Igra i kognitivni razvoj djece

Igra i kognitivni razvoj djece

Emina Durmi

Uvod

Dijete od svog roenja istrauje svijet i otkriva svoje mogunosti i sposobnosti. Svako dijete na sebi svojstven nain kroz igru ui, razvija se i eksprementie sa razliitim materijalima. Igra djetetu pomae da naui o drugima i okolini, bitan je faktor odrastanja i formiranje linosti svakog pojedinca, jer djetinjstvo bez igre je u sutini nezamislivo. Kognitivni razvoj kod djece potie razvoj pojma o sebi, usvajanje pojmova o veliini, obliku i usvajanje boja.

IGRA Igra je kritina komponenta uenja te ona pomae da djeca ue nove koncepte i vjetine rjeavanja problema na prirodan , zabavan nain .Kognitivni razvoj fokusira se na razvoj funkcije mozga , kao to su razmiljanja , uenja , svijest, procjenjivanje i obradu informacija . Od dobi od druge do sedme godine, djeca su u preoperativnoj faze i tada trenutku oni ue da koriste simbole kao to su jezik kojin predstavlja objekte , i poinju da shvataju koncept ouvanja . To je faza u kojoj se razvija pamenje i mata.Jaanje kognitivnog razvoja kroz igruKognitivni razvoj je poboljana kroz igru . Konkretno uenje i rjeavanje problema kroz igru poboljava vjetine razmiljanja.

Pojam kognicije odnosi se na mentalne procese pomou kojih ljudi pokuavaju shvatiti i rasuivati pojave u svijetu u kojem ive. Posljednjih godina sve je vie saznanja da su kognitivne kompetencije male djece mnogo vee nego to se ranije vjerovalo. Ranija saznanja uglavnom su bazirana na kognitivnorazvojnoj teoriji Jeana Piageta. (Tahirovi, 2013)Koriste se komunikacijske metode, poput glume, znakovnog jezika i govora tijela, ritma, melodije, plesa i pokreta, dodira, masae i gimnastike za bebe - sve to u razvojnoj fazi kada mozak prirodno najlake i najbre pozitivno reagira na podraaje i prilagoava svoj rast i razvoj istim.IGRA je prilagoena svakoj razvojnoj dobi djeteta, primjerice, za bebe do godine dana program ukljuuje poticaj puzanja, gimnastiku i masau za bebe, razvoj svijesti o vremenu i prostoru, znakovni jezik, dok je za jednogodinjake naglasak na motorici, osjeaju za ritam i koliinu.

Piagetov pogled na kognitivni razvoj djecePiaget je opisao etiri razvojna razdoblja:1. Senzomotorno razdoblje ( 0 do 2 g.) tada dijete ne razlikuje sebe od okoline. Podstupnjevi ovog razdoblja su:( od 0 do1. mj.): vjebanje refleksa( od 1. do 4. mj.): razvoj ema( od 4. do 8.mj.): postupci otkrivanja( od 8. do 12. mj.): namjerno ponaanje( od 12. do 18.mj.): novost i istraivanje( od 18. do 24.mj.): mentalno predoivanje

2. Predoperacijsko razdoblje ( 2. do 6. g.) Tri bitne karakteristike ovog razdoblja su:EgocentrizamCentracijaNemogunost konzervacije Ireverzibilnost miljenja

3. Ogranienja predoperacijskog perioda dijete ce savladati u periodu konkretnih operacija (6. do 11.g.)

4. Nakon 11.godine nastupa period formalnih operacija u kojem mentalne operacije vieg stupnja omoguavaju logiko rezoniranje i apstraktno miljenje. Dijete u dobi od tri do etiri godine-sve spoznaje trogodinjeg djeteta temelje se na praktinom djelovanju,usmjerava se na manji broj podraaja. Osobitosti miljenja ove dobi djeteta su:nije uspostavljen kvalitativni identitetnema konzervacijenerazlikovanje pojavnosti od stvarnostitekoe u razumijevanju pogrenih uvjerenjaegocentrizam na predodbenoj raziniCentracijaAnimizamArtificijelizamtransduktivno rasuivanje

Dijete u dobi od pet do est godina-ono to nazivamo pojmovi u toj dobi su zapravo pseudopojmovi.U ovoj dobi mogu se prepoznati tri faze izlaska iz predoperacijskog miljenja a to su: Predoperacijskointuitivno ( prijelazno ) konkretno operacijsko

Dijete u dobi od est do sedam godina-u toj dobi poinje razdoblje konkretnih operacija(razdoblje operacionalnog miljenja i traje do 11.-12.g. ).

