GODINA I. ŠIBENIK, l. rujna 19ll.

List hrvatske pučke napredne stranke.

Pretplata : na godinu Kr. a.- Na pO god. Kr. lUO. Za inozemstvo suviše poU. trošak. IZLAZI SVAKOG PETKA

Pretplata llalje se administraciji. Pisma llalju se urednllltvu Rukopisi se ne vrai!aju a neplaćeni se listovi ne primaju. Oglasi se računaju po 16 para po petit retku; za ville puta po pogodbi. Priopćenja l zahvale po 20 para po retku. - - - - - Plaća se sve unaprijed. - - - - -

~~~ Pojedini broj u mjestu 8 para vanka 8. ~~~ Platlvo i tužlvo u Šibeniku.

Tri prokleta - izma ! Barbar-izam l radikal-izam l klerikal-izam l Ta. tri najveća zla po napredak, kulturu i

razvoj svakog naroda nalazila su od vijekova pri­kladno tlo u našim zemljama !nod Triglava do Drine", pa. i u Dalmaciji, u prvom redu u našem KreAimirovom gradu, gdje je i danas stovarište tih natražnih bakcila.

Dok su prosvijetljeni zapadni narodi tu na­tra.žnu eru preturili još početkom prošlog vijekai dok je na. pr. francuski klerikalizam dospio pod giljotinu još za revolucije koncem XVill.og vijeka, te bio nakon duge kulturne borbe kroz čitavo prošlo stoljeće napokon potpuno likvidiran pod bivšim ministrom predsjednikom Bria.ndom god. 1905. kad je u Francuskoj bila provedena. rastava crkve od države i kad je crkva. bila. indentifikovana. kojoj mudrago socijalnoj instituciji ; dok je barba­rizam francuskih terorista svršio u brzo, a tako i nacionalni radikalizam, započet s trikolornim na­rodnim ga.rdamn. i dotjeran do bjesomučnog i oRva­jalačkog šovinizma pod Napoleonom; dok se je u Engleskoj, pa i u Njemačkoj i svim kuiturnijim narodima Evrope započelo od davna sa "kultlU'nom utakmicom" prosvjetljivanjem, unapredjivanjem1 a za.bacilo staru metodu zaglupljivanJa1 tlačenja., ru­šenja. - u našim zemljama na osvitku novoga vijeka. te tri socijalno-kultlll'no-politicke zaraze na­stoje joli većim mahom da haraju na. §tetu na­rodne prosvjete i napretka..

Barbarizam, radikalizam, klerikalizam pro­vlače se našim narodnim životom još od vijekova. Narod u vječnim trzavica.m sad je plijenom fana­tičnih radikala, vikača, razbijača, legijonaša, sad je opet u religioznoj vrućici izvrgnut klerika.lnim nasrtajima. i furtimaštini.

Na.jzatučeniji nacionalni radikalizam nijesmo još preturili i frankovluk još i danas poživinčuje u prvom redu široke lojeve pučanstva. hrvatskog, a. i srpskog imena.. Srpski "Slovenski J ug" ovako opisuje svoje frankovce: "Srpski frankovci su Srbi, koji vrše na srpskoj strani onaj posao protiv Hr­vata, koji izvršavaju na hrvatskoj strani protiv Srba sljedbenici starog Jozue Franka. Srpskih frankovaca. ima. isto tako kao hrvatskih; ne, može biti, u istom broju i ne, može biti, uvijek u istoj žestini, ali ih ima. jednako dubokoumnih, ogorčenih, patriotskih, tih dragih naših Srba., što ispijajući potoke vina i piva u slavu Dušanove Carevine, sem Srbina. ne vide čovjeka., a ovamo predstavljaju inteligenciju jalovu na polju nacijon.a.lnog rada, i mnogo puta., uz sve krasne riječ~ najbolje su orudje tudjinskih vlasnika., naših ugnjetač&~~~

"Frankovluk ne znači samo biti uobra.žen1 megaloman, svuda. vidjeti sebe, na mjesto skromnog plodnog rada razbacivati se frazama i teatralnim gestovima, a ne raditi ništa; Frankov luk znači još i služiti tudjinu : služiti n~im neprijateljima l Kao što hrvatski frankovluk, isto tako, tudjinu, nepri­jatelju našem izmeća.ri i srpski frankovluk" - piše "Pokret".

A uz ovaj frankovluk dobivamo eto sada u našem narodnom životu pod firmom nacionalnog radikalizma najnoviju a i na.jža.losniju pojavu: gu­verna.mentalno furtim~tvo, koje se po čitavom našem narodu okuplja u jedinstvenu klerikalnu organizaciju: u t. zv. pravaiki blok.

Klerikalizam, koji je u prošlim vjekovima malo po malo kljovao jetra. našem narodu, prive­zavši ga. ko Prometeja uz liticu neukosti i neznanja., nije se prije ipak u vidljivoj formi isticao, ni istr­ča.va.o1 jer mu nije to ni trebalo, budući je onda i onako kod nas sve bilo u rukama. svećenstva, koj e je onda. vršilo najveći upliv na. svakom polju našeg narodnog života.: na. društvenom polju preko bratovština, patronata, "skula." itd. ; na eko­nomskom preko "manus mortua", "opera pia"

postoji njemački uni verzitet, a u ijeloj pokrajini ima manje Nijemaca ne~o li 'l'alija.na u samom jednom gradu, to jest u 'J'rstu, manje nego li ima Ueha u jednom samom pr dgradju Praga.

, Slaveni se osjećaju oslobodjenim i ne će više Nijemce za gospodare. Oni traže potpunu nw­nopravnost za sve narode, jednaka prava i d~­žnosti za svakoga. d države tru:l. , da za nJU moraju imati j ednaku vrijedno t kultur~e težnj~ svih naroda. Ovoj situa iji treba da se pl'llagode 1

naši Nijemci. ' D.r Smodlaka nakon ovog teškog i po~rtvov-

nog zauzimanja u Beču za naše interese, nakon

• nbeneficia" itd.; na političkom polju preko svojih seminarskih, kaptolsk1h1 jezuitskih prvaka. Onda j e bila. era, kad j e klerikalizam sa svojom "pene­tration pacifique" lagano, ali sigurno djelovao i trovao žile na 'em narodnom organizmu,

Danas je klerikalizam promjenio svoj način rada i taktiku, danas kad su moderni principi i reformno-socija.lne ideje prosvijetljenih zapadnih naroda. našle napokon i kod nas tlo da se učvrste i prošire.

"Realizam' naš pri koncu prošloga vijeka, pak naprednjaštro na početku ovoga, ta. reakcija slobodoumnih elemenata našeg naroda, koja nije - ko prije - o tala samo na. pojedincima, nego se amo i tamo organizovala u skupine, preko ko­jih je onda stala da djeluje u našem narodu jače, izrazitije, ponajprije na kulturnom i društvenom, a onda. i na političkom polju - sve je to preplaAilo nemalo naše prekrivene klerikale. 'l'iha klerikaln.a. penetracija naišla. je na. otpor i nije mogla. da. vr e djeluj o onako jeftino i neopaženo u slojevima narodnim, nego je bila prisilj na. da započne su­stavnim, konccmriranim radom i orgamzacijama, e da uzdrži stare pozicije, tečene u vijekovima sredovječne tame.

Medju južnim Slavenima Slovenija (Kranjska) j e bila prva. koja je započela da čist.o - kleri­kalnim organizacijama i institicijama juriša. na. slojeve narodne, u prvom redu na široke sloj eve pučanstva, te na. omladinu, na dja tvo.

