Šibenik, u sriedu 29 . rujna 1909. Br. 377.

RVATSKA RIEC f r a d p l a l n a c l e n a : na god inu K 12 7 , J - *

1 god inu d o n a s a n j e m u kuću K ^ 2. / a P f l E»««,ne K 6. - Za • . .u i i« r . n i t o , . ! , - . » , 1 A - Za Inozemstvo na godinu K 12

š . p o i . a r . k i trojak. Pojedini broj , 0 p a r a . - Plat ivo M « v o J Šibeniku.

I z l a z i s r i e d o m i s i a b o t o m Uredništvo, uprava l Tiskara lista nalazi se u ulici Bazilike »v. Jakova. Oglasi tiskaju se po 12 para petit redak ili po pogodbi . - Pr iobćena pisma i zahvale tiskaju se po 20 para po petit redku. — Nefrankirana

pisma ne primaju se . — Rukopisi se ne vračaju.

V e ć u l a z i m o u IV. t r o m j e s e c o v e g o d i -le, a m n o g i o d g g . p r e d b r o j n i k a duguju lam j o š z a c ie lu g o d i n u , š t a v i š e ima ih i a k o v t h , koj i su z a o s t a l i j o š o d p r o š l e g o d i ­le . S t o g a ih m o l i m o , d a o d g o v o r e s v o j o j

d u ž n o s t i , d a ih n e m o r a m o p o s e b n o o p o -uiinjati . N a š l is t r a č u n a s a m o na p o m o ć p r e d b r o j n i k a , i s a m o p o njoj m o ž e d a s e održ i , n a m i r u j u ć t r o š k o v e i z d a v a n j a .

A d m i n i s t r a c i j a „ H r v a t s k e Rieči".

Sabor u Zadru ~ S j e d n i c a d n e 2 4 . rujna 1909.

Preds jedn ik otvara sjednicu u 11 sati prije p o d n e . Nakon raznih interpelacija i nakon či-.anja p red loga zas tupnika Drinkovića o p o š u m -Ijivanju Dalmacije, š to ga donos imo na drugom njestu, prelazi se na dnevni red.

1. P r v o čitanje zakonske osnove kojom se stanoviti poslovi mjestnoga redarstva u području pokraj inskog g lavnog grada Zadra i okolice p o ­vjeravaju j ednom vladinom povjereniku. Poslie govora dr. Ziliotta, prelazi osnova na g o s p o ­darstveni upravni odbor .

2. P rvo čitanje zakonske osnove o novim disciplinarnim propis ima za učiteljska lica, na­mještena kod javnih pučkih i gradjanskih škola u Dalmaciji. — Primljeno i prelazi naročitom odboru .

3 . P r v o čitanje zakonske osnove, kojom se preinačuju § § 39 i 40 zemaljskoga zakona od 18. srpnja 1895., kojim su bili preinačeni p r o ­pisi razdiela IV. zem. zak. od 29. prosinca 1871. (p . z. I. br. 12, g o d . 1872.) o uredjenju javnih pučkih učiona kraljevine Dalmacije (br. 8975. zem. o d b o r a ) . — Ustupa se Školskom odboru .

4. Zamolnica c. k. kot. suda u Budvi, radi dozvole za pos tupak proti zastupniku Šrzentićii.

U s t u p a se imunitetnom odboru . 5. Izvještaj zem. odbo ra o produljenju roka

za izbor r a spuš tenog obć inskog zastupstva u Sinju (br . 4663 zem odbora ) . — O d o b r e n o .

6. Izvještaj financijskog odbo ra o konač­nim računima za g o d . 1907 i 1908 mirovinske učiteljske zaklade. — Primljeno.

7. Izvještaj financijskog odbora o konač ­nim računim za god . 1907. i 1908. zaklade iz-nomogli vojnici dalmat inski . — Primljeno.

8. Izvještaj financijskog odbora o konač ­nim računim za god . 1907. i 1908. zaklade za poljodjelske poboljš ice kraljevine Dalmacije. —

9. Izvještaj financ. o d b o r a o konačnim ra­čunim / a g o d . 1907. i 1908. mirovinske zaklade za obćinske činovnike. -- Primljeno.

10. Izvještaj financijskog odbora o konač ­nim računim za god . 1907. i 1908. oskudične zaklade. — Primljeno.

11. Izvještaj financijskog odbo ra o konač­nim računim za god . 1907. i 1908. zemaljske poljodjelske zaklade. Primljeno.

12. Izvještaj financijskog odbora o konač­nim računim za god . 1907 i 1908 zem. školske zaklade. Primljeno.

13. Izvještaj financijskog odbo ra o konač­nim računim za g o d . 1907 i 1908 raznih ze­maljskih zakladnina. — Primljeno.

14. IzvješJaj financijskog odbo ra o konač ­nim računim za god. 1907 i 1907 zaklade o b -čuiski zajam kraljevine Dalmacije. Primljeno.

15. Izvještaj financijskog o d b o r a o konač ­nim računim za g o d . 1907 i 1908 zemaljske za­klade dalmat inske . - Primljeno.

16. Prvo čitanje zakonske osnove o o p r o -Itenju zgrada sa zdravim i cienim radničkim s ta­novima od prireza k razrednoj i najmovnoj ku-ćarini i k pe tpos to tnom porezu od pril.oa zgrada pr ivremeno oproš tenih od poreza Ustupa se financijalnom odboru .

Dnevni je red tim iscrpljen i sjednica za ­

ključena.

S j e d n i c a 27 . rujna 1909.

Nakon prikazanja raznih upita, prelazi se

oa dnevni r e d :

1. Izvještaj zemaljskog odbo ra u ustanov ljenju, na uspomenu šes tdesetgodišnj ice vlada­nja Njegova Veličanstva, triju stipendija za uz­goj s iromašnih dalmatinskih g luhomem.h. -Primljeno.

2. Prvo čitanje predloga zast. Biankini-a i drugova, te zast. P rodana i drugova, da se na previšnju Povelju, kojom je bio sazvan dal­matinski sabor, odgovori adresom Njegovom Veličanstvu. Predlog o g o v a r a j u Biankini i Prodan .

3. Izvještaj zemaljskog odbora o povišenju plaće liečniku - sekundaru kod pokr. bolnice u Spljetu Dru. Ivanu Prvanu. — Primljeno.

4. Izvještaj zemaljskog odbora o seoskim blagajnam za štednju i zajmove za godinu 1907. Primljeno.

5. Izvještaj zemaljskoga odbora o od -pustu izplate službovne odredbine od 280 K tehničkom pomoćniku Krsti Bibiču. Prim­ljeno.

6. Prvo čitanje predloga zast. Biankini-a i drugova o ukinuću uvozne carine na sve vrsti žitija. Primljeno.

7. Prvo čitanje predloga zast. Brajkovića i drugova, da u izvadjanju ekonomskog p ro­grama za Dalmaciju bude u osobiti obzir uzeta Boka-Kotorska. — Primljeno.

8. Prvo čitanje predloga zast. Lupisa i d rugova da se odredi ponovna klasifikacija šuma na otoku Korčuli i poluotoku Pelješcu. — Primljeno.

Dovle je dnevni red izcrpljen do pol 2 sata po podne . "Nastavak danas,

* . f J f H J l i . l

Upit z a s t u p n i k a dr. Dul ib ića i d r u g o v a n a c. k. v l a d u prikazan u saborskoj sjednici dnn 24. t. mj.

Poš to još nisu bile izdane potrebite od ­redbe da se mužka gradjanska škola u Šibeniku pretvori u žensku, kako je bilo već od zani-manih vlasti o d l u č e n o ; pošto je otvorenje žen­ske gradjanske škole neobhodno nuždno, e da se ženskom podmladku prigoda, da steče višju naob razbu ; poš to bi otezanje donielo posledi-com nenaknadivi gubitak jedne školske godine; čast nam je upitati visoku zemaljsku c. k. v ladu : Je li voljna bezodvlaČno odrediti što treba, da se ženska gradjanska škola u Šibeniku otvori početkom nastajnog oktobra.

Upit z a s t u p n i k a Dr. M. Dr inkov ića i dru­g o v a n a c . kr. v ladu u s a b o r s k o j sjednici

dne 27 . rujna 1909. Kad je u prošlom zasiedanju sabor glasovao

K 60.000 kao 10% dopr inos pokrajinski za ute­meljenje glavnice bezkamatnog zajma u svrhu obnove dalmatinskih vinograda i kad je c. k. vlada odlučila sa svoje strane u tu svrhu doprinieti drugih 9 0 % t . j . 540.000 zavladalo je bilo veselje medju našim izmučenim i ekonomski izcrpljenim težakom.

