ilište u Splitumapmf.pmfst.unist.hr/matematika/Programi studija... · tablice, tautologija i kontradikcija, logika ekvivalentnost sudova, nužan i dovoljan uvjet, suprotni sud, obrat

�

�

�

Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu

PRIJEDLOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Matematika i informatika

�

�

Split, 3. lipnja 2005.�

Sveu�ilište u Splitu

�

N A S T A V N I P L A N I P R O G R A M

Preddiplomski studij: Matematika i informatika

Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu N. Tesle 12, 21000 Split

Telefon: + 385 21 385 133 Telefaks: + 385 21 385 431

[email protected] http: //www.pmfst.hr

�

�

P R E D D I P L O M S K I S T U D I J : M A T E M A T I K A I I N F O R M A T I K A �

�

�

�

2

1. Uvod

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Predloženi studijski program je sljednik postoje�eg nastavni�kog studija matematike i informatike s dva desetlje�a tradicije na ovom fakultetu.

• Postojanje studija opravdava prvenstveno trajna potreba šire regije koja gravitira Splitu za nastavni�kim kadrom matemati�ko-informati�kog usmjerenja, ali i potražnja na tržištu rada za zanimanjima koja zahtijevaju temeljna matemati�ka i informati�ka znanja, sposobnost rješavanja problema matemati�kim aparatima uz poznavanje informacijske i komunikacijske tehnologije. Poslodavci visoko vrednuju analiti�ki pristup rješavanju problema, sposobnost apstraktnog promišljanja, temeljitost i vještinu u ra�unanju kod osobe �ija su prakti�na znanja primjenljiva u širokom opsegu poslova.

• Prijedlog studija je sa�injen sukladno razvitku spoznaja o podu�avanju matemati�kih i informati�kih sadržaja, u dvociklusnoj shemi. Kako je ra�unarstvo znanost u razvoju, u ovaj prijedlog smo uvrstili nove sadržaje iz te oblasti. Naš koncept teži izgradnji osobe osposobljene za usvajanje uvijek novih znanja prema potrebama brzog razvoja široke domene primjene matematike i ra�unarstva.

• Sli�an studijski profil nalazimo u Sloveniji (Sveu�ilište u Ljubljani), �eškoj (Karlovo sveu�ilište u Pragu), Slova�koj (Sveu�ilište u Bratislavi), Belgiji (Sveu�ilište u Antwerpenu), Austriji, V. Britaniji i drugdje.

1.2. Dosadašnja iskustva u provo�enju ekvivalentnih ili sli�nih programa

Zavod za matematiku i Zavod za informatiku imaju dugogodišnje iskustvo u organizaciji i izvo�enju �etverogodišnjeg nastavni�kog studija matematike i informatike na mati�nom fakultetu. Ovim prijedlogom uklopljenim u shemu «3+2» nastojimo studentima olakšati studiranje i otkloniti negativno iskustvo slabe prohodnosti studija. Dijelu studenata koji �e se zadovoljiti temeljnom razinom znanja iz matematike i informatike i ne�e dosti�i obrazovanje primjereno nastavni�kom zvanju, omogu�it �emo stjecanje akademskog stupnja dostatnog za obavljanje mnogobrojnih zanimanja iz podru�ja primjene ovih dviju struka. Istovremeno �emo usmjeriti naprednije studente prema karijeri nastavnika ili drugim zahtjevnijim zanimanjima.

1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Prema našim saznanjima sva tri preostala hrvatska sveu�ilišta (Zagreb, Rijeka, Osijek) nudit �e i dalje (kao i dosad) studijski program kompatibilan ovom našem prijedlogu, pa �e se dvosmjerna razmjena


�

�

�

3

studenata nastaviti nesmetano odvijati. Tomu �e pogodovati �injenica da je prijedlog studija na�injen isklju�ivo na bazi jednosemestralnih kolegija. U razmjeni studenata s inozemstvom bit �e od pomo�i to što su u studij ugra�eni ve� usuglašeni temeljni sadržaji «Europskog prvog stupnja iz matematike» (http://www.math.hr/hr/new/hr/_ostalo/uskladivanje_programa_iz_matematike.doc), kao i preporuke me�unarodne udruge International Society for Technology in Eucation o nastavni�kim kompetencijama iz podru�ja informacijsko-komunikacijskih tehnologija dane u dokumentu: «Educational Computing and Technology Programs: Secondary Computer Science Education Initial Endorsement» (http://cnets.iste.org/ncate/n_cs-stands.html).


�

�

�

4

2. Op�i dio

Vrsta studija Preddiplomski

Naziv Matematika i informatika

Predlaga�i Zavod za matematiku i Zavod za informatiku FPMZiOP Nositelji

Izvo�a�i FPMZiOP

Trajanje 3 godine

ECTS 180

Uvjeti za upis Zadovoljavaju�e vrednovan uspjeh iz srednje škole i ispit iz matematike (do uspostave državne mature)

Kompetencije koje se stje�u završetkom studija

Temeljno znanje iz matematike i poznavanje informacijske tehnologije. Kombinacija sposobnosti apstraktnog mišljenja, rješavanja problema korištenjem matemati�kih alata i prakse pogodni su za primjenu u razli�itim zanimanjima ili pak za nastavak studija.

Mogu�nosti nastavka studija

Diplomski studij matematike i informatike ili diplomski studiji srodnih struka uz odgovaraju�e dopune.

Stru�ni ili akademski naziv ili stupanj koji se stje�e završetkom studija

Prvostupnik/prvostupnica matematike i informatike

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�


�

�

�

5

3. Opis programa

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava P+S+V

ECTS

PMM001 Uvod u matematiku 45+0+45 8 PMM002 Uvod u algebru s analiti�kom geometrijom 45+0+45 8 PMI000 Uvod u ra�unarstvo 30+0+30 5 PMI003 Programiranje I 15+0+30 4 PMI006 Ra�unalni praktikum I 0+0+30 3 PMS001 Strani jezik u struci I 0+45+0 2 UKUPNO: 135+45+180 30

II. semestar


ECTS

PMM003 Diferencijalni i integralni ra�un 1 45+0+45 9 PMM101 Linearna algebra 45+0+45 9 PMI008 Programiranje II 30+0+30 5 PMI010 Ra�unalni praktikum II 0+0+30 3 PMS002 Strani jezik u struci II 0+45+0 2 Izborni društveno-humanisti�ki predmet 15+15+0 2 UKUPNO 135+60+150 30


�

�

�

6

Izborni društveno-humanisti�ki predmeti


ECTS

EDUKACIJSKI PREDMETI PMS108 Psihologija samomotivacije 15+15+0 2 PMS114 Metodologija istraživanja u obrazovanju 15+15+0 2

OP�I PREDMETI PMS101 Filozofija znanosti 15+15+0 2 PMS104 Jezi�na kultura 15+15+0 2 PMS111 Sociologija znanosti 15+15+0 2

III. semestar


ECTS

PMM007 Diferencijalni i integralni ra�un 2 45+0+45 9 PMM103 Obi�ne diferencijalne jednadžbe 30+0+30 6 PMI111 Strukture podataka i algoritmi 30+0+30 5 PMI116 Uvod u umjetnu inteligenciju 30+0+30 5 PMS007 Psihologija odgoja i obrazovanja I 30+15+0 3 PMS008 Sociologija odgoja i obrazovanja 15+15+0 2 UKUPNO 180+30+135 30

IV. semestar


ECTS

PMM106 Kombinatorna i diskretna matematika 45+0+45 8 PMM116 Kompleksna analiza 30+0+30 6 PMI113 Baze podataka 30+0+30 5 PMI115 Ra�unalni praktikum III 0+0+30 3 PMI114 Arhitektura ra�unala 30+0+30 5 PMS116 Psihologija odgoja i obrazovanja II 30+15+0 3 UKUPNO 165+15+165 30


�

�

�

7

V. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava P+S+V ECTS PMM109 Osnove matemati�ke analize 45+0+30 7 PMM102 Uvod u teoriju brojeva 30+0+30 5 PMM006 Matemati�ki programski alati 1 0+0+15 1 PMI118 Objektno orijentirano programiranje 30+0+30 5 PMI228 Ra�unalne mreže 30+0+30 5 PMI120 Programiranje mrežnih aplikacija 15+15+0 3 PMS005 Pedagogija 30+30+0 4 UKUPNO 180+45+135 30

VI. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava P+S+V ECTS PMM107 Osnove geometrije 30+0+30 5 PMM115 Uvod u vjerojatnost i statistiku 45+0+45 8 PMM108 Uvod u numeri�ku matematiku 30+0+30 5 PMI123 Operacijski sustavi 30+0+30 5 PMS000 Didaktika 30+30+0 4 PMS006 Stru�no-pedagoška praksa 0+0+15 1 PMM117 / PMI155

Završni preddiplomski seminar 0+1+0 2

UKUPNO 165+31+150 30

Studenti prve i druge godine studija imaju pravo upisa vannastavne aktivnosti: „Tjelesna i zdravstvena kultura“, ukupno do 30 školskih sati po semestru, a program ove vannastavne aktivnosti bit �e javno prezentiran prije po�etka svake školske godine.


�

�

�

8

�

3.2. Opis predmeta

Naziv predmeta Uvod u matematiku

Kod PMM001

Vrsta Predavanja i vježbe

Razina Temeljni predmet

Godina I. Semestar I.

ECTS (uz odgovaraju�e obrazloženje)

8 ECTS Ukupan zbroj ECTS bodova za: prisustvovanje nastavi (45 sati predavanja + 45 sati vježbi), izradu doma�ih radova, samostalno u�enje, pripremanje kolokvija i ispita.

Nastavnik Prof. dr. sc. Marko Mati�

Kompetencije koje se stje�u

Svrha ovoga predmeta je olakšati studentima prijelaz sa elementarnih matemati�kih znanja na sustavno izlaganje i precizno zapisivanje sadržaja razli�itih tema iz više matematike o kojima se predaje na fakultetu.

Studenti �e usvojiti osnove matemati�koga jezika i pisma te strogoga matemati�kog mišljenja. Tako�er �e sistematski obnoviti i proširiti neka ve� ste�ena znanja o skupovima, relacijama i funkcijama, sa naglaskom na strogo definiranje i zapisivanje razli�itih pojmova. Isto tako studenti �e na sustavan na�in obnoviti i produbiti znanja o skupovima brojeva i elementarnim funkcijama.

Preduvjeti za upis Elementarna (srednjoškolska) matematika

Sadržaj Kratki uvod: o povijesnomu razvoju matematike i osnovnim matemati�kim disciplinama te o upotrebi razli�iti pisama u matematici, posebice latini�ke abecede i gr�koga alfabeta. Osnove matemati�ke logike: sudovi. logi�ki veznici i složeni sudovi, istinostne tablice, tautologija i kontradikcija, logi�ka ekvivalentnost sudova, nužan i dovoljan uvjet, suprotni sud, obrat po kontrapoziciji, predikat, univerzalni i egzistencijalni kvantifikator, negacija kvantifikatora. Aksiomatska izgradnja matemati�ke teorije: osnovni matemati�ki pojam, definicija, aksiom, teorem i njegov obrat, dokaz teorema i razli�ite vrste dokaza Skupovi: skup, podskup, skupovna inkluzija i jednakost skupova, univerzalni skup. zadavanje skupova, partitivni skup, operacije sa skupovima (Booleova algebra), particija skupa, Kartezijev produkt skupova. Relacije: pojam relacije, ure�ajna i parcijalna ure�ajna relacija, ure�en skup i ome�enost, primjeri ure�enih i parcijalno ure�enih skupova; relacija ekvivalencije, klase ekvivalencije i kvocijentni skup, primjeri. Funkcije: pojam funkcije,. domena i kodomena, jednakost funkcija, slika funkcije i pojam praslike, graf funkcije, suženje i proširenje funkcije, kompozicija funkcija, injektivnost i surjektivnost, bijektivnost i pojam inverzne funkcije, egzistencija i jedinstvenost inverzne funkcije, permutacija skupa, pojam ekvipotentnih skupova, kardinalni broj skupa, kona�ni i beskona�ni skupovi, prebrojivi i neprebrojivi skupovi. Skupovi brojeva: skup N. princip matemati�ke indukcije. binomna formula, skupovi Z i Q, brojevni pravac i skup R, o prebrojivosti skupova N, Z i Q i


�

�

�

9

neprebrojivosti skupa R, skup C, trigonometrijski zapis kompleksnog broja. Moivreove formule. Potencije i polinomi: potencije s prirodnim eksponentom i ra�unanje s njima, linearna i kvadratna funkcija, polinomi. teorem o jednakosti polinoma, djeljivost polinoma, Hornerova shema, najve�a zajedni�ka mjera polinoma, nulto�ke polinoma i algebarske jednadžbe, osnovni teorem algebre, cjelobrojni i racionalni korijeni algebarske jednadžbe, kompleksni korijeni algebarske jednadžbe. teorem o faktorizaciji, polinomi dviju i više varijabli, simetri�ni polinomi, osnovni teorem o simetri�nim polinomima dviju varijabli, simetri�ne jednadžbe. Racionalne funkcije i korijeni: potencije s cjelobrojnim eksponentom i racionalna funkcija. rastav racionalne funkcije na parcijalne razlomke, pojam korijena, racionalne jednadžbe i nejednadžbe, jednadžbe i nejednadžbe s korijenima. Eksponencijalna i logaritamska funkcija i op�a potencija: potencija s realnim eksponentom; definicija, svojstva i graf eksponencijalne funkcije. definicija logaritamske funkcije kao inverzne eksponencijalnoj funkciji, svojstva i graf logaritamske funkcije; eksponencijalne i logaritamske jednadžbe i nejednadžbe; definicija, svojstva i graf op�e potencije kao funkcije. Trigonometrijske i arcus funkcije: trigonometrijska kružnica, definicija, osnovna svojstva i grafovi trigonometrijskih funkcija, adicijske formule, trigonometrijske jednadžbe i nejednadžbe; definicija arcus funkcija kao inverznih funkcija restrikcija trigonometrijskih funkcija, njihova svojstva i grafovi. Hiperbolne i area funkcije. Definicije, svojstva i grafovi hiperbolnih funkcija. Area funkcije kao inverzne funkcije hiperbolnih funkcija, njihova svojstva i grafovi.

Preporu�ena literatura

B. Pavkovi�, D. Veljan, Elementarna matematika 1, Školska knjiga, Zagreb, 2003. B. Pavkovi�, B. Daki�, Polinomi, Školska knjiga, Zagreb, 1991. S. Kurepa, Uvod u matematiku, Tehni�ka knjiga, Zagreb, 1984.

Dopunska literatura

D. Blanuša, Viša matematika, I dio, Tehni�ka knjiga, Zagreb, 1965 S. Mardeši�, Matemati�ka analiza, 1. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1979. N. J. Vilenkin, Pri�e o skupovima, Školska knjiga, Zagreb, 1975. S. Lipschutz, Schaum's Outline of Set Theory and Related Topics, McGraw-Hill, New York, 1998. Š. Znam i dr., Pogled u povijest matematike, Tehni�ka knjiga, Zagreb, 1989.

Oblici provo�enja nastave

Predavanja o temama navedenima u Sadržaju. Vježbe se sastoje od rješavanja zadataka i problema odabranih sukladno temama iz predavanja.

Na�in provjere znanja i polaganja ispita

Završni ispit se sastoji od pismenoga i usmenoga dijela i polaže se po završetku nastave. Pismeni dio prethodi usmenomu a može se položiti i tijekom semestra kroz dva dvosatna parcijalna ispita sa zadatcima. Oba dijela ispita se jednako vrednuju u kona�noj ocjeni.

Jezik poduke i mogu�nosti pra�enja na drugim jezicima

Hrvatski

Na�in pra�enja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Statistika ispitnih rezultata i studentsko evaluiranje putem anonimne ankete na kraju izvedbe predmeta. Anketa se provodi prema pravilniku Sveu�ilišta u Splitu.


�

�

�

10

�

Naziv predmeta Uvod u algebru s analiti�kom geometrijom

Kod PMM002

Vrsta Predavanja i auditorne vježbe

Razina Uvodni stru�ni kolegij

Godina I. Semestar/trimestar I.


8 (45 sati predavanja i 45 sati vježbi, samostalan rad studenta na usvajanu znanja i ispiti)

Nastavnik Prof. dr. sc. Anka Golemac


Znanja iz klasi�ne algebre vektora i vektorskog zasnivanja analiti�ke geometrije u ravnini i prostoru te elementarno poznavanje algebarskih struktura kroz prikladne primjere i osnovna svojstva. Student je stekao osnovna predznanja za izgradnju apstraktnih pojmova, kao što su vektorski prostori, operatori, afini prostori i sli�no, s kojima �e se susresti u kolegijima Linearna algebra i Euklidski prostori. Sadržaji vezani uz krivulje, plohe i geometrijske transformacije poslužit �e kao uvod u geometrijske kolegije na višim godinama studija.

Preduvjeti za upis Srednjoškolska znanja iz matematike

Sadržaj Klasi�na algebra vektora. Orijentirane dužine.Vektori. Modul, smjer i orijentacija vektora. Zbrajanje vektora. Vektori i skalari. Linearna zavisnost i nezavisnost vektora. Baza i dimenzija. Koordinatizacija. Skalarni produkt. Ortonormirana baza. Koordinatni prikaz skalarnog produkta. Vektorski produkt. Mješoviti produkt. Elementi analiti�ke geometrije. Kartezijev koordinatni sustav na pravcu, u ravnini i prostoru. Razni oblici jednadžbe ravnine. Udaljenost to�ke od ravnine. Kut dviju ravnina. Analiti�ka predo�enja pravca. Kut dvaju pravaca. Kut pravca i ravnine. Udaljenost to�ke od pravca. Zajedni�ka normala i udaljenost dvaju pravaca. Krivulje drugog reda u ravnini i njihovo analiti�ko predo�enje. Plohe drugog reda. Krivulje u prostoru. Neki drugi koordinatni sustavi. Geometrijske transformacije. Koordinatni i matri�ni zapis transformacija. Kompozicija transformacija. Svojstva pojedinih skupova transformacija s obzirom na kompoziciju. Algebarske strukture. Binarne operacija. Osnovne algebarske structure, definicije i primjeri. Grupe. Podgrupe. Primjeri iz prethodnih sadržaja. Grupe permutacija. Prsteni i polja, definicije i primjeri. Linearni prostori. Baza i dimenzija. Potprostori, presjek i suma.


K. Horvati�, Linearna algebra I i II, PMF – Matemati�ki odjel, HMD, Zagreb, 1995. H. Anton, Elementary Linear Algebra, John Wiley & Sons, 2004, 9ª ed.

Dopunska literatura

N. Elezovi�, A. Agli�, Linearna algebra, Element, Zagreb, 1999. N. Baki�, A. Milas, Zbirka zadataka iz linearne algebre s rješenjima, PMF–Matemati�ki odjel, HMD, Zagreb, 1995. N. Elezovi�, A. Agli�, Linearna algebra, Zbirka zadataka, Element, Zagreb, 1999.


Predavanja i auditorne vježbe.

Na�in provjere znanja i polaganja

Ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita se može položiti i kroz kolokvije. Oba dijela ispita se jednako vrednuju u kona�noj ocjeni.


�

�

�

11

ispita


Hrvatski

Na�in pra�enja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula



�

�

�

12

�

Naziv predmeta Uvod u ra�unarstvo

Kod PMI000

Vrsta Predavanja, vježbe, seminari

Razina Osnovna



5 ECTS 30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS 60 sati samostalnog rada uz konzultacije = 2 ECTS 45 sati prou�avanje literature = 1.5 ECTS

Nastavnik Izv. prof. dr. sc. Slavomir Stankov


Cilj izu�avanja predmeta je stjecanje temeljnih znanja o ra�unalu kao sustavu, uvažavaju�i pri tom tehni�ku i programsku podršku. Zadani cilj dostiže se u�enjem i pou�avanjem: ra�unala kao sustava, osnova operacijskih sustava osobnog ra�unala, programskih sustava za uredsko poslovanje, osnova ra�unalnih mrežnih sustava.

Preduvjeti za upis Nema

Sadržaj Informacijska i komunikacijska tehnologija (temeljni pojmovi). Ra�unalo kao sustav. Temeljne funkcije sustava ra�unala (ulaz, obrada, izlaz). Dekompozicija sustava ra�unala (sustav tehni�ke podrške - hardware, sustav programske podrške - software). Vrste ra�unala (mikrora�unala, minira�unala, mainframe). Osobna ra�unala i aktualne porodice osobnih ra�unala. Podru�je primjene ra�unalnih sustava. Operacijski sustav s tekstualnim korisni�kim su�eljem MS - DOS. Operacijski sustav s grafi�kim korisni�kim su�eljem MS - Windows. Programski sustavi za uredsko poslovanje. Osnove ra�unalnih mrežnih sustava.


S. Stankov: Uvod u ra�unarstvo, Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu, listopad, 2003. (http://www.pmfst.hr/~stankov).

Dopunska literatura

V. �eri�, M. Varga, H. Birolla: Poslovno ra�unarstvo, Znak, Zagreb, 1998.


Predavanja, vježbe i seminari


Prakti�ni ispit, usmeni ispit, seminarski radovi, rad u timu, provjera pomo�u specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja


Hrvatski / Engleski


Statistika ispitnih rezultata i studentsko evaluiranje putem anonimnih anketa na kraju izvedbe kolegija.


