r-­RNICA i gume

orni e. l·ca,

num~ri-

pstro z~

51

p lit

-e

:...--­-----3-52

t:

[ [{ft pi·

~'

GODINA Ill. ~IBENIK, 24:. januara 1913. BROJ 4.

NEJUNAČKOME VREMENU U P RK OS!

RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.­PISMA l PO~ILJKE NEPLA­

- - ĆENE NE PRIMAJU SE. - -

OGLASI SE RAČUNAJU 16 PA­

RA PO PETIT RETKU, A ZA

YI~E PUTA PO POGODBI.

PRIOPĆENJA l ZAHVALE lO

- - - PARA PO RETKU. - - -

1-retplata: za Šibenik (dono§enjem kući) atodiAnje Kr. oa.- . z' Austr.; U1araku Monarhiju I[Odi§nje kr. 6·~ - za inozemstvo godiAnje kr. IZlAZI SVAKOG PETKA.

Odgovorni w·ednik: A.- VJEKOSLAV TRINAJSTIĆ. Izdavač, vlunik i tisak "Pučka Tiskara" D.r V. Ojadica i drugovi

u Šibeniku. 8.50 Pojedini broj u mjestu 8 para, vani JO para.

Riječ gosp. Iva Vojnovića. U današnjem broju <iona.~amo čla­

nak našeg!\ Meštrovit"a koji je progo­vorioJ u ime cijelog naroda. 'J'a jajna pojava karakteri:-; i naš rad: :Mevtrovi6 govori s nama u une nas naročito. Naša duša, naš ideal simbol je njegova Sna. Naš nacijonalizam izražen je u Meštrovićevoj Sfingi.

U z to o:vdje donosimo (ovlašteni) u izvatku nešto iz pisma, koje nam je pis&o gosp. I vo Voj nović, ciji motto stoji na našemu barjaku, na ba1·jaku naše borbe. Riječima gospodina I. Voj­novića hoćemo da ušutkamo kričavost naših nesretnih žurnala, nesretnih do sra­mote. Ovo donosimo da vidi javnost, ka­ko misli naš V oj nović o našemu poluetu.

'lavno Uredništvo!

Čim sam u Vašemu hrabrome listu pročitao da je prijatelj Ujević opet utamničen, pisao sam u Zagreb, da potaknem ljude na posao, d 1 ga se i:r.bavi i da mu se pomogne. Ta cije­nim ga ne samo značajem, već i najbi~ strijim umom mlagjih naših generacija. -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -

Javiše mi, da 6e do 14 dana biti pu~ien na slobodu.*') Bogu fala! --Kad ga opet vidite, recite mn da se skloni ondje gdje sloboda vlada. Mi trebamo njegove riječi i njego •·e akcije. Velikani talijanski, oni koji bjehu vogje pokTeta za oslobogjenje, boravili su u tugjini, da pišu i da sokole one, koji ne mo­gahu govoriti ni pisati. - Kad ga vi­dite, pozdravite mi ga !

•) Veseljem javljamo, dn je već na slobodi. U Spljetu je. Op. ur.

FEUILLETON.

Nabujala Snaga. U duši naroda mog

ponos je bio uvek prvi. -moru svoje rogjene krvi

on je ogrezo, potonuo u toplu krv, svežu, zdravu tu. Časno se borio i grnuo časno, padao časno, dizao se časno. I on je pao docnij , čak kasno, a digao se pre no drugi koji. Do svoga cilja još nije stigo

on, -al' borbe strašne nikad se ne boji. Od onog časa kad se jednom digo, on ide napred ko malen crv koji će, jednom, oboriti hrast. On zna za slast rogjene snage. Zna: na crnu h.ku seljaka grubog žuljevi se pre jave, no njiva po01·anih rod. - Krv-lju je vojom stopu zemlje svaku Leu pio on! Sada čeka plod.

I sada tA. krv, topla krv naših vitezo-m starih buja. i struji kroz kosti i srž celoga jednog novog pokolenja -ko sveži duh snažnog obnovljenja. I silnom snagom zapaj11. ta krv, junačka, stan, slobodnjačka krv.

Ja primam vrlo neredovito vaš list. Prolazi tjedana -- do ga nema l Zar ga mo7.da zaustavljaju? -- Pra­tim živo Vašu borbu. jedina, koja ima budućnost za sebe.

rdn nn pozdrav !

Dubrovnik, 20. Jlmuara 1913. Vaš odani

Ivo Vojnović.

Gospodinu uredniku Hata

"Die Zeit."*)

Go~:~podine!

I ako retci, koje imam čast da Vam uputim ni u kom pogledu ne govore o kulpturi i bilo kojoj umjet­nosti, ipak se nadam, da 6ete imati kurijoznosti da glngonaklono primite i objelodanite prosto i iskreno mišljenje jednog umetnika o znamenitim i ne­razgovetnim uogagjajima naših dana. Odasvuda izbijaju najrazličnija stano­višta i name6u se najnerazumljivije pre­tenzije j lJudi prete nasiljem i grozo­tama, pa nam život više liči na utvare podivljale i otrovane mašte, ne~o nlL čovječji život država, naroda, vlada, i parlamenata. Svet.ska politika našeg mo­menta ne izgleda vi~e ni najmanje na truJ oko sveopšte uljudbe i posveće­nosti, te i države hoće sasvim da pre­kinu liVOj ž i vo t kao organizacije za izgragjivanje čovečnosti i jačanje svet-

"') listu "Dubrovnik" izašao je cio člantlk n e z a p l i j e nj e n. ·Ne će valjda go1p. dd. odvjetnik svoga. druga. zaplijeniti. Op. ur.

Ta krv, koja je povela u smrt, u strašnu borbu ua Ko ovo, - sad budi se opet posle četir' gnila i slaba veka. - Vekovni je jad s listova naše povosnice strt. A snaga što je negd [~ snagom bila

dolazi, kao za osekom kacl nadogje plima. - Životu rad

osećam napon nove snage jn.!

Strasna, i strašna i nimalo blaga., nas goni u smrt nabujala snaga

Junačka, stara, lobodnjačka krv.

Milivoj Pavlović. - Beograd.

Bliže Slovencima! (Svršetak).

Zn. svoju literaturu imaj u Slovenci i krasno uregjivane revije: za čudo, više nego svi mi Srbi i Hrvati u Monarhiji. Čisto lite­

rarne su: "Ljublja11ski Zvon" (mjesečnik -9.20 K.) - "Slovan" (mjeseč. ilustr. - 12 K.) i - "DI)m in Svet' (klerikalni). Kul­turno-znanstrene i socijalne: "Vecla" (u Go­rici, dvomjesečnik, zn. gjake 5 K.) - "Naši Zapiski" (mjesoč.) - "Napredna misal" -"Čas" (klerikalna) i "Svobodna mi11el" (u Pmgu). - Gjn.čki su : "Omlaclina' (nLtrod. radik. - mjeser . 4. K.) - "Zora' (klerik.) i napokon naš

11Pteporod" (2 K.). Žene imaju

svoju liberalnu reviju "Slovenska žena" a

ake duševnosti. Ljude je manita spopao nagon prevlasti i volja oholosti, nagon slep i volja kobna, odrogjena i pobe­snila, duboko neuzvišena, čak neistinita i neiskrena nego sramno i bedno lažna i bolesna, vojevoljno prenapregnuta i bogomrska j ljudi žive od pretnja ratom i od krivožednosti j igraju so jezikom, vatrom i žongliraju avetskim ratom j

ho6e da sva stanovišta izravnaju topov­skim metcima, i da sreću, blago, mir i život neprebrojenih milijana strovale u pakao i u smrt. Neka bi u strašnom času blla saslušana i neprezrena reč primitivnog pesnika sa sloven kog juga, čija muza mora da zamukne kad oružje dogje da odlučuje sudbine, ali koji sam ne može da ue govori kada se snuje zator njegov oj rasi i kad se od nje­govog malog naroda traži samopovreda nacijonalne časti, nacijonalno samou­bijstvo ili makar kakav nestanak sa zemljine kugle.