Sa. rriglava "planinskih Hrvata." spustila se eto napokon klerikalna h1~ica i na ost.ale naše zemlje. Juriša e uz papinski blago lov klerikalnim listovima, bro·irama, kongregacijama, "orlima" itd. na socijalno-političkom polju ; juri a se klerikalnim "posujilcima." 1 "pobožnim" zakladama i milodarima. na. ekonomskom polju - juriša se i os-vaja što i koliko se samo može, a sve tobože radi vjere!!

Klerikalizam - jer ne može još da otvoreno istupi - sakrio se jezuitski iza ledja pokvarenih stranaka i elemenata. u našem narodu, prekrio se nacionalnim radikalizmom i uz bučne fraze i tro­bojnice pravaške baca se na o vajanje ma a, na. osvajanje omladine, da si osigura pozicije i bu­dućnost i da. - dokle god može - uzdrži bar­barizam starih vijekova.

Do na je i do na-;eg rada hoće li ova tri zla i dalje ra.. tvarati i točiti snagu našeg naroda, ili ćemo ga prosvjetom, ekonom kim pridizanjem i savjesnim uzgajanjem dovesti na razinu ~ovjeka i riješiti vet;ga.. AB.

Klerikalizam i škola. Prvi i glavni uzrok narodnog propadanja

označen je u riječi klerikalizam, jer klerikalizam nije samo odijeljeni problem, već čitavi sistem po­java, koje idu za tim, da. podržavaju narod u tmini duha i uma, da ga tako oslijepljena vode proračunanim ciljevima i da izra.b1juju njegova prava i njegov žep. Zato se i klerikalizam najviše obara na škole i prosvjetne ustanove, nazrijevajući u njima ono pogibeljno svijetlo, koje je kadro raz­gnJiti tminu njegovog prekrivenog i mut.nog ro­varenja.

Od jezuitske borbe proti državnom zakonu za pučke škole, pa sve do natražnog predloga kristlihsocijala Hager;hofera, u zadnjem parlamen­tarnom zasijedanju, podg1izava neumorno klerikalni crv idrave temelje našeg pučkog školst-va, da pod­metne u nj svoje crno leglo.

Borba se proti klerikalizmu nameće s toga. svijesnom jačinom dužnosti kao borba. za najsvetija dobra naroda, za ne pat.vorenu, či tu prosvjetu i odgoj, iz kojih niče svijetlija i r etnija budućno t. Ali svijest se o pogulmosti te crne :r.araze nije jošte uvriježila. u duši našeg naroda i on ne osjeća.

~ .. - - l""'" ......... .. ..,.

jalne općinske katakombe uz obic~no čopanjc i bru­talno guranje po uli a.ma. Dvojicn. njih, koji ~~~ pridigli polumrtvn. mladića. i vodili ga do prve ljl'­lmrnc bili su uapf. •ni i odvučrni 11 zall•or, t:1ko da hi ranjeni!: bio pao, da gn. clrugi HIJ L'S ll pri­hvatili. Ranjenik sc j •dva micao le je amo nc-vijcsno mucao: "nij e mi ni• ta'' tlok nije napokon

bio odne en ku ći, gdje je nakon tnnlo ~n ·uka uz očajno Jadikovanj e ullovc maJke i ncjftkc lm1Ć<

umro i neznajući :r.n'lo i kak o je 11 21. gocl1ni ži,·ota morao o taviti ovaj VIJet i ·voj rotln1 grad, ko-

pogibeljnosL njenog otrova.. Dužnost je nMa da r&­zotkrijemo zapretana ciUeve klerikalizma obzirom na pučke škole i da pokažemo na jednom prak­tičnom primjeru, kako usklik slobodna. škola, nije izraz mržnje, već nužni korak narodne samo­obrane.

Punih je dvadeset i sedam godina, lito je mala Belgija pritisnuta paAovanjem najljućeg kle­rikalizma, koj emu je uspjelo, pomoću vladinih pri­pomoći, razviti u cijeloj zemlji mrežu neJraznoli­čnijih socijalnih ustanova i privlačiti time k sebi mase, koje je ono materijalnim interesima. znalo podržavati sužnjima klerikalnog upliva. Pona.jvećma, razumije se, bile su poklerika.lizirane same škole. N ajprije se je izjavilo, da je općinama. slobodno organizirati kole po vlastitoj uvidjavnosti, ali pošto su klerikalci u dvije tisuće malih seoskih općina apsolutni gospodari, to su se svugdje lar jičke škole pozatvarale, a zamijenile se sa školama., koje su samo po imenu 11slobodne", dok su one u istinu potpuno konfesijonalne i vodjene od fratara. i koludrica. Ministar:!tvo Schollaerta neprestano je potpomagalo državnim subvencijama ove "slo­bodne" . fratarske škole, tako da . ta. svota izno&i godišnjih osam milijuna franaka. Uudom se čovjek mora da zapita, što imaju još u opće da traže samostani u ovom klerika.lnom raju, koji se Bel­gijom nazivlje. Što oni joA traže, a što je gospodin Schollaert predložio da. im se udijeli jest slijedeće: Manastiri zahtijevaju, da se svakom ocu, za. svako dijete podloženo školi dade "bon" od trideset do­tično trideset i šest franaka, koji će isplatiti dr­žava ili općma i da. otac preda. taj 11bon" školi, koju poha.dja d1jete. Uz sva ona. prisilna. sredstva, kojima. razpolažu belgijski klerikali, stalno je, da bi samostanske škole bile povukle u svoju ruku trećinu "školskih bo nova" a možda. i više; većina bi javnih kola. time propala a manastiri bi imali na. raspolaganje godišnji budget od dvadeset mili­juna franaka.

Ovo j e bila. posljednja kaplja. klerika.lne nes­nošljivosti, koja je prevršila. ustrpljivost liberalnih elemenata i složila. ih u zajedničkom istupu s kojim je UR p j el o konačno srušiti klerika Ino ministarstvo sa njegovim natražnim projektima.

Iste borbe, koje su pred četvrt vijeka slabile i prijet:ile u razvoju Belgiju, navještaju i nama. naši pedagozi, tražeći uništenje školskog dr· žavnog monopola., da ga zamijene manastir­skim i vodeći odurnu intranzigentnu borbu proti najdemokratskijoj ustanovi, proti obligatornoj) op­ćoj i javnoj obuci, a sve samo zato, da na. tmini neznanja naroda sazidaju svoju moć, svoju vlas~ svoje bogatstvo. Ali toj crnoj za.tornoj pošasti znati će se oprijeti svima sredstvima zdrav razum i pošteno srce puka.

Program Hrvatske pučke napredne stranke.

Narodna politika. n dosadašnjim brojevima mi smo iznijeli naš

program i baš temeljna načela istoga t. j. ona pravila, kojih se naša stranka drži.

Ali to nije dosta.. Prama. ovim načelima. stranka mora i da radi i to na rllZDim poljima. U narednim brojevima razložit ćemo, što i kako radi naša stranka, sa kojim sre tvima ona misli da izvrši svoj program. Danas počimljemo sa. na­rodnom politikom.