�

�

�

13

�

Naziv predmeta Programiranje I

Kod PMI003


Razina Osnovna



4 ECTS 15 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 šk. sati = 33.75 sati = 1 ECTS 45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1,5 ECTS 45 sati proucavanje literature = 1,5 ECTS

Nastavnik Izv. Prof. dr. sc. Slavomir Stankov


Ste�i temeljna znanja iz podru�ja razvoja programske podrške, a posebno aplikacijske programske podrške. Zadani cilj dostiže se u�enjem i pou�avanjem: temeljnih pojmova o programiranju, osnova razvoja programske podrške, temeljnih algoritamskih struktura i njihovom primjenom u jednom strukturiranom programskom jeziku, metoda programiranja.


Sadržaj Programiranje, programska podrška (sistemska i aplikacijska). Programski jezici (strojni, asembleri, programski jezici visoke razine). Programi prevoditelji: kompilatori, interpretatori. Osnove razvoja programske podrške. (analiza i specifikacija problema, razvoj algoritma. - dijagrama toka, pseudokod, kodiranje programa, pisanje i unošenje programskih instrukcija u ra�unalo, testiranje programa i otklanjanje pogrešaka, održavanje, izrada dokumentacije). Algoritamske strukture( linijske strukture, razgranate strukture, cikli�ke strukture). Vodi� kroz strukturno orijentirani programski jezik (ulazno-izlazne instrukcije, instrukcije odluke, programske petlje, funkcije, datoteke i tipovi datoteka). Pristup programiranju (monolitno, strukturirano, objektno orijentirano).


S. Stankov: Programiranje I., Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu, listopad, 2003. (http://www.pmfst.hr/~stankov).

Dopunska literatura

Diego Calvanese: Introduction to Programming, Lectures Notes, University of Bolzano, Italia




Prakti�ni ispit, usmeni ispit, seminarski radovi, rad u timu, provjera pomo�u specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja


Hrvatski / Engleski




�

�

�

14

�

Naziv predmeta Ra�unalni praktikum I

Kod PMI006

Vrsta vježbe (prakti�ni rad na ra�unalu)

Razina osnovna



3 ECTS 30 školskih sati vježbi= 22.5 sata ~ 1 ECTS 15 sati samostalnog rada uz konzultacije= 0.5 ECTS 15 sati prou�avanja literature = 0.5 ECTS 30 sati izrade završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik Mr.sc. Lada Maleš, predava�


Stjecanje znanja o mrežnom sustavu Internet i korištenje mrežnih usluga na Internetu. Izrada Web stranica.

Preduvjeti za upis Nema preduvjeta

Sadržaj Ra�unalne mreže – osnovni pojmovi. Mrežni sustav Internet (povijest, organizacija, model klijent-poslužitelj, mrežne adrese, protokoli, usluge). CARNet, korisnik CARNet sustava. Mrežne usluge na Internetu (telnet, ftp, WWW, e-mail). Rad s preglednicima. Pretraživanje Interneta. Pristup Internetu. Izrada Web stranica - HTML, CSS.


- Kennedy B. Musciano C., HTML & XHTML: The Definitive Guide, Fifth Edition. O’Reilly & Associates, Inc., 2000

- Maleš L., Osnove izrade web stranica (Oblikovanje web stranica pomo�u HTML-a), Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu, 2003

Dopunska literatura

- Meyer E., Cascading Style Sheets: The Definitive Guide, O’Reilly & Associates, Inc., 2000

Oblici provo�enja nastave vježbe na ra�unalu


Studentov rad se prati na vježbama koje su obvezne. Za ispit student mora izraditi web stranice. Drugi dio ispita sastoji se od prakti�nog ispita na ra�unalu.


Hrvatski/Engleski




�

�

�

15

�

Naziv predmeta Strani jezik u struci I - Engleski jezik I

Kod PMS001

Vrsta Seminari

Razina Napredni kolegij

Godina I. Semestar/ I.

ECTS 2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 22.5 sati pripreme seminare + 15sati pripreme za ispit

Nastavnik Mr. sc. Eldi Grubiši� Pulišeli�, predava�


Osposobiti studente za služenje engleskim jezikom u funkciji struke.

Preduvjeti za upis U�enje engleskog jezika u srednjoj školi.

Sadržaj History of Mathematics. Introduction to Mathematics and Numbers. The Number System. Sets of Numbers. Mathematical Symbols. Fractions. Ratio, Proportion and Percentage. Using Percentages in Statistics. Power and Roots. Factors. Equations and Formulae. Pythagoras of Samos. Blaise Pascal. Archimedes: the Greatest Mathematician of Antiquity.


Fer�ec, Ivanka: A Course in Scientific English, Odjel za matematiku, Sveu�ilište u Osijeku, Osijek, 2001.

Dopunska literatura

Clapham, C.: The Concise Dictionary of Mathematics, OUP, Oxford, 1996. Hercezi-Skalicki, Marela: Reading Technical English for Academic Purposes, Školska knjiga, Zagreb, 1993.


Metoda rada na tekstu, metoda usmenog izlaganja, metoda demonstracije, metoda razgovora.

Na�ini provjere znanja i polaganja ispita

Seminarski rad, pismeni i usmeni ispit. Pismeni i usmeni dio ispita se jednako vrednuju u kona�noj ocjeni.


Engleski jezik.

Na�in pra�enja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula



�

�

�

16

�

Naziv predmeta Diferencijalni i integralni ra�un 1

Kod PMM003

Vrsta Teorijski matemati�ki predmet s auditornim vježbama

Razina Uvodni matemati�ki predmet

Godina I. Semestar/trimestar II.


9 Poha�anje predavanja i vježbi (45 šk.sati + 45 šk.sati � 67.5 h): � 2,25 ECTS boda. Samostalno u�enje, priprema kolokvija i završnog ispita, oko 200 sati � 6,75 ECTS bodova.

Nastavnik Dr. sc. Damir Vuki�evi�, docent


Studenti �e usvojiti terminologiju i osnovne pojmove diferencijalnog i integralnog ra�una realnih funkcija jedne varijable. Naglasak je na idejama na kojima se baziraju teorije diferenciranja i integriranja, a ne na tehni�kim trikovima. Tako�er �e se student upoznati sa osnovnim pojmovima vezanim za nizove i redove. Student mora razviti sposobnost rješavanja zadataka koji odgovaraju teorijskim konceptima obra�enim u kolegiju. Od naprednih studenta se o�ekuje i sposobnost rješavanja nestandardnih zadataka.

Preduvjeti za upis Srednjoškolska matematika

Sadržaj Limes i derivacija. Ekstremi funkcije. Teoremi srednje vrijednosti. Ispitivanje tijeka i crtanje grafa funkcije. Primitivna funkcija i neodre�eni integral. Odre�eni integral i osnovni teorem integralnog ra�una. Primijene odre�enog integrala. Taylorova formula. Redovi, konvergencija, apsolutna konvergencija i testovi konvergencije. Redovi potencija.


1. S. Kurepa, Matemati�ka analiza 1: Funkcije jedne varijable, Tehni�ka knjiga, Zagreb, 1990. 2. S. Kurepa, Matemati�ka analiza 2: Diferenciranje i integriranje, Tehni�ka knjiga, Zagreb, 1989. 3.P.P. Demidovi�, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike, Zagreb, 1990.

Dopunska literatura

1. S. Lang, A first Course in Calculus, 5th ed., Springer, 1986. 2. N. Ugleši�: Viša matematika I, http://www.pmfst.hr/zavodi/matematika/visa_matematika.pdf


Predavanja s temama navedenim u Sadržaju. Na auditornim vježbama se rješavaju odgovaraju�i zadaci.


Dva pismena kolokvija, završni pismeni ispit i usmeni ispit. Uspjeh na kolokvijima rezultira osloba�anjem studenta od završnog pismenog ispita. Pismeni i usmeni dio ispita se jednako vrednuju u kona�noj ocjeni.


Hrvatski




�

�

�

17

�

Naziv predmeta Linearna algebra

Kod PMM101


Razina Temeljni matemati�ki predmet

Godina I. Semestar/trimestar II.


9 ECTS bodova Ukupan zbroj ECTS bodova za: prisustvovanje nastavi (45 sati predavanja + 45 sati vježbi), samostalno u�enje, pripremanje kolokvija i ispita.

Nastavnik Dr. sc.Tanja Vu�i�i�, docent


Student usvaja osnovna znanja iz linearne algebre i kompetencije u njihovoj primjeni. Dobiveno znanje je temelj za razumijevanje i usvajanje drugih matemati�kih sadržaja.

Preduvjeti za upis Odslušan predmet: Uvod u algebru s analiti�kom geometrijom

Sadržaj Linearni operator. Matrice. Op�a linearna grupa. Rang. Determinante. Karakteristi�ni polinom. Hamilton-Cayleyev teorem. Svojstvene vrijednosti linearnog operatora. Dijagonalizacija. Sustavi linearnih jednadžbi. Egzistencija rješenja. Homogeni sustav. Cramerovo pravilo. Gaussov algoritam. Unitarni prostor. Nejednakost Schwarz-Cauchy-Bunjakovskog. Norma, metrika. Gram-Schmidtov postupak ortogonalizacije. Ortogonalni komplement. Unitarni operatori. Hermitski i antihermitski operatori. Funkcionali na unitarnom prostoru.


1) K. Horvati�, Linearna algebra I, II i III, PMF – Matemati�ki odjel, HMD, Zagreb, 1995.

2) S.H. Friedberg, A.J. Insel and L.E. Spence, Linear Algebra, Prentice Hall, 2003.

Dopunska literatura

1) S. Kurepa, Kona�no dimenzionalni vektorski prostori i primjene, Liber, Zagreb, 1992.

2) N. Baki�, A. Milas, Zbirka zadataka iz linearne algebre s rješenjima, PMF–Matemati�ki odjel, HMD, Zagreb, 1995.

3) S. Lipschutz, Linear Algebra, Schaum's Outline Series, Mc-Graw Hill. Oblici provo�enja nastave

Frontalna predavanja u kombinaciji s auditornim vježbama


Dva pismena kolokvija i/ili završni pismeni ispit te završni usmeni ispit. Uspjeh na kolokvijima osloba�a studenta od završnog pismenog ispita. Pismeni i usmeni dio ispita se jednako vrednuju u kona�noj ocjeni.


Hrvatski




�

�

�

18

�

Naziv predmeta Programiranje II

Kod PMI008

Vrsta Predavanja, vježbe, seminari.

Razina Osnovna

Godina I. Semestar II.


5 ECTS 30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS 45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS 30 sati proucavanje literature = 1 ECTS 30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik Doc. dr. sc. Marko Rosi�


Cilj predmeta je osposobiti studente za programiranje u suvremenim razvojnim okruženjima i rad u programerskim timovima. Nadalje, studenti trebaju ste�i znanja o vrednovanju kao i o metodama testiranja programske podrške. Ovi se ciljevi ostvaruju kroz upoznavanje s temeljnim metodama i paradigmama programiranja kroz predavanja kao i odgovaraju�im vježbama gdje studenti samostalno i timski izra�uju programsku podršku.


Sadržaj Komparativni prikaz i klasifikacija programskih jezika, primjeri programskih jezika, metodologija izrade programske podrške, pregled paradigmi programiranja, strukturirano programiranje, modularno programiranje, objektno orijentirano programiranje, prikaz i usporedba raznih razvojnih okruženja izrade programske podrške, izrada programske podrške s grafi�kim korisni�kim su�eljem korištenjem odgovaraju�ih razvojnih okruženja, osnove programiranja mrežnih aplikacija, na�ini pohrane podataka, testiranje programske podrške.


Robert W. Sebesta: Concepts of Programming Languages, Addison Wesley, 6 edition, 2003. Mitchell C. Kerman: Programming and Problem Solving with Delphi, Addison Wesley, 2001.

Dopunska literatura

Maureen Sprankle: Problem Solving and Programming Concepts, Prentice Hall, 2000. William Buchanan: Delphi Programming, Palgrave Macmillan, 2003.


Predavanja, vježbe i seminari.


Doma�i radovi, prakti�ni ispit i usmeni ispit.


Hrvatski / Engleski




�

�

�

19

�

Naziv predmeta Ra�unalni praktikum II

Kod PMI010


Razina osnovna



3 ECTS 30 školskih sati vježbi = 22.5 hours ~ 1 ECTS 30 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1 ECTS 30 sati izrade završnog rada = 1 ECTS



Cilj praktikuma je da se studenti na prakti�an na�in upoznaju s raznim aspektima suvremene programske i sklopovske tehnologije. Praktikum bi kod studenata svih profila trebao stvoriti naviku korištenja ra�unala kao oru�a u svakodnevnom radu (nastava, struka, znanstveni rad, administrativni poslovi).


Sadržaj Sadržaj praktikuma oblikuje se u skladu sa razvojem korisni�kih alata zanimljivih studentima studijske grupe kojim je praktikum namjenjen. Op�enitost u programu predmeta omogu�ava prilagodbu nastavnih sadržaja aktualnim aspektima programske i tehni�ke podrške, prate�i pri tom nove ina�ice kao i nove programske alate i tehnologije.

Preporu�ena literatura Originalni priru�nici za korištenje programskih paketa, odnosno alata.

Dopunska literatura

Oblici provo�enja nastave Vježbe na ra�unalu


Studentov rad se prati na vježbama koje su obvezne. Ispit se sastoji iz prakti�nog ispita na ra�unalu.


Hrvatski/Engleski



�

�


�

�

�

20

�

Naziv predmeta Strani jezik u struci II - Engleski jezik II

Kod PMS002

Vrsta Seminari



ECTS 2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 22.5 sati pripreme seminare + 15sati pripreme za ispit

Nastavnik Mr. sc. Eldi Grubiši� Pulišeli�, predava�


Osposobiti studente za služenje engleskim jezikom u funkciji struke.

Preduvjeti za upis U�enje engleskog jezika u srednjoj školi.

Sadržaj Lines and Angles. Two-Dimensional Figures. The Triangle. The Circle. More 2-Dimensional Figures. Algebra. The Abacus. Adventures in Statistics. Fibonacci Numbers. Fun with Numbers. Isaac Newton.


Fer�ec, Ivanka: A Course in Scientific English, Odjel za matematiku, Sveu�ilište u Osijeku, Osijek, 2001.

Dopunska literatura

Clapham, C.: The Concise Dictionary of Mathematics, OUP, Oxford, 1996. Hercezi-Skalicki, Marela: Reading Technical English for Academic Purposes, Školska knjiga, Zagreb, 1993.


Metoda rada na tekstu, metoda usmenog izlaganja, metoda demonstracije, metoda razgovora.

Na�ini provjere znanja i polaganja ispita

Seminarski rad, pismeni i usmeni ispit. Pismeni i usmeni dio ispita se jednako vrednuju u kona�noj ocjeni.


Engleski jezik.




�

�

�

21

�

Naziv predmeta Psihologija samomotivacije

Kod PMS108

Vrsta Predavanja i seminari

Razina Napredna razina


ECTS 2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 20 sati pripreme za seminare + 17.5 sata �itanje literature i pisanje seminarske radnje

Nastavnik Prof. dr. sc. Mirjana Nazor


Upoznavanje i vježbanje nekih na�ina samomotiviranja

Preduvjeti za upis Nema ih

Sadržaj Postavljanje ciljeva – hijerarhija vrijednosti; Planiranje; Kako se motivirati; Kako se nositi s uspjehom i neuspjehom;


M. Rijavec, D.Miljkovi�: U potrazi za �arobnom svjetiljkom: psihologija samomotivacije, IEP, Zgb.,2002.

Dopunska literatura

D. Miljkovi�, M.Rijavec: Razgovori sa zrcalom: psihologija samopouzdanja, IEP-D2, Zgb., 2001.

D. Miljkovi�, M.Rijavec: Kako postati i ostati (ne)sretan – psihologija iracionalnih vjerovanja, Zgb., IEP – D2, 2001.


Predavanja i radionice


Seminarski rad


Hrvatski

Na�in pra�enja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta



�

�

�

22

�

Naziv predmeta Metodologija istraživanja u obrazovanju

Kod PMS114





2 = 60 sati = 22.5 sati nastave + 37.5 sati pripreme za seminare, �itanje literature i pripreme za ispit

Nastavnik Dr.sc. Josip Milat, red. prof.


OP�E KOMPETENCIJE Osposobljenost za po�etno samostalno i uspješno provo�enje znanstveno-istraživa�kog rada te samostalno korištenje znanstvenih rezultata u profesionalnom radu. SPECIFI�NE KOMPETENCIJE Sposobnost statisti�ke obrade (prikupljanje sre�ivanje i prikazivanje) podataka u nastavnom i znanstvenoistraživa�kom radu - Sposobnost samostalnog pisanja vlastitog stru�nog i znanstvenog rada u skladu sa zahtjevima metodologije


Sadržaj I. dio (predavanja) Uvod u op�u metodologiju znanstvenog istraživanja - osnovna pojmovna odre�enja; društvo i znanost - uloga znanosti u razvoju društva. Odre�enje znanosti - gneoseologijske osnove znanosti; epistemološke karakteristike; sustav i klasifikacija znanosti; klasifikacija znanstvenih istraživanja. Odre�enje metodologije istraživanja; metodologija i metodika; znanstveno ispitivanje i znanstveno istraživanje; znanstveno otkri�e i tehni�ki izum. Karakteristike i problemi znanstvene spoznaje - što je znanstvena spoznaja; uloga teorije i empirijskih mjerenja; znanstvena teorija i empirijske �injenice; znanstvena istina, zakonitost i vjerojatnost; objektivnost istine i znanstvenih zakona; etape znanstvenog istraživanja (projekt istraživanja). Karakteristike dobrog stru�nog i znanstvenog rada. Pisane forme stru�nog i znanstvenog rada Osnovne naznake za izradu diplomskog rada. II. dio Osnove metodologije pedagoških istraživanja, granice i mogu�nosti istraživanja odgoja i obrazovanja; priroda i karakteristike pedagoških istraživanja; izvori za izbor problema istraživanja. Paradigme i vrste istraživanja u pedagogiji. Metode pedagoških istraživanja – hermeneutika - opservacijska, deskriptivna i eksperimentalna metoda. Tehnike i instrumenti za prikupljanja podataka: sistematsko promatranje; anketiranje; intervjuiranje; studij slu�aja; analiza sadržaja; testiranje; skale procjena. Metode analize podataka – kauzalna, kvalitativna i kvantitativna – statisti�ka analiza podataka. Pisanje izvještaja o istraživanju i primjena rezultata istraživanja. Seminar: Analiza jednog istraživa�kog projekta. Samostalna izrada i razrada jednog projekta istraživanja po slobodnom izboru studenata; elementi za izradu anketnog upitnika. Provo�enje i zajedni�ka analiza jednog akcijskog istraživanja.


�

�

�

23


Andrilovi� V.: Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb, 1991., str.:1 – 140. Milat J.: Osnove metodologije istraživanja, Školska knjiga Zagreb, 2004., str.: 1 - 117 Muži� V.: Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja, Educa, Zagreb,

2004., str.: 1 - 167. Dopunska literatura

Mejovšek M.: Uvod u kvalitativne metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanisti�kim znanostima, Slap. Jastrebarsko, 2003., str.: 1 – 263. Šoši� I. – Serdar V.: Uvod u statistiku, Školska knjiga Zagreb, 2000., str.: 1- 358.


Program se realizira u obliku predavanja i seminara (na kojemu studentima obra�uju izra�uju projekt istraživanja za realni primjeri iz prakse). U predavanjima se više naglašavaju problemi op�e metodologije zbog nedostatka adekvatnih bibliografskih izvora. Za ostala podru�ja dat �e se osnova pojmova objašnjenja i uvo�enja u literaturu. U radu seminara, u analizi i razradi problema, aktivno sudjeluju i studenti.


Svaki student za pristupanje ispitu obavezno izra�uje projekt jednog istraživanja po slobodnom izboru. Na�in polaganja ispita: zajedni�ka analiza (student i nastavnik) izra�enog seminarskog rada - projekta istraživanja i usmeni ispit – razgovor o problemima metodologije pedagoških istraživanja.


Hrvatski




�

�

�

24

�

Naziv predmeta Filozofija znanosti

Kod PMS101

Vrsta Predavanja

Razina Uvodni predmet iz filozofije znanosti.



2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 37.5 sati pripreme za nastavu, �itanje literature i u�enje za ispit

Nastavnik Doc. dr. sc. Berislav Žarni�


Student se osposobljava za logi�ku analizu znanstvenih tekstova. Stje�e sposobnost prepoznavanja i opisivanja filozofskih pitanja u znanstvenoj spoznaji.

Preduvjeti za upis Nema.

Sadržaj Kolegij obuhva�a tri dijela. Prvi je dio uvodnog karaktera i posve�en je op�enitom filozofsko-logi�kom i metodološkom obrazovanju. Drugi i tre�i usmjereni su prema izabranim pitanjima filozofije znanosti.

