IDEJNI PROJEKAT SOLARNA ELEKTRANA 9.900,00 · PDF fileelektrane snage do 9.900,00 kWp na predloženoj lokaciji. ... Elektroenergetski sistemi, monopolni ili otvoreni konkurenciji,

Copyright 2013 ITM Controls All rights reserved.

Idejni projekat Solarna elektrana 9.900.000kWp „NERETVA

ENERGIJA“ apljina

1 | Strana

ITM Controls d.o.o. Sarajevo, Ferhadija 39Društvo za projektovanje, inženjering, poslovne usluge,spoljnu i unutrašnju trgovinutel.: +387 33 570 680, fax: +387 33 570 681,e mail:[email protected], www.itm.ba

IDEJNI PROJEKAT

SOLARNA ELEKTRANA 9.900,00 kWp “NERETVA

ENERGIJA” APLJINA

IInnvveessttiittoorr:: NNEERREETTVVAA EENNEERRGGIIJJAA dd..oo..oo.. aapplljjiinnaa

PPrroojjeekkttaanntt:: IITTMM CCoonnttrroollss dd..oo..oo.. SSaarraajjeevvoo

Broj: SA 20 IV/13 od 20.04.2013.


Idejni projekat Solarna elektrana 9.900,00 kWp „NERETVA

ENERGIJA“ apljina

2 | Strana

Sadržaj

1. OBLIGACIONA DOKUMENTACIJA .................................................................................................... 3

2. UVOD............................................................................................................................... .............. 17

3. LOKACIJA ............................................................................................................................... ........ 20

4. IDEJNI PRIJEDLOG I PROCJENA LOKACIJE ZA FOTONAPONSKU ELEKTRANU ................................ 26

5. MONTAŽNA KONSTRUKCIJA.......................................................................................................... 27

6. TEHNI KI ELEMENTI ULAGANJA .................................................................................................... 29

7. ZAŠTITA OD INDUCIRANIH I ATMOSFERSKIH PRENAPONA........................................................... 34

8. ZAŠTITA OVJEKOVE SREDINE....................................................................................................... 35

9. EKONOMSKO TRŽIŠNA OCJENA .................................................................................................... 36

10. REKAPITULACIJA OPREME I RADOVA ..................................................................................... 39

11. PRILOG 1 – PROSJE NO ZRA ENJE SUNCA ZA LOKACIJU IZVOR NASA.................................... 40

12. PRILOG 2: PARAMETRI SIMULACIJE ZA LOKACIJU PVGIS .......................................................... 43

13. PRILOG 3: PARAMETRI SIMULACIJE SMA SUNNY DESIGN ........................................................ 45

14. PRILOG 5: GRAFI KI PRILOZI OD 1 3 ......................................................................................... 48

15. PRILOG 6: KATALOŠKA DOKUMENTACIJA ................................................................................. 49



ENERGIJA“ apljina

3 | Strana

1. OBLIGACIONA DOKUMENTACIJA



ENERGIJA“ apljina

4 | Strana



ENERGIJA“ apljina

5 | Strana



ENERGIJA“ apljina

6 | Strana



ENERGIJA“ apljina

7 | Strana



ENERGIJA“ apljina

8 | Strana



ENERGIJA“ apljina

9 | Strana

Na osnovu Zakona o gra enju Hercegova ko Neretvanskog kantona (Narodnenovine HNŽ 05/04) i odgovaraju ih zakonskih propisa Bosne i Hercegovine,dajem:

RJEŠENJE

O ODRE IVANJU ODGOVORNIH PROJEKATANATA

Za odgovorne projektante na izradi dokumentacije Idejni projekat solarne

elektrane 9.900,00 kWp “NERETVA ENERGIJA” apljina, odre uje se:

PROJEKATANT VODITELJ: Amir Delibaši , dipl.ing.el.

ZA EL.ENERGETSKI DIO: Amir Delibaši , dipl.ing.el.

ZA KONSTRUKTIVNI DIO: Almir Selmanovi , dipl.ing.maš.

PROJEKATANT ZA GRA EVINSKI DIO: Bogdan Marinkovi , dipl.ing.gra .

Imenovani su dužni da se pri izradi predmetne investiciono tehni kedokumentacije pridržavaju najnovijih tehni kih propisa, normativa i standarda,ija je primjena obavezna pri izradi odre ene vrste tehni ke dokumentacije.

DIREKTOR

Sarajevo,20.04. 2013. ___________________ Nijaz Salihodži

IITTMM CCoonnttrroollss dd..oo..oo.. Sarajevo, Ferhadija 39 DDrruuššttvvoo zzaa pprroojjeekkttoovvaannjjee,, iinnžžeennjjeerriinngg,, ppoosslloovvnnee uusslluuggee,, ssppoolljjnnuu ii uunnuuttrraaššnnjjuu ttrrggoovviinnuu

tteell..:: +387 33 570-680, ffaaxx:: +387 33 441-694, eeMMaaiill:: [email protected], www.itm.ba



ENERGIJA“ apljina

10 | Strana



ENERGIJA“ apljina

11 | Strana



ENERGIJA“ apljina

12 | Strana



ENERGIJA“ apljina

13 | Strana

POTVRDA

O PRIMJENJENIM MJERAMA ZAŠTITE NA RADU

U skladu sa paragrafom 10 zakona o zaštiti na radu (Službeni list SR BiH No.22/90) i paragrafa 4 i 6 istog zakona (Službeni list SR BiH No. 30/85), izdajemo:

POTVRDU O PRIMJENJENIM MJERAMA ZAŠTITE NA RADU

Potvr uje se, od strane ove organizacije, da su u projektnim rješenjima zavrijeme izrade Idejni projekat solarne elektrane 9.900,00 kWp “NERETVAENERGIJA” apljina,

primjenjene mjere zaštite na radu u skladu sa naprijed navedenim propisima.

