IDEA WSDC WIFI NVO MREŽA GRAD VLADA VIJEĆE PRAVDE … novosti OKTOBAR... · Adisa Mujčinović: Ni jedan čovjek ne zaslužuje biti diskriminisan. Nije bitno da li smo mi crni ili

0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

1

TEMELNI CILJ PROJEKTA:

Upoznati najširu javnost sa Zakonom o zabrani

diskriminacije BiH (23. juli 2009. godine). I

unaprijediti toleranciju i međusobno razumijevanje

među građanima poštujući i promovirajući etničke,

spolne, religijske kulturne i jezičke različitosti,

doprinoseći interkulturnom dijalogu kao temeljnoj

odrednici demokracije.

DUGOROČNI CILJEVI PROJEKTA:

Davanje mogućnosti građanima Općine Centar za

interakciju i učešće u gradnji evropskih principa

demokracije koji su okrenuti ka poznavanju i

poštivanju temeljnih odrednica zaštite ljudskih

prava u Evropi i svijetu, ujedinjeni i obogaćeni kroz

kulturne različitosti, istovremeno razvijajući ideju

građanina Evrope

Kultiviranje akcije, debate i kritičkog razmišljanja

koje je u vezi sa demokracijom, zajedničkim

vrijednostima, zajedničkom historijom i zajedničkom

kulturom kroz suradnju sa organizacijama civilnog

društva koje djeluju na području Općine Centar-

Sarajevo.

KRATKOROČNI CILJEVI PROJEKTA

Obrazovati i podići svijest građana općine Centar o

Zakonu i zabrani diskriminacije BiH i ostalim

mehanizmima zaštite i promocije ljudskih prava.

Angažirati mlade ljude Općine Centar da

samostalno kreiraju aktivnosti kojima će promovirati

Zakon o zabrani diskriminacije BiH.

SADRŽAJ

NAZIV PROJEKTA: “SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

AKTUELNI PROJEKT: „Svi

različiti svi jednaki“

Naziv i cilj projekta 1

Uvod 2

Svi različiti – svi jednaki 3

Pjesmom da ti kažem 4

Razgovor s povodom – dio sam promjene 5

Moja priča 8

Debatanti – kažu – SLOŽNI U RAZLIČITOSTI 11

Intervjui – tolerancija, pomirenje, segregacija,

diskriminacija 14

Učimo: Dobroti (I dio) 20

Necjepljena djeca u sustavu odgoja i obrazovanja u

Hrvatskoj i EU – jesu li diskriminisana? 25

Škola i ljudska prava - “Slobodna djeca

Samerhilla” (X dio) 31

Mentalne bolesti i poremećaj u znjačajnom

porastu u BiH 36

Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i

borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u

porodici (IX dio)

37

Stripom da ti kažem 41

Razmislite i recite – Kviskoteka 42

Uradite sami 43

Motivacijska priča o ljudskim pravima 44

Mediji o ljudskim pravima i diskriminaciji 45

FACEBOOK – Debatom protiv diskriminacije 54

Debatologija 55

Umjesto kraja 57

2

Fotografije članova grupe

Mi smo grupa koju čine profesori

1.Amira Sejdinović iz Odžaka, FBiH – Kanton Posavski

2.Nasiha Mulahalilović iz Čelića, FBiH, Tuzlanski kanton

3.Sabahudin Ćeman iz Tešnja, ZE DO Kanton

Nas troje se razlikujemo prema spolu, dobi, profesiji,

gradovima iz kojih dolazimo kao i kantonima unutar FBiH.

Bez obzira na naše razlike u obrazovnim profilima, sve nas

veže isti cilj, a to je odgoj i obrazovanje mladih ljudi. Kroz

nastavne jedinke bez obzira koliko se one razlikuju između

nas troje, ono što nas dodatno veže jeste podučavanje

mladih da čovjek kao društveno biće unatoč svojoj

različitosti jedino može opstati u zajednici sa drugima.

UVOD



Amira Sejdinović

Nasiha Mulahalilović

Sabahudin Ćeman

3

Riječi u slici... SVI RAZLIČITI – SVI JEDNAKI



Početak školske godine. Grupa učenika stoji ispred

škole i diskutira o profesorima:

A1 Imamo tri nove profesorice. Engleski jezik će nam

predavati neka Alma Nj. Fiziku će nam predavati neka

Nataša K, a Sociologiju će nam predavati neka Ljerka

R.

U tom trenutku tri nove profesorice isu prema školi.

A2. Ona crne kose i tamne puti je sigurno Bošnjakinja.

A3. Hrvatica je sigurno ona plava

A4. Srpkinja je ona korpulentna

(smjeh učenika)

Direktor škole dolazi iza profesorica i govori:

“Profesorice Alma možete li sačekati da vas nešto

pitam”. Okreće se profesorica plave kose i prilazi

direktoru. Razgovaraju tiho dok druge dvije profesorice

čekaju pred ulazom. Profesorica Alma se obraća

tamnoputoj profesorici i kaže “Gospođo Ljerka nemojte

me čekati zadržat ću se kod direktora”.

Učenici zbunjeno gledaju jedni druge

Poruka: Stručnost čovjeka ne određuje nacionalni

identitet niti fizički izgled.

4

Riječi u slici...

reba da radimo

temi tolerancije

ijepo izlaganje je ključ emancipacije

tek onda čujete jedni druge

ado ćete biti priznati i otvoreno vidjeti druge

kada razgovaramo i vidimo se bez stisnutih

očiju

ećete imati problema koji muče i od ljudi

prave rušitelje tuđe kuće

vjetat će tolerancija, dogovor i uvažavanje

mat ćemo svijet bez zla i rata, svijet bez

straha što ljude hvata

er razgovor i dobar glas utječu na sve nas

pjesma ova neka bude put da toleranciju

svako shvata i prihvata.

PJESMOM DA TI KAŽEM

T

0

L

E

R

A

N

C

I



J

A

5



A o temi su razgovarali:

Šejla Čeliković

Ivan Pudić

Hanna Sarvan

Na koji način ste dio promjena u cilju stvaranja

slobodnog, demokratskog i liberalnog društva?

Sa debatantima razgovarala profesorica Amira Sejdinović.

Šejla Čeliković

Slobodno, demokratsko i

liberalno društvo

podrazumijeva slobodu

čovjeka. Sloboda čoveka na

izbor i u seksualnom i u

vjerskom opredjeljenju, a

ukoliko poštivamo prava i

stvaramo slobodu i liberalno

društvo podrazumijeva se da

dajemo slobodno društvo i za

manjinske skupine.

Ivan Pudić

neophodna je sloboda manjina koja bi dalje za sobom

rodila slobodu vjeroispovijesti te seksualnu slobodu i

bila temelj novostovrenog slobodnog liberalnog

društva.

Hanna Sarvan

Sama sloboda čovjeka podrazumijva pravo izbora na

slobodu vjeroispovjesti seksualnu slobodu i najprije

slobodu manjina

Razgovor s povodom – dio sam promjene

Trener: Amira

Sejdinović

ZAJEDNO

Smatramo da smo dio promjena

jer poštujemo sve gore navedene

različitosti koje predstavljaju

bogatstvo jedne zemlje

6



Šta mislite o rasnoj, polnoj,

etničkoj diskriminaciji? Sa debatantima razgovarala

profesorica Nasiha Mulahalilović.

Emina Bećirović: Prisutna je i to

predstavlja veliku negativnu stvar.

Na tome je potrebno raditi da se

spriječi.

Selma Kahrimanović: Veoma je

prisutna ali i veoma nepotrebna,

te je potrebno što prije iskorijeniti.

Sve vrste diskriminacije, da bi

naše društvo bilo bolje.

Adisa Mujčinović: Ni jedan čovjek ne zaslužuje biti

diskriminisan. Nije bitno da li smo mi crni ili bijeli,

muškarci ili žene, muslimani ili kriščani, svi smo mi

ljudi i svi imamo svoja prava.

Jovica Jović: U pitanju je aktuelan i globalan problem.

Međutim kod nas nije dovoljno zastupljeno njegovo

rješavanje i s toga ga možemo svrstati u manje

značajne probleme.

Bojan Belenzada: U BiH ne postoji izražena rasna

polna diskriminacija jer zakon, koliko toliko kažnjava

takve prestupe.

Helena Javor Ibrahimbegović: Ovaj problem nije

prisutan u tolikoj mjeri u koliko je prisutan problem

nacionalne diskriminacije u našem društvu, ali je

nekako veoma važno raditi na njemu.

Aleksandar Matić: Sa rasnom i polnom

diskriminacijom se ne susrećemo u tolikoj mjeri koliko

je zastupljena diskriminacija na nacionalnoj osnovi, ali

je vrlo važno raditi na cilju njegovog rješavanja.


Trener: Nasiha

Mulahalilović


Emina

Bećirović

Semra Kahrimanović

Adisa

Mujčinović

Jovica Jović

Bojan

Belenzada

Helena Javor

Ibrahimbegović

Aleksandar

Matić

7




Suljo Mešić

Harun Šaranović

1.Da li su različitosti nešto što

može razdvajati ljude?

2.Kako mladi mogu uticati na

promjene?

Sa debatantima razgovarao profesor

Sabahudin Ćeman.

Suljo Mešić

1. Ljudi jesu po mnogo čemu različiti ali su kao ljudi

isti, jednaki su.

2. Mladi sigurno mogu uticati na promjene. Na

mladima svijet ostaje. Svojim zalaganjem i postepeno

puno mogu uraditi.

Harun Šaranović

1.Različitosti su nešto što ljude može spojiti, jer svako

želi upoznati nekog drugačijeg.

2.Mladi mogu svojim obrazovanjem uticati na promjene

u svojoj državi, ukoliko stečeno znanje koristimo u

prave svrhe.


Trener: Sabahudin

Ćeman

8

Ilustrirajte svoju priču...

Ž

Na natječaju za prijem

djelatnika u radni odnos svi

kandidati imau ista prava bez

obzira na spol, etničku

pripadnost i druge razlike.

Iako svi ispunjavaju uvjete

predviđene natječajem posao bi

trebao dobiti onaj tko ima

najveći broj bodova na rang listi.

Dakle pred natječajem tj. u

natječajnoj proceduri pripadnici

etničkih skupina su jednaki.

Traži se najbolji!