l. Budjenje hrvatske narodne svijesti, t. j. stranka radi da s-vakomu našemu čovjeku

otvori oči, neka upozna. da. nije sdm na. svijetu, da nije od svakoga o ta.vljen1 već da ima na hiljade hiljade braće iste krvi i istoga jezika, koji će po­moći njemu, ako on pomogne njima.; neka. svaki i

jednom orl po ·!jednih broje,·a Da.lmat primjci1slllo jedan il:tn:d< pod na ·lovom ,, F'int lu\:' n potpis 1111 nekog nama nepo1.natog umirodJenog

s\'<'Štenika u , kradinu. , Lalno je to ·lagn.reva po­griJdka, te će laJ na tn km način h· or 'ni don F11biani, biti u mje tu 'cć dobro po:r.no.t.

X el oliko rijri 1 o lom dP liJI truba mo kazati, haš da une ·cm o m,do ., ije ll a u tuu-i. - l 'OJC dohn, n to nP lllpt··e clnvno, lom elon Fabianu opztt tvnru.šc neprilik<' s nPkih razlogn, knJ' opat nnJo­

prnvclanijima 111atrn e. 'l acla naš hezprij korni don .Abondio ob lt h.'·p od grndJann do gradj ana, i teĆI od njih, <hl potpi uju nt>kc tuzue protiv opatu u

BROJ ~.

SE NE VRAĆAJU.­PO~ILJKE NEPLA­

NE PRIMAJU SE. - -

E RAČUNAJU 16 PA­

~TIT RETKU, A ZA

TA PO POGODBI.

~JA l ZAHVALE 20

A PO RETKU. - - -

I NAJSTIĆ. lljadica i drugovi

pono Milanaca ipa.ti čan, kao što ki ponos, ali je ostojan divljenja, Ln; on je plamen, e, on je moralna čudnovatu aktiv­:~.j radi mnogih 3.jživahniji, naJU­je, ·uuguje voJ

~isiti, ako mog 1

alno č-uv tvo, na(;i 1lijani bili p ih o­lamo prema svom

nego najveC:ma evo to je baza l.

na logično izviru, gi t.ijekovi unu­ke. N acijonali te ferentni naprama politike i nekomu tga kao ispraznim ;rcirna. ada, a da e pred nekoliko LStellini o bjeloda­lia " nekoliko čl a­rugi irendetizam", upirao u dužno-t, pitanja Pod~\eva

manja, a svi znaju , u vojoj v oma

knjigama u kon­la, nije nikad za­itanja i probleme 1e rar.lika izmegju e bave ovim pro­tcijqnali ta), amo ene stranke kon-života cilj BaiJ.lOj

1vlja vrhu na ije n na1me ho6e -njegovu misao, a

eoske djece kojom ptica, r«zuzdan kao -:ao čas po ' lan od , posobno t t.·aranja razvijati učiLi 7.UU!tt,

umj etninu i zr<~žitj .

iti pre lice konča-

u vretencn izdupsti .rno olova, da r. vuči

ricu ili d1·ngn kojoj e vježbati ·o gradeći

Bo nP, to je strttdao k:iteći je izrn rr jen '1m mR. Ta <ll'l'ena obuća

tarcu : žulj:tltt je ar onda nnrini ; ljaku bu 1•ene ; u toj pn oj rirode moml-o j p o­

l osjećanj e form e i 1cku inteligenciju. Za­i ća, Antu tarčevićn.

i:t.rezujući ih u dr tu ; ij e u drvetu, zntim u

om čudotvorcu t~ak i

;je u zadar kom " , tt­

o darovitom pa tiru, iu poticao je vigj~-

naJmanji naš ~ovjek upozna da nije ni kopile ni izgubljeniJe na svijetu, nego da je sin poštenoga junačkoga roda hrvatskoga ----:- . . . .

obrana posjeda nn.rodmh manJim!: 1. za.šttta maloga čovjeka narodnoga u krajeVlma po­Iniješanim, t. j. gdje su naši u manjini, ne dati tudjincu

da ih zadavi; gdje su Hrvati pomiješani s drugim narodima, braniti svoju braću i doći im u pomoć u svakoj potrebi -

unutrašnje sustavno naseljivanja! . t. j. ako je našima tijesno na Jednom kraJ~

domovine (kako je na primjer izmedju Zag~eba .' Varaždina) nastojati da se presele na. drugt .kraJ, gdje ima obilatije zemlje: nek je naš1ma mJeS~·, a ne da tudjinci dodju na naš kruh, pa da u zadnJu buća.ni istjeraju kućane -

obrana protiv odnarodjivanja hrvatske djece u školama. s tudjim nastavnim jezikom; t. j. ne dati da nam škola tudjega jezika od

na.§e mladosti u~ini izrode, ne dati da nam mlade Hrvatića odbiju od materinskog jezi~a i ~a .od nji~ učine janjičare, koji ne će poznavati rodttel)a, kop će pljuvati na sve naše vetinje, i ~oji će ~aditi protiv svoga roda., baš kao potunce gon od Turaka -

· sustavna briga za hrvatske iseljenike i kolo-niste; . t. j. biti pri ruci našem svijetu, kojemu ]6

za nevolju da seli od kuće, ne dati da upadne u čampre bezdušnika, čuvati ga i pomagati mu u svakoj potrebi -

s 0bzirom na posebne prilike u Dalmaciji priznanje jezičnoga prava manjine Dalma­tincima talijanskoga jezika uz uvjet podu­piranja s njihove strane hrvatskih narodno­političkih težnja. t. j. neka gradjani talijanskoga jezika u

Dalmaciji pomognu hrvatskom narodu da dobije svoja prava., a mi ćemo im dati, da se slobodno mogu služiti svojim jezikom, koliko je to moguće i pravedno u jednoj hrvatskoj zemlji.

Zaključci hrv. srp. napredne omladine na sastanku 10.-11. VIIl. 1911. u

Splitu. 4. Organizacija h. s. n. o.

I. H. S. N. O. zaključuje: Organizacija H. S. N. O. je unutarnja i

vanjska.. U red j enje unutarnje prepušta se svakoj pojedinoj organizaciji, da ga provede prema kon­kretnim prilikama i potrebama. Vanjsko uredjenje \Jrgauizacija H. S. N. O. je slijedeće:

Odredjenici svake pojedine organizacije sači­nja.taju centralni pokraJinski odbor u dotičnoj po­krajini.

Odredjenici pokrajinskih centralnih odbora sačinjavaju glavni centralni odbor u Zagrebu.

Ovaj je odbor ovlašten, da, u dogovoru sa pokrajinskim centralnim odborima. vodi napred­njački pokret, da rapresentuje H. S. N. O., za nju istupa i da posreduje izmedju pokrajinskih cen­tralnih odbora.

·Na svakoj uni;·crsi, na kojoj ima naprednih Hrvata i Srba ima se osnovati organizacija na­predne hrv. i srp. omladine. Svaka organizacija odregjuje svoga zastupnika u glavnom centralnom odboru.

n. Pokrajinski centralni odbori imaju se kosti­

tuisati naJdalje do l. oktobra 1911. Glavni centralni odbor ima se urediti najdalje do 10. oktobra o. g.

Do ovoga, dakle, vremena ima hiti provedena organizacija napredne omladine.

m. Svaki član naprednih gjačkih orga~acija.

obvezan je plaćati u organizacionu blagajnu z11. svrhe organizacija doprinos, š to ga odredi svaka organizacija za sebe.

