Srbije i Crne Gore ka sektoru ribarstva Srbije i Crne Gore ––

projekat finansiran od strane EU, preteprojekat finansiran od strane EU, preteţţno no

posveposveććen ribarstvu na otvorenom moru, manji deo en ribarstvu na otvorenom moru, manji deo

sredstava usmeren ka akvakulturisredstava usmeren ka akvakulturi,, 2007 2007 -- 20082008

MinistMinistarstvo poljoprivrede, Crna Goraarstvo poljoprivrede, Crna Gora

MinistMinistaarrstvo zastvo zašštite tite ţţivotne sredine,ivotne sredine, SrbiSrbijjaa

Uprava za veterinuUprava za veterinu,, MMPPŠŠVV,, SrbiSrbijjaa

InstitutInstitut za higijenu i tehnologiju mesa, Srbijaza higijenu i tehnologiju mesa, Srbija

32

Istraţivaĉke aktivnostiIstraIstraţţivaivaĉĉke aktivnostike aktivnosti

•• Razvoj Sistema kontrole zdravstvenog stanja riba u Razvoj Sistema kontrole zdravstvenog stanja riba u

proizvodnji i izvozu proizvodnji i izvozu –– Projekat Ministarstva poljoprivrede, Projekat Ministarstva poljoprivrede,

ššumarstva i vodoprivrede, 2006umarstva i vodoprivrede, 2006

•• ZnaZnaĉĉaj renibakterioze u patologiji kalifornijske pastrmke aj renibakterioze u patologiji kalifornijske pastrmke ––

Projekat Ministarstva poljoprivrede, Projekat Ministarstva poljoprivrede, ššumarstva i umarstva i

vodoprivrede, 2007vodoprivrede, 2007

•• Monitoring vodenih ekosistema u cilju proizvodnje Monitoring vodenih ekosistema u cilju proizvodnje

visokovrednih i bezbednih proizvoda akvakulture visokovrednih i bezbednih proizvoda akvakulture

konkurentnih na EU trkonkurentnih na EU trţţiišštutu -- InstitutInstitut za higijenu i za higijenu i

tehnologiju mesa, Beogradtehnologiju mesa, Beograd

Laboratorijska podrškaLaboratoLaboratorijska podrrijska podršškaka

NauNauĉĉni institut za veterinarstvo Srbije, ni institut za veterinarstvo Srbije, Odeljenje za bolesti riba, Odeljenje za bolesti riba,

Vojvode Toze 14, BeogradVojvode Toze 14, Beograd

•• Parazitologija Parazitologija

•• Histopatologija Histopatologija

•• OpOpššta bacteriologija/micologija ta bacteriologija/micologija

•• OpOpššta virusologija ta virusologija

•• Kultura tkiva Kultura tkiva

•• Molekularna dijagnostika (PCR) Molekularna dijagnostika (PCR)

•• Imunoesej (ELISA) Imunoesej (ELISA)

•• Imunofluorescenca Imunofluorescenca

Hvala na paţnji!Hvala na paHvala na paţţnjinji!!


33

PREZENTACIJA 6.

VETERINARSKI FAKULTET

ODJELJENJE ZA AKVAKULTURUODJELJENJE ZA AKVAKULTURU

(CENTAR ZA RIBARSTVO)(CENTAR ZA RIBARSTVO)

Zmaja od Bosne 90, Sarajevo 71000Bosna i Hercegovina

Tel: ++ 387 33 655 922 http:// www.vfs.unsa.ba/

Fax: ++ 387 33 610 908 E-mail: [email protected]

1959 - 2009

Uvod

• Pri Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, jedinom takve vrste u Bosni i Hercegovini, postoji Odjeljenje za akvakulturu, bivši naziv Centar za ribarstvo (osnovan 1959. godine), koji se bavi zdravstvenim nadzorom salmonidnih, ciprinidnih i morskih ribogojilišta u BiH.

• Prije rata u bivšoj Jugoslaviji, Centar je vršio zdravstveni nadzor pored BiH i na svim ribljim farmama u Crnoj Gori, Sandţaku i jednom dijelu Kosova.

• Uloga Odjeljenja za akvakulturu je prvenstveno na dijagnostici, prevenciji i suzbijanju zaraznih i parazitarnih bolesti riba u kontrolisanim uzgojima.

Uvod

• S obzirom da se stanje iz oblasti bolesti riba promijenilo, naroĉito pojavom onih koje uzrokuju visok stepen mortaliteta i ogromne ekonomske gubitke a uz to su izrazito kontaminozne, LaboratorijeOdjeljenja za akvakulturu su stavljene u funkciju sa jasnim zadatkom na polju dijagnostike, prevencije i suzbijanja bolesti riba, a prema prema Aquatic Animal Health Code 2008 i Manual of Diagnostic Tests for Aquatic Animal 2006. (OIE).

• Cilj djelatnosti Odjeljenja za akvakulturu je: unapreĊenje proizvodnjeslatkovodnog i morskog ribarstva, unapreĊenje zdravstvenogstatusa riba, kontrola proizvodnje zdrave hrane i izvoz ribe i školjki u ţivom, svjeţe-mrtvom stanju i u obliku ribljih proizvoda.

OdjeljenjOdjeljenjee zaza akvakulturuakvakulturu je je

Nacionalna Referentna Laboratorija (Nacionalna Referentna Laboratorija (NRL) NRL)

za virusne bolesti riba (2005)za virusne bolesti riba (2005)

Osnovna djelatnost Odjeljenja za akvakulturu

Odjeljenje za akvakulturu, Veterinarskog instituta, Veterinarskog fakulteta u Sarajevu jedino je u Federaciji Bosne i Hercegovine koje se bavi poslovima veterinarske djelatnosti iz oblasti akvakulture:

• dijagnostika, prevencija i suzbijanje zaraznih i parazitarnih bolesti riba u kontrolisanim uzgojima i otvorenim vodama;

• vrši mikrobiološke, virusološke i parazitološke pretrage na osnovu povećanog morbiditeta, mortaliteta, sumnje i pojave bolesti riba:– mikrobiološke pretrage na prisustvo: Jersinioza pastrmki, Bakterijski

nefritis pastrmki, Furunkuloza pastrmki, Eritrodermatitis šarana

– virusološke pretrage na prisustvo: Virusna hemoragiĉna septikemija pastrmki, Zarazna hematopoetska nekroza pastrmki, Zarazna nekroza gušteraĉe pastrmki, Proljetna viremija šarana

– parazitološke pretrage na prisustvo: Vrtiĉavosti pastrmki, Girodaktilozu pastrmki, Ihtioftiriozu, Sferosporidioza šarana, Proliferativno oboljenje bubrega pastrmki

• analize na virusne, bakterijske i parazitarne bolesti riba koje se koriste za poribljavanje otvorenih voda

Osnovna djelatnost Odjeljenja za akvakulturu

• saradnja sa Uredom za veterinarstvo BiH, FBiH i RS u pripremi legislative iz oblasti akvakulture

• edukacija veterinarskih inspektora

• edukacija osoblja ribogojilišta

• uĉestvovanje pri izradi i uvoĊenju HACCP-a, Standardnog sanitacijskog operativnog programa (SSOP) i Uputstva za preventivnu njegu i zaštitu ribe na ribogojilištima

• nauĉno-tehnološka saradnja na uzgoju i zdravstvenoj zaštiti kontrolisanog uzgoja ribljeg fonda;

• izrada studija, programa i elaborata o mogućnostima kontrolisanog uzgoja riba

• vještaĉenjem u sluĉaju trovanja riba u ribogojilištima i otvorenim vodama

• uĉestvovanje pri izradi ribarskih osnova

Ostala djelatnost

Odjeljenja za

akvakulturu

• Analiza riblje hrane

• Analiza vode

• Pretraga kvaliteta ribe i ribljih proizvoda

• Ispitivanje i kontrola radioaktivnosti u vodi, ribama i hrani za ribe

• Toksikološke analize

• Ispitivanje i kontrola lijekova

• Ispitivanje i analiza hromozoma kod riba

• Laboratorija za virusologiju

• Laboratorija za mikrobiologiju

• Laboratorija za patologiju

• Laboratorija za parazitologiju

• Zavod za higijenski nadzor namirnica i zaštitu ţivotne sredine

• Laboratorija za kontrolu radioaktivnosti

• Katedra za hranu i ishranu ţivotinja

• Odjeljenje za toksikološke analize

• Katedra za biologiju

Prateće Laboratorije

Odjeljenja za

akvakulturu

„Poboljšanje zdravstvenog statusa životinja iz akvakulture i kvalitete i sigurnosti proizvoda akvakulture“, TCP/BiH/3101 (FAO),

A.Jažić i J.Omeragić - FAO nacionalni konsultanti

2006/08

Istraživanja parazitskih beskiĉmenjaka riba iz hidroakumulacije Modrac (Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

tuzlanskog kantona)

2007

Projekat o struĉno-tehnološkoj saradnji u oblasti zaštite rijeke Neretve (JP Elektroprivreda BiH)2006

Istraživanja zdravstvenog stanja salmonidnih vrsta riba na vodozahvatima punosistemskih ribogojilišta u FBiH (Federalno

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, FBiH)

2006

Obuka i trening na doniranoj opremi virusološke laboratorije za ribe (Investitor USAID LAMP)2005

Pravljenje i uvoĊenje Standardnog sanitacijskog operativnog programa (SSOP) i Uputstva za preventivnu njegu i zaštitu ribe.

(USAID LAMP)

2005

“Monitoring i kontrola bolesti salmonidnih, ciprinidnih i morskih riba u punosistemskim ribogojilištima u Bosni i Hercegovini”

(USAID LAMP)

2004/05

„Istraživanje sistema za obogaćivanje vode kiseonikom na ribljim farmama” (Federalno Ministarstvo obrazovanja i nauke,

FBiH)

2003/04

Izrada ribolovne osnove općine Bihać (SRD Bihać i Općina Bihać), Općine Teoĉak, Općine Graĉanica, Općine Olovo, Kantona

Sarajevo, sliva Neretve (Općine Konjic, Jablanica i Mostar)

2000/04

Eksperimentalno ispitivanje hranjenja kalifornijske pastrmke ribljom hranom proizvoĊaća Kraftfutterwerk Beeskow GmbH,

Njemaĉka (Kraftfutterwerk Beeskow GmbH 15848 Tauche, Stremmener Landstrase, Njemaĉka)

2000

“Opremanje Parazitološkog laboratorija za serološku dijagnostiku sa posebnim osvrtom na kriptosporidiozu“ (EU)1998

„Procjena stanja i revitalizacije ribarske proizvodnje u kontrolisanim uslovima na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine“

(AICF/USA)

1996

"Zdravstvena zaštita kao mogućnost optimalnog uzgoja riba u organizovanim uslovima proizvodnje" (u okviru Projekta DC-X,

SRBiH)

1991

Naziv projektaGodina

Referentna lista projekata iz oblasti akvakulture

Ostvarena saradnja sa relevantnim institucijama :

• European Reference Laboratory for Fish Diseases, Danish Veterinary Laboratory, Aarhus, Danmark

• Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska

• Institut “RuĊer Bošković” - Laboratorij za istraţivanje i razvoj akvakulture, Zagreb, Hrvatska

• Veterinarski fakultet u Ljubljani, Slovenija

• Nauĉni Institut za veterinarstvo Srbije, Beograd, Srbija

• Veterinarski fakultet u Skopju, Makedonija

• IZSAM (Institutto Zooprofilactico Spermentale de’ll Abruzzo e Molise G.Caporale), Teramo, Italy

Nastavne aktivnosti djelatnika

• dodiplomski studij veterinarske medicine– predmet: “Veterinarska parazitologija” , prof. dr.sc.Adnan Jaţić, prof. dr.sc. Almedina Zuko, doc.dr. Jasmin

Omeragić

– predmet: “Invazione bolesti ţivotinja” , prof. dr.sc. Almedina Zuko, prof. dr.sc.Adnan Jaţić, doc.dr. Jasmin Omeragić

– predmet: “Uzgoj i bolesti pĉela, riba i divljaĉi” , prof. dr.sc.Adnan Jaţić

– predmet: "Akvakultura", prof. dr.sc. Almedina Zuko

• postdiplomski studij : Smjer „Parazitologija i invazione bolesti sa epizootiologijom“

• specijalni kursevi, kontinuirana edukacija

Nauĉno-istraţivaĉki rad (oblasti)

• Bolesti riba i školjki

• Dijagnostika ribljih bolesti i bolesti školjki

• Epidemiologija i kontrola bolesti riba

Objavljene knjige iz oblasti akvakulture

• Jaţić A., Zuko A. (2004) Bolesti salmonidnih vrsta riba. Sarajevo,

UDK 619:639.211(075.8)(076) 639.3.211.09(075.8)(076); ISBN 9958-599-03-1

34

1NSS

2SSS

1VSS

3Doktora nauka

Broj

zaposlenihObrazovanje

Struĉno osoblje, struĉna zvanja i posebne obuke

1996. Department of Parasitology, Research Institute Ipoh, Malesia

1998. Ifremer, O.I.E. Reference laboratory for bivalve Mollusks Diseases,La Tremblade, France

(Training Course, Phare MCVP partner countries)

1999. (Training Course, Phare MCVP partner countries, 2nd-8thFebr.) Eu.Ref.Lab. za bolesti

riba, Aarhus, Danska

2000. (IMG-99-BIH-2006, Tempus Phare, 1stApril-1stMarch) Eu.Ref.Lab. za bolesti riba, Aarhus,

Danska

2004. Organizacija i upravljenje veterinarske službe, (Modul I i II), Teramo, Italija

2005. ”Organisation and managment of Public Veterinary Services”I Module: Teramo

2005. Provision of training on new lab equipment (Training course, USAID LAMP)

2008. (FAO project TCP/BiH/3101, 28th January – February 15th), Eu.Ref.Lab. za bolesti riba,

Aarhus, Danska

- Kontinuirana interna edukacija u Odjeljenju za akvakulturu

Posebne obuke

spremaĉicaSamija Liĉina

Lab.tehniĉar, SSSAjša Dermaki

Lab.tehniĉar, SSSSabrina Grbo

DVMNermina Vejzović

Dr.Sc., MSc, Spec.paraz., DVMJasmin Omeragić

Dr.Sc., MSc, DVMAlmedina Zuko

Dr.Sc., MSc, DVMAdnan Jažić

Struĉna sprema/zvanjeIme i prezime

Kratak opis dg. metoda

Virusne bolesti

Izolacija uzroĉnika virusnih bolesti riba je putem inokulacije uzorka na

pripremljenu ĉistu staniĉnu kulturu (BF2, EPC) i pojava citopatogenog efekta

(CPE). Identifikacija uzroĉnika je neutralizacijom i ELISA metodom.

Bakterijske bolesti

Dijagnostika nekih bakterijskih bolesti se vrši nalazom uzroĉnika bojenjem otisaka

po Gramu, a identifikacija ELISA metodom.

Parazitske bolesti

Dijagnostika parazitskih bolesti se vrši nalazom uzroĉnika (adulti, razvojni oblici)

mikroskopskim i makroskopskim putem, a identifikacija vrste na osnovu

morfologije i morfometrije

Popis bolesti i dijagnostiĉkih metoda

Druge vrste akara- Mikroskopski i makroskopski nalaz uzroĉnika

- Identifikacija vrste na osnovu morfologije i morfometrije

Druge vrste helminata

(trematode, cestode, nematode)

- Mikroskopski i makroskopski nalaz uzroĉnika


Druge vrste protozooa

- Mikroskopski nalaz uzroĉnika

- Histopatološka pretraga


Sferosporidioza- Mikroskopski nalaz uzroĉnika u ribljem mjehuru

Miksobolijaza

(vrtiĉavost)

- Mikroskopski nalaz spora uzroĉnika u strugotinama hrskavice


Ihtioftirioza - Mikroskopski nalaz uzroĉnika u nativnim preparatima

Girodaktiloza* - Mikroskopski nalaz uzroĉnika u nativnim preparatima


Parazitske bolesti

Saprolegnioza - Mikroskopski i makroskopski nalaz hifa u nativnim preparatima

Bakterijska bolest bubrega*

- Bojenje otisaka bubreţnog tkiva po Gramu


- ELISA

Bakterijske bolesti

Virusna hemoragiĉna septikemija*

Zarazna nekroza gušteraĉe*

Zarazna hematopoetska nekroza*

Proljetna viremija šarana*

- Izolacija virusa na kulturi stanica

- Neutralizacija

- ELISA

Virusne bolesti**

BolestDijagnostiĉka metoda

* izvoĊenje dijagnostiĉkih metoda prema Aquatic Animal Health Code 2008 i Manual of Diagnostic Tests for Aquatic Animal 2006. (The World Organisation for

Animal Health (OIE)

**Virusne bolesti prema: Naredba o mjerama kontrole zaraznih i parazitarnih bolesti ţivotinja i njihovom provoĊenju i finansiranju u 2009. godini („Sl. Glasnik BiH,“

broj: 04/09) i Odluka o provoĊenju mjera za spreĉavanje, otkrivanje, kontrolu i suzbijanje zaraznih i parazitskih bolesti kod riba (07-2-27-2617/08, od 20.05.2009.

godine)

Results of the targeted surveillance on presence of certain viral agents of

fish diseases implemented in B&H fish farms in the period 2004-2008.

Year Salmonid species1 Cyprinid

species2

VHS virus

a / b

IHN virus

a / b

IPN virus

a / b

ISA virus

a / b

SVC virus

a / b

2004 0 / 32 0 / 32 17 / 32 NA NA

2005 0 / 30 0 / 30 26 / 30 0 / 30 0 / 7

2006 0 / 34 0 / 34 6 / 34 NA 0 / 5

2007 0 / 28 0 / 28 0 / 28 NA 0 / 6

2008 0 / 28 0 / 28 2 / 28 NA 0 / 8

1 – Rainbow trout (Oncorhynchus mykiss), brown trout (Salmo trutta m. fario), brook trout (Salvelinus fontialis), grayling (Thymallusthymallus), and Adriatic salmon (Salmothymus obtusirostris). In 2007 one farm producing Arctic char (Salvelinus alpinus) was also

included in the surveillance program.

2 – Common carp (Cyprinus carpio). a – Number of farms in which fish population presence of the virus is confirmed in the respective year. No increased or unusual mortality or any specific clinical sign of respective diseases were not observed during implementation of the surveillance program. b – The total number of fish farms included in the surveillance program per year. All the officially registered farms and those in the phase of registration were included in the program in the respective year.

NA – Not applicable. The agent was not under official targeted surveillance.