MOJA PRIČA



Amira

Sejdinović

9


Romi su populacija koja je

diskriminisana. Često postoje

predrasude da su oni prljavi,

neobrazovani, da kvare sliku

društva.

Međutim, ja imam drugačiju

sliku o toj populaciji. Odrasla

sam tamo gdje su moje prve

komšije bili Romi. Moje

komšije su bili veoma vrijedni i

cijenjeni u mom gradu.

Imali su auto-mehaničarsku radionicu i tako zarađivali

za sebe i svoju porodicu. Otac je bio veoma popularan

u gradu, pravi veseljak. Kada nekome iz grada želim

objasniti gdje stanujem često i danas znam reći “Moja

kuća se nalazi do kuće Omera – Guje” kao orijentir.

Tako da moj komšija Omer i nakon mnogo godina živi

u sjećanjima mojih sugrađana. Tako da predrasude o

Romima u ovom slučaju padaju u vodu.

MOJA PRIČA



Nasiha

Mulahalilović

10


Nakon provedenog

djetinjstva sa svojom

porodicom izvan BiH jedan

dječak se jednoga dana

vratio svome zavičaju gdje je

sa porodicom živio pije rata.

Vrijeme provedeno izvan

domovine učinilo je svoje:

Slabije se mogao izraziti na

bosanskom jeziku od svojih

vršnaka u školi koju je počeo

pohađati.

Postao je meta podsmijeha na skoro svaku svoju

rečenicu. Iako je naizgled poput svojih vršnjaka, za sve

je bio nekako drugačiji, različit, jednom riječju stranac.

Na početku mu je sve to teško padalo, ali se

vremenom postepeno uklapao u svoju okolinu i postao

jednak ostalima, zbog čega je bio sretan.

MOJA PRIČA - STRANAC



Sabahudin

Ćeman

11



Šejla Čeliković – Moto debatnog kampa u Neumu je

bio “Svi različiti svi jednaki”, a naš rad u sekciji ima

moto SLOŽNI U RAZLIČITOSTI

Ivan Pudić – Svi sudionici debatnih aktivosti u svojim

redovima i slobodnim aktivnostima pokazuju svoju

(složnost) složnost u različitosti

Hanna Sarvan

...iako smo svi različiti mi ljudi imamo to nešto

Zajedničko što nas vodi do složnosti.

DEBATANTI KAŽU – SLOŽNI U RAZLIČITOSTI

Amira

Sejdinović

Ponešto u slici

ŠKOLA

Srednja škola Pere Zečevića

GRAD

Odžak

IMENA DEBATANATA

Šejla Čeliković

Ivan Pudić

Hanna Sarvan

EKIPA SA KOJOM RAZGOVARAM

Šejla Čeliković

Ivan Pudić

Hanna Sarvan

12



Složeni u različitosti

Semra Kahrimanović – Niko na svijetu nije rođen da

bude isti kao neka druga osoba i zato je dobra stvar

što smo svi različiti, jer ćemo ovako uvijek upoznati

nešto i nekog novog. Prijateljstvo jeste sloga

Adisa Mujčinović - Svi znamo da šarene boje

predstavljaju sreću. Različitost naroda pravi sreću na

ovom svijetu. Da na zemlji živi narod samo bijele ili

crne rase, život bi bio hladan.


Nasiha

Mulahalilović


ŠKOLE

MSŠ Čelić

Gimnazija Banja Luka

Emina

Bećirović

Semra Kahrimanović

Adisa

Mujčinović

Jovica Jović

Bojan

Belenzada

Helena Javor

Ibrahimbegović

Aleksandar

Matić

13



Da li je istina da se različitosti privlače?

Suljo Mešić

Svi znamo da se različitosti privlače kao magnet plus i

minus

Harun Šaranović

Podupririmo jedni druge bez obzira na boju kože,

vjersku i nacionalnu pripadnost.


Sabahudin

Ćeman

Ponešto u slici

ŠKOLA

Tehnička škola Tešanj

GRAD

Tešanj

IMENA DEBATANATA

Suljo Mešić

Harun Šaranović

EKIPA SA KOJOM RAZGOVARAM

Suljo Mešić

Harun Šaranović

14



AMIRA SEJDINOVIĆ, ODŽAK

Da li ste kao osoba ženskog spola bili diskriminirani po

bilo kojem osnovu i šta ste u vezi toga poduzeli?

Nisam bila kao ženska osoba ni po kom osnovu nikad

diskriminirana jer smatram da samouvjereno nastupam prema

potencijalnim „diskriminatorima“.

Da li u vašoj sredini u kojoj živite postoji diskriminacija i

segregacija u školama?

U sredini u kojoj živim ne postoji nikakav oblik diskriminacije,

ni segregacije. Bošnjaci, Hrvati, Srbi, pripadnici nacionalnih

manjina i nacionalno neopredjeljenih žive jedni sa drugima, a

ne jedni pored drugih. Učenici skupa idu u školu, rade po

zajedničkom planu i programu, a nacionalni predmeti su

rađeni i izvode se po zajedničkoj jezgri. Možda jedini oblik

diskriminacije koji nije svojstven samo mojoj sredini, već

cijeloj BiH, može se očitovati u zapošljavanju ljudi prema

stranačkoj pripadnosti na općinske funkcije, ali što nije slučaj

u dosadašnjoj praksi i školi! Jer se prilikom upošljavanja

profesor gleda isključivo stručnost.

VEDRANA MIJOVIĆ – PANTELIĆ, ISTOČNO SARAJEVO

Šta za tebe znači tolerancija i šta bi ti uradila da se nivo

tolerancije između Istočnog Sarajeva i Sarajeva digne na

viši nivo? U čemu se ogleda diskirminacija i da li je ima u

vašoj školi?

Za mene je tolerancija prihvatanje i poštivanje različitosti. Ja

sam dijete poginulog borca i pričala bih o svojim iskustvima.

Ne želim nove ratove i razmirice u BiH. Odbijam da mrzim.

Želim svoje učenike i djecu da učim da ljude ne dijele ni po

kakvoj osnovi. Naravno da ima razlika među različitim

polovima, među različitim strukama. Muškarci smatraju da su

jači pol, fizički i intelektualno. Elektrotehničari tvrde da su bolji

đaci od turističkih tehničara zato što je to lakša struka. Učenici

četvrtog ponižavaju učenike trećeg stepena, jer su lošiji

učenici, učenici prigradskih naselja su ponižavani od učenika

iz centre grada, koji ih smatraju seljacima.

Zajednička poruka osoba koje su participirale u intervjuu

građanima BiH, a u vezi sa interetničkim pomirenjem:

Intervju – Tolerancija,

pomirenje,

segregacija, diskriminacija

Naša poruka je da se situacija u BiH po pitanju segregacije,

diskriminacije popravlja ali sporo. Takođe i po pitanju

pomirenja i tolerancije. Svi mi možemo doprinijeti poboljšanju

sa svojim sredinama.

15



SABAHUDIN ĆEMAN, TEŠANJ

Zašto ste odlučili da se uključite u rad CKD-a, kao

nevladine organizacije?

Želim da svojim ličnim primjerom doprinesem radu

organizacije koja širi kulturu dijaloga i tolerancije među

mladima iz svih gradova BiH. Želim da i moji učenici budu dio

grupacije mladih koja ne želi da na mržnji gradi svoju

budućnost.

Da li je rad CKD-a opravdao vaša očekivanja u smislu

širenja tolerancije i pomirenja?

U velikoj mjeri sam zadovoljan radom ove organizacije jer

sam svjestan da će učenici različite etničke pripadnosti

ponijeti u svoje sredine poruke tolerancije i dijaloga.

Koje oblike segregacije i diskriminacije doživljavate u

Bosni i Hercegovini?

Ja lično nemam takva iskustva, ali sam svjestan da svako

razdvajanje mladih ljudi i djece po etničkoj ili nekoj drugoj

pripadnosti predstavlja primjer diskriminacije.

SANJA MRĐA, NOVI GRAD

Koliko aktivnosti nevladinih organizacije doprinose

interetničkom pomirenju među mladim ljudima?

NVO-i su značajan pomirbeni činilac ovog društva ali njihov

rad je još nedovoljan za značajnije promjene jer su brojni

otpori i predrasude, prvenstveno u političkom sektoru i kod

lokalnih vlasti

Kako vi kao niko ko nije rođen u BiH doživljavate život

mladih ljudi kojima ste profesor i da li vaše učešće u

organizaciji CKD može da donese neke promjene?

Ja sam došla iz Novog Sada da živim i radim u Novom Gradu

i vidim da su mladi ljudi ovde isti kao i širom sveta: žele da

žive u miru, nemaju potrebu da mrze. Ono što je drugačije u

Novom Gradu i drugdje širom BiH je teret događanja koji još

uvijek zatvaraju ljude u uske lokalne okvire. Sretna sam što

mogu da učestvujem u radu organizacije CKD i CIVITAS koje

okupljaju mlade različitih etničkih pripadnosti i pokušavaju da

uklone barijere prošlosti.

Zajednička poruka osoba koje su participirale u intervjuu

građanima BiH, a u vezi sa interetničkim pomirenjem:


pomirenje,


Mladim ljudima treba pružiti priliku da se susreću, upoznaju

da pobijede strahove i predrasude i da pronađu snage da

grade budućnost uz toleranciju i razumijevanje

16



NAĐA BRKIĆ, TEŠANJ

Da li ste bili žrtva diskriminacije na nacionalnoj

osnovi?

Nisam nikad. Ali jesam bila žrtva diskriminacije od

predstavnika svoje etničke grupe.

Da li seminari, kampovi, emisije u kojima se govori o

međuetničkom pomirenju potvrđuju da u praksi

postoje međunacionalni međureligijski problemi?

Da, mislim. Smatram da mi povratnici sa seminara

možemo javnosti u našoj lokanoj zajednici prenijeti

poruku da su mir i suživot u BiH mogući.

AMIRA SEJDINOVIĆ, ODŽAK

Da li je u vašoj lokalnoj zajednici bilo slučajeva

segregacije?

Ne, nije. Odžak je vrlo zdrava sredina koja ne zna za

podjele. Učenici Bošnjaci prate nastavu na hrvatskom

programu, a nacionalne grupe predmete se slušaju po

zajedničkim jezgrama. Srpski, evropski i svjetski

takmičari se prate u centru grada. U Odžaku ima mnogo

mješovitih brakova. Svi vjerski praznici se proslavljaju sa

komšijma druge etničke i vjerske grupe.