DIREKTOR






ENERGIJA“ apljina

14 | Strana

POTVRDA

O PRIMJENJENIM MJERAMA ZAŠTITE OD POŽARA

U skladu sa zakonom o zaštiti od požara i vatrogastva (Sl. novine FBIH 64/09),izdajemo:

POTVRDU O PRIMJENJENIM MJERAMA ZAŠTITE OD POŽARA

Potvr uje se, od strane ove organizacije, da su u projektnim rješenjima zavrijeme izrade Idejni projekat solarne elektrane 9.900,00 kWp “NERETVAENERGIJA” apljina, odre uje se primjenjene mjere zaštite od požara u skladusa naprijed navedenim propisima.

DIREKTOR






ENERGIJA“ apljina

15 | Strana

Na osnovu Zakona o gra enju Hercegova ko Neretvanskog kantona (Narodnenovine HNŽ 05/04) i odgovaraju ih zakonskih propisa Bosne i Hercegovine,dajem:

IZJAVA

Kojom projekatanti izjavljuju da su u projekatnoj dokumentaciji me usobnousaglašene sve faze projekatne dokumentacije.

PROJEKATANT VODITELJ: Amir Delibaši , dipl.ing.el.

ZA EL.ENERGETSKI DIO: Amir Delibaši , dipl.ing.el.

ZA KONSTRUKTIVNI DIO: Almir Selmanovi , dipl.ing.maš.

PROJEKATANT ZA GRA EVINSKI DIO: Bogdan Marinkovi , dipl.ing.gra .

DIREKTOR

Sarajevo, 20.04. 2013. ___________________ Nijaz Salihodži





ENERGIJA“ apljina

16 | Strana

Na osnovu Zakona o gra enju Hercegova ko Neretvanskog kantona (Narodnenovine HNŽ 05/04) i odgovaraju ih zakonskih propisa Bosne i Hercegovine,dajem:Na osnovu Zakona o prostornom ure enju Hercegova ko Neretvanskogkantona i odgovaraju ih zakonskih propisa Bosne i Hercegovine, izvršena je:

KONTROLA TEHNI KE DOKUMENTACIJE IDEJNI PROJEKAT SOLARNEELEKTRANE 9.900,00 kWp “NERETVA ENERGIJA” APLJINA

TE SE POTVR UJE da je tehni ka dokumentacija projekatirana u skladu saodredbama Zakona o prostornom ure enju :

OBJEKAT: SOLARNA ELEKTRANE 9.900,00 kWp “NERETVA ENERGIJA”APLJINA

LOKACIJA : apljina

FAZA: Idejni projekat

KONTROLU IZVRŠIO: Nijaz Salihodži , dipl.ing.el.

DIREKTOR






ENERGIJA“ apljina

17 | Strana

2. UVOD

U ovom idejnom projektu istraženo je podru je apljine, k.o. Hotanj, k. . 202/1,vlasništvo zemljišta 1/1 firma NERETVA ENERGIJA d.o.o.Kroz projekt su date osnovne informacije o trenutnim zakonskim odredbamakoje se ti u razvoja projekata i izgradnje fotonaponskih elektrana u Bosni iHercegovini. Prikazani su osnovni podaci o sun evom zra enju i fotonaponskojpretvorbi sun eve energije, te je dat opis elemenata fotonaponske elektrane.Dat je idejni prijedlog rješenja fotonaponske elektrane na lokaciji. Na lokaciji jemogu e realizirati fotonaponsku elektrane veli ine do 10 MWp. Zbogjednostavnosti i modularne mogu nosti realizacije projekta elektrana jepromatrana kao više segmenata od 1 MWp.Osnovne analizirane karakteristike lokacije su :

dobra mogu nost pristupa te blizina elektroenergetske mreže,vrlo dobra insolacija i pozicija terena,predvi ena lokacija namijenjena je proizvodnji elektri ne energije izfotonaponske elektrane,

posjed i vlasništvo zemljišta.Na osnovu svih tih karakteristika napravljen je idejni projekt fotonaponskeelektrane snage do 9.900,00 kWp na predloženoj lokaciji.Na osnovu zahtjeva investitora, izra ena je projekatna dokumentacija na nivouidejnog projekta.Mjesto izgradnje svojom slobodnom površinom i pozicijom u odnosu na jugpruža uslove za izgradnju solarne fotonaponske elektrane.Cilj ovog tehni kog rješenja (faza Idejnog projekta) je opis stanja i minimalnetehni ke specifikacije za ugradnju solarnih fotonaponskih PV modula(photovoltaic – PV, uobi ajena skra enica za module za proizvodnju elektri neenergije) povezanih „on grid“ na elektrodistributivnu mrežu, odnosnoproizvodnja elektri ne struje putem neakumulirane solarne energije.Tehni ko rješenje definira opis montaže i simulaciju proizvodnje el. energijeprema statisti kim podacima broja sun anih dana/godina, geografskoj lokaciji,nadmorskoj visini, na inu montaže i vrsti korištene opreme.Motiv za poticanje upotrebe obnovljivih izvora leži ponajprije u podru ju zaštiteokoline koja je povezana s klimatskim promjenama, kao i u pitanju sigurnostiopskrbe energijom.



