IDEA WSDC WIFI NVO MREŽA GRAD VLADA VIJEĆE PRAVDE …Peloponeski rat. Tukidid je i sam sudjelovao u ratu kao jedan od atenskih vojskovođa, ali su ga Atenjani ubrzo prognali. Zatim

0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

1

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

i kultura dijaloga u BiH-18

godina poslije rata“

UMJESTO UVODA

Ljudska prava su temelj na kojem počiva svako demokratsko i uređeno društvo. Poštivanje ljudskih prava nam je zadaća koju svakodnevno i u svim okolnostima trebamo ispunjavati. Ljudska prava nemamo samo mi iako veoma često u svakodnevici krećemo baš od te pretpostavke. No da bi naša prava bila uvažena moramo i mi uvažiti prava drugih. Kroz projekat “Debata i kultura dijaloga u BiH – 18 godina poslije rata” ujedinjeni u znanju mladi ljudi iz cijele BiH organiziraju brojne aktivnosti kako bi riječi pretočili u djela. Kako bi doprinijeli uspostavljanju takvih odnosa u kojima ne dominira prezir i neuvažavanje, nego razumijevanje i tolerancija. I ove Debatne novosti doprinose podizanju svijesti o ulozi i značaju poštivanja ljudskih prava posebno među mladima.

SADRŽAJ:

Umjesto uvoda

DRUŠTVENI UGOVOR - Žan-Žak Ruso (O pravu

jačega)

Demokracija i ljudska prava

Učimo djecu toleranciji - nikad ne treba odustati -

žabe u vrhnju

Učimo djecu toleranciji - sok od narandže

Učimo djecu toleranciji - pomozi prijatelju u nevolji

kad god to možeš

Učimo djecu toleranciji - dobar i loš vuk

Učimo djecu toleranciji - priča o keksu

Škola i ljudska prava - “Slobodna djeca

Samerhilla” (ii dio)

Zapis jedne debate - Teza: ANTIGONA

JE TREBALA SAHRANITI BRATA

Facebook kao sredstvo za promicanje

tolerancije i poštivanja ljudskih prava

“Neka blagost pobjedi ljutnju Neka dobro savlada zlo,

Neka gramzivca pobjede darovi, Neka lažljivca nadigra istina.

O, neka mržnji preko ljubavi dođe kraj.” Buda

2




Riječ dvije o tekstu koji je pred vama:

Da li je najveća

snaga “pravo”?

Da li je dužnost

čovjeka biti

poslušan?

Kada poslušnost

“uzmicanje pred

silom” jeste

dužnost?

Da li je dužnost

poslušno se pokoriti

zahtjevima

poštivanja ljudskih

prava drugih

osoba?

Teze za debatu:

“Poštivanje ljudskih

prava je izraz volje

ili nužde”

DRUŠTVENI UGOVOR

Žan-Žak Ruso

O pravu jačega

3




Riječ dvije o mislima koje su

pred vama:

TEZE ZA DEBATU

“Netolerancija je

izraz slabosti”

“Kolektivne odluke

treba da donose

političke strukture

koje tretiraju sve

članove zajednice

kao pojedince.”

“Upotreba nasilja

nije opravdana ni

pod kojim uvjetima”


John Dewey

"Netolerancija, zlostavljanje, pogrdno nazivanje

zbog razlika u mišljenju o religiji ili politici ili

poslovanju, kao i tbog razlika rase, boje,

bogatstva ili nivoa kulture su izdaje

demokratskog načina života.

Jer sve što spriječava slobodu i potpunost komunikacije postavlja

ograničenja koja razdvajaju ljudska bića u skupove i klike, u

suprotstavljene sekte i frakcije, i stoga potkopava demokratski način

života. Puke pravne garancije građanskih sloboda vjerovanja,

izražavanja, i okupljanja biće od malo pomoći ako u svakodnevnom

životu sloboda komunikacije, protok ideja, činjenica, iskustava, bude

ugušena međusobnim nepovjerenjem, zlostavljanjem, strahom ili

mržnjom." (Creative Democracy: The Task before Us)

Karl Popper

"Vjerujem da svaka takva revolucija mora kao svoj

jedini cilj imati uspostavljanje demokratije; pod

demokratijom ne mislim na nešto tako neodređeno

kao što je 'vladavina naroda' ili 'vladavina većine', nego

na skup ustanova (između ostalog na opće izbore, to

jest pravo ljudi na raspuštanje svoje vlade) koje bi

dopustile javnu kontrolu vladara i njihovo otpuštanje od strane onih

kojima se vlada i koje bi potčinjenima omogućile dobiti reforme bez

upotrebe nasilja, čak i protiv volje vladara. Drugim riječima, upotreba

nasilja je opravdana samo pod tiranijom koja onemogućuje

nenasilne reforme, i ona mora imati samo jedan cilj, stvaranje

državnog uređenja koje omogućuje reforme bez nasilja (...)

Produžena upotreba nasilja može dovesti do gubljenja slobode,

pošto takva situacija može izazvati ne nepristrasnu vladavinu

razuma, nego vladavinu jednog čovjeka. Nasilna revolucija koja hoće

više od rušenja tiranije vjerovatno bi izazvala novu tiraniju kao

vjerovatno ostvarenje svojih realnih ciljeva." (Otvoreno društvo i

njegovi neprijatelji)

http://bs.wikiquote.org/wiki/Demokratija








4





Ronald Dworkin

"[O]dređujući cilj demokratije [je osiguranje]: da

kolektivne odluke donose političke institucije čija

struktura, sastav, i prakse tretiraju sve članove

zajednice, kao pojedince, sa jednakim obzirom i

poštovanjem." (Pravo slobode: moralno čitanje

Američkog ustava)

"Politička jednakost nije stvar političke moći već političkog položaja.

Demokratija potvrđuje na najdramatičniji način jednak obzir i

poštovanje koje zajednica zajedno, kao čuvar prinudne vlasti, ima

za svakog svog člana. Demokratija je jedini oblik vlasti, osim

vladavine lutrijom, koji potvrđuje taj jednak obzir i poštovanje u

svom najtemeljnijem ustroju. Ako se bilo kojem građaninu pripiše

manje izbornog utjecaja nego drugima, jer mu se uskraćuje glas ili

se njima daje više glasova, ili zbog toga što ga izborni aranžmani

smještaju u distrikt sa više stanovništva, ali ne i više predstavnika, ili

zbog bilo kojeg drugog razloga, onda razlikovanje signalizira manje

političkog položaja za njega osim ako se može opravdati na način

koji negira taj signal." (Pravda za ježeve)

"Ja negiram ono što mnogi pravnici i politolozi tvrde: da je sudska

kontrola neizbježno i automatski nedostatak u demokratiji. Ali ne

slijedi da je bilo koja demokratija imala istinskih koristi od te

institucije." (Ibid.)


Riječ dvije o mislima koje su

pred vama:

TEZE ZA DEBATU

“Do uspostavljanja

demokratskih

principa ne/treba

doći nužno

revolucijom”

“Građani moraju

imati jednak izborni

utjecaj”








5




Razmislite o tezama:

“Suvremena država

osigurava temeljne

principe slobode”

“Suvremena država

mora ispuniti sve

kriterije koji

osiguravaju jednake

mogućnosti za sve!”

“Učestvovanje u

demokratskim

procesima je

najvrijednije u

institucijama

civilnog društva”


Sarah Song

"[P]olitička jednakost je konstitutivni uslov demokratije, a solidarnost je

instrumentalni uslov demokratije [...] Politička jednakost je konstitutivni

uslov demokratije, a stabilni, omeđeni demos je nužan za njeno

ostvarenje. Savremena država ocrtava takav stabilni demos. Granice

demosa su već definisane prema granicama državnog članstva, ali

moj argument nije da trebamo davati prednost statusu quo jer je

status quo. Mi imamo razloge koji su unutrašnji demokratiji za

oivičenje demosa na ovaj način. Prvo, historijski je slučajna, ali

moralno relevantna činjenica da je savremena država primarni

instrument za osiguranje suštinskih prâva i sloboda koje konstituišu

demokratiju

[...] Ukratko, institucije savremene države služe zakonodavnim,

izvršnim i sudskim funkcijama nužnim za stvaranje i održavanje

sistema prâva. Ključno za moj argument, savremena država može

ispuniti zahtjeve političke jednakosti: jednaka prava političke

participacije i slobode mišljenja i izražavanja, kao i materijalne uslove

koji osiguravaju jednake mogućnosti za vršenje tih prâva i sloboda.