Šta je to što povezuje narode u BiH?

Kulturne manifestacije. Bez obzira na naše različitosti,

nacionalne i vjerske, mi imamo zajedničke parametre

ponašanja, istu kulturnu baštinu.

Zajednička poruka osoba

koje su participirale u

intervjuu građanima BiH,

a u vezi sa interetničkim

pomirenjem:


pomirenje,


Još je Andrić zapisao da

je Bosna zemlja mržnje.

Mi odbijamo da mrzimo,

mi želimo da sa svojim

komšijama ma kakve oni

nacije i vjere bili, čuvamo

mir u BiH.

17



AMIRA SEJDINOVIĆ – ODŽAK

Smatrate li da stepen tolerancije određuje i utiče na sam

proces pomirenja?

Da ako je veći stupanj tolerancije veća je i mogućnost

pomirenja što je cilj svih nas.

Po vašem mišljenju koji je najbolji način borbe protiv

diskriminacije?

Najbolji način da se borimo protiv diskripminacije je edukacija

koja u prvom redu isključuje robovanje bilo kakvim

predrasudama

Opravdavate li podjele u društvu po bilo kojoj osnovi:

dobi, ekonomskoj situaciji, pripadnosti određenoj

pripadnosti određenom etnicitetu?

Ne, jer se svi ljudi rađaju jednaki i kao takvi moraju biti jednaki

pred drugim ljudima i pred zakonom.

VEDRANA MIJOVIĆ – PANTELIĆ, ISROČNO SARAJEVO

Smatrate li da stepen tolerancije određuje i utiče na sam

proces pomirenja?

Uvijek u svakom društvu i svakoj sredini. Tolerancija je put

uspostavljanja dijaloga i očuvanja mira

Po vašem mišljenju koji je najbolji način borbe protiv

diskriminacije?

Razgovor, kompromis, volja da se ostvari zajednički cilj, a to

je očuvanje mira u BiH

Opravdavate li podjele u društvu po bilo kojoj osnovi:

dobi, ekonomskoj situaciji, pripadnosti određenoj

pripadnosti određenom etnicitetu? Ne. Kada je Bog stvorio

čovjeka, svi ljudi su bili isti. Bog je ostavio čovjeku slobodnu

volju da odluči kakv će biti sa odbacivanjem podjela po bilo

kakvoj osnovi.

Zajednička poruka osoba

koje su participirale u

intervjuu građanima BiH, a

u vezi sa interetničkim

pomirenjem:


pomirenje,


Unatoč problemima koji se

javljaju u BiH postoji realan

optimizam za njihova

prevazilaženja. Jedina

realna opcija za sva društva

poput

bosanskohercegovačkog je

pomirenje i uvažavanje.

18



NASIHA MULAHALILOVIĆ, ČELIĆ

Da li u vašoj školi ima diskriminacije i po kom osnovu?

U mojoj školi nema diskriminacije, posebni nema one na

nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Vjerovatno zato što je to

jednonacionalna sredina. O drugim oblicima diskriminacije

nisam upoznata.

Koliki je stepen tolerancije u vašoj školi?

Stepen tolerancije u mojoj školi je na zavidnom nivou u svim

sferama rada. Ovi odgovori se isključivo odnose na školu. Što

se tiče lokalne zajednice (Brčko) sve je regulisano zakonom

Brčko Distrikta u kojem stoji da su svi narodi ravnopravni i

sam način odlučivanja u skupštini Brčko Distrikta jer mora

postojati konsenzus prilikom donošenja odluka što povećava

stepen tolerancije. S obzirom da u Općini Čelić samo radim

nemam dovoljno informacija.

EMILIJA PAVIĆEVIĆ, SARAJEVO

Šta misliš o prisutnoj segregaciji npr. dvije škole pod

jednim krovom?

To je neprihvatljivo jer se time krše osnovna ljudska prava jer

djeci uskraćujemo da se druže. Djeca nemaju prilike da

kontaktiraju jedni s drugima, međusobno se ne poznaju u

smislu upoznavanja kulture jedni drugih što često dolazi do

predrasuda, a time i segregacije

Je li moguće da mi kroz debatne programe u našim

školama doprinesemo toleranciji? Moguće je i smatram da

je to jako konstruktivan način, tj. put prema toleranciji. Debatni

program je tako koncipiran da okuplja mlade ljude iz svih

krajeva BiH i pripadnike različitih etničkih skupina. Debatni

program zagovara otvoren, argumentiran i iskren dijalog

između mladih ljudi svih nacionalnosti.

Zajednička poruka osoba koje

su participirale u intervjuu

građanima BiH, a u vezi sa

interetničkim pomirenjem:


pomirenje,


Zajednička poruka nas koji

smo učestvovali u ovom

intervjuu odnosi se na

mogućnost pomirenja,

samo za to treba više volje

svih građana BiH. Mi

vjerujemo u pomirenje!!!

19



AZRA DŽANANOVIĆ, DONJI VAKUF

Da li ste bili diskriminirani?

Jesam, a diskriminacija se odnosila na moju političku

pripadnost koja je započela prije rata kada sam proglašena

tehnološkim viškom i poslije rata kada nisam mogla dobiti

posao. Ali danas je situacija bolja jer sam se izborila svojim

radom tako da je netrpeljivost nestala, ali se i izmijenila

politička situacija u kojoj živim.

Šta mislite da li je moguće pomirenje u BiH?

Pomirenje je moguće samo što je to dugoročan proces ne

zbog naroda nego zbog njihovih nacionalnih vođa koji ih drže

u strahu od drugog i drugačijeg. Strah se stvara tako što

političari stalno narod drže u neizvjesnosti da će ih ugroziti

neko iz druge etničke skupine i tako se još dalje produbljuje,

ali imamo neke pozitivne primjere gdje među narodima dolazi

do uspostavljanja drugih odnosa.

EMILIJA PAVIĆEVIĆ, SARAJEVO

Šta smatrate pod pojmom tolerancija?

Tolerancija je poštivanje različitosti i dostojanstveno očuvanje

vlastitog identiteta

Da li kroz debatne aktivnosti u školama možemo doći do

pomirenja?

Može doći do pomirenja jer djeca na sofisticiran način

raspravljaju o temeljnim društvenim problemima. Kroz

debatne aktivnosti u školama učenici stiču ispravne stavove i

način kako da poštuju pripadnike druge etničke skupine.

Prevazilaze strah jedni od drugih i shvataju da je onaj drugi

isti kao on. Druženje debatanata u debati poslije debate,

dovodi do toga da oni i dalje ostaju u kontaktu što doprinosi

pomirenju.

Zajednička poruka osoba koje

su participirale u intervjuu

građanima BiH, a u vezi sa

interetničkim pomirenjem:


pomirenje,


Poruka nas koji smo

učestvovali u ovom

intervjuu da proces

pomirenja u BiH je moguć

ali treba više volje i želje

građana BiH.

20

O Publikaciji

Od ovog broja Debatnih

novosti donosimo u

dijelovima publikaciju

pod nazivom “Učimo:

Dobrotu” koje je izdalo

Svjetsko udruženje

vaspitača u ranom

djetinjstvu.

IZVOR: Publikacije:

Učimo: Dobrotu,

Svjetsko udruženje

vaspitača u ranom

djetinjstvu, str. 3. – 6.

Dobrota je jedna od ljudskih osobina koja najbolje

dražava ljudsku suštinu zato što je dobra osoba u suštini

dobroćudna, blaga i blagonaklona. Ponekad je povezana

sa ljubaznošću. To je sklonost ka činjenju dobra i

podrazumijeva u sebi ljubav prema drugim ljudskim

bićima, snishodljivost i razumijevanje drugih ljudi.

Najbolji ljudi se obično odlikuju dobrotom; zato je potrebno

djecu učiti dobroti od malih nogu i to je jedan od

najvažnijih zadataka obrazovanja za mir, moralnog i

političkog obrazovanja kao i obrazovanja uopšte.

Dijete se na prvom mjestu uči dobroti ugledanjem na

odrasle uzore, a kasnije i vršenjem radnji koje u sebi

podrazumijevaju dobrotu. Na taj način dijete uviđa i shvata

da je najbolje da pomogne, razumije i sarađuje umjesto da

napada, grabi ili maltretira.

Uzori na koje se ugledaju mogu da budu odrasle osobe u

njihovom neposrednom okruženju ili odrasli koje vide u

medijima – na televiziji, u bioskopu, na filmu. U budućnosti

će se stručna literatura sve više baviti razvojem ove lične

osobine.

Dobrota se može podučavati na mnogo različitih načina i

pomoću različitog gradiva. Dijete može naučiti da bude

dobro prema svojim vršnjacima, prema odraslima, prema

životinjama pa čak i prema onima koje ne poznaje.

Centar za vaspitanje u ranom djetinjstvu (tj. vrtić) mora da

bude mjesto gdje će dobroćudno ponašanje doživjeti svoj

najveći izraz i to stoga što će se djeca svojom voljom

ugledati na ponašanje koje uoče u svom neposrednom

okruženju.

Učimo: DOBROTU (I dio)



21

Savjeti za uspješnu

komunikaciju nastavnika i roditelja

Kako pripremate svoje

nastavne sate i učionicu za

prvi dan škole vjerojatno

razmišljate i o kontaktu s

roditeljima. Za kvalitetan

početak nove školske

godine veoma je važno

jasno informiranje o

očekivanjima u razredu i

pružanje roditeljima drugih

relevantnih informacija.

No, nakon što se odradi

početna komunikacija, vaš

kontakt s roditeljima ne bi se

trebao svesti samo na

situacije kada postoji problem

ili kada je roditeljski sastanak.

Održavanje komunikacije s

roditeljima tokom cijele

školske godine pomaže im da

budu prisutni i angažirani u

školskom životu svoje djece,

pomaže i učenicima da s

roditeljima komuniciraju o

svojim ciljevima, napretku i

potrebama vezanim uz školu,

a sve to će u konačnici pomoći

da stvari u učionici teku glatko,

čak i ako to zahtijeva malo

dodatnog truda na početku.



22



U nastavku pročitajte

nekoliko prijedloga za

povezivanje sa roditeljima:

Usredotočite se na pozitivno, ne

samo na negativno. Ako trebate

kontaktirati roditelja jer im dijete

ima problema s disciplinom,

nemojte ih samo nazvati i reći

im što nije u redu. Počnite s

navođenjem onoga u čemu je

dijete dobro; takav pristup će

roditeljima pomoći da nemaju

osjećaj da samo napadate

njihovo dijete.