IV. U svakoj naprednoj gjačkoj organizaciji ima

postojati odio za antiklerikalnu propagandu. Za­daća je ovome odjelu, da prati kulturnu borbu u nas i vani, da dobavlja i širi antiklerikalou litera­turu, priredjuje specijalna antiklerikalna predavanja i na sYalri drugi način pruža sredstva za antikle­rikalnu borbu.

Osobitu će brigu posvetiti ovaj odio ag itaciji megju mladjim drugovima u organiutciji i van or­ganizacije,

X. Poštenje u javnom životu ne može se dijeliti od poštenja u pri­vatnom životu.

Dosad je medju go pod kim tranknm , bi l) običaj govoriti: n politici nema p oš t nj a". Drugi opet sude ovako: "Gledaj ti, je li zastupnik pošten u saboru, je li načelnik pošten u općini, a ne za­badaj nos u njegove kućne, privatne po ·le .... eka on tu radi što hoće, neka živi, kako mu jo drago. To su nj egovi posli ' .

Pučka napredna strnnka ne ou bra va ni j clno ni drugo tako govorenje. PoHen ~ovjek valja da i

v. Organizacije H. S. N. O. obvezane su stati

u redovitom medjusobnom saobraćaju, putem do­pisivanja, izvješćivanja o radu i prilikama itd.

5. Olasilo h. s. n. o.

H. S. N. O. zaključuje:

I. Početkom škol. god. 1911,-1912. izlazit će

u Zagrebu glasilo hrvatske-srpske napredne omla­dine: "NR.predni Gjak". Format lista je novin~ki ("Stoboda' ili "Pokret"). Izlazit će 2 puta mJe· sečno, svaki put sa 6 i po stranica teksta. J edna i po stranica prepuštena je nakladniku za ogl~se uz obvezu, da preko godine izdade v etiri bro ~lf~ po 10 helera namijenjene agitaciji i propagandi medju naprednom omladinom. . .

Nakladnik, administrator i ekspeditor hata Je g. Milan Marjanović, uspiju li pregovori prem~ njegovoj ponudi 6. VITL ov. g. a koje će poves t1 gg., M. KoMina, O. Tartaglia.

Ne uspiju li ovi pregovori list će izdavati glavni centralni odbor.

Oijena. listu je 10 helera. svaki broj. Sadržaj lista je bojovne propaga.ndistički. Be­

letristika je prepu§tena u koliko je tendeciozna .. Pismena su u glavnom latinska. Na zahtjev

štampat će se članci i ćirilicom, u koliko to bude tehnički moguće.

List će uregjivati urednik izabran od glavnog centralnog odbora u sporazumu sa centralnim po­krajinskim odborima.

II. Svaka je organizacija obvezana., da doprinese

svoj doprinos u list Clanak, dopis, bilješka itd.) i to za svaki pojedini broj.

m. Svaki je član naprednih gjačkih organizacija

obvezan pretplati ti ili kupovati "Napredni Gjak".

IV. "Napredni gjak" mora svakako imati redovitu

rubriku: "kulturna borba 11 i "narodna samo­obrana".

v. Nijedan član naprednih gjačkih organizacija

ne smije dati ni pare za protivničku štampu.

Dopisi. Skradin, 27 Augusta

Od puna dva mjeseca na ovom sudu fali jedan od trojice sudaca. To se mjesto još ne će da popuni bilo zamjenikom bilo imenovanjem novoga suca., ne mareći koliko se time štete nanosi stran­kama, a suce poslima preopt.erećuje. Cudnih pojava u nas doduše ima. Po smrti mjesnog bilježnika bilo se imenovalo zamjenika, koji od svog posla nije mogao da vr i taj nametnuti mu, dok se drugome, koji se u svojstvu zamjenika natjecao i bio b~:z mjesta odbila zamjena. - Sada pak ne znamo s kakovih se razloga još oteže konačnim imenovanjem bilježnika i ispunjanjem već ispra.žnjenog mjesta suca.

N a sudovima, gdje ima izobilja personala., odredjuje se zamjena., netom i jedan od sudaca nastupi obični dopust, dok god nas bar, gdje je i onako svaki sudac poslima. preopterećen često mu u dio pane, da za dulje vremena bolesti ili dopusta svog kolege obavlja i njegove posle. Tako se na­ravno dolazi do t<>ga., da se poslima zaostane ili ili se obavlja, samo da budu obavlj eni. Stranke se na suce stoga tuže. Nadležne vlasti ne štede ih ~kori~. N~pokon. dodje i. do zam,jene ili konačnog IspunJenJa lSpražDJenog mJesta, ah novoimenovani sudac radi na tome, da čim prije dobije premještaj te se bavi samo dnevnim poslima., a stc~.re napušta:

Sreća nas je bila posluž1la, da smo pred par godina bili dobili suca, koji je, ne žaleći ni šte­deći sebe, sve one viseće posle, koji su udarali starežinom! kraju . clo~eo i uz svoje drugove pot­p~no uredto .skradins~ sud. Nedavno je bio pre­mJešten, a nJegovo mJe:.to ostade prazno. Traži li se zar od one dvojice sudaca, da sami vode onaj posao, koga bi . bilo dosta. i za četvoricu, a pogo­tovo sada., kad 1 dosta kancelarskog osoblja fali. N e vjerujući, ela će nadležno. vlast želi ti kakov zaostatak, koji bi mogao biti uzrokom opet ka­kovim neurednostima i zbrkama., uvjereni smo da se ne će og u§iti na ove pravedne zahtjeve, '

apr doll omlndiun ponovno nu ln UJ eta je 1) 11 1\. u lu·l'a~"ko· rp ·k?m narodnom ~iYotu . . umo­shtlna i n 60 UVI Oil kuptml. kulturnog zn aČ!ljfl.

H. . N. O. pratit će uo u tančin sav nn,­rodni život, ali ćo e kloniti vake dnevn . tra.-nn.čke politike i za laganja zn p li ti čk t.rnn] e.

H. S. N. O. će samo pomagati u javnom ž i vo tu gdje to mo~e u (o i niti na isk~učivu i o či tu korist' naroda i bez štete za svoje napredne i s1o­bodoomne principc.

H. , N. O. sisl.vlj o. se dakle Ramu u l>lužbu nnrodno pro vjetc i narodnog go podarskog radA. u naprednom smjeru.

Iz Knina.

U Kninu se mnogo počima, a. malo §ta do· vrši. Tako je osobito s gracijama i projektima. Crkva sv . .Ante gradi se i popravlja. ima mjeseci, ali se ne dogradjuje nikada. Svi želježnički pro­jekti baćeni su u koš, tako želježnica. Knin-Ogulin, koja je bila sa gradnjom već toliko napredovala, da se je sve do medje sagradilo udobne zgrade za štacija, a ove su danas pozatvarane i sunčaju se u dangubi, da je žalost gledati ih.

I teško da bi se u Kninu opažao kakav na­predak da nije "Hrv. napretka". To društvo us­pijeva ba§ zamjerno. Prostorijama društva ima da se divi i onaj iz većih gradova, teje uprav pohvalno kako se je u malenoj kninskoj varoši moglo ona­kova nešto da učini. Zgrada "Hrv. Napretka" je nova na najljepšem položaju, s najmodernijim i f!ajukusnijim, pokuć:~tvom sa skupocjenim slikama. Oermakovim, Bukovčevim, Tišovljevim, sa lijepim glasovirom, biljarom, sa bogatom knjižnicom, provi­djena svim boljim novinama, revijama. itd. Sve je u tom društvu tako na mjestu i udobno, da se Knjinjani mogu doista ponositi "Hrv. Napretkom", koji je stajao veliki trošak i trud, osobito gosp. P. Požara, našeg zaslužnog sumišljenike., ali će stoga biti tim više na diku i ~emu i naAim sumišije­nicima, vrijednim Kninjanima.