Drugi razlog za oivičenje demosa u skladu sa granicama teritorijalne

države ima veze sa solidarnošću. Država nije tek instrument

odlučivanja ili način za osiguranje prâva; ona je također postala

mjesto solidarnosti i povjerenja, koji motiviraju učestvovanje.

Demokratsko učestvovanje i mobilizacija ne dešavaju se u vakuumu,

već u odnosu prema bogatoj mreži institucija. Povjerenje igra važnu

ulogu ovdje

[...] Treće, povjerenje i solidarnost su važni ne samo za motiviranje

građana za političko učestvovanje, već i za povezivanje građana sa

političkim predstavicima. Demokratski predstavnici moraju biti

odgovorni određenom demosu

[...] Demos treba biti oivičen državom jer država osigurava suštinske

uslove demokratije, služi kao primarno mjesto solidarnosti koja koristi

demokratskom učestvovanju, i ustanovljava jasne poveznice između

predstavnika i njihovih birača." (The boundary problem in democratic

theory: why the demos should be bounded by the state)









6




Riječ dvije o Tukididu:

Tukidid (oko 460. pr. Kr.

- oko 395. pr. Kr.) bio je

starogrčki povjesničar

koji je opisao

Peloponeski rat.

Tukidid je i sam

sudjelovao u ratu kao

jedan od atenskih

vojskovođa, ali su ga

Atenjani ubrzo prognali.

Zatim se skrasio na

jednom otoku i tamo

napisao svoje djelo

„Povijest Peloponeskog

rata”.

Njegov stil je štur,

ponekad i monoton, a

jedini su književni ukras

povremeni govori

sudionika rata kroz koje

autor iznosi svoja

razmišljanja o ratovanju.

Zašto je onda Tukidid

tako slavan? Dva su

razloga.

Prvo, Tukidid je

pouzdan. Ništa ne

izmišlja, traži pouzdana

svjedočanstva i strogo

slaže događaje po

godinama. Mogli bismo

reći da je Tukidid prvi

povijesni znanstvenik.

Drugo, Tukidid razmišlja

o uzrocima događaja.

http://hr.wikipedia.org/wi

ki/Tukidid


Tukidid

"Naš ustav ne oponaša zakone susjedâ; prije smo

mi uzor drugima nego da se u njih ugledamo. Zbog

toga što je vlast u rukama mnoštva a ne nekolicine,

nazvano je demokratijom. U privatnim sporovima, svi

su jednaki pred zakonom; što se pak tiče

sudjelovanja u javnom životu, svako se uvažava

prema glasu koji uživa, ne po pripadnosti nekom

staležu nego po osobnoj vrijednosti; nikome opet ni

siromaštvo ni neznatan društveni položaj ne stoje na putu, ako samo

može dobro služiti državi. Sloboda je pravilo po kojem se ravnamo u

državnoj zajednici, a i svakodnevnim poslovima: tu sumnjičenju nema

mjesta, i ne ljutimo se na susjeda ako radi šta mu je drago, niti

pokazujemo one uvredljive znakove koji su možda neškodljivi ali ipak

nisu prijatni za vidjeti. Premda u našim privatnim poslovima nema

prisile, strahopoštovanje nas spriječava da kršimo državne zakone.

Pokoravamo se državnim dužnosnicima i zakonima, prije svega

onima koji su doneseni da se zaštite potlačeni i čije kršenje, premda

su nepisani, donosi opći prezir." (Historija Peloponeskog rata)


http://hr.wikipedia.org/wiki/Tukidid

http://hr.wikipedia.org/wiki/Tukidid








7





Da li se treba

predati ako je pred

nama težak

problem?

Objasni stav prve

žabe?

Objasni stav druge

žabe?

Navedi slične

primjere iz života?

Šta zaključuješ?

Da li se upornost

isplati?

TEZE ZA DEBATU

“Sa problemom se

treba suočavati?”

“Uvijek treba

drugome pomoći u

nevolji”

UČIMO DJECU TOLERANCIJI - NIKAD NE TREBA ODUSTATI -

Žabe u vrhnju

Bile jednom dvije žabe koje su upale u posudu s vrhnjem.

Odmah su shvatile da tonu: bilo je nemoguće dugo plivati i plutati u

smjesi gustoj poput živoga blata. U početku su žabe lamatale

nogama u vrhnju kako bi dosegnule rub posude. Ali bilo je uzalud;

samo su se praćakale na istome mjestu i tonule. Osjećale su da je

sve teže izaći na površinu i disati.

Jedna od njih glasno je rekla:”Ne

mogu više. Nemoguće je izići

odavde. U ovome se ne može

plivati.Budući da ću umrijeti, ne

vidim razloga da produljujem ovu

patnju. Ne razumijem kakva smisla

ima umrijeti od iscrpljenosti zbog

uzaludnog napora.”

Rekavši to, prestane lupati nogama i brzo potone, doslovno ju je

progutala bijela gusta tekućina.

Druga žaba, ona upornija i možda tvrdoglavija, rekla je samoj sebi:

“Ne postoji način! Ništa se ne može učiniti da isplivam iz ovoga. Ipak,

makar se smrt približila, radije ću se boriti do posjednjeg daha. Ne

želim umrijeti ni sekundu prije no što kucne moj čas.”

Nastavila je lupati nogama ii praćakati se satima stalno na istome

mjestu, a da se nije pomaknula ni centimetra.

Iznenada, od tolika batrganja i lupanja batacma, udaranja i batrganja,

vrhnje se pretvorilo u maslac.

Iznenađena, žaba skoči i kližući dođe do ruba posude. Odande se

mogla vratiti kući sretno krekećući.”

http://mudremisli.net/zabe-u-vrhnju-motivacijske-price/#RhFOjsPT3dxESt1Z.99

http://mudremisli.net/zabe-u-vrhnju-motivacijske-price/




















8




Mudre misli:

“Prijatelj je čovjek

koji ima iste

neprijatelje kao i vi”

Linkoln

“Opasni su samo

oni neprijatelji koje

ne možete

prepoznati”

De Gol

“Pažnja je najbolji

put do prijateljstva”

Spenser

“Što više volimo

svoje prijatelje to

manje im laskamo”

Molijer

“Čovjek Čovjeka ne

može da upozna

dok s njim ne

pojede onoliko soli

koliko može zubima

da podigne”.

Buda

UČIMO DJECU TOLERANCIJI - SOK OD NARANDŽE

Priznati stručnjak na polju ljudskih potencijala držao je predavanje.

Nakon uvodnog govora, on uze narandžu u ruke i zagonetno upita

publiku: »Ako stisnem iz sve snage ovu narandžu, šta će izaći iz

nje?»

Neka mlada djevojka iz prvog reda dobaci: »To vam je jako glupo

pitanje. Ako stisnete narandžu onda će iz narandže izaći sok od

narandže. To je ono što je unutra. Ne može ništa drugo izaći iz nje.»

Stručnjak reče:»Točno. To je

točan odgovor na moje

pitanje. Razlog zašto će iz

narandže izaći narandžin sok

je taj što je samo to unutra, a

sad ako proširimo metaforu i

zamislimo da vas neko tako

stisne. Da vas stisnu vaši

problemi, brige, strahovi, da

vas ogovara, da vas neko

uvrijedi, da vam nanese bol i

sl. I iz vas izađu bijes, mržnja,

prezir, strah, ljutnja, zloba itd.

Vi biste rekli da to što je izašlo

iz vas je zbog toga što vam je

neko rekao ovo ili uradio ono,

ali prava istina je da ono što iz

vas izađe, je ono što vi imate

u vama.