Sukob izmegju Habsburške Monar­hije i Srbije, do užasa napet, .kako ja vidim, nije u tvari sukob dvaju država, nego jedne države i jedne nacije, jedne veoma '!elike i jake organizacije i jed­noga organizma, koji nije nemoćno malen i koJi ni malo nije bez Ikakvog istorijsko-moralnog smisla. Ceo svet go­vorio o jednoj kaznenoj ekspediciji pro­tiv Srbije, i reč Rat i ako teška od značenja, po tala je i odveć laka. Ali­kako ja ne razumem politiku, nego mi­slim jednostavno kao i moj narod na slovenskom jugu, ne mogu da razumem ni kako dolazi do toga. da se Austro-ugar­ska .Monarhija sprema u rat proti v istog naroda, čiji je veći dio njezin podanik,

značajno je da lovenci imaju i jednu glaz­

benu revi j u " ovi l~kordi". Dakle : 3 literarne, 5 kulturno znan­

stvenih, 3 omladinske, l glazbena. i osim tog11. lijepi broj strukovnih i staliških revija.! Isporedimo to sa našima! Gdje su naše kul­turno znan tvene? Gdje gjarke glazbene

i t. d. ? Nemamo ih l Pa kad · ih nemamo mi,

tad makar budimo toliko praktičn i i pokrij­mo sYoju ramotu time da rečemo : "Imamo slovenske ; one su i naše l' I podupirimo ih, pratimo ih, okorišćujmo so i upoznajmo se š njima! Kao Jugoslavenima, to nam je dužnost.

Oruladino srpskohrvat kn: još je jedan dio Ju1oslavije sa "još jednim zrnom na srebernom gjerda.nu Save, naše vode", koji je naš i mi ga moramo obljubiti! Naša kul­tura mora da je naša: jugoslavenska., dakle i srpska i hrvatska. i - slove11ska: a ne tugja! Stoga ragje: "Zvon ' nego "Interes­Hautes Blatt', ragje "V edu" nego "La Do­menica del Corriere ". Najprije naše, a onda i tugje, što je dobro! U našim kavanama, druitvima i itionicnma nastojmo dn ugju sve glavnije slovenske revij e. - A vi imućniji pretpla.t.ite se makar na "Vedu" (5 K.), n. po mogućnosti i na .,Zvon" (9.20 K.) i ako možete i na druge. L ako je za jezik: U1.mite mali " lonnsko-hrvatski slovar ' (60 hel.), ~to g tt je iz Jall~o "M11t, lovensks.", tamo imate i kratku gra.matikalnu uputu, pak ćete

u času kad se taj narod, raspolažući Srbijom kao nezavi!nom državom, bori protiv Turaka da oslobodi svoje na­mučene suplemenika i da nacijonalnim i svetim ratom osvoji zemlje, koje po historijskom pravu treba da su njegove. Da li ljudi u Austriji vole Turke tli njihovo :vladanje ? To kod nas niko ne bi vjerovao, jer kad su austrijske trupe došle u Bosnu -- pripovedahu tadašnji vojnici -- trebalo je u njima izazivati našljedno neprijateljstvo protiv Turaka. A šta će se tek sad kazati ? za vojnu radi Turaka (ili radi Arnauta, radi koga?) J e li moguć rat Srba protiv Srba, Jugoslavena protiv Jugoslavena,

lovena protiv Slovena? Za čim ide Austrija, kad se sprema pr )tiv rbije, i kako se to opravdava ? Da li su se možda ljudi što su na vlasti zabrinuli ela šest milijana Srbohrvata u buduće ne će tako krotko služiti - kao sad što u Zagrabu divno čine. -- Tu je pitanje zaista teže. Ali se ne može po­misliti da bi bilo bolje, kad bi se če­tiri nova milijana Srba preneli u mo­narhiju i kad bi se sa pobegjenim pred­ratnicima postupalo kao što se postupa lia narodima Monarhije ; jer Srbi nisu utogli da ~a peb!toiina godina a·~ijatske

tiranije zaborave svoj četirist.ogodi nji slobodni život, i to bi još manje mogli danas, u parlamentima Habsburške ~!o­narhije. Toga su svesni ima toliko go­dina već i austrij ki vlastodr ci, i zato lie radilo sve da se suzbije srpska vo­lja, ne bi li se ostatak već jednom predao. Tako je pronagjena i ar bana \ka nacija, da bi se Srbi mogli da biju po turskom uzoru, austrijskim načinom. Ot-

kroz mj esec dana. i prije razumj eti slovenski kao i rpskohrvatski. A. i naučit ćete mnogo iz toga. "V eda" je n. pr. danas bez sumnje najbolja revija na slovenskom Jugu, donaša­jući djela najboljih slov. znanstvenika počamši od prof. Murka, Prijatelj a, Vošnjn.ka, Kidrića­i Glomara, do mladog i radinog Albina A­grisa. U njoj su izišli i prevažni hrvatski članci : Šišićev o Riječkom pitanju i Drech­alerov o Simi Starčeviću, a i dalje će dona­šati članke na srpskohrvatskom jeziku. Ma­ticu lovensku moramo ta.kogjer 11poznati, a to možemo uz veoma. male žrtve. 'lanarinn. godišnje iznaša 4 K. a za ~jn.ke, koji ni u članovi, već samo p1·imaju knjige, 2 K.! Dakle za ame 2 K. dobiva se šest ili sedam knjiga, obi0no dobrih i zanimivih, od najbo­ljih slove1111kih pi aca. ada se je upravo osnovalo i u Gorici društvo : , ocijalnt' i'Lct­tica", kojemu je IVrha širiti znanost i kulturu i u naj ~ire sloj eve naroda putem jefline knjižnice. Već je odlučeno objelodaniti i neka djela ilovića i Ši 'ića o hrv. državnom pravu i historiji prava. I "radikalno narodno gjaštvo' iml1. svoju biblioteku, u kojoj je do -n.da izišlo : Niderle-ova znamenita 1.-ujiga: ' lave-n­ski Svijet i Drtinova: "hliselni raz,·oj en·op­skega. človeštva ' , obe u prevodu D.r Glonara i napokon M. Rostoharova "Uvod u znan­stveno mišljenj e'.

Iscrpio sam u glavnom ave iita je najvažnijega, da. se upozna kod Slovenaca n :r

polju literature i kulture l Učinio sam to -

kuda ta improvizovana ljubav za o-zo­tičnu na iju, koja s n vom n•)mat'tvu po tur koj at~arbi~i :;mbavlj~~a ots -:_ -nim glavama 1 koJa samo ~tvot na Il­nika eni do tojninim xov ka? Otkuda ljubav za podivljale rnaute pl m nita briga za njihovu iilobodu rešeno t da se mwom evrop kib vojnika iz:v juje do t jan zivot privilegovanim razbojni­cima Tur ke dok je do tojan i z lužen ~ivot l bodnih gragjan:.t na ilno pr -čen milijonima dobrih i civilizovanih Au trijanaca ?