ENERGIJA“ apljina

18 | Strana

Elektroenergetski sistemi, monopolni ili otvoreni konkurenciji, ponajprije seocjenjuju sa gledišta sigurnosti opskrbe (u smislu stabilnosti i kontinuiranosti), aovo se temelji na cijenama, koli inama i kvaliteti opskrbe.

Korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije (OIEiK) temelji se naZakonu o elektri noj energiji (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovinebr. 41/02, 38/05, 61/09) i Uredbi o korištenju obnovljivih izvora energije ikogeneracije (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine br. 32/10,11/11).U skladu s navedenim, tokom razvoja projekta fotonaponske elektraneinvestitor mora prvo pribaviti Urbanisti ku Saglasnost od tijela lokalne uprave,za što je potrebno:

Kopija katastarskog plana parcele ili situacijaSituacija terenaPosjedovni listIdejni projektPrethodna elektroenergetska Saglasnost elaborat o priklju enjuPrethodna komunalna SaglasnostPrethodna PTT SaglasnostSaglasnost za priklju ak na put (nadležna institucija ovisno o kategorijiputa)Vodoprivredni uslovi (ako je posebnim zakonom predvi eno, županija)Saglasnost ministarstva unutarnjih poslova (županija)Ekološka Saglasnost (ako je posebnim zakonom predvi ena, županija)

Nakon dobivanja Urbanisti ke saglasnosti podnosi se zahtjev za upis u registarprojekata Ministarstvu energetike u Federaciji Bosne i Hercegovine ( ime sesti e pozicija u redoslijedu odobrenja prema usvojenim kvotama).Za dobivanje Gra evinske dozvole (nadležno tijelo lokalne uprave) potrebno jeizraditi Glavni projekt (izra uje projektantska ku a ovlaštena za projektiranjeovakvih objekata).Potrebno je pribaviti prethodnu dozvolu za izgradnju proizvodnog objekta(nadležan FERK Regulatorna komisija za elektri nu energiju u Federaciji Bosnei Hercegovine).



ENERGIJA“ apljina

19 | Strana

Nakon pribavljanja prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta,potrebno je pribaviti Energetsku saglasnost (nadležno Ministarstvo energetikeFederacije Bosne i Hercegovine). Otkup elektri ne energije iz fotonaponskihelektrana se sklapa na 12 godina pri kojoj su zagarantirane otkupne cijeneprikazane na slici ispod.



ENERGIJA“ apljina

20 | Strana

3. LOKACIJA

Na prostoru koji obuhva a k. . 202/1 predvi ena je mogu nost gradnjeposlovnog objekta, fotonaponske elektrane. U druge svrhe ovo zemljište se nemože koristiti temeljem uvjerenja Op ine apljina od 26. loktobra 2011.g. irješenjem Op inskog suda u apljini od 24. februar 2012 godine.Izgradnja solarne elektrane 9.900,00 kWp NERETVA ENERGIJA, apljina,planirana je na zemljištu koje se nalazi na geografskoj poziciji Federacija Bosne iHercegovine, Bosna i Hercegovina odnosno koordinate lokacije su: 43°7'24"Sjever, 17°45'21" Istok: 106 m.n.v.Naime, prilikom projektovanja razmatrana površina zemljišta koja jeorijentisana prema jugu, a prema grafi kim podlogama (grafi ki prilozi od list 12).

Na situaciji je gra evinska linija ozna ena i ispoštovana, te je u gabaritimaparcele isplaniran raspored solarnih PV modula, prilog grafi ki prikaz rasporedpanela.

Na situaciji je ozna en Magistralni pristupni put M 6 i granice parcele.

Na situaciji je isplaniran i servisni put koji je u okviru parcele, a koji e služiti zaopsluživanje gradilišta prilikom izgradnje solare elektrane i nakon njeneizgradnje.

Na situaciji je prikazana ži ana ograda koja e se postaviti na granici parcele.

Satelitske snimke zemljišta su napravljene pomo u programa Google Earth.Date su karakteristike zemljišta na kojemu je planirana izgradnja fotonaponskeelektrane.