Budite redovno u kontaktu – ne

samo kada je situacija loša. Ako

ćete se javiti roditeljima samo

kada nešto pođe po zlu, naježit

će se kada im se javite. Dijelite

s njima i uspjeh njihove djece,

kao i neuspjehe, a nemojte

zaboraviti niti redovno

izvještavanje.

Uključite i učenika u vašu

komunikaciju s roditeljima.

Kada učenik svojim riječima

mora s roditeljima iskomunicirati

neki cilj, uspjeh ili neuspjeh,

više se angažira u svoj proces

učenja.

Koristite prednosti multimedije

za uključivanje roditelja ako je

potrebno, npr. Skype ili

videokonferenciju. Ukoliko

roditelji nisu u mogućnosti

prisustvovati u nekoj predstavi

ili drugoj školskoj aktivnosti,

omogućite im sudjelovanje

putem tehnologije.

I kralj koji je bio namrgođen i zlovoljan, ali ne i nevješt, shvati

da mu ptica govori istinu zato što se nijedan vojnik koji je išao u

vojni pohod u šumu nikad nije vratio. Zato odluči da se preruši u

ratara i da sam ode u šumu da potraži drugog kralja jer, iako je

bio namrgođen i zlovoljan, nije bio kukavica. Priča se da je

danima lutao šumom, ali nije pronašao drugoga kralja. Bio je

jako žedan i gladan i na kraju se onesvijestio.



23

Komunicirajte s roditeljima

putem e-mail ili sms poruka.

Manje je invazivno i njima

često lakše, te im je i

odgovaranje jednostavnije od

telefonskog razgovora.

Pitajte roditelje za mišljenje,

kada je to prikladno. Kada

roditelji osjećaju da se njihovo

mišljenje uvažava i da su

aktivno uključeni, više će se

angažirati i biti uz vas, umjesto

da su napeti i raspravljaju o

svemu što im imate za reći.

Dovedite ih u školu da se

angažiraju. Iako neće svi biti u

mogućnosti sudjelovati u

aktivnostima škole, odličan

način za njihovo uključivanje

je da baš budu fizički prisutni.

Sarađujte s roditeljima i

pronađite dodirne točke, vrlo

vjerojatno imate neke

zajedničke ciljeve i interese.

Razgovarajte s njima, saznajte

što ih motivira i što žele za

svoju djecu.

http://skolski.ba/savjeti-za-

uspjesnu-komunikaciju-

nastavnika-i-roditelja/52654//

Vaspitač(ica) djeci postavlja pitanja:

Da li se zlovoljni kralj promijenio nabolje ili nagore? Zašto?

Kakav je bio prvi kralj u početku?

A kakav je bio nakon što je upoznao drugog kralja?

Zašto su svi drvosječu smatrali kraljem iako nije imao ni

zamak ni vojsku?

Da li je drvosječa dobar? Zašto?

Kako se ponašaju dobri ljudi?

Da li bi volio da budeš kralj-drvosječa? Zašto?





http://skolski.ba/savjeti-za-uspjesnu-komunikaciju-nastavnika-i-roditelja/52654/













24

Svi znamo da psi veruju

ljudima i da ih je lako pridobiti,

a da vuk uvek ostaje vuk.

Njega je gotovo nemoguće

pripitomiti. Naučnici su

nedavno došli do jedne vrlo

verovatne pretpostavke o

poreklu te razlike između ove

dve podvrste Canus Lupus,

čak i danas genetski skoro

identične.

Svi psi su nekad bili vukovi. Te

vukove je pripitomio čovek iz

kamenog doba i od tada njihov

razvoj teče u različitim

pravcima. Iako genetski isti,

njihova ćud je potpuno

različita.

Objašnjenje koje naučnici daju

je sledeće:

Bebe vukova i mladunci pasa

kad se rode, izgledaju i

ponašaju se jednako. Prve

dve nedelje ne mogu ni da

osete miris, ni da vide, ni da

čuju. Sa dve nedelje života i

jedni i drugi počinju da

osećaju prve mirise. Sa četiri

nedelje počinju da čuju prve

zvukove.

Sa šest nedelja počinju da

vide. I kod jednih i kod drugih

ovaj razvoj izgleda jednako. I

kao i kod svih beba, postoji

kritičan period za vreme koga

oni počinju sa socijalizacijom.



Vučiji pogled na svet

25

Dakle, i psi i vukovi imaju

period kada intenzivno uče o

tome kakav je svet, kome

mogu verovati, da li su

bezbedni ili su uvek u

opasnosti, ko je neprijatelj i

gde su nevolje. Taj period

intenzivnog učenja traje četiri

nedelje. Ono što za to vreme

nauče posle se ne može

menjati.

E, tu dolazimo do bitne

razlike. Vukovi počinju da

hodaju ranije, pa tako njihov

kritični period učenja o svetu

počinje ranije. Za vukove taj

period je od druge do šeste

nedelje života, dok su još

slepi i gluvi. Tako slepi i

gluvi, ali sa vrlo jakim

nogicama i odličnom

koordinacijom pokreta, oni se

sami penju na manje stene i

prevazilaze manje fizičke

prepreke.

Za to vreme bebe pasa

spavaju na sigurnom kod

svoje mame. Oni će

prohodati tek za dve nedelje.

Šta se dešava kada u četvrtoj

nedelji života i jedni i drugi

počnu da čuju zvukove, a u

šestoj da vide? Dok kučići,

ušuškani na bezbednom kod

mame, počinju da čuju prve,

prijatne zvukove koje njihova

mama proizvodi, bebe

vukova su negde u divljini i

sve novo što čuju i vide je

zastrašujuće i opasno!

Prenosimo skraćeni rad koji je na znanstveno-stručnom skupu

Pravo djeteta na odgoj i obrazovanje: teorije, politike i prakse,

održanom u Opatiji od 30. rujna do 2. listopada ove godine,

izlagala članica Građanske inicijative Cijepljenje – pravo izbora

Suzana Peša Vučković, mag. paed.:

Svjedoci smo u posljednje vrijeme pojave među pretežno

mladim i obrazovanim roditeljima da propituju cjepiva i odlučuju

odgoditi, prekinuti ili potpuno odbiti cijepljenje svoje male djece.

Bez obzira koji bio razlog za njihovu odluku, činjenica je da se ti

roditelji u Hrvatskoj susreću s problemom upisa svoje djece u

predškolske ustanove.

Djeci koja su najčešće potpuno zdrava, ali necijepljena ili

nepotpuno cijepljena po odluci njihovih roditelja, odbija se upis

u vrtić odnosno jaslice. Time su ona uskraćena za dobrobiti

koje im može pružiti rano uključivanje u odgojno-obrazovni rad

u predškolskoj ustanovi, čime se postavljaju temelji za daljnji

uspješni život te djece u zajednici. Drugim riječima, ta su djeca

diskriminirana u odnosu na drugu, samo na temelju svog

cjepnog statusa, a možda i po još nekoj osnovi, što ćemo

istražiti u nastavku.

Diskriminacija u obrazovanju

Prema Konvenciji protiv diskriminacije u obrazovanju iz 1960.

godine diskriminacija je, između ostalog, osporavanje bilo kojoj

osobi ili grupi pristup bilo kojoj vrsti ili stupnju odgoja i

obrazovanja, odnosno izraz “odgoj i obrazovanje” se odnosi na

sve vrste i stupnjeve odgoja i obrazovanja. Hrvatska ima i

Zakon o suzbijanju diskriminacije iz 2008. godine kojim se

osigurava zaštita od diskriminacije po raznim osnovama,

uključujući dob i zdravstveno stanje.

Unatoč brojnim konvencijama i iz njih proizašlih zakona o

zabrani diskriminacije, i dalje se posvuda u svijetu susrećemo s

raznim oblicima diskriminacije u obrazovanju poput spolne i

vjerske, diskriminacije djece s invaliditetom ili drugim razvojnim

poteškoćama, diskriminacije pojedinih etničkih skupina poput

Roma.

Necijepljena djeca u sustavu odgoja i

obrazovanja u Hrvatskoj i Europskoj uniji

– jesu li diskriminirana?




26

Oni su prestrašeni svojim

novootkrivenim čulima. I dok

psi polako uče kako je svet

divan i bezbedan, mali vukovi

uče o svim užasima koji

vrebaju oko njih.

Ta priča odlično ilustruje rane

traume u životu dece. Deca

koja su doživela da vide

kakav svet zaista ume da

bude, nikad više neće imati

iluzije o svojoj bezbednosti i

ušuškanosti. Ona su rano

naučila da svet može da

bude užasan i da opasnost

vreba na svakom ćošku. Ona

neće vratiti svoj nevini

doživljaj, nikad više. A zbog

toga ne treba da žale. Ona

su zaista iskusila život.

Možda su postala suviše

uplašena i nepoverljiva, ali

takvi su i vukovi. Sve dok ne

pronađu članove svog

čopora.

Čivave i pudle su nekad

takođe bile vukovi. Verujem

da bi svaka pudla ponekad

poželela da bude nalik vuku,

da bude jaka i da zna da je,

uprkos svemu, preživela. Što

se vukova tiče, ne verujem

da bi ijedan menjao mesto sa

pudlom, koliko god da ga još

uvek muče strahovi i noćne

more.

http://www.epsihoterapija.co

m/blog/vuciji-pogled-na-svet/

Obvezno cijepljenje u Hrvatskoj i upis djece u vrtiće i škole

U Hrvatskoj je cijepljenje obvezno, a neizvršavanje obveze

cijepljenja smatra se prekršajem za koji je propisana novčana

kazna od 2000 kuna. Predškolska djelatnost je uređena kao

podsustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske od 1997.

godine. Uvjete za upis djece u vrtić ili jaslice određuje Upravno

vijeće vrtića Pravilnikom o uvjetima upisa. Jedan od uvjeta je i

potvrda o zdravstvenom stanju djeteta, odnosno njegovoj

sposobnosti da pohađa predškolsku ustanovu. Na potvrdi se

navodi i cjepni status djeteta. U slučaju da dijete nije potpuno

cijepljeno prema kalendaru odbija se upis pozivanjem na

Program zdravstvene zaštite, higijene i pravilne prehrane u

dječjim vrtićima iz 1997. godine, čiji članak 3, stavak 3 glasi

“Upis djeteta u dječji vrtić uvjetuje se urednim

cijepljenjem protiv bolesti iz Programa obveznih cijepljenja, s

iznimkom djece koja imaju kontraindikacije na pojedina

cijepljenja.”