Nu sa sirane poznavaoca c. k. vlade bilo je odmah opominjanja na oprez, neka bi se ljudi uzdali ii svoje, i ako slabe sile, jer da će vlada, kao obično, naš sviet vuči za nos i tako prou­zročiti veliku štetu. Govorilo se pače da vlada tih novaca nema, nego da je sve to samo na papiru, bi li se sviet polakomio i tako trošio za biljege.

Medjutim c. k. vlada, da ju se ne bi pri-korilo, požurila se da utjera u laž one zlobnike, te je još god. 1907 okružnicom 20. 10. br. 42253/V

.ć. k. namjestništva obznanila sva poglavarstva o načinu i uvjetima, uz koje obćine mogu dobiti bezkamatne zajmove za obnovu vinograda filo­kserom zaraženih. Naravno da su se razne obćine odazvale tom pozivu i pitale su koliko je koja mislila da trebuje. Namjestništvo je dešavalo pitanja obćina prilično brzo. Poglavarstvo u Šibe­niku na pr. tekar dopisom 11 siečnja 1909 br. 476 priobćilo je na temelju namjestništvene odluke 33/12 1908 br. 60.345/V obćini šibenskoj, da namjestništvo u ovu svrhu namjerava predložiti Ministarstvu poljodjelstva za obćinu šibensku zajam od samih K 70.000, prem je obćina bila, prama realnim potrebama vinogradara, zatražila zajam od K 200.000.

Malo zatim zemaljski odbor , odlukom 16 o/ujka 190« br. 2423 obznanio je obćine, da je u sjednici kod namjestništva dneva 19/12 1908 bila razdieijena ukupna svota od K 3.'">(>.<«MI odredjena je za ovakove bezkamatne zajmove na sliedeči način : da je od te odredjeno obćini šiben­skoj K 70 .000 ; vinogradarima obćine biogradske

K 30.000; vinogradarima obćine rabske K 40.000; vinogradarima obćine zlarinske K 40.000; vino­gradarima obćine vodičke K 50 .000; vinogra­darima obćine tješnjanske K. 60.000.

Jesu li se sve ove obćine dale ne posao ne / n a n i o , ali poznato nam je, da je obćina šiben­ska dala se odmah na posao, te je već u prvoj polovici travnja o. g. bila gotova sa sakupljenim molbenicama i sa zatraženim raznovrstnim izpra-vama, tako da se je u sjednici obćinskog vieća šibenskog dne 13 travnja o. g. vrhu ovog pred­meta pretresalo i zaključilo zatražiti dozvoljeni hezkamatni zajam od K 70.000, koja svota bi u naročitom popisu najpravednije i najduševnije podieljena medju molitelje.

Te molbe s dotičnim prilozima i zakljčkom obćinskog vieća prosliedjene su c. k. kotarskom poglavarstvu u Šibeniku obćinskim dopisom dneva 28/4 t. g. br, 330, kojim je za narednu godinu suviše zaiskano da se u istu svrhu udieli obćini šibenskoj bezkamatni zajam od K 250.000.

Do danas obćina šibenska nije na to dobila nikakava odgovora . Vinogradari, koji su zajam zamolili, u neprilici su, jer uzdajuć se u tu pomoć, nemogu da se drugamo obrate, a medjutim vi­nograde svoje ne obnavljaju. Na obćinu šibensku dnevno dolaze zanimani s upitima „što je od bečkih novaca za vinograde,, , a onda kad dobiju odgovor , da još nije stiglo ništa, odu zlovoljni, po čemu je izložena i sama obćina krivnjom vladinom.

P o š t o je pot reba bezkamatnog zajma na-prešno nuždna onima, koji su ga zapitali, poš to korist zajma ovakovim neshvatljivim otezanjem postaje ni kakova a postupak vlade izrugavanjem, poš to se radi o pitanju koje zasieca u životini interes našeg pučanstva nalazimo da c. k. vladi upravimo sliedeći up i t :

1) Zašto nije do danas s njezine strane udovoljeno molban vinogradara onih obćina, koje su izpunile sve tražene formalnosti glede molba kao na pr. obćina šibenska ?

2. Misli li c. k. vlada preduzeti š to treba da tim molbam poslie toliko vremena, napokon bezodvlačno udovoljeno ?

3. Misli li c. k. vlada, ako tim molbam ne može ndovoljiti, nadoknaditi odnosnim vinogra-darim prouzročene š t e t e ?

•'»".•: 5v -i11Jv iv.tm s i * I * , i v o i « v m > { i d v c i Ui

Upit z a s t u p n i k a Dra . Dul ib ića i d r u g o v a na c. k. v l a d u , u s a b o r s k o j s jednic i 27. rujna.

Tuskorašnje uzkračenje reciproteta farma-ceutičnim naukam i diplomam postignutim na Z a g r e b a č k o m sveučilištu, predstavlja grdnu nepravdu i štetu za pomladak ljekarnika u Dal­maciji i težku uvriedu za sav hrvatski narod. T o je već po sebi sablažnjivo, još više pak u doba, kad zastupstvo i narod vapije za p o d -punim reciprocitetom svih nauka i izpita po lo­ženih na z a g r e b a č k o m sveučilištu ; u doba raz­nih vladinih obećanja u pogledu uredjenja tog pitanja, u doba aneksije Bosne i Hercegovine, kad bi se moralo očekivati, da će centralna vlada bar u pitanju, čije povoljno riešenje ne zahtjeva novčanih izdataka, postupati nekim o b ­zirom prama našem narodu.

Ali ne. Već da sablazan bude veća, da uvrieda bude teža, a šteta osjetljivija, vlada je proti svakom osjećaju dala retroaktivnu moć spomenutoj odioznoj mjeri, koja uništava tako eksistenciju i onih, koji su još prije postigli diplomu u Zagrebu, a nisu dobili pravo na sa­mostalno vodjenje ljekarne.

Takav, da ga zovemo pravim imenom, brutalni pos tupak pobudio je ko što je na­ravno, obće duboko ogorčenje u zemlji, komu je narodno zastupstvo dalo u više prigoda odrješita izraza.

Nu svi koraci došle učinjeni, da se težka nepravda ukloni, izgleda, da su ostali bez­uspješni.

Stoga smo dužni upitati c. k. pokrajin­sku vladu :

Hoće li predočiti centralnoj vladi duboko ogorčenje pučanstva radi nepravice, uvriede i štete koja je našem narodu nanesena tim, što ne bivaju priznati diplomi farmacista postignuti na zagrebačkom sveučilištu odredbom, koja čak

imade i retroaktivnu moć ; hoće li uložiti sav svoj upliv, da se ta odiozna mjera odmah ukine ?

* P r e d l o g zas tup . Dr . M. Dr inkov ića i d r u g o v a

g l e d e pošuml j ivanja u Dalmaci j i , i z n e s e n u s a b o r s k o j s jednici 2 4 . t. mj .

Dalmacija ima pokrajinskih zakona i raz­nih naredaba c. k. namjestništva kojima se štite na prilično tegotni način obstojeće šume, ali u istinu tih šuma naša pokrajina nema nego u posve neznatnoj mjeri i veoma se malo radi oko sustavnog pošumljivanja njezinog Iju tog krša, tako da je goletni krš naših brda je­dini epiteton o m a n u s pokrajine.

Uslied te nestašice na šumam vladaju 1 1 nas veoma nagle promjene podneblja, uz gotrajne suše izliju se obilne i nagle povodnje, zadunu silni vjetrovi, zemlja biva izprana, od­nesena, rieke i vode zamulje, stvaraju se moč­vare i postaju leglom boleština. Uslied svega toga zemlja omršavi, postaje pjeskovita, gubi na vriednosti i obradjivoj površini, te nije kako bi trebalo plodovita, a i kad rodi plod je po-dvržen svakovrstnim elementarnim nepogodam, koje često unište cielu ljetinu u mnogim pre­djelima pokrajine.

Svemu ovomu može se kroz njekoliko g o ­dina doskočiti sustavnim ošumljivanjem, koje je jedino kadro pribaviti Dalmaciji naravski i trajni pravi gospodarstveni razvitak i napredak,

U sličnim prilikam kao danas Dalmacija, nalazila se pred tridesetak godina Goriška sa Gradiškom, te i Istra, koje uvidiv potrebu, s tvo­rile su poseban zakon za pošumljivanje.

Isti zakon bio bi radi svoje jednostav­nosti i lakoće u pošumljivanju od neizrecive koristi našoj Dalmaciji za sva buduća vremena, jer bi ona postala, kao što je i u davnoj p ro ­šlosti bila, šumovitom zemljom i tim bogatijom i plodonosnijom za njezino pučanstvo, a i za ostali sviet privlačivijom radi stalnosti i b lago­dati podneblja, koje bi se poslie uzgojenih šuma razvijalo.