LABORATORIJA LABORATORIJA LABORATORIJA

1 2 3

Kuhinja za djelatnike

Ulaz

Prostorije za odmor djelatnika Prostorija za obradu rezultata i pripremu izvještaja LABORATORIJA

Prostorije za odmor djelatnika sa bibliotekom 4

Prostorije za odmor djelatnika

laboratorija sa serologiju, identifikacija uzroĉnikaLaboratorija 4.

priprema (kultivacija, subkultivacija) i odrţavanje staniĉnih linija za virusološku dijagnostiku Laboratorija 3.

prijem i priprema uzoraka (materijala) i inokulacija uzoraka (materijala) za virusološka ispitivanja,

pregled uzorka (izolacija uzroĉnika)

Laboratorija 2.

prijem, priprema i pregled uzoraka (materijala) za parazitološku dijagnostikuLaboratorija 1.

Namjena Prostorija

VETERINARY FACULTY

UNIVERSITY OF SARAJEVO

VETERINARY VETERINARY FACULTYFACULTY

UNIVERSITY OF SARAJEVOUNIVERSITY OF SARAJEVO

Department of Aquaculture

NRL for fish virus diseases

Department of AquacultureDepartment of Aquaculture

NRL NRL forfor fishfish virus virus diseasesdiseases

FAO TCP/RER/3206 Workshop “Assistance to WBC for Improving Compliance with International Standards for Aquatic Animal Health”FAO TCP/RER/3206 Workshop “Assistance to WBC for Improving Compliance with International Standards for Aquatic Animal Health”

1970-1993, preminuo tokom agresije na BiHAsim Sadžak, laborant

1966-1989Dr. Mihaly Kiskaroly, nauĉni savjet.

1972-1976Mr. Sejo GraĊanin

1960-1992Dr. Milka Rozman, nauĉni savjetnik

1976-1992, ubijena tokom agresije na BiHDoc. Dr. Vahida Imamović

1959-1999Prof. Dr. Midhat Ĉanković

Prof.Dr. Midhat Ĉanković Doc.Dr. Vahida Imamović Dr. Milka Rozman Asim Sadţak

35

VETERINARSKI FAKULTET

ODJELJENJE ZA AKVAKULTURUODJELJENJE ZA AKVAKULTURU

(CENTAR ZA RIBARSTVO)(CENTAR ZA RIBARSTVO)

Zmaja od Bosne 90, Sarajevo 71000Bosna i Hercegovina

Tel: ++ 387 33 655 922 http:// www.vfs.unsa.ba/

Fax: ++ 387 33 610 908 E-mail: [email protected]

1959 - 2009


36

PREZENTACIJA 7.

MeĊunarodni standardi i zdravstveni MeĊunarodni standardi i zdravstveni

uslovi za uvoz ribljih proizvoda na uslovi za uvoz ribljih proizvoda na

teritorijteritorijuu Evropske unije iz treEvropske unije iz treććih ih

zemaljazemalja

Ured za veterinarstvo Bosne i HercegovineUred za veterinarstvo Bosne i Hercegovine

Doc. Dr. Drago N. NediDoc. Dr. Drago N. Nedićć, Sanin Tankovi, Sanin Tankovićć, dr.vet.med., , dr.vet.med.,

Zorana MehmedbaZorana Mehmedbaššiićć DevedDevedžžiićć, dr vet. med., Faruk , dr vet. med., Faruk

KaukKaukččija, dr vet. med.ija, dr vet. med.

PRVA PRVA REGIONALNA KONFERENCIJA O RIBARSTVUREGIONALNA KONFERENCIJA O RIBARSTVU

SARAJEVO, 8.12.2009. GOD.SARAJEVO, 8.12.2009. GOD.

MeĊunarodni standardi

• Ova oblast je regulisana sa razliĉitim meĊunarodnim propisima i/ili standardima koji iako su doneseni od razliĉitih tijela/organa ili meĊunarodnih organizacija usaglašeni/usklaĊeni izmeĊu sebe

• Cilj takvog oblika usaglašenosti je osiguranje visokog nivoa zaštite zdravlja ljudi i ţivotinja kao i uklanjanje trgovinskih barijera

Institucije Evropske unije Institucije Evropske unije --

PropisiPropisi

Uredbe/RegulationsUredbe/Regulations

DirektiveDirektive

OdlukeOdluke

Pravno obavezujuPravno obavezujućći za zemlje i za zemlje

ĉĉlanice kao i trelanice kao i trećće zemlje koje e zemlje koje

ţţele uvoziti ele uvoziti ţţivotinje i ivotinje i

proizvode proizvode

MeĊunarodne organizacije MeĊunarodne organizacije –– kodove kodove, ,

standarde, prakse, standarde, prakse, uputstvauputstva

MeĊunarodna organizacija za zdravlje MeĊunarodna organizacija za zdravlje

ţţivotinja (OIE)ivotinja (OIE)

Codex Alimentarius komisija osnovana od Codex Alimentarius komisija osnovana od

FAO/WHO FAO/WHO

Nisu pravno obavezujuNisu pravno obavezujućći ali su referentni za i ali su referentni za

Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO)Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO)

1. Legislativa Evropske Unije 1. Legislativa Evropske Unije –– ţţivotinje i ivotinje i

proizvodiproizvodi

Sa obzirom na namjeru BiH da pristupi u Sa obzirom na namjeru BiH da pristupi u ĉĉlanstvo Evropske unije ovi lanstvo Evropske unije ovi

propisi se mogu oznapropisi se mogu oznaĉĉiti kao od najviiti kao od najviššeg znaeg znaĉĉajaaja

EU EU Direktiva brojDirektiva broj 2006/882006/88 odod 2424 Oktobra 2006 godine o zahtjevima u Oktobra 2006 godine o zahtjevima u

pogledu pogledu ţţivotinja akvakulture i njihovim proizvodima i prevenciji i kontrivotinja akvakulture i njihovim proizvodima i prevenciji i kontroli oli

odreĊenih bolesti vodenih odreĊenih bolesti vodenih ţţivotinja predstavlja osnovni ivotinja predstavlja osnovni propis koji ureĊuje propis koji ureĊuje

uslove u pogledu uslove u pogledu ţţivotinja akvakultureivotinja akvakulture

MMjere nadzora i iskorjenjivanja jere nadzora i iskorjenjivanja

bolestibolesti

PPlanove hitnih mjeralanove hitnih mjera

VVakcinacijaakcinacija

UUslovi za sticanje statusa slovi za sticanje statusa

slobodne zone ili odjela slobodne zone ili odjela

(kompartmenta) ili cijele zemlje, (kompartmenta) ili cijele zemlje,

priznatih kao slobodne od priznatih kao slobodne od

određenih bolestiodređenih bolesti. .

Ona ureĊujeOna ureĊuje

Uslove za Uslove za poslovanja sa poslovanja sa

akvakulturomakvakulturom

Uslove Uslove objekte za uzgoj i objekte za uzgoj i

kultivaciju akvakulturekultivaciju akvakulture

RRegistracijegistracijuu i odobravanjei odobravanje sa sa

dodjelom kontrolnog brojadodjelom kontrolnog broja

RRegistaregistar

SSlulužžbene kontrolebene kontrole

1. Legislativa Evropske Unije 1. Legislativa Evropske Unije –– ţţivotinje i proizvodiivotinje i proizvodi

Odluka Komisije broj 2004/453 u pogledu mjera protiv određenih bolesti vodenih životinja

Uredba Komisije broj 1251/2008 u pogledu uslova za stavljanje na tržište i uvoz u Uniju životinja akvakulture i njihovih proizvoda i propisivanje liste vektora

Odluka Komisije broj 2001/183 propisuje planove uzorkovanja i dijagnostičkih metoda za određivanje i potvrdu određenih bolesti riba

U svrhu provoĊenja Direktive U svrhu provoĊenja Direktive 2006/88 primjenjuju se slijede2006/88 primjenjuju se slijedećći propisii propisi

2. Legislativa Evropske Unije Legislativa Evropske Unije – higijenski propisi

UopUopššteno, kada se govori o proizvodima namijenjenim za ljudsku konzuteno, kada se govori o proizvodima namijenjenim za ljudsku konzumaciju maciju

osnovni propis je Uredba 178/2002 osnovni propis je Uredba 178/2002

Namjera je staviti odgovornost za proizvodnju sigurne hrane na Namjera je staviti odgovornost za proizvodnju sigurne hrane na subjekte u subjekte u

poslovanju sa hranomposlovanju sa hranom

U pogledu proizvoda akvakulture (uslovi kojima subjekti u posloU pogledu proizvoda akvakulture (uslovi kojima subjekti u poslovanju kao i vanju kao i

proizvodi moraju udovoljavati) na snazi je tzv higijenski paketproizvodi moraju udovoljavati) na snazi je tzv higijenski paket

Uredba 852/2004 opUredba 852/2004 opššti higijenski usloviti higijenski uslovi

Uredba 8Uredba 853/2004 53/2004 posebni higijenski uslovi za hranu posebni higijenski uslovi za hranu ţţivotinjskog porijeklaivotinjskog porijekla

NaNaĉĉin obavljana sluin obavljana sluţţbenih kontrola propisan je sa benih kontrola propisan je sa

Uredbom 882/2004 sluUredbom 882/2004 sluţţbene kontrolebene kontrole

Uredba 854/2004 sluUredba 854/2004 sluţţbene kontrole hrane bene kontrole hrane ţţivotinjskog porijeklaivotinjskog porijekla

Veliki broj propisa od kojih se kao najznaĉajniji nameću oni koji propisuju limite

Rezidue veterinarskih lijekova

Uredba 2377/90 sa maksimalnim dozvoljenim nivoima ostataka veterinarskih lijekova u proizvodima ţivotinjskog porijekla – samo Aneksi na snazi

Direktiva 96/22/EC zabrana upotrebe odreĊenih supstanci koje posjeduju hormonalno ili tireostatsko djelovanje i ß-agonista

Rezidue pesticida

Uredba 396/2005

Uredba 178/2006

Uredba 839/2008

Interesantna ĉinjenica da nisu uspostavljeni pojedinaĉni maksimalno dozvoljeni nivoi rezidua pesticida za ribe na nivou EU

3. Legislativa Evropske Unije 3. Legislativa Evropske Unije –– Rezidue, kontaminanti, Rezidue, kontaminanti,

mikrobiolomikrobiološški kriterijiki kriteriji

3. Legislativa Evropske Unije 3. Legislativa Evropske Unije –– Rezidue, Rezidue,

kontaminanti, mikrobiolokontaminanti, mikrobiološški kriterijiki kriteriji

Kontaminanti

Uredba 1881/2006 maksimalno dozvoljeni nivoi kontaminanata (metali,

dioksini, PCB spojevi itd.)

Plan praćenja rezidua u namirnicama ţivotinjskog porijekla

Direktiva 1996/23 – neizostavan alat EU kao preduslov za izvoz

Mikrobiološki kriteriji

Regulation (EC) No 2073/2005 on microbiological criteria in foodstuffs as

amended by Regulation (EC) No 1441/2007

Kada su u pitanju propisi EU moKada su u pitanju propisi EU možže se zakljue se zakljuĉĉiti da postoji veliki iti da postoji veliki

broj propisa i da su broj propisa i da su ĉĉeste njihove izmjene, dopune ili zamjene u este njihove izmjene, dopune ili zamjene u

skladu sa novim nauskladu sa novim nauĉĉnim saznanjimanim saznanjima

Standardi meĊunarodnih organizacijaStandardi meĊunarodnih organizacija

MeĊunarodna organizacija za zdravlje MeĊunarodna organizacija za zdravlje ţţivotinja (OIE) ivotinja (OIE)

Aquatic Animal Health Code Aquatic Animal Health Code –– Zdravstveni kod za Zdravstveni kod za ţţivotinje iz akvakulture ivotinje iz akvakulture –– sa sa

kojim je usklaĊena spomenuta Direktiva EU kojim je usklaĊena spomenuta Direktiva EU 2006/882006/88

Manual of Diagnostic Tests for Aquatic Animals of the OIEManual of Diagnostic Tests for Aquatic Animals of the OIE –– prirupriruĉĉnik za nik za

dijagnostidijagnostiĉĉke testove za vodene ke testove za vodene ţţivotinje ivotinje

Codex Alimentarius komisija Codex Alimentarius komisija -- MeĊunarodna organizacija za MeĊunarodna organizacija za

standarde u hranistandarde u hrani

Code of Practice for Fish and Fishery ProductsCode of Practice for Fish and Fishery Products -- Kod prakse za ribe i Kod prakse za ribe i

proizvode od riba CAC/RCP 52proizvode od riba CAC/RCP 52 –– Kao osnovni i dalje na osnovu Kao osnovni i dalje na osnovu

razlirazliĉĉitih proizvoda:itih proizvoda:

37

Standardi meĊunarodnih organizacijaStandardi meĊunarodnih organizacija

Standard za brzo smrznut Quick Frozen Finfish, evisceriranu i nStandard za brzo smrznut Quick Frozen Finfish, evisceriranu i ne evisceriranu e evisceriranu

Standard za konzerviranu Finfish Standard za konzerviranu Finfish

Standard za brzo smrznute blokove ribljih fileta, mljevenog mesaStandard za brzo smrznute blokove ribljih fileta, mljevenog mesa riba i riba i mjemješšavine fileta i mljevenog ribljeg mesaavine fileta i mljevenog ribljeg mesa

Standard za brzo smrznute riblje Standard za brzo smrznute riblje šštapitapićće (Fish Fingers), riblje dijelove i riblje e (Fish Fingers), riblje dijelove i riblje filetefilete

Standard za soljenu ribu i suStandard za soljenu ribu i suššenu soljenu ribu familije enu soljenu ribu familije GadidaeGadidae

OpOpššti standard za brzo smrznute riblje filete ti standard za brzo smrznute riblje filete

Standard za krekere od morskih riba i riba iz svjeStandard za krekere od morskih riba i riba iz svjeţţih voda, ih voda, šškoljkakoljkašša Crackers a Crackers from Marine and Freshwater Fish, from Marine and Freshwater Fish, šškoljkakoljkašša i morskih a i morskih šškoljkikoljki

VodiVodićć za senzorsko ocjenjivanje riba i za senzorsko ocjenjivanje riba i šškoljki u laboratorijamakoljki u laboratorijama

PreporuPreporuĉĉeni meĊunarodni kod za higijensku praksu za dimljenu ribueni meĊunarodni kod za higijensku praksu za dimljenu ribu

U cilju zaU cilju zašštite zdravlja evropskih potrotite zdravlja evropskih potroššaaččaa

Ranije sa DirektivamaRanije sa Direktivama

CD 91/493/EEC CD 91/493/EEC –– riblji proizvodiriblji proizvodi

CD 91/492/EEC CD 91/492/EEC –– ţţivi mekuivi mekuššci ci

Koje su skinute sa snage Koje su skinute sa snage DireDirektivomktivom 2004/41/EC2004/41/EC, a trenutno regulisane , a trenutno regulisane setom propisa nazvanih higijenski paket:setom propisa nazvanih higijenski paket:

•• Uredba 852/2004 opUredba 852/2004 opššti higijenski usloviti higijenski uslovi

•• Uredba 8Uredba 853/2004 53/2004 posebni higijenski uslovi za hranu posebni higijenski uslovi za hranu ţţivotinjskog ivotinjskog porijeklaporijekla

•• Uredba 854/2004 sluUredba 854/2004 sluţţbene kontrole hrane bene kontrole hrane ţţivotinjskog porijeklaivotinjskog porijekla

Novi propisi donose novi pristup sigurnosti i obavezu za subjektNovi propisi donose novi pristup sigurnosti i obavezu za subjekte u e u poslovanju hranom da stavljaju na trposlovanju hranom da stavljaju na trţţiiššte sigurne proizvodete sigurne proizvode

Izvoz iz TZ Izvoz iz TZ -- Uvod (I) Uvod (I)

EU legislativa jasno propisuje zdravstvene uslove i EU legislativa jasno propisuje zdravstvene uslove i

procedure koje moraju poprocedure koje moraju pošštovati tretovati trećće zemlje i zemlje e zemlje i zemlje

ĉĉlanice EU da bi svoje proizvode plasirali na trlanice EU da bi svoje proizvode plasirali na trţţiišštete

EU prihvata legislativu treEU prihvata legislativu treććih zemalja koja se ih zemalja koja se

bazira Codex Alimentariusbazira Codex Alimentarius--u.u.

ččlan Codex Alimentarius komisijelan Codex Alimentarius komisije

WTOWTO

potpisnik SPS sporazuma za koji su relevantni potpisnik SPS sporazuma za koji su relevantni standardi Codex Alimentariusstandardi Codex Alimentarius

Izvoz iz TZ Izvoz iz TZ -- Uvod (II)Uvod (II)

EU legislativa je bazirana na EU legislativa je bazirana na Codex Codex

Alimentarius Codes of Practice for Fish and Alimentarius Codes of Practice for Fish and

Fishery Products.Fishery Products.

EU se pojavljuje kao:EU se pojavljuje kao:

ŠŠta se ota se oĉĉekujekuje od te zemlje od te zemlje?e?

Kako procedKako procedure odobravanja ure odobravanja sprovesti usprovesti upraksi?praksi?

Na koji naNa koji naĉĉin odobin odobriti treriti treććim im zemljama zemljama izvoz ribljih proizizvoz ribljih proizvoda na voda na teritoriju EU?teritoriju EU?