Za to vrijeme za upis djeteta u osnovnu školu potrebno je učiniti

procjenu psihofizičkog stanja djeteta no upis se ne uvjetuje

urednim cijepljenjem djeteta. Iz navedenog proizlazi da se

odbijanjem upisa na temelju cjepnog statusa djeteta,

predškolsku djecu diskriminira po dobi u odnosu na djecu

stariju od 6 godina, to jest školske obveznike, te se krše

odredbe Konvencije o pravima djeteta i Ustava RH kojima se

jamči jednakost i ravnopravnost svih građana, kao i odredbe

Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Djecu se istovremeno diskriminira po zdravstvenom odnosno

cjepnom statusu, što je neprihvatljivo u vrijeme kad se provode

pojačane mjere tzv. pozitivne diskriminacije, odnosno

uključivanja djece s raznim poteškoćama u razvoju, pa čak i

HIV pozitivne djece u odgojno-obrazovni sustav kako ne bi bila

diskriminirana.




http://www.epsihoterapija.com/blog/vuciji-pogled-na-svet/








27

Porodica i škola su

dva različita i odvojena

sistema u zajedničkom

širem sistemu-

okruženju. U svakom

sistemu postoji stalna

interakcija kao i težnja

ka ravnoteži. Veze i

odnosi sistema

posodice i škole su u

današnjem ekonomski

i moralno uzdrmanom

okruženju oslabljene

te ih je potrebno

ojačati i unaprediti..

Zbog krupnih promena

i teškoća u

prilagođavanju,

oslabila je saradnja i

efikasnost ovih

sistema. Kada dete

polazi u školu,

organizacija

svakodnevnog života

roditelja i dece se

menja, u porodični

sistem se uključuje

novi, školski, koji

ostvaruje svoj uticaj i

na dete i na roditelje

ali koji trpi i povratni

uticaj od porodice. U

detetov svet ulaze i

školski drugovi, učitelji

i dr. Dete počinje da

ostvaruje i nove

aktivnosti, stiče radne

navike i odgovornost.

Za razliku od Ustavnog suda Hrvatske koji je prihvatio obrazloženje

Ministarstva zdravlja te u svojoj odluci iz 2014. godine (kojom odbija

provesti ocjenu ustavnosti Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih

bolesti), navodi da uvjetovanje upisa u vrtiće cijepljenjem “nije

nikakva diskriminacija, već mehanizam kojim se osigurava zaštita

prava djece na zdravlje”, visoki povjerenik komisije za ljudska prava

UN-a u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u svojoj

Brošuri br. 31 drugačije tumači značenje pojma “pravo na zdravlje”

te, između ostalog, navodi da pravo na zdravlje znači pravo na

svima dostupnu najbolju moguću zdravstvenu skrb, sigurnu vodu i

zrak, zdravo radno okruženje i ostale uvjete za očuvanje zdravlja.

Nadalje, kako se navodi u toj brošuri, pravo na zdravlje

podrazumijeva određene slobode, a to je, između ostalog, i sloboda

od neželjenih ili prisilnih medicinskih zahvata, a kao i svako drugo

ljudsko pravo u svojoj osnovi ima ugrađeno načelo nediskriminacije.

Države potpisnice obvezuju se osigurati mehanizme za dostupnost

zdravstvene skrbi i ostalih uvjeta, ali uz poštovanje svih drugih

ljudskih i dječjih prava. U našem, hrvatskom slučaju, očito se radi o

kršenju djetetova prava na obrazovanje i nepoštovanju navedenih

načela. Prema mišljenju australske pravne stručnjakinje Gerber

diskriminacija one djece čiji su roditelji odlučili ne cijepiti ih

uskraćivanjem pristupa obrazovanju nije prikladan način za

postizanje visoke procijepljenosti stanovništva. Ističe da nije u

najboljem interesu djece osnaživati jedno pravo uskraćivanjem

drugog prava, u ovom slučaju prava na obrazovanje. Korištenje

kaznenih mjera, kao što je nemogućnost upisa djeteta u odgojno-

obrazovnu ustanovu, u pokušaju povećanja procijepljenosti krši

osnovne principe Konvencije o pravima djeteta. Prema mišljenju

Gerberove, vlasti trebaju nastojati osigurati da sva djeca postignu

najviši standard zdravlja putem poticanja i edukacije, a ne

zastrašivanjem i diskriminacijom.

Pristup obrazovnim ustanovama necijepljene djece u zemljama EU

U Europskoj uniji, od 28 zemalja članica, njih 15 ima fakultativno

cijepljenje, a u izvješćima se tu često pribrajaju i Norveška,

Švicarska i Island koje također svojim građanima ne nameću

cijepljenje zakonom. Hrvatska, uz još 12 članica, ima obvezno

cijepljenje. Zbog brojnosti zemalja Unije, ovdje ćemo prikazati tek

nekoliko tipičnih primjera. Bugarski su novinari istraživali ovu temu

2013. godine. Otkrili su da u europskim zemljama s preporučenim

cijepljenjem, od kojih su oni dobili podatke iz Austrije, Finske,

Njemačke, Španjolske, Švedske i Švicarske, nema nikakvih sankcija

pri upisu djece u vrtiće ili škole. Do sličnih smo spoznaja i mi došli

svojim istraživanjem. Za neke smo se informacije zbog jezične

barijere morali obratiti mailom pojedinim ministarstvima zdravlja ili

obrazovanja.



Saradnja škole i roditelja

28

Međutim, postoje razlike

u institucionalnom i

porodičnom vaspitanju –

osim što je dete u

različitim pozicijama, u

porodici je vaspitanje

neprekidno i doživotno,

a menja se samo obim i

kvalitet interakcija,

prisutne su jače i

fundamentalnije

emocionalne veze i

odnosi. Iz toga sledi da

su roditelji uticajniji u

procesu vaspitanja dece

i deluju na njihov razvoj

osim kod kuće i na

ostalim mestima –

razvijanjem osećanja,

prenošenjem vrednosti,

predstavljanjem uloga i

kulturnih obeležja).

Važna uloga obrazovno-

vaspitnih ustanova leži u

edukaciji roditelja za

ostvarivanje pravilnog

vaspitanja, što ističe

potrebu stalnog

unapređivanja

komunikacije i saradnje.

Umesto pojma saradnje

sve češće se

upotrebljava termin

partnerstvo, kojim se

naglašava važnost

ravnopravne

komunikacije,

dogovaranja i

međusobnog

poštovanja.

U Njemačkoj je cijepljenje fakultativno, odnosno roditelj ima pravo

prihvatiti ili odbiti cijepljenje svoga djeteta. To, međutim, ne dovodi

do nemogućnosti upisa djeteta u bilo koji kolektiv za djecu,

uključujući i vrtiće, bez obzira bili oni privatni ili javni. Zakon o

prevenciji od zaraznih bolesti od roditelja prije upisa u bilo koju

predškolsku ustanovu zahtijeva ishodovanje potvrde o

obavljenom savjetovanju o cijepljenju. Takvo se savjetovanje dalje

provodi kod svakog sistematskog pregleda djeteta. Dijete može

privremeno biti udaljeno iz kolektiva ukoliko se u njemu pojavi neka

zarazna bolest protiv koje nije cijepljeno.

Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Litva i brojne druge razvijene

zemlje zapadne Europe također imaju besplatno fakultativno

cijepljenje i djeca koja nisu cijepljena normalno se upisuju u bilo koji

vrtić ili školu, osim što je važno pri upisu napomenuti kakav je

cjepni status djeteta.

Tijekom istraživanja dobili smo i informacije iz Norveške i Švicarske

gdje kategorički tvrde da ne diskriminiraju svoju djecu postavljanjem

takvih uvjeta za upis u odgojno-obrazovne ustanove.

Situacija u zemljama Europske unije s obveznim cijepljenjem je

ponešto drugačija.

Bugarska, prema Zakonu o zdravlju uvjetuje da se za upis u vrtić i

školu obave sva cijepljenja koja su predviđena kalendarom. Tako je

i u Češkoj, Poljskoj i Mađarskoj.

U Francuskoj Zakon o javnom zdravlju propisuje tri obvezna cjepiva.

Prije upisa u bilo koji dječji kolektiv obvezno je izvršiti cijepljenje,

osim ako postoje medicinske kontraindikacije, za što roditelji donose

potvrdu liječnika.

Italija ima četiri obvezna cjepiva u svim regijama osim u Regiji

Veneto. No u svim regijama, čak i u onima s obveznim

cijepljenjem, svoj je djeci, kako cijepljenoj, tako i necijepljenoj,

omogućen pristup u škole, vrtiće, ljetovališta, bazene, sportske

dvorane i svugdje drugdje gdje se okuplja veći broj djece uz uvjet da

su u datom trenutku zdrava. Ovo je rezultat dugogodišnjeg truda

talijanskih udruga koje su ukazivale na kršenja dječjih prava i

diskriminaciju u obrazovanju.

Susjedna nam država Slovenija ima 9 obveznih cjepiva za djecu, a

uvjete upisa propisuje svaki vrtić pravilnikom. Za upis u vrtić

pedijatar izadje potvrdu o zdravstvenom stanju djeteta na kojoj se

navodi i cjepni status.




29

Partnerski odnos je

odnos u koji dobrovoljno

ulaze

nastavnici/vaspitači/

stručni saradnici i

roditelji iz zajedničkog

interesa. To omogućava

bolje razumevanje

dečijih potreba i

uspešnije rešavanje

njihovih problema. Kada

roditelj oseti da je

dobrodošao u školu, da

se uvažava njegovo

mišljenje kao i da

zajedno sa školom

učestvuje u detetovom

razvoju, tada se brže

uključuje u saradnju i

aktivnosti.

Uloga psihologa i oblici

rada u saradnji sa

roditeljima

Istzraživanja pokazuju

da sa psihologom u školi

sarađuje svaki četvrti

roditelj. Najčešći povod

za tu saradnju je upis

dece u školu, zajednički

rad na praćenju i

podsticanju dečijeg

razvoja u većini

slučajeva kada se već

javi problem, zajedničko

organizovanje

manifestacija i

prikupljanje anketa,

podataka isl..