Radi svih spomenutih uzroka pod pisani pred lažu : Neka Visoki Sabor izvoli prihvatiti s l iedeći :

Z a k o n d n e v a . . . o pošumljenju u kraljevini Da lmac i j i .

Na predlog sabora moje kraljevine Dal­macije odredjujem s l iedeče:

§. 1. Izvršenje pošumljivanja u kraljevini Dalmaciji povjerava se posebnom povjerenstvu za pošumljivanje. Isto se sastoji od preds jed­nika, kojeg imenuje ministar poljodjelstva, od jednog zastupnika svakog pojedinog političkog poglavarstva u Dalmaciji, od pokrajinskog šu­marskog nadzornika, od jednog odaslanika ze­maljskog odbora , te od 14 pouzdanika od ko­jih po jednoga odašilju ona občinska upravitelj-stva onih obćina, koja se nalaze u području pojedinih kotarskih poglavarstva.

Za predsjednika i druge gore imenovane članove povjerenstva treba imenovati zamjenike, koji će nadomještati dotičnog člana, kad bi isti bio zapriečen.

Svi članovi povjerenstva opremaju svoj posao bezplatno, nu imaju pravo, izuzev po krajinskog šumarskog n,idzorri!:a ; i : g$ g zamjenika, na naknadu putnih troškova.

§. 2. Povjerenstvo pošumljivanja ima svoje sjedište u Zadru.

Cielo povjerenstvo (§ . 1.) saziva se samo onda kada se radi o poslima koji se odnose na cielu pokrajinu. Radi li se pak o poslima, koji se odnose samo na jedan dio pokrajine ili predjela, to predsjednik ima pozvati uz o d i slanika zem. odbora i pokrajinskog šumarskog nadzornika samo one zastupnike političkih po ­glavarstva i one pouzdanike, koji su iz odnos nog kraja izabrani u povjerenstvo.

§. 3 . Povjerenstvo pošumljivanja razprav-Ija i zaključuje o poslima koji su mu po ovom zakonu povjereni. Za one posle koji se od­nose na izvršbu primljenih zaključaka briga s| u ime povjerenstva predsjednik u družtvu • pokrajinskim šumarskim nadzornikom.

Povjerenstvo može valjano zaključivati, ako je prisutno uz predsjednika i pokrajinskog

šumarskog nadzornika barem polovica ostalih na dotičnu sjednicu pozvanih članova povje-

Zaključuje se absolutno većinom glasova prisutnih. Predsjednik glasuje samo pri jedna­kosti glasova i po tom vriedi kao zaključak ono m n j e n j e , kojem se on pridružio.

Proti zaključku povjerenstva mogu se za-nimane stranke pritužiti ministru poljodjelstva i to kroz 4 sedmice od dana, kada im je bio izručen dotični zaključak.

§ . 4. Za izvršivanje posala povjerenstvu po ovom zakonu povjerenih, kao i za pokriće upravnih troškova istog povjerenstva ima se ustanoviti zaklada za pošumljivanje, čija godiš ­nja potrebštma, odobrena od ministra poljo­djelstva i zemaljskog odbora , ima se pokrivati polag odnosnog sporazuma iz dopr inosaka koji će se sabirali iz ustavno dozvoljenih sredstava loli državnih, koli zemaljskih i iz drugih kakvih doprinosaka.

Ovom zakladom upravlja povjerenstvo pošumljivanja. Nadalje ima se povjerenstvu bez-platno pripuštati potrebna stabla za pošumlji­vanje iz državnih i pokrajinskih razsadnika u Dalmaciji, koliko god ih bude na razpoloženje.

§. 5. Povjerenstvo ima iznaći i u s tano­viti one čestice zemljišta šumskih, te pašnjaka i neplodnog tla u pokrajini, čije s talno i su­stavno pošumljivanje bilo bi kadro obustaviti ili umanjiti elementarne ili u obće druge Škod­ljive nepogode krševitog predjela.

Pri ustanovljenju tog zemljišta ima se o s o ­biti obzir uzeti na pošumljenje vrhunaca brie-gova nad visoravnina i strmenitih strana ovih visoravnih kao i zemljište iste opisane vrsti uz­duž dalmatinskih željezničkih pruga, te se ne smije pošumljivati ona zemljišta na samoj vi­soravni , koja bi bila prikladna za poljodjelsku kulturu, u svim onim slučajevima gdfe j«f to moguće bez da se škodi glavnoj svrhi pošum-Ijenja.

Sva zemljišta, koja se u smislu p reds to ­jećih ustanova odrede za pošumljenje, treba čim dotične odredbe zadobiju pravnu moć, upisati u posebni katastar, te ih po sliedećim odredbam ovog zakona, u roku kojeg odredi ministar poljodjelstva dogovorno sa zemaljskim odborom, dati pošumiti kao visoku i srednju šumu, pa i unapred obradjivati po svojedob­nim zakonskim šumskim odredbama.

§. 6. Gdje god nije već s početka o s n o ­vana sumnja u pogledu s t rukovnog pošumljenja sa strane vlastnika ili u pogledu šumsko s t ru­kovnog uzdržavanja zemljišta sa strane vlast­nika ili trećih koji imaju kakva prava na ova zemljišta, tu mora povjerenstvo da uznastoji sporazumiti se sa zanimanicim vrhu načina p o ­šumljivanja i vrhu odredaba za osjeguranje daljnje gojitbe, kao takodjer glede uvjeta po kojima će se dotičnicim dieliti bezplatno s t ab ­ljike i novčane pr ipomoći iz zaklade za p o ­šumljenje.

§. 7. Ako se ne bi prikazalo primjerenim radi spomenutih dvojba da se postupa u smislu §. 6. ili ako se ne bi došlo do sporazuma kao u §. 6. ili se iz drugih razloga shodnim prikazuje da povjerenstvo nabavi to zemljište u vlastuištvo zaklade za pošumljivanja, onda povjerenstvo ima nastojati da kupi to zemljište iz sredstava spomenute zaklade.

Ako je zemljište obterećeno kakovim tudjim pravom koje bi sprječavalo pošumljivanje tada ima povjerenstvo nastojati da ova prava o d -kupi sredstvim iz zaklade za pošumljivanje, a to najprije putem dobrovol jnog ugovora .

§. 8. U slučajevima kad bi vlastnici ili imajući koje pravo kršili utanačenja sklopljena na osnovi §. 6. na način koji se očito p ro ­tivi svrsi pošumljenja, ili kad se ne bi mogli postići nabava ili odkup u smislu §. 7. tad Će povjerenstvo pošumljivanja predložiti na-mjestništvu da provede razvlastbu odnosnih ze­mljišta i prava na korist zaklade za pošum­ljenje.

§. 9. Ako namjestništvo nadje da je na predstojećim odredbam ovoga zakona osno­van pravoriek povjerenstva za pošumljenje da se razvlaste zemljišta ili prava trećih, tad će udovoljiti pravorieku i odrediti iznos koji se ima platiti iz zaklade za pošumljivanje, saslu­šavši dva od njega pozvana vještaka.

Prot i toj odluci ostaje s lobodno svakom zanimaniku da uloži priziv na ministra poljo­djelstva kroz 4 sedmice, računajuč od uručenja odiuke.

Prizive treba prikazati na namjestništvo. §. 10. Svakomu koji nije zadovoljan sa

odlukom ministra vrhu iznosa za razvlastbu ze­mljišta ili prava, s lobodno je da kroz trideset dana od uručenja odluke prikaže shodni p red­log za sudbeni izvid i utvrdjenje odštete onom kotarskom sudu u čijem kotaru leži razvlašteno odnosno sa tudjim pravom obterećeno ze­mljište.

Za izvid i utvrdjenje odštete sudskim pu­tem ima se postupati , u koliko ovaj zakon što drugačije ne odredjuje, na slični način kako je odredjeno u propisima državnog zakona 18. ve­ljače 1878. br. 30 L. D. Z. glede razvlastbe u svrhu izgradjenja i prometa željeznica.

U ovim slučajevima, kad se stranka p o ­zove na sud, ostaje odgodjena i/vršba razvlastbe sve dok ne svrši sudski pos tupak i dok ne bude sliedila izplata ili u sud položen iznos u ovom postupku ustanovljen.

§. 11. Globe koje se udaraju po obćem šumarskom zakonu za takve šumske prekršaje koji se zbivaju na zemljištima opisanim u ka tastru za pošumljivanje u smislu §. 5. takodjer i odštete polag šumskog zakona dosudjene radi Šumskih šteta počinjenih na šumskim ze­mljištima koja su prešla u vlastnost zaklade za pošumljenja, prelaze u vlastnost te zaklade.