Onda jOnda je EU sebi postavila e EU sebi postavila par par

pitanja:pitanja:

Lista zemalja (I)Lista zemalja (I)

Sve zemlje koje namjeravaju izvoziti na teritoriju Sve zemlje koje namjeravaju izvoziti na teritoriju

EU EU šškoljkakoljkašše, ehinoderme, tunikate, morske e, ehinoderme, tunikate, morske

gastropode i proizvode od ribe moraju biti gastropode i proizvode od ribe moraju biti

odobrene od strane EU i nalaziti se na listi odobrene od strane EU i nalaziti se na listi

propisanoj Odlukom propisanoj Odlukom 2006/766/EC2006/766/EC koja se koja se

dopunjuje sa novim zemljama koje ispunjavaju dopunjuje sa novim zemljama koje ispunjavaju

uslove ili se skidaju sa liste ukoliko viuslove ili se skidaju sa liste ukoliko višše ne e ne

ispunjavaju propisane usloveispunjavaju propisane uslove

Samo zemljama koje se nalaze na ovoj listi je Samo zemljama koje se nalaze na ovoj listi je

dozvoljeno izvoziti na teritoriju EUdozvoljeno izvoziti na teritoriju EU

Ranije su to bile Odluke:Ranije su to bile Odluke:CD 97/296CD 97/296 i i CD 97/20/ECCD 97/20/EC

Zemlje se stavljaju na ovu listu na osnovu Zemlje se stavljaju na ovu listu na osnovu

procjene sistema kontrole ribljih proizvoda procjene sistema kontrole ribljih proizvoda

provedene na licu mjesta od strane sluprovedene na licu mjesta od strane sluţţbe EUbe EU

Ako se traAko se traţţeni higijenski ulovi ne odreni higijenski ulovi ne odrţţavaju i avaju i

postoji mogupostoji moguććnost ugronost ugroţţavanja zdravlja ljudi avanja zdravlja ljudi

zemlja mozemlja moţţe biti povue biti povuĉĉena sa listeena sa liste

Ovo se moOvo se moţţe izbjee izbjećći ako nadlei ako nadleţţni organ TZ ni organ TZ

trenutatrenutaĉĉno preduzme akcije kontrolisanja no preduzme akcije kontrolisanja

problema i povuproblema i povuĉĉe objekat sa listee objekat sa liste

Lista zemalja (II)Lista zemalja (II)

Procjena/revizija higijenskog sistema Procjena/revizija higijenskog sistema

kontrole od strane slukontrole od strane sluţţbe EUbe EU

Zahtjev Evropskoj uniji (Health and Consumer Zahtjev Evropskoj uniji (Health and Consumer

Protection Directorate Protection Directorate –– General General –– odgovorni odgovorni

organ)organ)

Glavno sjediGlavno sjediššte FVO je u Dablinute FVO je u Dablinu

SluSlužžbeno pismo nadlebeno pismo nadležžnog organa TZnog organa TZ

NadleNadležžni organ FVO ni organ FVO ššalje alje ““UpitnikUpitnik”” zemlji koja je zemlji koja je

podnijela zahtjevpodnijela zahtjev

Cilj: skupljanje visokokvalitetne baze podataka Cilj: skupljanje visokokvalitetne baze podataka

kako bi planirali posjetu TZkako bi planirali posjetu TZ

Posjeta od strane FVO tima TZ (I)Posjeta od strane FVO tima TZ (I)

Uloga nadleUloga nadležžne vlastine vlasti Higijenski uslovi u proizvodnji ribljih Higijenski uslovi u proizvodnji ribljih

proizvoda/proizvoda/žživih ivih šškoljkikoljki Higijenski uslovi u proizvodnim podruHigijenski uslovi u proizvodnim područčjima jima

(npr. riblje farme)(npr. riblje farme) Higijenski uslovi u postrojenjima koja se bave Higijenski uslovi u postrojenjima koja se bave

preradompreradom Kontrole, fiziKontrole, fiziččke inspekcije, inspekcije HACCP ke inspekcije, inspekcije HACCP

sistema ili laboratorijske provjere, sistema ili laboratorijske provjere, sprovedene od nadlesprovedene od nadležžne vlastine vlasti

Inspekcijska posjeta traje jednu sedmicuInspekcijska posjeta traje jednu sedmicu

38

Posjeta od strane FVO tima TZ (II)Posjeta od strane FVO tima TZ (II)

Sastanci sa drSastanci sa drţţavnim organima i drugim avnim organima i drugim

relevantnim organimarelevantnim organima

Inspekcija dokumentacijeInspekcija dokumentacije

Inspekcije HACCP sistemaInspekcije HACCP sistema

Procjena na licu mjesta (Procjena na licu mjesta (proizvodnih pogonaproizvodnih pogona, ,

hladnjahladnjaĉĉa, brodova hladnjaa, brodova hladnjaĉĉa, fabrika brodova, a, fabrika brodova,

ribarskih brodova, ribarskih brodova, proizvodnih podruproizvodnih podruĉĉja i ja i

laboratorijalaboratorija))

Posjeta od strane FVO tima TZ (III)Posjeta od strane FVO tima TZ (III)

Dostavlja nadleDostavlja nadleţţnom organu preliminarni nom organu preliminarni

izvjeizvješštaj o procjenitaj o procjeni

KljuKljuĉĉni momenat ni momenat -- mnoge nejasnomnoge nejasnoćće mogu biti e mogu biti

rijeriješšeneene

Rokovi za podnoRokovi za podnoššenje buduenje buduććih informacijaih informacija

Nakon odobrenja, potvrde odrNakon odobrenja, potvrde odrţţavanja avanja

higijenskih uslova u TZ higijenskih uslova u TZ ćće biti sprovoĊene od e biti sprovoĊene od

strane FVOstrane FVO

Prije nego Prije nego ššto napusti zemlju, FVO timto napusti zemlju, FVO tim::

Cilj EU procjene (I)Cilj EU procjene (I)

Saradnja izmeĊu FVO tima i nadleSaradnja izmeĊu FVO tima i nadleţţnog organanog organa

Transparentnost drTransparentnost drţţavnog sistemaavnog sistema

Detekcija eventualnih nedostatakaDetekcija eventualnih nedostataka

Prepoznati nadlePrepoznati nadleţţni organ TZni organ TZ

NadleNadleţţni organ: odgovoran, pouzdan, ni organ: odgovoran, pouzdan,

spreman za promjene na boljespreman za promjene na bolje

Cilj EU procjene (II)Cilj EU procjene (II)

Ako FVO inspekcija utvrdi ekvivalentnost sa Ako FVO inspekcija utvrdi ekvivalentnost sa

higijenskim standardima EU, predlahigijenskim standardima EU, predlaţţe da se TZ e da se TZ

stavi na listustavi na listu

Ako FVO inspekcija utvrdi da postoji veliki rizik Ako FVO inspekcija utvrdi da postoji veliki rizik

po zdravlje ljudi, EU poduzima trenutne mjere po zdravlje ljudi, EU poduzima trenutne mjere

koje mogu dovesti do zabrane uvoza ribljih koje mogu dovesti do zabrane uvoza ribljih

proizvoda iz TZproizvoda iz TZ

Period nakon inspekcijske posjete (I)Period nakon inspekcijske posjete (I)

FVO tim pravi nacrt izvjeFVO tim pravi nacrt izvješštaja (zakljutaja (zakljuĉĉci, ci,

preporuke i za TZ i za ostale slupreporuke i za TZ i za ostale sluţţbe EU)be EU)

Slanje nacrta nadleSlanje nacrta nadleţţnom organu TZnom organu TZ

Cilj: otkrivanje eventualnih greCilj: otkrivanje eventualnih greššaka ili razlikaaka ili razlika

TZ moTZ moţţe iskoristiti ovaj period da dostavi e iskoristiti ovaj period da dostavi

informacije o preduzetim mjerama vezanim za informacije o preduzetim mjerama vezanim za

preporuke EU tima nakon posjetepreporuke EU tima nakon posjete

Nacrt izvjeNacrt izvješštajataja

Period nakon inspekcijske posjete (II)Period nakon inspekcijske posjete (II)

FVO tim ukljuFVO tim ukljuĉĉuje komentar nadleuje komentar nadleţţnog organa TZ u nog organa TZ u izvjeizvješštaj ili ga dostavljaju kao prilogtaj ili ga dostavljaju kao prilog

Prezentacija Prezentacija -- 25 zemalja 25 zemalja ĉĉlanica na sastankulanica na sastanku––informativni karakterinformativni karakter

ZakljuZakljuĉĉak: internet sajt ak: internet sajt –– osiguranje transparentnosti osiguranje transparentnosti sistemasistema

Bilo koje poboljBilo koje poboljššanje sistema kontrole ribljih proizvoda anje sistema kontrole ribljih proizvoda nakon objave izvjenakon objave izvješštaja netaja nećće biti objavljenoe biti objavljeno

IzvjeIzvješštaj na internetu daje trenutnu sliku situacije u zemlji taj na internetu daje trenutnu sliku situacije u zemlji tokom i neposredno nakon posjetetokom i neposredno nakon posjete

KonaKonaĉĉni izvjeni izvješštajtaj

Zemlja je na listi (I)Zemlja je na listi (I)

FVO ne moFVO ne moţţe sam donijeti odlukue sam donijeti odluku

25 zemalja 25 zemalja ĉĉlanica u SVC na osnovu prijedloga lanica u SVC na osnovu prijedloga

slusluţţbe EU (ukljube EU (ukljuĉĉujuujućći mii miššljenje FVO) moljenje FVO) moţţe e

donijeti odlukudonijeti odluku

Odluka mora biti konaOdluka mora biti konaĉĉno usvojena od strane no usvojena od strane

EU i objavljena u SluEU i objavljena u Sluţţbenim novinama EUbenim novinama EU

Objavljivanjem odluke TZ je dopuObjavljivanjem odluke TZ je dopuššten izvoz u ten izvoz u

sve zemlje sve zemlje ĉĉlanice EUlanice EU

Posebna Odluka Komisije (POK)Posebna Odluka Komisije (POK)

Zemlja je na listi (II)Zemlja je na listi (II)

NadleNadleţţni organ za riblje proizvode prepozant u ni organ za riblje proizvode prepozant u

TZTZ

ŠŠta ta ĉĉini zdravstvenu oznaku ini zdravstvenu oznaku -- ISO kod zemlje, ISO kod zemlje,

broj odobrenja postrojenjabroj odobrenja postrojenja

Model uvoznog certifikata u EU koji mora pratiti Model uvoznog certifikata u EU koji mora pratiti

sve posve poššiljkeiljke

Lista postrojenja odobrenih za izvoz u EU od Lista postrojenja odobrenih za izvoz u EU od

strane nadlestrane nadleţţnog organa TZnog organa TZ

SadrSadrţţaj Posebne Odluke Komisije (POK)aj Posebne Odluke Komisije (POK)

39

Lista postrojenja Lista postrojenja –– druga lista (I)druga lista (I)

Identifikacija liste postrojenja sa odobrenjem za Identifikacija liste postrojenja sa odobrenjem za

izvoz EUizvoz EU

Samo postrojenja sa ove liste imaju dozvolu za Samo postrojenja sa ove liste imaju dozvolu za

izvoz u EUizvoz u EU

Da bi bilo ukjuDa bi bilo ukjuĉĉeno na listu postrojenje mora eno na listu postrojenje mora

podnijeti zahtjev nadlepodnijeti zahtjev nadleţţnom organu zemlje nom organu zemlje

Odgovorni sluOdgovorni sluţţbenici vrbenici vršše reviziju HACCP e reviziju HACCP

sistema, vrsistema, vršše ovjeru postavljenih higijenskih e ovjeru postavljenih higijenskih

uslova i daju izvozniuslova i daju izvozniĉĉki broj za postrojenjeki broj za postrojenje

Glavni razlog uspostavljanja POKGlavni razlog uspostavljanja POK

Lista postrojenja Lista postrojenja –– druga lista (II)druga lista (II)

Izraz postrojenje podrazumijeva:Izraz postrojenje podrazumijeva:

a)a) proizvodni pogon,proizvodni pogon,

b)b) hladnjahladnjaĉĉe,e,

c)c) brodove fabrike.brodove fabrike.

PoPoššto je nadleto je nadleţţni organ prepoznat od strane ni organ prepoznat od strane EU, EU prihvata listuEU, EU prihvata listu

Nakon objave u SluNakon objave u Sluţţbenim novinama EU, lista benim novinama EU, lista postaje slupostaje sluţţbena u svim zemljama bena u svim zemljama ĉĉlanicamalanicama

Svako postrojenje mora biti identificirano sa Svako postrojenje mora biti identificirano sa slusluţţbeno odobrenim brojembeno odobrenim brojem


Lista postrojenja Lista postrojenja –– druga lista (III)druga lista (III)

Riblji proizvodi ostalih postrojenja koja nisu ukljuRiblji proizvodi ostalih postrojenja koja nisu ukljuĉĉena ena na listu ne mogu biti uvezeni na teritoriju EUna listu ne mogu biti uvezeni na teritoriju EU

Lista moLista moţţe biti promjenjivae biti promjenjiva

Svaka promjena mora biti prijavljena sluSvaka promjena mora biti prijavljena sluţţbi EU u bi EU u BriseluBriselu

U sluU sluĉĉaju propusta u provoĊenju higijenskih uslova aju propusta u provoĊenju higijenskih uslova nadlenadleţţni organ brini organ brišše postrojenje sa liste, privremeno ili e postrojenje sa liste, privremeno ili trajnotrajno

Lista je dostupna na:Lista je dostupna na:

https://sanco.ec.europa.eu/traces/output/listsPerActivity_en.htmhttps://sanco.ec.europa.eu/traces/output/listsPerActivity_en.htm##


ZakljuZaključčak (I)ak (I)

Biti u prilici primjenjivati legislativu koja je Biti u prilici primjenjivati legislativu koja je priblipribliţţno jednaka legislativi EUno jednaka legislativi EU

Imati nadleImati nadleţţni organ koji je organizovan na ni organ koji je organizovan na takav natakav naĉĉin da moin da moţţe garantovati efikasno e garantovati efikasno provoĊenje kroz inspekciju i kontrolu svih provoĊenje kroz inspekciju i kontrolu svih dijelova lanca proizvodnje ribljih proizvodadijelova lanca proizvodnje ribljih proizvoda

Imati dobru higijensku praksu i kontrolu u Imati dobru higijensku praksu i kontrolu u proizvodnji ribljih proizvoda, koji dokazuje proizvodnji ribljih proizvoda, koji dokazuje efikasnu implementaciju higijenskih standarda efikasnu implementaciju higijenskih standarda u smislu sigurnosti proizvoda za potrou smislu sigurnosti proizvoda za potroššaaĉĉee

TreTrećća zemlja treba:a zemlja treba:

ZakljuZaključčak (II)ak (II)

Izlazak na evropsko trIzlazak na evropsko trţţiiššte je veliko te je veliko

ostvarenje za treostvarenje za trećću zemljuu zemlju

MeĊutim nikako se ne smije zaboravitiMeĊutim nikako se ne smije zaboraviti

ekonomska dobit koju omoguekonomska dobit koju omoguććuje izvozuje izvoz

zazašštita zdravlja potrotita zdravlja potroššaaĉĉaa

ZakljuZaključčak (III)ak (III)

HACCPHACCP

PoboljPoboljššanje vlastitog sistema i kontrole ribljih anje vlastitog sistema i kontrole ribljih proizvodaproizvoda

Roba postaje konkurentnija u smislu sigurnosti i Roba postaje konkurentnija u smislu sigurnosti i kvalitetakvaliteta

Direktan ili inidrektan uticaj na zdravlje domaDirektan ili inidrektan uticaj na zdravlje domaććih ih potropotroššaaĉĉaa

Efikasnije koriEfikasnije korišštenje ljudskih potencijalatenje ljudskih potencijala

PoboljPoboljššanje organizacije poslaanje organizacije posla

Hvala na pažnji!


40

PREZENTACIJA 8.

Tema:

ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE I RURALNOM

RAZVOJU

Moto:

„Priznavanja i podizanje na viši nivo ribarstva kao znaĉajne

privredne grane i uloge veterinarske sluţbe u njenom razvoju“


8. prosinca 2009. godine

Tema:

ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE I RURALNOM

RAZVOJU

Moto:

„Priznavanja i podizanje na viši nivo ribarstva kao znaĉajne

privredne grane i uloge veterinarske sluţbe u njenom razvoju“


8. prosinca 2009. godine

Analiza rizika u proizvodnji

slatkovodne ribe

Kozaĉinski, L., B. Njari, Ţ. Cvrtila Fleck,

M. Smajlović, D. Alagić

Analiza rizika u proizvodnji

slatkovodne ribe

Kozaĉinski, L., B. Njari, Ţ. Cvrtila Fleck,

M. Smajlović, D. Alagić

• pristupanje EU - usuglašavanje i harmonizacija propisa

• zaštita zdravlja i ekonomskih interesa potrošaĉa

• pristupanje EU - usuglašavanje i harmonizacija propisa

• zaštita zdravlja i ekonomskih interesa potrošaĉa

• masovna proizvodnja hrane

• nove tehnologije – produţena odrţivost

• potrošaĉi izbirljiviji

• masovna proizvodnja hrane

• nove tehnologije – produţena odrţivost

• potrošaĉi izbirljiviji

• pojava novih noksi

• prije

– male lokalne epidemije

• danas

– pojava naglih sporadiĉnih otrovanja velikog broja pojedinaca

• primjena kemijskih tvari i lijekova – primarna proizvodnja

• pojava novih noksi

• prije

– male lokalne epidemije

• danas

– pojava naglih sporadiĉnih otrovanja velikog broja pojedinaca

• primjena kemijskih tvari i lijekova – primarna proizvodnja

• uĉinkovitija zaštita zdravlja ljudi – ĉvršća

povezanost veterinarske i sanitarne

sluţbe – razmjena relevantnih podatka o

uĉestalosti bolesti i okolnostima njihovog

nastajanja

• White Paper on Food Safety, Brussels,

2000

• uĉinkovitija zaštita zdravlja ljudi – ĉvršća

povezanost veterinarske i sanitarne

sluţbe – razmjena relevantnih podatka o

uĉestalosti bolesti i okolnostima njihovog

nastajanja

• White Paper on Food Safety, Brussels,

2000

Regulation (EC) No. 178/2002

UtvrĊuje opće principe i zahtjeve zakona o hrani, osnivanje EFSA (European Food Safety

Authority) i utvrĊivanje postupaka po pitanju sigurnosti hrane


UtvrĊuje opće principe i zahtjeve zakona o hrani, osnivanje EFSA (European Food Safety

Authority) i utvrĊivanje postupaka po pitanju sigurnosti hrane


higijena namirnica



higijena namirnica



sluţbene kontrole koje potvrĊuju sukladnost sa

zakonom o hrani, propisima o zaštiti zdravlja

ţivotinja i dobrobiti ţivotinja


provode radi verifikacije postupanja i u skladu

s odredbama propisa o hrani i hrani za

ţivotinje….


sluţbene kontrole koje potvrĊuju sukladnost sa

zakonom o hrani, propisima o zaštiti zdravlja

ţivotinja i dobrobiti ţivotinja


provode radi verifikacije postupanja i u skladu

s odredbama propisa o hrani i hrani za

ţivotinje….


utvrĊuje specifiĉna pravila higijene –

higijena namirnica ţivotinjskog

podrijetla




utvrĊuje specifiĉna pravila higijene –

higijena namirnica ţivotinjskog

podrijetla




utvrĊuje specifiĉna pravila organizacije sluţbene

kontrole proizvoda ţivotinjskog podrijetla

namijenjenih prehrani ljudi




utvrĊuje specifiĉna pravila organizacije sluţbene

kontrole proizvoda ţivotinjskog podrijetla

namijenjenih prehrani ljudi



Subjekti u poslovanju hranomSubjekti u poslovanju hranom Nadleţna tijelaNadleţna tijela

općeopće

specifiĉnespecifiĉne

Povezanost - zdravlje ljudi i ţivotinja Povezanost - zdravlje ljudi i ţivotinja

rizici:

• zoonoze

• ostaci toksiĉnih

tvari u hrani

• promjene u

ekološkom sustavu

rizici:

• zoonoze

• ostaci toksiĉnih

tvari u hrani

• promjene u

ekološkom sustavu

prednosti:

• uzgoj ţivotinja

• ţivotinje kao izvor zaliha sirovina

• radna snaga

• partneri ljudima

• indikatori promjena u okolišu

prednosti:

• uzgoj ţivotinja

• ţivotinje kao izvor zaliha sirovina

• radna snaga

• partneri ljudima

• indikatori promjena u okolišu

41

• pristup sigurnosti hrane

"od farme do stola“

• pristup sigurnosti hrane

"od farme do stola“

• animalna proizvodnja

• zdravlje i dobrobit ţivotinja

• sigurnost hrane

• animalna proizvodnja

• zdravlje i dobrobit ţivotinja

• sigurnost hrane

Prehrambena industrija

OBAVEZE SPH


Prehrambena industrija

OBAVEZE SPH


obveze i zadaci u preuzimanju odgovornosti

svih subjekata u proizvodnji hrane

obveze i zadaci u preuzimanju odgovornosti

svih subjekata u proizvodnji hrane usvojiti i implementirati sve mjere

koje će jamĉiti sigurnost hrane

usvojiti i implementirati sve mjere

koje će jamĉiti sigurnost hrane

HACCP – sustavHACCP – sustav

izuzetak - primarna proizvodnja

Odnosi se na SPH koji se bave bilo kojom fazom proizvodnje, prerade i distribucijom nakon primarne

proizvodnje

izuzetak - primarna proizvodnja

Odnosi se na SPH koji se bave bilo kojom fazom proizvodnje, prerade i distribucijom nakon primarne

proizvodnje

Analiza opasnosti i nadzor kritiĉnih kontrolnih toĉakaAnaliza opasnosti i nadzor kritiĉnih kontrolnih toĉaka

• registracija poslovanja s hranom

• higijenski zahtjevi

• HACCP (svih 7 principa)

• vodiĉi o dobroj praksi

• mikrobiološki kriteriji

• temperaturne kontrole

• registracija poslovanja s hranom

• higijenski zahtjevi

• HACCP (svih 7 principa)

• vodiĉi o dobroj praksi

• mikrobiološki kriteriji

• temperaturne kontrole

ZahtjeviZahtjevi

HACCPHazard Analysis Critical Control Points

(Analiza opasnosti upravljanjem kritiĉnim kontrolnim toĉkama)

HACCPHazard Analysis Critical Control Points

(Analiza opasnosti upravljanjem kritiĉnim kontrolnim toĉkama)

• HACCP = sustav temeljen na znanstvenim spoznajama,

odreĊuje specifiĉne opasnosti i mjere za njihovu kontrolu

• CILJ

zdravstvena ispravnost i higijena hrane = sigurnost hrane

sprjeĉavanje problema

• HACCP ukljuĉuje kontrolu:

– bioloških,

- kemijskih i

- fizikalnih oneĉišćenja

• HACCP = sustav temeljen na znanstvenim spoznajama,

odreĊuje specifiĉne opasnosti i mjere za njihovu kontrolu

• CILJ

zdravstvena ispravnost i higijena hrane = sigurnost hrane

sprjeĉavanje problema

• HACCP ukljuĉuje kontrolu:

– bioloških,

- kemijskih i

- fizikalnih oneĉišćenja

Identifikacija opasnosti koju je potrebno sprijeĉiti, ukloniti ili umanjiti do

prihvatljivih razina

Identifikacija opasnosti koju je potrebno sprijeĉiti, ukloniti ili umanjiti do

prihvatljivih razina

Analiza rizika/opasnostiAnaliza rizika/opasnosti

HACCP

NAĈELO 1

HACCP

NAĈELO 1

• popis mogućih bioloških, kemijskih ili fiziĉkih opasnosti

koje se mogu oĉekivati u svakoj fazi proizvodnje

• odrediti znaĉaj opasnosti, uzimajući u obzir vjerojatnost

pojave opasnosti - posljedice na zdravlje - prioriteti

• navesti mjere nadzora koje postoje a mogle bi se

primijeniti za svaku opasnost

• popis mogućih bioloških, kemijskih ili fiziĉkih opasnosti

koje se mogu oĉekivati u svakoj fazi proizvodnje

• odrediti znaĉaj opasnosti, uzimajući u obzir vjerojatnost

pojave opasnosti - posljedice na zdravlje - prioriteti

• navesti mjere nadzora koje postoje a mogle bi se

primijeniti za svaku opasnost



Mikrobiološka

- oneĉišćenje,

- razmnoţavanje i

- preţivljavanje

Kontrola DPP i DHP

Mikrobiološka

- oneĉišćenje,

- razmnoţavanje i

- preţivljavanje

Kontrola DPP i DHP

• U HACCP-u je korištenje mikrobiološkog testiranja rijetko

uĉinkovit naĉin utvrĊivanja KKT-a zbog predugog trajanja

dobivanja rezultata

• Praćenje KKT-a se moţe najbolje postići upotrebom fiziĉkih i

kemijskih testova te promatranjem

• Mikrobiološki kriteriji imaju vaţnu ulogu u verifikaciji rada

cjelokupnog HACCP sustava

• U HACCP-u je korištenje mikrobiološkog testiranja rijetko

uĉinkovit naĉin utvrĊivanja KKT-a zbog predugog trajanja

dobivanja rezultata

• Praćenje KKT-a se moţe najbolje postići upotrebom fiziĉkih i

kemijskih testova te promatranjem

• Mikrobiološki kriteriji imaju vaţnu ulogu u verifikaciji rada

cjelokupnog HACCP sustava

42


• Hazard – opasnost

• Vjerojatnost pojave (iskustvo, epidemiološki podaci…)

• Ozbiljnost (uĉinak opasnosti)

• Mjere nadzora (aktivnosti – smanjiti ili ukloniti opasnost

da se rizik smanji do prihvatljive granice)

• Opisati opasnost detaljno

• Paziti na odnos uzrok - ishod

• Hazard – opasnost

• Vjerojatnost pojave (iskustvo, epidemiološki podaci…)

• Ozbiljnost (uĉinak opasnosti)

• Mjere nadzora (aktivnosti – smanjiti ili ukloniti opasnost

da se rizik smanji do prihvatljive granice)

• Opisati opasnost detaljno

• Paziti na odnos uzrok - ishod

• Opasnosti koje se vjerojatno neće pojaviti - NE pridavati

posebnu paţnju u HACCP planu

• Pri analizi opasnosti imati na umu razliku izmeĊu sigurnosti i

kvalitete

• Saţetak odluka HACCP tima o analizi opasnosti mora se ĉuvati

• HACCP tim mora uzeti u obzir utjecaj postupaka na pripremu

hrane i skladištenje

• Opasnosti koje se vjerojatno neće pojaviti - NE pridavati

posebnu paţnju u HACCP planu

• Pri analizi opasnosti imati na umu razliku izmeĊu sigurnosti i

kvalitete

• Saţetak odluka HACCP tima o analizi opasnosti mora se ĉuvati

• HACCP tim mora uzeti u obzir utjecaj postupaka na pripremu

hrane i skladištenje


Mikrobiološki postupci u ocjeni

zdravstvene ispravnosti ribe

Mikrobiološki postupci u ocjeni

zdravstvene ispravnosti ribe

- svrha je pretraţiti ribu i proizvode na prisutnost bakterija ili

organizama od znaĉaja po ljudsko zdravlje

- ocijeniti zdravstvenu ispravnost ribe

- svrha je pretraţiti ribu i proizvode na prisutnost bakterija ili

organizama od znaĉaja po ljudsko zdravlje

- ocijeniti zdravstvenu ispravnost ribe

Razina bakterijske kontaminacije ribeRazina bakterijske kontaminacije ribe

Okolina – vodeni okolišOkolina – vodeni okoliš Bakteriološka kakvoća vodeBakteriološka kakvoća vode

Relativno bogata mikroorganizmima

od105 do 106 CFU / mL

cilijati, protozoa, bakterije, virusi

Makroorganizmi u vodenom okolišu

Neprestana izloţenost

mikroorganizmima

Relativno bogata mikroorganizmima

od105 do 106 CFU / mL

cilijati, protozoa, bakterije, virusi

Makroorganizmi u vodenom okolišu

Neprestana izloţenost

mikroorganizmima

Faktori koji utjeĉu na mikrofloru ribe:

- mikrobiološka ispravnost vode

- temperatura vode,

- blizina naselja ulovnim podruĉjima,

- koliĉina i podrijetlo hrane kojom se hrani riba i

- naĉin ulova/izlova, postupanje s ribom, prerada,

prezentiranje na trţištu…….

Faktori koji utjeĉu na mikrofloru ribe:

- mikrobiološka ispravnost vode

- temperatura vode,

- blizina naselja ulovnim podruĉjima,

- koliĉina i podrijetlo hrane kojom se hrani riba i

- naĉin ulova/izlova, postupanje s ribom, prerada,

prezentiranje na trţištu…….

Bakterije od javnozdravstvenog znaĉenjaBakterije od javnozdravstvenog znaĉenja

• Autohtona mikroflora

Aeromonas hydrophyla, Clostridium botulinum, Vibrio

parahaemolyticus, Vbrio cholerae, Vibrio vulnificus i Listeria

monocytogenes (WHO)

• Bakterije okoliša

- Enteerobacteriaceae (Salmonella spp., Shigella spp., Escherichia

coli)

- druge bakterijske vrste koje mogu uzrokovati oboljenja ljudi

a povremeno su izolirane iz ribe su Edwardsiella tarda,

Plesiomonas shigeloides i Yersinia enterocolitica.

• Autohtona mikroflora

Aeromonas hydrophyla, Clostridium botulinum, Vibrio

parahaemolyticus, Vbrio cholerae, Vibrio vulnificus i Listeria

monocytogenes (WHO)

• Bakterije okoliša

- Enteerobacteriaceae (Salmonella spp., Shigella spp., Escherichia

coli)

- druge bakterijske vrste koje mogu uzrokovati oboljenja ljudi

a povremeno su izolirane iz ribe su Edwardsiella tarda,

Plesiomonas shigeloides i Yersinia enterocolitica.

Koţa

Škrge

Intestinalna mikroflora

Koţa

Škrge

Intestinalna mikroflora

Gram negativna: Pseudomonas,

Moraxella, Vibrio, Flavobacterium,

Acinetobacter, Aeromonas

Gram pozitivna: Micrococcus,

Bacillus

Gram negativna: Pseudomonas,

Moraxella, Vibrio, Flavobacterium,

Acinetobacter, Aeromonas

Gram pozitivna: Micrococcus,

Bacillus

od 102 to 104 bakterija/ cm2od 102 to 104 bakterija/ cm2

od 102 do 106 bakterija/cm2od 102 do 106 bakterija/cm2

do 108 CFU/gdo 108 CFU/g

Mišićno tkivo ţive ribe – sterilno

Bakterije - probavni trakt i koţa – prodiru u mišiće - proces pospješuje rigor

mortis i autoliza

– bakterije - mogućnost razgradnje bjelanĉevina - manji sadrţaj produkata

proteolize (amino-kiseline i ostali niskomolekularni dušiĉni spojevi) u

slatkovodnoj ribi

- mikrobiološka razgradnja tkiva slatkovodne ribe sporija je od razgradnje

morske

- mikroorganizmi - razgradnja bjelanĉevina + druge tvari koje sadrţe dušik, lipidi

u peroksidima, aldehidi, ketoni i niţe alifatske kiseline

- konaĉni proizvodi mikrobiološkog kvarenja ribe - amonijak, sumporovodik i

merkaptani, indol, skatol, itd. - neugodan i ogavan miris i okus

- prodor bakterija u tkivo ribe i mikrobiološka razgradnja poĉinje s autolizom –

procesi teku praktiĉki paralelno – intenzitet ovisi o temperaturi skladištenja

- niska temperatura snaţno inhibira aktivnost mikroorganizama

Mišićno tkivo ţive ribe – sterilno

Bakterije - probavni trakt i koţa – prodiru u mišiće - proces pospješuje rigor

mortis i autoliza

– bakterije - mogućnost razgradnje bjelanĉevina - manji sadrţaj produkata

proteolize (amino-kiseline i ostali niskomolekularni dušiĉni spojevi) u

slatkovodnoj ribi

- mikrobiološka razgradnja tkiva slatkovodne ribe sporija je od razgradnje

morske

- mikroorganizmi - razgradnja bjelanĉevina + druge tvari koje sadrţe dušik, lipidi

u peroksidima, aldehidi, ketoni i niţe alifatske kiseline

- konaĉni proizvodi mikrobiološkog kvarenja ribe - amonijak, sumporovodik i

merkaptani, indol, skatol, itd. - neugodan i ogavan miris i okus

- prodor bakterija u tkivo ribe i mikrobiološka razgradnja poĉinje s autolizom –

procesi teku praktiĉki paralelno – intenzitet ovisi o temperaturi skladištenja

- niska temperatura snaţno inhibira aktivnost mikroorganizama

43

Ocjena higijenske ispravnosti ribe – posebno znaĉenje →

parazitske invazije

Paraziti ili njihovi razvojni oblici mogu uzrokovati:

- oboljenje ljudi

- organoleptiĉke promjene uslijed kojih se riba procjenjuje

higijenski neispravnom za potrošnju

Ocjena higijenske ispravnosti ribe – posebno znaĉenje →

parazitske invazije

Paraziti ili njihovi razvojni oblici mogu uzrokovati:

- oboljenje ljudi

- organoleptiĉke promjene uslijed kojih se riba procjenjuje

higijenski neispravnom za potrošnju

Paraziti riba – uzroĉnici zoonozaParaziti riba – uzroĉnici zoonoza

PARAZIT

Helminthes

BOLEST U

ĈOVJEKA

GLAVNA

NAMIRNICA

INVAZIJSKI

STADIJ

1.Opisthorchis

felineusopistorhoza

slatkovodne

ribemetacerkarija

2.Heterophyes

heterophyesheterofioza

slatkovodne

ribe

metacerkarija

3.Metagonimus

yokogawaimetagonimoza

slatkovodne

ribemetacerkarija

4.Diphyllobothrium

latumdifilobotrioza

slatkovodne

ribeplerocerkoid

5. Anisakis simplex anizakidoza morske ribelarva III.

stupnja

Wikerhauser,T., J. Brglez (1996): Atlas parazita uzroĉnika zoonoza u Hrvatskoj i Sloveniji - izvadak

• jetreni parazit – metilj (ţuĉovodi maĉke, psa, lisice, svinje i ĉovjeka)

• parazit se javlja u podruĉjima uz velike rijeke Europe i Azije

• jetreni parazit – metilj (ţuĉovodi maĉke, psa, lisice, svinje i ĉovjeka)

• parazit se javlja u podruĉjima uz velike rijeke Europe i Azije

1. Opisthorchis felineus1. Opisthorchis felineus

Razvojni ciklus Opisthorchis felineus :Razvojni ciklus Opisthorchis felineus :

1. slatkovodni puţić: pojede jajašce → miracidij i razvije se do

cerkarija

2. riba: mišićje → metacerkarije

1. slatkovodni puţić: pojede jajašce → miracidij i razvije se do

cerkarija

2. riba: mišićje → metacerkarije

Dva posrednika → slatkovodni puţić i ribeDva posrednika → slatkovodni puţić i ribe

Invazija ĉovjeka:

• konzumacija toplinski nedovoljno obraĊene slatkovodne ribe

Kliniĉka slika:

• većina infekcija je najĉešće asimptomatska (bolovi u trbuhu,

proljev ili zaĉep)

• parazit moţe uzrokovati proširenje ţuĉovoda, hiperplaziju

epitela ţuĉovoda i povećanje jetre – povraćanje, ţutica i anemija

Invazija ĉovjeka:

• konzumacija toplinski nedovoljno obraĊene slatkovodne ribe

Kliniĉka slika:

• većina infekcija je najĉešće asimptomatska (bolovi u trbuhu,

proljev ili zaĉep)

• parazit moţe uzrokovati proširenje ţuĉovoda, hiperplaziju

epitela ţuĉovoda i povećanje jetre – povraćanje, ţutica i anemija

2. Heterophydae2. Heterophydae

• Crijevni metilji ĉovjeka i drugih kraljeţnjaka

• Razvojni ciklus identiĉan razvoju O. felineus

(dva posrednika, puţić i riba)

• Heterophyes heterophyes

• Metagonimus yokogawai

• Crijevni metilji ĉovjeka i drugih kraljeţnjaka

• Razvojni ciklus identiĉan razvoju O. felineus

(dva posrednika, puţić i riba)

• Heterophyes heterophyes

• Metagonimus yokogawaiutvrĊeni u psa,

svinje i ptica

utvrĊeni u psa,

svinje i ptica

Ĉovjek se invadira konzumiranjem nedovoljno toplinski

obraĊene ili sirove slatkovodne ribe.

Kliniĉka slika:

• slaba invazija - simptomi bolesti mogu izostati

• oboljenje se oĉituje pojavom kroniĉnog proljeva, kolikama i

povraćanjem

Ĉovjek se invadira konzumiranjem nedovoljno toplinski

obraĊene ili sirove slatkovodne ribe.

Kliniĉka slika:

• slaba invazija - simptomi bolesti mogu izostati

• oboljenje se oĉituje pojavom kroniĉnog proljeva, kolikama i

povraćanjem

3. Diphyllobothrium latum3. Diphyllobothrium latum

• široka riblja trakavica

• parazitira u tankom crijevu ĉovjeka, psa, maĉke, svinje i

medvjeda

• razvojni ciklus: dva posrednika - veslonošci i slatkovodne ribe

• široka riblja trakavica

• parazitira u tankom crijevu ĉovjeka, psa, maĉke, svinje i

medvjeda

• razvojni ciklus: dva posrednika - veslonošci i slatkovodne ribe

44

a) Jajašca u vodi - razvija se i izleţe trepetljikava larva, koracidij; b) Pojede li takvu larvu podesan raĉić

(Coppepoda), razvija se sljedeći stadij, procerkoid; c) Pojede li raĉića riba, u njoj se, kao drugom

posredniku, razvije plerocerkoid, dug 1-5 cm, smješten u trbušnoj šupljini, gonadama ili muskulaturi; d)

Razvojni ciklus je završen kada ribu pojede konaĉni nosilac.

a) Jajašca u vodi - razvija se i izleţe trepetljikava larva, koracidij; b) Pojede li takvu larvu podesan raĉić

(Coppepoda), razvija se sljedeći stadij, procerkoid; c) Pojede li raĉića riba, u njoj se, kao drugom

posredniku, razvije plerocerkoid, dug 1-5 cm, smješten u trbušnoj šupljini, gonadama ili muskulaturi; d)

Razvojni ciklus je završen kada ribu pojede konaĉni nosilac.