Kako navodi Civilna inicijativa za prostovoljno cepljenje u svojoj

brošuri, pravo slovenske djece na obrazovanje nije uvjetovano

cijepljenjem jer bi to bilo kršenje djetetovih prava zagarantiranih

zakonima i Ustavom. Jednako je tako i u Slovačkoj.

Posljedice diskriminacije

Važnost uključivanja djeteta u kvalitetni sustav odgoja i obrazovanja

u što ranijoj dobi elaborirana je u dokumentima Europske komisije u

kojima se ističe da je “rani odgoj i obrazovanje bitan temelj za

uspješno cjeloživotno obrazovanje, socijalnu integraciju, osobni

razvoj i kasniju zapošljivost. Nadopunjujući središnju ulogu obitelji,

rani odgoj i obrazovanje ima duboki i trajni utjecaj koji ne mogu

dostići mjere koje se poduzimaju u kasnijoj dobi”.

Rani odgoj i obrazovanje podupire djecu ne samo za buduće

obrazovanje, već i za njihovu integraciju u društvo, generirajući

dobrobit i doprinoseći njihovoj zapošljivosti kad odrastu, a posebno

se ističe dobrobit kvalitetnog ranog odgoja i obrazovanja za djecu iz

socijalno depriviranih sredina.

Žrtve diskriminacije, u ovom slučaju djeca kojoj je onemogućen upis

u odgojno-obrazovnu ustanovu, ali posredno i njihovi roditelji,

gurnuti su na rub društva. Diskriminacija ima niz negativnih učinaka,

kako na djecu koja nisu uključena u najraniji oblik odgoja i

obrazovanja, tako i na obiteljski život i roditelje koji su donijeli odluku

o čuvanju djetetova zdravlja na manje rizične načine, nepristajanjem

na cijepljenje ili njegovim prekidanjem nakon uočenih nuspojava.

Ukoliko društvo i država toleriraju ili čak i potiču ovu vrstu

diskriminacije, otvaraju mogućnosti za javljanje novih i drugačijih

oblika.

Izravne posljedice nemogućnosti upisa djeteta u vrtić/jaslice

isključivo zbog njegova cjepnog statusa su smanjene šanse da se

djetetu pruži ono najbolje što organizirani rani odgoj i obrazovanje

nudi, i ugrožavaju se temelji za jednake mogućnosti u daljnjem

obrazovanju i životu uopće.

U slučajevima kada je dijete već upisano u vrtić ili jaslice, ali su

roditelji u nekom trenutku prestali cijepiti po kalendaru, na oglasnim

se pločama vrtića objavljuju imena djece koja još nisu donijela

dokaz o izvršenoj obvezi (stigmatizacija), a onemogućava im se

odlazak na izlete, ljetovanja ili zimovanja. Vrše se pritisci za

ispisivanje i sugerira drugi oblik skrbi, poput “teta čuvalica” što vodi

u segregaciju kao jedan od oblika diskriminacije.




30

Kada je u pitanju uloga

psihologa roditelji su

istakli: važnost pomoći

njima samima i

nastavnicima u

prevazilaženju problema

u razvoju dece,

preuzimanje uloge

koordinatora saradnje

roditelja, dece i

nastavnika, praćenja

obrazovno-vaspitnog

rada i aktivnosti dece,

pružanje stručne

podrške nastavncima i

unapređenje njihovog

rada. Kao najvažnije je

istaknuto građenje

prirodnog i

nenametljivog odnosa

poverenjaizmeđu

prosvetnih radnika i

roditelja. Kako bi

komunikacija bila

uspešna, psiholog treba

imati razumevanja za

roditelje, brinuti o onome

što roditelj kaže, biti

dostupan roditeljima,

pokazati stručnost u

svom radu i pružiti

roditeljima mogućnost

da se i oni „čuju“. Rad sa

roditeljima je dinamičan

proces i podrazumeva

umetnost razvijanja

pozitivnog kontakta sa

roditeljima, uvažavanje i

poverenje.

Neizravne posljedice diskriminacije su sve one koje nisu vezane

samo za odgoj i obrazovanje djeteta u ustanovi, već koje utječu i na

druga područja života, ali i druge važne osobe iz djetetova

okruženja.

Roditelji kojima je dijete odbijeno pri upisu u jaslice ili vrtić zbog

cjepnog statusa pod neizravnim posljedicama neupisivanja djeteta u

jaslice ili vrtić navode: davanje otkaza na poslu, smanjeni prihodi,

teže traženje posla, skuplja i neprofesionalna skrb (plaćanje “tete

čuvalice”), psihološke posljedice poput osjećaja nemoći, straha,

izolacije, gubitka sigurnosti i povjerenja u sustav odgoja i

obrazovanja koji ne poštuje odluku roditelja i manipulacija strahom;

izloženost prijetnjama i ucjenama što dovodi do narušavanja

zdravlja roditelja, prvenstveno majki; duže udaljavanje majki s tržišta

rada; narušavanje obiteljske ravnoteže, narušavanje odnosa majka

– dijete jer ono smatra da je zbog roditeljske odluke diskriminirano i

uskraćeno, i tako dalje. Vidimo da su posljedice dalekosežne i

ugrožavaju i druga ljudska prava djece i njihovih skrbnika.

Može i drugačije

Demokratske zemlje Europske unije zabranu diskriminacije ugradile

su u većinu svojih zakona. Roditelji u europskim zemljama s

fakultativnim cijepljenjem, bez obzira na svoj odabir u vezi tog

preventivnog medicinskog zahvata, nemaju problema s upisivanjem

djece u odgojno-obrazovne ustanove. U Hrvatskoj se, međutim, kao

i u Francuskoj, Poljskoj, Mađarskoj, te Bugarskoj sustavno

diskriminira necijepljenu ili nepotpuno cijepljenu djecu predškolskog

uzrasta čime se krši niz lokalnih zakona, ali i međunarodnih

konvencija koje se odnose na dječja prava i zabranu diskriminacije.

Da to ne mora biti tako pokazuju primjeri zemalja s fakultativnim

cijepljenjem, ali i Italije, Slovenije i Slovačke, zemalja koje, unatoč

obvezi cijepljenja, ne diskriminiraju necijepljenu djecu u obrazovanju

niti na temelju dobi niti na temelju cjepnog statusa. Zadatak je niza

stručnjaka, među njima prvenstveno odgojno-obrazovnih, ali i

pravnika i etičara, da ukazuju na problem diskriminacije i zajednički

pokušaju naći rješenje kojim će biti zadovoljni i pojedinci i zajednica.

Jedno od rješenja je i poziv na izmjenu propisa koji omogućuju sustavnu

diskriminaciju uz istovremenu edukaciju i informiranje o cijepljenju kao

preventivnoj mjeri. Jer, inzistiranjem na pravu na zdravlje kršenjem prava

na obrazovanje i sustavnom diskriminacijom u obrazovanju sigurno se

ne doprinosi dobrobiti djece.

http://www.cijepljenje.info/necijepljena-djeca-u-sustavu-odgoja-i-

obrazovanja-u-hrvatskoj-i-europskoj-uniji-jesu-li-diskriminirana/




http://www.cijepljenje.info/necijepljena-djeca-u-sustavu-odgoja-i-obrazovanja-u-hrvatskoj-i-europskoj-uniji-jesu-li-diskriminirana/



































31

Svaki oblik rada psihologa

ima informativni, dijagnostički

i savetodavni zadatak. Koji

će oblici rada biti korisniji,

zavisi od konkretnih klijenata,

problema, uslova rada,

mogućnosti ustanove,

potreba dece i roditelja.

Tradicionalni oblici

saradnje psihologa i

roditelja su: roditeljski

sastanak, kolektivno

informisanje, individualni

razgovor, grupni razgovor,

savetodavni rad. Međutim

kroz praksu su se razvili i

pokazali korisni i neki novi

oblisi saradnje i

komunikacije. Savremeni

oblici saradnje psihologa i

roditelja u školi su: različiti

oblici druženja na

svečanostima i

manifestacijama,

psihološke radionice i

predavanja za roditelje,

tematski panoi i novine za

roditelje, upućivanje na

literaturu, posete

roditeljskom domu,

pismeno obraćanje

roditeljima, upitnici za

roditelje i saradnja putem

interneta.

Prepreke u saradnji sa

roditeljima Roditelji zbog

svakodnevnih obaveza često

nemaju dovoljno vremena da

se na adekvatan i kvalitetan

način bave svojom decom, te

njihovo vaspitanje dobrim

delom prepuštaju

ŠKOLA I LJUDSKA PRAVA

“SLOBODNA DJECA SAMERHILLA” (X DIO)




32

nastavnicima, dok sa

druge strane nastavnici

očekuju da u školu dolaze

već vaspitana deca којu

isključivo treba da obrazuju

i nauče ih specifičnim

veštinama. Komunikacija

se svodi na individualne

razgovore i roditeljske

sastanke te nisu

iskorišćeni svi oblici i

mogućnosti saradnje.

Istraživanja su pokazala da

postoji nezainteresovanost

roditelja, nedostatak

komunikacijskih veština,

nedostatak školskih

resursa, nedovoljne

kompetencije nastavnika i

nedostatak vremena za

rad. Takođe bitan uticaj

imaju različite vrednosti,

stavovi i očekivanja,

neuvažavanje uloge

roditelja od strane

nastavnika kao i

nepoverenje od strane

roditelja prema

nastavnicima i školi. Kada

je u pitanju saradnja

roditelja i psihologa, ona

se odvija uglavnom kada

već postoji problem kod

deteta а većina roditelja

još uvek ima zastarela i

tradicionalna uverenja i

očekivanja u vezi saradnje

sa psihologom.




33

Ovaj rad je otežan i time što

ne postoje gotovi „recepti“,

svako dete i roditelj su

različiti sa svojim

karakteristikama a rezultat

rada zavisi od konkretnog

odnosa.