ENERGIJA“ apljina

21 | Strana

Okolica zemljišta na kojemu je planirana fotonaponska elektrana

Rubne koordinate zemljišta na kojem je planirana fotonaponska elektrana



ENERGIJA“ apljina

22 | Strana



ENERGIJA“ apljina

23 | Strana

Elevacija južnog dijela zemljišta u smjeru istok zapad



ENERGIJA“ apljina

24 | Strana

Elevacija zapadnog dijela zemljišta u smjeru sjever jug



ENERGIJA“ apljina

25 | Strana

Elevacija srednjeg dijela zemljišta u smjeru sjever jug



ENERGIJA“ apljina

26 | Strana

4. IDEJNI PRIJEDLOG I PROCJENA LOKACIJE ZA FOTONAPONSKUELEKTRANU

Opisan je idejni prijedlog fotonaponskog sistema za potencijalnog budu egkvalificiranog proizvo a a elektri ne energije u apljini, na podru ju k.o.Hotanj, k. . 202/1 snage do 9.900,00 kWp. Dati su osnovni podaci o lokaciji isimulacija fotonaponske elektrane. Date su karakteristike mjerne opreme iure aja, modula i invertera. Prikazana je ra unarska simulacijadimenzioniranog fotonaponskog sistema uz o ekivane rezultate proizvodnje itehnoekonomska analiza.

Prikaz energetike iz nacrta prostornog plana Op ine apljina na lokacijifotonaponske elektrane



ENERGIJA“ apljina

27 | Strana

5. MONTAŽNA KONSTRUKCIJA

Montažne konstrukcije za postavljanje PV modula tako er ovisi o vrsti primjenei specifi nostima PV sistema. Veliki PV sistemi obi no se postavljaju naslobodnoj površini i u tom se slu aju mogu se razlikovati osnovne strukturenosa a PV modula:PV moduli postavljeni na stubove,PV moduli postavljeni na konstrukciju montiranu na tlu,PV moduli postavljeni na krovu stambenog objekta.

Prilikom montiranja sistema nosa a PV modula potrebno je voditi ra una omehani koj izdržljivosti sistema pri emu treba uzeti u obzir sva mogu aoptere enja (masa PV modula, snijeg, mogu i udari vjetra i dr.). Zbog toga se upraksi sve nosive strukture u vrš uju tako da se tre ina dužine nosa a ukopa uzemlju i ispuni betonom. Sistem nosa a naj eš e se izra uju od nehr aju egelika i aluminija.

Ozna avanje mjesta na terenu gdje e se postaviti „pilot“ (sam izgled profilapilota je tako er vidljiv na slici)



ENERGIJA“ apljina

28 | Strana

Postavljanje konstrukcije e se raditi prema uputama proizvo a a, ra unaju ina sigurnosni aspekt prilikom gradnje potkonstrukcije. Izgled potkonstrukcije saelementima je dat u kataloškom dijelu ovog idejnog projekata.

Rov u koji se polažu konekcijski kablovi solarnog fotonaponskog sistema



ENERGIJA“ apljina

29 | Strana

6. TEHNI KI ELEMENTI ULAGANJA

Fotonaponski (PV) sistem omogu uje direktnu pretvorbu Sun eve energije uelektri nu i predstavlja jedan od najelegantnijih na ina korištenja energijeSunca.Op eniti elementi za izgradnju PV elektrane :

1. Fotonaponski moduli,2. Montažna podkonstrukcija na betonskim temeljima,3. Inverteri,4. Razvodni ormari DC nizova/polja i AC distribucijski ormari,5. Energetski i komunikacijski kablovi sa spojnom opremom,6. Kablovski kanali od PEHD/PVC cijevi i kablovskih zdenaca , kanalica,7. Uzemljiva ki vodi i i vodi i za zaštitno izjedna enje potencijala,8. Sistem za daljinski nadzor PV elektrane,9. TS NN/SN za priklju ak na mrežu i kabal za priklju enje.

Na k. . 202/1 k.o. Hotanj, površine 14,3 ha (143159 m2) predvi eno jepostavljanje fotonaponskog sistema snage do 9,9 MWp za proizvodnjuelektri ne energije. Veli ina fotonaponskog sistema ovisi o mnogo faktora, kaošto je nagib terena, raspored prohodnih puteva, zahtjevi na zaštitu od požara,komunalni zahtjevi, mjesto predaje energije u mrežu i ostalih zahtjeva koji seodnose na ovaj fotonaponski sistem.

Promatrani idejni fotonaponski sistem podijeljen je u segmente od 1 MWp.Svaki segment od 1 MWp je sastavljen od polja koja se sastoje od nizovafotonaponska modula. Svaki niz je spojen na svoj trofazni izmjenjiva . Moduli sepostavljaju vertikalno u 2 reda pod uglom od 36°. Ukupno, segment sistema od1 MWp se sastoji od 4000 PV modula proizvo a a FVG ENERGY, a segment od0,9 MWp se sastoji od 3600 PV modula proizvo a a FVG ENERGY, Polikristalnimodul vršne snage 250Wp i 660 invertera STP 17000TL snage 17 kW.Svi kablovi koji dolaze od nizova fotonaponskih modula dovode se u razvodneDC ormare modula u kojima se nalaze zaštitni elementi DC polja. Razvodni DCormari opremljeni su odvodnicima prenapona i istosmjernim prekida ima.

Fotonaponski moduli su polikristalni snage 250 Wp, Italianskog proizvo a aFVG ENERGY ije su karakteristike date u kataloškom dijelu ovog projekta.