• u RH u ĉovjeka trakavica nije utvrĊena

• nije utvrĊena njezina larva u ribe

• invazija ĉovjeka nastaje nakon konzumiranja sirove ili toplinski

nedovoljno obraĊene slatkovodne ribe

• u crijevu ĉovjeka trakavica se razvije za 14 – 40 dana, a moţe

ţivjeti i 25 godina

• većina infekcija prolazi asimptomatski ili se javljaju abdominalni

bolovi, povraćanje i gubitak teţine

• u RH u ĉovjeka trakavica nije utvrĊena

• nije utvrĊena njezina larva u ribe

• invazija ĉovjeka nastaje nakon konzumiranja sirove ili toplinski

nedovoljno obraĊene slatkovodne ribe

• u crijevu ĉovjeka trakavica se razvije za 14 – 40 dana, a moţe

ţivjeti i 25 godina

• većina infekcija prolazi asimptomatski ili se javljaju abdominalni

bolovi, povraćanje i gubitak teţine

Kemijski rizici

• priobalna podruĉja ili unutrašnjost (rijeke, jezera) →

razliĉiti kontaminanti iz okoliša

• kontaminacije ribe iz otvorenih voda je rjeĊa

- ostaci kemijskih sredstava koja se koriste u poljoprivredi

- teški metali koji se akumuliraju u proizvodu u koliĉinama koje

mogu uzrokovati javnozdravstvene probleme

Kemijski rizici

• priobalna podruĉja ili unutrašnjost (rijeke, jezera) →

razliĉiti kontaminanti iz okoliša

• kontaminacije ribe iz otvorenih voda je rjeĊa

- ostaci kemijskih sredstava koja se koriste u poljoprivredi

- teški metali koji se akumuliraju u proizvodu u koliĉinama koje

mogu uzrokovati javnozdravstvene probleme

• Sadrţaj teških metala (Pb, Cd, Hg, As)

• Ribom i ribljim proizvodima u odnosu na ostale

namirnice unosi se u organizam više od 50%

ukupne koliĉine teških metala

- Hg i As – više od 95%

• Sadrţaj teških metala (Pb, Cd, Hg, As)

• Ribom i ribljim proizvodima u odnosu na ostale

namirnice unosi se u organizam više od 50%

ukupne koliĉine teških metala

- Hg i As – više od 95%

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Riba Meso i proizvodi Riblji proizvodi Iznutrice UKUPNO

0,0

50,0

100,0

150,0

200,0

250,0

300,0

%

μg/kg

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Riba Meso i proizvodi Riblji proizvodi Iznutrice UKUPNO

0,0

50,0

100,0

150,0

200,0

250,0

300,0

%

μg/kg

Dinamika alimentarnog unosa teških metalaDinamika alimentarnog unosa teških metala

Ostaci antibiotika

- riba iz uzgoja

- nepoštivanje karencije

Ostaci antibiotika

- riba iz uzgoja

- nepoštivanje karencije

Naziv/latinski naziv OPASNOSTI

Paraziti Prirodni

toksini

Histamin Kemijske Lijekovi

Pastrva (akvakultura)

Oncorhynchus aguabonita

Oncorhynchus clarki

Oncorhynchus gilae

Oncorhynchus mykiss

Salmo trutta

Salvelinus fontalis

Salvelinus malma

Salvelinus namaycush

Stenodus leucichthys

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

Potoĉna pastrva

/kalifornijska pastrva

Oncorhynchus mykiss

x(4)

(4) Opasnost se ne primjenjuje ukoliko krajnji potrošaĉ mora toplinski obraditi ribu.

Izvor: US Food and Drug Administration, Fish and Fisheries Products Hazards and Controls Guidance, Third Edition,

June 2001

Rizik

Metoda uzgoja….

Preduvjetni programi DPP – DHP…….

HACCP

Analiza rizika (procjena, obavještavanje i upravljanje rizikom)

• biološko oneĉišćenje (patogene bakterije i/ili parazitske invazije koje se

prenose hranom)

• kemijsko oneĉišćenje (zaštitna kemijska sredstva u poljoprivredi, teški

metali)

• primjena veterinarskih lijekova.

Razlozi sumnje za nastanak rizika i sigurnosti hrane

Implementacija sustava HACCP na ribljim farmama - sustav preporuĉen za

potrebe unaprjeĊenja sigurnosti proizvoda akvakulture

Rizik

Metoda uzgoja….

Preduvjetni programi DPP – DHP…….

HACCP

Analiza rizika (procjena, obavještavanje i upravljanje rizikom)

• biološko oneĉišćenje (patogene bakterije i/ili parazitske invazije koje se

prenose hranom)

• kemijsko oneĉišćenje (zaštitna kemijska sredstva u poljoprivredi, teški

metali)

• primjena veterinarskih lijekova.

Razlozi sumnje za nastanak rizika i sigurnosti hrane

Implementacija sustava HACCP na ribljim farmama - sustav preporuĉen za

potrebe unaprjeĊenja sigurnosti proizvoda akvakulture

45

Rizik opasnost („hazard“)

Rizik = funkcija vjerojatnosti štetnih utjecaja na zdravlje, kao i ţestine

tih utjecaja, povezanih s opasnostima u hrani (npr. oboljenje nakon

konzumiranja odreĊene hrane i sl.),

Opasnost = konkretno odreĊena bakterija, pesticid, strano tijelo u hrani

i sl..

Opasnost se povezuje s rizikom s obzirom na njezinu patogenost ili

toksiĉnost, prisutnost u hrani u dovoljnoj koliĉini da izazove bolest, te

veću ili manju ekspoziciju potrošaĉa pojedinim opasnostima, što je

ĉesto povezano s prehrambenim navikama.

Rizik opasnost („hazard“)

Rizik = funkcija vjerojatnosti štetnih utjecaja na zdravlje, kao i ţestine

tih utjecaja, povezanih s opasnostima u hrani (npr. oboljenje nakon

konzumiranja odreĊene hrane i sl.),

Opasnost = konkretno odreĊena bakterija, pesticid, strano tijelo u hrani

i sl..

Opasnost se povezuje s rizikom s obzirom na njezinu patogenost ili

toksiĉnost, prisutnost u hrani u dovoljnoj koliĉini da izazove bolest, te

veću ili manju ekspoziciju potrošaĉa pojedinim opasnostima, što je

ĉesto povezano s prehrambenim navikama.

komunikacija o rizicima u hrani - znaĉaj u okviru sustava analize rizika izmjena

sheme analize rizika preporuĉene od komisije Codex Alimentarius (CAC):

komunikacija o rizicima u hrani - znaĉaj u okviru sustava analize rizika izmjena

sheme analize rizika preporuĉene od komisije Codex Alimentarius (CAC):

Izvor Antunović, B., R. Rubil, V. Poljak, V. Dobranić (2008): Interaktivna komunikacija – novi model

komunikacije o rizicima u hrani. Meso,

Shema 3. Model interaktivne komunikacije o rizicima u hrani – koordinacijsko tijelo prikuplja, obraĊuje,

analizira i interpretira podatke, te ĉini informacije dostupnima zainteresiranim stranama

Shema 3. Model interaktivne komunikacije o rizicima u hrani – koordinacijsko tijelo prikuplja, obraĊuje,

analizira i interpretira podatke, te ĉini informacije dostupnima zainteresiranim stranama

Koordinacijska tijela

(agencije, ministarstva

ili sl.)

Koordinacijska tijela

(agencije, ministarstva

ili sl.)

Srodna ministarstvaSrodna ministarstva

Srodne institucije u

svijetu

Srodne institucije u

svijetuSustav javnog

zdravstva

Sustav javnog

zdravstva

Nevladine

organizacije

Nevladine

organizacije

Industrija hrane,

proizvoĊaĉki cehovi i

komore

Industrija hrane,

proizvoĊaĉki cehovi i

komore

Distributeri hraneDistributeri hrane

Potrošaĉke udrugePotrošaĉke udruge

Sustav referentnih

laboratorija

Sustav referentnih

laboratorija

Akademska zajednicaAkademska zajednica

FarmeriFarmeri

MedijiMedijiObrazovni sustav (škole),

vrtići i sl.

Obrazovni sustav (škole),

vrtići i sl.

Izvor Antunović, B, R. Rubil, V. Poljak, V. Dobranić (2008): Interaktivna komunikacija – novi model komunikacije

o rizicima u hrani. Meso Prof. dr. sc. Lidija KozaĉinskiProf. dr. sc. Lidija Kozaĉinski


46

PREZENTACIJA 9.

ZDRAVA RIBA,HIGIJENSKI I

ZDRAVSTVENO ISPRAVAN

PROIZVOD ŢIVOTINJSKOG

PODRIJETLA

ŢELJKA MATAŠIN

Sveuĉilište u Zagrebu Veterinarski fakultet

Zavod za biologiju i patologiju riba i pĉela

1. RIBE

Ribe su sukladno Zakonu o veterinarstvu

(Anon, 2007) „ţivotinje ĉiji su proizvodi

namijenjeni prehrani ljudi….“, (ĉl. 2, br. 50),

koji se ako … „sadrţe ili sadrţe u koliĉinama

većim od dopuštenih, rezidue i druge

oneĉišćivaĉe škodljive za ljudsko zdravlje ne

smiju stavljati u promet za javnu potrošnju“

(ĉl. 87, br. 5).

danas poznato više od 30.000 ţivućih vrsta

niţi kraljeţnjaci koji ţive u vodi

hladnokrvne ţivotinje = temperatura tijela

jednaka temperaturi okoline

ţive u vodi:

- prijenos uzroĉnika bolesti lakši nego zrakom

- voda je kemijski razliĉita od zraka (manje O2)

- organizmi u njoj ţive u svojem izmetu

obzirom na temperaturu vode u kojoj ţive:

- toplovodne (šaranske)

- hladnovodne (pastrvske)

obzirom na tip vodenog sustava:

- u otvorenim vodama (slobodno ţivuće)

- u uzgojnim objektima (uzgajane)

veza riba – ĉovjek, simbol

Vuĉedol, Emeolitiĉka kultura, 3500. do 2700. god. pr. Kr.

P. Hektorović, 1556. god. „Ribanje i ribarsko prigovaranje“

ZDRAV KAO RIBA:

- veterinarske ljekaruše (lijeĉenje nekih bolesti ţivotinja i ljudi ribljim proizvodima (18. st.)

- namirnica ţivotinjskog podrijetla

2. UZGOJ RIBA = PROIZVODNJA MESA RIBA

uzgoj riba ovisi o:

ĉimbenicima okoliša:- kakvoći vode

- koliĉini vode

ribi:

- podrijetlu mlaĊa

- vrsti

- zdravlju i/ili bolesti - izbjegavanje stresa

- hrani i hranidbi

tehnologiji uzgoja:

- ihtiotehniĉkim mjerama

- ihtiosanitarnim mjerama

- ihtiohigijenskim mjerama

3. MESO RIBA

posebno vrijedna namirnica ţivotinjskog podrijetla

kompletna namirnica = moţe zadovoljiti potrebe

potrošaĉa

visoke prehrambene vrijednosti

hranjivo i bogato hranjivim sastojcima

treba ga biti dovoljno za potrebe ljudi – svugdje

da nije otrovno…… ni štetno za ljudsko zdravlje

kvalitetno

iskoristivo za više namjena

itd.

kakvoća mesa riba ovisi o uzgoju

iskoristivost mesa riba:

- meso:

- svjeţe

- termiĉki obraĊeno

- proizvodi od riba

- ljekoviti pripravci:

- riblje ulje

- omega 3-masna kiselina

- i drugi

47

OPASNOST „od riba“ za ljudsko zdravlje zbog:

izravnog dodira riba i/ili vode:- športski ribolov

- prerada riba

- akvaristika

bolesti i posljediĉno nuţnog lijeĉenja → rezidua

rezidua

zoonoza

konzumiranja higijenski i zdravstveno neispravne namirnice ţivotinjskog podrijetla:

- zbog oneĉišćenja

- štetne za ljudsko zdravlje

štetnih tvari u okolišu:

- namjerno unesenih zbog „zaštite okoliša“ (pesticidi)

- sluĉajno dospjelih

ostataka štetnih tvari u okolišu (teški metali)

i drugih…..

Zakon o veterinarstvu kaţe:

ĉl. 83 (1) Ţivotinje za klanje podlijeţu veterinarskom pregledu prije i nakon klanja

ĉl. 83 (3) Proizvode ţivotinjskog podrijetla dopušteno je stavljati na trţište jedino ako su pregledani, proizvedeni i oznaĉeni u skladu s posebnim propisima koji ureĊuju posebna pravila i uvjete o higijeni hraneţivotinjskog podrijetla kojih se moraju pridrţavati subjekti u poslovanju s hranom.

ĉl. 87 (1) Posjednici ţivotinja, veterinarski djelatnici te proizvoĊaĉi ţivotinjskih proizvoda, moraju se pridrţavati propisanih preventivnih mjera i odreĊenih rokova karencije prilikom uporabe lijekova i drugih tvari koje se mogu prenijeti na ţivotinjske proizvode, kako bi se sprijeĉila pojava nedopuštenih rezidua.

ĉl. 87 (2) Posjednik ţivotinja duţan je posjedovati evidenciju o primjeni veterinarskih lijekova i veterinarsko-medicinskih proizvoda na ţivotinjama ĉiji su proizvodi namijenjeni prehrani ljudi.

ĉl. 87 (5) Proizvodi ţivotinjskog podrijetla namijenjeni prehrani ljudi, koji sadrţe ili sadrţe u koliĉinama većim od dopuštenih, rezidue i druge oneĉišćivaĉe škodljive za ljudsko zdravlje ne smiju se stavljati u promet za javnu potrošnju.

ĉl. 87 (6) Maksimalno dopuštene koliĉine rezidua i drugih oneĉišćivaĉa …. propisuje ministar.

ĉl. 87 (8) Radi zaštite zdravlja ljudi mjere zabrane lijeĉenja ţivotinja odreĊenim veterinarskim lijekovima, hormonima i drugim tvarima za koje se utvrdi da …. mogu ugroziti zdravlje ljudi, donosi ministar.

VODA

kemijski spoj H i O i spojeva S, Ca, C i drugih elemenata

presudan i sastavni dio svih oblika ţivota

organizmima koji ţive u vodi = ţivotna sredina

za kopnene organizme = samo dio metaboliĉkog sustava

kopnene vode fizikalno-kemijski se razlikuju obzirom na:

- slanost:

- slatka

- otvoreni vodotoci (potoci i rijeke)

- jezera i ribnjaci

- brakiĉka

- morska ili slana

druge pokazatelje kakvoće:

- tvrda – mekana

- kisela – luţnata

- bogata kisikom – siromašna

- itd.

ĉistoću:

- ĉista = prirodna voda

- oneĉišćena = otpadna

oneĉišćenje:

- termiĉko

- mehaniĉko

- kemijsko

- sluĉajno

- namjerno

- organsko

- anorgansko

za ţivot riba moraju biti zadovoljeni osnovni

pokazatelji kakvoće vode (t ºC, O2, pH, i dr.)

vrijednosti:

- poţeljne

- dopuštene

- smrtonosne

OPASNOST od sluĉajno dospjelih štetnih tvari

mikroorganizmi:

- normalni obitavaoci riba

- dospjeli u meso riba iz okoliša

- toksini

- organske tvari

- anorganske tvari

- radioaktivni izotopi

- teški metali

- i drugi

ANIMALNA HIGIJENA = GRANA

VETERINARSKE MEDICINE

ima za cilj:

- postići uravnoteţenost : ţivotinja - okoliš - ĉovjek

- u proizvodnji:

- iskazati maksimalni genetski potencijal

- uz minimalne uĉinke na zdravlje ţivotinje – ribe

zdravlje ribe = stanje koje omogućuje ostvarivanje u potpunosti, a ovisi o:

- ribi

- okolišu, tj. kakvoći vode

- tehnologiji uzgoja

- znanju uzgajivaĉa - izbjegavanje stresa - sprjeĉavanju nastanka bolesti

- i drugom

ĉuvanje zdravlja = zadatak veterinarske sluţbe

oĉuvati zdravlje:

- sprijeĉiti nastanak stresa

- ukloniti uzroĉnika bolesti iz:

- ribe

- okoliša

- postići opću otpornost organizma (riba) prema infekcijama

- stres – vaţan ĉimbenik u zdravlju riba – djelovanje stresoraistovremeno i stalno → slabi imunosni sustav → bolest

oĉuvati zdravlje = zaštititi od bolesnog stanja:

- da bi se više i bolje proizvelo

- da bi se ţivotinje (ribe) manje patile

- da ne treba lijeĉiti:

- opasnosti od ….

- nema rezidua

- da nema uginuća

48

zahtjevi EU:

- vrlo visoki zdravstveni standard ţivotinja

- provoĊenje djelotvorne zaštite i nadzora

- proizvodnja proizvoda bez rizika

oĉuvati zdravlje = zaštititi od bolesnog stanja = sprijeĉiti uginuća

- uginuće riba:

- masovno istovremeno, više vrsta i kategorija riba

- otrovanje

← voda

- ugušenje

- postepeno rastuće, jedne ili nekoliko vrsta i kategorija : ↔bolest

6. BOLESTI RIBA

bolesti riba su rezultat interakcije: domaćin (riba) – uzroĉnik bolesti –okoliš (voda)

sprijeĉiti nastanak bolesti: - kako ?