Razume se bili Arbana i ili makar koji drugi narod makar ka k malen i brojem i nejaki kulturom , oni ipak po ljudskom hva6anju, imaju prava na slobodan život ; pa kad bi neko od moje rogjene braće hteo da ugnjetava jedan narod ja bih bio nepomirljiv pro­tivnik ; trebamo pre vega biti ljudi, a zatim . e deliti po raznim razlikama. Ali kako e o po -.: tenim namerama moie govoriti ovde gdje se hoće da iJGradi sloboda arnaut koj naciji dok e oduzima drugim vec.:im i kulturnijim

narodima ? Ta Drač i Lješ Srbi imaju svoje historij ko pravo, ma da su ti krajevi dana vi ~e naseljeni Tur ima i Arnautima, pa kad rbija tu neznatnost hoće da odlomi od takozvanog arba­naškog teritorija ona to ne čini i:?. o b esti ili sl a ti e k pa uzije nE> go iz te "ke nužde radi sopstvene slobode i opstanka. I tome hoće da stane na put ba Au­strija dokazujući da ta oblast treba da ostane arbana"ka, povto je u većini na­seljena Arbanasima, i ne misleći na to da bi ona kad bi na sebi primenila avoj e teorije, morala da izgubi celu jadran ku obalu, jer na njoj živi isti narod koji sada stremi prema Draču. Ne, nije samo Drač što se rezerviše za Arna u te (?), nego im treba j o" o i­gurati i Skadar, koga agradi srpski lrralj Vukašin i čiju je gradnju opevala n "a narodna pesma, ona o kraljevskoj snahi što se morala sazidati u temelj, da bi se gradnja održala. am Prizren, Prestonicu Du:(ana 'ilnog, amo 'koplje, r e naše tare kulture, treba nam

otrgnuti i uopće granice buduće \elike Albanije trebaju da nam se zarežu du­boko u Kosovo Polje, u Ko ovo, simbtll na"ega pada i nade na va kršenje! Da

opet istir·em - du. upozorim našu mla.gju inteligenciju na jednu veliku (luinost! Jednu dužno t. koja je do ·ada bila zanemarivana, i baš 7.ato mom St> je sada jače prigrliti! :\Ii, koji ~e ponosimo, da smo J u go la. veni, moramo nastojati tla to budemo potpuno! Moramo se rij e iti apsurda, da Jugoslaven ue zna za. 2upančićs, pje nika našeg bojovnoi .. Motta' i sramote, da .) ugoslaveu ne čita ,."\'edu", kojn. je u zadnjem broju i anketu o J ugoslaven~kom pitanju otvorila i ~alosne čmjeuice, da su nam najbliži - najdalJi l H li že slovencima! - moja je želja i smisao ovog članka. , \e bliže i bliže ... , jer jedin­stvt~ n ma bez dušernog zbliženja! Da budemo pm vi .Jugoslaveni i da budemo a lo ven cima JCduo, wi moramo : znati llJihovo stanje, njihovu prošlo : i poglede u budućnost, nji­hove težnJ e i id ale, IIJihov život, njihove bijeda i nevolje, s1·eće l nesreće . . . :i\Ionuno dakle prije !>V ga upozn11.ti njihovu literaturu i ku lturu, jer one su najvjernij i odmz na­rodnog duha, nurodujih potreba i težnja! I upozn 11Yši da su te tei.nje i na~e, da au lljlh()vi icleali i nu~ i, da je njihova literatu ra i kulturn. \' isina, kojom se možemo ujima skup1~ pono!:>iti - r.a.volit ćolllo ih vi~e i bit ćemo sve viije : J dno J

' l<l jer s/a U r(l(luc, l :J. l. l. 13.

Niko Bartulović.

bi to polj o lobodilo plakale su pet stotina godina naše mnjke, i mi vi mo njihovim uzuma bili za loj eni

sa mlekom 7.avetujn(~i ' e da ć mo hi-torij ki poraz svojom krvlju oevetiti.

Pa tak e evo ad i rle ilo, i to num je Polje ~ato i odve6 kupo, da bi smo o-a ma kome mo li la u tupimo. Do­dirnuti na u Ko ovo znači koliko ve na. pri iliti na borbu do mrti, i ja sam kao umetnik hteo bih prvi pre da umr m za u vetinj u mog naroda, nego da joj dopu tim obe većenje: jer moje štatue koje u se u B "u gledale, iz too- su polja, iznikle. Io~e nam se opi­rati amo dotle, dok nam e ne takne u svetinju du ~e i u uv reu tvo na­cijonalnog na.

Ali čemu to ? Zar j n čovečno hteti da ovjek bud svoj gospodar? S na~e strane je dosle b zbrojno puta kazano da ni mo zadovoljni sa siste­mom kojim se vlada nama i da ćemo e ave a više i više uporno ti boriti

protiY njega · ali nikad nismo pretili da kudgod politieki gravi iramo. Kul­turno pak hoćemo da mo ujedinjeni s na"om braćom preko ave i Drine, i niko nam ne može zabraniti da delima zajedničke tuge i rado ti. Zašto se radi o glavi našoj bra6i? J r imaju srca za na , ili jer oslobagjaju zaj dničke sve­tinjo ? Bio razlog kakav mu drago radi se protiv obad va d la nacije iste duše. Ako je tu vo~a, da e radi ka­prisa jedna nacija sravni a zemljom onda e mogu lakve da mlate est mi­lijana golorukih Srba u Monarhiji ; jer u narodnim svetinjama svi smo jedno, i dok jedan od na ~ivi, živi6e u njemu i naši ni i opa nost za ugnjetača. Mi nismo po"ljedni narod na Balkanu, koji e pre to godina digao protiv turskoga

varvarstva, i koji je sposoban ia živi i mre za svoju volju.

Kad nam je mač ve6 u pr ima našto jo~ zavrtati njim ? Željezo j e preširoko da bi probila naša zbijena rebra i da bi nam oštrica probola ži­votoravni oro-an. sud je u liku vile re­ka Marku Kraljevi '·u, utelovlj noj du:(i celog j u go lu v en kog naroda, da ne ue poginuti ni od koplja ni od mača nego jedino od božje volje. T imbolične reči i maj u 7.a. naš narod i dana isto značenje : da nam e ni u ovom sto­lj eću ne može u ·initi kraj ma ·em jer

ne ·ini da je boZja volja da zavr­šimo ne izvr ~iv"i svoje nacijonalne i ovečan ke dužno ti.

l\loguće na je zadrJ.a ti u razviću ali nije moguće uni"titi. Zašto dakle iz materijala. koji moze da po luži za plem ni tij e vrhe, gra liti šrapnele, i zaxt u jednoj jakoj pe ni"noj žili razvijati otrov, i to protiv sama . ebe ?

Tr balo bi da se u Beču i P šti pomisli da u ogromnoj r u i, koja ima ela 1-m"ika mač te-:e polovina naše krvi, i da 6e ona r žući u rogj no meso u po -: lj d njem -: u po ':e ti da dr ~6 '· ··

nama e može, ali pt·eko na ne mož ! Arbnna i, kojima vlada 1uvaj, mi le stl't~ -: no drukčij e od njega !

Zahvaljuju ~i s na lj ul azno ti, osta-J m, Go.-podino rodniee, s o lličnim po 'tovanjem

Rim, l ). l . l 3. Ivan Meštrović.

Nove generacije. ( ,' rpsku mladina bl'oj 5.).

N a ijon al izam nij stvar, koja do-1a7.i po ebi i koja ee da . asvim u isati s mafinim mlekom. Izv no ela postoje neke na ·ijonalne klice voj tvene vim mladim i n vim j dinkama jedne rase, ali njih treba pro~iJ.·iti i utvrditi vaspi-

tanjem i to kao i moral. Mi na svet dolazimo s najprimitivnijim klicama koje valja ra~viti · jer ako e s njima ne po tur a n~žno, one su uvek na putu da zakržljaju ili potpuno ugu"e. To je stvar naučno proverena, i o njoj ne tr ba sumnjati.