Upamtite, iz vas će uvijek i baš uvijek izaći ono što je u vama ako vas

neko “stisne”. Iz narandže nikada neće izaći sok od jabuke. Isto tako

iz vas nikad neće izaći ono što već nije u vama.»

http://mudremisli.net/sok-od-narandze-poucne-price/#YPzHCw9wcssbYc0x.99

http://mudremisli.net/sok-od-narandze-poucne-price/




















9




Mudre misli:

“Preživjeli neprijatelj

je kao neugašen

požar ili kao

neplaćeni dug: raste

sa vremenom”

Rišelje

“Ne kidajte grubo

niti prijateljstva, jer

ako ih treba ponovo

vezati, ostaće čvor”

Linkoln

“Sudbina nam daje

roditelje, a prijatelje

biramo sami”

Morijak

“Ko traži prijatelja

bez mane, ostaje

bez prijatelja”

Eliot Dž.

“Meni nije potreban

prijatelj koji se u

svemu slaže i na

sve klima glavom,

jer to isto moja

sjenka može da

uradi još bolje”

Plutarh

UČIMO DJECU TOLERANCIJI - POMOZI PRIJATELJU U

NEVOLJI KAD GOD TO MOŽEŠ

Jednoga dana miš je gledao kroz pukotinu na zidu farmera i njegovu

ženu kako otvaraju neki paket. “Kakvu hranu bi to moglo sadržavati?”

pitao se miš. Ali, kad je otkrio da je u pitanju mišolovka, bio je

užasnut. Trčeći kroz dvorište farme, upozoravao je ostale vičući: “U

kući je mišolovka, u kući je mišolovka!”.

Kokoš, kvocajući i čeprkajući, podigne glavu i kaže: “Gospodine mišu,

to je ozbiljan problem za tebe, ali nema baš nikakve posljedice za

mene. Ja se zbog toga ne mogu uzrujavati.”Miš se ožalošćen okrene

prascu i vikne: “U kući je mišolovka, u kući je mišolovka!” Prase je

suosjećalo s njim, pa mu reče: “Dragi mišu, vrlo mi je žao, ali ja tu ne

mogu ništa učiniti osim moliti. Budi siguran da si u mojim molitvama.”

Miš tada krenu prema kravi pa joj reče: “U kući je mišolovka, u kući je

mišolovka!” Krava odgovori: “Žao mi je, mišiću, zbog tebe, ali s mog

nosa neće faliti koža.” Tako se miš vratio odbijen i pognute glave u

kuću kako bi se sam suočio s farmerovom mišolovkom.

Te noći začuo se čudan zvuk u kući, identičan zvuku kad mišolovka

uhvati svoj plijen. Farmerova žena požurila je vidjeti što se dogodilo.

U mraku nije vidjela da je mišolovka uhvatila rep otrovne zmije. Zmija

ju je ugrizla. Farmer ju je brzo odvezao u bolnicu i kući se vratila s

vrućicom. Poznato je da se vrućila liječila svježom kokošjom juhom,

pa je farmer zbog toga morao zaklati kokoš. Ali, bolest njegove žene

nije jenjavala, pa su je došli posjetiti prijatelji i susjedi.

Da bi ih nahranio, farmer je morao zaklati prase. Farmerova žena, na

žalost, nije se oporavila. Umrla je. Došlo je toliko ljudi na njezin

sprovod da je farmer morao zaklati i kravu kako bi osigurao dovoljno

mesa za sve njih. Miš je to sve gledao s velikom tugom kroz svoju

pukotinu na zidu.

Zato, kada idući puta čuješ da se netko suočio s problemom i misliš

da se to tebe ne tiče, sjeti se, kad je jedan od nas ugrožen, svi smo u

opasnosti.

http://mudremisli.net/pomozi-prijatelju-u-nevolji-kad-god-to-moe-motivacijske-

price/#8RAhiT3AKZqyjqZj.99

http://mudremisli.net/pomozi-prijatelju-u-nevolji-kad-god-to-moe-motivacijske-price/





























10




Mudre misli:

“Treba pokušati i

teške stvari”

Latinska poslovica

“Loše je ako

primijetiš da nemaš

prijatelja tek kada ih

zaista trebaš”

Plutarh

“Samo prijateljeva

ruka vadi trn iz srca”

Ibn Zafar

“Češće se sahranjuju

prijateljstva nego

prijatelji”

Mirabo

“Kaži mi ko ti je

prijatelj, pa će on

meni reći ko si ti”

Averčenko

“Veliki ljudi dobijaju

dvostruko ako

neprijatelja učine

svojim prijateljem”

Kroče

“Zemljom mi vidimo

zemlju, vodom vodu,

vazduhom

božanstveni vazduh i

vatrom vječnu vatru,

ljubavlju ljubav i

svađu zalosnom

svađom”

Aristotel

UČIMO DJECU TOLERANCIJI - DOBAR I LOŠ VUK

Nekada davno je stari Cherokee svome unuku ispričao jednu životnu

istinu:

- U nutrini svakog čovjeka se vodi bitka, kao borba između dva vuka,

u nutrini svakoga od nas. Jedan vuk predstavlja zlo: predstavlja bijes,

zavist, ljubomoru, žaljenje, pohlepu, aroganciju, samosažaljenje,

krivnju, grijeh, srdžbu, inferiornost, laž, lažni ponos, egoizam…

- Drugi vuk predstavlja dobro: predstavlja ono što pruža užitak, mir,

ljubav, nadu, vedrinu, poniznost, ljubaznost, dobrohotnost, srdačnost,

darežljivost, istinu, suosjećanje i vjeru.

Mali Indijanac se zamisli na nekoliko trenutaka. Sve svoje misli

vrijedno usmjeri u dubinu djedovih riječi, te ga zapita;

- Koji vuk na kraju pobijedi?

Stari Cherokee odgovori sa smiješkom na svojem starom licu:

- Pobjeđuje uvijek onaj kojega hraniš

http://mudremisli.net/dobar-i-lo-vuk-motivacijske-price/#W28mKxPdWY1PpzB1.99

http://mudremisli.net/dobar-i-lo-vuk-motivacijske-price/























11





Koliko puta ste bili

u prilici da nekog za

nešto nepravično

optužite ili da

budete nepravično

optuženi?

Kako ste se

osjećali u prvom, a

kako u drugom

slučaju?

Da li vrlina dati

čovjeku i ono što

mu ne pripada?

Da li je strašno

ispričati se drugome

zbog nepravde koju

smo mu počinili?

TEZE ZA DEBATU

“Dobro se dobrim

vraća”

UČIMO DJECU TOLERANCIJI - PRIČA O KEKSU

Djevojka je čekala avion u čekaonici jednog velikog aerodroma.

Budući da je trebala dugo čekati, odlučila je kupiti knjigu kako bi joj

vrijeme brže prošlo. Uz knjigu je kupila i paketić keksa. Sjela je u VIP

čekaonicu kako je nitko ne bi uznemiravao.

Kraj nje je bila stolica na kojoj su bili keksi, a odmah do nje jedan

gospodin koji je čitao novine. Kad je ona počela uzimati kekse i

gospodin je uzeo jedan. Ona se šokirala, ali ništa nije rekla i nastavila

je čitati knjigu. U sebi je pomislila: “Ma gledaj ti ovo, da samo imam

malo više hrabrosti, do sada bih ga već udarila…”

Svaki put kad je ona uzimala jedan keks, čovjek pored nje, ne

obazirući se ni na šta, uzimao je isto tako jedan. Nastavili su tako dok

nije ostao samo jedan u paketu i djevojka pomisli: “Baš me zanima

što će sad napraviti!” Čovjek uze posljednji keks i podijeli ga na dvoje!

Ovo je zaista previše, reče sva uznemirena, uze svoje stvari, knjigu,

torbu i ode prema izlazu iz čekaonice.

Kada se osjećala malo

bolje, nakon što ju je

prošla ljutnja, sjela je na

mjesto gdje nije bilo

nikoga da bi izbjegla

neke druge neprijatne

događaje. Zatvori knjigu

i otvori torbu da je ubaci

u nju. U tom trenutku

ugleda paketić keksa jos

uvijek bio netaknut.