- ihtiotehniĉkim mjerama

-poboljšati proizvodna obiljeţja riba

smanjiti primljivost za bolest

- osigurati bolji rast i prirast

- ihtiohigijenskim mjerama:- osigurati smještaj i naĉin drţanja najbolje iskorištenje

postojećega

- uz pravilnu prehranu hranu i hranidbu genetskog potencijala

- ihtiosanitarnim mjerama:

- spreĉavanjem unošenja egzotiĉnih bioagresora

- dezinfekcijom

- primjenom lijekova

- imunoprofilaksom

- uklanjanjem uginule i bolesne ribe

- propisima o sprjeĉavanju, suzbijanju i iskorjenjivanju bolesti

- voĊenjenjem ihtiosanitarne evidencije

dezinfekcija:

- ima za cilj:

- odstraniti, uništiti ili smanjiti broj mikroorganizama i/ili nametniĉke

- poboljšati opće higijensko stanje

- poboljšati zdravstvene uvjete

- obuhvatiti:

- sve objekte – ribnjake

- vodu

- površinu ribe i/ili ikre

- predmete, …

- provoditi:

- struĉno

- temeljito

- u svim fazama proizvodnje

- moţe biti:

- profilaktiĉka

- tekuća

- završna

- fizikalna

- kemijska

Sukladno Zakonu o Veterinarstvu, V. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, ĉl. 34 (1) Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obavljaju se na svim objektima, prostorima, prijevoznim sredstvima, na opremi i predmetima koji podlijeţu nadzoru veterinarske inspekcije te objektima, pašnjaĉkim i drugim površinama gdje ţivotinje povremeno ili stalno borave ili se kreću i (2) Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obavljaju se radi spreĉavanja i suzbijanja zaraznih bolesti ţivotinja i zoonoza, zaštite zdravstvene ispravnosti proizvoda ţivotinjskog podrijetla i hrane za ţivotinje te veterinarske zaštite okoliša od oneĉišćenja patogenim mikroorganizmima i parazitima.

sprijeĉiti nastanak bolesti tijekom uzgoja ↔ proizvesti zdravu ribu ↔ higijenski i zdravstveno ispravnu namirnicu ţivotinjskog podrijetla

sprjeĉavanjem nastanka bolesti ( proizvodi se):

- zdrave ribe

- veća trţišna vrijednost

- veća proizvodnja

- bolja kakvoća

nema uporabe lijekova itd.

nema karence

nema rezidua u mesu riba

6. Bolesti riba

zarazne

- virusne

- bakterijske

- gljiviĉne

nametniĉke

- ektoparazitarne

- endoparazitarne

ZOONOZE

sukladno Naredbi treba izvršiti: III. Dijagnostiĉke pretrage u svrhu otkrivanja bolesti, 5. Bolesti riba i školjkaša.

bolesno stanje, na osnovu toĉne dijagnoze daje se:

- lijekove i ljekovite pripravke:

- hormoni rasta

- pesticidi

- farmakološki pripravci

uporaba lijekova i ljekovitih pripravaka:

→ korist → izljeĉenje

→ moţebitne štetne posljedice:

- rezistencija

- rezidue

- karenca

primjena lijekova

- da bi riba mogla:

- prevladati stres

- organizirati obranu

- povratiti organizam u „normalno“ stanje

- treba:

- smanjiti broj uzroĉnika bolesti

- usporiti umnaţanje uzroĉnika bolesti

- uništiti uzroĉnika bolesti

- profilaktiĉka:

- zaštita naizgled zdrave ribe

- sprjeĉavanje prenošenja uzroĉnika

- terapijska:

- populacija pokazuje znakove bolesti

- uspjeh lijeĉenja ovisi o:

- pravilno odabranom lijeku

- pravilnoj dozi

- pravilnom naĉinu primjene

49

ribe uzgajane za hranu ljudima (namirnica ţivotinjskog podrijetla):

- ne lijeĉiti sredstvima koja se nagomilavaju i zadrţavaju (trajnije) u tijelu riba

- ne lijeĉiti 7 do 30 dana prije (prodaje) stavljanja u konzum(KARENCA)

izbor lijeka ovisi o:

- vrsti lijeka (… i antibiogramu)

- bolesti

- fazi razvoja bolesti

- ekonomiĉnosti lijeĉenja

primjena lijekova za lijeĉenje riba:

- kupkama (uranjanje)

- ljekovitim hranama

- parenteralno, injekcijama

- lokalno, kroz koţu i/ili škrge

7. HRANA I HRANIDBA RIBA

specifiĉne hranidbene potrebe za:

- svaku vrstu riba

- svaku uzrasnu kategoriju iste vrste

- slobodnoţivuće – ţiva hrana, …

- uzgajane – dodatna hrana…..

sastav i koliĉina hrane ↔ rast i preţivljavanje

proizvodnja hrane → uĉinak na proizvodnju → kvaliteta proizvoda (ribe):

- izbor sirovina

- sastav krmiva

- naĉin proizvodnje

izbor sirovina i udio:

- uravnoteţen

- usklaĊen s hranidbenim potrebama uzgajane vrste

„MASNA“ riba posljedica je:

- hranidbe s visokim sadrţajem masti u hrani

- neuravnoteţenog sastava hrane

- najĉešće, prehranjenost, kroz duţe vrijeme

oblik hrane:

- vlaţna

- suha – komprimirana ili ekstrudirana:

- veći udio masti bez rizika otrovanja denaturiranim masnim kiselinama

- sporije tone:- manji gubici

- bolji rast i konverzija- stabilnija u vodi → manje otpada

- miješana

toksiĉne tvari u hrani su posljedica:

- posljedica obrade sirovina:

- uţeglost masti

- denaturirane masne kiseline

- izbora sirovina

- zdravlje riba:

→ smanjena otpornost na bolesti

→ povećana smrtnost

→ usporen rast

8.TEŠKI METALI

teški metali u vodene sustave ulaze:

-iz atmosfere

- erozijama geoloških tvari

- antropogenim djelovanjem:

- industrija

- promet

- komunalni otpad

- kemijska sredstva

teški metali u organizam riba ulaze:

- hranom:

- zooplankton

- fitoplankton

- fauna

- kroz škrge i koţu

teški metali se bioakumuliraju, ugraĊuju u hranidbeni lanac i biokemijskim procesima vraćaju u atmosferu

ribe:

- akumuliraju teške metale

- koncentriraju teške metale

ZBOG sposobnosti akumulacije i

koncentracije, te biodostupnosti elemenata u

tkivima, RIBE su organizmi koji pokazuju

stupanj oneĉišćenja okoliša (vode), a korisne

su za provoĊenje monitoringa oneĉišćenja

okoliša.

9. REZULTATI DIJAGNOSTIĈKIH

PRETRAGA

Rezultati dijagnostiĉkih pretraga riba i/ili

organa pretraţenih na Zavodu za biologiju i

patologiju riba i pĉela prikazani su u sljedećim

tablicama:

TABLICA 1. GRAM-NEGATIVNE BAKTERIJE

IZDVOJENE IZ RIBAGRAM-NEGATIVNE BOLEST VRSTE RIBA POTVRĐENA

BAKTERIJE KOD NAS

Flavobacterium psychrophilum Bolest hladne vode pastrvske ribe -

F. columnare Kolumnaris bolest morske, slatkovodne i akvarijske -

Flexibacter maritims morske -

Edwardsiela tarda Edvardsieloza jegulja -

E. ictaluri Enterijska septikemija kanalski som -

Yersinia ruckeri Jersinioza (ERM) pastrvske ribe i jegulja + (pastrva)

Citrobacter freundi + (pastrva)

Vibrio anguillarum Vibrioza morske, pastrve, jegulja i atlantski losos + (morske ribe)

V. ordali Vibrioza

V. salmonicida Hladnovodna vibrioza

= “Hitra disease”

V. cholerae + (jegulja)

Vibrio sp. + (jegulja)

Aeromonas salmonicida Furunkuloza pastrvske i druge ribe + (pastrva)

subsp. salmonicida

Aeromonas salmonicida

subsp Eritrodermatitis šarana šaran i druge + (šaran)

s. var. “nova”

Aeromonas sp. Aeromonas infekcije + (pastrva, lubin)

A. hydrophila + (pastrva)

Pseudomonas fluorescens Pseudomonas fluorescens

septikemija pjegavi šaran, morske,

sivoga glavaša pastrve i akvarijske + (pastrva, pjegavi šaran)

Pseudomonas sp. Pseudomonas infekcije pjegavi šaran, morske,

pastrve i akvarijske+ (štuka,lubin, šaran,pastrva)

TABLICA 1a. GRAM-POZITIVNE

BAKTERIJE IZDVOJENE IZ RIBA

GRAM-POZITIVNE BOLEST VRSTE POTVRĐENA

BAKTERIJE RIBA KOD NAS

Mycobacterium sp. Tuberkuloza riba više vrsta -

Renibacterium salmoninarum

Bakterijski nefritis (BKD) pastrvske ribe +

Clostridium botulinum pastrvske ribe -

Lactobacillus pisciola + (jegulja)

Streptococcus sp. + (pastrva, orada)

Staphylococcus sp. + (pastrva)

50

TABLICA 2.

BAKTERIJE ZNAĈAJNI PATOGENI UZROĈNICI ZA

LJUDE IZDVOJENE IZ RIBA ILI OKOLIŠA

BAKTERIJA ZNAKOVI BOLESTI POTVRĐENA

Salmonella sp. otrovanje hranom -

Vibrio spp. otrovanje hranom +

Campylobacter jejuni gastroenteritis -

Plesiomonas shigelloides gastroenteritis -

Edwardsiella tarda proljevi -

Aeromonas hydrophila proljev, septikemije +

Pseudomonas spp. rane +

Mycobacterium marinum mikobakterioza -

Erysipelothrix rhusiopathine vrbanac -

Leptospira interrogans leptospiroza -

Clostridium botulinum botulizam -

TABLICA 3. NAJĈEŠĆE UTVRĐENI NAMETNICI RIBA

Praţivotinje (protozoa)

Ichthyobodo necatrix

Eimeria sp. (kokcidije)

Kudoa sp.

Ichthyophthirius multifiliis

Trichodina sp.

Crvi (helminti)

Dactylogyrus sp.

Gyrodactylus sp.

Diplostomum spathaceum Sanguinicola sp.

Trakavice (cestoda)

Botriocephalus gowkongensis

Caryophyllaeus fimbriceps

Ligula intestinalis Diphylobottrium latum

Valjkasti crvi (nematodi)

Anisakis sp.

Contracaecum sp.

Raĉići (krustacea)

Ergasilus sieboldi i Ergasilus sp.

Lernea cyprinacea

Argulus foliaceus

TABLICA 4. NAJĈEŠĆE UPOTREBLJAVANI

LIJEKOVI ZA LIJEĈENJE

BAKTERIJSKIH BOLESTI RIBA U AKVAKULTURI

TETRACIKLINI

ERITROMICIN

KLORAMFENIKOL

SULFONAMIDI

POTENCIRANI SULFONAMIDI

NITROFURANI

KINOLONI

TABLICA 5. NAJĈEŠĆE UPOTREBLJAVANI

LIJEKOVI ZA LIJEĈENJE

NAMETNIĈKIH BOLESTI RIBA

NaCl

FORMALIN

KMnO4

Jod – organski vezan (Jodofori)

CaO

NIKLOZAMID

INSEKTICIDI (Etiol, Malation, Radation,

Ortodibrom, Dipterex)

TABLICA 6. UGINUĆA RIBA ZBOG

OTROVANJA ILI UGUŠENJA

OTROVNA TVAR ONEĈIŠĆIVAĈI VRSTA RIBA

Feces (izmet) Ţivotinjska farma slatkovodne (podust, jaz,mrena)

Komunalni otpad Kanalizacija Slatkovodne

NaOH (luţina) pamuĉna industrija slatkovodne (sunĉanica, mrena,crvenperka)

? otpadne vode kudeljare slatkovodne

Amonijak

ili nitriti ili kiselina mesna industrija slatkovodne

Kiselina ljevaonica metala slatkovodne

Mravlja kiselina prehrambena industrijaslatkovodne

kem. tvari

za pranje kotlova tvornica za preradu koţe slatkovodne

H2S (u moru) naftna industrija morske (cipal, ovĉica, špar,lumbrak)

Klor bazeni za kupanje slatkovodne (krkuša)

Teški metali

(Cu ili mesing) vodovodna voda u ribarn. slatkovodne

Nafta Galvanizacija Slatkovodne

Derivati nafte naftna industrija Slatkovodne

CHEMEC 531 kemijska industrija Slatkovodne

Malationski prepar. pranje baĉve Slatkovodne

Deherban ili Alon špricana šuma Slatkovodne

50 ili Banvel-D-P špricana pšenica Som

Baylaton

ili Talkord špricana poljop.površina Slatkovodne

Ljepilo razlilo se po površ.vode šaran i dr.

Tablica 7. Teški metali u vodi i muljuELEMENTI

mg/kg RIBNJACI

1 2 3

MULJ

Pb 8 45 36

Zn 33 130 74

Cu 11 42 31

Fe 11040 26400 15400

Mn 230 670 49

Cr 34 71 63

VODA

Pb 3 19 16

Zn 7 31 13

Cu 5 21 14

Fe 78 218 154

Mn 3 10 7

Cr 9 15 17

TEŠKI METALI U

KOŢI I MIŠIĆJU PRETRAŢENIH RIBA

KOŢA +MIŠIĆ ELEMENTI

Pb Cr Mn Fe Cu Zn

ŠARAN 0,20 0,20 3,70 8,09 0,53 4,61

BIJELI

AMUR 0,20 0,13 2,41 4,93 0,34 2,97

GLAVAŠ 0,20 0,30 1,51 11,27 0,56 3,11

SOM 0,22 0,23 0,89 6,77 0,50 4,50

ŠTUKA 0,09 0,18 0,92 4,98 0,30 5,24

10. ZAKLJUĈAK

RIBE VALJA UZGAJATI TAKO DA ONE NAMIJENJENE KONZUMIRANJU BUDU ZDRAVE, ALI PRI TOME VALJA IMATI NA UMU DA JE REALNO:

nemoguće proizvesti bezriziĉnu namirnicu

stupanj riziĉnosti za ljudski uţitak valja dopuniti razmatranjem rizika iz svakodnevnog ţivota

RIBE VALJA UZGAJATI TAKO DA SE POVEĆA PROIZVODNJA, OĈUVA OKOLIŠ I UZGOJI ZDRAVU RIBU = HIGIJENSKI I ZDRAVSTVENO ISPRAVNU NAMIRNICU ŢIVOTINJSKOG PODRIJETLA.


51

PREZENTACIJA 10.

GENERIGENERIČČKI MODELI PREDUSLOVNIH KI MODELI PREDUSLOVNIH

PROGRAMA I HACCP PLANOVA ZA PROGRAMA I HACCP PLANOVA ZA

INDUSTRIJU PRERADE RIBEINDUSTRIJU PRERADE RIBE

Prof.dr Milan Prof.dr Milan ŢŢ. Balti. Baltićć, FVM, FVM

dr Mirjana Dimitrijevidr Mirjana Dimitrijevićć, d, docent, FVMocent, FVM

dr NeĊeljko Karabasildr NeĊeljko Karabasil, docent, FVM, docent, FVM

Ivana LekiIvana Lekićć--AranĊeloviAranĊelovićć DVM, FVMDVM, FVM

ulovulov riberibe u u svetusvetu popoĉĉetkom veka 93 miliona tona etkom veka 93 miliona tona godigodiššnjenje

prozvodnja ribe u akvakulturi prozvodnja ribe u akvakulturi >> 40 miliona tona 40 miliona tona godigodiššnjenje

povepoveććanje u akvakulturi 10anje u akvakulturi 10%% proseproseĉĉno godino godiššnje nje povepoveććanjeanje

ulov ribe stagniraulov ribe stagnira

za 30za 30--50 godina proizvodnja ribe i ulova zajedno 50 godina proizvodnja ribe i ulova zajedno dostidostićći i ćće proizvodnju mesa stoke za klanjee proizvodnju mesa stoke za klanje

POTENCIJALNI HAZARDI U POTENCIJALNI HAZARDI U

PRERADI RIBEPRERADI RIBE

biolobiološške hazardeke hazarde

hemijske hazardehemijske hazarde

fizifiziĉĉke hazardeke hazarde

otudaotuda HACCP se HACCP se

primenjujeprimenjuje u u preradipreradi riberibe

Interes za HACCP u preradi Interes za HACCP u preradi

ribe:ribe:

kodkod vevećć postojepostojeććih ih

proizvoĊaproizvoĊaĉĉa a

kod potencijalnih kod potencijalnih

proizvoĊaproizvoĊaĉĉaa

OBAVEZE PROIZVOĐAOBAVEZE PROIZVOĐAČČAA

obaveze iz propisa EUobaveze iz propisa EU

obaveze iz domaobaveze iz domaććih propisaih propisa

PREDUSLOVNI PROGRAMPREDUSLOVNI PROGRAM

izbor mesta izgradnjeizbor mesta izgradnje

ureĊenje kruga objektaureĊenje kruga objekta

snabdevanje vodomsnabdevanje vodom

zbrinjavanje otpadnih vodazbrinjavanje otpadnih voda

materijala za izgradnju objekata (podovi, zidovi, itd)materijala za izgradnju objekata (podovi, zidovi, itd)

oprema (radne povroprema (radne površšine, transport, pranje ruku)ine, transport, pranje ruku)

(sterilizatori, osvetljenje(sterilizatori, osvetljenje))

higijena zapohigijena zaposslenog osobljalenog osoblja

UREĐENJE KRUGAUREĐENJE KRUGA

bazeni za prijem ribebazeni za prijem ribe

bazeni odvojeni za pojedinabazeni odvojeni za pojedinaĉĉne partije, ne partije,

vrstevrste

bazeni za zadrbazeni za zadrţţanu ribuanu ribu

PROSTORIJEPROSTORIJE

Prostorije (obavezne):Prostorije (obavezne):

prihvat prihvat ţţive ribe, oive ribe, odnosno hlaĊenje dnosno hlaĊenje (pol(poleĊeneeĊene) i ) i zamrznute ribezamrznute ribe

obradu i filetiranje (prostor za obradu ikre)obradu i filetiranje (prostor za obradu ikre)

konfekcionisanje i pakovanjekonfekcionisanje i pakovanje

hlaĊenjehlaĊenje, zamrzavanje i uskladi, zamrzavanje i uskladišštenjetenje

nejestive proizvode i konfskatnejestive proizvode i konfskat

skladiskladišštenje ambalatenje ambalaţţe i repromaterijalae i repromaterijala

potrebe radnikapotrebe radnika

veterinarsku inspekcijuveterinarsku inspekciju


Preporuka:Preporuka:

pranje pokretne opremepranje pokretne opreme

proizvodnju ledaproizvodnju leda

za odmrzavanje ribeza odmrzavanje ribe

za glaziranjeza glaziranje

za proizvodnju mehaniza proizvodnju mehaniĉĉki separisanog mesaki separisanog mesa

52


Prihvat ribe:Prihvat ribe:

fizifiziĉĉki odvojeno ki odvojeno ţţiva, ohiva, ohlaĊenalaĊena, odnosno zamrznuta, odnosno zamrznuta

ţţiva ribaiva riba-- bazeni u krugu ili po pogonu bazeni u krugu ili po pogonu

ohlaĊena i zamrznutaohlaĊena i zamrznuta-- poseban prijem, ne moposeban prijem, ne moţţe e istovremenoistovremeno

odvajati partijeodvajati partije

odvojene prostorije za skladiodvojene prostorije za skladišštenje ohlaĊene i zamrznute tenje ohlaĊene i zamrznute riberibe

ohlaĊenaohlaĊena-- 2424°° sata, maksimalno 0sata, maksimalno 0°°CC

zadrzadrţţanaana-- posebna prostorijaposebna prostorija

zamrznutazamrznuta-- --1818°°C ili niC ili niţţaa

zadrzadrţţanaana-- posebna prostorijaposebna prostorija

zadrzadrţţanaana-- do procene (zavrdo procene (završšetka analiza)etka analiza)