Naprednjak sa putovanja.

Iz Makarske. Naknail111i izbor zastupnika.

Na 20. Rujna bit će ovdje izbor zastupnika na Dalmatinskom saboru koji je ostao ispražnjen odrekom Ribičića. Borba će biti vrlo jako izmedju pravaških klerika.la i udružene .Hrvatske i na­predne stranke koje zajednički kandidiraju rodo­ljuba lijećnika Dr. Matu Jurakovića, a pravaši svog "vjećnog' Pavi nog sina Matu Klarića.

S' udarcem koji će doživjet na dvadesetog bit će za. uvjiek pokopano prava.§tvo u Makarskoj i u primorju.

Bilješke. Oeneralnl Atrajk radnika u Engleskoj oso­

bito onih na želježnici i pa.robrodima zauzeo je bio silne dimenzije te je došlo do velikih nemira, pa i do krvi. Računa se da je poginulo 20 osoba, ranjeno nekoliko stotina, a uapšena sva sila. Naj­žešće su bjesnile mase radništva u Liverpoolu, gdje je došlo do krvavog sukoba s oružanom silom, te je opsadno stanje bilo proglašeno. I u Londonu i po svim ostalim va.~nijim mjestima štrajk je od­lučno i energično proveden.

Povod tog štrajka nlje toliko u poboljšanju življenja engleskog radništva., koliko u tome što radničtvo, jako i dobro organizovano, hoće i ono da vrši svoju moć u javnom životu Engleske i da velikim kapita.listim i poduzetnicima smanji upliv i moć. Štrajk je već zaključen na. zadovoljstvo ra-. dni§tva i posredovanjem engleske vlade, koja je energično zatražila od želježničkih društava i ostalih gospodara. radničkih, da povedu pregovore i da se pogode s radnicima, jer da će inače sama vlada to preuzeti u svoje ruke, budu li se go podari i dalje onako obijesno i silovito držali prama ra­dnicima.

U ovom su dakle štrajku radnici uspjeli, a društva želježnička pretrpila su golemu štetu. Ra­čuna se da je ovim štrajkom Engleška na prometu izgubila oko 125 milijuna osim troškova vlade za vojsku i ostale mjere, poduzete zbog reda.

U Splitu su svriili općinski izbori za sva tri tijela. U drugom i prvom tijelu glasovali su ta­lijanaši za svoju listinu, uzdajući se, da će sbog nekih nesporazumljenja izmedju hrvatske i napredne stranke proturati i kojega svoga u vijeće. Doživili su i opet blamažu jer su u II. tijelu glasovali za njih samo 43 proti 116 naših, a u I. tijelu do­bili su 86 glasova prama 237 hrvatske i hrv. pučke napredne stranke.

U Kalabrijl u mjestu V erbicari pobunilo se pučanstvo proti vlastima radi poduzetih mjera protiv kolere, upalilo i razorilo načelnički i op· ćinski dom, te brzojav, činovnike je poubijala. Za­tim je uteklo u brda i tako je nastao mir. Kolo· vodje su ipak uhvaćeni i predani sudu.

("Lega Nazionale" bi tamo trebala otvarati škole, a. ne u Istri i Dalmaciji - opaža zgodno , Narodni List").

Izmedju Njemačke i Francuske svršit će se pregovori glede Maroka slijedeće sedmice. Iz­gleda da će Franceska dobiti protektorat nad Marokom,

pOJ e0106 lS Itl :tl. J""" t><\ n. V'"" llJO v o.. t'v~w~t'""'\1 .. 1

prav ć bi ua dugo po li, nego ćemo samo spome­nuti d1t ćemo do p tecbe slučaj za. slučajem uz svj edoke iznositi.

roliko no. znanje nn.Jležnoj Ylasti, koja e oglu~uje un. privatne žaobe.

Iz Trogira

Trogiru je prava Babilonija. Ne zna. s~ ni ko pij ni ko plaća. Mikuln. je bio u phtu 1

pomoću d.ra ulića na tojao, da. dodje do n ka· kvog . komprl)mi n, u koju vrhu je bio urečen i dogovor. Ali, kad je stigao u Trogir, brat mu

no

Brzojavi. Biograd 29/8 Pllbjedismo d1·ugo tijelo 71

glas ve~ne Biograd 29/8: Danas dovrŠB?li izbori po­

bjt.dom op6inske stranke fut·timcu."Ci hametom JJO·

tuče-ni. Pelicari6 Ivan.

Vijesti iz grada i okolice. Poučno-uzgojna knjiga učitelja Fr.

Škarpe. Po prvi put usudjujemo se govoriti o knjizi, koju nijesmo ni do polovice pročitali, premda ne obuhvaća više od 81 stranice. U Hrvatskoj ti­skari Dr. Krstelja izišla je, prepuna štamparskih griešaka i neukusno opremljena, knjižica Fr. Skarpe, Dva poučno-uzgojna pravca. Napisana u protivnom narodnom ieziku, sa slabom i neukusnom stilisti­kom, vrvi gramatikalnim i ortografskim pogrieškama. Nietzsche, to smušeno stvorenje i filozof aristo­kratske bagre (kako ga pisac nazivlje) govori ne­pametno i bezobrazno (fino l) ali je zato uzor naših naprednjaka. I da g. Škarpa dokaže kako naš-i na­prednjaci slijede Nietzschea navadja nazore njema­ćkih i fratlcuslcih slobodomislioca, te talijanskih socijalista. i republikanaca. U ostalom duboko­umni ~ka.rpa ne zna, da Nietzsche nijfil. bio nikadA. idealom demokrata. baš radi njegovog Ubermenscha (ne obermensch !). Ondje, gdje zbilja navadja sta­novi§te hrvatskih naprednjaka, mie§a ga sa onim socijalista i slobodnih mislioca. U tu svrhu posu­djuje kod Hrv. Straže otrgnute citate iz Pokreta., Hrv. Djaka i Sa.vremenika., koji su djelomice ope­tovano bili oprovrgnuti kao tendencijozni (lealno l). l Svakako te naše grdne zablude sastojale bi se iz­medju ostaloga i u tome, što smo imali iskrenosti priznati: "Da je težak jaram Rima, da će na­predno vrijeme donijeti i posv,e napredne ideje".

Najbolji kriterij o vried1losti i savremenosti Škarpine brošire steći đemo u , onim zvučnim izra­zima, kojimi\ brani §kole konkorda.ta i one iz pe­desetih i šesdesetih godina. G. je ~karpa protivan današnjim §kolama i državnom školskom monopolu (ideal klerikalaca je školska anarhija), te se tuži kako je jadna krManska većina bespravna. dok li­beralna manjina - jer kršćanska nije - !le­pravdu uzakonjuje.

Druga je polovica knjige krcata. poglavljima najzamamnijih naslova, u kojima vrcaju, kriese, preprliću se zlatne, učene i moderne misli "našeg domaćeg pedagoga" i "stupa uzgoja". Knjižica je tako slabo i plitko napisana., da će nam se opro­stiti ako ne možemo da.lje. Dosta je pročitati par stranica, a da se čovjek uvjeri s kakovom nedovolj­nom spremom i kakovim neznanjem govori pisac o najzakučenijim problemima, koje kuša rije~avati praznom dijalektikom fratarske propovjedi.