Kako unaprediti saradnju sa

roditeljima

Iz sistemskog okvira

proizilazi da je značajno

sagledavanje perspektive i

uloga svih članova sistema i

uvažavanje njihovih različitih

pozicija. Za to je potreban

drugačiji način mišljenja i

drugačiji pristup uključivanju

roditelja. Pošto je uloga

obrazovno-vaspitnih

ustanova ključna u razvijanju

partnerskog odnosa sa

roditeljima, potrebno je da

pitanje saradnje sa

roditeljima bude deo

školskog programa, da

direktori imaju vodeću ulogu

u izgradnji kulture prihvatanja

te da se kroz profesionalno

usavršavanje nastavnika

razvija svest o vrednosti i

načinima saradnje sa

roditeljima. Takođe je važna

edukacija i osnaživanje

roditelja o uspešnoj

komunikaciji kako sa školom

tako i sa decom. U svim ovim

zadacima značajnu podršku

može pružiti psiholog svojim

kompetencijama i iskustvom.




34

Psiholog u školi treba

pokazati angažovanost oko

pokretanja saradnje, isticati

važnost roditelja u

školovanju i vaspitanju

njihove dece i informisati

roditelje o mogućnostima i

načinima saradnje.

Efekti uspešne saradnje sa

roditeljima

Saradnjom škole i roditelja se

usaglašavaju njihove vaspitne

mere, povećava se

zadovoljstvo, motivacija i

samopouzdanje deteta,

redovnost pohađanja škole,

unapređuje se komunikacija,

međuljudski odnosi,

ponašanje dece i njihovo

učenje. Deca čiji roditelji češće

dolaze u školu imaju bolju

pažnju, redovnije izrađuju

domaće zadatke, pokazuju

pozitivnije stavove, manje je

nasilnog ponašanja i upotrebe

alkohola. Kada su u pitanju

koristi za roditelje, postiže se

da se oni osećaju sigurnije i

osnaženije u području

vaspitanja, bolje su

informisani, imaju pozitivniju

sliku o školi i osećaju da imaju

podršku i saveznike u

rešavanju konkretnih

problema.

http://www.epsihoterapija.com/

blog/saradnja-skole-i-roditelja




http://www.epsihoterapija.com/blog/saradnja-skole-i-roditelja








35

Nil, Aleksandar S.: Slobodna deca Samerhila (A. S. Neill,

Summerhill). Prev. D. Petrović, BIGZ, 1979., str. 64. – 68.



Riječi u slici...

36

NA OVOJ STRANICI

ZA SVE VAS

DONOSIMO TEKST O

LJUDIMA, O

VLASTITIM

REAKCIJAMA,

PONAŠANJU,

RAZMIŠLJANJIMA

AUTORICE

KOSJENKE MUK

KOJI PRENOSI

CENTAR ANGEL IZ

ZAGREBA

Vjerujemo da se svako

od nas našao u situaciji

da ste u nečije ideje i

razmišljanje imali

mnogo povjerenja, da

bi s vremenom, na lakši

ili teži način, naučili da

on/ona nema sve

informacije i da njegova

istina ne mora biti i

vaša.

Pročitajte ovaj

interesantni tekst i

zajedno sa vašim

kolegama ga

analizirajte na času

odjeljenske zajednice.

Iako ne postoje istraživanja koja bi dala cjelovitu sliku stanja mentalnog

zdravlja u BiH, prema nekim podacima, svaka četvrta osoba ima ovaj vid

zdravstvenog problema. Okolnosti u kojima žive građani povećavaju rizik

po mentalno zdravlje, rečeno je danas povodom obilježavanja

Međunarodnog dana mentalnog zdravlja. Socijalna i ekonomska

neizvjesnost, gubitak perspektive, turbulentni politički procesi, ostaci

traume iz prošlog rata, okolnosti su u kojima žive građani BiH. Sve to u

sinergiji povećava rizik po mentalno zdravlje.

Danas u svijetu najmanje jedna od četiri osobe ima, tokom svog života,

problem sa mantalnim zdravljem. Preko 450 miliona ljudi u Evropi ima

problem sa mentalnim zdravljem. Može se reći da je slična situacija i u

našoj zemlji, rekao je pomoćnik federalnog ministra zdravlja Goran

Čerkez.

- Ako govorimo o našoj zajednici moramo biti svjesni činjenice da smo

unazad 20 godina prošli strahote rata, socio-ekonomska situacija nije

nam na nakoj razini, sve to u sinergiji daje jedno okruženje i potencijalnu

mogućnost da bilo ko od nas pređe na drugu stranu, pojasnio je direktor

Federalnog zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Davor Pehar.

- Iako živimo u 21. vijeku diskriminacija prema oboljelima je česta.

Najveći problem je, generalno u zdravstvu, što na nas ne gledaju kao na

obične ljude. Pogotovo osobe sa težom šizofrenijom. Tim ljudima treba

još bolji pristup zdravstvu. Što nas isto boli, neće nam lako izmjeriti tlak

sve se prebacuje na nervnu bazu, kazao je predsjednik udruženja Fenix

Vahid Đulović.

Tokom obilježavanja Međunarodnog dana mentalnog zdravlja o temi

Dostajanstvo i mentalno zdravlje istaknuto da su učinjeni značajni koraci

u prevenciji i zaštiti mentalnog zdravlja, te da se pomoć oboljelim pruža

u centrima za javno zdravstvo.

- Počevši od 38 centara za mentalnu rehabilitaciju, koji su napravljeni na

području Federacije, u tome smo lideri u Evropi. To je najbolji sistem koji

funkcioniše u Jugoistočnoj Evropi, kazao je ovom prilikom Čerkez.

Ljudi sa mentalnim zdravstvenim problemima su diskriminisani i

marginalizovani, podliježu emocionalnom i fizičkom zlostavljanju.

Projektom mentalnog zdravlja u BiH nastoji se podići svijest o tome

šta se može učiniti kako bi se osiguralo da osobe s mentalnim

zdravstvenim problemima mogu nastaviti živjeti dostojanstveno. http://www.tv1.ba/mobile/vijesti/bosna-i-hercegovina/dogadjaji/24886-mentalne-bolesti-i-

poremacaji-u-znacajnom-porastu-u-bih.html

MENTALNE BOLESTI I POREMEĆAJI U ZNAČAJNOM

PORASTU U BIH



Nekoliko riječi o tekstu...

http://www.tv1.ba/mobile/vijesti/bosna-i-hercegovina/dogadjaji/24886-mentalne-bolesti-i-poremacaji-u-znacajnom-porastu-u-bih.html


































37

A od prije nekoliko brojeva Debatnih novosti prenosimo vam u cjelosti tekst Konvencije o

sprječavanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Nažalost obe vrste nasilja nisu nepoznanica u

našem okruženju, ali se o tome gotovo stidljivo i jedva govori. CKD želi da podigne svijest svih onih

do kojih njihove aktivnosti dosežu kako bi zajedno doprinijeli zaštiti ljudskih prava.

KONVENCIJA VIJEĆA EVROPE O SPRJEČAVANJU I BORBI PROTIV NASILJA

NAD ŽENAMA I NASILJA U PORODICI (IX dio)



38



39



40

Izvor: http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/images/pdf/prijelom_online_konvencija.pdf (str. 51. -

55.)



http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/images/pdf/prijelom_online_konvencija.pdf











41

Tema stripa

Stručnost čovjeka ne

određuje nacionalni

identitet

STRIPOM DA TI KAŽEM

Profesorice

B H S

Učenici

profesorica (B) direktor ? ? ? ? ?



42

OPIS KVISKOTEKE

Dragi čitatelji

pred vama su

pitanja na koja svi

moramo znati

odgovore, ne zato

što trebamo biti

sveznalice nego

zato što je ovo

tema koja se

odnosi i na tebe i

na mene. Na naše

pretke, naše

roditelje, nas i

našu djecu.

Znati znači umjeti

se oduprijeti zlim

iskušenjima!

Odgovori su na 57 stranici Debatnih novosti.

RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA

1. Šta je diskriminiacija?

2. Šta je tolerancija?

3. Koliko nacionalnih manjina ima u BiH?

4. Šta je paraolimpijada?

5. Ko je prvak svijeta u sjedećoj odbojci?

6. Koji narod slavi Đurđevdan?

7. U kojem gradu se nalazi Hagada?

8. Jevreji pozdravljaju sa...

9. Da li su narodi u BiH ravnopravni?

10. Da li Ustav BiH garantuje pravo svim

građanima?

11. Imaju li svi ljudi ste fiziološke potrebe?

12. Da li diskriminacija vodi društvenom napretku?

13. Da li tolerancija vodi društvenom napretku?

14. Mostovi su simbol...

15. Podržavate li dvije škole pod jednim krovom?



43

Dragi čitatelji,

pred vama je

scenarij radionice

koji možete sami

realizirati u

manjoj ili većoj

grupi.

Nije bitno da li ste

profesor ili

učenik, NVO

aktivista ili

naprosto

građanin koji želi

podići svijet ljudi

oko sebe o

VAŽNOSTI

POŠTIVANJA

TUĐIH LJUDSKIH

PRAVA

CILJEVI: Aktiviranje i razvoj predznanja radi upoređenja obilježja

nove i manje poznate teme sa obilježjima poznatih tema

UČESNICI: do 30 osoba

TRAJANJE: 30 minuta

RADNI KORACI:

1. Voditelj unaprijed priprema tabelu kao pomoć za ovu aktivnost i

pokazuje je na flip chart papiru. Stavke koje će upoređivati

zapisuju se jedna ispod druge na ljevoj strani tabele, a niz

obiljezja, s kojima će se te stavke upoređivati, upisuju se u red

na vrh tabele

2. U uvodnoj aktivnosti učesnici raspravljaju o poznatim stavkama i

predlažu odgovarajuće oznake (+za “da” i – za “ne”) za svaku

svtavku pod svakim obilježjem. Poslije čitanja, slušanja,

predavanja ili nekog drugog oblika podučavanja nove teme

učenici predlažu oznake za obilježja nove teme (+ za da i – za

ne i ? Kao znak da učesnik nije siguran u vezi sa nekim

obilježjima) Voditelj od njih u toj fazi traži da iznesu svoja

nagađanja o temi, čak iako nisu potpuno sigurni. Nakon

podučavanja o novoj temi slijedi diskusija o naučenom.

3. U pratećoj aktivnosti (koja se smatra dijelom faze refleksije)

učesnici se vraćaju tabeli i potvrđuju i ispravljaju oznake koje su

unijete u toku uvodne aktivnosti. Ova metoda omogućava da se

ostvare uspjesi u temama koje se ne zasnivaju na tekstu.

URADITE SAMI - POREĐENJE



44

Dragi čitatelji,

pred vama je

motivacijska

priča, kakvih

uvjereni smo, ima

mnogo oko vas.