Postidje se kao kradljivac i tek tada shvati da je keks, isti kao njen, bio

od gospodina koji je sjedio pored nje, ali koji je, bez šokiranja,

nervoze ili prepotencije, podijelio i svoj posljednji komad sa njom,

sasvim suprotno od nje, kojoj su bili povrijeđeni ponos i osjećaji.

http://mudremisli.net/prica-o-keksu/#QgxZrD6eKzxCVSvD.99

http://mudremisli.net/prica-o-keksu/














12





Navedi pozitivne i

negativne aspekte

Samerhilske škole!

Da li se obaveze

mogu izvršiti i bez

prisile?

Kako objašnjavaš

stav “da djeca budu

ono što jesu”!

Da li djeca više

zloupotrebljavaju

nego

nezloupotrebljavaju

datu im slobodu?

DA li u škole treba

uvesti Kodeks

odijevanja?

Ako da, obrazložite

i potkrijepite stav!

ŠKOLA I LJUDSKA PRAVA - “SLOBODNA DJECA

SAMERHILLA” (II DIO)

ŠKOLA SAМERHIL - KONCEPCIJA SAМERНILA

Ovo је priča о jednoj savremenoj školi - Samerhilu. Samerhil је

osnovan 1921. godine. Škola se nalazi u ataru sela Leistona u

Safoku, u Eпgleskoj, а udaljena је oko 150 kilometara od

Londona. Riječ-dvije о učenicima Samerhila. Ima djece koja

dolaze u Samerhil sa pet godina, dok druga stižu u poznijem

uzrastu, kao petnaestogodišnjaci. Djeca uglavnom ostaju u školi

do svoje šesnaeste godine. Obično imamo oko 25 dječaka i 20

djevojčica.

Djeca su raspoređena u tri starosne grupe: grupa najmlađih

obuhvata djecu između pet i sedam godina; srednja, djecu od

osam do deset; i grupa najstarijih, djecu od jedanaest do petnaest

godina.

Imamo prilično veliki priliv djece iz stranih zemalja. U ovom

trenutku (1960.), među nama је petoro djece iz Skandinavije,

jedno iz Holandije, jedno iz Njemačke i jedno iz Amerike.

Djeca stanuju ро starosnim grupama, а u okviro svake grupe

nalazi se ро jedna domoupraviteljka. Grupa srednjeg uzrasta

stanuje u zidanoj zgradi, dok najstariji stanuju u montažnim

kućama. Samo nekoliko starijih učenika ima zasebne sobe. Sobe

se ne pregledaju, niti ih iko posprema umjesto učenika. Djeca se

brinu sama о sebi. Niko im ne određuje ni način odjevanja: ona se

u svim prilikama obаčе kako im padne na pamet.

Novine ovo nazivaju “idimidođimi« školom i tako daju na znanje

da se radi о leglu primitivaca koji se ne obaziro ni na kakva

pravila i ni na kakav način ponašanja.

Čini mi se stoga da је nužno da napišem priču о Samerhilu,

najpoštenije što mogu. Da је moje pisanje pristrasno, sasvim је

razumljivo, no ipak ću pokušati da u istoj meri prikažem i dobre i

slabe strane Samerhila. Njegovim dobrim stranama treba pripisati

zdravu, slobodnu djecu čiji život nije zatrovan strahom i mžnjom.

13





Каkо izgleda

Samerhil? Е ра,

jedno је sigurno, а

to је da časovi nisu

obavezni.

Raspored časova

postoji, ali - samo

za nastavnike.

Djeci је data puna

sloboda da ih

pohađaju, ili da se

drže podalje od njih

- godinama, ako

tako žele.

Djeca obično prate

predavanja u skladu

sa svojim uzrastom,

ali ponekad i

shodno svojim

interesovanjima.

Izvor: Nil, Aleksandar

S.: Slobodna deca

Samerhila (A. S. Neill,

Summerhill). Prev. D.

Petrović, BIGZ, 1979.,

str. 21. – 23.

Ocigledno је da је škola u kojoj su živahna djeca nagurana ро

klupama da u njima uče večinom nekorisne predmete – loša

škola. Ona može biti dobra samo za one koji vjeroju u takvu vrstu

škole, to jest za one nekreativne građane koji žele poslušnu,

nekreativnu djecu, koja ćе se uklopiti u civilizaciju u kojoj је novac

mjerilo uspjeha.

Samerhil је роčео kao eksperimentalna škola. On to više nije.

Danas је to demonstraciona škola, jer ona demonstrira da је

sloboda moguća.

U času kada smo osnivali školu, moja prva supruga i ја imali smo

jednu ideju vodilju: stvoriti školu koja odgovara djetetu, а ne djete

koje odgovara školi.

Predavao sam mnogo godina u uobičajenom tipu škole. Princip

tih škola upoznao sam do tančina. Dobro sam znao da је sve to

pogrešno, а bilo је pogrešno jer se zasnivalo па koncepciji

odraslih о tome šta djeca treba da budu i kako treba da uče.

Takva koncepcija poticala је iz doba u kome је psihologija bila još

nepoznata nauka.

I tako, odvažismo se da napravimo školu u kojoj bi djeci bila data

sloboda da budu ono što jesu. Da bismo to postigli, morali smo da

se odreknemo svake discipline, svakog upravljanja, nametanja,

moralnog vaspitanja, vjeronauke...Smatrali su nas odvažnim, no

to zaista nije zahtjevalo hrabrost sa naše strane. Sve što је to

iziskivalo bilo је upravo ono što smo posjedovali: bezgranično

poverenje u djete kao dobro, а ne zlo Ьićе. Та vjera u dobrotu

djeteta nije nas, već gotovo četrdeset godina, nikad napustala,

naprotiv, pretvorila se u čvrsto uvjerenje.

Мislim da је dijete, ро prirodi mudro i realno. Ako mu se omogući

da bude samostalno, ako mu odrasli ne sjede nа glavi sa svojim

savjetima, ono ćе se razviti najviše što može da se razvije.

Razumljivo, Samerhil је mjesto u kome ćе oni koji posjeduju

urođenu sposobnost i želju da budu školci – postati školci, dok ćе

drugi, čija је jedina sposobnost da čiste ulice – čistiti ulice. No, do

sada iz naše škole niti је izašao neko ko је postao čistač ulica, niti

ја ovo pričam sa neke snobovske tačke gledišta, budući da bi mi

bilo draže da škola oformljuje srećne čistaće nego neurotične

učene ljude.

14




DEBATA

I za kraj ovog

broja Debatnih

novosti

prenosimo vam

zapis jedne

debate, a vi

analizirajte

pozitivne i

negativne

aspekte

Teza:

ANTIGONA JE

TREBALA

SAHRANITI

BRATA

A1

Vrhovna vrijednost za koju se zalaže naša ekipa je humanost čovjeka,

odnosno prema definiciji osjećaj ljudskosti, nehumano je ostaviti osobu

na milost i nemilost divljih zvijeri, to je Kreont radio, dok je Antigona

uradila human čin sahranivši brata.

Naš prvi argument glasi: tebanski zakon koji je bio na snazi za vrijeme

Kreonta nije zabranjivao da se mrtva osoba sahrani. Začeci demokratije

potiču iz Stare Grčke, a skupština je osnovna odlika demokratije, stoga,

Kreontova odluka je bila neispravna i zakonski netačna, jer ju je donio

bez prethodnog konsultovanja skupštine, što se direktno krši sa

demokratskim načelima Stare Grčke. Kao dokaz navodimo izjavu

doktora Marka Hovenstajna koja kaže: "Ako sagledamo sve činjenice,

ono što je Kreont učinio je običan osvetnički čin, bez ikakve pravne

utemeljenosti. Zabranjujući sahranu mrtvoj osobi on je prekršio tri

osnovna načela Tebe: pravo na slobodu od političkog ugnjetavanja,

pravo na slobodu prakticiranja religije, te zabranu apsolutističkog

donošenja odluke o životu i smrti." Postojanje ovakvog zakona u Tebi

potvrđuje humanost čovjeka u Antičko doba.