§. 12. Ministar poljodjelstva zajedno sa zemaljskim odborom utanačit će poslovni red povjerenstva za pošumljenje, u kojem će biti označene granice u kojima povjerenstvo može u vlastitom djelokrugu zaključivati izdatke iz zaklade za pošumljenje odnosno i slučajeve u kojim će se za takove izdatke morati p red -hodno zatražiti privola ministra poljodjelstva i zemaljskog odbora ; u istom pravilniku bit će utanačeni propisi za upravljanje i obračuna­vanje zaklade za pošumljenja.

§. 13. Izvršba ovoga zakona povjerena je mojim ministrim poljodjelstva, nutarnjih posala, financija i p ravde .

Na adresu družtva pomorskih ka­petana u Trstu.

U Trstu obstoji družtvo pomorskih kape­tana, a svrha je ovom družtvu da se zauzme i brani interese pomoraca u obće, a pomor­skih kapetana napose . Cilj je plemenit 1 svake hvale dostojan, kad bi se ovo družtvo, ili bolje uprava ovog družtva, a u prvom redu pred­sjednik i tajnik, držali ovoga, ali na žalost nije tako. Predsjedniku Caledoniu i tajniku Dr. Ko-zuliću prešnija je politika od interesa družtva, te rek bi, da su se oni uprav nametnuli druž­tvu samo, da mogu u njemu voditi politiku, te prikazati vanjskom svietu, kako su pomor­ski naši kapetani skroz talijani, u jednu rieč, da je ciela obala iztočna Adrijatska talijanska, koja da jedva čeka, da ju oslobodi iz ruku „barbara" .

Nu gospoda se jako varaju u računu. Ovome družtvu pripadaju kapetani svih pa ro ­broda d ruž t ava : „Lloyda", „Dalmatie", „Du­brovačke p lovidbe" , „Ungaro-Croa ta" , „Tr ip-ković", „Lušinska plovidba", „Austro-Ameri-kana«, „Braća Kozulić 1 t. d. Na svim ovim parobrodima, izim Lloyda, mal ne su izklju-čivo naši ljudi, te gospoda na upravi družtva kapetana, a u prvom redu g. predsjednik Ca-ledoni i tajnik Dr. Kozulić, podapiru se o druž­tvo Lloyd, držeći to njihovom nepredobivom kulom oko koje mora da padaju kao snoplje, ili razbijeni valovi, svi pravedni zahtjevi koje pojedini članovi, ili pako više njih podižu pro­ti njihovoj nepravdi , proti njihovoj sili i s amo­volji.

Ne radi jednog Caledonia, ili jednog Ko-zulića, već radi obraza naših ljudi danas pi­šemo ove redke, a to da im stvar donesemo pred oči i da im kažemo kako bi se prietnje jednog Kozulića pred odlučnom njihovom vo­ljom razplinule ko kapljice rose pri prvoj zraki sunca.

Svojatati kapetane na „Lloydu"' a i ostalo osoblje, da su talijani, to je izvrtati činjenice i govoriti protiv istine. Mi smo naučni sva­kome guditi istinu u lice, te stoga dužnost nam rodoljubna nalaže, da i gosp . Kozuliću, koji se znao onako ljudski ponieti naprama na­šem narodu, kad su Milaneži došli u Trst, okrstiv nas i braću Slovence u javnom go ­voru, da smo „Calate dei barbari" , u brk re­čemo, da kapetani Lloyda, pa i ostalo osoblje nije talijansko, već pretežno hrvatsko.

Brojke neka govore : Danas na „Lloydu" imamo : Kapetana 325 Častnika 176 Mornara 1051 Mali od palube 87 Ložaci (fugista) 700 Mali od makine . . . . . . • 53

Ukupno 2392 čovjeka

Suviše imamo : Strojara (machinista) 266 Častnika od makine 56 Kuhara 231 Moli od kuhinje i podvorbe . . 81 Podvornika (sobara) 748

Ukupno 1382 čovjeka Dakle ukupno na ,,Lloydu" danas imamo

na 62 parobroda 3774 čovjeka, što pada p o -prieko na svaki brod po 61 osoba.

Da vidimo časkom kako su ovi ljudi po na rodnos t i : Dalmatinaca (Hrvata) ima 2604, dakle 6 9 % Istrana (Hrv.) potalijan. Hrv. 490, „ 1 3 % Ostalih narodnosti 680, „ 1 8 %

Ukupno 3774. Sravnimo li broj osoblja na Lloydu i p o -

dielimo li ga po narodnost i , dolazimo d o re ­zultata, da 8 5 % , su Hrvati, a tek 1 5 % druge narodnost i .

Ovo su brojke, ali žalostne brojke. Pred ovako očitom činjenicom nama pada pero iz ruke, jer ne možemo pojmiti, kako ovo 565 ljudi, tudje narodnosti , može se nametnuti sili od 3209 Hrvata, a još manje, kako se u upravu družtva pomorskih kapetana, družtvo, koje mal ne izključivo uzdrže naši ljudi, mogu birati u upravu ljudi, koji podržavaju inače dobra čovjeka, ali prevejanog talijanca Celedo­nia i zakletog dušmanina svega onoga, š to je hrvatsko i s lovensko iredentu Dr. Kozulića, dajuć mu 5000 K godišnje plate samo zato da nas vriedja i to javno na sva usta usred Trsta, usred bielog dana, da smo mi i naša braća Slovenci barbari , dakle gori nego div­ljaci, koji da silazimo kao divlje blago s pla­nine.

G o s p o d o družinari, do malo dana imate skupštinu. Nemojte dopustit i , da vam i dalje zapovieda tudjin. Ne dozvolite da vam nepri ­jatelj vašeg imena, roda i plemena tuče orase na glavi. Nije dosta reći ja sam Hrvat, ja sam Srbin, ja sam Slaven, već treba tako i radit ' . Ne dajte pr igode onome koji vas vriedja, da ga vi uzdržite samo zato što vas vriedja. Na vas ponosno gleda ciela Dalmacija i posestr ima Istra, gleda kršno hrvatsko primorje pod gor ­dim Velebitom, te svi skupa obraćamo svoje oči u Slovenski i Hrvatski Trst , obraćamo oči na vas, da izbacite izrode naroda našega iz uprave, a da postavite one, koji su krv naše krvi, meso našeg mesa. T o od vas pitaju, to od vas traže vaša o d s u t n a b r a ć a .

Barun Rauch - i brodska imovna obćina.

Malo imade pokrajina, koje bi bile a stanju izkazati više veleposjednika, kao što Hrvatska i Slavonija. T u imade grofova, baruna, plemića, svi više s tranog nego li domaćeg porietla.

Hrvatsko Zagorje iliti nazvana po svom ro­mantičnom položaju, hrvatska Švicarska puna je ovakove vlastele, gotovo svaka obćina ih broji po jednog, dva ili t r i ; naravno svi na dobrim zemljištima.

Svojedobno bijaše lasno do zemljišta doć i ; bijahu bez ciene. Vjekoviti nemiri i ratovi sa Turcima nisu dozvoljavali izradjivanje i exploa-taciju tla, nu danas je za njima utakmica.

U novije doba opažahu se medjutim kod njeke vlastele preokreti . Radi nevaljane uprave morali su dati imanje u zakup ili izravno p r o ­dati. Ovom se pr igodom, da ista imanja ne p re ­laze u tudje ruke našlo u Hrvatskoj blagotvor­nih ljudi, koji su kapital — ako nije bio p re -ogroman — ulagali, imanja nakupili, te bez vla­stitih interesa uz povoljne uvjete medju narod parcelirali i naseljivali ih.