Prostorno odvajanje Prostorno odvajanje operacija:operacija:

omamljivanja omamljivanja

iskrvarenjaiskrvarenja

vaĊenja unutravaĊenja unutraššnjih njih organaorgana

odsecanja glaveodsecanja glave

obrada trupaobrada trupa

pranje trupapranje trupa

obrada ikreobrada ikre

osvetljenje 220 Luxosvetljenje 220 Lux--aa

osvetljenje 550 Luxosvetljenje 550 Lux--aa

–– dovoljne kolidovoljne koliĉĉine vodeine vode

–– na nekim mestima stalan na nekim mestima stalan

protokprotok

–– dobra drenadobra drenaţţaa

PROSTORIJA ZA OBRADUPROSTORIJA ZA OBRADU


Prostorije za filetiranje i narezivanje:Prostorije za filetiranje i narezivanje:

popoţţeljno posebna prostorijaeljno posebna prostorija

temperatura 10temperatura 10°°C C

Prostorija za proizvodnju MSMProstorija za proizvodnju MSM::

ako je deo proizvodnog programa ako je deo proizvodnog programa

posebna prostorijaposebna prostorija


Prostorija za pakovanje:Prostorija za pakovanje:

vakuumiranjevakuumiranje

modifikovana atmosfera (MAP)modifikovana atmosfera (MAP)

zamrznutizamrznuti

veza sa prostorijom za filetiranje i veza sa prostorijom za filetiranje i

narezivanje sa prostorijama za skladinarezivanje sa prostorijama za skladišštenjetenje

i zamrzavanjei zamrzavanje

temperatura temperatura 1010°°CC


Prostorije za poleĊivanje i proizvodnju ledaProstorije za poleĊivanje i proizvodnju leda::

ako su kapaciteti veako su kapaciteti većći posebna prostorija i posebna prostorija

za proizvodnju leda i posebna prostorija za za proizvodnju leda i posebna prostorija za

poleĊivanjepoleĊivanje-- direktna komunikacijadirektna komunikacija

temperatura do temperatura do +4+4°°CC


Prostorije za uskladiProstorije za uskladišštenje:tenje:

za poleĊenu ribu za poleĊenu ribu 00°°CC

za ribu pakovanu u MAP do za ribu pakovanu u MAP do +3+3°°CC

za zamrznutu ribu za zamrznutu ribu --1818°°C ili niC ili niţţaa

pposebnoosebno -- tunel za zamrzavanje tunel za zamrzavanje --3838°°C do C do --

4040°°C (vazduC (vazduššno)no)

kontaktno zamrzavanjekontaktno zamrzavanje


Prostorija za odmrzavanje:Prostorija za odmrzavanje:

za delimiza delimiĉĉno odmrzavanje no odmrzavanje +10+10°°CC

odmrzavanje za preradu odmrzavanje za preradu +2+255°°CC

odmrznuta riba odmrznuta riba +7+7°°CC

u vodi samo za neegzinteriranu ribuu vodi samo za neegzinteriranu ribu


Prostorije za nejestive proizvode i Prostorije za nejestive proizvode i konfiskat:konfiskat:

locirane da nema ukrlocirane da nema ukršštanja puteva tanja puteva sa jestivim proizvodimasa jestivim proizvodima

nepropustljivi podovinepropustljivi podovi

temperatura +4temperatura +4°°C, topla i hladna C, topla i hladna vodavoda

zbrinjavanjezbrinjavanje ovlaovlašštena tena organizacijaorganizacija

53


Prostorije za velikoprodaju Prostorije za velikoprodaju -- namenskanamenska

poleĊena riba poleĊena riba 00°°CC

pakovana u MAP pakovana u MAP 33°°CC

osvetljenje osvetljenje 550 Lux550 Lux--aa

GENERIGENERIČČKI SAVETIKI SAVETI

IZ CODEX ALIMENTARIUSAIZ CODEX ALIMENTARIUSA

POSEBNA RADNA UPUTSTVAPOSEBNA RADNA UPUTSTVA

Obrada Obrada ţţive, ohive, ohlaĊene i zamrznute laĊene i zamrznute

ribe:ribe:

dati su kroz dva zbirna dijagrama dati su kroz dva zbirna dijagrama

toka proizvodnje u slutoka proizvodnje u sluĉĉajevima ajevima

kada je polazna sirovina:kada je polazna sirovina:

1)1) ţţiva ribaiva riba

2)2) ohlaĊena i zamrznuta ribaohlaĊena i zamrznuta riba

UTOVAR ŢIVE RIBE

TRANSPORT

ISTOVAR I IDENTIFIKACIJA

PRIJEM

OMAMLJIVANJE

ISKRVARENJE, PRANJE

SKIDANJE KRLJUŠTI, PRANJE

EVISCERACIJA, PRANJE

KONFISKAT

KONFISKAT

KONFISKAT

POLEĐIVANJE

SKLADIŠTENJE HLAĐENJEM

FILETIRANJE, NAREZIVANJE

PAKOVANJE MAP

OBELEŢAVANJE

SKLADIŠTENJE

DISTRIBUCIJA

PRIJEM MATERIJALA

ZA PAKOVANJE

SKLADIŠTENJE

PRIJEM MATERIJALA

ZA PAKOVANJE

SKLADIŠTENJE

PAKOVANJEVAKUUM

OZNAČAVANJE

ZAMRZAVANJE

SKLADIŠTENJE ZAMRZAVANJEM

ODSECANJE GLAVE

PRANJE

PAKOVANJE

ZAMRZAVANJE

SKLADIŠTENJE

METAL DETEKCIJA

IKRA

OBRADA

PRANJE

PAKOVANJEVAKUUM

METAL DETEKCIJA

ZAMRZAVANJE

SKLADIŠTENJE

OZNAČAVANJE

OZNAČAVANJE

METAL DETEKCIJA

Dijagram 1. Dijagram toka proizvodnje ohlaĊene, zamrznute ribe ukljuĉujući i pakovanje u MAP/vakum kada je polazna sirovina ţiva riba.

PRIJEM OHAĐENE I ZAMRZNUTE RIBE

ZAMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE

HLAĐENJE SKLADIŠTENJE

KONTROLISANO ODMRZAVANJE

SORTIRANJE

PRANJE

EVISCERACIJA /PRANJE

FILETIRANJE (SKIDANJE KOŢE) NAREZIVANJE

TRIMOVANJEPROSVETLJAVANJE

USITNJAVANJE

MAP ILI VAKUUMPRANJE

MEŠANJE

DODAVANJE ADITIVA

ZAMRZAVANJE

GLAZIRANJE

PAKOVANJE

OZNAČAVANJE

SKLADIŠTENJE ZAMRZAVANJEM

MERENJE

METAL DETEKCIJA

OBELEŢAVANJE

SKLADIŠTENJE HLADNO

DISTRIBUCIJA

PROMET

PRIJEM MATERIJALA ZA SKLADIŠTENJE

SKLADIŠTENJE MATERIJALA

PRIJEM ADITIVA

SKLADIŠTENJE ADITIVA

ZAMRZAVANJE

GLAZIRANJE

PAKOVANJE

METAL DETEKCIJA

SKLADIŠTENJE ZAMRZAVANJEMM

METAL DETEKCIJA

Dijagram 2. Dijagram toka proizvodnje fileta (narezaka) i MSM ukjljuĉujućii pakovanje (MAP ili vakum) i zamrzavanje kada je polzna sirovina ohlaĊena ili zamrznuta riba

POSEBNA RADNA UPUTSTVAPOSEBNA RADNA UPUTSTVA

Izlov ribe:Izlov ribe:

sprespreĉĉiti fiziiti fiziĉĉka oka oššteteććenjaenja

sprespreĉĉiti stres (variranja iti stres (variranja

temperatura)temperatura)

oprema za lako pranje i dezinfekcijuoprema za lako pranje i dezinfekciju

POSEBNA RADNA UPUSTVAPOSEBNA RADNA UPUSTVA

ĉĉista voda , voda za piista voda , voda za pićće ,aeracija , e ,aeracija , odrodrţţavanje temperatureavanje temperature

bez stresa , nehranjena , bez mebez stresa , nehranjena , bez meššanja vrstaanja vrsta

brz transport , bez obrz transport , bez oššteteććenja ribeenja ribe

DRDRŢŢANJE I TRANSPORT RIBEANJE I TRANSPORT RIBE


Poznavanje vrstaPoznavanje vrsta

PratePratećća dokumentacijaa dokumentacija

ĈĈistoistoćća vodea vode

DuDuţţina transportaina transporta

Zdravstveno stanje Zdravstveno stanje

(povrede , promene (povrede , promene

polopoloţţaja tela)aja tela)

PRIJEM PRIJEM ŢŢIVE RIBEIVE RIBE

54


POTENCIJALNI HAZARDIPOTENCIJALNI HAZARDI : :

bakterijebakterije

parazitiparaziti

biotoksninibiotoksnini

skombro toxiniskombro toxini

hemijski agensi hemijski agensi

fizifiziĉĉki agensiki agensi

PRIJEM OHLAĐENE I ZAMRZNUTE RIBEPRIJEM OHLAĐENE I ZAMRZNUTE RIBE


Senzorne osobine Senzorne osobine

Zadovoljenje kriterijuma o sveZadovoljenje kriterijuma o sveţţiniini

Hemijski indikatori sveHemijski indikatori sveţţine i kontaminentiine i kontaminenti

SadrSadrţţaj histamina ne veaj histamina ne većći od propisanogi od propisanog

SadrSadrţţaj TVB aj TVB –– N N iliili TMA TMA –– N N ne vene većći od granii od graniĉĉnih nih

vrednosti koji se utvrĊuje za svaku pojedinu vrstu ribevrednosti koji se utvrĊuje za svaku pojedinu vrstu ribe

MikrobioloMikrobiološški kriterijumiki kriterijumi

Strane materijeStrane materije

FiziFiziĉĉke osobineke osobine



Homogenost vrsteHomogenost vrste

Poznavanje vrstePoznavanje vrste

ObuObuĉĉenost osoblja za vrenost osoblja za vrššenje senzorne analizeenje senzorne analize

Eviscerirana riba bez unutraEviscerirana riba bez unutraššnjih organanjih organa

Temperatura svih dolaznih Temperatura svih dolaznih ššararţţii

Temperaturne listeTemperaturne liste



Manipulacija bez oManipulacija bez oššteteććenjaenja

Temperatura skladiTemperatura skladišštenja 0tenja 0°° CC

Redovno beleRedovno beleţţenje temperatureenje temperature

PoPošštovanje principa rotacijetovanje principa rotacije

Plitki sudovi sa ledomPlitki sudovi sa ledom

Zamena leda po potrebiZamena leda po potrebi

SKLADISKLADIŠŠTENJE HLAĐENJEMTENJE HLAĐENJEM

TEHNITEHNIĈĈKA UPUSTVA :KA UPUSTVA :


SKLADISKLADIŠŠTENJE ZAMRZAVANJEMTENJE ZAMRZAVANJEM

KONTROLA PROCESA ODMRZAVANJA I TKONTROLA PROCESA ODMRZAVANJA I T°°C ribeC ribe

EVISCERACIJA I PRANJEEVISCERACIJA I PRANJE

FILETIRANJE , SKIDANJE KOFILETIRANJE , SKIDANJE KOŢŢE , TRIMOVANJEE , TRIMOVANJE

PROSVETLJAVANJEPROSVETLJAVANJE

PAKOVANJE (vakuum , MAP)PAKOVANJE (vakuum , MAP)

OBELEOBELEŢŢAVANJEAVANJE

DETEKCIJA METALADETEKCIJA METALA

ZA SVE POSTUPKE KORISTITIZA SVE POSTUPKE KORISTITI

TEHNITEHNIĈĈKA UPUSTVA!!!KA UPUSTVA!!!


POTENCIJALNI HAZARDIPOTENCIJALNI HAZARDI ::

ŢŢIVI PARAZITIIVI PARAZITI

POTENCIJALNI NEDOSTACI :POTENCIJALNI NEDOSTACI :

OPEKOTINEOPEKOTINE

PROMENE TEKSTUREPROMENE TEKSTURE

UUŢŢEGLOSTEGLOST

U TOKU OBA PROCESA KORISTITI TEHNIU TOKU OBA PROCESA KORISTITI TEHNIĈĈKA UPUSTVAKA UPUSTVA!!!!!!

ZAMRZAVANJE I GLAZIRANJEZAMRZAVANJE I GLAZIRANJE


POTENCIJALNI HAZARDIPOTENCIJALNI HAZARDI ::

MikrobioloMikrobiološški patogeniki patogeni

Hemijska i fiziHemijska i fiziĉĉka kontaminacijaka kontaminacija

Biohemijska kontaminacija (rast conc. HISTAMINA)Biohemijska kontaminacija (rast conc. HISTAMINA)

POTENCIJALNI NEDOSTACIPOTENCIJALNI NEDOSTACI ::

PogrePogreššno obeleno obeleţţavanje avanje

Gubitak kvaliteta materjala za pakovanjeGubitak kvaliteta materjala za pakovanje

OdmrzavanjeOdmrzavanje

Hemijska kontaminacija gorivomHemijska kontaminacija gorivom

KORISTITI TEHNIKORISTITI TEHNIĈĈKAKA

UPUSTVA!!!UPUSTVA!!!

PAKOVANJE , OBELEPAKOVANJE , OBELEŢŢAVANJE TRANSPORTAVANJE TRANSPORT


PROCESNI KORACIPROCESNI KORACI ::

PRIJEM MATERJALA ZA PAKOVANJEPRIJEM MATERJALA ZA PAKOVANJE

SKLADISKLADIŠŠTENJE REPROMATERJALA (ambalaTENJE REPROMATERJALA (ambalaţţe)e)

TRANSPORT OHLAĐENE I ZAMRZNUTE RIBETRANSPORT OHLAĐENE I ZAMRZNUTE RIBE

PAKOVANJE , OBELEPAKOVANJE , OBELEŽŽAVANJE , TRANSPORTAVANJE , TRANSPORT

55

OPIS PROIZVODA I NAMENAOPIS PROIZVODA I NAMENA

PRIMARNO OBRAĐEN TRUP POLEĐENPRIMARNO OBRAĐEN TRUP POLEĐEN

DomaDomaćći propisi o deklarisanjui propisi o deklarisanju

U roku od 24h riba mora biti transportovana U roku od 24h riba mora biti transportovana

ili zamrznutaili zamrznuta

ĈĈuvati u sudovima koji ne zadruvati u sudovima koji ne zadrţţavaju avaju

otopljenu voduotopljenu vodu

NANAĈĈIN DEKLARISANJAIN DEKLARISANJA

DISTRIBUCIJADISTRIBUCIJA

DomaDomaćće lokalno tre lokalno trţţiiššteteGDE GDE ĆĆE PROIZVOD BITI PRODAVANE PROIZVOD BITI PRODAVAN

00°°C 72h u proizvodnji i u prometuC 72h u proizvodnji i u prometuUSLOVI SKLADIUSLOVI SKLADIŠŠTENJA I ODRTENJA I ODRŢŢIVOSTIVOST

Riba je pomeRiba je pomeššana sa ledom u propusnim ana sa ledom u propusnim

sudovima (plastika , inox)sudovima (plastika , inox)NANAĈĈIN PAKOVANJAIN PAKOVANJA

Sve kategorije potroSve kategorije potroššaaĉĉa , nema specifia , nema specifiĉĉnih nih

ciljnih grupaciljnih grupaKRAJNJI POTROKRAJNJI POTROŠŠAAĈĈ

Od strane potroOd strane potroššaaĉĉa toplotno obraĊena toplotno obraĊen

Za dalju preradu (dimljenje, proizvodnja Za dalju preradu (dimljenje, proizvodnja

konzervi)konzervi)

KAKO KAKO ĆĆE PROIZVOD BITI KORIE PROIZVOD BITI KORIŠŠĆĆEN EN

Trup bez krljuTrup bez krljuššti (sluzi ) , unutrati (sluzi ) , unutraššnjih organanjih organa

Obavljen veterinarski pregledObavljen veterinarski pregled

Proizvod zadovoljava propisane standardeProizvod zadovoljava propisane standarde

VAVAŢŢNE KARAKTERISTIKE PROIZVODA NE KARAKTERISTIKE PROIZVODA

PRIMARNO OBRAĐEN TRUPPRIMARNO OBRAĐEN TRUP

POLEĐENPOLEĐENIME PROIZVODAIME PROIZVODA

GENERIGENERIČČKI MODELIKI MODELI

HACCP PLANOVIHACCP PLANOVI

DIJAGRAM TOKA PROIZVODNJE DIJAGRAM TOKA PROIZVODNJE

POLEĐENE RIBE POLEĐENE RIBE (PASTRMKE)(PASTRMKE)

PRIJEM POLEĐENE RIBEPRIJEM POLEĐENE RIBE

↓↓

SKLADISKLADIŠŠTENJE HLAĐENJEMTENJE HLAĐENJEM

↓↓

SORTIRANJESORTIRANJE

↓↓

PRANJEPRANJE

↓↓

EVISCERACIJA I PRANJEEVISCERACIJA I PRANJE

↓↓

TRIMOVANJE I PRANJETRIMOVANJE I PRANJE

↓↓

AMBALAAMBALAŢŢAA→→POLEĐIVANJEPOLEĐIVANJE←← PROIZVODNJA LEDAPROIZVODNJA LEDA

↓↓

MERENJE I OCENA KVALITETAMERENJE I OCENA KVALITETA

↓↓

FINALNA INSPEKCIJA I OZNAFINALNA INSPEKCIJA I OZNAĈĈAVANJEAVANJE

↓↓

DISTRIBUCIJADISTRIBUCIJA

POTENCIJALNI HAZARDI VEZANI ZA POTENCIJALNI HAZARDI VEZANI ZA

RIBURIBU

BIOLOBIOLOŠŠKI HAZARDIKI HAZARDI ::

PARAZITIPARAZITI

BAKTERIJEBAKTERIJE

KONTAMINACIJA VIRUSIMAKONTAMINACIJA VIRUSIMA

BIOTOKSINIBIOTOKSINI

HAZARDI PRE I U TOKU ULOVA RIBEHAZARDI PRE I U TOKU ULOVA RIBE

NaftaNaftaOstaloOstalo

Biotoksini, Biotoksini,

ScombrotoxiScombrotoxi

nnBiotoksiniBiotoksini

Metali iz Metali iz

sedimenta i sedimenta i

otpadaotpada

TeTešški ki

metalimetaliNorwalk Norwalk

virusvirusEnteroEntero

virusivirusi

Atibiotici, Atibiotici,

promotori rasta promotori rasta

(hormoni), (hormoni),

ostali ostali

veterinarski veterinarski

lekovi I dodatci lekovi I dodatci

hranehrane

RezidueRezidue

veterinarskveterinarsk

ihih lekovalekova

Salmonella, Salmonella,

E. coli, E. coli, VibrioVibrio

parahemolytiparahemolyti

cucu, ,

VibriovulnificVibriovulnific

usus

PatogenePatogene

bakterijebakterije

UdiceUdiceStraneStrane

materijematerije

PesticidiPesticidi, ,

herbicidiherbicidi, ,

algicidialgicidi, ,

fungicidifungicidi, anti, anti--

oksidansioksidansi

((dodatidodati u u hranuhranu))

HemikalijeHemikalije

ParazitiParaziti odod

znaznaĉĉajaaja zaza

javnojavno

zdravljezdravlje

ljudiljudi: :

TrematodeTrematode, ,

Nematode, Nematode,

CestodeCestode

ParazitiParaziti

BIOLOBIOLOŠŠKIKI HEMIJSKIHEMIJSKI FIZIFIZIĈĈKIKI

HAZARDI POSLE ULOVA I U TOKU OBRADE RIBEHAZARDI POSLE ULOVA I U TOKU OBRADE RIBE

GreGrešškeke u u

dodavanjudodavanju i i

nedozvoljeninedozvoljeni

aditiviaditivi

SastojciSastojci i i

aditiviaditivi

ScombrotoxScombrotox

inin, , StaphStaph. .