Izmjenjiva i su trofazni tip Sunny Tripower STP 17000 TL proizvo a a SMA izNjema ke ije su karakteristike date u kataloškom dijelu ovog projekta.



ENERGIJA“ apljina

30 | Strana

Kablovi koji odlaze od pojedinih grupa fotonaponskih izmjenjiva a se uvode urazvodne ormare AC polja koji su opremljeni izmjeni nim prekida ima,katodnom zaštitom, te glavnom sklopkom za dio fotonaponskog postrojenja. Uormarima AC polja se dolazni kablovi grupiraju i odvode do priklju nog mjernogmjesta. Ormari DC polja, AC polja i priklju no mjerno mjesto biti epozicionirani uzevši u obzir maksimalno smanjenje gubitaka DC i AC strane.

FOTONAPONSKI MODULI

Elektroni ka naprava koja izravno pretvara apsorbiranu svjetlost u elektri nuenergiju. Solarne elije su glavni elementi solarnog modula (panela). Silicij jenajvažniji poluprovodnik koji se koristi za izradu solarnih elija. Tipi na današnjasolarna elija je kvadratnog oblika, dimenzija 15 X 15 cm. Na slikama ispod sutipi ne kristalne izvedbe elija .

Fotonaponski modul se sastoji od serijske ili serijsko paralelne kombinacijesun anih elija koje se u povezuju u ve e cjeline odnosno fotonaponskemodule.Osnovni tipovi fotonaponskih modula:

1. Monokristalni – najve a efikasnost , skup proces proizvodnje,2. Polikristalni – malo slabija efikasnost , no i malo jeftiniji u odnosu na

monokristale,3. AmorPVi (Thin film) – najslabija efikasnost , najjeftiniji proces proizvodnje



ENERGIJA“ apljina

31 | Strana

Efikasnost fotonaponskih modula u odnosu na orijentaciju objekta te nagib



ENERGIJA“ apljina

32 | Strana

Tehni ke karakteristike solarnih panela:Polikristalni fotonaponski moduli trebaju ispuniti standarde, odnosnocertificirani prema europskim normama EUR 503, te e ispuniti norme IEC61215 2. Dakle, moduli treba da ispunjavaju slijede e tehni ke karakteristike:

- dizajnirani za prozvodnju el.snage od 250 Wp snage, tolerancije +/ 3,- maksimalni napon po modulu je 30 V (28 30),- maksimalni broj dioda u bypasu 6,- dimenzije (ne više od) 1650x992x46 mm, težine do 19,5 kg,- kabl za povezivanje treba da je 4 mm2 , dužine 1 m,- radna temperatura: 40 do +85, a skladišna od 40 do +85- izgra en za op e specifikacije za korištenje u širokom rasponu na mrežu i

off grid stambenih, poslovnih, industrijskih i drugih sistema solarneenergije.



ENERGIJA“ apljina

33 | Strana

Inverter

Izmjenjiva (inverter) je elektroni ki sklop koji istosmjernu struju fotonaponskihmodula, pretvara u izmjeni nu. Potrebno je osigurati što je mogu e ve udjelotvornost invertera, što bi zna ilo da djelotvornost mora biti vrlo visokeefikasnosti ne samo za uvjete nazivnog optere enja, nego u praksi zbog jošeš ih situacija kad sistem radi s djelomi nim optere enjem. U PV sistemima

spojenima na mrežu moduli su spojeni izravno na mrežu preko invertera koji jespojen paralelno s mrežom i predaje energiju u mrežu. Da bi se optimiziralasnaga isporu ena u mrežu inverter mora tijekom dana pratiti promjenu radnihuvjeta PV modula (promjena intenziteta i spektra upadnog Sun evog zra enja,promjena temperature) i istovremeno podešavati rad modula u to kimaksimalne snage (engl. MPPT Maximum Power Point Tracking). Uz to,inverter mora pouzdano nadzirati mrežu s obzirom na mogu nost pojave raznihsmetnji i, što je posebno važno, prekinuti isporuku u slu aju pada mreže.

Mjerni ure aji

Pohranjivanje podatakaUspostavi e se pra enje rada PV instalacije, kao i analiza glavnih parametara PVpostrojenja. Sistem pra enja e imati sljede e ciljeve:

• Analiza omjer (PR) za instalaciju• Brzo otkrivanje operativnih pogrešaka• Pregled ispravnosti rada• Demonstracija za javnost i korisnike objekta• Mogu nost vizualizacije podataka u stvarnom vremenu

Razdjelni ormari

Razdjelni ormari e biti opremljni sa odvodnicima prenapona i istosmjernimprekida ima. Sistemno se primjenjuju sigurnosne i zaštitne mjere u skladu sasvim važe im evropskim normama za ovakve sisteme. Za zaštitu PV modulakoriste se istosmjerni prekida i, te automatski osigura i za solarni inverter kaošto je preporu eno od samog proizvo a a.