Na ijonalizarn nije tvar starijeg J.atuma. Pre j on bio nedovoljno shva­tau, ili ga uopšte nije ni bilo. Primi­tivnim narodima prvostepona i neraz­vij na religija činila j sav duhovni i duševni smisao. Ipak, oni u imali in­stiktivno o ećanje ra ne zajednice, raz­nih t ežnji i ideala. 'rek u novije vreme nacijonajizam je po tavljen kao teorija, i po le priveden u praksu. U stvari, on je uvijek po tojao, ali. j stvar u tome štu nije bio formulisan i onako jasno izražen kao- danas. Njega je za­menjivala religija ili pravije rečeno on je bio tako usko skopčan s religijom da ee izgubio u njoj.

N ovi vek, vek "slobode, bratstva i jednakosti u istakao je, na prvom m -stu, nacijonalno osećanje jedne rase i potpuno ga odeliu od religije. Religija je ostala tvar za se i stvar pojedinca: ona e morala l riviknuti modernim naukama i ući u moderna shvatanja. Na taj se način, da t3ko lm~em, i ona modernizovala, po tala jedna viša filo­zofijfl koja dominuje sve no ili nesvesno, ljudskim životima i ljudskim atvarima. U stvari, ona je ostala uvek na istoj visini čista i bistra kao reka ali ne­dovoljno shvatana upravo od onih, koji n ju propovedali.

* Nacijonaliza.m je otvoreno, šil·oko

i simpatično Ol!ećanj dužno ti prema svojoj naciji i i punjavanje tih du~no ti. On se obično ne shvata dovoljno i ili se precenjuje ili se potceujuje · a, u stvari, ako igde tu treba zlatna sredina.

"' On se kao i sve na svetu, postepenim vaspitivanjem razvija. On nije osećanje kojim se može vako ponositi, i koj e, prema prilikama, može ugušiti. J ed­

nom kad osvoji sr e i oživi on traje neumorno i v čito. On pr žima ce čovekov zi vo t, i kao kakav nepr s tano budni pratilac, opominje ga na dužno t i odgovornosti. On ne živi d mas da sutra bude zaboravljen ili ublažen, jer u tom lu ·aju nije živi i tačni nacijo­nalizam, nije trajno i iskreno predava­nj svojoj na iji. Kroz njega se vide bede cel na ije, drže stalno otvorene o ~i i srce. J edino tako hv a tan, on ima prava da živi i da zapoveda. Inače okrnj n, ublaživan i um k"avan, on nije potpun, on je ča ovito zagrejavanje za naciju i n dovolj11o vr" nje dužnosti k oj čovjek duo-uje pr ma njoj .

Ako igde, ovde je potr boo tačno i pre izno shvatanj e voje zadać . Ona je tim v ća i punija. odgovornosti, više ziva i vi e traži to je narod politički pu tan rascepkan i rasprš n. N a ijona­

lizam neo lobogjenih naroda nije s&mo ose6anj ra ne solidarnosti simpatija i ljubavi pr ma z mlji, nj nim planinama i njenim tvarima. On je i nešto više, pun moralne odgovorno ti i moralnih zah va. toga, upravo tu, t r ba da progj i osvoji, jerlini i vešto veže sve duše, da postan jedino osećanje, koje i mn najdublj g ·mi la. On treba da putuje od mjesta do mjesta, ou ·oveka do čo­veka, da ih ut:ini jakim i o veži, da ih protr i otvori im oči. j gova po led­nja zapov d je okrutna i virepa · 011a

traži žrtava i ako u tom i leži nj na o;"biljno t, l pota i vrednost. On&, po rečima Viktol'a Igoa, iziskuje mnogo i ako je jedini put do napretka 1 reko sur vosti. I Lom posle svršetka pokreta, vidi se : da j s rodom čovečanskim rgjavo postupano, ali da j poxao napred.

* Naša nova omladina, ona omladina,

koja se dana vaspitava po školama, uči na zanatima i trgovinama, često puta i daleko od rogjene grude, na po­slatku omladina ko ja je iza ~la iz škola, svr"i]a zanate, koja se idejno i iskustvom obogatila, koja je postala trezna, ozbiljna i razumna, ali još uvjek, mlada srcem, -:ini jedan lep i znatan korak unapred. Ona uamerava i nastoji da upotpuni svoje studije prema modernim zahte­vima, oseća živo i nemirno strujenje vremena, želi da upozna svoj narod i živi s njime zajedno. Sve lepe osobine. Ali njen nacijonalizam nije 01nkav kakav bi rebao da bude. I ako se on svodi na op"te simpatije, na sitniji rad, na živo volenje, on ipak nije široki nacij ounlizam u pravom srni lu. On nije borben, nije smeo, ne daje nade u lepe b0lje dane. On ne struji moćno, nije jedina religija, on je jedno osećanje pokraj ostalih. On ne obuzima srca, ne pretresa ih božanstvenom groznicom kao pred dogagjaje i dela. On nije potpun, i ne odgovara narodnim idea­lima; ni j ni dovoljno iskren. Taj na­cijonalizam nije nacijonalizam Me'\tro­vi6a Kraljevića Marka i Srgje Zlopo­glegje. Njego v blesak oči j u, njegovi pokreti nisu pravi. Jednom reči nije živ, ili nije ono što treba da je.

A ja ga razumem kao veliku pe­smu večito živu u nama pesmu ljudi koji u se vezali megju se i dušom i d lima. I, povrh toga, ja ga razumem kao delo, a ne kao reči. kao život, a ne kao sliku života. Samo takav ima zdrave uslove za povoljno i plodno uspevanje, i za uspehe, na posletku.

* Izvesno da se danas megju arpskom

omladinom o e6a drukčiji zivot nego pre nekoliko godina. N ova omladina ima jasnija shvatanja više izragj ne želje i ostvarljivije ideale. Ona ih je koukretizovala, ako se tako moze reći. Oseća e korisno talasanje n svim nje­nim redovima ; ona je odlučnija. Dok je nekada volela pesme pTopasti, rasula, i ni :< tavila, ona danas voli život ne radi života nego radi ideja i dela kojima ga i pw1java. Više živa, ona e kreće lagano ali talno kao kazaljka na jednom večitom satu. Ona se sprema, vaspitava, podiže i ako sve u manjim razmerima. Ona vidi zračn perspektive i isključi·: o živi za budućnost. Što ima u njoj za­stranjivanja, zastoja, trzavica, to joj ue može spr ·iti put· ne može je uništiti, i ako je, izve no, slabi.

Samo taj svoj život ona teži u­gesti v no da prene e i na viJ.·e narodne mas ; da burl od koristi, i tva,rua. Da podigne duh koji se uspavljuje ; da solidno i preseca i sredi brazde kuda 6e ići. I da je osvoji i preporodi na­cijonalna vera. J er, po rečima, dubo­kim r čima Karlajlovim era j velika, zivotvorna. A i torija jednog naroda postaje plodna uzdiže duxu velika čim taj narod veruJe.

Borivoj j evtlć. - Sa raj evo.