Pojavu ove brošire bili bi premučali, da se na njoj g. Škarpa nije učiteljem nazvao. Mi cie­nimo odviše učiteljski stalež, a da. pustimo, da ga se na ovaj način kompromitira.. Učiteljstva je naše steklQ ugledan glas sa mnogim vriednim dopri~ nosom na odgojnom polju, pak smo uvjereni, da će naš svijet shvatiti (:)karpinu bro§iru kao nedo· nošče jednog čudaka.

Onom jednom činovniku na gradj. odsj. poglavarstva, o kom smo zadnji put kazali! da dar jezika upotrebljava neumJesno, regb1 da ta vijest nije bila po 6eifu. Sudimo to po tom, što je taj gospodin poslije te vijesti bio stao da fik. sira Petra i Pavla, o kom je mislio, da je toj vi­jestici blizu.

Ostavljajući po strani smiješni dojam nje­gova hksiranja, molimo nadležne, da ga pouče, kako u lošu momentu fiksiranje može vrijediti kao izazivanje.

Naša gradjaoska umjetnica? Zaslugom na§eg vrijednog gradjanina kapetana u miru g. S. Grubišić, čini se, da se imamo nadati jednoj mnjet­nici iz na§eg grada. Hoće li gosp, kapetan Gru­bišić biti i pri g.ci Mikalević sretne rnke kao i s našim Meštrovićem, ne znamo, ali svakako želimo, da uspije bar djelomično, jer se Meštrovići ne mogu često radjati. Svakako o naAoj gradjanki izrazio se povoljno i sam Meštrović, a to može biti nama a osobito g. Grubišiću pobudom, da stvar, za koju se zauzeo, do kraja privede.

Darovaše. Hrvatskom Muzičnom Društvu Kolo da počasti uspomenu pokojne Kate ud. Su­nara Gosp. Pere Skarica K. 3, da počasti uspo­menu pokojne Milke Belamarić Gosp. Pere Škarica K. 31 da počaste uspomenu pok. Viktora Islera Gosp. Krsto Margetić K. 2, braća. IJjadica K. 21

Šime Sunara K. 6. Uprava najtoplije zahvaljuje. Uprava Velo-Cluba priopćuje P. N. Gla-­

novima, da izvole učestvovati na sjednici, koja će

post~ji njem ar~ ~ni ver~ i tet, ~v ~ )Jel ••j j)okrajini ima manje NlJemaca. nel{o h 'l ali Jana u s~~om j~cJnom gradu, to jest u 'l'rstu, n!anjc nego h JTno. Celta u jednom samom pr dgradJu .Pr~ga ..

Slaveni se osjećaju oslobodJemm 1 ne će ll o . t više Nijemce za gospodare. .m traže po punu. rav-

nopravnost za sve narode, Jednaka prava 1 d~­žnosti za svakoga. Od države tražo, da za nJU moraju imati jednaku vrijednost kultur~e tcžnj ~ svih naroda. Ovoj situac.iji treba da e pnlagode 1

naši Nijemci." . v

D.r Smodlflka nakon ovog teškog 1 po7.rtvov­nog zauzimanja u Beču zn naše interese, nakon

se držati u nedjelju .'3. Rujna na lO sati prije podne u prostorijama Društv11 u kući oap. Luke Vidovića na Gospod kom Trgu.

Kod "Monte Promina" roduzoća slij 'dio je ovih dana premještaj upravite ja gosp. K. Hof­manna u Siverić s unapredjenjom. Dok se gosp. Hofmannu od srca radujemo, i todobno nam j žao, da je otišao iz našo sredine, jer jo bio sva­kome mio i na svom mjestu. Radujemo se ist')­dobno g. U. pl. Fontani, koji jo zn.mjonio upravi­telja i koji će - kako čujemo - zauzeti to mjesto, §to ga po sposobnosti i zasluzi i ido l

Nova velika zgrada uku no gradjena. i najmodernije uredjona, a na jednom od najljepših položaja u gradu, tik do perivoja, skoro će biti do gotov ljena, te će biti na ures fl ibeniku, kao i 11a diku vla nika braće Tijadica, koji nijesu žalili ni truda ni troška, da i • ibeniku pribave nešto li. jopa i moderna. Ugledali se i drugi u ovaj primjer, da i naš grad prestane jednom biti izlog starina i ruševina a la ":B'undak" j "Nicoletti - palais" itd.

Pravne pouke. U ovom broju iznijeti će mo još j')dno važno

ustavno pravo, a to je nepovrijed·ivost ku&nog praga. l ovo je pravo bilo uregjeno sa zakonima iz godina 1862. i 1867.

Ovi temeljni državni zakoni naregjuju, da nitko ne smije, da proti volji vlasnika ili stanara jedne kuće, u nju ugje, drugim riječima., da je kućni prag vet i da ga nttko neopravdano ne smije prekoračiti. Ovo je pravilo, ali dakako i ovo pra­vilo ima svojih iznimaka.

Kućna preruetačina može u načelu da bude provedena jedino na osnovu jednog obrazloženog sudačkog naloga, koji se stranci ZR.nimanoj mora uručiti bilo odmah bilo najkasnije kroz susljedna 24 sata.

Kad se radi o jednom kaznjivom činu, mogu da rade kućnu premetačinu i- bez sudačkog naloga sudski činovnic~ činomici redarstveni i upravitelji općinski (načelnik ili njegovi zamjenici).

U nekim slučajevima mogu da i sami redar­stveni organi (žandari, redari, rondari) obave kućnu premetačinu i to bez ičijeg naloga, ako je proti osobi, koja stanuje ili se skriva u dotičnoj kući izdat nalog uapšenja, ako je odnosni stanar zatečen pri kažnjivom djelu, ako ga takovim označi javni glas ili odade oružje, koje se pri njemu nagje.

I u slučajevima ovakove premetačine mora se na zahtjev zanimo.ne stranke istoj ili odmah ili najdalje kroz 24 sata. izdati odluka vrhu preme­tačine i vrhu razloga, koji su ju potakli.

I financijski\ vlast može da. obavi prometa­činu, ako postoji sumnja, da se u jednoj kući krije što pokrijomčarena. Financijske organe mora da pri premetačini prati jedan općinski odaslanik.

U svim slučajevima, lead se obavi jedna kućn11. premeta.čina, pa kad se pri tome ne na.dje ništa sumnjiva, ima se dotičnoj osobi na njezin zahtjev izdati posvjedočenje, da se kod nje pri premeta.~ini nije našlo ni§ ta sumnji va.. .

Tko prekorači gornje propise, pa bila to i uredovna osoba, može da bude kažnjen sa više mjeseci zatvora, a radi li se o premeta.čini oba­vljenoj iz zlobe, može da ga. zateče tamnica i do 5 godinA.

Za danas ćemo pregledati još samo jedno ustavno pravo, a to je pravo traženja (petici7e).

Ovo je pravo dvojako. U prvom redu sva­kome je u Austriji dozvoljeno, da od upravnih vlasti pita. dozvole i priznanja vrhu svegA. onoga., što odnosne vlasti mogu da udijele, a ako ba§ hoće i vrhu onoga, što ne mogu da udi,jele, samo da dotična stvar ne bude nemoralna ili 6ak kaž­njiva.