U prvom se dijelu uvode osnovni logi�ki i metodološki pojmovi. U drugom dijelu razmatraju se izabrani problemi filozofije znanosti uz tuma�enje izvornih tekstova. Odnos spoznaje i jezika tematizira se na Wittgensteinovom Tractatus-u. Prou�ava se Carnapov (empirijski) kriterij smislenosti. Analizira se Popperov prikaz znanstvene metode. Razlike izme�u znanosti o �ovjeku i znanosti o prirodi analiziraju se obzirom na razliku u vrsti objašnjenja (Von Wright) i obzirom na jezik (Davidson). Pitanje ograni�enja spoznaje istražuje se u filozofskom tuma�enju Gödelovih metateorijskih rezultata. U tre�em, kra�em dijelu analizira se pitanje promjene teorije u okviru Kuhnove filozofije povijesti znanosti te u okviru suvremenih formalnih teorija.


Lelas, Sr�an i Vukelja, Tihomir (1996) Filozofija znanosti. Zagreb: Školska knjiga Nagel, Ernest i Newman, James R. (2001) Gödelov dokaz. Zagreb: Kruzak Filozofija nauke. (1984) [izbor tekstova] priredio N. Sesardi�. Beograd: Nolit Kuhn, Thomas (2000) Struktura znanstvenih revolucija. Naklada Jesenski i Turk/HSD

Dopunska literatura

Davidson, D. (2001) Subjective, Intersubjective, Objective. Oxford University Press. Heisenberg, Werner (1996) Fizika i filozofija. Zagreb: Kruzak Novija filozofija matematike. (1987) [izbor tekstova] priredio Zvonimir Šiki�. Beograd : Nolit Popper, Karl Raimund (1966) Objective knowledge. Clarendon Press. Von Wright, Georg Henrik (1971) Explanation and Understanding. London: Routledge & Kegan Paul Wittgenstein, Ludwig (1987) Tractatus Logico-Philosophicus. Sarajevo: V. Masleša Žarni�, Berislav (2004) Simboli�ka logika [skripta]. http://www.vusst.hr/~logika/skripta.pdf

Oblici provo�enja Predavanja se izvode frontalno uz primjenu ”multimedijskih” nastavnih sredstava i uz


�

�

�

25

nastave primjenu logi�kog obrazovnog software-a.


Usmeni ispit.


Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Mogu�nost pra�enja na engleskom jeziku.




�

�

�

26

�

Naziv predmeta Jezi�na kultura

Kod PMS104

Vrsta predavanja, seminari

Razina Temeljni kolegij



2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 22.5 sati pripreme za seminare i kolokvije + 15 priprema za ispit

Nastavnik mr.sc. Jagoda Grani�, viši predava�


Prepoznavanje op�ih svojstava svih jezika. Uloga jezika u izgradnji individualnog i kolektivnog identiteta. Optimalna komunikacija u razli�itim medijima jezi�nog izraza. Komunikacijska kompetencija u obrazovanju.


Sadržaj Suvremena lingvisti�ka percepcija jezika kao osnovnog obilježja �ovjeka. Struktura jezika i njegove funkcije. Jezik i govor. Jezik, kultura, društvo. Stavovi prema jeziku. Sli�nosti i razlike me�u jezicima. Specijalne, temporalne i socijalne varijacije u upotrebi jezik� u jezi�nim zajednicama. Višejezi�nost. Javna komunikacija: domene i diskursi. Jezi�na i komunikacijska kompetencija. Funkcionalno diferenciranje i jezi�na kultura. Norma u jeziku. Standard i nestandardni idiomi.


Pavli�evi�-Frani�, D., Kova�evi�, M., (ur.) (2003). Komunikacijska kompetencija u višejezi�noj sredini II.: teorijska razmatranja, primjena/ Communicative Competence in Language Pluralistic Environment: Theoretical Considerations and Practice. Naklada Slap i Sveu�ilište u Zagrebu, Zagreb.

Škari�, I. (2000). Temeljci suvremenoga govorništva. Školska knjiga, Zagreb. Škiljan, D. (2000). Javni jezik. Izdanja Antibarbarus, Zagreb. Škiljan, D. (1994). Pogled u lingvistiku. Naklada Benja, Rijeka.

Dopunska literatura

Ivaneti�, N.(2003). Uporabni tekstovi. Zagreb: Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveu�ilišta u Zagrebu. Kati�i�, R. (1986). Novi jezikoslovni ogledi. Školska knjiga, Zagreb. Kova�evi�, M., Pavli�evi�-Frani�, D. (ur.) (2002). Komunikacijska kompetencija uvišejezi�noj sredini I.: prikazi, problemi, putokazi / Communicative Competence in Language Pluralistic Environment: Reviews, Problems, Guidelines, Naklada Slap i Sveu�ilište u Zagrebu, Zagreb. Pranjkovi�, I. (1997). Jezikoslovna sporenja. Konzor, Zagreb. Škari�, I. (1988). U potrazi za izgubljenim govorom. Školska knjiga,Zagreb. Škiljan, D. (1988). Jezi�na politika. Naprijed, Zagreb.


Predavanja. Seminari.. Diskusije (radionice).


Samostalna studentska izlaganja. Kolokviji. Pismene provjere. Radionice. Pisanje eseja. Ispit: pismeni i usmeni.

Jezik poduke i mogu�nosti

hrvatski jezik


�

�

�

27

pra�enja na drugim jezicima




�

�

�

28

�

Naziv predmeta Sociologija znanosti

Kod PMS111




ECTS 2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 15 sati pripreme za seminare + 22.5 sata �itanje literature, pisanje seminarske radnje, priprema za ispit

Nastavnik Dr. sc. Slobodan Bjelajac, docent


Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim problemima dvostranoga odnosa znanosti i društva, jer osim unutar znanstvenih faktora na znanost i njezin razvoj utje�u i izvan znanstveni faktori, a jedan od najutjecajnijih je društvo sa svim svojim elementima strukture i razvoja.


Sadržaj Pojam i predmet sociologije. Znanstvena utemeljenost sociologije. Metodologijska utemeljenost sociologije. Sociologija znanosti kao proizvod sociološke specijalizacije. Pojam i predmet sociologije znanosti Pojam društva. Pojam strukture i društvene strukture. Strukture društva u povijesnom razvoju. Pojam i društvena struktura znanosti. Povijesni razvoj misli o društvu i nastanak sociologije. Pravci nakon nastanka sociologije. Suvremena sociologija. Nastanak i razvoj sociologije znanosti. Znanost i drugi društveni podsustavi. Statisti�ka istraživanja u znanosti. Društvene funkcije znanosti. Znanstvenik kao temeljni element znanosti. Znanstvena djelatnost. Odnosi i grupe u znanstvenim zajednicama. Znanstvene institucije. Znanstvene tvorevine. Kamo ide znanost?


• Bjelajac, S. (2004). Sociologija znanosti (skripta). Split: Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti.

Dopunska literatura

• Ben-David, J. (1986). Uloga znanstvenika u društvu. Zagreb: Školska knjiga • Habermas, J. (1986). Tehnika i znanost kao ideologija. Zagreb: Školska knjiga. • Haralambos, Michael (1989) Uvod u sociologiju . Zagreb: Globus. • Posavec, Z. i Rodin, D. (ed.) (1980). Znanost, tehnika, društvo. Zagreb: Fakultet politi�kih nauka Sveu�ilišta u Zagrebu i Izdava�ki servis Sveu�ilišne naklade Liber. • Koare, A. (1981). Nau�na revolucija. Beograd: Nolit. • Kuva�i�, I. (1977). Znanost i društvo. Zagreb: Naprijed. • Needham, J. (1984). Kineska znanost i zapad. Zagreb: Školska knjiga. • Prpi�, K. (1996). Produktivnost istaknutih znanstvenika. Zagreb: Revija za sociologiju 1-2. • Sri�a, V. (1988). Od krize do krize vizije. Zagreb: Privredni vjesnik i Mladost.


Predavanja, multimedijalne projekcije, filmovi


Test znanja, seminarski rad i usmeni ispit


Hrvatski Engleski

Na�in pra�enja Statistika ispitnih rezultata i studentsko evaluiranje putem anonimne ankete na kraju izvedbe predmeta. Anketa se provodi prema pravilniku Sveu�ilišta u Splitu.


�

�

�

29

kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula


�

�

�

30

�

Naziv predmeta Diferencijalni i integralni ra�un 2

Kod PMM007

Vrsta Teorijski matemati�ki predmet s auditornim vježbama

Razina Uvodni matemati�ki predmet

Godina II. Semestar III.


9 Poha�anje predavanja i vježbi (45 šk.sati + 45 šk.sati � 67.5 h): � 2,25 ECTS boda. Samostalno u�enje, priprema kolokvija i završnog ispita, oko 200 sati � 6,75 ECTS bodova.

Nastavnik Dr. sc. Damir Vuki�evi�, docent


Student se upoznaje s diferencijalnim i integralnim ra�unom funkcija više realnih varijabli. Naglasak je na razmatranju jedno-, dvo- i trodimenzionalnih prostora. Tako�er se naglasak stavlja na osnovne ideje, a ne na tehni�ke trikove. Na predavanjima se izlažu teorijska znanja ilustrirana prikladnim primjerima, a na vježbama se usvaja metodologija rješavanja odgovaraju�ih zadataka.

Preduvjeti za upis Srednjoškolska matematika i odslušani kolegij Diferencijalni i integralni ra�un 1.

Sadržaj Osnovni pojmovi u Rn. Derivacija vektorske funkcije i primijene. Funkcije više varijabli, parcijalne derivacije i derivacije u smjeru vektora i primijene. Parcijalne derivacije kompozicija i implicitno definiranih funkcija. Višestruki integrali. Zamjena varijabli u dvostrukom integralu. Linijski integrali. Skalarna i vektorska polja. Divergencija i rotacija.


1. S. Kurepa, Matemati�ka analiza 3: Funkcije više varijabli, Tehni�ka knjiga, Zagreb, 1981. 2. N. Ugleši�: Viša matematika II, http://www.pmfst.hr/zavodi/matematika/visa_matematika.pdf

Dopunska literatura

1. S. Lang, A first Course in Calculus, 5th ed., Springer, 1986. 2. M. Lovri�, Vector Calculus, Addison-Wesley Publ. Ltd., Don Mills, Ontario, 1997. 3. Š. Ungar, Matemati�ka analiza III, Matemati�ki odjel PMF, Zagreb 1994.


Predavanja s temama navedenim u Sadržaju. Na auditornim vježbama se rješavaju odgovaraju�i zadaci.


Dva pismena kolokvija, završni pismeni ispit i usmeni ispit. Uspjeh na kolokvijima rezultira osloba�anjem studenta od završnog pismenog ispita. Pismeni i usmeni dio ispita se jednako vrednuju u kona�noj ocjeni.


Hrvatski




�

�

�

31

Naziv predmeta Obi�ne diferencijalne jednadžbe

Kod PMM103


Razina Temeljni matemati�ki kolegij



6 ECTS Ukupan zbroj ECTS bodova za: prisustvovanje nastavi (30 sati predavanja + 30 sati vježbi), samostalno u�enje, pripremanje kolokvija i ispita.

Nastavnik Dr. sc. Tanja Vu�i�i�, docent


Teoretsko znanje o uvjetima egzistencije rješenja diferencijalnih problema. Sposobnost prepoznavanja razli�itih tipova diferencijalnih jednadžbi i njihovog rješavanja odgovaraju�im postupcima. Produbljeno znanje o linearnoj diferencijalnoj jednadžbi i linearnim sustavima.

Preduvjeti za upis Poznavanje diferencijalnog i integralnog ra�una

Sadržaj Obi�ne diferencijalne jednadžbe prvog reda – osnovni pojmovi (pojam rješenja, prvog integrala, polja smjerova). Iskaz teorema o egzistenciji i jedinstvenosti. Elementarne metode rješavanja, primjeri i primjene. Obi�ne diferencijalne jednadžbe višeg reda – jednadžbe rješive po najvišoj derivaciji, sustav obi�nih diferencijalnih jednadžbi, svo�enje na normalan sustav prvog reda, iskaz teorema o egzistenciji i jedinstvenosti. Linearne diferencijalne jednadžbe. Linearne autonomne jednadžbe, operatorska eksponencijalna funkcija i metode njenog ra�unanja. Rješavanje problema dx/dt=Ax, x(0)=x0 dijagonaliziranjem A. Primjeri primjene. Dokaz teorema o egzistenciji i jedinstvenosti.


1) M. Ali�, Obi�ne diferencijalne jednadžbe, skripta, PMF-Zagreb, Matemati�ki

odjel, 1994. 2) G. Birkhoff, G.-C. Rota, Ordinary Differential Equations, John Wiley & Sons,

Inc., New York, 1989. 3) W.E. Boyce and R.C. DiPrima, Elementary Differential equations and Boundary

Value Problems, John Wiley & Sons, Inc., New York, 2001.

Dopunska literatura 1) M.L. Krasnov, A.I. Kiselyov, G.I. Makarenko, A Book of Problems in Ordinary Differential Equations, MIR Publishers, Moscow, 1981.

2) L.S. Pontryagin, Ordinary Differential Equations, Addison-Wesley, Reading, 1962.


Frontalna predavanja kombinirana s auditornim vježbama.


Dva pismena kolokvija i/ili završni pismeni ispit te završni usmeni ispit. Uspjeh na kolokvijima osloba�a studenta od završnog pismenog ispita. Pismeni i usmeni dio ispita se jednako vrednuju u kona�noj ocjeni.


Hrvatski




�

�

�

32

�

Naziv predmeta Strukture podataka i algoritmi

Kod PMI111

Vrsta Predavanja, vježbe, seminari.

Razina Osnovna






Cilj predmeta je upoznati studente s temelnim strukturama podataka kao i sodgovaraju�im algoritmima. Student je nakon uspješno položenog predmeta u stanju odabirati i prilago�avati prikladne strukture podataka i algoritme u ovisnosti o postavljenim zadacima.

Preduvjeti za upis Poznavanje jednog programskog jezika koji podržava kazaljke.

Sadržaj Pojam tipa, apstraktnog tipa i strukture podataka. Elementi od kojih se gradi struktura: polje, zapis, kazaljka. Tablice. Vezane liste. Stogovi. Redovi. Cikli�ke strukture. Dvostruko vezane linearne liste. Algoritmi za obavljanje osnovnih operacija nad strukturama podataka: umetanje, izbacivanje, traženje. Vremenska kompleksnost algoritama. Rekurzivne metode. Odabrani algoritmi rješavanja elementarnih matemati�kih problema. Algoritmi raspršenog adresiranja. Rijetko punjene matrice. Bit-map algoritmi. Usmjereni grafovi. Primjena usmjerenih grafova pri optimizaciji izvršavanja procesa u ra�unalnim sustavima. Binarna stabla. AVL stabla. Struktura gomile (Heap). Jednostavni algoritmi sortiranja (bubble, insertion, selection). Složeni algoritmi sortiranja (merge, quick). Algoritmi kompresije i redukcije audio i video zapisa.


I R. Sedgewick, Algorithms, Addison-Wesley,1998 D. Baldwin, G. W. Scragg: Algorithms and Data Structures, Charles River Media, 2004.

Dopunska literatura S. Chang: Data Structures and Algorithms: World Scientific Pub Co Inc, 2003.


Predavanja, laboratorijske vježbe i seminari.




Hrvatski / Engleski


Statistika ispitnih rezultata i studentsko evaluiranje putem anonimnih anketa na kraju izvedbe predmeta.


�

�

�

33

�

Naziv predmeta Uvod u umjetnu inteligenciju

Kod PMI116

Vrsta predavanje, vježbe (prakti�ni rad na ra�unalu)

Razina osnovna



5 ECTS 30 školskih sati predavanja i 30 školskih sati vježbi = = 45 sati = 1.5 ECTS 45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS 30 sati prou�avanja literature = 1 ECTS 30 sati izrade završnog rada = 1 ECTS



Cilj kolegija je upoznati studente sa metodama, tehnikama, dostignu�ima i primjenom umjetne inteligencije.


Sadržaj Definicija inteligencije i umjetne inteligencije. Turingov test. Ekspertni sustavi (definicija, arhitektura, podru�je primjene). Prikaz znanja, metode i tehnike za prikaz znanja. Formalizam za prikaz znanja pomo�u semanti�kih mreža. Okvira i produkcijskih pravila. Primjeri primjene. Prikazi baza znanja i na�ina njihove formalizacije. Agenti i multiagentski inteligentni sustavi. Neizraziti skupovi i svojstva. Operacije nad neizrazitim skupovima. Neizrazita aritmetika. Viševrijednosna logika. Neizrazita logika. Pravila zaklju�ivanja u neizrazitoj logici. Zaklju�ivanje o vremenskim odnosima u vremenskim bogatim domenama. Neuronske mreže.


- Russell S., Norvig P., Artificial Intelligence – A Modern Approach, 2nd Ed., Prentice

Hall, 2003. - Haykin S., Neural Networks, Comprehensive Foundation, 2nd, Prentice Hall, 1999.

- Zimmermann, H.J., Fuzzy Set Theory and Its Applications, 2nd. Ed., Kluwer Academic Publishers, 1991

Dopunska literatura - Klir G.J.,. Fogler T.A, Fuzzy Sets, Uncertanity and Information, Prentice Hall, Englewood Cliffs, New York, 1988.

- Kaufmann A., Gupta M.M., Introduction to Fuzzy Arithmetic, Theory and Applications, Van Nostrand Reinhold, New York, 1991.

Oblici provo�enja nastave Predavanja i vježbe na ra�unalu


Studentov rad se prati na vježbama koje su obvezne. Ispit se sastoji iz usmenog ispita.


Hrvatski/Engleski




�

�

�

34

�

Naziv predmeta Psihologija odgoja i obrazovanja I

Kod PMS007





3 ECTS za 90 sati = 34 sata nastave + 21 sat pripreme za seminare + 35 sati �itanje literature i u�enje za ispit

Nastavnik Dr. sc. Mirjana Nazor, izv. prof.


Poznavanje elementarnih pojmova i spoznaja iz op�e i razvojne psihologije; bolje razumijevanje vlastitog i tu�eg ponašanja


Sadržaj Metode i istraživa�ke tehnike; Li�nost-sastavni elementi: sposobnosti, motivi, �uvstva, stavovi, vrijednosti; Neke teorije li�nosti; Životna razdoblja:djetinjstvo, mladost, zrelost,starost


V. Andrilovi�, M. �udina: Osnove op�e i razvojne psihologije, Školska knjiga, Zgb, 1985. N. Pastuovi�: Osnove psihologije obrazovanja i odgoja, Znamen, Zgb., 1997.

Dopunska literatura

A. Fulgosi: Psihologija li�nosti - teorije i istraživanja, Školska knjiga, Zgb, 1981. D. Goleman: Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zgb., 1997. D. Miljkovi�, M.Rijavec: Razgovori sa zrcalom: psihologija samopouzdanja, IEP, Zgb., 1996. M. Rijavec: �uda se ipak doga�aju:psihologija pozitivnog mišljenja, IEP,Zgb., 1997. Boris Petz (ur.), Psihologijski rje�nik, Prosvjeta, Zgb., 1992.


Predavanja, seminari, Internet


Kolokviji, usmeni ispit.


Hrvatski




�

�

�

35

�

Naziv predmeta Sociologija odgoja i obrazovanja

Kod PMS008

Vrsta Predavanja/Seminari/Konzultacije

Razina Unutar polja sociologije kolegij je naprednog stupnja složenosti u grani posebne sociologije.


ECTS 2 = 60 sati = 22.5 sata nastave + 20 sati pripreme za seminare i izrada eseja + 17.5 sata �itanje literature i pisanje seminarske radnje

Nastavnik Dr. sc. Šime Pili�, izv. prof.


Cilj ovog kolegija je da budu�i nastavnici putem stvarala�kog sudjelovanja u njegovom izvo�enju steknu spoznaje o odnosu izme�u odgojno-obrazovnog podsistema i globalnog društvenog sistema, spoznaje o socijalnom temelju vlastite struke i da ovladaju metodom analiti�ko-sinteti�kog promatranja procesa i institucije obrazovanja u suvremenom društvu.

Preduvjeti za upis Položen ispit iz predmeta Sociologija (ukoliko je imaju).

Sadržaj I. TEORIJSKI I POVIJESNI PREGLED 1. Sociologija obrazovanja: nastanak i razvoj 2. Odnos sociologije obrazovanja prema drugim posebnim sociologijama i dr. znanstvenim disciplinama. 3. Sociologijski pristup i relevantne teorijske koncepcije odgoja i obrazovanja. II. DRUŠTVENI KONTEKST OBRAZOVANJA 1. Povijesne i socijalne pretpostavke (rad, industrijalizacija, modernizacija). 2. Društveni karakter obrazovanja. Društvene nejednakosti u obrazovanju. (Ne)jednakosti šansi.. Socijalizacija. Društvene vrijednosti. Konflikti. Socijalni konsenzus u obrazovanju. 3. Uloga obitelji; škola. Tranzicijski problemi obrazovanja. III. INSTITUCIONALNI SUSTAV OBRAZOVANJA 1. Škola kao organizacija: suvremene tendencije u svijetu: funkcije. 2. Sveu�ilište u povijesti i danas. 3. Sociologija i Curriculum. 4. Obrazovanje i ideologija. Reprodukcija kulture. 5. Društveni �inioci školskog uspjeha. Školski sustav u RH. IV. EDUKACIJA I SOCIJALNE PROMJENE 1. Obrazovanje i društvena pokretljivost (stratifikacija, mobilnost, diferencijacija i selekcija). 2. Profesionalne aspiracije i profesionalna orijentacija mladih. 3. Obrazovanje i društvena reprodukcija (spolna, profesionalna). 4. Obrazovanje i zapošljavanje. 5. Identitet i obrazovanje u procesu globalizacije i europske integracije. V. SOCIOLOGIJA (PROFESIJE) NASTAVNIKA 1. Sociologija profesije. 2. Formiranje nastavni�ke profesije. 3. Socio-profesionalna skupina: u�itelji,nastavnici, profesori. 4. Društveni položaj, društvena uloga i društveni ugled. VI. OBRAZOVANJE I KULTURA 1. Obrazovanje i demokracija. 2. Ekološka edukacija. Zaštita kulturne i prirodne baštine. 3. Religijska kultura. 4. Edukacija i multikulturno društvo. Multikulturalizam, interkulturalizam i


�

�

�

36

obrazovanje. VII. OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKE PROMJENE 1. Modernizacija i promjene u obrazovanju. 2. Kriza obrazovanja. 3. Promjene modernog društva i obrazovne reforme. 4. Alternativno obrazovanje. 5. Obrazovanje za budu�nost.