Hamilkar Cipriani :

Zdravo, Heroji ! Ako su herojska nemena. prošla., nije

pro§lo nijeme heroja. Individualna. &kcij& nadomjestila j onu kolektivnu. nmac, što se otkida od rop -kih :na a i udara., da ih 011\'Cti, vrijedan je da. ga se pohvali. Lijepo je bra­niti potlačenog, tt umrijeti za nj, divno je, u?.višeno je! Ko moie vedra čela da stupa mučilištu, taj je H roj l Kuka vica je tko bježi od &mrt.i, n ne onaj, koji ju traži, koii JOJ se smij koji joj ide u u r t. Hrabar je, junak je onaj koji pred licem neba svi­jeta, niju, za prsi pograbi silnika, koga, moć

.. r širo je u

kao pn ne

i ill bra

Ga

tla 'ciji mu

uo~ t

dom

~din~ )]ama'

č t~ 1a po. ~kol

l

tvo111

biljna .ree m,

rl~~ ~J enJe rod i p bine tnkv

i rad ' 'iroki

niJe lepe nije

•' (anJe ~ne

na­'tro­

Ilo po· ego Yi

DIJe

pe-j ljud~ rm l 1mem ' t, a

ene ih je reći.

čil11

o.

okružava, i - obori ga. na zemlju. !zn. jad­nih L:l tv~t sada~njice doći ~e proslnva. Iza. vje··ata - oltar. Istorija, toj pra.,•i.-ni sudija i ta tJSvetnicn, uvijek jo }n·oslavljala žrtve, tukadft hvnike. Da e uzmognu suditi o svim 'rlikim He1·ojima i da ih se uzmogo ratznmjeli, trebtt iruR.Li herojsku dušu. A vi klo,·etnici, vi uspuari pukn. akcij1t je naša. frazu, akcija je nnia 1·cforika, s kojom vu pljeslcamo u prisutno ti vašilJ go~podarn. Sli­jedite naš primjer, ~ko smijeLe. A vi što Lc

se shili ... izmijevajtc one, čiji se primjer ne usngjujetA d~~, lijedite :t.bog ličnog stmha. ~ivito tim skolskim životom i ne pljujto na onoga, koji se vcdrn. ( la penje n& mučilište, p3. i za. \' ll , n~:do ·toj ni ci. poštovanje !ll so dakle poklonimo ovim mučenicima. socijalne budućnosti l ~dravo Heroji! A. F.

Nacijonalno propagandistički rad.

Da vide merici rade,

, .Tadrnna", 28.

t'itaoci, kn ko na "a braća u donosimo OVIlj izvadak tz

novembra 1912. god.

Skupština za "Hrvatski Savez".

Kr..o što je poznato svim čitaocima

"Jadrana" i uopće Hnatimn. i Hrvatica01a. širom Amerike, dne 15. sept. o. g. u trojio se je u Kans1\ ity, Kan a , , na·· davno željeni i neophodno nužni "Hrvatski a vez", a već e je nekoliko grana tog :~.vela ustroj ilo po

na ~im kolonijama u ovoj lol>ocluoj republici, gdje Uuvaj i lični ne mogu da zaprij čo šil'enje ovog našeg patriot·kog udruženja.

Hrvatska. kolonija u an .Prancililcu, kao i ona. u Oaklandu, uvijek u bile izmegju pnih, kad se je nulilo zt~ narodnu stvar, pa ne će ni ovom prigodom zaosU\ti.

'l'oga radi ovime se pozivlju svi Hrvati i Hrvatice a.n Fmnciska i OakJanda, kao i braća Srbi i sestre Srplrioje, da p risu tv u j u ustroj unju grane "Hrvatskog a.veza' u po­negjeljak, dne 2. decembra o. g. u sati na večer u Dvm·ani '1-ps/cog Klublt 1034. Golden Gate Ave.

Dogjite svi, svi, koliko god va ima, da udarimo temelj toj sptlsonosnoj organiza­cij i n:J šoj, i da tako poručimo tiranima do­movine nnše, da nas duboki ALlanski Ocean i pro:.trane Sjedinjene Dr:f.a,·e ni u mogli oLcijepiLi ocl naše mile rodne grude, za koju ćemo, ustreba li, radosno i živote svojo žrtl·ovati.

Tko je rodoljub, i kome zaista leže interesi domaje na srcu, taj će doći i postati l:lauom Hrvat"kog Saveza, a ako bi tko htio postati člauom, nu ne može prisustvovati ustrojenju grane Save~a, neka javi potpisanom odboru na adresu Ueske Sokol ke d'•orane,

' svoju točnu adresu. Neka dan 2. dec. 1912. ostane neiz­

brisiv u povije ti Tihog Oceana. !

Hrvatstva na obalamn.

lli·vati San Fmnciskr~ i Oaklanda, duž­

llObt na zove, oda z J Vi mo joj se, i poruozimo ........ sa legja mul-enice - hrvatske

domovine naše ! Prim·emeni odbm·.

U Americi z1v1 naš rvrst stup, naš jak oslon u velikoj nacijonalnoj borbi. gledajmo

ie u braću Američ ane! •

Naše bilješke.

U Americi.

Slobodna Tribuna", gla<;nik jugosla-1cnsk~' misli i nezavisni list slobodnih Hrvata.

Srba u Americi, izmegju ostalog i pored oga, što redovito preštampaje na· e člank~,

1 zadnjem bl'oju, koji primismo (51.), don1-

jol1\ je cio Uj vićov člnnak, koji uam je & Rijckt' hio poslao - pod ovim naslovom : Poklil i borba nnše domovimk na ' ijonali­stirk omhuline. LJ !lanku na dva " et mje-

La. tampano je krupnim cmim slovima, a pod potpisom Uj evića stoji: .\b nski "Nn­prednjak '. Ovo donijesmo kronir ki, a u1. Lo i tičcmo Ol' l'lj jellnn primjer, koji closta lijepo i ot·ito gov0ri, i može da uvjeri "Jedinstvo' i "H. Krunu' koliko na .,e ideje važe i imaju prijema kod na ·o l l>odntl braće. A to b a · 1.no.či um og , to jo d oTo lj no da nam daje potrel>nu zadovolj tinu i jaćcg impul a kod ove naše indolc.ttno i nemarne publike, kocl OTe našo no r •tne ·tampe, kojt\ douosi (wa­knr kronički), da s je o novao kakav noTi kin mn.togra t' ili da .i ulovljon !caka. v ženski pijun ~~ ne će da done o kao na· apol za j e vića i 1111 ' poziv za širenje li&La i biblia­

tek . Mi e nndamo u golemu potporu mlagjih i našega. li e lja~tvn.

Lijepa iskrenoat našega prijatelja.

Primismo ovr lij epe i drljiva riječi na­šeg prijatelja Jugo l~tvena, koje nas vrlo ve ele i rndo ih dajemo na javu:

ij enj eni gosjl. uredniče !

Vaš li t rado čitam, jer mi taho pi· sanje sr ·u nnjvi e godi. tanje našega brata Augu tina jevićn. jako me ožalošćuje i grje­hot!!. je, da je.liLn hkr, agiln.n ua ' čovjek

trune u tamni ci. Yaš apel dirnuo me j do suza, a :l.n.o mi je, jer bijnh bolestan da ni j t> am mogao megju svojim p1 ijateljima poraditi, 1tli eto ja. pramo. svojim kromuim siin.ma prilaž\jm voj obol i šaljem dvije krunr. ,·'aljem am moj pozdrav, i svoj 1111. oj braći nacijonalistima. Vaš

• olin, 14. I. 1913.

Petar Parač.

Spljet i Šibenik.