Drugi argument glasi: religija Antigoni nije dozvoljavala da postupi

drugačije. Prema religioznom vjerovanju Stare Grčke, Polinik ne bi

našao duhovni mir ni na onom svijetu da nije bio sahranjen. Antigona je

bila religiozna osoba. Citat doktora Žana Bernarda Krusoa kaže:

"Antigona je osoba koja je na idealan način izvršava svoje vjerske

dužnosti, bezuslovno i potpuno predano.“ Ona je vjerovala u drugi svijet

i u to da se na ovom svijetu moramo smiriti da bi otišli na onaj drugi.

Prema tome, jedino sigurno što je Antigona znala i što je uradila jeste

da sahrani svog brata. Religija čini svijet humanijim i budi humanu

stranu u nama.Tako je bilo u Tebi, to je veza sa našim kriterijem.

Naš treći argument glasi: moral kao dokaz o ispravnosti njene odluke.

Prema kognitivnoj teoriji iz psihologije čovjeka kaže se da postoji lični

moral, urođena moralna vrijednost kod čovjeka, koja je obično različita i

za osobu koja se vodi takvim moralom iznad općeprihvaćene društvene

vrijednosti. Antigona potaknuta ovim urođenim moralom željela je

sahraniti brata, a dokaz da je to bilo ispravno dobila je kada se Kreont

pokajao. Samo da završim: "Biti moralan znači biti human" - jedna je od

rečenica međunarodne lige humanista, što je naravno opet veza s

našim kriterijem.

15




Unakrsno ispitivanje - N3-A1

N3: Da li vi smatrate da je rat human?

A1: Da je rat human?

N3: Da.

A1: Ne.

N3: Da li smatrate, također, da religija može da poziva na rat, na recimo sveti rat? Bilo koja religija.

A1: Ne.

N3: Da li vam je poznat slučaj krstaških ratova?

A1: Da, ali to nije religija pozivala idite ubijte čovjeka.

N3: Da li vam je poznato da je krstaški rat bio u osnovi sveti rat, ustvari, rat za dokazivanje vjere?

A1: Za dokazivanje vjere?

N3: Ili za opstanak vjere, za očuvanje vjere.

A1: Za očuvanje? Ne.

N3: Da li vam je poznato da je prva ideja krstaških ratova bila za očuvanje vjere?

A1: Ne.

N3: Nije vam poznato?

A1: Ne.

N3: Vi ste, također, rekli da religija nije dozvoljavala Antigoni da ne sahrani svog brata.

A1: Ne, religija nije dozvoljavala Antigoni da ga sahrani, odnosno ona joj je govorila da sahrani svog brata.

N3: Da. Znači, religija joj nije dozvoljavala još neke stvari, ali ih je ona radila

A1: Koje stvari?

N3: Šta ako se te stvari... ako se te stvari kose sa zakonom, da li je ona smjela da ih uradi?

A1: Vjerski zakoni... državni zakoni.

N3: Da li je ona smjela da ih uradi?

A1: Da.

N3: Vaš prvi argument je tebanski zakon. Da li se vi zalažete za

zakon?

A1: Za kakav zakon?

N3: Evo, naveli ste prvi argument tebanski zakon. Da li se zakon

treba poštovati?

A1: Da.

N3: Smatrate.

A1: Da.

N3: A, također ste rekli da religija ne dozvoljava da poštujete zakon?

A1: Ne, religija njoj ne dozvoljava da ne sahrani svoga brata.

N3: Ako religija ne dozvoljava da poštuje zakon, da li ona treba da prati

religiju ili zakon?

A1: Religija je njoj...

N3: Da li ona treba da prati religiju ili zakon?

A1: Religija njoj...

N3: Da ili ne?

16





A1: Šta?

N3: Da li treba da prati religiju?

A1: Da.

N3: Da li treba da prati zakon?

A1: Koji zakon?

N3: Zakon države. U kojoj živi.

A1: Zakon države. Da.

N3: Da li ako se ti zakoni kose, da li može da pravi razliku između ta

dva zakona?

A1: Religijski je iznad državnog.

N3: Religijski je iznad državnog?

A1: Da. Jer državni zakoni dolaze i odlaze. Religija traje vječno.

N3: Hvala, hvala, hvala. Moral. Ako se moral kosi sa zakonom, da ili smije... Ako je nešto protiv

zakona, a moralno je, da li smijemo da to uradimo?

A1: Da. Imamo na primjer zakonom... fašizam..

N3: Da li je moralno da se usmrti čovjek koji se ne može izliječiti?

A1: Da se usmrti čovjek...?

N3: Da se usmrti čovjek koji se ne može izliječiti da bi mu se skratile muke.

A1: Ne.

N1

Kao negativni tim, mi se nećemo složiti sa tezom današnje debate, mi ćemo pokušati da vas

uvjerimo da Antigona, prije svega, nije trebala sahraniti brata. Kao prvo, mi se ne bi složili sa vašim

kriterijem, već uvodimo novi kriterijum, a to je poštivanje državnih zakona. Također, smatramo da

humanošću jednog čovjeka ne možemo državu učiniti boljom, pošto, vaš kriterijum je glasio

humanost čovjeka. Osim toga naši argumenti direktno pobijaju vaše argumente.

Naš prvi argument glasi: vrhovna vlast u antičkom dobu; i podargument, poštivanje zakona. Za

razliku od današnje situacije, u antici su zakoni, sami zakoni su bili drugačiji, danas postoje izvjesna

objašnjenja svih tih zakona, za razliku od ranije. Također, ranije, kazne za kršenje tih zakona su bile

izuzetno strožije i surovije. Da bi jedna država opstala potrebno je da se poštuju svi zakoni, inače bi

ta država propala, naročito u antičkom periodu. Također, kako Kreont u Antigoni kaže: "Njegovom je

neposluhu u rodu, izvan roda još jače, jer ko u svome rodu strogo postupa i narodu će važiti kao

pravičan. Od neposluha nema većeg zla, on kida kao rep i goni ga u bježanje." Također, i u

francuskom pravnom dokumentu stoji: "Zakon je najviša svetinja po kojem svi moraju upravljati".

Također, mi primjer za ovo nalazimo u Sokratovoj odbrani, gdje se jasno vidi da je za pravdu i

zakone, da je on za pravdu i zakone koje država propisuje, iako je nepravedno optužen, optužen je

na smrt zbog toga što kvari omladinu i zbog toga što ne vjeruje u bogove u koje vjeruje država. On

kaže: "Otadžbina je časnija, uzvišenija i svetija od majke i oca i drugih predaka, od nas treba trpjeti

naredbe, poštovati zakone".

17




Također kaže: "Nikada nije pravo ni nepravdu činiti, ni nepravdu vraćati, ni od zla kada se ono trpi

braniti se time da se zlo vraća". (Platon, Odbrana Sokratova)

Također, naš drugi argument kaže, pravda države u odnosu na pravdu pojedinca. Citiram:

Trezimahov... "Pravda je ono što koristi jačim, tj. Ono što koristi vlast u svom interesu, a nepravda

ono što krši zakon te vlasti".

Unakrsno ispitivanje - A3-N1

A3: Da li ste pročitali Antigonu?

N1: Da.

A3: Da. Da li je u Antigoni zastupljen sukob između Kreonta i Antigone?

N1: Da.

A3: Da. Hvala. Dakle, ako je Kreont u pravu, onda Antigona nije.

N1: Pa, vidite, pozicija .

A3: Pa da, sad ste rekli.

N1: Kreont je u drugoj poziciji, on je na vrhovnoj vlasti.

A3: Da li ljudi u svom životu griješe?

N1: Da li ljudi u svom. . da.

A3: Da li ljudi ponekad uvide svoju grešku?

N1: Da.

A3: Da. Da li ukoliko osoba koja uvidi da je pogriješila pokuša ispraviti uviđajnu grešku, priznaje da

nije u pravu, na izvjestan način?

N1: Da. Da. Hvala.

A3: Da li Kreont u jednom dijelu priznaje da je pogriješio?

N1: Da.

A3: Da, hvala. Upravo ste priznali našu tezu koja glasi...

N1: Mislim, on je bio na vrhovnoj vlasti i to je antički period i osnivanje države..

A3: Hvala. Da li vam je poznato opće značenje pojma demokratije?

N1: Molim?

A3: Da li vam je poznato opće značenje pojma demokratije?