- Cifri�, I. (1990). Ogledi iz sociologije obrazovanja, Školske novine, Zagreb. - Haralambos, M.; Holbron, M. (2002). Sociologija: Teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb (11. poglavlje: Obrazovanje, str. 773-882). - Marinkovi�, R.; Karaji�, N. ur./eds. (2004). Budu�nost i uloga nastavnika/Future and the role of teachers. PMF/Faculty of science, Zagreb. - Pili�, Š. (2002). The Education of Teachers in a Post-Socialist Society: the Case of Croatia. In: Ronald, G. S. (ed.) (2002). Teacher Education in the Euro-Mediterranean Region. Peter Lang, New York, Washington, Baltimore, Bern, Frankfurt an Main, Berlin, Brussels, Vienna, Oxford. - Pili�, Š. i Lovri�, J. (2000). Profesori biologije i kemije: sociodemografska obilježja i proces školovanja. Školski vjesnik, Vol. 49, br. 1, str. 21-33. - Pili�, Š. (1999). Nastava sociologije obrazovanja u Hrvatskoj. Napredak, Vol. 140, br. 4, str. 481-487. - Pili�, Š. i Stankov, S. (1998). Ra�unalne tehnologije i nastavnici: komparativna analiza Hrvatske i SAD. Informatologia, Vol. 31, br. 1-2, str. 53-56. - Vujevi�, M. (1991). Uvod u sociologiju obrazovanja, Informator, Zagreb.

Dopunska literatura

- Školstvo u svijetu (1993). (Komparativna analiza hrvatskog i europskog školstva) S. Anti� et al., (ur.) HPKZ, Zagreb. - Ballantine, J. H (1983). The sociology of education. Englewood Cliffs, Prentice-Hall. - Baranovi�, B. (1994). Promjene obrazovnog diskursa u postsocijalisti�koj Hrvatskoj, Revija za sociologiju, Vol. XXV, No 3-4, str. 201-211. - Bogdanovi�, S. (1990). Obrazovanje - rijeka ponornica, Andragoški centar Zagreb. - Cacouault, M.; Oeuvrard, F. (1995). Sociologie de l'education, Paris, Editions La Decouverte. - Cifri�, I. (1998). Obrazovanje izme�u tradicije i modernizacije, Obrazovanje odraslih, Vol. No 1-4. - �asopis Društvena istraživanja (1998). God. 7, br. 4-5 (36-37), tematski blok - Studiranje u Hrvatskoj: Aspiracije i mogu�nosti. - Delors, J. i sur. (1998). U�enje: blago u nama, Educa, Zagreb. - Despot, B. (priredila) (1991). Sociološko istraživanje mladih i problema obrazovanja, IDIS, Zagreb. - Durkheim, E. (1996). Obrazovanje i sociologija, Societas, Zagreb. - Goja, J. (1998). Tranzicijski problemi teorije obrazovanja: funkcionalna i konfliktna perspektiva, Sociologija sela, 36, 1-4 (139/142) : 89-102. - Hess, B.B.; Markson, E.W and Stein, Lj. (1988). Sociology, Third Edition, Macmillan Publishing Company, New York (Chapter 14: Education). - Ili�, I. (1990). Dole škole. - Ilišin, V. i dr. (2001). Djeca i mediji. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži i Institut za društvena istraživanja, Zagreb. Zagreb. - Lesourne, J. (1993). Obrazovanje i društvo: izazovi 2000. godine, Educa,


�

�

�

37

Zagreb. - Marsh, J.C. (1994). Kurikulum: temeljni pojmovi. Educa, Zagreb. - Meštrovi�, M. i Štulhofer, A. (priredili) (1998). Sociokulturni kapital i tranzicija u Hrvatskoj, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb. - Mialaret, G. i sur. (1989). Uvod u edukacijske znanosti, Školske novine, Zagreb. - Morin, E. (2002). Odgoj za budu�nost. Educa, Zagreb. - Perspektive obrazovanja, (1982, II 1986. III 1989). Školska knjiga, Zagreb i dr. - Pili�, Š. (2003). Bibliografija radova iz sociologije obrazovanja objavljenih u �asopisu Sociologija sela (1963.-2002.), Školski vjesnik, Vol. 52, br. 3-4, str. 361-368. - Pili�, Š. (2002). Ekologija i obrazovanje: tematska selektivna bibliografija. Školski vjesnik, Vol. 51, br. 1-2, str. 121-125. - Pili�, Š. (1998). Vrjednovanje odnosa nastavnik - u�enik sa stajališta u�enika, U: Vrjednovanje obrazovanja. Pedagoški fakultet, Osijek, str. 23-35. - Pili�, Š. (1996). Socijalno podrijetlo i karijerna mobilnost nastavnika. U: Vrgo�, H. (ur.) Pedagogija i hrvatsko školstvo, Zagreb. - Suchodolski, B. (1988). Permanentno obrazovanje i stvaralaštvo, Školske novine, Zagreb. - Šooš, E. (1987). Demokratizacija obrazovanja, Školske novine, Zagreb. - Vuj�i�, V. (1990). Obrazovne šanse, Školske novine, Zagreb. (1989). Obrazovanje i društvo, CDD, Zagreb.


Predavanje, seminar, mala istraživanja, Internet, konzultacije, mentorski rad.


Kontinuirano pra�enje rada studenata, izrada eseja (po izboru), test znanja i usmeni ispit.


Hrvatski




�

�

�

38

�

Naziv predmeta Kombinatorna i diskretna matematika

Kod PMM106


Razina Temeljni stru�ni kolegij

Godina II. Semestar/trimestar IV.


8 (45 sati predavanja i 45 sati vježbi, samostalan rad studenta na usvajanu znanja, izradi doma�ih radova i pripremi ispita)

Nastavnik Prof. dr. sc. Anka Golemac


Student je osposobljen za rješavanje kombinatornih zadataka primjenom razli�itih metoda kombinatornih prebrojavanja i ima temeljna znanja iz teorije grafiva i izabranih tema diskretne matematike.

Preduvjeti za upis Osnovna znanja iz linearne algebre te iz diferencijalnog i integralnog ra�una

Sadržaj Povjesni pregled. Kombinatorna prebrojavanja. Permutacije i kombinacije skupova i multiskupova. Binomni i multinomni koeficijenti. Formula uklju�ivanja-isklju�ivanja. Formule inverzije. Rekurzivne relacije. Fibonaccijevi brojevi. Linearne rekurzije i njihovo rješavanje. Sustavi rekurzija i neke nelinearne rekurzije. Funkcije izvodnice. Osnovna svojstva i neki primjeri. Rekurzije i funkcije izvodnice. Osnovni pojmovi teorije grafova. Ciklusi i stabla. Bojanje grafova I Ramseyevi brojevi. Digrafovi. Planarni grafovi. Primjeri još nekih važnih diskretnih struktura.


D. Veljan, Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb, 2001. D. Veljan, Kombinatorika s teorijom grafova, Školska knjiga, Zagreb, 1989. M. Cvitkovi�, Kombinatorika, zbirka zadataka, Element, Zagreb, 1994.

Dopunska literatura

J. Matoušek, J. Nešetril, Invitation to Discrete Mathematics, Oxford University Press, Oxford, 1998. R.J. Wilson, Introduction to Graph Theory, Longman, Harlow, Essex, 1999.


Predavanja, auditorne vježbe i rješavanje kombinatornih zada�a uz diskusije.


Doma�i radovi. Ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Oba dijela ispita se jednako vrednuju u kona�noj ocjeni.


Hrvatski




�

�

�

39

�

Naziv predmeta Kompleksna analiza

Kod PMM116


Razina Osnovni predmet

Godina II. Semestar IV.


6 ECTS Ukupan zbroj ECTS bodova za: prisustvovanje nastavi (30 sati predavanja + 30 sati vježbi), izradu doma�ih radova, samostalno u�enje, pripremanje kolokvija i ispita.



U ovomu predmetu studenti upoznaju osnovnim pojmovima i tezultate iz teorije kompleksnih funkcija kompleksne varijable s naglaskom na teoriju analiti�kih funkcija. Studenti moraju razviti sposobnost razumijevanja rezultata izlaganih na predavanjima kao i postavljanja i rješavanja zadataka i problema koji se mogu postaviti u svezi s tim rezultatima. Tehnike rješavanja zadataka studenti usvajaju na vježbama.

Preduvjeti za upis Položeni ispiti iz kolegija Diferencijalni i integralni ra�un 1 i 2.

Sadržaj Prostor kompleksnih brojeva C i konvergencija nizova i redova u C. Kompleksne funkcije kompleksne varijable. Pojam analiti�ke funkcije i osnovna svojstva. Osnovne analiti�ke funkcije i njihova svojstva. Integral kompleksne funkcije. Indeks zatvorene krivulje. Cauchyev teorem i Cauchyeva integralna formula. Morerin teorem. Nizovi i redovi kompleksnih funkcija i redovi potencija. Taylorov red. Teorem o jedinstvenosti analiti�ke funkcije. Liouvilleov teorem. Izolirani singulariteti i njihova klasifikacija. Meromorfne funkcije. Teorem o ostatku (reziduumu) i primjene. Gama i Beta funkcija. Princip argumenta. Rouchéov teorem. Inverzna funkcija analiti�ke funkcije. Konformna preslikavanja. Mobiusove transformacije i njihova svojstva.


H. Kraljevi�, S. Kurepa, Matemati�ka analiza 4/I: Funkcije kompleksne varijable, Tehni�ka knjiga, Zagreb, 1986.

Dopunska literatura

S. Kurepa, Matemati�ka analiza III, Tehni�ka knjiga, Zagreb, 1975. Š. Ungar, Matemati�ka analiza 4, (skripta), Zagreb, 2001. W. Rudin, Real and complex analysis, McGraw-Hill, New York, 1970. M.A. Lavrentjev, B.V. Šabat, Metody teorii funkcij kompleksnogo peremennogo, Nauka, Moskva, 1973.


Predavanja o temama navedenima u Sadržaju. Vježbe se sastoje od rješavanja zadataka i problema odabranih sukladno temama iz predavanja.


Završni ispit se sastoji od pismenoga i usmenoga dijela i polaže se po završetku nastave. Pismeni dio prethodi usmenomu, a može se položiti i tijekom semestra kroz dva dvosatna parcijalna ispita sa zadatcima. Pismeni i usmeni dio ispita se jednako vrednuju u kona�noj ocjeni.


Hrvatski

Na�in pra�enja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i



�

�

�

40

/ili modula


�

�

�

41

�

Naziv predmeta Baze podataka

Kod PMI113


Razina Osnovna



5 ECTS: 30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS 45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS 30 sati proucavanje literature = 1 ECTS 30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik Mr.sc. Ton�i Dadi�, dipl.ing


Sposobnost oblikovanja relacijske baze podataka kao osnovice informacijskog sustava. Osnovno znanje SQL upitnog jezika. Osnovno administriranja najzastupljenijih sustava za upravljenje relacijskim bazama podataka.

Preduvjeti za upis Poznavanje teorije skupova i logi�ke algebre

Sadržaj Uvod u baze podataka. Oblikovanje modela podataka. Relacijski model i SQL upitni jezik. Funkcijske zavisnosti i ograni�enja relacijskog modela. Normalne forme. Operacije relacijske algebre. Identifikacija entiteta, atributa, me�uveza i poslovnih funkcija. Indeksi, odzivna vremena i izvo�enje upita. Izrada oglednog primjera baze podataka: implementacija, izvještaji, sigurnost. Smjernice za povezivanje programske aplikacije i baze podataka. Osnove administriranja izabranog Sustava za. upravljane relacijskom bazom.


Mladen Varga: "Baze podataka - Konceptualno, logicko i fizicko modeliranje podataka", Društvo za razvoj informacijske pismenosti (DRIP), Zagreb, 1994.

Dopunska literatura

1. Ratko Vujnovic: "SQL i relacijski model podataka", Znak, Zagreb, 1995. 2. Malcolm Dodwell: "System Modelling Techniques" ( Course Notes ), Oracle Corporation UK Ltd, 1993. 3. Kalen Delany: "Inside SQL Server 2000", Microsoft Press, 2000. 4. Ken Henderson: "The Gurus's Guide to Transact-SQL", Addison-Wesley, 2000.


Teorijska predavanje, vježbe na ra�unalu


Prakti�ni ispit, usmeni ispit, seminarski radovi (Projektno rješenje odre�ene relacijske baze podataka)


Hrvatski




�

�

�

42

�

Naziv predmeta Ra�unalni prakitkum III

Kod PMI115


Razina osnovna



3 ECTS 30 šk. sati vježbi = 22.5 sati ~ 1 ECTS 30 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1 ECTS 30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik doc.dr.sc. Andrina Grani�, dipl.ing.


Stjecanje osnovnih znanja o sklopovskoj opremi aktualne generacije osobnih ra�unala.

Preduvjeti za upis Ne postoje formalni preduvjeti.

Sadržaj Predmet podrazumijeva prakti�an rad i upoznavanje studenata s tehni�kom podrškom (sklopovljem) aktualne generacije osobnih ra�unala. Budu�i se radi o praktikum koji prati predmet Arhitektura ra�unala, studentima se osigurava prakti�an rad koji uklju�uje sklapanje ra�unala (sklopovska oprema), instalaciju operacijskog sustava, mjerenje karakteristika pojedinih komponenati i sl. s jedne strane, kao i provjeru teorijskih postavki s druge.


Winn L. Rosch: Hardware Bible, Sixth Edition, 2003.

Dopunska literatura


Uvodna predavanja slijedi dodjela niza individualnih samostalnih zadataka.


Rad studenata se nadgleda za vrijeme izvo�enja dodijeljenih zadataka. Završna ocjena se odre�uje vrednovanjem znanja i vještina studenta za vrijeme izvo�enja individualnih zadataka.


Hrvatski / Engleski


Statistika ispitnih rezultata i studentsko evaluiranje putem anonimnih anketa na kraju izvedbe predmeta.��

�


�

�

�

43

�

Naziv predmeta Arhitektura ra�unala

Kod PMI114

Vrsta predavanja i vježbe

Razina osnovna



5 ECTS 30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS 45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS 30 sati prou�avanje literature = 1 ECTS 30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik doc.dr.sc. Andrina Grani�, dipl.ing. Kompetencije koje se stje�u

Stjecanje temeljnih znanja o arhitekturi ra�unala, te njezinog utjecaja na sve aspekte ra�unarstva. Predmet osigurava razumijevanje: � strukture i organizacije ra�unalnih sustava, � temeljnih koncepata i principa dizajniranja primijenjenih kod arhitekture

ra�unala, � interakcije izme�u programske podrške i sklopvske opreme, kao i na�ina

izvo�enja programa, � aktualnih trendova i budu�ih smjerova u arhitekturi ra�unala.

Preduvjeti za upis Ne postoje formalni preduvjeti Sadržaj Temeljna teorijska i prakti�na znanja o arhitekturi i organizaciji ra�unala.

Sadržaj kolegija uklju�uje: definiciju i klasifikaciju arhitekture ra�unala, arhitektonske i tehnološke generacije ra�unala, standardnu arhitekturu mikroprocesora (upravlja�ka jedinica, aritmeti�ko-logi�ka jedinica, akumulator, registri op�e namjene, adresni registri, unutrašnja sabirnica), podrobniji dijagram faze Pribavi-Izvrši, sabirnice (podatkovna, adresna, upravlja�ka), memorijsku hijerarhiju, ulazno-izlazne me�usklopove, zna�ajke RISC i CISC arhitekture ra�unala.


� S. Ribari�, Arhitektura mikroprocesora, Tehni�ka knjiga, Zagreb, 1990. � J. L. Hennessy and D. Patterson: Computer Architecture,

A Quantitative Approach, Morgan Kaufmann Publication, Third Edition, 2003.

� A. Grani�: Arhitektura ra�unala, Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja, Sveu�ilište u Splitu, http://www.pmfst.hr/~granic/

Dopunska literatura

� S. Ribari�, Naprednije arhitekture mikroprocesora, Element, Zagreb, 2. izdanje, 1997.

� S. Ribari�, Arhitektura RISC i CISC ra�unala, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

� A. S. Tanenbaum, Structured Computer Organization, Prentice-Hall Int., Third Edition, 1990.

Oblici provo�enja Ste�ena teorijska znanja studenti primijenjuju kod rješavanja niza dodijeljenih


�

�

�

44

nastave zadataka i problema (individualnih i timskih), kako samostalno, tako i pod nadzorom nastavnog kadra.


Usmeni i pismeni/prakti�ni ispit. Studenti pismeni dio ispita mogu položiti kroz nekoliko kolokvija tokom semestra.


Hrvatski / Engleski




�

�

�

45

�

Naziv predmeta Psihologija odgoja i obrazovanja II

Kod PMS116


Razina Srednja razina složenosti



3 ECTS za 90 sati = 34 sata nastave + 21 sat pripreme za seminare + 35 sati �itanje literature i u�enje za ispit

Nastavnik Dr.sc. Mirjana Nazor, izv. prof.


Usvojenost temeljnih zakonitosti u�enja, prepoznavanje u�enika s posebnim potrebama

Preduvjeti za upis Položena Psihologija odgoja i obrazovanja I

Sadržaj Pam�enje: vrste, mnemotehnike; Zaboravljanje: proaktivna i retroaktivna inhibicija; U�enje: oblici, �initelji uspješnog u�enja; Ocjenjivanje: testovi znanja, �ovjek kao ocjenjiva�; Djeca s posebnim potrebama u redovitim školama, Ovisnosti, na�ini prevencije.


V. Andrilovi�, M. �udina: Psihologija u�enja i nastave, Školska knjiga, Zgb, 1985. T. Grgin: Edukacijska psihologija, Naklada "Slap", Jastrebarsko, 1997. T. Grgin: Školska dokimologija, Školska knjiga, Zgb., 1986.

Dopunska literatura

I. Brdar, M. Rijavec: Što u�initi kad dijete dobije lošu ocjenu, IEP, Zgb., 1998. M.�udina-Obradovi�: Nadrenost-razumijevanje, prepoznavanje i razvijanje, Školska knjiga, Zgb., 1990. D. C. Gossen: Restitucija-preobrazba školske discipline, Alinea, Zgb., 1994. J. Jankovi�: Zlo�esti �aci genijalci, Alinea, Zgb., 1996. D. Lali�, M. Nazor: Narkomani: smrtopisi, Alinea, Zgb, 1997. P. Zarevski: Psihologija u�enja i pam�enja, Naklada "Slap", Jastrebarsko, 1997.

V. Vizek Vidovi�, M. Rijavec, V. Vlahovi�-Šteti�, D.

Miljkovi�: Psihologija

obrazovanja, IEP-Vern, Zgb.,2003.

D. Wood: Kako djeca misle i u�e, Educa, Zgb., 1995., Boris Petz (ur.), Psihologijski rje�nik, Prosvjeta, Zgb., 1992.


Predavanja, seminari, Internet


Kolokviji, usmeni ispit.


Hrvatski




�

�

�

46

�

Naziv predmeta Osnove matemati�ke analize

Kod PMM109

Vrsta Predavanja i auditorne vježbe (3+0+2)

Razina Temeljni matemati�ki kolegij

Godina III. Semestar/trimestar V.


7 ECTS bodova (Poha�anje predavanja i vježbi (45+30 šk. sati) 1.85 ECTS bod; samou�enje i ispiti 5.15 ECTS bodova)

Nastavnik Prof. dr. sc. Nikica Ugleši�


Student usvaja osnovna znanja iz diferencijalnog i integralnog ra�una realnih funkcija jedne i više varijabla. Pojmovi se precizno definiraju, teoremi izri�u i detaljno dokazuju primjenjuju�i strogi matemati�ki jezik.

Preduvjeti za upis Diferencijalni i integralni ra�un 1, Diferencijalni ra�un 2, Linearna algebra

Sadržaj Induktivna izgradnja ure�enog polja realnih brojeva. Topološka struktura euklidskog prostora.(otvoreni i zatvoreni skupovi, okolina, povezanost i kompaktnost). Konvergencija u euklidskom prostoru. Grani�na vrijednost i neprekidnost realnih funkcija. Neprekidne realne funkcije na kompaktu.Derivacija i diferencijal. Osnovni teoremi diferencijalnog ra�una (Fermatov teorem, Rolleov teorem, Lagrangeov teorem, Taylorova formula,..). Teoremi o implicitnoj i inverznoj funkciji. Riemannov integral. Osnovni teoremi integralnog ra�una (Newton-Leibnizova formula, Fubinijev teorem, Teorem o zamjeni varijabla,..).