Osim toga svak u Austriji ima pravo, da putem suda traži obranu svojih prava prama svakom onome, za kojega. drži, da mu je koje njegovo pravo povrijedio.

Ovo je od velike važnosti. Svaki čas naime, kada netko primi tražbu od koga, potuži se, kako je moguće, da se od njega traži jedna ne­pravedna stvar. Pri tome se zaboravlja, da je u Austriji ova sloboda zakonom zajamčena i priznata. Ako te je tko nepravedno tužio kaznenom sudu, dotičnika možeš kasnije tužiti za potvoru. J eli te tko pravedna pozvao pred gragjanski sud, platit će ti parnične troškove, a ako njegov z!!.htjev bude baš s temelja nepravedan, možeš pitati, da sud takovog nepoštenog protivnika osudi takodjer na. isplatu štete, koju ti je nanio sa nepravednim pravdanjem,

...,._.._.. ...,._ V- "" "' "-·~· - ""-1JO ... V •"'• ... .... O ........ ,A ... ..... ~~V f \.. J. lJ~

jal ne op ~ in k katakombe uz obih~? čop~nje i .'.mt­talno guranje po ultcama. DvOJIC!l. llJth, koJI su pridirr)i pol umrtvn mladića i vocld i ga do prve lje­knrn ~ bili u UElp?.cni i Olh• učeui u zah•or, tako da lJi r anjenik bto pno, da ga drugi nijl'Sll pri­hvatili . H.anjonik se jcd,·u. micao te jo amo ne­svij esno mucao: "nije mi ni ln:·, dok nije napokon bio odnesen ku ći, gdje je nnkon malo t u ·aka uz očajn o Jadikovanje u<l ovc maj ke i ncjnl e hnće

umro i neznaj u ći znšlo i ka:,o je u 21. goclllli :i. ivotn morao o taviti ovaj viJet i voj rodm grud, ko-

Priopćeno.*) Gosp. Vjekoslavu Sakšeku, tip. radniku

Mjesto.

Vi nas dakle izdaste u borbi. Vi - organi­zovani radnik od deset godina ovamo l I u tom tugaljivom poslu kao da nije bilo dosta, da se sami džilitnote na naA zajednički interes i da diBkva.­liftkujete jednu veliku istinu o moći naše dru­garske časti, no jo§ primamiste uza se jednog čo­vjeka, koji lakše no drugi podliježe pobudama simpatije onoga, koji nastoji, da ga sebi privuče i gubi onu trijezmenost, koja. je svakako običnija u i kusnijem čovjeku, koji se aa nekim društvenim pojavama ne susreće po prvi put, pa. nijesu kadre d,t zanosom utječu na nj i da mu oduzmu onu ravnotežu izmedju časovitog osjećaja i hladnog posmatranja.

Žao nam je, i po stotinu puta. nam je žao, da. se je ovo dogodilo u gradu, u kome radnički pokreti ne uspijevaju baš s toga., što ne shvaćaju udruženu moć svoju ; pa ovakav izgled nas peto­rice tipografa, koji nijesmo htjeli održati borbu sa. bogatim nedjeljnim doprinosima, odista. će utvrditi vjeru u njima, da. je radnik na svijetu samo za to, da radi, puni džepove svojih gospodara., da šuti, pa i onda kad mu ljudski ponos i dostojanstvo nalaže, da se tome opre.

Vi ste na se prišili ime štreber, a znajte, da je to ono isto ime proti kome ste Vi, zajedno s nama., onako herojski u Zagrebu borili.

Puštajući Vam sada svu slobodu da se sami sobom borite i da radite u štampariji iz koje su radi ponosa izašli tri Vaša druga ·- mi putujemo sutra dalje s velikom nasladom, da smo za našeg boravka u Šibeniku bili na svojoj visini, pa ako se dogodi, da nas putem bude pratila ona poznata. sreća, koja je vjeran pratilac nas proletaraca, da nam u trbuhu glazba svira. onda ćemo se, gospo­dine dragi, i V as sjetiti, i ne ćemo nikad prestati, da punim glasom vapimo: našem zlu kriv je on, zemlja mu kosti rastresa.la., i ne ćemo presta.jati da opetujemo sve ono, što je naš narod pjevao, i još danas pjeva izdajicama braće svoje. A megju tim ćete nam i Vi do koje vrijeme zns.ti pričati, kakav je k~ koji štreberi jedu na račun svojih protjeranih kolega.

U Šibeniku l. rujna 1911.

Ivan Decker, josip Melinčević, Stjepan Vrček. •) Za sadržaj gornjeg naslova, uredništvo ne od­

govara.

Ispravak. Slavnom Uredništvu "Naprednjaka"

Šibenik. Odnosno dopisa pod naslovom: "Miljevci", u

V a.šemu cijenjenom listu, br. 3., molim Vas. da u prvom narednom broju dadete tiskati sliedeći ispravak:

l. nije istina, da sam se ja pred Jozom Ku­lušićem ma ao za stražnji džep (naime za. samokres).

2. nije istina., da. sam uopće samokresa. uza se imao.

3. nije istina, da sam viknuo: Dosta je više, Boga ti tvoga i t. d., niti je istina, da sam ja. u toj prigodi uopće spomenuo sv. imena Boga i Gospe.

Zlopolje, ll. VIIL 1911. O. Simu,.n Vatavuk

žup. pom.

"Naprednjak" dobivam l čitam, all, jesam U po• slao pretplatu?

IzdAvač, vlastnik i tisak Pučka Tiskara D.r V. Iljad.ica l drugovi - Šibenik.

Odgovorni urednik : Krste Žlvkovlć-~upuk

Prodaie se pokućstvo jedne sobe za J dvije osobe. - Obratit

se gospodinu COSOLU.

Dobar lova( u okolici, koji se bavi osobito močvarnim i vo·

denim lovom, traži psa rase Spinon ili Griffon, da. mu se za.jmi za ovu zimnu sezonu, a koga će on dobro izvježbati i usavr§iti. - Obratiti se ured­ni~tvu lista.,

j dnom oc1 po ljednih brojeva. I?almat primjelJslllO jednn i !ann k pod na lovom ,YHtt lu '-' ·n potpisom n kog nama nepoznatog umirovljenog Vl'''Lcnilm u ,'kraclinu. , talno j' to lugareva po­

grije'·kn te će laJ na takar način tl·oreni don l•'ab ia.ni, biti u mjc:,Lu ,·e(· dobro poznat.

Nekoliko rije>ii o tom dulip trebamo kazali, haš da une emo malo svijetla u ·tmri. -- r . voje do ha, n to ne biJa··e clnvno, tom don l< abin.nu opat . tntrnše ne prilike nc], jlt razloga, koje opal 111\!0· prn. Hlllnijima nutlt'n '·e. 'l'adn naš be; prij~korni., don Ahoncho ou l!'tll~·l' otl gradjana do gmdjnlla, 1. leĆI od nJih, dn putpi uju tll'kt> tuzbe protiv opatu u

BROJ ~.

SE NE VRAĆAJU.· POŠILJKE NEPLA·

~E PRIMAJU SE. - -

E RAČUNAJU 16 PA­

~TIT RETKU, A ZA

TA PO POGODBI.