Kad je Lloydovim parobrodom "Adela­berg" prošlo mrtvo Lij lo rp kog tapskog majoru. ( rpske vojske) Radivoja Filipovićtl,

pmćeno od tri srpska oficira, iz Drača preko p ljeta, pljećani se sjeti • e voje nacijona.lne

dužnosti i bri7.no se oclnzvaše, te otigjoš .l pre­stavnici ua parobrod pokloniše se mrtvim ostancima kosovskog osvetnika. i položiše vije­nac s natpi,;om : Splitski Hrvali bratu 'rbi?w. l nko kasno i ovdje neke naše starije i vi­gjenije ličnosti bile su o ovome obavje~ćeue,

i ustručavajući su ne učiniše - ni~ln. Istak­nut nam j e, da je bio i Dr. Dulibić, poznati klerikalac. Žao nam je, sto se ibenik nije kao Spljet jednako onako lijepo pokazao i učinio svoju dužno t ; žao nam je tim više, što takav bojkot ili bolje takav negativni korak ne smije prcstavljati c·o ibenil<, već

samo onaj maleni krug, koji je bio pozvan a nije učinio svoj u narodnu dužnost.

Kalikejski glasnik,

nezavisan ltst za vojne i dnevno novo­sti, izh1zi u KulikejuJ na b0jištu. Uregjuje gt, redakcijoni odbor. lzašlo je cć nekoliko brojeva.. Pun je narol:ite šule i lijepog hu­moro, št0 najbolje karakteriše srpske junake, kako bezbrižno i u šali očekuju nove borbe.

Značajni oglasi.

Po srpskim novinama već su 7.a.redttli oglnsi, gdje se tra:f.i žena ili muž, sa mira­zom ili bez minl?:ll. Evo jedan kao primjer : 'rraži se mlada domaćica za jednog solidnog sn. utca. U sloT i vrlo povoljni. O brati ti se na.

Bulevar komorcije, br. l.

Književne vijesti.

Srpski Književni Glasnik", knjiga XXX., broj l. Beograd, januara. 1913. 'a­držaj: Mati i kći (pripovijetka), Veljlto Pe­trović. - Dušica (pripovijeLka), Anton ·'ehov. - Proljetne vode (roman VI.) Ivan Turge­nj v. - Jutro na moru (pjesma), Dr. A. 'l'l·esić Pavičić. - ~ona (pj esma), Sima Pan­durović. - Io ćna (pj esma), {irko Korolija.

Kikot (pj esma), i\Iirko Korolija. - Usam­ljeni vrahnc (pjo-;mrL), Giacomo Leopardi. -Dositelj Obradović i prestavnici crkve Rad0-&lav M. G 1 ujić. - N ovopazarski an džak (ll.), Gaston Gra.1je. - Pogovor ''ehovljevoj pripovjet i , Duši ca '1 Lav Tolstoj. - Polni život i umjetnost Dr. A. Forel. - Politički preglud: 1912. god., Inostrani. - Ocjene i priknzi. - Bilješke. (P. n. p.)

"Srpska Omladina", broj 5. god. l. araje1·o l. (14.) janunra 1913. Sadržaj :

Borivoj Jevtić: Nove generacije. Dragutin Mt't\ : Tran . K. L : Omladina i dru štveno pro vjećivanje. O Srbiji. Alija: Rahmetli Osmanu jikiću. SLijepo Kobasica: Srbi katolici. Borivoj Jevtić: epobegjeni. Feljton: Karl Evald : Markiz. Književno-naučni pre­gled. Omladinski G la nik : Zadatak rp. mu­slimanske omladine. - , Naprednjak". Dru­• tvena kronika. Bilješke. Bibliografija.

" rpska Omladina" izlazi mjese~no u l. vesknm od 1- 2 tabaka. Cijena za Bosnu i Hercegovinu, Au tro-TTgarsku i rbiju na c:rodinu 4 krune. a zn sve ostale zemlje 5 ft·11.naka. "'i jena pojedinom broj u 50 he!. (P. n. g.) .

"Bosanska Vila ", broj 23. i 2-1:. god. ]L'{Vlf. 'arajevo, 30. decembra 1912. 'adr­žaj: tihovi: Boža Ve ić, Pomen. - Jovo Varagić, Večernja pje ma. - Rikard Nikolić, h " '•ežnj au: "U neja ne dane·' i , Na pro­zoru". - jorgje Lazić, Ave Maria! - Bo­rivoj Jevtić, urova želja. - Tz moderne 1 jeJUark, lirik : H. Haj ne, Šta ćeš višr, pre­veo Gj. Lazić. - Rikard· Đeme!, Pjesma mome sinu, preveo D. lllihajlović. - Iz " vetovn haosa·', preveo D. 1\Iihajlović. -Proza : Veljko Petrović Pobjeda ružne. -l\L Arcibnšev, Krv, preveo Jovan Maksimo­vić. - R&zli čiti rlnnci : Clpto ighele, Ima li literarne suge Lij e, pr ''eo 'M. M. 1 ani . -Srpske narodne umotvorine : J ela ljuba IIIi­loša. Obilića, ?:&bilježio :;\[. Zlatič anin. -Zlatna bujica, zabilježio Milan Vuk J astrel>o­vić. - Li · ta.k. (P. n. p.).

"Mladi Hrvat", br. l. god. 1913. a­clržaj : l. R. K. ,J eretov : Božić na Balkanu. 2. Viktor ar Emin : Hristo se rodi ! 3. belma LagerlOf: Bijeg u Egipat. 4. Bozićna pje ma. 5. Drin ?polje. 6. Dragan Zoranić:

Legenda. 7. Novi Robinzoni. 8. Anka Bo­čina: Tugine dvore. 9. Zorna: Kradljivac Gajo. 10 " Iinji '. ll. Jo ip Milaković: la.· vii a. 12. Osv !:' ćeno Ko ·ovo. 13. Barba Rike : "edno-. t krij e nice. ] 4. Bat·ba Rike : Pazi mauak. 15. Veljko : Kum F lik i mala vj eve­rica. 16. Iz moje torbice. 17. Zagonetke. ·

"Tamburica", hrv. tamburaški zbornik. Broj 12. tečaja IX. Sisa k 15. dec. 1912. Sadržaj : Glazbeni clio : , one trana Du­nava", nar. pje ma za veliki tamb. zbor. Udesio D. Iu·uza. - Poučni dio : Na zan­šotku godine. Vrijednost pjevanja o H omerovoj "Odisej i" . Novo o našem Kuhaču. 1 eljton: Mro.znn. jesen. Za imendan. Srij emska vila. Pje ma o celibatu. Sretno novo ljeto. Poziv na pretplatu. Ogla i. (P. n. p.).

Izdanja "Matice Slovenske" za god. 1912.: J. - Zbornik 11 M . S." XIV. Uredio

D.r F. Dešić. 2). - Peterlin-Petru§ka: Po cesti in stepi (pjesme). 3. - D.r Detela: Trij­ski promet (prip.). 4). - Zabavna knjižica (zbirka novela). 5). - Dostojevski : ZapiHki iz mrtvega doma. 6. - Letopis Mat. Slo­venske.

Kronički zapisi.

Trijalistička agitacija u Dalmaciji.