N. Ugleši�, Matemati�ka analiza I, Matemati�ka analiza II, Matemati�ka anliza III, http://www.pmfst.hr/zavodi/matematika/ma1.pdf http://www.pmfst.hr/zavodi/matematika/ma2.pdf http://www.pmfst.hr/zavodi/matematika/ma3.pdf

Dopunska literatura

Š. Ungar, Matemati�ka analiza, Tehni�ka knjiga, Zagreb, 2003. W. Rudin, Principles of Mathematical Analysis, Mc-Graw Hill, New York, 1964. A.V. Zori�, Matematy�eskij analiz, I, II, Nauka, Moskva, 1981. B.P. Demidovi�, Zadatci i riješeni zadatci iz više matematike s primjenom na tehni�ke znanosti, Tehni�ka knjiga, Zagreb, 1986.


Na predavanjima se obra�uju propisane teme, a na vježbama se rješavaju odgovaraju�i zadatci.


Pismeni i usmeni ispit. Oba ispita se jednako vrednuju u kona�noj ocjeni. Pismeni ispit se može položiti i preko dva kolokvijalna ispita.


Hrvatski




�

�

�

47

�

Naziv predmeta Uvod u teoriju brojeva

Kod PMM102

Vrsta Teorijski predmet

Razina Osnovna razina uz korištenje naprednog matemati�kog formalizma



5 ECTS (Poha�anje 30 sati predavanja i 30 sati vježbi, izrada doma�ih radova, samostalno u�enje i ispiti)

Nastavnik Dr. sc. Joško Mandi�, viši predava�


Temeljna znanja iz teorije brojeva te sposobnost primjene tih znanja u rješavanju razli�itih zada�a. Student je osposobljen za razumijevanje i u�enje naprednijih kolegija.

Preduvjeti za upis

Linearna algebra

Sadržaj 1. Djeljivost. Najve�i zajedni�ki djelitelj. Euklidov algoritam. Prosti brojevi. Jednozna�na faktorizacija. 2. Kongruencije. Linearne kongruencije. Linearne Diofantske jednadžbe. Kineski teorem o ostatcima. Eulerov teorem. Wilsonov teorem. Primitivni korijeni. 3. Aritmeti�ke funkcije. Funkcija najve�e cijelo. Broj i suma djelitelja prirodnog broja. Eulerova funkcija. Moebiusova funkcija. Distribucija prostih brojeva. 4. Kvadratni ostatci i kvadratne forme. Legendreov simbol. Kvadratni zakon reciprociteta. Sume dva kvadrata. Sume �etiri kvadrata. 5. Diofantske jednadžbe. Pitagorine trojke. Pellova jednadžba. Verižni razlomci. Diofantske aproksimacije.


I. Niven,H. S. Zuckerman, H. L. Montgomery, An Introduction to the Theory Numbers, Wiley, New York, 1991. K. H. Rosen, Elementary Number Theory and Its Applications, Addison-Wesley, Reading, 1993.

Dopunska literatura

M. Bombardelli, A. Dujella, S.Slijep�evi�, Matemati�ka natjecanja u�enika srednjih škola, HMD, Element, Zagreb, 1996. N. Koblitz, A Course in Number Theory and Cryptography, Springer-Verlag, New York, 1994. W. J. LeVeque, Elementary Theory of Numbers, Dover, New York, 1990. B. Pavkovi�, D. Veljan, Elementarna matematika 2, Školska knjiga, Zagreb, 1995. H. E. Rose, A Course in Number Theory, Oxford University Press, Oxford, 1995. W. Sierpinski, Elementary Theory of Numbers, PNW, Varšava; North Holland, Amsterdam, 1987. M. Vinogradov, Elements of Number Theory, Dover, New York, 1954.

Oblici provo�enja

Frontalna predavanja s temama navedenim u sadržaju. Na vježbama se rješavaju odgovaraju�i zadaci.


�

�

�

48

nastave


Doma�i radovi. Završni pismeni i usmeni ispit. Oba dijela ispita se jednako vrednuju u kona�noj ocjeni.


Hrvatski




�

�

�

49

�

Naziv predmeta Matemati�ki programski alati 1

Kod PMM006

Vrsta Prakti�ne vježbe (0+0+1)

Razina Temeljni



1 ECTS bod (poha�anje vježbi (15 šk. sati) 0.5 ECTS boda, izrada zadanog projektnog zadatka 0.5 ECTS boda)

Nastavnik Doc. dr. sc. Branko �ervar


Osposobljenost za uporabu programskog matemati�kog alata

Preduvjeti za upis

Nema ih

Sadržaj Upoznavanje s programskim alatom Scientific WorkPlace Version 5, primjena i parakti�ni rad. Paketi Tex i LaTex (oblikovanje matemati�kog teksta)


Š. Ungar, Ne baš tako kratak uvod u TeX s naglaskom na LaTeX2�, Sveu�ilište u Osijeku, Odjel za matematiku, Osijek 2002. http://www.math.hr/~ungar/lkratko2e_internet.pdf Originalna prate�a literatura za Scientific WorkPlace Version 5.

Dopunska literatura

M. Goossens, F. Mittelbach, A. Samarin, The LaTeX Companion, Addison-Wesley Company, Inc., Reading, Massachusetts, 1994.


Prezentacija, samostalna izrada projektog zadatka.


Ocjena se izvodi na osnovu uspješnosti samostalno izra�enog projektnog zadatka.


Hrvatski jezik




�

�

�

50

�

Naziv predmeta Objektno orijentirano programiranje

Kod PMI118

Vrsta Predavanja i vježbe.

Razina Osnovna

Godina III. Semestar V.





Cilj predmeta je upoznati studenta s temeljnim elementima objektno orijentiranog programiranja. Student je po uspješno položenom predmetu u mogu�nosti pristupiti timskom i samostalnom radu korištenjem objektno orijentirane paradigme. Cilj predmeta se postiže kroz upoznavanje s teorijskim postavkama na predavanjima kao i samostalnim i timskim objektno orijentiranim programiranjem na vježbama.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Definicija razreda (klase). Objekti. Varijable unutar objekta. Postupci unutar objekta. Elementi razreda i kontrola pristupa. Privatni, zašti�eni i javni �lanovi. Postupci ugra�eni u razrede. Prijateljske funkcije i operatori. Poruke i na�in uporabe. Životni vijek objekta. Polimorfizam, lista raznorodnih objekata i virtualne funkcije. Naslje�ivanje. Kontrola pristupa nad razredima. Vrste razreda. Hijerarhija razreda. Mreža razreda. Pregled objektno orijentiranih jezika i odgovaraju�ih razvojnih okruženja. Uvod u tehnologije raspodijeljenih objekata.


M.Abadi, L.Cardelli: A Theory of Objects, Springer-Verlag, 1996. G. Booch: Object-Oriented Analysis and Design with Applications, Benjamin/Cummings Publishing Co., 1994.

Dopunska literatura

I. Graham, Object Oriented Methods, Addison-Wesley Publishing Company Inc., London, 1994.


Predavanja i laboratorijske vježbe.




Hrvatski / Engleski




�

�

�

51

�

Naziv predmeta Ra�unalne mreže

Kod PMI228

Vrsta predavanje, vježbe (prakti�ni rad na ra�unalu)

Razina napredna



5 ECTS 30 školskih sati predavanja i 30 školskih sati vježbi = 45 hours = 1.5 ECTS 30 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1 ECTS 45 sati prou�avanja literature = 1.5 ECTS 30 sati izrade završnog rada = 1 ECTS



Cilj kolegija je nau�iti studente teoretske osnove ra�unalnih mreža, mrežne protokole, TCP/IP model i arhitekturu lokalnih mreža.

Preduvjeti za upis Poznavanje i rad s Internet uslugama.

Sadržaj Organizacija ra�unalnih mreža, mrežni standardi. Referentni ISO/OSI model, protokoli i su�elja. Fizi�ki sloj (teorijske osnove prijenosa podataka, prijenosni mediji). Modem (RS-232-C standard). Podatkovni sloj (usluge, formiranje okvira, korekcija i detekcija pogreški, osnovni protokoli na podatkovnom sloju, protokoli s kliznim prozorom, primjeri protokola na podatkovnom sloju). Lokalne mreže (serija standarda IEEE 802). Mrežni sloj (usluge, algoritmi za usmjeravanje, algoritmi za kontrolu zagušenja). TCP/IP arhitektura. Mrežni sloj na Internetu, IP protokol, IP adrese. Prijenosni sloj na Internetu, TCP protokol, UDP protokol. Ure�aji za povezivanje mreža. Aplikacijski sloj, DNS.


- Tanenbaum A.S., Computer Networks, 3rd Ed., Prentice-Hall, Upper-Saddle River, NJ, 1996.

- Peterson L.L., Davie B.S., Computer Networks: A Systems Approach, 3rd Edition, Morgan Kaufmann, 2003.

- Maleš L., Skripta - Ra�unalne mreže, Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu, 2004.

Dopunska literatura

Oblici provo�enja nastave Predavanja i vježbe na ra�unalu


Studentov rad se prati na vježbama koje su obvezne. Ispit se sastoji iz usmenog i prakti�nog dijela.


Hrvatski/Engleski



�

�


�

�

�

52

�

Naziv predmeta Programiranje mrežnih aplikacija

Kod PMI120


Razina Osnovna



3 ECTS 15 šk. sati predavanja, 15 šk. Sati seminara = 1 ECTS 80 sati samostalnog rada uz konzultacije, prou�avanja literature i konzultacija = 2 ECTS

Nastavnik mr. sc. Lada Maleš, predava�


Cilj predmeta je upoznati studente s arhitekturom, primjenama i na�inima programiranja mrežnih aplikacija. Cilj predmeta se ostvaruje kroz predavanja unutar kojih se studenti upoznavaju s teorijskim postavkama kao i vježbama gdje studenti prakti�nim radom stje�u iskustva u programiranju mrežnih aplikacija.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Struktura mrežnih aplikacija. Dvoredna, troredna i n-redna arhitektura klijent-poslužitelj aplikacija. Tehnologije dinami�kog generiranja sadržaja Web dokumenata (Common Gateway Interface, Active Server Pages, Java Server Pages). Posredni�ki vezni programi. Zaštita i sigurnost poslužitelja. Skriptni programski jezici. Active X tehnologija.. .NET tehnologija. Pristupanje bazama podataka iz Web aplikacija. Osnovni pojmovi semanti�kog Web-a.


L. Shklar, R. Rosen: Web Application Architecture: Principles, Protocols and Practices, Wiley & Sons, October 22, 2003.

Dopunska literatura

T. Downing, Java Remote Method Invocation, Programmer's Press, New York, 1998. D. Appleman, Developing Active X Components, Ziff Davis Press, New York, 1999.






Hrvatski / Engleski




�

�

�

53

�

Naziv predmeta Pedagogija

Kod PMS005





4= 120 sati = 32 sati nastave + 30 sati pripreme za seminare + 58 sati �itanje literature i pripreme za ispit

Nastavnik Prof. dr. sc. Stjepan Rodek, izv. prof.


Cilj : - Ovladavanje osnovnim znanjima i vještinama iz podru�ja

pedagoške teorije i prakse potrebnih za uspješnu organizaciju pedagoških aktivnosti i vo�enje pedagoških procesa

Zadaci:

- Uvo�enje studenata u podru�je znanstvene pedagogije i usvajanje osnovnih terminoloških odre�enja

- Stjecanje osnovnih znanja iz podru�ja pedagogije i njihovo povezivanje u sustav

- Razvijanje sposobnosti za uspješno planiranje, organiziranje i evaluiranje pedagoških procesa

Preduvjeti za upis

Nema ih

Sadržaj - Znanstveno odre�enje pedagogije – teleološka, epistemološka i nomoteti�ka sastavnica pedagogijske znanosti.

- Pravci znanosti o odgoju: duhoznanstvena pedagogija, empirijska znanost o odgoju, kriti�ka znanost o odgoju.

- Metode znanosti o odgoju. Hermeneutika. Empirijske i kvalitativne metode.

- Odgoj: ciljevi, norme, vrijednosti. Teorije odgojnog procesa. - Socijalizacija – teorije socijalizacije, instancije socijalizacije. - Pedagogija kao teorija osposobljavanja. - Alternativna pedagogija – Montessori, Waldorf, Jenaplan. - Odgoj i komunikacija. Interakcija i komunikacija u odgoju.

Stilovi vo�enja. Pedagoška interpretacija Wazlawickovih aksioma.

- Suvremeni zahtjevi pedagogije: ekologija i odgoj, interkulturalna pedagogija. Problemi u slobodnom vremenu. Postmoderna i odgoj.

- Odgojno-školski sustav Republike Hrvatske. Preporu�ena literatura

Mijatovi�, A. (ur.) (1999). Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: Hrvatski pedagoško- književni zbor

Milat, J. (2004). Pedagogija kao teorija osposobljavanja – skripta. Split: Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu


�

�

�

54

Gudjons, H. (1994).Pedagogija – temeljna znanja. Zagreb: Educa

Dopunska literatura

Giesecke, H. (1993). Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa Mialaret, G. (1989). Uvod u edukacijske znanosti. Zagreb: Školske novine Delors, J. (1998). U�enje – blago u nama. Zagreb: Educa Muži�, V. I Rodek, S. (1987). Kompjutor u preobražaju škole. Zagreb: Školska knjiga Suhodolski, B.(1989).Permanentno obrazovanje i stvaralaštvo. Zagreb: Školske novine


Program se realizira putem predavanja, seminara i konsultacija. Studenti pojedina�no ili grupno izra�uju jedan seminarski rad, koji se nakon prezentacije kriti�ki evaluira s ostalim studentima.


Kad odslušaju predavanja i ispune svoje seminarske obveze kandidati polažu pismeni i/ili usmeni ispit, na kojem se kroz razgovor utvr�uje u kojoj su mjeri svladali program.


Hrvatski




�

�

�

55

�

Naziv predmeta Osnove geometrije

Kod PMM107

Vrsta Predavanja i auditorne vježbe (2+0+2)

Razina Temeljni matemati�ki predmet

Godina III. Semestar/trimestar VI.


5 ECTS bodova (Poha�anje predavanja i vježbi (30+30 šk. sati) 1.5 ECTS boda, kolokviji 1 ECTS bod, samou�enje, ispiti 2.5 ECTS boda)

Nastavnik Prof. dr. sc. Vlasta Matijevi�


Student usvaja aksiomatsku izgradnju euklidske i neeuklidske geometrije. Pojmovi se precizno definiraju, teoremi izri�u i detaljno dokazuju primjenjuju�i strogi matemati�ki jezik.


Sadržaj Kratki historijat aksiomatskog zasnivanja euklidske geometrije. Euklidovi "Elementi". Problem paralela. Otkri�e neeuklidske geometrije. Hilbertova aksiomatika. Hiperboli�ka geometrija. Zasnivanje hiperboli�ke geometrije. Hiperboli�ka planimetrija i trigonometrija. Elipti�ka geometrija.


Euklidovi "Elementi" (prijevod A.Bilimovi�a), Nau�na knjiga, Beograd A. I. Fetisov, O euklidskoj i neeuklidskim geometrijama, Školska knjiga,

Zagreb, 1981. Ja.L.Trajnin, Osnovanija geometrii, U�pedgiz, Moskva 1961.

Dopunska literatura

D.Hilbert, Grundlagen der Geometrie, Teubner, Stuttgart 1956. P. J. Ryan, Euclidean and non-Euclidean geometry, Cambridge University Press, London, 1995.


Na predavanjima se obra�uju navedene teme, a na vježbama se rješavaju odgovaraju�i zadatci.


Ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Pismenog dijela studenti se mogu osloboditi putem kolokvija. Pismeni i usmeni dio ispita se jednako vrednuju u kona�noj ocjeni.


Hrvatski jezik




�

�

�

56

�

Naziv predmeta Uvod u vjerojatnost i statistiku

Kod PMM115

Vrsta Teorijski predmet.

Razina Osnovni predmet.



8 (Predavanja i vježbe 45+45 sati – 2,25 ECTS, u�enje i polaganje ispita – 5,75 ECTS)

Nastavnik Prof. dr. sc. Ljuban Dedi�


Usvajanje osnovnih znanja iz vjerojatnosti i statistike.

Preduvjeti za upis Diferencijalni i integralni ra�un I, II

Sadržaj Diskretni vjerojatnosni prostor i njegova osnovna svojstva. Slu�ajne varijable. Diskretne distribucije. Vjerojatnosni prostor. Integrabilne slu�ajne varijable. Neprekidne distribucije. Funkcija gusto�e i funkcija distribucije. Funkcije slu�ajnih varijabli i primjene. Slu�ajni vektori. Numeri�ke karakteristike slu�ajnih vektora. Nejednakosti. Zakoni velikih brojeva i centralni grani�ni teorem. Markovljevi lanci. Poissonov proces i Brownovo gibanje. Matemati�ka statistika. Osnovne statistike. Testiranje hipoteza.


N. Sarapa, Teorija vjerojatnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1992. J.S. Milton, J.C. Arnold, Introduction to Probability and Statistics: Principles and Applications for Engineering and the Computing Sciences, McGraw-Hill, New York, 1986.

Dopunska literatura

R.B. Ash, Basic Probability Theory, J. Wiley, New York, 1970. W. Feller, An Introduction to Probability Theory and its Applications, Vol.1, J. Wiley, New York, 1968. K.S. Trived, Probability and Statistics with Reliability, Queuing and Computer Science Applications, Prentice-Hall, London, 1982.


Frontalno predavanje. Auditorne vježbe. Zadavanje doma�ih radova.


Provjera doma�ih radova. Pismeni i usmeni ispit. Oba dijela ispita se jednako vrednuju u kona�noj ocjeni. Pismeni ispit se može položiti i preko dva kolokvijalna ispita.


Hrvatski




�

�

�

57

�

Naziv predmeta Uvod u numeri�ku matematiku

Kod PMM108

Vrsta Predmet iz podru�ja primjenjene matematike

Razina temeljni



5 ECTS (Predavanja i vježbe 30+30 sati – 1.5 ECTS, u�enje, ispiti i doma�i radovi -3.5 ECTS.)

Nastavnik Doc. dr. sc. Nenad Ujevi�


Studenti �e usvojiti znanja iz osnovnih podru�ja numeri�ke analize kao što su aproksimacija funkcija, numeri�ka derivacija i integracija te rješavanje nelinearnih jednadžbi. Time �e ste�i predznanje za naprednije kolegije iz numeri�ke analize, a upoznat �e se i sa suvremenim trendovima u matematici koji se u velikoj mjeri oslanjaju na kompjutere. Svoja znanja mo�i �e primjeniti i u nekim drugim podru�jima znanosti, npr. u fizici, tehnici itd.

Preduvjeti za upis Diferencijalni i integralni ra�un I, II

Sadržaj Aproksimacija funkcija. Lagrangeov i Newtonov oblik interpolacijskog polinoma. Analiza greške. Linearni i kubi�ni splineovi. Metoda najmanjih kvadrata. Numeri�ka derivacija. Numeri�ka integracija: Newton-Cottesove formule (pravilo središnje to�ke, trapezna i Simpsonova formula) i Gaussove formule. Numeri�ko rješavanje nelinearnih jednadžbi. Metoda iteracije (teorem o fiksnoj to�ki), Newtonova metoda, metoda sekante, metoda polovljenja intervala. Metode višeg reda – ubrzavanje konvergencije.


N. Ujevi�, Uvod u numeri�ku matematiku, FPMZIOP, Split, 2004. dostupna „online“ (http://www.pmfst.hr) K. Atkinson, An Introduction to Numerical Analysis, John Wiley, New York, 1989. Learning MATLAB 7, Students version, The MathWorks, 2004.

Dopunska literatura

B. P. Demidovi�, I. A. Maron, Computational Mathematics, Mir Publishers, Moscow, 1981. V. Hari at all, Numeri�ka analiza, PMF-MO, Zagreb, 2003.


Predavanja s temama navedenim u Sadržaju i vježbama u klasi�nom obliku i na kompjuteru: MATLAB (ilustracija problema iz linearne algebre) i FORTRAN ili Pascal, ovisno o predznanju studenata. Studenti �e dobivati zadatke (probleme) koje moraju riješiti kod ku�e.


Klasi�an usmeni ispit te provjera doma�ih radova, pisanje „seminarskog“ rada i/ili klasi�an pismeni ispit znanja.


Hrvatski




�

�

�

58

�

Naziv predmeta Operacijski sustavi

Kod PMI123


Razina Osnovna

Godina III. Semestar VI.


5 ECTS: 30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS 45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS 30 sati proucavanje literature = 1 ECTS 30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik Mr. Sc. Ton�i Dadi�, viši predava�


Razumijevanje principa rada i uloge operacijskog sustava u ra�unalnom sustavu. Operativna sposobnost korištenja UNIX sustava, te osnovno administriranje Windows Server operacijskog sustava. Ste�ena znanja su primjenjiva u izradi višenitnih programskih aplikacije.

Preduvjeti za upis Poznavanje ra�unalnog sklopovlja, sustava prekida, te prikazivanja algoritama pseudokodom.