EnterotoxinEnterotoxin

,,

BotulimumBotulimum

toxintoxin

BiotoksiniBiotoksini

Dezificijensi, Dezificijensi,

sanitrana sanitrana

sredsva, ili sredsva, ili

lubrikanti lubrikanti

(nedozvoljen(nedozvoljen

i)i)

Hepatitis A, Hepatitis A,

RotRota a virusvirusEntero virusiEntero virusi

Fragmenti Fragmenti

metala; metala;

tvrdi ili tvrdi ili

oošštri tri

predmeti predmeti

(kosti, (kosti,

krljukrljuššt)t)

Strane Strane

materijematerije

Dezificijensi, Dezificijensi,

sanitrana sanitrana

sredsva, ili sredsva, ili

lubrikantilubrikanti

HemikalijeHemikalije

ListeriaListeria

monocytogmonocytog

enesenes, ,

Clostridium Clostridium

botulinumbotulinum, ,

StaphyloccoStaphylocco

cuscus aureusaureus

Patogene Patogene

bakterijebakterije

BIOLOBIOLOŠŠKIKI HEMIJSKIHEMIJSKI FIZIFIZIĈĈKIKI

56

GENERIGENERIČČKI MODEL KI MODEL ČČEK LISTA ZA EK LISTA ZA

OCENJIVANJE PREDUSLOVNIH PROGRAMA I OCENJIVANJE PREDUSLOVNIH PROGRAMA I

HACCP PLANOVAHACCP PLANOVA

ĈĈEK LISTA ZA OCENJIVANJE LOKACIJE KRUGA I EK LISTA ZA OCENJIVANJE LOKACIJE KRUGA I

PROSTORIJA OBJEKTAPROSTORIJA OBJEKTA

ĈĈEK LISTA ZA OCENJIVANJE EK LISTA ZA OCENJIVANJE

GRAĐEVINSKOGRAĐEVINSKO/HIGIJENSKO TEHNI/HIGIJENSKO TEHNIĈĈKIH USLOVA U KIH USLOVA U

OBJEKTUOBJEKTU

ĈĈEK LISTA ZA OCENJIVANJE ODREK LISTA ZA OCENJIVANJE ODRŢŢAVANJA SSOP U AVANJA SSOP U

OBJEKTUOBJEKTU

ĈĈEK LISTA ZA OCENJIVANJE RADNIH OPERACIJAEK LISTA ZA OCENJIVANJE RADNIH OPERACIJA

LOKACIJA I KRUGLOKACIJA I KRUG

o; d; p; nz; npo; d; p; nz; np

izborizbor lokacijelokacije

razdvajanje kruga razdvajanje kruga

na na ĉĉisti I ne isti I ne ĉĉistiisti

ogradaograda krugakruga

kontrolakontrola ulazaulaza u u

krugkrug

veliveliĉĉinaina prihvatnihprihvatnih

bazenabazena

protokprotok vodevode

temperature temperature vodevode

aeracijaaeracija vodevode

bazenibazeni zaza

sumljive/bolesnesumljive/bolesne

ţţivotinjeivotinje

objekat za pranje I objekat za pranje I

dezinfekciju dezinfekciju

transportnih transportnih

sredstavasredstava

LokacijaLokacija i i krugkrug

objektaobjekta

KKomentaromentar

OceneOcene

OdliOdliĉĉno/dobrono/dobro

PrihvatljivoPrihvatljivo

Ne zadovoljavajuNe zadovoljavajuććee

Ne postojiNe postoji

KriterijumKriterijum oceneocenePredmetPredmet oceneocene

GRAĐEVINSKOGRAĐEVINSKO/HIGIJENSKO TEHNI/HIGIJENSKO TEHNIČČKI KI

USLOVI U OBJEKTUUSLOVI U OBJEKTU

KKomentaromentar

OceneOcene

OdliOdliĉĉno/dobrono/dobro






GraĊevinskoGraĊevinsko/higijens/higijens

koko--tehnitehniĉĉkiki usloviuslovi

(i.e. (i.e. lakolako odrodržžavanjeavanje i i

ĉĉiiššććenjeenje, , pranjepranje i i

dezinfekcijudezinfekciju, ,

sprespreĉĉenoeno formiranjeformiranje

neneĉĉistoistoććaa):):

SveSve prostorijeprostorije

ODRODRŽŽAVANJE SSOP AVANJE SSOP -- AA

KKomentaromentar

OceneOcene

OdliOdliĉĉno/dobroPrihvno/dobroPrihv

atljivoatljivo





TTrening iz oblasti rening iz oblasti

higijene i bezbednosti higijene i bezbednosti

riberibe--

radna uputstva (SOP) radna uputstva (SOP)

za obradu ribeza obradu ribe--

CCP trening (zaCCP trening (za

radnike koji rade na radnike koji rade na

mestima koja su mestima koja su

odreĊene kao kritiodreĊene kao kritiĉĉne ne

kontrolne takontrolne taĉĉke)ke)

Radnici na prijemu Radnici na prijemu

ribe proribe proššli obuku i li obuku i

trening za ocenu svetrening za ocenu sveţţine ine

riberibe

ObuObuĉĉenost enost

radnika u radnika u

proizvodnim proizvodnim

odeljenjimaodeljenjima

OCENJIVANJE RADNIH OPERACIJAOCENJIVANJE RADNIH OPERACIJA

KKomentaromentar

OceneOcene

OdliOdliĉĉno/dobrono/dobroţţ






PoPoznavanje vrstaznavanje vrsta

Prepoznavanje Prepoznavanje

povreda i dobrog povreda i dobrog

zdravstvenog stanjazdravstvenog stanja

PraPraććenje enje

dokumentacijedokumentacije

PraPraććenje enje

temperaturetemperature

PraPraććenje enje ĉĉistoistoćće e

vode u tankovimavode u tankovima

Monitoring reziduaMonitoring rezidua

Prijem ribe (ţive)


57

PREZENTACIJA 11.

PREZENTACIJA

NORFISH BLAGAJ D.O.O. MOSTAR

DŢEVAD BAŠIĆ

Šef za kvalitet

Sarajevo, 08.12.2009.

DOSADAŠNJA ISKUSTVA

DRUŠTVA "NORFISH BLAGAJ" MOSTAR

U IMPLEMENTACIJI HACCP-a U PRERADI RIBE

VAŢNIJI DATUMI

1951 – Mrijestilište u Blagaju

1974 – Riblja farma Blagaj – Betonski bazeni

1988 – Riblja farma Salakovac – Kavezni uzgoj

2000 – Direktno strano ulaganje – NORFISH BLAGAJ d.o.o.

2002 – Fabrika Salakovac

KLJUĈNE ĈINJENICE

Izvor rijeke Bune sa prosjeĉnim protokom od 43 m3

u sekundi

Kapacitet fabrike 1.000 – 1500 t/godišnje

Kapacitet mrijestilišta 7 miliona kom/godišnje

Kapacitet uzgoja 600 t/godišnje

Norveški know-how u proizvodnji i preradi

Savremena infrastruktura

Proizvodnja prema ekološkim normama

45 zaposlenih

GEOGRAFSKI POLOŢAJ

Salakova

c

RIBLJA FARMA - BLAGAJ

Cjevovod od izvora rijeke Bune

Temperatura vode 9,5 -10,5 °C

Mrijestilište

Kapacitet 7 mil. kom/godišnje

GHP i GMP

SSOP i SOP

Sljedivost

Stalni veterinarski nadzor

Drţavni monitoring (virusi i rezidue)

RIBLJA FARMA -

SALAKOVAC

Proizvodnja 50 gr +

Norveška tehnologija uzgoja

Blizina objektu za preradu

Trenutni Kapacitet 600 t

Saobraćajna infrastruktura

GHP i GMP

SSOP i SOP

Sljedivost

Stalni veterinarski nadzor

Drţavni monitoring (virusi i rezidue)

FABRIKA - SALAKOVAC

Objekat otvoren u januaru 2002

EU standardi

Kapacitet od 1.000 – 1.500 t

58

FABRIKA - SALAKOVAC

HACCP

SSOP – standardne sanitacijske operativne procedure

SOP – standardne operativne procedure

GHP i GMP

Interna i eksterna kontrola kvalitete

Sljedivost

FABRIKA - SALAKOVAC

UV filter

Tunel za zamrzavanje –40 oC

Kvalificirani radnici

Sistem tretiranja klaoniĉkog otpada

PROIZVODI

Svjeţa

Smrznuta rinfuza

Smrznuta vakum

DEFINICIJA

HACCP je racionalan, sistematski i nauĉno

utemeljen pristup kontroli zdravstvene sigurnosti

hrane koji nam omogućava:

Identifikaciju i procjenu zdravstvenih rizika u svim

fazama procesa proizvodnje, prerade i distribucije hrane

Preciziranje pravovremenih mjera neophodnih za

preventivu i kontrolu identificiranih rizika

Osiguranje efektivne implementacije preventivnih mjera

PREDUVJETNI

PROGRAMI

Da bi se HACCP realizirao i kontinuirano provodio potrebno je primjeniti odreĊene preduvjetne programe, u kojima su sadrţane opće aktivnosti koje utiĉu na zdravstvenu ispravnost hrane.

Pod preduvjetnim programima podrazumijevamo:dobru higijensku praksu GHP,

dobru proizvoĊaĉku praksu GMP,

standardne operativne postupke SOP,

standardne sanitarne operativne postupke SSOP.

U Društvu «Norfish Blagaj» kontinuirano se provode GHP i GMP na ribljim farmama u Blagaju i Salakovcu,

HACCP ukljuĉujući i pomenute preduvjetne programe u fabrici za preradu ribe

HACCP

IMPLEMENTACIJA

Formiranje i sastav tima 01.07.2005.,

Prilikom izvoĊenja studije HACCP proveli su

se svi koraci i primjenjeni su svi principi

HACCP,

Jedinstven dijagram toka.

DIJAGRAM TOKA

KKT M1-B

KKT M2-B

KKT M1-B

KKT M3-B

KKT M2-B

KKT M3-B

KKT M1procesni korak ĉišćenje ribe

Kritiĉna granica:bez ostataka utrobe u abdominalnoj šupljini,

temperatura vode u prijemnom tanku treba biti maksimalno 4°C.

Korektivna mjera:ukoliko se prilikom kontrole riba naĊe u uzorku kašeti ili polici za zamrzavanje 1 ili više neadekvatno oĉišćenih riba, obustavlja se proizvodnja, izvrši se provjera cijelog turnusa.

Postupci kontrole praćenja:provjera mašine za ĉišćenje i podešavanje mašine,

trening i obuka radnika,

eventualna zamjena radnika,

ako je temperatura vode u prijemnom tanku iznad 4°C dodaje se led i ponovo mjeri temperatura.

59

KKT M2 procesni korak zamrzavanje ribe u tunelu

Kritiĉna granica:maksimalna temperatura -25°C,

minimalno vrijeme trajanja zamrzavanja 12 sati.

Korektivna mjera:u sluĉaju da se temperatura poveća iznad -25°C. Tada se konsultira radnik za odrţavanje, poziva se serviser, a ako se ne uspije otkloniti kvar i ne otkrije uzrok povećanja temperature u roku od 4 sata, izmješta se riba na odgovarajući temperaturni reţim.

Postupci kontrole praćenja:kontinuirano praćenje temperature putem kontrolnog logera

povremeno praćenje temperature na displeju

KKT M3

procesni korak skladištenje zamrznute ribe

Kritiĉna granica: maksimalna temperatura u skladištu -16°C.

Korektivna mjera:u sluĉaju da se temperatura poveća iznad -16°C. Tada se konsultira radnik za odrţavanje, poziva se serviser, a ako se ne uspije otkloniti kvar i ne otkrije uzrok povećanja temperature u roku od 4 sata, izmješta se riba na odgovarajući temperaturni reţim.

Postupci kontrole praćenja:kontinuirano praćenje temperature putem kontrolnog logera

povremeno praćenje temperature na displeju

VREDNOVANJE

UĈINKOVITOSTI

Analiza ribe:

mikrobiološka

pesticidi i drugi hemijski ostaci

teški metali

radionukleidi

Analiza vode, leda, briseva i drugo,

Kalibracija instrumenata u pakeraju, tunelu za zamrzavanje i komori-skladištu.

DOKUMENTACIJA

Primjena HACCP plana podrţana je odgovarajućom dokumentacijom: planovi, procedure, uputstva, šeme, zapisi.

Ovdje se dokumentira: ubacivanje ribe u fabriku, uzorkovanje ribe, vode, odrţavanje opreme, sanitarne knjiţice, knjiga DDD mjera, utrošak dezinfekcionih sredstava, praţnjenje tankova, praţnjenje septika itd.

Uputstva se odnose na rad radnika na liniji, rukovanje razliĉitim alatima i opremom, veterinarsko-sanitarni red i mjere itd.

Šeme se odnose i na: put sirovina i gotovih proizvoda, kretanje osoblja, kretanje vozila unutar kruga fabrike, prikaz linija za proizvodnju pojedinih proizvoda.

HACCP plan

završni sluţbeni dokument objekta

Procesni

korak

Opis KKT Kritični l i m i t i

Korektivne

mjere

Postupci kontrole

praćenja

HACCP dokumenti Vrednovanje

učinkovitosti

Čišćenje KKT M1-B - Nema ostataka utrobe

u abdominalnoj

šupljini

- Temperatura vode u

prijemnom tanku max

4°C

Ukoliko se prilikom

kontrole riba naĎe u uzorku-k a š e t i i l i p o l i c i z a

z a m r z a v a n j e 1 i l i v i š e

n e a d e k v a t n o o ĉ i š ć e n i h

r i b a , o b u s t a v l j a s e

p r o i z v o d n j a , i z v r š i s e

p r o v j e r a c i j e l o g t u r n u s a

- Provjera mašine za čišćenje i p o d e š a v a n j e m a š i n e

- T r e n i n g i o b u k a r a d n i k a

- E v e n t u a l n a z a m j e n a r a d n i k a

- A k o j e t e m p e r a t u r a v o d e u

p r i j e m n o m t a n k u i z n a d 4 ° C

d o d a j e s e l e d i p o n o v o m j e r i

t e m p e r a t u r a

- Dokument 3.2. šema za

registrovanje pri prijemu ribe

- 4 puta uzorkovanje ribe prema

Pravilniku o uslovima u pogledu

mikrobiološke ispravnosti životnih n a m i r n i c a ( S l . L i s t R B i H 2 / 9 2 , 1 3 i

1 4 / 9 4 )

- 2 p u t a g o d i š n j e u z o r k o v a n j e r i b e

n a l i s t e r i j u m o n o c y t o g e n e s

Zamrzavanje KKT M2-B Max -25°C

Minimalno vrijeme

trajanja zamrzavanja

12 sati

Ukoliko se temperatura

poveća iznad -25°C k o n s u l t i r a t i r a d n i k a z a

o d r ţ a v a n j e , p o z v a t i

s e r v i s e r a , a a k o s e n e

u s p i j e o t k l o n i t i k v a r i n e

o t k r i j e u z r o k p o v e ć a n j a

t e m p e r a t u r e u r o k u o d 4

s a t a , i z m j e s t i t i r i b u n a

o d g o v a r a j u ć i t e m p e r a t u r n i

r e ţ i m i d r ţ a t i m i n i m a l n o 5

s a t i

praćenje temperature na d i s p l e j u p u t e m k o n t r o l n o g

b l o g e r a

p o v r e m e n o p r a ć e n j e

t e m p e r a t u r e n a d i s p l e j u

print blogera Izvještaj o kalibraciji

instrumenata prema Zakonu o

mjeriteljstvu BiH (Sl. Glasnik BiH

broj 19/01)

Uskladištenje KKT M3-B Max -16°C Ukoliko se temperatura

poveća iznad -16°C k o n s u l t i r a t i r a d n i k a z a

o d r ţ a v a n j e , p o z v a t i

s e r v i s e r a , a a k o s e n e

u s p i j e o t k l o n i t i k v a r i n e

o t k r i j e u z r o k p o v e ć a n j a

t e m p e r a t u r e u r o k u o d 4

s a t a , i z m j e s t i t i r i b u n a

o d g o v a r a j u ć i t e m p e r a t u r n i

r e ţ i m i d r ţ a t i m i n i m a l n o 2

s a t a

praćenje temperature na d i s p l e j u p u t e m k o n t r o l n o g

b l o g e r a

p o v r e m e n o p r a ć e n j e

t e m p e r a t u r e n a d i s p l e j u

print blogera Izvještaj o kalibraciji

instrumenata prema Zakonu o

mjeriteljstvu BiH (Sl. Glasnik BiH

broj 19/01)

ZAKLJUĈAK

UvoĊenje HACCP-a je bitno olakšano ĉinjenicom da su se već od ranije u velikoj mjeri provodili preduvjetni programi, radnici su usvojili odreĊena znanja, provodili standarde i procedure u proizvodnji, kako na ribljim farmama tako i u fabrici za preradu ribe.

Protekli period pokazuje prednosti uvoĊenja HACCP-a u Društvu. Pridrţavanjem svih principa i procedura koje HACCP podrazumijeva, postiţe se veća stabilnost Društva i sigurnost da je proizvod odnosno preraĊena riba zdravstveno i higijenski ispravna i bez rizika za zdravlje potrošaĉa što je i krajnji cilj svih subjekata koji posluju sa hranom.

KONTAKT

DŢEVAD BAŠIĆ

Adresa: Salakovac bb, 88 208 Potoci – Mostar, Bosna i Hercegovina

WEB: www.norfish-blagaj.com , e-mail: [email protected]

Tel: + 387 (36) 500 818, Fax: + 387 (36) 500 823

Mobitel: + 387 (61) 198 012


Documents

I.. GRRE EGII OONNAALLNNAA · PDF fileMinistarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine ... Generički modeli preduvjetnih programa i HACCP