ENERGIJA“ apljina

34 | Strana

7. ZAŠTITA OD INDUCIRANIH I ATMOSFERSKIH PRENAPONA

Da bi se osigurao siguran i neprekidni rad fotonaposnkog sistema kroz njegovživotni vijek potrebno je predvidjeti cjelokupnu zaštitu od atmosferskih iinduciranih prenapona ve u fazi projektovanja fotonaponskog sistema iprovedbi projekta. Zaštita mora biti osigurana ne samo na izlaznoj straniinvertera, ve i na izlaznoj strani fotonaponskih PV modula. Fotonaponskisistem su uobi ajeno instalirani na krovovima ku a ili velikim zemljanimpovršinama, što predstavlja ve u vjerovatno u od udara groma (atmosferskihprenapona). Posljedice udara groma na fotonaponske PV module imalo bi zaposljedicu i uticaj na rad ostale elektri ne opreme iz razloga elektri nepovezanosti izme u opreme i elektri ne instalacije što bi dovelo do finansijskihgubitaka.

U skladu sa normom EN 62305 2 u o ekivane rizike ošte enja fotonaponskogsistema spadaju direktni ili ne direktni udari groma. Zaštita fotonaponskogsistema od atmosferskih i induciranih prenapona mora biti u skladu sanormama Evropske Unije EN 60364 7 712 (Elektri na instalacija fotonaponskogsistema), EN 61173 (zaštita od prenapona nastalih u fotonaponskom sistemu) igrupu standarda EN 62,305 (gromobrani) jezgru fotonaponskog sistema iniinverter, tako da e zaštita od groma i od prenapona biti usmjerena na inverter,a u isto vrijeme u zaštitu od groma i induciranih prenapona biti e uklju en cijelifotonaponski sitem.



ENERGIJA“ apljina

35 | Strana

8. ZAŠTITA OVJEKOVE SREDINE

U lanu 2 Uredbe Vlade Federacije BiH ( Sl. List Federacije BiH, broj 36)izme u ostalog navedeno je da e Vlada F BiH dati ve i podsticaj proizvodnji ipotrošnji elektri ne energije dobijene iz obnovljivih izvora, te e tako smanjitiuticaj fosilnih goriva na okoliš, konsekventno i zaga enje. Osim navedenog,ovim skromnim koracima BiH bi se približila ciljevima iz Kyota. Sve države imajuobaveze smanjenja emisije CO2, u protivnom slijedi kupovina dozvola. Bosna iHercegovina e morati ispuniti ove obaveze ina e e morati pla ati kazne kojesu predvi ene (100 €/t CO2).

Obzirom da obnovlji izvori energije „ne proizvode“ CO2 kao nus produkt,doti ni podatak se, kao obavezan podatak permanentno prikazuje u okvirusistema zajedno sa ostalim parametrima proizvodnje kao elektri na energija utoku dana, mjeseca godine i dr.

Deset država lanica može prijaviti reduciran udio CO2, barem 30% u2013., što bi postepeno raslo do 100% u 2020. (Bugarska, Cipar, eška, Estonija,Ma arska, Latvija, Malta, Poljska i Rumunjska ). Dakle, 70% primljenihsredstava predstavljaju besplatni financijski poticaj za ulaganje u nisko uglji neelektrane.

Bosna i Hercegovina, prije ili kasnije, shodno dinamici približavanjastandardima EU, morat e mijenjati svoju regulativu u pravcu dostizanjapostavljenih standarda EU.



ENERGIJA“ apljina

36 | Strana

9. EKONOMSKO TRŽIŠNA OCJENA

Prema procjenama, iz obnovljivih izvora u Europskoj uniji 2020. trebalo bibiti 20,3 posto od ukupno potrošene energije. U sklopu borbe protiv klimatskihpromjena EU je zacrtala tri cilja, tzv. "tri puta po 20 posto do 2020". Osimpove anja udjela obnovljivih izvora na 20 posto, u istom postotku se planiraušteda energije, te smanjenje emisije stakleni kih plinova, tako er za 20 postou odnosu na nivo emisije iz 1990. godine. Ti ciljevi se odnose na cijelu Europskuuniju, dok na nivou zemalja lanica to može varirati. Neke e zemlje premašiticilj od 20 posto, dok ga dio njih ne e uspjeti dosegnuti i morat e tonadoknaditi uvozom energije iz obnovljivih izvora iz drugih zemalja u istomiznosu, koji im nedostaje za dostizanje toga cilja. Prema podacima koje suzemlje lanica dostavile Europskoj komisiji, 10 od 27 lanica premašiti e cilj od20 posto iz obnovljivih izvora, njih 12 e uspjeti dosti i udio od 20 posto, asamo njih pet ne e ispuniti cilj Italija, Belgija, Luksemburg, Malta i Danska.

Ove procjene pokazuju da zemlje lanice energiju iz obnovljivih izvorauzimaju vrlo ozbiljno i da su spremne potaknuti doma u proizvodnju. To je vrlopozitivan signal za okoliš, ali e nam istodobno pomo i da smanjimo emisijuuglji nog dioksida i da poja amo sigurnost opskrbe energijom. To je poticaj zainvestiranje u zelenu tehnologiju i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Elektroenergetski sektor u Europi preoblikovan je procesom liberalizacijei internazionalizacije tržišta elektri ne energije na na in da su distribuirani icentralizirani sistemi za proizvodnju elektri ne energije komplementarni.