Sadržaj Hijerarhijska struktura i zada�e operacijskog sustava. Povijesni razvoj. Upravljanje procesima, niti izvo�enja, kriti�ni odsje�ci, potpuni zastoj. Upravljanje resursima. Datote�ni sustav, vanjski ure�aji. Sigurnost i zaštita. Primjeri nekih najraširenijih operacijskih sustava: glavne karakteristike i komparacija.


Silberschatz,A.,Galvin,P.B.:Operatin System Concepts,Addison-Wesley,1994.

Dopunska literatura

1. Tanenbaum,A.S.:Woodhull,A.S.:Operating Systems:Design and Implementation, Prentice Hall,1997. 2.Stalings,W.:Operating Systems,Prentice Hall,1996.


Predavanja, vježbe na ra�unalu


Prakti�ni ispit, usmeni ispit, seminarski radovi


Hrvatski




�

�

�

59

�

Naziv predmeta Didaktika

Kod PMS000





4 = 120 sati = 32 sati nastave + 30 sati pripreme za seminare + 58 sati �itanje literature i pripreme za ispit

Nastavnik Dr.sc. Stjepan Rodek, izv. prof.


Cilj: - Upoznati suvremene didakti�ke teorije obrazovanja i nastave, te razviti sposobnosti za kvalitetnu primjenu ste�enog znanja u planiranju, organiziranju i evaluiranju procesa obrazovanja i nastave. Zadaci: - Upoznati studente s osnovnim didakti�kim spoznajama o nastavi i obrazovanju

- Demonstrirati suvremene metode i strategije rada u nastavi, te razvijati sposobnosti za njihovu efikasnu primjenu

- Razvijati kompetencije za kriti�ko propitivanje recentne nastavne prakse u nas

Osposobljavati studente za organizaciju nastave u kojoj dominiraju strategije aktivnog u�enja

Preduvjeti za upis Upisuju ga studenti nakon položenog ispita iz predmeta Osnove pedagogije

Sadržaj - Didaktika – teorija obrazovanja i nastave. Osnovni pojmovi didaktike. Suvremene didakti�ke teorije: “Berlinska didaktika” (P. Heimann), Kriti�ko-konstruktivna (W. Klafki), Kurikilarna (Ch.Moeller), Kiberneti�ka (F. von Cube), Kriti�ko-komunikativna didaktika (R. Winkel)

- Metodološki problemi didakti�kih istraživanja. - Nastavni plan i program. Teorijsko-metodološki pristupi izradi

nastavnih planova i programa (kurikulum). Izvedbeni i prilago�eni programi. Evaluacija nastavnih programa.

- Mediji u nastavi. Didakti�ka funkcija, izbor i klasifikacija nastavnih medija. Kompjutor u nastavi. Simulacija u nastavi. Internet u nastavi. Didakti�ko oblikovanje programa.

- Struktura i etape nastavnog procesa. Nastavni sistemi. Nastavne metode.

- Organizacija i artikulacija nastave - Didakti�ka rješenja u nekim alternativnim školama (Montessori,

Jenaplan,, Waldorf). Cjeloživotno obrazovanje. Osposobljavanje u�enika za cjeloživotno obrazovanje.


Bognar,L. I Matijevi�,M. (2002). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga Klafki,W. I dr. (1992). Didakti�ke teorije. Zagreb: Educa

11. Kyriacou,C. (1995). Temeljna nastavna umije�a. Zagreb: Educa Dopunska literatura

Bežen,A. i dr. (1991). Osnove didaktike. Zagreb: Školske novine Jelavi�,F. (1998). Didaktika. Jastrebarsko: Naklada Slap Poljak,V. (1991). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga Matijevi�,M. (2001). Alternativne škole. Zagreb: Tipex Matijevi�,M. (2004). Ocjenjivanje u osnovnoj školi. Zagreb: Tipex


�

�

�

60

Rodek,S. (1986). Kompjutor i suvremena nastavna tehnologija. Zagreb: Školske novine Walford,G. (1992). Privatne škole. Zagreb: Educa Glasser, W.(1994). Kvalitetna škola. Zagreb: Educa Milat,J. (1995). Pripremanje za nastavu – metodi�ki priru�nik. Zagreb: Hrvatska zajednica tehni�ke kulture


Program se realizira putem predavanja, seminara i konsultacija. Seminari se organiziraju kao aktivne studentske radionice u kojima se kriti�ki razmatraju odabrane teme iz didaktike.


Nakon odslušanih predavanja i ispunjenih seminarskih obveza kandidati pristupaju polaganju pismenog i/ili usmenog ispita, na kojem se kroz razgovor utvr�uje u kojoj je mjeri kandidat svladao program. Na kona�nu ocjenu utje�e i kvaliteta kriti�kog razmatranja jednog od izvora iz popisa dopunske literature.


Hrvatski i njema�ki




�

�

�

61

�

Naziv predmeta Stru�no-pedagoška praksa

Kod PMS006

Vrsta Vježbe

Razina Temeljne



1 = 30 sati ( 25 sati u školi + 5 sati razgovor, analiza vi�enog)

Nastavnik Dr. sc. Stjepan Rodek, izv. Prof.


Upoznavanje studenata s organizacijom rada škole Razvoj sposobnosti primjene ste�enog znanja u praksi

Preduvjeti za upis

Nema ih

Sadržaj Jednotjedna stru�no-pedagoška praksa u osnovnoj školi, gdje se upoznaju s organizacijom i radom škole, te svim njezinim bitnim aktivnostima. Posebna pozornost posve�uje se upoznavanju studenata sa školskom dokumentacijom (razredna knjiga, mati�na knjiga, nastavni plan i program), te funkcijom razrednika, razrednog i nastavnog vije�a, pedagoškom službom, nastavnom tehnikom i tehnologijom, organizacijom cjelodnevnog ili produženog boravka u školi (ako postoji), kao i razli�itim izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima (ako ih ima).


Dopunska literatura


Hospitiranje, mentorska nastava


Izrada dnevnika prakse


Hrvatski


Za vrijeme trajanja prakse studenti vode dnevnik rada s bilješkama o promatranim aktivnostima koji, nakon obavljene prakse predaju nastavniku koji ih je uputio na praksu.


�

�

�

62

�

Naziv predmeta Završni preddiplomski seminar

Kod PMM117/PMI155

Vrsta Seminar

Razina Napredna


ECTS 2 ECTS 1 sat seminara i konzultacija (po studentu) s voditeljem seminarskog rada, oko 60 sati samostalnog rada studenta

Nastavnik Voditelj preddiplomskog seminarskog rada.


Osposobljenost za samostalno snalaženje u literaturi i obra�ivanje zadane teme. Sposobnost pisanja izvješ�a i javnog izlaganja.

Preduvjeti za upis Seminar upisuje svaki redoviti student III. godine studija

Sadržaj Svakom studentu se pridjeljuje jedna matemati�ka/ra�unarska tema (po izboru studenta), te odgovaraju�a literatura za pretraživanje i samostalno prou�avanje uz pripomo� nastavnika. Studenti pišu izvješ�a i zadanu temu javno izlažu 60 minuta.


Ovisno o odabiru teme

Dopunska literatura

Ovisno o odabiru teme


Vo�enje studenta kroz potrebne aktivnosti u vidu seminarskih i konzultacijskih oblika nastave. Javne prezentacije seminarskih radova i rasprave.


Pregled seminarskog rada i njegova prezentacija pred stru�nim povjerenstvom


Hrvatski Engleski (mogu�nost)


Razgovori sa studentima, prije i po završetku aktivnosti.


�

�

�

63

3.3. Uvjeti i na�in studiranja

Preddiplomski studij «Matematika i informatika» traje tri akademske godine, odnosno šest semestara. Semestar ima 15 nastavnih tjedana. Svi su predmeti jednosemestralni i uglavnom obavezni. Izuzetak je jedan izborni društveno-humanisti�ki predmet. Studij ukupno nosi 180 ECTS bodova. Matemati�ki i ra�unarski predmeti nose 157 ECTS bodova (94 ECTS matematika, 61 ECTS ra�unarstvo i 2 ECTS završni seminar, matemati�ki ili ra�unarski prema izboru studenta), što �ini oko 87% ukupnog broja bodova programa. Ostala 23 ECTS boda (13% ukupnog broja bodova) studentu donose društveno-humanisti�ki predmeti, najviše psihološko-sociološki i pedagoško-didakti�ki. Vrijednost jednog ECTS boda je odre�ena kao 30 sati aktivnog studentskog rada na izvršavanju studijskih obveza. Naj�eš�i broj bodova pridijeljenih nekom predmetu na ovom studiju je 5. To zna�i da se za uspješno svladavanje tako bodovanog predmeta smatra dostatnim angažman studenta od 5x30=150 sun�anih sati, u što je uklju�eno pribivanje svim predvi�enim oblicima nastave iz doti�nog predmeta, kao i sav ostali potrebni samostalni rad da bi se uspješno položio ispit. Najve�i broj bodova pridijeljenih nekom predmetu na ovom studiju je 9. Tako su bodovani kolegiji Diferencijalni i integralni ra�un 1 i Linearna algebra na prvoj godini u kojima se student prvi put susre�e s apstraktnim i sofisticiranim matemati�kim pojmovima, promišljanjima i teorijama. Isti broj bodova nosi i vrlo opsežan uvodni kolegij Diferencijalni i integralni ra�un 2 u tre�em semestru. Svladavanje ova tri kolegija iz matematike, te kolegija Uvod u ra�unarstvo, Programiranje, Arhitektura ra�unala, Strukture podataka i algoritmi, Baze podataka i Operacijski sustavi iz ra�unarstva drži se klju�nim u struci za cjelinu studija. Ukupni broj nastavnih sati je 2101, a oblici nastave su predavanja (960 sati), seminari (226 sati) i vježbe (laboratorijske ili auditorne, 915 sati). Ovoj satnici nije pribrojena «Tjelesna i zdravstvena kultura»; u prvoj i drugoj godini student ima pravo upisa do 30 školskih sati po semestru te vannastavne aktivnosti. Struci je pridijeljeno 1725 nastavnih sati (1020 sati iz matematike + 705 sati iz ra�unarstva) ili 82% ukupne satnice. Druga komponenta studija od 375 nastavnih sati ispunjena je psihološko-sociološkim i pedagoško-didakti�kim sadržajima kojima zapo�inje senzibilizacija studenta za specifi�nost nastavni�kog poziva, te sadržajima društvenog humanizma. Engleski jezik na prvoj godini je obvezan obzirom na ulogu koju ima poznavanje ovog jezika u pra�enju stru�ne literature i pisanju stru�nih tekstova.

Prvi semestar je zamišljen da premosti prijelaz sa srednjoškolske matematike i informatike na razinu sveu�ilišnog sustava obrazovanja. Za matematiku su tu klju�ni uvodni kolegiji «Uvod u matematiku» i «Uvod u algebru s analiti�kom geometrijom». Njihov je zadatak da stvore temelj za pristup standardnom sveu�ilišnom programu iz matematike koji po�inje u drugom semestru kolegijima «Diferencijalni i integralni ra�un 1» i «Linearna algebra». Daljnjim izborom matemati�kih kolegija na drugoj i tre�oj godini sustavno se produbljuje i razvija poznavanje temeljnih matemati�kih disciplina do razine i opsega primjerenog preddiplomskom studiju. Uvodni kolegiji iz ra�unarstva «Uvod u ra�unarstvo», «Programiranje I», «Programiranje II», te «Ra�unalni praktikum I» i «Ra�unalni praktikum II» osiguravaju kvalitetne pretpostavke za poha�anje naprednih, specijalisti�kih ra�unarskih sadržaja. Kroz sve kolegije tijekom studija poti�e se studente na aktivan samostalan rad i razvijaju interaktivne metode rada, što kona�no treba rezultirati uspješnom izradom završnog seminarskog rada pod nadzorom nastavnika mentora. Kroz nju �e se pokazati da je student osposobljen služiti se stru�nom literaturom, koordinirati razli�ite izvore znanja i pravilno selektirati dostupne informacije, te samostalno, stru�no i jezi�no korektno, uobli�iti odre�eni tekst i izložiti ga.

Studij je organiziran po godinama. U rujanskom upisnom roku (jednom godišnje) student upisuje pojedinu akademsku godinu, što podrazumijeva studijske obveze predvi�ene studijskim programom bodovane sa 60 ECTS. Pritom su uvjeti prijelaza u višu studijsku godinu regulirani Statutom Sveu�ilišta i Pravilnikom o studiranju Sveu�ilišta u Splitu. Student koji nije izvršio studijske obveze iz nekog predmeta prethodne akademske godine, dužan je taj predmet ponovo upisati. Za upis


�

�

�

64

svakog novog predmeta treba imati ispunjene preduvjete za upis tog kolegija navedene u njegovoj opisnoj tablici.

Nastavnik je dužan upoznati studenta na po�etku semestra s njegovim obvezama tijekom nastave glede dobivanja potpisa i na�ina polaganja ispita. Ovo se posebno odnosi na pitanja koja nisu regulirana statutarno ili Pravilnikom o studiranju Sveu�ilišta u Splitu (Statutom se npr. propisuje obveza poha�anja 70% predavanja i vježbi) i ti�u se izrade i predaje doma�ih radova, seminarskih radova, pristupa parcijalnim ispitima i sli�no, predvi�enih u opisnoj tablici kolegija.

Ispitni rokovi su razvrstani u tri redovita i dva izvanredna. Redoviti ispitni rokovi su: zimski (sije�anj/velja�a), ljetni (lipanj/srpanj) i jesenski (rujan). U redovitom ispitnom roku studentu se omogu�uje pristup ispitu u barem dva ispitna termina vremenski razmaknuta najmanje 15 dana. Izvanredni ispitni rokovi su kasnojesenski (kraj studenog ili po�etak prosinca) i proljetni (kraj ožujka ili po�etak travnja). U izvanrednom ispitnom roku može se zakazati po jedan ispitni termin iz pojedinog predmeta. Ukupni dozvoljeni broj pristupa pojedinom ispitu tijekom jedne akademske godine reguliran je Pravilnikom o studiranju Sveu�ilišta u Splitu. Raspored svih ispitnih termina iz svih predmeta za pojedinu akademsku godinu s to�nom satnicom oglašava se po�etkom godine.

3.4. Popis predmeta ili modula koje studenti mogu upisati s drugih studija

Matemati�ki predmeti ovog studijskog programa uvršteni su i u prijedloge programa Matematika i Matematika-fizika (nastavni�ki studij) Fakulteta prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu. Na razini fakulteta ujedna�eni su i sadržaji predmeta iz ra�unarstva (koje izvodi Zavod za informatiku) i iz društveno-humanisti�kog podru�ja (Zavod za društveno-humanisti�ke znanosti) prije uvrštavanja u odgovaraju�e prijedloge studija (ukupno 22 predložena programa). Popis predmeta koje �e studenti mo�i upisati s drugih studija na�init �e se po kona�nom odobravanju programa i po stjecanju prostorno-tehni�kih uvjeta potrebnih za realizaciju pribivanja dislociranoj nastavi.

3.5. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Za sve matemati�ke i ra�unarske predmete postoji mogu�nost pra�enja nastave kroz literaturu, konzultacije i ispite na engleskom jeziku. Podaci o mogu�em jeziku izvo�enja za pojedini predmet dani su u tablicama opisa predmeta (3.2).

3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova

Mogu�nost prijenosa ostvarenih ECTS bodova s drugih studija splitskog sveu�ilišta, ostalih sveu�ilišta u Republici Hrvatskoj i inozemstvu i to temeljem usporedbe studijskih programa predvi�ena je Pravilnikom o studiranju Sveu�ilišta u Splitu. Svaki zavod Fakulteta PMZ i OP imenovat �e koordinatora i povjerenstvo za odobravanje prijenosa bodova iz svog znanstvenog polja, odnosno znanstvene grane. Oni �e, koordinirani od strane fakultetskog ECTS-povjerenika, raditi na rješavanju pitanja prijenosa ECTS bodova.


�

�

�

65

3.7. Na�in završetka studija

Studij završava uspješnim ispunjenjem svih programom predvi�enih studijskih obveza, polaganjem svih propisanih ispita (�ime �e student ostvariti barem 178 ECTS bodova), te kona�no predajom na uvid i javnim izlaganjem završnog seminarskog rada iz matematike ili ra�unarstva (prema odabiru studenta) koji studentu donosi 2 ECTS boda. S ostvarenih propisanih 180 ECTS bodova student predaje indeks u studentsku referadu za proceduru završetka studija (sravnjenje s prijavnicama i drugo) koja je preciznije definirana Statutom Fakulteta.

3.8. Uvjeti nastavka studija

U skladu sa zakonom, Statutom Fakulteta i Pravilnikom o studiranju Sveu�ilišta u Splitu studentima koji su prekinuli studij bit �e dozvoljen njegov nastavak po aktualnom studijskom programu i uz priznavanje ECTS bodova ostvarenih prije prekida. Ako student izgubi pravo studiranja na ovom studiju, isti ne može nastaviti. Student koji je izgubio pravo studiranja na nekom drugom studijskom programu može nastaviti preddiplomski studij Matematika i informatika FPMZiOP u Splitu uz priznavanje prethodno ostvarenih ECTS bodova temeljem usporedbe studijskih programa.

�


�

�

�

66

4. Uvjeti izvo�enja studija

4.1. Mjesta izvo�enja studijskog programa

Sve nastavne aktivnosti vezane uz ovaj studij, osim Stru�no-pedagoške prakse, izvodit �e se u radnim prostorima Fakulteta prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu na lokaciji Teslina 12/III, Split. Jednotjedno upoznavanje studenta s organizacijom škole održat �e se u radnim prostorima odabrane osnovne škole na podru�ju Splitsko-dalmatinske županije.

4.2. Podaci o prostoru i opremi

Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja u Splitu dijeli zgradu na lokaciji Teslina 12, Split s Visokom u�iteljskom školom i osnovnom školom Spinut. Veli�ina raspoložive površine iznosi 2886 m2, te su prostorni uvjeti tek dovoljni tj. minimalni za realizaciju studija. Zavod za matematiku raspolaže jednom vlastitom dvoranom od 56 sjede�ih mjesta, a Zavod za informatiku s dvije ra�unalne u�ionice s 12 odnosno 8 ra�unala, no za izvo�enje nastave na studiju koristit �e se i predavaonice drugih zavoda Fakulteta (npr. Fizikalna predavaonica od 60 mjesta, Kemijska predavaonica od 52 mjesta i druge), kao i Velika dvorana s 258 sjede�ih mjesta Visoke u�iteljske škole. Sve dvorane su opremljene multimedijskom opremom, bilo fiksnom ili mobilnom.

Ra�unala za studente, osim u ra�unalnim u�ionicama, nalaze se i u zajedni�kim prostorima. Studentima su stalno dostupna, kao i jedan UNIX poslužitelj. Ra�unalna oprema se permanentno modernizira. Sva studentska ra�unala su spojena na 1000 Mbitnu lokalnu mrežu sa stalnom vezom na CARNet, odnosno Internet. Na njima je instaliran sav potrebni softver (najviše upotrebljivani operacijski sustavi, programski jezici, uredski paketi i specifi�ni matemati�ki alati kao što je WRI Mathematica, LaTeX, MATLAB, StatSoft Statistica i drugi).

Fakultetska knjižnica posjeduje glavninu matemati�ke i ra�unarske literature potrebne za pra�enje nastave (uz online podršku nekih kolegija na web-stranicama obaju zavoda), a pri njoj je i studentska �itaonica. U postoru Fakulteta smješten je i bife Studentskog centra.

Za dvije do tri godine o�ekujemo useljenje u novi fakultetski prostor na Kampusu, �ime bi prostorni uvjeti studiranja i opremljenost trebali postati vrsni.