Pod ovim naalovom donoai "Deutsches Volltsbla.Lt'' u Beču, u broju 15. januara dopis iz Spljeta : Od nekog doba vodi se jugoslavenska politika na Jadranu, - ne u Valoni ni u Draču, nego na austro-dalmatin­skoj obali - koja počinje već da ra.gja plo­doTima.. Dalmatinski a e Ht'T&ti (uz neznatne iznimlce) oaj ećaj u Srbohrvatima.. Radi srpskih interesa n Dalmaciji do neltoliko dana počet će izlaziti u Spljetu jedan srpski lat. U Spljetu, u č i s t o hrvatskom gra.du sa prelco 22 hiljade stanovnika., živi oko 20 srpskih obitelji. U Spljetu oni nemaju crhe! ali hoće ipak novinu za daljnu srpsku prop&ia.ndu. Očekuje se u oTim srpskohrvatskim krugo­vima skoro ustanovljenje srpskih konzulata u Zadru, Šibenilcu i Dubrovniltu. Već su po· stavljeni u izgled ho naaloTni konzuli dobro poznati srpskohrvatalri agitatori. Za. ova mjesta ima mnogo kandidata, izmegju njih u prvome redu načelnici raspuUenih općina Splita i Šibenika. radi srpskih uspjeha. Kako je po­znato, pred kratko vrijeme oba su ova općin­ska zastupstva raspuštena, jer 11u u tim grado­vima. bile demonstracije, koje su pos-ve preile Lile dopuštene granice, a· aada su raspiaani novi izbori za te općine . Slofne au sve stranke, da opet budu birani ni članovi z a k o n i t o raspuštenih općina. Sto na. ovo (na. jugosla­slavenaku ideju ! op. prev.) kaže pokrajinska. upran u Zadru, a što se miali tamo u Beču?

Politička predavanja u Hrvatskom

Sokolu u Sibeniku.

Čitamo u "Smotri Dalmatinskoj" : U subotu i u negjelju dne ll. i 12. ovog mje­seca zastupnici alovenske pučke stranke prof. Jare, dr. Korosec, dr. Lampe i urednilt Kalan održaše u hrvatskom "Sokolu" u Šibeniku niz političkih predavanja, koja su od svih slu­lalaca bila s interesom primljena i po­zdravljena. Pozive na predavanja raza lde zastupnik dr. Dulibić i bivii općinski pri­sjednik Vlade Kulić. Gt·agjanstvo brojno se odaznlo pozivu.

Prisust-vovali au konferencijama : pre­svijetli biskup Pappafava, zastupnici, dr. Du­libić i dr. Drinković, mnog~ članovi prvunJe Općin11ke Uprave, te mnogo druge gospode, a o s o b i t o članovi narodnih društava Nakon preda-vanja zahvaliie gospodi proda­vateljima dr. Dulibić i presvijetli biskup Pappafava, koji je svoj kratki 1ovor završio trokratnim "živio" Njegovoj Sve­tosti Papi Plju X., NJeiOVU Veličanstvu našemu Cesaru l Kralju i Hrvatskoj-Slo­venskoj Zajednici.

Naši dopisi.

Trogir, 20. janua.ra.

Mrski nam je bezličan fivot i ne mo­:f.emo dopustiti, da ova na§a sredina ostane i dt\lje ovako oltužena.. 'l'reba probuditi ovo mrtvilo. Treba ~:vota. Složan rad na nacijo­nalnom polju trebamo mi : ~vi! Dok je vri­jeme, l~ ti mo se posla. Nekadanje podvige aaših tarijih ne :u.borarimo, nego nek nu §to viAe potiču na nova djela. N a rad, na radi

u domačoj zagr~bačkot tvornici l Iz domafth surovlna pra­l

vljeni "Pravi :Franck:" u svako! je ltednot kuti osobito obliublien ...

1 Bi li tako bilo, da nile natboltl, najsavrienlll kavin pridodata'K

nedokučivog ukusa? - ZaiUtD.l ana:k :Mlino.c za kavu:. -1.' ~ .. 154{14 a..6.

vu nap tost

ovdj e. O tome i o

drugi put.

i1.rnbi e n~i talij~tnaši i

oslalim našim ran&ma

J ugoslavenka.

Skradin, 20. januara.

Dan!\s se rasta s nama poštovani i n-li

udija Mate to.ničić, da preuzme opredije-

ljeno mjeato sudbenog pogla,•i e u Drui-: u.

udac taniči ć. koji j e radi svoga n&·

rodnoa ponosa, svoj samosvij e ti, i otačbe­

ni tVIt morao da bude žrtva, pobugjivao je

svojom pojavom n našoj sredini veliko Ua­

vanje. Zauzeo je bio stoga u krilu ovog pu­

čanstva lijepo mje~ to . Zbog skromnoati i

uzbugjenja pred odlaskom nije htio da se

odazove pozivu gragjano. i činovnika, koji su

htjeli svakako da mu prirede oprosno veče.

- Ta ih želja ipak sakupi sinoć u gostioni,

grije je sudac ajedio pri večeri. Uz lij pu

pjesmu palo je i nekoliko zdravica i značajnih

govora. Na odlaalm cjelivahu e prijatelji

s njim u vedra čela. Htjedoše da mu još

mnogo kdu, ... ali je sr e stezalo.

Nekoliko gragjana.

ospoda : Eugen Oparenović. - Kotor.

tjepan Kalogj era. - 1\Iaka.rslta.

Ugl. Općin ko praviteljstvo. - i\Ia­

karska, - i?.volite podmiriti svoj dug, p&

ćemo ohust..vit i šiljanje li t&.

Politički pregled. Kroz ovo osam dana politi ~ka situacija

zn:a.tno se je poboljšala. Očekivao se je od­

govor Tur ke. Mcgjutim, jer se je mislilo da

će Turska uporno zahtjevati Drinnpolje i jer

su se poluu:iYali ?.naci neza.doYoljstva n oto­

manskom pučanstvu da se sklopi mir - bal­

kan ki delegati bili su spremni da naki čas

otklone primirje i da nusta.ve &a ratom. U

takome položaju u krsla je n o t a velesila, ko·

jom e avjetuj e rl'urskoj, da, tatupi Dri~

napolje a r.a egejske otoke da. o tavi hrigu

vele ilama. Ali u zadnji ča a rad neka­

bih uzroka, promjenio e je cio polo ;.aj. cr arij utl u bila. j u 'arigradu n:trotlna s k u p­

š t i n a, koja je odobrila pomirljivo držanje

i shvs.ć11.nje vlade i ultana. U isto vrije­me poklisari u Londonu vij ćaju o grn.-

nicama Albanije. Nova. jo v rsija, da. rna

Gora hoće Djakovicu i Peć1 a ne zna e još

t.1lno koje atanovište odlu čno zauzima trojrti

Savez u pogl edu kadra. Pokraj vih tih

niansa kao a dogodila ao je ona j a j n 'a

bitka grčke f lote nad !.ur-kom. La ko da je

to pospješilo lij ep odgovor Porto. Bugar ko­

rumunjski spor riješ&va se povoljno. RekBi

da. Au tro- garska već ia.lje rezervu svojim

kućama.

pra.vo malo prij e zaključka lista stl­

goše zadnje vijesti : Turci hoće rat. tJ Carigradu veliko oduševljenje. Mlado­

turci dogjoše na vladu.

Iz mjesta. Brošura "Beograd bez maske". Tek

da.nas stigla nam je brošura. iz pljeta1 a.

tome je bio uzrolc premjeHanje štamparij e,

pa nam nijesu mogli odmu.h po lati i dana.

odmah ćemo razaslati IITima, koji su naručili.

Upozorujemo, da se u • 'ibeniku može lqtpiti u

, Pučkoj tiskari ' i kod gosp. [vana Grimana.

Izbori općinskog zastupstva. Jučer

u počeli u Šibeniku izbori za treće tijelo

šibenske općine. Po ugovoru svih stranaka u

Dalmaciji , im aj u se iz1lbra.ti iste opć. uprave

ko;c su bile raspuvtenc. lasovanj e ima biti

j ednoglasno i ložno. Mjesna Hrv. Pučka.