Pogled Vigotskog na k.r.Lev Vigotski u svojoj teoriji predlae da fokus k.r. treba da bude na socijalnom i kultrunom svijetu u kojem dijete odrasta a posebno na brzom razvoju govora koji podstie kognitivni razvoj, to je suprotno pristupu Piageta koji se vie fokusira na individulna razvojan ostvarenja.1. Razvoj govoraRazvoj govora odvija se prema ovoj teoriji u tri faze.Prva se odnosi na razdoblje do tree godine djetetova ivota u kojem govor ima funkciju reguliranja i upravljanja ponaanjima drugih. Svrha govora u tom je razdoblju izazvati ponaanja okoline koja su u funkciji zadovoljenja djetetovih potreba. U drugoj fazi razvoja govora, koja traje do sedme godine ivota, govor je egocentrian to ustvari znai da djeca govore sama sebi neovisno o prisustvu ili neprisustvu drugih ljudi. Egocentrini govor ima funkciju samousmjeravanja, a odraava djetetovo razmiljanje kako je potrebno neto izrei da bi tijelo obavljalo odreene aktivnosti. Od sedme godine nadalje, govorimo o unutarnjem ili privatnom govoru koji je okolini neujan, a funkcionalno je takoer samousmjeravajui, odnono svrha mu je usmjeravanje djetetovog ponaanja i razmiljanja, to je pak uvjet za vie kognitivne procese. Vygotsky je tvrdio da egocentrini govor nema funkciju verbalizacije aktivnosti djeteta i da ne prestaje u period 7.g. ve da predstavlja vid daljnjeg razvoja unutarnjeg govora.Za Wygotskog INETELIGENCIJA se ne razvija u glavi pojedinca ve u ljudskoj interakciji.Dva bitna pojma Vygotskog INTERNALIZACIJA i KONVERGENCIJA.INTERNALIZACIJA predstavlja unutarnju rekonstrukciju vanjskih operacija. To znai da mi opaamo aktivnosti drugih koje internalizacijom postaju dio nas (uenje jezika, vonje bicikle...)Ukazuje da majino pokazivanje-oznaavanje (POINTING) neeg to dijete ne moe dohvatiti predstavlja poetak procesa SOCIJALNE MEDIJACIJE, to ukazuje da nije objekt taj koji potie djetetovo uenje ve majina aktivnost.Razvoj predstavlja transformacija interpersonalnih u intrapersonalne procese.KONVERGENCIJA govora i praktine aktivnosti - u intelektualnom razvoju znaajan je trenutak kada neovisne linije razvoja praktine i apstraktne inteligencije poinju konvergirati. Razlika u razvoju animalne i ljudske inteligencije poinje s trenutkom konvergencije aktivnosti i govora.Tipovi, karakteristike i primjeri kognitivne igre

ZAKLJUAK U igri dijete vjeba i razvija svoje kognitivne motorike, komunikacijske i jezikee sposobnosti. Dakle, kognitivni razvoj djece predstavlja irok spektar procesa koji imaju znaajan utjecaj na cjelokupan psihiki i fiziki razvoj djeteta.

Piagetov pristup prouavanja djece omoguio je stjecanje uvida u oblike i slijed razvoja koji se nije mogao stei u kontroliranom laboratorijskom istraivanju.

Dobra strana Piagetove metodologije je to to spaja dvije metode koje su rijetke u razvojnim istraivanjima: promatranje ponaanja u prirodnom okruenju i longitudinalno prouavanju djece. S druge strane najoiglednije ogranienje Piagetove metode tie se uzorka. Naime, uzorak od tri djeteta slab je temelj za izvoenje zakljuaka o opim zakonitostima ljudskog razvoja.

LITERATURA:Starc, B., udina - Obradovi, M., Plea, A., Profaca & Letica, M., (2004), Osobine i psiholoki uvjeti razvoja djeteta predkolske dobi. Zagreb: Golden marketing.Tahirovi, S. (2013). Psiholoki razvoj djece i mladih. Sarajevo: Internacionalni univerzitet Sarajevo. Snnugs C.(2008). Cognitive Learning through Play. Preuzeto 18. Decembra 2013, sa http://suite101.com/a/cognitive-learning-through-play-a61444

Radionica Probaj da se sjeti Hvala na panji ! ! !