Ekonomski principi koji se moraju uzeti u obzir su:solarna energija je roba koja ima svoju cjenu, na in distribucije,tržišni potencijal – elektrodistribucja BiH preuzima kompletnuproizvodnju,finansijska ograni enja dostupnost izvora finansiranja,tehnološka ograni enja – izdašnost sun eve energije, aspekti okoliša,pravna ograni enja – razli ite vrste dozvola i pristojbi,

Klju ni elementi za tržišne instrumente su:transparentnost, izvještavanje i funkcionisanje moraju biti dostupnijavnosti,mjerenje, sa uvani iznos CO 2 ,odgovornost, korišteni standardi i oprema su EU porijekla, kao isimulacijski alati te je rizik sveden na minimum,



ENERGIJA“ apljina

37 | Strana

Protokol iz Kjota uvodi mehanizam istog razvoja za zemlje u razvoju, me ukojima je i BiH, te stoga imaju i pravo na finansijsku podršku. Osim toga,potrebe za elektri nom energijom u razvijenim zemljama udvostru e se svakihdeset godina. S druge strane prirodni izvori energije, ugljen, nafta, zemni plin ihidroenergija nisu raspoloživi u neograni enim koli inama. Energetski manjakpopunjava se sve više iz obnovljivih izvora energije (energija Sunca, vjetra,biomasa) .

Solarna elektrana „NERETVA ENERGIJA“ e vrlo brzo dosti i svoj maksimum(de facto odmah nakon montaže) te e biti integrirana u sistem prenosaelektri ne energije Federacije BiH. Ovaj sistem je veoma stabilan jer se moguveoma brzo kontrolirati svi prijelazni poreme aji u sistemu.

Za tehni ko ekonomsko optimiranje solarne elektrane odre eni suvrijednosni faktori za poboljšanje stepena korisnog u inka, smanjenje vlastitepotrošnje i rast raspoloživosti elektrane. Meteo podaci i simulacijski softveri suustupljeni kompaniji ITM Controls u svrhu izrade tehni kog rješenja. Stoga, rizikje sveden na minimum, a postignut je optimum. Predvi eno je da se svaproizvedena energija šalje u elektrodistributivnu mrežu.

Procjena proizvodnje za Solarnu elektranu se zasniva na tri sistema simulacijeprocjene solarnog energetskog resursa.

Prvi sistem za simulaciju procjene solarnog energetskog resursa za proizvodnjuelektri ne energije je sistem pod nazivom (NASA Surface meteorlogy and SolarEnergy: RETScreen Data)Nakon pozicioniranja lokacije ovaj sistem nam je dao detaljne podatke koji senalaze u prilogu 1.Lokacija ima prosje no zra enje od 1430 kWh/m2 na godišnjem nivou.

Drugi sistem koji smo koristili za procjenu i popis solarnih energetskih resursaza proizvodnju elektri ne energije iz fotonaponskog sistema temeljen je nasistemu (Photovoltaic Geographical Information System).Nakon pozicioniranja lokacije ovaj sistem nam je dao detaljne podatke koji senalaze u prilogu 2.



ENERGIJA“ apljina

38 | Strana

Tre i sistem koji smo koristili za dizajn i procjenu solarnih energetskih resursaza proizvodnju elektri ne energije iz fotonaponskog sistema temeljen je nasistemu (SMA Sunny Design).Nakon pozicioniranja lokacije ovaj sistem nam je dao detaljne podatke koji senalaze u prilogu 3.

Finansijski aspekti:

O ekivana proizvedena snaga je 9.900,00 kWp. Uzimaju i u obzir daBosna i Hercegovina, svojim položajem ima prosje no 1430 1500 kWh/m2 nagodišnjem nivou, slijedi:9.900,00 kWp x 1430 kWh/m2 = 14.157.000 kWh/god (uz efikasnost invertera85%),14.157.000 kWh x 0,4659 KM/kWh = 6595746,30 KM/god.

Ukupna snaga solarne elektrane..........………………………………………..9.900,00 kWpO ekivana godišnja proizvodnja……………………………….......…....…14.157.000 kWhGodišnja naplata…………………………………………………………...6.595.746,30 KM/god

Povrat investicije na godišnjem nivou 11,29 % odnosno povrat investice za 8,86godina.

Obrazloženje:

Prema važe oj tarifi FERK a (Uredba Vlade Federacije BiH, objavljena uSlužbenim novinama Federacije BiH, broj 36, od 16.06.2010. godine i Uredba oizmjenama i dopunama Uredbe o korištenju obnovljivih izvora energije ikogeneracije, objavljena u Službenim novinama Federacije BiH, Broj 11, dana16.03.2011. godine) tarifni koeficijent je 3,8 (za solarne elektrane instaliranesnage do 10 MWp), a referentna cijena je 0,1226 KM/KWh za 2011. godinu.Stoga, garantovana cijena za 2011. godinu je (Gc) = Rc x C, odnosno, 0,1226 KMx 3,8 =0,46588 KM/kWh.