Silnu prašinu uzvitlala je prije kratkog vre­mena po novinama viest o prodaji Schaumburg-Lippeovog imanja u Virovitici. „Hrvatska Rieč" ustručavala se dometi o turne potankosti , jer je nazrievala u svemu njeku „Panama aferu" i očekivala prama raznim mnienjim jezgru stvari, koja u sliedećem pos to j i :

S c h a u m b u r g - L i p p e o v cielokupni posjed u Virovitici iznaša 70.000 jutara skupa sa sgrada-ma i u vriednosti od 42 milijuna kruna. Poš to vlastnik nije mogao izvući iz tog dobra s t ano­viti dohodak, odluči ga prodati . Tajna naprama javnosti u toj prodaji je ta, što velik dio tih dobara (30.000 jutara) leži na močvarnom tlu i u šikari, pa je to bila za vlastnika neprilika. Radi ogromne svote nije se mogao umah naći kupac osim u braće Guttmann (veleindustrijalci u Slavoniji). Ovi pregledaše i proučiše pomno čitavo imanje i ustanoviše, da isto ne vriedi više od 18 milijuna kruna. Toliko, koliko dohodak ukamaćen po 4 % predstavlja, toliko su i nu-djali. Vlastnik ne htjede pristati, već nadje p re -tržca u jednom konsorciumu koje je nudjalo više i komu je na čelu stajao knez Wrede, čovjek bez para, ali voljan zaslužiti provizije. Knez je medjutim zaglibio, pa mu prieti opasnost , da će se na njegovu štetu sklopljeni ugovor razriešiti. Valja ga iz neprilike izbaviti. Sad izbi patr io­tizam baruna Raucha, da Wredea spasi, da se nadje domaći kupac i da ovo imanje ne prodje u t u d j e r u k e . Tu je svietlom „banu" pala sretna misao, da to imanje kupi brodska imovna obćina, koja posjeduje glavnicu od 22 milijuna te da još kojih milijuna od magjarskih banka uzajmi. ne pitajuć, da li je obćina voljna ku­piti ovo dobro ili ne, da l i ga treba ili ima li razpoloživog novca za to. Dobro bi bilo, kad

bi ovi brodskoj obćini to sveukupno vlastelin­stvo dali, za koje braća Guttmann 18 milijuna nude, ali konsorcium neće to cielo vlastelinstvo prodati , samo jedan dio i to najgorji u močva­rama i brdinama ležeći (30.000 jutara). Dok bi se ovaj dio naturio obćini, ostala bi konsor­ciumu ciela ekonomija sa najljepšim Šumama od 40 .000 jutara, tako, da bi za ovo dobro, za koje su braća Guttmann 18 milijuna nudjali, već brod­ska imovna obćina za najlošiji dio dala — re­cimo — 10 milijuna, te bi tako konsorciumu ostalo sve ostalo za ciglih 8 milijuna. Kada bi sada brodska imovna obćina morala dati — kako se kaže — za ostali dio 30 milijuna, onda bi konsorcium aprofitirao 24 milijuna kruna.

T o je dakle ovaj kup ili bolje rekuć „coup" kojeg sam presvietli „ban" provadja, da usreći brodsku imovnu obćinu.

Iz toga sliedi, ako ti ova obćina u istinu uzme ovo manje za 42 milijima, te se zaduže radi toga u Magjara, to će ovi jamačno znati, kako će svoj novac utjerati! Obćina mora osiromašiti, obnarodit i , a nije li to do sad već dovoljno učinjeno ?

T k o je n. pr. vidjevao i poznavao Slavo­niju u prijašnja doba pa danas , koja li razlika! Tu su vam gdjekoja sela od 400 kuća a da ne ima dva do tri prasjedioca unutra. Ne ima tu više šarene narodne nošnje, ni pastirskih frula, veselili pjesama, ne ima gostoljublja. Sve je sa-vito u crno, sve pod šeširom — sve tudjinci. „Oteto p rok le to !" I ovi se naseljenici ne nalaze zadovoljni. Jedan drugog sa nepovjerenjem ru-sreće, jedva jedan drugog i pozdravlja, kamo li da se druže, a gdje ne ima sloge, ne ima na-predka niti narodu ni državi.

Vriedno je spomenuti , da se u pogledu ovakovih škodljivih po narodu operacija ipak jošte nadje rodoljuba, koji to budnim okom prate, te ovakove momente p ravodobno u javnost iz­našaju. jyr

Polit ičke viesti . Viesti o razpus tu h r v a t s k o g s a b o r a . U

političkim krugovima kolaju razne viesti, po kojima bi se imao doskora razpustiti hrvatski sabor i razpisati novi izbori. Sa ovim viestima dovadja se u savez i Rauchov boravak u Bu­dimpešti .

Kossuth s e p o v l a č i . „Bud. Hirl." dobiva iz Beča dopis , u kojem se veli, da su u on-dješnjim političkim krugovima posve uvjereni, da vladar ne će primiti ostavku kabineta. Vla­dar je sklon nekoj osnovi, predloženoj od We-kerle-a i Andrassya. Ako Kossth ne može za­jamčiti, da će ovu osnovu podupirati i nje­gova stranka, onda mu ne preostaje drugo, — nego da se povuče sa pol i t ičkog poprišta i da jedno vrieme gleda politički razvitak iz pri­krajka. Kossuthovoj osnovi nije vladar sklon, poš to izključuje vojnička pitanja, a vladar traži već za ovu godinu vojničke izdatke i povišicu kontigenta. — „B. H." veli, da ove viesti ilu­striraju želje austrijskih političara. Čini se, — veli list — da je vladareva želja, da se Kos­suth povuče sa političkog polja. — Medjutim Justh i njegovi pristaše snuju baš protivno. Njihova je namjera Kossutha postaviti da na čelu stranke vojuje, a nipošto da se povuče. Sto kani neodvisna stranka, vidjet će se tek na prvoj saborskoj sjednici.

P r o m j e n a t r o j n o g s a v e z a . „Vita" do-naša, da će Titoni sa Bethmann-Holvvegom razpravljati o obnovi trojnog saveza, koji bi se s obzirom na promjene odnošaja na Balkanu imao modificirati.

Kretsko p i tanje . Beogradski „Dnevni list" doznaje, da je Por ta zaključila, da kretsko pi­tanje podast re konferenciji svih evropskih vlasti, da ga tako konačno rieši.

D i k t a t o r s k a v l a d a u G r č k o j . Častnički odbor u Ateni kani još prije sastanka parla­menta postaviti diktatorsku vladu, na čelu koje bi stajao divizioni general Kasalis. Ova bi vlada male provesti sve reforme.

P r o t e s t m a r o č k o g s u l t a n a protiv Špa­njolske predan je svim evropskim vlastima, koje su ipak mišljenja, da se one nemaju mnogo pačati u sadašnje španjolsko-maročke odnošaje.

U g a r s k a k r i z a . Ugarska kriza, koja ima svoj začetak već od nas tupa grofa Khuena Heder-varya na stolicu magjarskog ministarskog vieća, opet je buknula svom žestinom. Ozbiljnost se položaja ne taji ni u vladinim krugovima, a tko pomno prati zadnje dogodjaje, a i pisanje dobro informirane bečke i peš tanske š tampe, vidjeti će odmah, da se Ugarska stavlja pred alternativu: Ili ustav ili absolutizam. Ako sadanji magjarski kaponje u koaliciji hoće spasiti svoj ustav, tada moraju kapitulirati i voditi upravu zemlje bez ikakovih većih koncesija bilo na gospo­darskom, bilo na vojničkom polju. Neće li Ma-gjari kapitulirati, onda im se navješta druga Fejervaryeva era. Na što će se Magjari odlučiti, to je težko sada proreci . No poznavajući, kojom

dikom silom zasljepljuju ministarske stolice o-romnu većinu magjarskih političara, to bi se ogl.. predvidjeti konac ove tragikomedije Sto

» i v e ugarska kriza. 1 Kossuth i svi ti „vodje" a već bi davno bili pali na koljena pred zemm" Bečom, ali se pojavila sablast u

sadanjeg predsjednika zastupničke kuće pestanskog sabora Julija pl. jus tha . On je pomrsio

vi* ujitivo r a č u n e ; on j m neda spavati a oni a se s t raše kao prave sablasti i ne znadu kako » ga se rieše. Sada je j u s t s absolutni g o s p o d a r uacije š to on bude liti.), to će se bez dvojbe

d o g o d i t i . I čitava zakulistna borba vodit će se ko toga, kako bi se dalo Justha zadovoljiti po noj, . d a bude vuk sit i koza c i e l a \ Ako se za

nadje podesna formula. Ugarska je s p a š e n a . pvih inače momenata u krizi nema. Još će se tra sastati ministri na konferenciju, da podp išu olbe za demisiju, s kojima će šef kabineta Dr ekerle odputovat i u Beč, da ih preda kralju ekerle polazi u nedjelju u Beč te će u p o -

edjeljak bit primljen u audenciju, u kojoj će redati demisiju. U utorak je sjednica peštan-kog sabora . Kako će ta sjednica proći, to se oš nezna, jer se bankovna grupa obvila kopre ­

n o m tajinstvenosti . Svakako prije sjednice od torka nema se očekivati novih momenata . Tek oslie te sjednice poduzet i će se sa strane krune dlučni koraci za razbistrenje položaja u Ugar-

oj.

Iz grada i okol ice . O g l a s m j e s t n o g š k o l s k o g v i e ć a . Donosi

se do znanja roditeljima i štitnicima djece, da nova školska godina počimlje danom 1. listo­p a d a 1909. Upisivanje djece biti će dana 28., 29. i 30. rujna od 9 do 12 sati prije podne .