Napreuoa Stranka pozvala je voje birače

na sastanak i veoma. korektno preporučila jo

i naložila vojim pristašama da glasuju za

Rtaru opć. upravu. Ova nas pojava veseli, jer

i ako momentalno, ipnk dokazuje vidljivo, kako

se znamo združiti i pored s.'ih onih prija.šniih

razmirica i borba. Znamo vi<J olco dignuli

~·--~=::Eln~=:3WM .. ~I ==-----·--~==~l~t:=:=MMMM~

vedro čelo i draga nam je do ekr&jnosti na­

,·odna čast. Ovakav zajednički život ne p1·ij&

kl erikalcima. 'ro jasno vide na ·i pruaši.

Mlagja sLarčevičanska generacija. to je u vidila:

voći je dio u našim redovimn. ložno, za

Naciju l

Nekoliko nesreća. U zadnje doba u

~ibeniku ponoTilo se je nekoliko nesreća.

ufidu kamenje je rasmrskalo glavu jednome

ra.dniku, a nazad malo dana jedno dijete

nekog rezervnog l-asnika. palo jo s pro1.ora.

Ove sedmice jednog ju tra zapuhao je si lan

vihor i razlomio vojničke barake, koje se na­

laze u dragi. • 'teta je velika, 11. mn go v oj­

nika. lu.ko je ranjeno. U jednom mj esnom

vojničkom stanu umro je jed&n vojnik koji

e je prijavljivao više puta da ga pregledaju,

a nije bio pregleda.n.

Veliki ples "Kola" biće sutra u 9

sati na več er. Pripreme su velike i pokazala.

e je lijepa zauzetoosL mnogih, da urede

prostorij e i da namnknu razne druge potreL~.

Poslan je poziv Yima bez razlike stranaka.

Čujemo , da će se pravaši odazvati u velikom

broju. Mjesni , Hrva.t -ki okol 11 daj e takogj r

svoj Teliki ples i to u subotu l. februara.

Preporučamo svima za što brojniji megjusob­

ni odaziv.

OBJAVA 6ast mi je staviti do znanja

mojim §tovanim mušterijama i

cienjenom obćinst\'l l da sam moj

"Hotel Krka" premjestio na nje­

govo staro mjesto, to jest gdj e se

je u zadnje vrieme nalazio "Hotel

Velebit" koji sada l,re taje.

Preporuča se naklonosti starih

prijatelja. i cienjenog obćiustva,

koji će u "Hotelu Krka 11 naći sve

najmodernij e konforte. Sa Yeleštovnjem

::~;. FRANE CRlJENKO

NAJBOlJI ČESKI PROIZVOD

··ast mi je javiti p. n. cijenjenom op­

ćinstvu, da sam otvorio u "Širokoj Ulici", u prizemlju kuće R. Vlahov, voju moderno

uregjenu

SLASTIČARNICU opskrhljenu najbiranijim slatkišima, kao što i inim prechnetirun, koji u slasti<:arnu ~padaju : Izragjujem n tL potpuno zadovoljstvo sve vrsti latkiša prigodom 7.enidbe, krštenja i t. d.

Peeporučam za mnogobrojni posjet i bilježim se 2 Stevo Mandić.

Lav N. Tolstoj Knjlfnica "Napred-njaka" broj 2·

"ŽIVI TRUP" drama LL šest ćina i dvanaest slika.

Cijena 60 para (s poštom 70 para).

Moze se dobiti kod "PUČKE TISKA­

RE" D.r V. lljadica i drugovi - Šibenik.

pečata iz mjedi i gume

za urede. Tvornica

email -tabla i tablica.

Strojen za. num eri·

ranje i t. d. Glavno zastupstvo za

Dalmaciju: 52

Petrić Ljubomir • Spllt

OGLA8 GradJevno Podu~eće

PETAR BLASOTTI & FRANO ŠKOTON Ispitani nadzidarski majstor u ŠIBENIKU

poduzimlje svaku vrst gradjevnih rad­

nja i popravaka tipecijalista u gradnji štednjaka (Sparherda) i peći za sobe.

Poduzimlje čvrste radnje u cement

beton (Eisenbeton) bez potrebe željez­

nih greda, sa posebnom kančelarijom

za nacrte i trebovnike u kući Pasini

put Suda. <&5

l l

~ ~ J E FTI NE PERINE PIO TERZANOVIĆ

~ ~ ~ ~ i i

--- ---------~--------------t kg. smedje dobre, ugladjene po 2 K., bolje po K. 2.<&0;

prve vrsti pola bijele K. 2.80, bijele K. <i ; bijele pahu­

ljaste K. 5.<&0 : l leg. vrlo fine, bijele kao snijeg, ugla·

djene od K. 6.·W i K. 8 ; pahuljica smedjih od K. 6 i 7;

bijele, fine K. 10 ; najfinije pahuljaste sa prsiju 12 K.

Ako se naruči 5 1kg. ~alje se franko.

šibenik Velika zaliha za zim•ku sezonu

.MUŠIUH ODIJELA

~ ~ Gotove postelje od crvenog, modrog bijelog ili žutog

naukinga, jedna peča 180 cm. duga, 120 crn . široka sa

dva jastuka svaki 80 crn. dug, 60 cm . širok, napunjena

sa novim, smedjim trajnim pahuljastim perinama K. 16,

na pola pahuljastlh K. 20, pahuljasti h K. 2-4; pojedi­

ne peče K. 10, 13, 14 i 16. jastuka K. 3, 3,50, <& . Peča

200 cm. dugih HO širokih K. 13, 100, 17"80, 21. jastu­

ka 90 cm. dugih 70 cm. širokih K. <&·50, 5·20, 5"70. Pod-

Najmodernijeg kroja uz vrlo

~ ~ peče jakoga gradla 180 rem. dugih ll6 cm. širokih K. 1~·80, 1-l'80.

Šalje se poduzećem počam od K. 12 frllllkO. Izmjene su dozvoljene. - Zn neodgovarajuće vraća se novac.

umjerene eljene 4-52

HE BOJI SE UTAKMICE. l l Potpune cijenlke besplatno l franko. 1-1-15

~~--===~!El ==:31M.EI ==:31MM·-·MM-E31l::l ==3n•d S. BENISCH u Deschenitzu, br. 951 - Čdka.

~

HRVATSKA VJERESIJSKA BANKA - PODRUŽNICA ŠIBENIK Uentralka DUBROVNIK. Podružnica u SPLITU i ZADRU • D I O N I Č K A G L A V N IC A Kr.

============ ~,000.000 • PRIČUVNA ZAKLADA U PRITIČCI ~50.000

BANKOVNI OD1JEL PRIMA ULOŽKE NA KNJIŽICE U KONTO KURF.N'l'U I CEK PROMETU; E KOMPTUJE MJENICE, OBAVLJA IN­

J KASO POHRANJUJE I UPRAVLJA VRIEDNINE. DEVIZE SE PREUZIMLJU NAJKULANTNIJE. IZPLA'l'E NA ~VIM

MJE TIMA TU I INOZEMSTVA OBAVLJAJU E BRZO I UZ POVOLJNE UVJETE.

MjENJAČNICA KUP JE I PRODAJE DRŽAVNE PAPIRE, RAZTERETNICE1 ZALOŽNICE, SREĆKE, VALUTE, KUPONE. PRODAJA SREĆAKA

NA OBRO NO ODPLAĆIVANJE. O .JEGURANJE PRO~! GUBiTKU ŽRIEBANJA. REVIZIJA SREĆAKA I VRIEDNOSTNIH PAPI­

( - 52 - - - - RA BEZPLATNO. UNOV6ENJE KUPONA BEZ ODBITKA. - - - - -

-

:::::: !1fl

Ug

At

~ • J