�

�

�

�

�

�

�

�


�

�

�

67

4.3. Nastavnici i suradnici

Predmet Nastavnici i suradnici: Uvod u matematiku Marko Mati�

Uvod u algebru s analiti�kom geometrijom Anka Golemac

Uvod u ra�unarstvo Slavomir Stankov

Programiranje I Slavomir Stankov

Ra�unalni praktikum I Lada Maleš

Strani jezik u struci I Eldi Grubiši� Pulišeli�

Diferencijalni i integralni ra�un 1 Damir Vuki�evi�

Linearna algebra Tanja Vu�i�i�

Programiranje II Marko Rosi�

Ra�unalni praktikum II Marko Rosi�

Strani jezik u struci II Eldi Grubiši� Pulišeli�

Filozofija znanosti Berislav Žarni�

Jezi�na kultura Jagoda Grani�

Hrvatsko društvo u tranziciji Šime Pili�

Sociologija znanosti Slobodan Bjelajac

Mediji u odgoju i obrazovanju Stjepan Rodek

Psihologija samomotivacije Mirjana Nazor

Metodologija istraživanja u obrazovanju Josip Milat

Diferencijalni i integralni ra�un 2 Damir Vuki�evi�

Obi�ne diferencijalne jednadžbe Tanja Vu�i�i�

Strukture podataka i algoritmi Marko Rosi�

Uvod u umjetnu inteligenciju Lada Maleš

Psihologija odgoja i obrazovanja I Mirjana Nazor

Sociologija odgoja i obrazovanja Šime Pili�

Kombinatona i diskretna matematika Anka Golemac

Kompleksna analiza Marko Mati�

Baze podataka Ton�i Dadi�

Ra�unalni praktikum III Andrina Grani�

Arhitektura ra�unala Andrina Grani�

Psihologija odgoja i obrazovanja II Mirjana Nazor

Osnove matemati�ke analize Nikica Ugleši�

Uvod u teoriju brojeva Joško Mandi�

Matemati�ki programski alati 1 Branko �ervar

Objektno orijentirano programiranje Marko Rosi�

Ra�unalne mreže Lada Maleš

Programiranje mrežnih aplikacija Lada Maleš

Pedagogija Stjepan Rodek


�

�

�

68

Osnove geometrije Branko �ervar

Uvod u vjerojatnost i statistiku Ljuban Dedi�

Uvod u numeri�ku matematiku Nenad Ujevi�

Operacijski sustavi Ton�i Dadi�

Didaktika Stjepan Rodek

Stru�no-pedagoška praksa Stjepan Rodek

Završni preddiplomski seminar Odre�uje se svake akademske godine


�

�

�

69

4.4. Podaci o nastavnicima

Nastavnik Dr. sc. Slobodan Bjelajac

Ustanova Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja

E-mail [email protected]

Osobna web-stranica

Kratki životopis (opis kretanja u struci)

Ro�en 25.10.1944.. Filozofski fakultet (grupa za sociologiju) završio u Beogradu. Zaposlio se 1969. u Urbanisti�kom zavodu Dalmacije. Radio na prostornim planovima Srednjeg Jadrana, op�ina Šibenik, Split, Prostornog plana SRH, GUP Splita, Regionalnog plana Dalmacije, metodi revizije Revizije GUP-a Splita i drugih, (nekima i rukovodio). Vršio mnogobrojna istraživanja (bespravna izgradnja, gra�ani Trogira i avionska buka, život u Splitu-3, vrednovanju urbanisti�ke dokumentacije Dalmacije, nerazvijenim podru�jima Hrvatske, starijih osoba u Dalmaciji, Kaštelanskom zaljevu, stanovnici o Marjanu i dr. Bio na specijalizaciji iz urbanizma i regionalnog planiranja na Johns Hopkins University Center for Metropolitan Planning and Research (Baltimore, SAD) 1974/75. Karijeru u Urbanisti�kom zavodu Dalmacije završio kao rukovoditelj odjela za prostorno planiranje. 1987. prešao na sadašnji Fakultet. Bio direktor Fakulteta i pro�elnik Zavoda za društvene i humanisti�ke znanosti, predava�, a po doktoriranju 1993. na Filozofskom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu, 1994. izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta sociologije. Sudjelovao na mnogobrojnim znanstvenim i stru�nim, doma�im i me�unarodnim skupovima iz urbanizma, regionalnog planiranja i sociologije. Napisao preko 60 znanstvenih i stru�nih �lanaka u doma�im i stranim �asopisima, koautor sam i tri knjige te autor dvije skripte. Osim toga, bio sam mentor 20 diplomskih radova studenata.�

Popis radova u zadnjih 5 godina

I. POPIS OBJAVLJENIH RADOVA I RADOVA NA SKUPOVIMA - (2003) Ocjena nastavnika na fakultetu. Školski Vjesnik -. 52 , 1-2; 191-201 - Bjelajac, S.; Duvnjak, N. (2004). Medijski aspekti politi�kog predstavljanja nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Fakultet politi�kih znanosti, Centar za me�unarodne studije Fridrich Ebert Stiftung. „Politi�ko predstavljanje nacionalnih manjina“. Begovo Razdolje: 20.- 22. svibnja 2004. - Bjelajac, S. i Pili�, Š. (2004). Rezidencijalne preferencije studenata. The Seventh International Seminar: “Democracy and Human Rights in Multiethnic Societies”. Institute for Strengthening Democracy in Bosnia and Herzegovina in cooperation with University of Bergen, Norway; and alt. Konjic: July 12-17. - (2003). Three (Des)integrated Parts of the Croatian Adriatic Tourism: Coast, Hinterland and Islands. 33. International Urban Fellows Association of Johns Hopkins University Conference: „Regioanl Economic Development Strategies: Integrated Tourist Developmental Policies“. Split: June, 21-27.

II. ORGANIZIRAO ZNANSTVENI SKUP - (2003). 33. International Urban Fellows Association of Johns Hopkins University Conference: „Regioanl Economic Development Strategies: Integrated Tourist Developmental Policies“. Split: June, 21-27.. Organizatori: International Urban Fellows Association and Institute for Policy Planning of Johns Hopkins University (Baltimore, USA) (http://www.jhu.edu/ips/fellows/urban/annual_conf/2003conf.html).

III. POPIS ZNANSTVENOISTRAŽIVA�KIH I STRU�NIH PROJEKATA - Joint Research UNESCO & Hewlett-Packard: „Piloting Solutions for Alleviating Brain-Drain in Croatia. Glavni istraživa�: Prof. dr. sc. Mile Dželalija. - Socijalna struktura sportske publike. Financijeri: Poglavarstvo grada Splita i poglavarstvo Splitsko-dalmatinske županije. - Stanovništvo naselja „Sirobuja“ u Splitu. Naru�itelj: Gra�evinski fakultet Sveu�ilišta u Splitu.

Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvo�enje nastave

-(2003) Nastanak i razvoj kineziološke sociologije u Hrvatskoj. Zbornik radova Fakulteta prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja. 2; 125-142 (2003) -Sociodemografske kaqrakteristike Splitsko-dalmatinske županije po�etkom devedesetih. Zbornik radova fakulteta. 2 ; 93-124 -Bjelajac, S.; Pili�, Š. (2003). Odnos identiteta i želje za priklju�enjem hrvatske Europskoj Uniji studenata nastavni�kih studija u Splitu. Zagreb:Simpozij Hrvatskog sociološkog društva: “Identitet i razvoj: priklju�enje Hrvatske Europskoj Uniji”: 28-29. 11 -(2004). Scientific Migrations from Croatia. 34. International Urban Fellows Association of Johns Hopkins University Conference: „Cities of Tomorrow: The Impact of Immigration on Regions, Cities, and Communities“. Padova: June, 19-23. -Bjelajac, S. i Duvnjak, N. (2003). Analiza sadržaja internet izdanja “Slobodne Dalmacije” o nacionalnim manjinama u razdoblju lipanj-prosinac 1999. i 2002. godine. Zagreb: Me�unarodne studije, vol.3, broj 3 (str. 45-60).


�

�

�

70

Datum zadnjeg izbora u zvanje 23. sije�nja 2001.

Predmet(-i) koje izvodi

Sociologija znanosti (15 P+ 15 S).


�

�

�

71

Nastavnik Branko �ervar

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica


Ro�en sam u Ki�evu (Republika Makedonija) 31. srpnja 1949. U Splitu sam završio osnovnu školu i gimnaziju. Nakon gimnazije upisao sam studij matematike na Prirodoslovno-matemati�kom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu i diplomirao na smjeru teorijska matematika (diplomski rad "Projektivni i injektivni moduli", mentor prof. dr. Mirko Mihaljinec). Na Sveu�ilištu u Zagrebu sam magistrirao 1983. godine s radom "Retrakti i ekstenzori stratificiranih prostora" pod mentorstvom prof. dr. Sibe Mardeši�a. 1997. pod mentorstvom prof. dr. Nikice Ugleši�a obranio sam doktorsku disertaciju "Kanonske i po dijelovima linearne rezolvente" na Matemati�kom odjelu Prirodoslovno-matemati�kog fakulteta Sveu�ilišta u Zagrebu. Sretno sam oženjen i otac dvoje djece. U zvanje asistenta na Fakultetu elektrotehnike strojarstva i brodogradnje izabran sam koncem 1978. (temeljem pozitivnog mišljenja Matemati�kog odjela PMF-a Sveu�ilišta u Zagrebu). U zvanje predava�a na Fakultetu elektrotehnike strojarstva i brodogradnje izabran sam po�etkom 1987. godine (temeljem pozitivnog misljenja Matemati�kog odjela PMF-a Sveu�ilišta u Zagrebu), te na Fakultetu prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja po�etkom 1992. godine (temeljem pozitivnog misljenja Matemati�kog odjela PMF-a Sveu�ilišta u Zagrebu). U zvanje višeg predava�a na Mornari�koj vojnoj akademiji u Splitu izabran sam 1988. godine. U zvanje docenta na Fakultetu prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja izabran sam sredinom 1999. godine (temeljem pozitivnog misljenja Matemati�kog odjela PMF-a Sveu�ilišta u Zagrebu). Sada sam zaposlen kao docent na Zavodu za matematiku Fakulteta prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu.


1. N. Ugleši� and B. �ervar, Surjective simplicial inverse systems, Math. Communications 5 (2000), 51-60.

Radovi poslani na recenzijui: 1. N. Ugleši� and B. �ervar, The subshape spectrum for compacta. 2. N. Ugleši� and B. �ervar, The S_{n}-equivalence of Compacta.


B. �ervar, Retrakti i ekstenzori stratificiranih prostora, magistarski rad, Sveu�ilište u Zagrebu, Zagreb, 1983. B. �ervar, Kanonske i po dijelovima linearne rezolvente, doktorska disertacija, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu, Zagreb, 1997. Znanstveni i stru�ni radovi, dugogodišnji rad u nastavi razli�itih matemati�kih kolegija, istraživa�ki rad na odobrenom znanstvenom projektu, izrada nastavnih planova i programa, voditelj diplomskih radova.

Datum zadnjeg izbora u zvanje i podru�je/polje/grana

1999., docent. Prirodne znanosti/ matematika/ matematika


1) Osnove geometrije (30P), 2) Matemati�ki programski alati 1 (15V).

* Ako nastavnik nije zaposlen u visokoškolskoj ustanovi koja predlaže program, pismena izjava nastavnika da je spreman izvoditi nastavu te pismena dozvola �elnika ustanove u kojoj je nastavnik zaposlen s navo�enjem predmeta i razdoblja za koje se dozvola izdaje.


�

�

�

72

Nastavnik Ton�i Dadi�

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica http://www.pmfst.hr/~tdadic


1998 – sada Fakultet prorodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu: Predava�, Baze podataka, Operacijski sustavi 1991 – 1998 Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Split: UNIX / Oracle sistem administrator, voditelj Odjela informatike i statistike 1990 – 1991 Broding – Brodosplit, Split: projektant sustava automatskog upravljanja 1985 – 1990 ETAS – Kon�ar Split: projektant / konstruktor sustava automatskog upravljanja.


1. M. Grbac, T.Dadi�,P.Županovi� “Mjera�i deformacije ( rastezne trakice)”, Sedmi hrvatski simpozij o nastavi fizike, Šibenik, 2005, Zbornik radova u tisku

2. M. Grbac, T.Dadi�,P.Županovi� “Princip rada elektroni�ke vage” Sedmi hrvatski simpozij o nastavi fizike, Šibenik, 2005, Zbornik radova u tisku

3. M. Grbac, T.Dadi�,P.Županovi� “Demonstracija prijelaza potencijalne gravitacijske energijekineti�ku pomo�u mjera�a deformacije” Sedmi hrvatski simpozij o nastavi fizike, Šibenik, 2005, Zbornik radova u tisku


Datum zadnjeg izbora u zvanje

2003. izabran u zvanje predava�


Baze podataka (30 P + 30 V) Operacijski sustavi (30 P + 30 V)


�

�

�

73

Nastavnik Prof. dr. sc. Ljuban Dedi�

Ustanova zaposlenja

Sveu�ilište u Splitu Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja


Osobna web-stranica


Ro�en 19. 02. 1956. god. u Prozoru, BiH. Zaposlio sam se na ovom fakultetu 1980. u zvanju asistenta iz podru�ja matematike. Doktorirao sam 1990. na PMF-u u Zagrebu pod voditeljstvom prof. N. Elezovi�a doktorskom disertacijom pod naslovom Wienerove mjere. U zvanje docenta i znanstvenog suradnika sam izabran 1993, a u zvanje izvanrednog profesora 2000. godine. Još uvijek sam zaposlen na istom fakultetu.


[1] Lj. Dedi�, M. Mati� and J. Pe�ari�, On some generalizations of Ostrowski inequality for Lipschitz functions and functions of bounded variation, Math. Inequal. Appl., Vol. 3, No. 1, (2000), 1-14. [2] Lj. Dedi�, M. Mati� and J. Pe�ari�, On generalizations of Ostrowski inequality via some Euler-type identities, Math. Inequal. Appl. Vol. 3, No. 3, (2000), 337-353. [3] Lj. Dedi�, M. Mati� and J. Pe�ari�, On some inequalities for generalized beta function, Math. Inequal. Appl., Vol. 3, No. 4, (2000), 473-483. [4] Lj. Dedi�, C. E. M. Pearce and J. Pe�ari�, The Euler formulae and convex functions, Math. Inequal. Appl. Vol. 3, No. 2, (2000), 211-221. [5] Lj. Dedi�, M. Mati� and J. Pe�ari�, On Euler trapezoid formulae, Appl. Math. Comput. 123 (2001) 37-62. [6] Lj. Dedi�, M. Mati� and J. Pe�ari�, Some inequalities of Euler-Gruss type, Comput. Math. Applic. 41 (2001) 843-856. [7] Lj. Dedi�, M. Mati� and J. Pe�ari�, On Euler-Simpson formulae, PanAmer. Math. Jour. 11 (2001), No. 2, 47-64. [8] Lj. Dedi�, M. Mati� and J. Pe�ari�, On dual Euler-Simpson formulae, Bull. Belg. Math. Soc. 8 (2001), 479-504. [9] Lj. Dedi�, C. E. M. Pearce and J. Pe�ari�, Hadamard and Dragomir-Agarwal Inequalities, higher-order convexity and the Euler formula, J. Korean Math. Soc. Vol. 38 (2001), 1235-1243. [10] Lj. Dedi�, M. Mati�, J. Pe�ari� and A. Vukeli�, Hadamard type inequalities via some Euler type identities -- Euler bitrapezoid formulae, Nonlinear Stud. Vol. 8, No. 3, (2001), 343-372. [11] Lj. Dedi�, M. Mati�, J. Pe�ari� and A. Vukeli�, On generalization of Ostrowski inequality via Euler harmonic identities, Jour. of Inequal. & Appl., Vol. 7(6), (2002), 787-805. [12] Lj. Dedi�, M. Mati� and J. Pe�ari�, Some further generalizations of Ostrowski inequality for Holder functions and functions with bounded derivatives, Jour. of Comput. Anal. & Appl., 4(2002), 637-648. [13] Lj. Dedi�, M. Mati� and J. Pe�ari�, On Euler-Maclaurin formulae, Math. Inequal. Appl., Vol. 6, No. 2 (2003), 247-275. [14] Lj. Dedi�, J. Pe�ari� and N. Ujevi�, On generalizations of Ostrowski inequality and some related results, Czechoslovak Math. J., 53 (128) (2003), 173-189.


�

�

�

74

[15] Lj. Dedi�, Poisson random fields with control measures, I. Publ. Inst. Math., Nouvelle serie, tome 72(86) (2002), 63-80. [16] Lj. Dedi�, Poisson random fields with control measures, II. Publ. Inst. Math., Nouvelle serie, tome 73(87) (2003), 81-96.


1) Lj. Dedi�, Von Neumannove algebre, Magistarski rad, Zagreb, 1983. 2) Lj. Dedi�, Wienerove mjere, Disertacija, Zagreb, 1990. 3) Oko 30 radova objavljenih ili prihva�enoih za objavljivanje.


Travanj 2000. godine


Uvod u vjerojatnost i statistiku (45 P)



�

�

�

75

Nastavnik Dr. sc. Anka Golemac, izv. prof.

Ustanova zaposlenja

Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu (FPMZOP-Split)


Osobna web-stranica


Datum ro�enja: 1. studenoga 1956. Mjesto ro�enja: Vrdi, Mostar, BiH Obrazovanje: Diploma (matematika) 1979. PMF, Sveu�ilište u Sarajevu Magisterij (matematika) 1988. PMF-MO, Sveu�ilište u Zagrebu Disertacija (matematika) 1990. PMF-MO, Sveu�ilište u Zagrebu Zaposlenje: 1979-1983. šrednjoškolski nastavnik, Gra�evinski školski centar u Mostaru 1983-1991. asistent, Strojarski fakultet Sveu�ilišta u Mostaru 1991-1994. docent, Strojarski fakultet Sveu�ilišta u Mostaru 1994 -2004. docent, FPMZOP, Sveu�ilište u Splitu 2004.- izvaredni profesor, FPMZOP, Sveu�ilište u Splitu 1994 - gostuju�i nastavnik, Pedagoški fakultet Sveu�ilišta u Mostaru Specijalizacije, studijski boravci:

• 1983. (1 mjesec), 1989-1990. (6 mjeseci), 1995. (1 mjesec), 1996. (1 mjesec) -Mathematisches Institut der Unversität Heidelberg,

• 2000.- 2001. (semestar) - Matemati�ki odjel Prirodoslovno-matemati�kog fakulteta Sveu�ilišta u Zagrebu,


1. Golemac, T. Vu�i�i� New Difference Sets in Nonabelian Groups of Order 100, Journal of Combinatorial Designs, 9, (2001), 424-434.

2. A. Golemac, T. Vu�i�i�, New (100,45,20) Symmetric Designs and Bush-type Hadamard matrices of order 100, Discrete Mathematics 245(2002), 263-227.

3. V. Buble, A. Golemac and T. Vu�i�i�, On Groups E25·Z4 as Automorphism Groups of (100,45,20) Symmetric Designs, Glasnik Matemati�ki. 37 (57) (2002), 1-12.

4. A. Golemac, J. Mandi�, T. Vu�i�i�, One (96,20,4) Symmetric Design and related Nonabelian Difference Sets, Designs, Codes and Criptography, (2005)


Izvaredni profesor za podru�je prirodnih znanosti, polje matematika, grana matematika. Desetak objavljenih znanstvenih radova, dugogodišnji rad u nastavi, voditeljica jedne doktorske disertacije i petnaest diplomskih radova.


21. prosinac 2004. -. izvaredni profesor za podru�je prirodnih znanosti, polje matematika, grana matematika


1) Uvod u algebru s analiti�kom geommetrijom (45 P), 2) Kombinatorna i diskretna matematika (45 P),


�

�

�

76

Nastavnik doc.dr.sc. Andrina Grani�

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica www.pmfst.hr/~granic


Ro�ena 19. rujna 1962. godine u Karlovcu. Osnovnu i srednju školu poha�ala u Splitu, a maturirala sam na Gra�evinskom školskom centru �iro Gamulin, matemati�ko-informati�ko usmjerenje, 1981. godine. Iste godine upisuje studij elektrotehnike na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveu�ilišta u Splitu, te nakon završene druge godine studija 1983. godine prelaz na Elektrotehni�ki fakultet u Zagrebu. Diplomira na Zavodu za elektroniku 1986. godine, smjer - Elektronika, usmjerenje - Ra�unarska tehnika. Iste godine upisuje poslijediplomski studij na istom Fakultetu iz podru�ja ra�unarskih znanosti. Magistrira na Zavodu za elektroniku 1989. godine, te stje�e stru�ni naziv magistra znanosti iz podru�ja Ra�unarskih znanosti, smjera Jezgra ra�unarskih znanosti. Doktorira na Zavodu za elektroniku, mikroelektroniku, ra�unalne i inteligentne sustave Fakulteta elektrotehnike i ra�unarstva Sveu�ilišta u Zagrebu 2002. godine, te stje�e stru�ni naziv doktor tehni�kih znanosti iz znanstvenog polja Ra�unarstvo. Od sije�nja 1990. godine do listopada 1999. godine u stalnom je radnom odnosu na Fakultetu prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu kao asistent za podru�je ra�unarskih znanosti. Od listopada 1999. godine do srpnja 2003. godine prelazi u stalni radni odnos na Visoku u�iteljsku školu u Splitu Sveu�ilišta u Splitu kao znanstveni asistent za podru�je ra�unarskih znanosti. Na Fakultetu prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja ponovno zasniva stalni radni odnos u srpnju 2003. godine kao docent iz podru�ja tehni�kih znanosti, polja ra�unarstvo. Sudjeluje na znanstvenoistraživa�kim i tehnologijskim projektima Ministarstva znanosti i tehnologije. U registru istraživa�a Ministarstva znanosti upisana pod mati�nim brojem 182954.


� Grani�, Andrina; Glavini�, Vlado; Stankov, Slavomir. Usability Evaluation Methodology for Web-based Educational Systems // 8th ERCIM Workshop "User Interfaces for All" -- Workshop Adjunct Proceedings / Stary, Christian; Stephanidis, Constantine (ur.). Heraklion (Crete), Greece: ERCIM - The European Research Consortium for Informatics and Mathematics, 2004. 28.1-28.15.

� Grani�, Andrina; Glavini�, Vlado. A Key Role of Evaluation in Human-Centered Design Process: Methodologies for Authoring Shell's Usability Evaluation // Proceedings INES 2004 / 8th International Conference on Intelligent Engineering Systems / Nedevschi, Sergiu; Rudas, Imre J. (ur.). Cluj-Napoca : Faculty of Automation and Computer Science, Technical University of Cluj-Napoca, 2004. 539-544.