N1: To je sloboda mišljenja.

A3: Da. Da li vam je poznata osnovna odlika, da je demokratija,

da je skupština tu?

N1. Da, ali period u kom se knjiga, ja se izvinjavam...

A3: Da li znate da je Stara Grčka imala skupštinu?

N1: Molim?

A3: Da li znate da je Stara Grčka imala skupštinu?

N1: Stara Grčka, skupštinu?

A3: Da. Odnosno Teba, odnosno da je u knjizi bila zastupljena kao hor.

N1: Da.

A3: Da, hvala. Da li ste pročitali Antigonu?

N1: Da, jesam.

18




A3: Da li vam je poznato da je Kreont sam donio odluku kojom zabranjuje Antigoni da pokopa brata?

N1: Da.

A3: Obzirom da je sam donio odluku, to znači da nije

konsultovao skupštinu.

N1: Možete li ponoviti?

A3: S obzirom da je sam donio odluku, to znači da

nije konsultovao skupštinu, naravno. Da ili ne.

N1: Da.

A3: Da, hvala. Da li to znači da je prekršio

osnovnu odliku demokratije, odnosno nije poštovao

skupštinsko mišljenje?

N1: Pa, vidite nešto, tada je...

A3: Da ili ne, molim vas! Dobro, hvala. Da li postoje vjerski zakoni?

N1: Vjerski zakoni? Pa...

A3: Da ili ne, molim vas?

N1: Da.

A3: Da li postoje religiozni ljudi?

N1: Da.

A3. Da li religija nalaze religioznim ljudima da poštuju vjerske zakone?

A2

Ja bih se odmah željela osvrnuti, znači, na unakrsno ispitivanje A3-N1, gdje je prvi član potvrdio

našu tezu rekavši da Kreont nije u pravu, što iz prethodnih pitanja možemo zaključiti da je Antigona

bila u pravu. Naš kriterij, humanost čovjeka, vi niste pobili, a ja ću ga ponovo potvrditi kroz naše

argumente i nove dokaze. Naš prvi argument glasi: tebanski zakon koji je bio na snazi i za vrijeme

Kreonta nije zabranjivao sahranu mrtve osobe. Kao dokaz navodimo citat iz Antigone koji glasi:

"Hemon: Nije država ako slijedi jedan glas; Kreont: Država je kralj; Hemon; Da, ako je država

pustinja." Iz ovog vidimo da država nije samo jedan čovjek, te da odluka i glas samo jednog čovjeka

ne može biti pravična, te njegov zakon, isto tako, ne može biti pravičan.

Naš drugi argument glasi: religija Antigoni nije dozvoljavala da postupi drugačije. Navodim citat:

"Države rastu i padaju, državnici dolaze i odlaze, a vjerovanje i vjera ostaju vječno" - Hans Jonas,

str. 14 i 15, Izmjenjena suština ljudskog djelovanja, primjer antike.

Naš treći argument glasi: Antigonin lični moral kao potvrda ispravnosti njenog čina. Kao dokaz

navodimo statistiku izvršenu u maju 1998. godine na Berkley univerzitetu koja kaže da su osobe sa

urođenom moralnom vrijednošću obično različitom od one nametnute, u 99,9% slučajeva u pravu u

njihovim odlukama. Također, navešću citat koji kaže: Profesor sa Međunarodnog pravnog instituta,

doktor Earls Viktor Berber je kao rezultat svog desetogodišnjeg rada izjavio: "Da bi znali da radimo

nešto ispravno, na to treba pogledati sa tri aspekta: zakonskog, religijskog i moralnog."

Također, osvrnula bih se na vaše argumente. Vaš kriterij bio je poštivanje državnih zakona. Vaš prvi

argument, vrhovna vlast u antičkom dobu, odnosno poštivanje zakona. Vaš drugi argument, pravna

država... pravda države u odnosu na pravdu pojedinca. Naglasila bih da je Kreont sam donio zakon,

da ovo nije bila pravda države, već pravda pojedinca.

19





N1: Da li je čovjek emotivno biće?

A2: Da.

N1: Dobro. Da li čovjek smije sebi dozvoliti da ga emocije vode?

A2: Ne znam.

N1: Pa, da li...

A2: Pa, zavisi u kojim situacijama.

N1: Znači, ne.

A2: Rekla sam zavisi u kojim situacijama, nisam

rekla ne.

N1: Pa, da ili ne, pitam vas.

A2: Zavist u kojim situacijama.

N1: Molim vas, možete li mi konkretno odgovoriti?

A2: Ne, ne, ne mogu vam odgovoriti sa da ili ne.

N1: Znači, čovjek je svjesno i racionalno biće?

A2: Pa, prema definiciji čovjeka, da.

N1: Znači, čovjek treba da poštuje zakone koje

donosi država, je li tako?

A2: Koje donosi država.

N1: Rekli ste...?

A2: Da. N1: Uredu. Da li je... možete mi reći... u antičkom

periodu potrebna je država, je li tako?

A2: Kako mislite, potrebna je država?

N1: Potrebno je postojanje države, je li tako?

A2: Pa, postojala je država.

N1: Je li tako?

A2: Da.

N1: Dobro. I mora se poštovati zakon, je li tako?

A2: Zakoni države, da.

N1: Dobro.

N2

Ja bih se prvo osvrnuo na protivnički kejs, tj. njihov kriterij, koji glasi humanost čovjeka. Kao što znamo,

u antičkom dobu su ljudi živjeli zub za zub, oko za oko, prema tome, vladar je bio, kao što znamo,

vrhovni poglavar ne samo države već i religije. A vi cijelu debatu govorite o antičkom dobu, a kao što

znamo, mi danas živimo u modernom dobu.

Vaš prvi argument je tebanski zakon. Ja se ne bih složio sa tim argumentom. Ja ću ga pobiti svojim

dokazima, koji glase: tragove zalaganja za vladavinu prava nalazimo još u davna vremena Antičke

Grčke i Rima, gdje se kaže, glasi jedna rimska izreka: "Dural lex, lex sed", što znači: “Zakoni je surov, ali

je ipak zakon".

20




Također, tragove ustavnosti nalazimo još u pradavnim vremenima prije Antigone, tj. Homerabijev zakon,

gdje nekoliko stotina paragrafa uređuje neke odnose u društvu. Također, još jedan dokaz, tj. u antičkom

dobu još veliki grčki filozof Aristotel, je u svojim redovnim nalazima govorio, tj. napisao dvije vrste

pravnih pravila i pravnih normi što uređuju pravila u društvu.

Vaš drugi argument, religija Antigone. Kao što znamo, ovaj argument ste vi u svoju korist doprinijeli. Kao

što znamo, Antigona je po pravilu Tebe mogla da sahrani svog brata, ali izvan Tebe, jer zna se ko je bio

izdajnik, on se nije smio sahraniti.

Treći argument, moral, vi se zalažete za moral u pradavna vremena, tj. u antičkom dobu, a mi smo

danas, kao što znate, u modernom dobu. Hvala.

Unakrsno ispitivanje - A1-N2

A1 : Molim vas, kad je Antigona napisana?

N2: Prije dvije i pol hiljade godina.

A1: Prije dvije i pol hiljade godina. Kako možete govoriti da mi danas živimo u današnjem svijetu, kao

modernom svijetu, a raspravljamo o Antigoni koja je napisana prije dvije i pol hiljade godina?

N2: Ali vi sav svoj kejs zasnivate na...

A1: Zasnivamo na onome, na Antigoni koja je napisana... vi tvrdite da mi govorimo o modernom svijetu,

da mi danas živimo u modernom svijetu. Antigona je napisana u prošlosti, odnosno prije dvije hiljade

godina. Rekli ste zakon je surov, ali je ipak zakon.

N2: Da.

A1: Ko je donio odluku da se Polinik

ne smije sahraniti, odnosno Antigonin

brat?

N2: Kreont.

A1: Da li je Grčka kolijevka demokratije?

N2: Grčka?

A1: Da.

N2: Ne mora...

A1: Demos kratos, nije vam poznato?

Niste nikad čuli za to?

N2: Jeste mi poznato, ali ne mora...

A1: Da li je kolijevka?