Na temelju ove

priče postavili

smo za vas teze

za debate, a vi ne

zaboravite:

- Pažljivo istražiti

temu

- Uraditi

brainstorming

- Kreirati

argumente

- Pripremiti

unakrsno

ispitivanje

I konačno

DEBATIRAJTE

Enes je učenik III razreda strojarske škole. Potiče iz obitelji čiji su

otac, a i majka na birou za zapošljavanje dugi niz godina. Jedini

izvor prihoda te obitelji je nadnički rad u drugim porodicama. Često

Enes izostaje sa nastave jer radi sa ocem.

Razrednik tražeći opravdanje od učenika i saznaje da je učenik

prisiljen raditi da bi pomogao svojoj porodici da preživi. Razrednik

znajući iz kojih razloga Enes izostaje sa nastave odlučuje opravdati

sve izostanke. Međutim, razrednik je ostao u dilemi da je ispravno

postupio i da li se Enesu moglo drugačije pomoći.

MOTIVACIJSKA PRIČA O LJUDSKIM PRAVIMA

TEZE ZA DEBATU:

1. Svako dijete ima pravo na obrazovanje

2.Učenik treba redovno pohađati nastavu

3.Svi roditelji trebaju omogućiti djeci školovanje

4.Šola je obrazovna a ne socijalna ustanova.



45

Mediji o ljudskim pravima i

diskriminaciji

http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/596217/Nama-je-onemoguceno-da-

radimo-samo-zbog-polnog-organa-Onda-cu-na-operaciju



O čemu je riječ u

tekstu?

Kako je informacija

prenesena?

Izdvojite ličnosti i

temu?

Mjesto dešavanja?

Koja poruka se šalje

ovakvim

tekstovima?

Analizirajmo zajedno:

http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/596217/Nama-je-onemoguceno-da-radimo-samo-zbog-polnog-organa-Onda-cu-na-operaciju

























46



O čemu je riječ u

tekstu?

Kako je informacija

prenesena?


temu?

Mjesto dešavanja?


ovakvim

tekstovima?


47

http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/596036/Od-2016-udzbenici-bez-

diskriminatorskog-sadrzaja



O čemu je riječ u

tekstu?

Kako je informacija

prenesena?


temu?

Mjesto dešavanja?


ovakvim

tekstovima?


http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/596036/Od-2016-udzbenici-bez-diskriminatorskog-sadrzaja











48

http://www.blic.rs/Vesti/Svet/596007/Zagreb-Pedere-u-logore-nije-govor-

mrznje-nego-psihologija-mase



O čemu je riječ u

tekstu?

Kako je informacija

prenesena?


temu?

Mjesto dešavanja?


ovakvim

tekstovima?


http://www.blic.rs/Vesti/Svet/596007/Zagreb-Pedere-u-logore-nije-govor-mrznje-nego-psihologija-mase



















49

http://www.blic.rs/Vesti/Svet/596007/Zagreb-Pedere-u-logore-nije-govor-

mrznje-nego-psihologija-mase



O čemu je riječ u

tekstu?

Kako je informacija

prenesena?


temu?

Mjesto dešavanja?


ovakvim

tekstovima?





















50

http://www.vijesti.me/vijesti/sloboda-izrazavanja-presude-evropskog-suda-

za-ljudska-prava-854635#



O čemu je riječ u

tekstu?

Kako je informacija

prenesena?


temu?

Mjesto dešavanja?


ovakvim

tekstovima?


http://www.vijesti.me/vijesti/sloboda-izrazavanja-presude-evropskog-suda-za-ljudska-prava-854635

















51



Riječ u slici

52



Riječ u slici

53



Riječi u slici

54

Da ne zaboravimo...

ZAJEDNO SA

SVOJIM

KOLEGAMA U

KLUBU

PROČITAJTE

NOVE

KOMENTARE NA

ZAKON O

ZABRANI

DISKRIMINACIJE

http://www.civilno

drustvo.ba/files/do

cs/Komentar_zako

na_o_zabrani_disk

riminacije.pdf

RAZGOVARAJTE

O VAŽNIM

ELEMENTIMA

OVOG ZAKONA I

NJEGOVOJ

PRIMIJENI U

STVARNOSTI.

CKD je u cilju promoviranja ideje jednakosti, toleranicje i zaštite

ljudskih prava kreirao Facebook stranicu: “Debatom protiv

diskriminacije”. Na ovoj stranici su sve vaše ideje, stavovi, pitanja i

iskustva koja se odnose na promoviranje i prakticiranje tolerancije.

Sve ovo nije dobrodošlo, nego je neophodno, jer stranica nije sama

sebi svrha. Ona je tu zbog vas i za vas.

U nastavku podsjećamo na Facebook stranicu „Debatom protiv

diskriminacije” putem koje se debatanti iz cijele BiH uključuju u

kampanju promoviranja ljudskih prava i jednakosti svih građana

Bosne i Hercegovine. Posjetite nas i svojim lajkom, komentarom,

fotografijom ili pričom potaknite i druge da postanu dio državne

debatne mreže za promicanje tolerancije.

FACEBOOK - SREDSTVO ZA PROMICANJE

TOLERANCIJE I POŠTIVANJA LJUDSKIH PRAVA



http://www.civilnodrustvo.ba/files/docs/Komentar_zakona_o_zabrani_diskriminacije.pdf





https://www.facebook.com/debatomprotivdiskriminacije?_rdr=p



55

DEBATOLOGIJA

Pogledajmo zajedno o kojim smo temama najviše

govorili u oktobru?

Je li diskriminacija u BiH znatno raširenija nego

što to pokazuju statistički pokazatelji? - uvodni

tekst

BiH se treba uključiti u aktivnije pomaganje

ljudima koji su žrtve izbjegličke krize? - uvodni

tekst

Zanemaruju li lokalne zajednice prava djece sa

poteškoćama u razvoju i učenju uskraćujući

praksu inkluzivne nastave? - uvodni tekst

Pozitivna diskriminacija djece sa poteškoćama u

razvoju i učenju je opravdana? - uvodni tekst

Je li diskriminacija u BiH znatno raširenija nego

što to pokazuju statistički pokazatelji?

Riječi u slici

56

U nastavku donosimo nekoliko komentara

koji su obilježili navedene teze na Debatologiji:

U ovom slučaju postoje dvije mogućnosti, svakako da vlast

može da riješi velikim dijelom problem diskriminacije,

segregacije, i politizacije, međutim i društvo igra veliku

ulogu. Prvo ćemo definisati ova tri osnovna pojma.

Diskriminacija-(lat. discriminare) znači odvajati, praviti

razliku po socijalnim, rasnim, etničnim, vjerskim,

individualnim, spolnim, jezičnim, starosnim ili drugima

osobinama. Segregacija-(lat. segregare - razlučiti, rastaviti)

je razdvajanje ljudi na osnovi različitih kriterija koji se u

pravilu kose sa načelima ljudskih prava i sloboda.

Segregacija se najčešće događa kada više pozicionirana

grupacija nameće svoja pravila manje pozicioniranoj

grupaciji ili pojedincu prema vlastitoj procjeni (koja obično

nije moralna)

Politizacija-Smišljeno nastojanje da neki problem poprimi

političko obilježje Smatram da društvo igra veliku ulogu po

pitanju diskriminacije ili onoga suprotnog. Prije svega mi

trebamo da se osvijestimo i shvatimo da pravljenje razlike

po bilo kakvim osobinama ili nečemu drugom ne vodi

nikuda. To smo se bar do sada mogli osvijestiti. Dakle,

društvo igra ogromnu ulogu kada je u pitanju diskriminacija.

Sami pravimo okruženje u kojem živimo i sami sebi krojimo

način života. Ponovo, kad je u pitanju segregacija, mogli

smo već zaključiti da je bilo šta slično tome postalo suvišno.

Smatram da smo svi i više nego umorni od svega i da je

mnogo bolje da živimo u slozi, nego da se dijelimo na bilo

kakvim osnovama. Smatram da svi možemo složiti s tim.

Opet, sami trebamo praviti promjene i nastojati da ispravimo

sve greške, polazivši od sebe prvenstveno. Kada je u pitanju

treći pojam, to je opet problem cijele zajednice, uključujući i

vlast. Kad sve saberemo i oduzmemo, svodi se na isto.

Zdravije društvo sa sigurnim uvjetima za život nam je svima

u cilju. Svakako da vlast čini jedan veliki udio u svemu,

međutim onu osnovu, onaj glavni kostur činimo upravo mi.

Zato ne smijemo sebi dozvoliti da nam se dešavaju ovakve i

slične stvari. Moramo se potruditi da taj kostur bude što

čvršći i da ga ništa ne smije poljuljati. Sada, pitanje je da li

vlast može da riješi to pitanje. Vlast može uvoditi neke

promjene, promjene koje će značiti mnogo, međutim

smatram da glavnu promjenu činimo upravo mi. Bez tih

promjena nema ni onih drugih, onih koje u suštini znače sve.

Promjene koje ćemo uvesti mi.

1510

DEBATOLOGIJA

Riječi u slici

57

ODGOVORI IZ

KVISKOTEKE SA

STRANICE 42:

1. Pravljenje

razlika

2. uvažavanje

3. 17

4. Sportsko

natjecanje za

osobe

saposebnim

potrebama

5. BiH

6. Romi

7. Sarajevo

8. Šalom

9. Da

10. Da

11. Da

12. Ne

13. Da

14. Spajanje

15. Da/Ne

Ma koliko bili različiti po fizičkim, etničkim,

svjetonazorskih, dobnim, spolnim....karakteristikama,

svi smo mi isti – ljudi koji mogu osprati i doživjeti svu

svoju punoću samo u zajednici sa drugima.

UMJESTO KRAJA



ZA VAS SU PISALI:

1. Amira Sejdinović, Odžak

2. Nasiha Mulahalilović, Čelić

3. Sabahudin Ćeman, Tešanj

58

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta, Harun Macić,

Azra Džananović, Mariana Sedić

DTP Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 10. oktobar, 2015. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

[email protected] www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

mailto:[email protected]



http://www.ckdbih.com/

https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts




https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts



Documents

IDEA WSDC WIFI NVO MREŽA GRAD VLADA VIJEĆE PRAVDE … novosti OKTOBAR... · Adisa Mujčinović: Ni jedan čovjek ne zaslužuje biti diskriminisan. Nije bitno da li smo mi crni ili