I. U mužku školu u Varošu (kuća P. Škarice) prikazati će se sva djeca koja stanuju nad dr­žavnom cestom, koja počimlje s kućom Mate "ivkovića na Gradji , pa ravno do vrh Cima-torija a onda kroz ulicu Cimatorija i kuće Mi-kulandrine pokraj kuće Stipe Rape k jugu na­prama kući Goleša, a odavde j i a željezničku postaju.

li. U mužku školu kod sv. Frane prikazati *e se sva mužka djeca što stanuju u gradu i Docu i na Plišcu u Vruljama, Dragi, te skup kuća Belamarić, Rapo i lljadica.

III. U školu u Crnici prikazati će se sva mužka i ženska djeca koja stanuju u Crnici, te skup kuća uzduž s tarog puta od kuće Živkovića p rama sjeveru.

IV. U žensku školu kod sv. Frane prika­zati će se sva ženska djeca što stanuju od Sv. Nikole uz Dobrič kroz Široku ulicu do kazališta, a odat le uzduž drževne ceste do dućana Ante Karadjole ravno na kuće Vestić-Čičmira prama sjeveru, dakle sva ženska djeca, što stanuju idući ovim putem na desnu stranu.

V. U žensku školu kod Sv. Luce prikazati će se sva ona ženska djeca, što stanuju van medja gori naznačenih za žensku školu kod Sv. Frane iz Varoša i g rada , kao što i sva ona ženska djeca, koja stanuju u Docu. — Šibenik, 24. rujna 1900. Od mjestnog školskog vieća pred­sjednik: Dr. Krstelj.

Ć u d n a n e u r e d n o s t n a n a š o j p o š t i . U uredu imadu pretinci za sabiranje poš te odre-djene za one, koji za to p o s e b n o plaćaju. Barem ovi morali bi imat poš tu na vrieme i sigurnu. Ali nije tako. Dodje pa robrod , (donese poštu , l is tonóse već s njom izlaze po gradu, a posjed­nik pretinca ide da digne za se poš tu , ali je u njem ne nalazi, i kad pita za nju, odgovara mu se n a p r o s t o : d a n i j e d o š l a . Kako to , drugima da, a onima koji imadu pretinac, kao u. p . ,,Hr-vajska Rieč" ne. — Molimo malo više reda.

R i b a r s k o d r u ž t v o . Neke su novine u p o ­krajini i van pokrajine javile, da se je u Zadru osnovalo pokraj insko ribarsko družtvo. P o oba-viestima, koje smo primili, ova viest nije istinita. Družtvo će se osnovat i i to incijativom „Za­družnog Saveza". Gdje će biti sielo nije još uta­načeno , ali će to biti naskoro .

P r o t r e s l o g a . Preksinoć oko 9 sati u večer na cesti izmedj Kistanja i Skradina u u malo da nije zaglavio g. Dr. Vjek. Pini, o d ­vjetnik. Vozio se u kočiji. Kočijaš ustavio, s a -Šao da napoji konje, a u to, dok se on u d a ­ljio, zabljeskalo svim zorom. Konji se prepali i poletili. Dr. Pini bio je os tao u kočiji, pa ni e mogao vtše iz nje, jer konji zagrabili sve u šestnaest . Srećom se odkinuo „balancin" i ko­nji došli s njim sve leteći ravno kući. Dr. Pina, koji je dob io ozleda, ali ne težkih, na kostima i na glavi, d o v e d o š e istu noć d o m a .

Š i b e n s k a g l a z b a svirat će u četvrtak dne 30. rujna 19U9. za blagdan sv. Jeronima pred kavanom „Dračar" . P r o g r a m : 1. Triumfalna ko ­račnica : „Dolazak Gladia tora" , Jul. Fučik. 2. Ou-ver tura : ^Zakleti P r inc" , A. Hrimaly. 3. Odjek u šumi (kvarteti Cornet t , Althoru Fuphoninu Basso) , II. Kling. 4. Velika smjesa iz opere „Carneu" , Georg Bizet. 5. Koncer tna ko račn ica : „ P o d ad-

dok se počne gradnja. Zastupnik limmvajskog družtva će se doskora upustiti u pregovore sa gradskom obćinom glede vodnih žica na pri vatnim kućama. Radnje u Zagrebu će zapo< ti tek u ožujku 1910., jer će se moči svladat 3 do 4 mjeseca. I u električnoj centrali s maju se za davanje potrebne struje. Postaviti će se novi strojevi a dosadanji, koji već daju maksimum, biti će povećani i pojačani. Poš to se je kod gradnje električne centrale već uzeo u obzir na električni tramwaj, ne će bili po trebno nikakovo proširivanje centrale.

Razne viesti. M a d j a r i s v u d a j e d n a k i . U Saveznim dr­

žavama Sjev. Amerike imade pored ostalih na­rodnosti i veliki broj izseljenika Rusina što u. Galicije što iz sjev. Ugarske, koji su rimoka­toličke vjere ali grčkoga o b r e d a — grčko-kalo lici. Katolički biskupi latinskoga obreda za­jedno s grko-katoličkim biskupima u Galiciji i gornjoj Ugarskoj poradili su u tom, da ovi dobiju svoje svećenike, koji će im obavljati bogoslužje i dieliti sv. sakramente po obredu grčkom, a propoviedati rieč Božju u materin­skom jeziku. Episkop svih Rusina Ortlnski nije bio u volji Madjara pošto nije dopuš tao da mu „Pešta" daje upute i da se protuzakonito uvlači magjarski jezik u liturgiju i koji hoće, da njegovi svećenici pudu u prvom redu pravi službenici Božiji i patriote bilo ukrajinski bilo madjarski u s lobodnoj Americi. Sada Madjari rade u Rimu na tome, da Rusini iz Ugarske u Americi dobiju jednog Madjara za biskupa /a grčko-katolike iz Ugarske.

K r a l j P e t a r p u t u j e u i n o z e m s t v o . Jav­ljaju iz Beograda, da će još ove jeseni srbski kralj Petar sa ministrom izvanjskih posala Mi-lovanovićem odputovati u Petrograd, London, Pariz, Rim i Carigrad.

Hrvatska tiskara (Dr. Krstelj i dr.) Vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Josip Drezga.

P r v a p a r n a t v o r n i c a za b o j a d i s a n j e , p r a n j e i k e m i č k o £3

č i š ć e n j e o d j e l a n a s u h o

miralskom zastavom«, Jul. Fučik. Početak u 5 i pol sati poslie podne .

Za „Hrvatsku Knjižarnicu u Zadru. U smislu proglasa, tiskan u ovom broju našeg lista, dolazi u petak dne 1. t. mj. u poslu uredjenja i podignuča „Hrv. knjižarnice" u Zadru, odaslanik iste iz Zadra, da sakuplja dionice u iztaknutu svrhu.

O t v o r pučkih mjestnih š k o l a sliedit će prekosutra (petak) na l. l is topada običajnim svečanim načinom. Kroz ove dneve traje upisi­vanje nove školske djece.

O d r e d b a o o tvoru rea lke očekuje se od dana na dan. Kako javismo, jučer ili da­nas ima da sliedi imenovanje ravnatelja i jednog profesora sa strane ministarstva nastave. Ime­novanje bit će brzojavno priobćeno pokr. škol. vieću, a ovo će opet brzojavno novoimenova­nom ravnatelju narediti, da se nadje u Šibe­niku i odmah odpočne s upisivanjem djece, odnosno s prijamnim izpitima. Poš to će u novu realku ući dos ta djece, a izmedj te mnogo ih, što su polazila gradjansku školu i pošto će medj tom brojnom djecom biti razlike i du­ševnog razvitka i dobe, prevladjuje mnienje, da bi se mješte pararelke, koja će bit po svoj prilici nuždna, zaveo odmah i d r u g i razred, za koji vojuju toliki opravdani praktični i pe -dagožki razlozi. Možemo javiti, da će se za ovu stvar živo zauzeti svi pozvani faktori i na­stojati da ju ministarstvo nastave odmah odobri , u čemu od srca želimo da sretno uspiju.

K preustrojs tvu n a š e g r a d j a n s k e š k o l e . Uvjeravaju nas, da se je u cielom gradu pre-ugodno dojmila viest, da je naš gradski za­stupnik Dr. Dulibić podnio u saboru upit na vladu za toli žudjeno preustrojstvo naše do sad mužke gradjanske škole u ž e n s k u . P o ­znato nam je, da se za ovu liepu i koristnu stvar zbilja zauzimlje i pokr. škol. vieće, pa je sigurna nada, da će se to preustrojstvo bez-odvlačno provesti i da će tim biti udovoljeno jednoj od najvrućih želja i jednoj od najvećih potreba gradjanstva.