N2: Bilo je više, ja sam naveo više

ovdje zemalja.

A1: Da li je i Grčka jedna od tih?

N2: Pa, jeste.

A1: Da li se u Antigoni hor spominje? Da li on predstavlja narod? Da li on predstavlja skupštinu?

N2: Jeste.

A1: Da li je taj hor potvrdio Kreontovu odluku?

N2: Ne, indirektno predstavlja skupštinu.

A1: Dobro. Da li je taj hor, ako predstavlja narod, da li je potvrdio Kreontovu odluku?

N2: Ne, nije.

A1: Kreont je sam donio odluku. Nije se usaglasio i nije se konsultovao sa skupštinom. Vi cijelo vrijeme

govorite zakon je surov, a ipak je zakon.

21




N2: U Tebi nije bilo skupštine, izvinite molim vas, u Tebi nije bilo skupštine, to je bio samo savjet, a vi

govorite o skupštini.

A1: Da, bilo je skupštine.

N2: Nije bilo.

A1: Da li vam je poznato da svaka osoba ima moral?

N2: Zavisi, ima osoba koje nemaju morala.

A1: Da li društvo ima moral, odnosno ustaljene društvene vrijednosti?

N2: To je u množini, ja to nisam da vam baš to mogu ocijeniti.

A1: Da li vaša ekipa smatra da je postojanje diktature, fašizma, apsolutizma, jedno pozitivno društveno

stanje?

N2: Ekipa. Vi sada pitate samo jednog člana.

A1: Dobro. Da li vi smatrate...

N2: To je lično pitanje, meni ne smijete lično pitanje... to su pravila debate.

A1: Pitala sam vas da li vaša ekipa smatra, vi kažete da pitam vas, pitam vas...

N2: Pa, onda ste pitali mene, to je lično pitanje.

A1: Dobro.

N2: Da li smatrate da je postojanje diktature, fašizma i apsolutizma pozitivno društveno stanje?

A1: Opet, ja... nije važno moje mišljenje.

N2: Da li je skupština... nebitno.

A1: Hvala.

A3

Prije svega, krenut ću sa unakrsnim ispitivanjima. Unakrsno ispitivanje A3-N1, N1 član je priznao našu

tezu kada je rekao da je Kreont priznao da nije u pravu, a prije toga je rekao da ako Kreont nije u pravu,

da je to Antigona. Dakle, Kreont je sam zaključio, odnosno i vi sami, da Antigona treba sahraniti svog

brata. Također ću naglasiti na opstrukciju drugog člana negacije unakrsnog ispitivanja.

Sada ću krenuti na naš kriterij, humanost čovjeka. On se održao tokom cijele debate, jer vi ste naveli

kriterij poštivanje državnih zakona, što je Antigona radila, prema tome, to nema nikakve veze s

današnjom tezom. Dalje, vi ste... Naš prvi argument je glasio tebanski zakon koji je bio na snazi za

vrijeme Kreonta nije zabranjivao da se mrtva osoba sahrani. Ovdje naglašavam da Kreont nije bio

zakon, već samo jedan vladar, koji je donio neustavnu odluku, što smo mi dokazali kroz naše citate

doktora Marka Hovenstajna itd. A vi ste pokušali pobiti argument time što ste govorili da Antigona nije se

pridržavala, odnosno da je ona prekršila zakon, što nije tačno, što smo mi u potpunosti dokazati. U

unakrsnom ispitivanju N1 član je priznao ovaj argument kada je rekao da je Kreont sam donio ovu

odluku, a znamo da je Grčka bila jedna od kolijevki demokratije. Također, naglašavamo izjavu doktora

Carlsa Vikotora Berbera koji je izjavio da, znači, moramo pogledati sa tri aspekta jednu odluku da bismo

utvrdili da li je ona bila ispravno donesena. Zakonski je, dakle, bila ispravno donesena, religija je

Antigoni dozvoljavala, odnosno naređivala da postupi onako kako je postupila, Antigona nije imala

nikakav izbor da tu uradi nikako drugačije. A također, da naglasimo jda su se tebanski zakoni temeljili na

vjerskim zakonima, prema tome, i ovaj zakon je isto tako dozvoljavao da se Antigona sahrani.

Treći argument je moral. Ovaj argument uopšte ni prvi ni drugi član nije pokušao da pobije, tako da,

ovaj, nemamo tu šta da se uopšte više-osvrćemo na taj.

Vaš kejs se zasnivao na tome da Antigona ne poštuje, ovaj, zakone itd. Prema tome, to nije uopšte tako bilo.

Naravno, Antigona je trebala sahraniti svoga brata, što smo mi dokazali kroz naše argumente. Hvala.

22




N3

Afirmacijska ekipa se kroz čitavu debatu zalagala za religiju, moral i zakon. Zakon, kao njihov prvi

argument, oni su ga naveli, ali ni u jednom trenutku ga nisu potkrijepili i ni u jednom trenutku se nisu

osvrnuli na njega. Oni su da, ustvari, sami pobili tim što su rekli da je religija ispred zakona, a kasnije da

je moral ispred zakona. Religija, da li religija smije da bude ispred zakona? Ja mislim da ne. Religija se

mijenja. Religija je u klasičnoj Grčkoj bila jedno. Bila je mnogoboštvo, bila je vjerovanje u mnogo

bogova. Kasnije je došla jedna sasvim nova religija i ljudi koji su živjeli na istom prostoru su prihvatili

novu religiju. Religija se mijenja i ne može da bude ispred zakona. A taj zakon, zakon je ostao u principu

isti.

Njihov argument, moral, također, ne stoji, jer pravda ličnosti zavisi od vaspitanja, obrazovanja sredine u

kojoj živi. Moral, moral zavisi od doba u kojem se živi. On se, doduše, oslanja na religiju. Ako je različita

religija, različit je i moral. Znamo da moral u raznim zemljama na svijetu nije isti. U nekim zemljama je

moralno da se ima više žena. U nekim zemljama je moralno da se ima samo jedna žena. U nekim

zemljama je moralno da djeca rade, u nekim ne. Moral je veoma širok pojam i zavisi od pojedinca do

pojedinca. Mi ne možemo govoriti o moralu tada, jer ne vjerujem da iko zna kakav je bio moral tada. Mi

samo možemo da pročitamo o Antigoni i šta se dešavalo, ali o moralu nema ni riječi.

Oni su naveli samo jedan jedini dokaz, za mišljenje jednog čovjeka, za mišljenje jednog čovjeka, citat iz

Antigone, koji je rekao da država u kojoj vlada samo kralj, tj. ako je država kralj, onda je država pustinja.

Ali, to je... hoću da naglasim da je to mišljenje samo jednog čovjeka i da nema nigdje da to govori više

ljudi.

Hor u knjizi u djelu Antigona predstavlja narod, eventualno savjet, ali pravi, ustavotvorni, tako da kažem,

činilac je bio kralj. Kralj je donosio sve odluke, on je donosio ustav.

23




WEBINAR

WEBINAR O

LJUDSKIM

PRAVIMA

Centar za kulturu

dijaloga je kreirao

webinar o ljudskim

pravima "Zaštita

ljudskih prava je u

tvojim rukama".

U webinaru saznajte

o debati, pogledajte

mini debatu i otkrijte

kako možete osvojiti

nagradu (i pri

svemu tome postati

aktivan učesnih u

promoviranju zaštite

ljudskih prava u

BiH).

https://www.youtube

.com/watch?v=pbC

FgvYZX2I&feature=

youtu.be

FACEBOOK KAO SREDSTVO ZA PROMICANJE TOLERANCIJE I

POŠTIVANJA LJUDSKIH PRAVA

CKD je u cilju promoviranja ideje toleranicje i zaštite ljudskih prava kreirao

Facebook stranicu: “Stop netoleranciji u BiH”. Na ovoj stranici su sve vaše

ideje, stavovi, pitanja i iskustva koja se odnose na promoviranje i

prakticiranje tolerancije. Sve ovo nije dobrodošlo, nego je neophodno, jer

stranica nije sama sebi svrha. Ona je tu zbog vas i za vas.