~JA l ZAHVALE 20

A PO RETKU. - - •

NAJSTIĆ. fljndica i clrugovi

ponos l\filanaca ipatičan, kao ~to ki ponos, ali j e ostojan divljenja, m; on je plamen, e, on je moral.na čudnovatu akbv­:~.j radi mnogih :~.jživahniji , naju­je, .Juguje svoj

·isiti, ako mog 1

alno čuvstvo , na6i dijani bili p ih o­.amo prema s\·om

nego naj većma evo to je baza l.

na logično izviru, gi t.ijekovi unu­ke. N acijonaliste ferentni naprama politike i nekomu tga kao ispraznim <cima. ada, a da e pred nekoliko l telliui objeloda­lia" nekoliko čla­rugi irendetizam" , upirao u dužno t, pitanja Podneva osl ·f'\fi·:r.~iwln-~rroa----

;nanja, a svi znaju, u vojoj veoma

knjigama u kon­la, nije nikad za­itanja i probleme e razlika izmegju e bave ovim pro­tcij qnali ta), sa mo ene stranke kon-života cilj s~oj

,vlja svrhu nacij e n na1me ho6e -njegovu misao, a

eoske dj ece kojom ptica, rnzuzdan kao ~ ao <: ns po lan od

posobno t t .·nranja razvijati, uriti zan!lt , umjelni1~ ki izr ttŽltj.

tti pre lice konča-

u Yretencn izdu psti rno olova, tla zvuči

tricu ili dragu kojoj e vježbaLi C' grad eći

Bo nr , što j e strttdao lciteći jo izragjon'"l lll ma. Ta dr vcntt obuća. 1 tarcu: žuljala je

nr onda natini "ljaku buv ne j u toj pnoj rirode moml-o j po­' o sj ećanj e forme i člm in teligenciju. Za­

i ća , . n tu tarčevi ćll.

zrezuj u ći ih u d rve lu j ije u drvetu, zatim u

m ~udotvorcu l-ak i ;je u zadar kom ". tl ­

o darovitom pa tiru , iu poticao je vigj~-

, .

• • 1.1 • • Prva Dalmatinska Tvornica Prediva i Tkala

v v

PASKO HORA l DRUG u SIBE.IKU -- - • • --Sastavljena iz najnovijih - najmodernijih stroj eva pravi sukno (štofu) za odijelo .

ka bane l u

svakovrstnim modernim bojama iz same čiste naravne domaće vune. 8- 52

• • 1.1 • • - - Ant. Tonkovit Makarska - -Unajmljuje kuća

, v

se PIO TERZRNOVIC ·SIBENIK preporuča Trgovinu u jestivu Skladište - materijala za gradiva podružnice

počam od l . listopada. Kuća na- Veliko skladište odijela, moder- M. Bettiza & figlio iz Spljeta

lazi se u blizini bolnice. Pobliži nog taja, uz veoma povoljne Skladište Tvornice Piva iz Sarajeva

uvjeti mogu se saznati kod g. Zastupstva

• Frane Sunare. • CIJene. 8-52 tvornice sapuna Salvetti e Com. iz

• • Pirana i zastupstvo

- = Pučke Tiskare u Šibeniku = - -HRVATSKA V JERESIJSKA BANKA - PODRUŽNICA ŠIBENIK

Centralka DUBROVNIK. Podružnica u SPLITU i ZADRU · D ·l O N I Č K A G L A V N IC A Kr.

=========== ~,000.000 • PRIČUVNA ZAKLADA U PRITIČCI ~50.000 ============

BANK.OVNI ODI T EL PRDrA ULOŽKE NA K.l~JIŽICE u KO?-.TTO KURENTU I EK PROMETU i E KOMPTUJE

J ?!I.JE IT E, OBAVLJA INKA O, PORR ~.JUJE I UPRAVLJA VRIEDNINE. DEVIZE SE PRE­

UZIMLJU NAJKULANTNIJE. IZPLATE N VIM MJE TillA TU I INOZEM 'IVA OBAVLJAJU E BRZO I UZ POVOLJNE UVJETE.

~ VN CA KUPUJE I PRODAJE DRŽAVNE PAPffiE, RAZTERETNICE, ZALOŽ~ICE, SREĆKE, VALUTE, K U-

! MJENJAC I PO~TE. PRODAJA SREĆAKA NA OBROČ~O ODPLAćrvANJE. OSJ EGUR.ANJE PROTI GUBITKU ŽRIE­

- - - -BANJA. REVIZIJA SREĆAKA I VRIEDNOSTNIH PAPIRA BEZPLATNO. UNOV6ENJE KUPONA BEZ ODBITKA. - - _ - _

Automatična olovka i pera

dobivaju se u papirnici

JURAJ GRIMANI - Šibenik

pribor za pisaće strojeve svijuh

- sistema. -

Razglednica i svih ostalih kance-

!arijskih predmeta

Svi školski risaći i pisaći predmeti

Sklad ište: JURAJ GRIMANI - ŠIBENIK.

8- 52

NEBOJI SE ŠVINDLER-UTAKMICE

• . Otpravništvo i stovarište za umjetno gnjojivo :

e A L e I U M e I A N A M I D·A 5-20

(Societa\ anonlma per Ja utlllzzazlone đelJe forze lđraullcbe đeUa Dalmazia)

Upute o uporabi i razjašnjenja na zahtjev badava 1 franko.

Ae rU:S U: lljC: U Jč:tV U Ulll L JVUL U II C

može se dijeliti od poštenja u pri­vatnom životu.

Dosad je medju go podskim tt·anknmn, bi0 običaj govoriti: "U politici nema po !it n ja u. Drugi opet sude ovako : , Gledaj ti, je li zastupnik pošten u saboru, je li načelnik po§ten u općini, a ne za­badaj nos u njegove kućne, privatne po~le . .. ~ekn. on to radi šlo hoće, neka živi, kuko mu je drago. 'ro su nj govi po ·li".

Pučka napredna stranka ne odobrava ni jedno ni d111go tako govorenje. PošLen foovjek valja da. i

l'( U pr J U IJU UUllUUIU!l [J V liV V UV lill Ill UJC UU.

je (J il A. u h n at ko- rp kom narodnom životu n mo­stalno. i neodvi no. kupina kulturnog značaja.

H. '. N. O. pratit će c.lo u tnnčin sav na­rodni život, ali će e kloniti ''ake dnevne tra­načke politike i zalaganja. za politi čke Lrankc.

H. . N. O. će samo pomagati u javnom živutu, gdje to može ul-initi na i ključhu i o r~itu

kori t no.rodn i bez §teto za svoje nnpredn i slo­bodoomne pdncipc.

H. . N. O. lAvlja se dakle Ram u ~:- lužbu

II!Lrodno pro vjeto i narodnog gospodar kog radn. u naprednom smjeru,

tiVJ \.UU.._, Q&U f.4J V' vuu.v '"' a'\J b V •.,... 1"""'.-"-1-''-"~-,

pl'ev ć bi ua dugo po li, nego ćemo samo spome­nuti dt~ ćemo do p trobe slučaj za slučajem uz svjedoke izno iti.

roliko na znanje nadležnoj vlasti, koja se ogJu•uje na privatne žaobe.

Iz Trogira

U Trogiru je pravn Babilonija. Ne zna se ni ko pije ni ko plaća. ukuln. je bio u plitu i pomoću d.ra Bulića na tojao, da uodje do neka­kvo, kompromisa, u koju svrhu je bio urečen i dogovor. Ali, ka~ je stigao u T!'ogir, brat mu