Bezkamatn i za jmovi za o b n o v u v ino ­g r a d a . Upozorujemo zanimanike na upit p ra ­vaškog zastupnika Dr. M. Drinkovi'ća podnesen u saboru glede ove stvari. Donosimo ga na drugom mjestu. Iz toga upita uvidjet će zani-manici kako se je sa strane naše obćine sve učinilo, ali da je opet krivnja navladi, što naš vinogradar nije još došao do nuždnog mu novca za obnovljenje vinograda.

Sas tanak o b ć . č inovn ika sazvan od na­ročitog odbora održat će se dne 1. l istopada u Spljetu svrhom da poradi za ekonomsko pobol j ­šanje istih sada dok je još eabor na okupu.

Premješ ten . Glavar mjestne željezničke stanice gosp . Milić premješten je u Polu, kamo odlazi do koji dan.

Izpravak. Nije istinit sadržaj dopisa, koji je pod naslovom „Zlarinska okolica" a uz podpis „Jedan sa s t rane" |bio tiskan u broj 375 „Hrvatske Rieči" izašlom na 22 rujna 1909, u koliko se odnaša na podpisanoga i na obćinu zlarinsku.

Nije poimence Istina, da nekakva poznata zlarinska fakinažaSpo uputi općinskih upravitelja bojkotuje i izvrgava napadajima zlarinske Hrvate.

Nije istina, da nemir prouzrokuju občinski ljudi i načelnik Marin, niti da ovi guraju u de ­monstracije ženske i dječurliju, kao ni to, da se demonstracije opetuju svake nedjelje a kadkad i u rabotni dan.

Nije istina, na občina imade većim dijelom talijanske tiskanice.

Istina je nasuprot , da ni obćina ni |podpisani nijesu demonstracije proti župniku Meladi izazvali niti iste podržavali, već nasuprot nastojali, da se duhovi umire, š to im je i pošlo za |rukom.

U Zlarin, 26 rujna 1909. S i m e Marin.

obćinski načelnik.

Pokrajinske viesti. Hrvati 1 Zadar, rodno mjesto neumrlog

Zoranića, grad uspomena hrvatskih kraljeva na­rodne krvi, sielo vlasti hrvatske Dalmacije, otudjen je narodnoj misli, kula je tudjinske ideje. Obmanjeni nekakvom maglovitom slavom krilatog lava, raztrovani nekakvom višom kul- ,

* * & P»o Terzanovic * Šibenik & * * pored izrodjenih sinova hrvatskog naroda, imade u Zadru i liepa kita onih, koji za svoj narod >ivo osjećaju i koji iz petnih žila nastoje, da u prvom redu sprieče raznarodjivanje svoje braće i da svrate na pravu stazu zalutale. Ori-jaška je to borba, a dužnost je svakog Hr­vata, da zadarske Hrvate u tom plemenitom podhvatu podupre . Mi nećemo sliediti primjer naših protivnika, nećemo organizirati rulju za ulične tučnjave, nedostojne vieka, u kome ži­vimo, već ćemo se radje ugledati u našu braću č e h e , te prosvjetom i ekonomskim napredkom privesti Zadar u krilo majke Hrvatske. Voc l ju t i

tom mišlju, već su neki mladi Hrvati stali otva­rati u Zadru svoje dućane, a naša je dužnost, da svojim novcem jedino hrvatska pod uzeća podupiremo, a ne da s krvavo zasluženim pa­rama- tudjinske špekulante podpomažemo. Kao vlastnik „Hrvatske Knjižarnice" u Zadru, odlu­čio sam i ja istu reorganizovati, kako bi u.ij-bolje odgovarala svojoj svrsi. Uvjeren dakle, da je sudjelovanje čim većeg broja osoba naj­bolje jamstvo za napredak jednog podhvata, namislio sam pretvoriti „Hrvatsku Knjižarnicu" u dioničko družtvo, čije su dionice od 25 kruna, izplativih u pet mjesečnih obroka od 5 kruna, tako da i najsiromašniji Hrvat može sudjelo­vati u ovom obće narodnom poduzeću, koje će ne samo donašati liepe materijalne koristi svojim dioničarima, već će i mnogo doprinieti osvješćivanju naroda. Netom budu pokrivene dionice, sazvat će se skupština dioničara, koja će izabrati odbor od pet lica i to naravski ljudi inteligentnih i energičnih, koji imadu zna­nja, vremena i volje, da se dušom i tielom posvete nadziranju i vodjenjti ovog čisto na­rodnog poduzeća, te koji će, uz sudjelovanje vriednih i čestitih činovnika, provesti osnovu reorganizovanja „Hrvatske Knjižarnice", tako da će ova postati bez sumnje jedan od prvih za­voda na slavenskom jugu. Ja se nadam, da će svaki Hrvat i u ovoj prilici vršiti svoju dužnost.

Zadar, koncem rujna 1909. Hubert knez Borelli Vranski.

Iz hrvatskih zemalja. S a p č e l a r s k o g k o n g r e s a u Rumi. Naj-

ludji pčelar zna, da je metilj (moljac) najveći i najopasniji dušman pčelinjeg doma, te ga stoga onako nesmiljeno progone i dave, samo kad ga sčepaju. A hrvatski i srbski pčelari viču na kon­gresu: „Živio Rauch!" E, valjda se boje uza i potvore veleizdaje! Šteta da se kao iskusni pče­lari nisu ugledali u onu malu pčelicu, koja i ako zna da će uginuti kad bočne svog duš-mana, ipak oduševljeno napada i bočne svog upropastitelja, sa jedinom utjehom da će mu barem oteći šunjka!

Magjarski nase l jenic i u Bosn i . Magjari namjeravaju u okružje Banjaluke i Prijedora na­staniti 36.000 Magjara. „Srbska Rieč" obraća se na Čehe i Slovence, da na mjerodavnom mjestu uznastoje, da se zapreci ova invazija, jer će ovi dotepenci, kao obće poznati dušmani svih Sla­vena, biti uzrok svim mogućim kavgama i sva­kom zlu. Tako Magjari svuda na gotovo dodju a Slaveni moraju da to mirno podnašaju.

R a u c h o v o putovanje . Kako se saznaje, troškovi za Rauchova putovanja po Slavoniji ogromni su. U Brodu popilo se samo šampanjca 786 kruna, koje mora da plaća obćina. U Požegi je sam slavoluk stajao 1000 kruna. (Pa to je i Rauchov program i ideal! Šampanjac i slavoluci!)

P o s l o v i dr. J. Franka. „Hrvatska Slo­boda pripovieda, kako je u riečkoj bolnici bio namješten Talijan iz Italije neki dr. Sozzi, ro­dom iz Catanije — samo da ne bude namješten Hrvat. Medjutim se za tu struku usposobio zet velikog Talijana Grossicha, primariusa iste bol­nice, pa je postavio svog zeta na Sozzievo mjesto. Sozzi je tada pošao na Sušak, da izvršuje praksu, ali to neide, dok mu ne bude nostrificirana doktorska diploma. To opet ne ide bez zavičaj-nosti. Radi toga se obratio na dr. J. Franka, koji mu je pribavio zavičajnost u tvrdoj kuli frankovačkoj u Senju, a pribavio mu je i n o ­strifikaciju i sve to za ciglih 3200 K!

— Zagrebačk i električni tramvvaj. Tramvvaj-sko je družtvo već naručilo sve potrebno za električni tramvvaj. Zato se u tvornicama već marljivo radi, pak će materijal biti već gotov,

M. DOMICA Split, br. 3 5 5 .

o b i č n a , u r e s n a , za š e tn ju , k a z a l l i t e I p l e s o v e . Osim toga z a s t o r e , p r o s t i r a č e , r u k a v i c e od k o z e itd., razumije se sve u cjelini a boja se

čisti pomoćju stroja

„ U N I V E R S A L " . Isto tako p a r n o b o j a ^ i a n j e gore navedenih

predmeta. Preporuča se svakome o v o z g o d n o i koristim

p o d u z e ć e . Za Šibenik prima i predaje:

JULIO RAGANZiNI ' . /IX. Glavna u l ica .

Školske knjige i sve druge

školske potrebštine za uče­

nike realke i pučkih škola

prodaje Antun Ciulić. •

Š i b e n i k • Glavna ulica, I « A » «a» "í- «¿> «a* « A * «A» *±p¡ «X» « A * *A/> *A> «A> «A» «A* KkP «A> <A* 'A.* M > Kk? *A* *A> "A» Jy> *•» «T» «TV 3 ^ « ^ 1 ^ 1 ^ *TV &f }•» &í Jr» &í ^¡ ^* Jrí

*Tp mwm WWM WTM WWM mWm trrm trn rfV» «W mVm vV« tnñt tfVv MYW *TV rím rTV wVm VTV

* i VcliKo sHladifte gototfiii odíela za gospoda i * S a i s o n a 1 9 0 9 - 1 9 1 0

Javljam štovanomu gradjanstvu, da mi je ovih dana pri­spjela od jedne glasovite krojačnice velika kolikoća g o t o v i h od ie la i kaputa za gospodu. Ova se odíela osobito odlikuju radi izvanredno elegantna kroja i umjerenosti ciena, tako da sam u mogućnosti svakom zahtievu udovoljiti.