ENERGIJA“ apljina

39 | Strana

10. REKAPITULACIJA OPREME I RADOVA

Za isporuku, ugradnju, puštanje u pogon PV solarnog sistema 9.900,00 kWp posistemu inženjeringa potrebno je:

R.B. OPIS MJERNAJEDINICA

KOLI INA JED.CIJENA(KM)

UKUPNO (KM)

1. PV moduli 250 Wp modul 39.600,00 598,95 23.718.420,002. Sistem pretvara a

INVERTERI DC/AC Razvodprema el.distribuciji

komplet 1,00 7.975.051,34 7.975.051,34

3. Nosiva konstrukcija, kompletsa priborom

komplet 1,00 7.535.649,14 7.535.649,14

4. Solarni kablovi, konektori idr. za povezivanje modula iutika i

komplet 1,00 1.244.880,00 1.244.880,00

5. Montaža, prekonaponskizaštitni ure aji, mjerna ikomunikacijska oprema,razdjelni ormari i ormar zapriklju ak na javnumrežu.Web monitoring zainternet pra enje.

paušal 1,00 5.583.570,30 5.583.570,30

6. Transport, svi zavisnitroškovi

paušal 1,00 670.429,22 670.429,22

8. UKUPNO (KM) 46.728.000,00

NAPOMENA : U cijenu nije ura unat PDV (povratan).Ukupni troškovi za isporuku, ugradnju, puštanje u pogon posistemu inžinjeringa: 4,72 KM/Wp (2,41 EUR/Wp).



ENERGIJA“ apljina

40 | Strana

11. PRILOG 1 – PROSJE NO ZRA ENJE SUNCA ZA LOKACIJUIZVOR NASA



ENERGIJA“ apljina

41 | Strana



ENERGIJA“ apljina

42 | Strana



ENERGIJA“ apljina

43 | Strana

12. PRILOG 2: PARAMETRI SIMULACIJE ZA LOKACIJU PVGIS

Performanse of grid PV sistema

Lokacija: 43°7'22" Sjever, 17°45'16" Istok: 105 m.n.v,

Nominalna snaga PV sistema: 9.900,00 kW (kristal silikon)Procjenjeni gubici zbog temperature i niske iradijacije: 10.3% (korištenalokalna ambijentna temperatura)Procjenjeni gubici zbog efekta ugla refleksije: 2.7%

Ostali gubici (kablovi, inverter itd.): 14.0%Kombinovano gubici PV sistema: 24.9%

Fiksni sistem: Inklinacija=36°, Orjentacija=14°

Mjesec Ed Em Hd Hm

Januar 23200.00 718000 2.90 89.8Februar 30400.00 852000 3.87 108Mart 36800.00 1140000 4.82 149Apr 41200.00 1240000 5.52 166Maj 45700.00 1420000 6.27 194Jun 47500.00 1430000 6.65 200Juli 50400.00 1560000 7.11 220August 48800.00 1510000 6.87 213Septembar 41900.00 1260000 5.75 172Oktobar 33400.00 1030000 4.45 138Novembar 23000.00 689000 2.94 88.2Decembar 20500.00 637000 2.58 79.9

Godišnji prosjek 36900 1120000 4.98 152

Ukupno za godinu dana 13500000 1820



ENERGIJA“ apljina

44 | Strana

Ed: Prosje na dnevna proizvodnja elektri ne energije za dati sistem (kWh)Em: Prosje na mjese na proizvodnja elektri ne energije za dati sistem (kWh)Hd: Prosje na dnevna suma globalne iradijacije po metru kvadratnom kojuprima modul datog sistema (kWh/m2)Hm: Prosje na mjese na suma globalne iradijacije po metru kvadratnomkoju prima modul datog sistema (kWh/m2)



ENERGIJA“ apljina

45 | Strana

13. PRILOG 3: PARAMETRI SIMULACIJE SMA SUNNY DESIGN



ENERGIJA“ apljina

46 | Strana



ENERGIJA“ apljina

47 | Strana



ENERGIJA“ apljina

48 | Strana

14. PRILOG 5: GRAFI KI PRILOZI OD 1 3



ENERGIJA“ apljina

49 | Strana

15. PRILOG 6: KATALOŠKA DOKUMENTACIJA



ENERGIJA“ apljina

50 | Strana



ENERGIJA“ apljina

51 | Strana



ENERGIJA“ apljina

52 | Strana



ENERGIJA“ apljina

53 | Strana



ENERGIJA“ apljina

54 | Strana



ENERGIJA“ apljina

55 | Strana



ENERGIJA“ apljina

56 | Strana



ENERGIJA“ apljina

57 | Strana



ENERGIJA“ apljina

58 | Strana



ENERGIJA“ apljina

59 | Strana



ENERGIJA“ apljina

60 | Strana



ENERGIJA“ apljina

61 | Strana



ENERGIJA“ apljina

62 | Strana



ENERGIJA“ apljina

63 | Strana



ENERGIJA“ apljina

64 | Strana



ENERGIJA“ apljina

65 | Strana



ENERGIJA“ apljina

66 | Strana



ENERGIJA“ apljina

67 | Strana

Documents

IDEJNI PROJEKAT SOLARNA ELEKTRANA 9.900,00 · PDF fileelektrane snage do 9.900,00 kWp na predloženoj lokaciji. ... Elektroenergetski sistemi, monopolni ili otvoreni konkurenciji,