U nastavku podsjećamo na Facebook stranicu „Stop netoleranciji u

BiH” putem koje se debatanti iz cijele BiH uključuju u kampanju

promoviranja ljudskih prava i jednakosti svih građana Bosne i

Hercegovine. Posjetite nas i svojim lajkom, komentarom, fotografijom ili

pričom potaknite i druge da postanu dio državne debatne mreže za

promicanje tolerancije.

Evo i nekih vaših komentara u vidu fotografija:

Da li je

opravdano

mučiti

osumnjičenike?

https://www.youtube.com/watch?v=pbCFgvYZX2I&feature=youtu.be




24

Plan aktivnosti za januar

JANUAR

PROJEKTNE – ŠKOLSKE AKTIVNOSTI

Klupske aktivnosti

Internet debatiranje – Debatologija - online natjecanje ljudska prava - vršnjačko nasilje i ljudska prava

Priprema i štampanje mjesečnog magazina za debatu „Debatne novosti“

Priprema analize medijskog sadržaja

Ažuriranje i administriranje bloga „Nenasilje“ - vršnjačko nasilje

Ažuriranje i administriranje foruma „Ispričaj svoju priču“ - vršnjačko nasilje

Snimanje i distribuiranje WEBINAR-a (2/6) - vršnjačko nasilje

Javne debate u lokalnim zajednicama „Stop vršnjačkom nasilju“ - vršnjačko nasilje

Radionice simuliranja nasilja u relaciji prema spolovima - vršnjačko nasilje

Uspostavljanje suradnje sa Disciplinskim centrom i Porodičnim savjetovalištem u Sarajevu i sa centrima

„Gnijezdo“ koji djeluju u sklopu IN Fondacije (sastanci, interaktivne radionice, uspostavljanje kontakata sa

štićenicima i organiziranje radionica - vršnjačko nasilje

Školske i međuškolske aktivnosti koje kreiraju treneri i debatanti debatnih klubova mreže CKD klubova (3/9) -

vršnjačko nasilje

Učešće u radu FB grupa i stranica - Debatologija, vršnjačko nasilje, diskriminacija, ljudska prava

STUDENTSKE AKTIVNOSTI

Javne debate na fakultetima

25

CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, počsni član

Skupštine CKD

Zoran Marčeta, finansijski asistent

i Predsjednik Skupštine CKD

Anesa Vilić, IT asistent

Nadina Balagić, program asistent

Amela Ibrahimagić,

program asistent

Tijana Ljuboje, stalni spoljni

saradnik

Anja Gengo, stalni spoljni

saradnik

Demond Đonko

MOSTAR

Danijela Zuletović

SARAJEVO

Midhat Čaušević

TUZLA

Branka Kukić

BANJA LUKA

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“

Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar

Pale Srednja zubotehnička

škola Sarajevo Gazi Husrev-begova

medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža

KŠC - Srednja medicinska škola

Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”

Ilijaš MSŠ Kakanj

Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo Gimnazija “Muhsin

Rizvić” Breza MSŠ „Hazim šabanović”

Visoko KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola

Konjic Gimnazija Mostar

Srednja medicinska škola

Mostar Internacionalna

privatna gimnazija s

pravom javnosti Mostar

Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

MSŠ Donji Vakuf

Gimnazija „Petar Kočić“

Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija

Banja Luka Srednjo-

školski centar „Petar Kočić“

Zvornik Srednja elektro-

tehnička škola Prijedor

SŠC „Đuro Radmanović”

Novi Grad

Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.

Mustafa Kamarić“ Gračanica

Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“

Tešanj Behram-begova medresa Tuzla

Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“

Kladanj Gimnazija

„Mustafa Novalić” Gradačac

Srednja tehnička škola Tešanj MSŠ „Hasan

Kikić” Gradačac Srednja

elektrotehnička škola Tuzla

REGIONALNI KOORDINATORI

ONLINE DEBATE, AKTIVNOSTI I ONLINE

KOMUNIKACIJA SA ŠKOLAMA

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA facebook.com/Debatologij

a STOP VRŠNJAČKOM

NASILJU I MALOLJETNIČKOM

PRESTUPNIŠTVU facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnicko

mPrestupnistvu STOP NETOLERANCIJI

U BiH facebook.com/pages/Stop

-netoleranciji-u-BiH DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE

facebook.com/debatomprotivdiskriminacije

BLOG NENASILJE http://nenasilje.blogger.ba

FORUM ISPRIČAJ SVOJU PRIČU

http://ispricajsvojupricu.freeforums.net/

Abdulah Bećirović

BRČKO

Ekonomska škola Brčko Mješovita

srednja škola Čelić

Bojana Radović

DOBOJ

Žarko Brkanlić –

počasni koordinator

26

Škola Ime i prezime kapitena Gimnazija „Mustafa Novalić“ Gradačac Elma Delić

Srednja tehnička škola Srebrenik Belmin Salihbašić Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo Rijad Milić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar Tarik Lizde Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla Faruk Ćidić

Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Klara Galić Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Selma Nukić

Mješovita srednja škola Donji Vakuf Melika Balihodžić Gimnazija Mostar Lamija Aliman

Gimnazija Banja Luka Violeta Vuletić Srednja elektrotehnička škola Amin Sejfić

SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Amina Ramić KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Melita Spahić

Srednja elektrotehnička škola Anđela Knežević Srednja škola Konjic Amina Avdić

Srednja ekonomska škola Brčko Dženana Kukić Srednja zubotehnička škola Sarajevo Irma Balićevac

Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Zorana Mičić Prva bošnjačka gimnazija Merima Kovačević Behram-begova medresa Ismail Ćidić

MSŠ Kakanj Nihada Hrusto Gimnazija "Musa Ćazim Ćatić" Tešanj Almina Mujezinović

MSŠ Čelić Adelisa Čaluković Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Sonja Kosanović

Gazi Husrev-begova medresa Benjamin Fajić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj Rifet Turkić

MSŠ Srebrenik Amila Bričić

Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Fatima Velić

Zamjenik: Tea Drmač Gimnazija Istočno Sarajevo Jovana Marković

Srednja škola „28. juni“ Istočno Sarajevo Darinka Kenjić

27

IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO

SREDNJE ŠKOLE

Aida Muminović/Samra Šečić MSŠ Srebrenik Srebrenik

Aida Sahačić Gimnazija „Mustafa Novalić” Gradačac

Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar

Albin Softić Srednja tehnička škola Tešanj

Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Nikolina Knezar/Vlatko Malbašić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka

Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Azra Džananović Mješovita srednja škola Donji Vakuf

Bojana Radović Doboj

Branka Barać Gimnazija Mostar

Branka Kukić Gimnazija Banja Luka

Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo

Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar

Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic

Dževad Genjac MSŠ „Hazim Šabanović” Visoko

Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Emilija Pavičević KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza

Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale

Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko

Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo

Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik

Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla

Muhedin Lemeš Mješovita srednja škola Kakanj

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić

Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Sanja Mrđa SŠC „Đuro Radmanović” Novi Grad

Sadeta Subašić MSŠ „Hasan Kikić” Gradačac

Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo

Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj

Vedrana Mijović Pantelić Srednja škola „28. juni” Istočno Sarajevo

Vesna Milavić Srednja medicinska škola Mostar

Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac

28

IME I PREZIME TRENERA FAKULTET MJESTO

Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka

Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko

Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar

Marko Kovačević Sveučilište Mostar

Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak

Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo

Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo

Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo

Fuad Avdagić Prani fakultet Sarajevo

Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo

Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina

Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo

Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla

Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla

Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar

29

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA

facebook.com/Debatologija

STOP NETOLERANCIJI U BiH

facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH

WEB STRANICA

http://www.ckdbih.com/

https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts

https://www.facebook.com/Debatologija

https://www.facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH/755645774502644?fref=ts









30

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja

Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta

DTP Nadina Balagić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 1, januar, 2015. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

[email protected] www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

mailto:[email protected]








https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts



Documents

IDEA WSDC WIFI NVO MREŽA GRAD VLADA VIJEĆE PRAVDE …Peloponeski rat. Tukidid je i sam sudjelovao u ratu kao jedan od atenskih vojskovođa, ali su ga Atenjani ubrzo prognali. Zatim