Preporučujući se bilježim se veleštovanjem

18. /1X.-18.III . Pio Terzanovic. & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & «X» «A» «A» «A» *A* *A» «A» *A* «A* «A* «A* «A» «A» «A> «A» «A» «A» «a* <A» ^Tv «•» «•* «•* <•> «•* wT» * t> J tV J tV ^TV i^V

Q & % 1 XX X AM - & * g. $ #

?! &

Hrvatska Vjeresijska Banka - Podružnica - Šibenik. Bankovni odjel Dionička glavnica Mjenjačnica Za lagaonica prima uložke na knjižice u konto ko- K 1,000.000 kupuje i prodaje državne papire, daje zajmove na ručne zaloge, zlatne

rentu u ček prometu; eskomptnje P r i č u v n a z a k l a d a i prit ičci K 150.000. razteretnice, založnice, srećke, va- i srebrne predmete, drago kamenje mjenice. 3n\&Vft ^ ^ lule, kupone. Prodaia srećaka na ^ . . .

Obavlja inkaso, pohranjuje i upravlja • CENTRALKA DUBROVNIK - - • obročno odplaćivanje. Osjeguranje • 1 *• l i - l l z najkufantmje uvjete, vriednine. Devize se preuzimlju naj- Podružnica u SPLITU i ZADRU. p r o t i gubitku kod ždriebanja. Revi-kulantnije. Izplate na svim mjestima zija srećaka i vriednostnih papira 'TTV* tu i inozemslva obavljaju se brzo 'TJV* bezplatnb. Unovčenje kupona bez

i uz povoljne uvjete odbitka. 0 2 - 5 2

Svoj k svome!

ra

flnfatsKa Mižartiica | • • u Zadru. • •

Vel ika z a l i h a

školskih knjiga, pisaćeg \& i risaćeg pribora te inih ®

školskih potrebština lOE uz najniže ciene. S

I z v a n j s k e n a r u č b e o b a v l j a j u s e b r z o i t a č n o .

4 - 5 P reprodavač ima znatan popus t .

C E M E N T tvornice Portlandcementa iz Splita, dobiva se kod mene i to uz ciene za l O O k g . franko obala Šibenik:

Za kolikoće sastojeće se od 3 do 5 vagona po K 3*90.

Za kolikoće sastojeće se o d po l d o 3 vagona po K 4*—.

Na male kolikoće po K 4*50, franko magazin.

Prazne vreće moraju se kroz rok od 30 dana franko nazad povratiti, inače račun 5 0 filira po komadu.

Jamčeć za tačnu i brzu poslugu bi­lježim se sa

bilim štovanjem

Najboljom trajnošću odlikuju se č e t v o r i n e z a p e ć i g laso­

vite tvornice M i t s c h e r l i u g u S a s k o j , jer nad

niašuju sasvim svaku drugu vrst opeka i jer s u

najradje traženi od svili pekara pod imenom:

O „Četvorine Chamotte" Q po K 1-10 komad s protegama 28/ 28/5 cm. Ove

četvorine podavaju kruhu i dvopeku redovitu

vrućinu, te ga ni najmanje ne p r igo re ; uslov, s

kojega su najbolje peći na glasu. — Ne pucaju

ni pri najnaglijein grijanju ili ohladjenju. - Traju

po prilici tri godine makar u z neprestajuu radnju,

l/kljiičivo skladište za Dalmaciju : 21 25

TVrdHa Faust J t t c h i o s t r i — Šibenik

"FNIUSOL^ pripravljen od

B E R G M A N N A I DR. U T E Č E N U 0 . | E .

j e s t i o s t a j e k a o i d o s a d a najbo l je

od sv ih m o d e r n i h s r e d s t a v a za

bojadisanje k o s e i d o b i v a s e z a p l a v u , kes tenjas tu i

crnu boju uz c i e n u o d K 2 * 5 0 p o flaši.

P r o d a j e se k o d : 17—20

Vinka Vučića, Dro^arija - Šibenik. A

Sime Tarie , t rgovac.

1111111111111111111111111111111111111111111111111111 m i

Prodavaju se

• 3 razne kočije • Za potanje obaviesti obratiti se valja na

gosp. V. Maca le , Š ibenik .

i m u n u n ni n i 11111 m 11111 m u 11 u n 11 n u i m u i n u m i I M

Hrvatska

tiskara traži jednu djcilojfl« za s a v i j a n j e p a p i r a .

Mjesto je stalno, a zarada dobra .

Dotična mora znati čitati i pisati .

od l j i l j anova m l i e k a

najblaži sapun za Ijožu Hoa i proti sunčanim pjegama.

D o b i v a s e s v u g d j e . u ^

Hrvatska

tiskara t r a ž i ^ e d n o g c i o b r ° g

knj igovežu . Ustupiti m o ž e o d m a h .

Loze navrnute svakovrstne liepe prve vrsti d a l m a t i n s k e na

podlozi Aramon X Rup. G. /., Rip. X Rup.

£309 i Rup. Monticola. Ove vrsti žilavice i refchfci

Rip. X Derlandieri-Teleki.

Čisti sortimenti mogu se dobiti kod :

F o r č l ć i c l r t i j j c

T r t n i c a - L o z a r K o m e n ( P r i m o r s k o ) .

1 Ck'iiik se šal je na zah l i ev f ranko.

m

HRVATSKA TISKARA DR- KRSTELJ 1 DRUG

• ^ n e ^ ^ ' S e 3 ŠlBFlNlK (DALMACIJA). P jgj ^ j g S u c a ' " '

Hrvatska tiskara u Šibeniku namjerava izdati za tekuću godinu 1010.

ZIDNI KALENDAR koji će biti veličine 5OY70 cm., a biti će izrtuljen na liepoj i gladkoj hartiji i u više boja.

Sredinu kalendara zauzeti će kalendarski dio,, a ostalo prazno mjesto ustu­piti će pojedinim poduzećima za oglašivunje. 1

Pošto će ne kalendar štampati u više hiljada primjeraka, a fazaslati kao reklamu u sve krajeve naše monarhije, držimo, da će ovo za svakoga biti vrlo zgodna prilika kojom bi svoj proizvod preporučiti mogao.

Za oglas, koji zauzima prostor od 4y<7 cm., plaća se 4 K, za4YW6K, za (¡,¡2 10 K, a za prostor od X.,- ¡4 12 K. • ^ .;.

Sve upite i naručbe valja slati s a m o p i s m e n o na dolepodpiskinu tiskaru. Oglasi se primaju najdulje do 1. studenoga o. g.

S poštovaiijvni

HRVATSKA TISKARA (Dr. Krstelj i tiiug).

I 9ÉC ttí 9tf 5AS 3 £ W¡ W U£ «|> w w w igg <t£g j « ; ^ # w¡ <tí¿ w <ug |

JVfc ffi 235 5 ^ 3 ^ 315 J w m «R JW Jft 3 ^ Jf» 3 ^ «#» WC 3W> ?9i §

Tiskovi z a groždje I Tiskovi z a voće

popravljeni sn dvostrukim tlakom za ručno tjeranje te sa prstenastim i kračnnastim zaporoui.

Gnječila i punila z a g r o ž d j e Gnječila z a v o ć e

najnovije, trajne i izvrstne konstrukcije, kao takotljer

mašine za priredjivanje krme, sječkalice, sječkalice za repu, mlinovi za krupicu ^ m , parila za krmu, vitla, medjuumetci

iz tvornice gospodarskih strojeva i ljevaonice željeza:

Franz Eisenschimmel et Comp., Raudnitz a. E. • T r g o v a č k a c e n t r a l a -

FRANZ MELICHAR, RUDOLF BÄCHER BEČ, HI/2, L ö w e n g a s s e 3 7 .

Obširni katalog! šalju s e badava I Iranko. — Traže s e sol idni zas tupnic i i p r e p r o d a v a o c l .

Kod k u p o v a n j a va l ja s e čuvat i od p a t v o r i n a .

13H jflC 3IC 3IC 3IC SU 3IC 3H 301 KC 3IC 3IC 3H UHL WL Ud I

m m i M M m m m

m m

M m m m m m m

I. hrv. tvornica voštanih svieća Vlad. Kulića u Šibeniku.