� Grani�, Andrina; Glavini�, Vlado; Maleš, Lada. Evaluation of Page Design Concepts of a Web-based Authoring Shell // Proceedings of the 12th IEEE Mediterranean Electrotechnical Conference - MELECON 2004, Volume II / Matijasevic, Maja ; Pejcinovic, Branimir ; Tomsic, Zeljko ; Butkovic, Zeljko (ur.). Zagreb: The Institute of Electrical and Electronics Engineers, Inc., 2004. 751-756.

� Stankov, Slavomir; Rosi�, Marko; Grani�, Andrina; Maleš, Lada; Grubiši�, Ani; Žitko, Branko. Paradigma e-u�enja & Inteligentni tutorski sustavi // MIPRO 2004, Ra�unala u obrazovanju / �i�in-Šain, Marina; Gragojlovi�, Pavle; Tur�i�-Prsta�i�, Ivana (ur.). Rijeka: , 2004. 193-198.

� Grani�, Andrina; Glavini�, Vlado. Incorporating Adaptivity in User Interfaces for Computerized Educational Systems // Human Computer Interaction: Theory and Practice (Part II), Volume 2 of Proc. HCI International 2003 / Stephanidis, Constantine; Jacko, Julie (ur.). London: Lawrence Earlbaum Associates, 2003. 385-389.

� Grani�, Andrina; Glavini�, Vlado. User Interface Aspects of a Web-based Educational System // The IEEE Region 8 EUROCON 2003 Computer as a Tool, Proceedings, Volume B / Zajc, Baldomir ; Tkal�i�, Marko (ur.). Piscataway, NJ, USA: IEEE Press,


�

�

�

77

2003. 347-350. � Grani�, Andrina; Glavini�, Vlado. Automatic Adaptation of User Interfaces for

Computerized Educational Systems // Proceedings of ICECS 2003 - 10th IEEE International Conference on Electronics, Circuits and Systems / Zabalawi, Isam (ur.). Piscataway, NJ, USA : IEEE Press, 2003. 1232-1235.

� Stankov, Slavomir; Glavini�, Vlado; Grani�, Andrina; Rosi�, Marko. Inteligentni tutorski sustavi - istraživanje, razvoj i primjena. // Zbornik radova fakulteta Prirodoslovno - matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu. 1 (2003), 1; 45-72.

� Grani�, Andrina; Glavini�, Vlado. An Approach to Usability Evaluation of an Intelligent Tutoring System // Advances in Multimedia, Video and Signal Processing Systems / Mastorakis, Nikos E.; Kluev Vitaliy V. (ur.). Athens, Greece : WSEAS Press, 2002.

� Grani�, Andrina; Glavini�, Vlado. User Interface Specification Issues for Computerized Educational Systems. // Journal of Computing and Information Technology - CIT. 10 (2002), 3; 181-187.

� Grani�, Andrina; Glavini�, Vlado. User Interface Specification Issues for Computerized Educational Systems // Proc. 24th International Conference on Information Technology Interfaces - ITI 2002 / Glavini�, Vlado; Hljuz Dobri�, Vesna; Šimi�, Diana (ur.). Zagreb : SRCE University Computing Centre, University of Zagreb, 2002. 173-178.

� Grani�, Andrina; Glavini�, Vlado. Usability Evaluation Issues for Computerized Educational Systems // Proc. 11th Mediterranean Electrotechnical Conference MELECON 2002 / Younis, Mohamed; Elkhamy, Said (ur.). Piscataway, NJ, USA : IEEE Press, 2002. 558-562.

� Glavini�, Vlado; Grani�, Andrina. Interacting with Educational Systems Using Multiple Views // Proc. 23rd Int'l Conf. on Information Technology Interfaces ITI'2001 / Kalpi�, Damir; Hljuz Dobri�, Vesna

� Grani�, Andrina; Glavini�, Vlado. Interface Redesign Issues for Intelligent Tutoring System // Proceedings of 9th International Conference on Human-Computer Interaction – HCI'2001 / Smith, Michael J.; Salvendy, Gavriel (ur.). West Lafayette, IN, USA : School of Industrial Engineering, Purdue University , 2001. 133-135.

� Grani�, Andrina; Glavini�, Vlado. Adaptive Intelligent Tutoring Systems in the Context of Usability Requirements // Proceedings of 5th IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems � INES 2001 / Pátkai, Béla; Rudas, Imre J. (ur.). Tampere, Finland : Tampere University of Technology , 2001. 231-234.

� Grani�, Andrina. Zasnivanje prilagodljivih su�elja za interaktivne sustave u�enja / doktorska disertacija. Zagreb: Fakultet elektrotehnike i ra�unarstva, 24.09. 2002., 254 str. Voditelj: Glavini�, Vlado.

� Stankov, Slavomir; Glavini�, Vlado, Grani�, Andrina; Rosi�, Marko. Inteligentni tutorski sustavi - istraživanje, razvoj i primjena, 2001, 2002. (elektoni�ka forma na web stranici).


Predmeti koje nastavnik izvodi u vezi (neposrednoj ili posrednoj) su s njezinim podru�jem znanstvenog i stru�nog rada. Stoga su svi prethodno navedeni radovi relevantni za izvo�enje nastave.


18. lipnja 2003. godine zvanje docenta za znanstveno podru�je Tehni�kih znanosti, polje Ra�unarstvo


1) Arhitektura ra�unala (30 P + 30V) 2) Ra�unalni praktikum III (30V)


�

�

�

78

Nastavnik Mr.sc. Jagoda Grani�

Ustanova zaposlenja

Visoka u�iteljska škola Sveu�ilišta u Splitu


Osobna web-stranica U izradi


Ro�ena 1960. u Splitu gdje je završila osnovnu i dvije srednje škole (jednu - glazbenu). Diplomirala op�u lingvistiku i fonetiku i magistrirala iz lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi na doktoratu iz lingvistike. Od 1989. zaposlena na Sveu�ilištu u Splitu: na Fakultetu prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja u Splitu (predaje Jezi�nu kulturu) a kasnije i na Visokoj u�iteljskoj školi. Kao vanjska suradnica predavala Scenski govor i Fonetiku na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu te Dramskom studiju GKL-a. Od osnutka Odjela za humanisti�ke znanosti (2001.) predaje Teoriju jezika, Fonetiku i fonologiju, Sociolingvistiku i Govorništvo. Ostvarila dugogodišnju suradnju s HNK i drugim splitskim kazalištima kao jezi�na savjetnica u sedamdesetak predstava, a �etiri godine bila stalna suradnica (foneti�arka) na HTV-u (Služba za jezik i govor). Predsjednica Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku (od 2003.), �lanica i Hrvatskog filološkog društva i Književnoga kruga. Organizatorica me�unarodnih znanstvenih skupova HDPL-a 2004. i 2005. Urednica zbornika radova HDPL-a. Sudjelovala u više znanstvenoistraživa�kih projekata, me�u kojima je me�unarodni Tempus projekt Komunikacijska kompetencija u višejezi�noj sredini. Izlagala na dvadesetak me�unarodnih znanstvenih skupova. Objavljuje znanstvene radove iz teorijske lingvistike, sociolingvistike, psiholingvistike, semiologije i fonetike.


1. Grani�, Jagoda (1999). Gradski idiomi i eksplicitna norma. U: Badurina, L. et al. (ur.). Teorija i mogu�nosti primjene pragmalingvistike. Zagreb-Rijeka: HDPL, 271-277. 2. Grani�, Jagoda (1999). Jezik i politike.U: Badurina, L. et al. (ur.). Teorija i mogu�nosti primjene pragmalingvistike. Zagreb-Rijeka, 279-284. 3. Grani�, Jagoda (2002). Matemati�ki i/ili kvazimatemati�ki modeli jezika? U: Stolac, D. et al. (ur.). Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj. Zagreb-Rijeka: HDPL-Graftrade, 185-191. 4. Grani�, Jagoda (2002). Sociolingvisti�ka dimenzija komunikacijske kompetencije u višejezi�noj sredini/ Sociolinguistic Dimension of Communicative Competence in Language Pluralistic Environment. U: Kova�evi�, M., Pavli�evi�-Frani�, D. (ur./eds.).Komunikacijska kompetencija u višejezi�noj sredini: prikazi, problemi, putokazi / Communicative Competence in Language Pluralistic Environment I.: Reviews, Problems, Guidelines. Zagreb: Sveu�ilište u Zagrebu-Naklada Slap, 79- 87, 171-172. 5. Grani�, Jagoda (2003). Idealne govorne izvedbe – idealni govornici i idealni slušatelji. Govor XX, br. 1/2, 99-106. 6. Grani�, Jagoda (2003). Savršeni bilingvizam – postoji li uop�e? U: Stolac, D. et al. (ur.). Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici. Zagreb-Rijeka: HDPL, 281-288. 7. Grani�, Jagoda (2003). Planiranje jezika u višejezi�noj zajednici / Language Planning in a Plurilingual Community. U: Kova�evi�, M., Pavli�evi�-Frani�, D. (ur./eds.). Komunikacijska kompetencija u višejezi�noj sredini: teorijska razmatranja, primjena / Communicative Competence in Language Pluralistic Environment II.:Theoretical Considerations and Practice. Zagreb: Sveu�ilište u Zagrebu-Naklada Slap, 136-147. 8. Grani�, Jagoda (ur.)(2005). Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike. Zagreb-Split: HDPL. 9. Grani�, Jagoda (2005). Releksikalizacija: metaznak u antijeziku. U: Grani�, J. (ur). Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike. Zagreb-Split: HDPL, 277-289. 10. Grani�, Jagoda (ur./ed.) (2005). Jezik i mediji – Jedan jezik : više svjetova / Language and the Media – One Language : Many Worlds. Zagreb-Split: HDPL. 11. Grani�, Jagoda (2005). Muške i ženske varijante jezika. U: Stolac, D. et al. (ur.). Jezik u društvenoj interakciji. Zagreb-Rijeka: HDPL. (u tisku)

Radovi i ostalo što

a) Uz navedene radove u posljednjih 5 godina i sljede�i radovi: Grani�, Jagoda (1991). Razli�ita tuma�enja pojma multikulturalnosti i višejezi�nost. U:


�

�

�

79

nastavnika kvalificira za izvo�enje nastave

Andrijaševi�, M., Vrhovac, Y. (ur). Zagreb: HDPL, 201.-205. Grani�, Jagoda (1993). Jezik kao oblik politi�kog pripadništva. U: Andrijaševi�, M., Vrhovac, Y. (ur). Zagreb: HDPL, 123.-128. Grani�, Jagoda (1994). Standard u jeziku i standard u govoru, Govor XI, br. 2, 83.-87. Grani�, Jagoda (1996). Javna komunikacija – jezi�na i/ili komunikacijska kompetencija.U: Andrijaševi�, M., Zergollern-Mileti�, L. (ur.). Jezik i komunikacija. Zagreb: HDPL, 218-222. Grani�, Jagoda (1997). Komunikacijske vrijednosti govorenog i pisanog diskursa. U: Andrijaševi�, M., Zergollern-Mileti�, L. (ur.). Tekst i diskurs. Zagreb: HDPL, 39-43. b) Ostale kvalifikacije za izvo�enje nastave iz navedenih predmeta: - voditeljica seminara i radionica o jeziku i govoru u elektroni�kim medijima i u kazalištu

(scenski govor), sudjelovala u Govorni�koj školi

Datum zadnjeg izbora u zvanje 9.01.2002. – viši predava�


Jezi�na kultura (15 P + 15 S)


�

�

�

80

Nastavnik: Mr. sc. Eldi Grubiši� Pulišeli�

Ustanova zaposlenja:

Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Split

E-mail: [email protected]

Osobna web-stranica:

Životopis: Ro�ena 9. 4. 1971. u Gengenbachu, Savezna Republika Njema�ka. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zadru 1994. i to: Njema�ki jezik i književnost kao A1 predmet i Engleski jezik i književnost kao A2 predmet. Magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Sudjelovala na više stru�no-znanstvenih i znanstvenih skupova. Od 2003. g. sudjeluje na znanstveno-istraživa�kom projektu «Kontrastivno prou�avanje hrvatskoga i njema�koga leksika» na Odjelu za njema�ki jezik i književnost Sveu�ilišta u Zadru.

Popis radova u zadnjih 5 godina:

�Grubiši� Pulišeli�, Eldi ( 2002 ). Uloga baštine u nastavi engleskog jezika, Zbornik

radova «Živa baština», Zadar-Preko, 2002., str. 43-47. �Grubiši� Pulišeli�, Eldi ( 2002 ). Igra kao oblik u�enja stranog jezika u predškolskoj i

mla�oj školskoj dobi, Zbornik radova «Mirisi djetinjstva»,, Split, 2002., str. 76-80. �Grubiši� Pulišeli�, Eldi ( 2003 ). U�enje stranog jezika u osnovnoj školi: zašto, kada i kako?, Zbornik radova «Djetinjstvo, razvoj i odgoj», Zadar-Nin, 2003., str. 71-78. �Grubiši� Pulišeli�, Eldi i Sutlovi�, Tina ( 2003 ). Engleski jezik u dje�jem vrti�u: obilježavanje blagdana pjesmicama i brojalicama, Zbornik radova «Od baštine za baštinu. Kulturološki aspekt predškolskog kurikula», 2003., str. 113-120. �Grubiši� Pulišeli�, Eldi i Vickov, Gloria ( 2003 ). Uloga dje�je književnosti u u�enju

stranih jezika u ranijoj školskoj dobi, Zbornik radova «Prema kvalitetnoj školi», 2003., str. 166-170. �Grubiši� Pulišeli�, Eldi ( 2004 ). Franz von Werner- turski diplomat i pisac na njema�kom jeziku, XI. Zbornik radova «Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu», Volksdeutsche Gemeinschaft, Požega, 2003. �Grubiši� Pulišeli�, Eldi ( 2005 ). Leksikografski opis zna�enja nekih njema�kih i

engleskih književnih termina. Zbornik radova «Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike», Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 2004.

�Grubiši� Pulišeli�, Eldi ( 2005 ). Poetika „Münchenskog kruga“ i ljubavna lirika Franza von Wernera. Zbornik radova «Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu», Volksdeutsche Gemeinschaft, Osijek, 2004.( u tisku).

Relevantni radovi za izvo�enje nastave:

Grubiši� Pulišeli�, Eldi ( 1998 ). Kako podu�avati strani jezik u strukovnoj školi, Strani jezici, Zagreb, br. 3-4, str. 217-219.

Grubiši� Pulišeli�, Eldi ( 2005 ). Leksikografski opis zna�enja nekih njema�kih i engleskih književnih termina. Zbornik radova sa znanstvenog skupa «Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike», Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 14.-16. svibnja 2004.

Datum zadnjeg izbora u zvanje:

26. 01. 2001.

Predmet(-i) koje izvodi:

Strani jezik u struci I (45 S), Strani jezik u struci II (45 S)


�

�

�

81

Nastavnik Lada Maleš

Ustanova zaposlenja Visoka u�iteljska škola

E-mail [email protected], [email protected]

Osobna web-stranica http://www.pmfst.hr/~lada/ ili http://www.vusst.hr/~lmales/


Lada Maleš ro�ena je 25.prosinca 1970. godine u Splitu. Osnovnu i srednju školu poha�ala je u Splitu, a maturirala u Matemati�ko-informati�kom obrazovnom centaru 1989. godine. Diplomirala je na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu 10. sije�nja 1996. godine na smjeru Elektronika, usmjerenje Ra�unarska tehnika. Poslijediplomski studij na Fakultetu elektrotehnike i ra�unarstva u Zagrebu iz polja Ra�unarskih znanosti, smjer Jezgra ra�unarskih znanosti upisuje 1998. godine, te magistrira 15. ožujka 2002. na Zavodu za elektroniku, mikroelektroniku, ra�unalne i inteligentne sustave s temom Modeliranje i zaklju�ivanje o neizrazitim vremenskim intervalima pomo�u Petrijevih mreža (voditelj prof.dr.sc. Slobodana Ribari�a). Doktorski studij na Fakultetu elektrotehnike i ra�unarstva u Zagrebu upisuje 2002. godine. Od 1995. do 1997. radi kao vanjski suradnik Hrvatske akademske i istraživa�ke mreže CARNet pri Sveu�ilištu u Splitu. Na fakultetima Sveu�ilišta u Splitu od 1996. vodi te�ajeve Sveu�ilišnog Ra�unskog Centra u Zagrebu i CARNeta. Od 1997. do 2004. zaposlena je na Fakultetu prirodoslovno matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja u Splitu na mjestu mla�eg asistenta i asistenta. U lipnju 2004. zapošljava se na Visokoj u�iteljskoj školi Sveu�ilišta u Splitu u zvanju predava�a.


- Maleš, Lada: Modeliranje i zaklju�ivanje o neizrazitim vremenskim intervalima pomo�u Petrijevih mreža/ Zagreb : Fakultet elektrotehnike i ra�unarstva, 15.03. 2002., 121 str. Voditelj: Ribari�, Slobodan, magistarski rad.

- Ribari�, Slobodan; Dalbelo Baši�, Bojana; Maleš, Lada: An Approach to Validation of Fuzzy Qualitative Temporal Relations // Proceedings of the 24rd International Conference on Information Technology Interfaces - ITI 2002 / Glavini�, Vlado ; Hljuz-Dobri�, Vesna ; Šimi�, Diana (ur.).: 2002. 223-228.

- Ribari�, Slobodan; Dalbelo Baši�, Bojana; Maleš, Lada: An Approach to Validation of Fuzzy Qualitative Temporal Relations. // Journal of Computing and Information Technology - CIT. 10 (2002) , 3; 163-170

- Stankov, Slavomir; Rosi�, Marko; Grani�, Andrina; Maleš, Lada; Grubiši�, Ani; Žitko, Branko: Paradigma e-u�enja & Inteligentni tutorski sustavi // MIPRO 2004, Ra�unala u obrazovanju / �i�in-Šain, Marina ; Gragojlovi�, Pavle ; Tur�i�-Prsta�i�, Ivana (ur.). Rijeka : 2004. 193-198.

- Grani�, Andrina; Glavini�, Vlado; Maleš, Lada: Evaluation of Page Design Concepts of a Web-based Authoring Shell // Proceedings of the 12th IEEE Mediterranean Electrotechnical Conference - MELECON 2004, Volume II / Matijasevic, Maja ; Pejcinovic, Branimir ; Tomsic, Zeljko ; Butkovic, Zeljko (ur.). Zagreb : The Institute of Electrical and Electronics Engineers, Inc., 2004. 751-756.


- L. Maleš: Ra�unalni praktikum II – II dio Ra�unalne mreže, Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu, 2002. (dijelovi nastavnih sadržaja predavanja i vježbi za studijsku grupu matematika-informatika).

- L. Maleš: Ra�unalni praktikum I – II dio (Izrada web stranica –HTML), Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu, 2003. (dijelovi nastavnih sadržaja predavanja i vježbi za studijsku grupu matematika-informatika, matematika, fizika-informatika i informatika-tehni�ka kultura).


25. svibnja 2004.


Ra�unalni praktikum I (30 V) Uvod u umjetnu inteligenciju (30 P + 30) Ra�unalne mreže (30 P + 30 V); Programiranje mrežnih aplikacija (15 P + 15 S)


�

�

�

82

Nastavnik Joško Mandi�

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica


Rodjen 22. svibnja 1956. god. u Splitu, R. Hrvatska. 1986. diplomirao sam (iz matematike) na Filozofskom fakultetu u Zadru. Šest godina radio sam kao srednjoškolski profesor. 1991. zaposlio sam se kao stru�ni suradnik na Fakultetu prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja – Split gdje radim i danas. Magistrirao sam 1994. a doktorirao 2000. na Prirodoslovno-matemati�kom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu (sve iz matematike). Godine 1994. izabran sam za mla�eg asistenta, 1995. za asistenta, 2000. za višeg asistenta. Godine 2004. izabran sam za višeg predava�a.


2. A. Golemac, J. Mandi�, T. Vu�i�i�, One (96,20,4) Symmetric Design and related Nonabelian Difference Sets, Designs, Codes and Criptography, (2005).

3. V. Matijevi�, K. Eda, J. Mandi�, Torus-like continua which are not self-covering spaces, Topology and its Applications, (2004).


A. Golemac, J. Mandi�, T. Vu�i�i�, One (96,20,4) Symmetric Design and related Nonabelian Difference Sets, Designs, Codes and Criptography, (2005). V. Matijevi�, K. Eda, J. Mandi�, Torus-like continua which are not self-covering spaces, Topology and its Applications, (2004). Dugo godišnji rad u nastavi razli�itih matemati�kih kolegija, izrada nastavnih planova i programa, voditelj diplomskih radova.


27. 12. 2004., viši predava�. Prirodne znanosti/ matematika/ matematika


Uvod u teoriju brojeva (30P)


�

�

�

83


Ustanova zaposlenja

Sveu�ilište u Splitu Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja


Osobna web-stranica


Datum ro�enja: 8. travnja 1954. Mjesto ro�enja: �avoglave Obrazovanje: Diplomirao 1978. PMF-MO, Sveu�ilište u Zagrebu Magistrirao 1986. PMF-MO, Sveu�ilište u Zagrebu Doktorirao 1998. PMF-MO, Sveu�ilište u Zagrebu Zaposlenje: 1979.-1987. asiatent, FESB, Sveu�ilište u Splitu 1987.-1999. predava�, FESB, Sveu�ilište u Splitu 1999.-2003. docent, FESB, Sveu�ilište u Splitu 2003.- izvanredni profesor, FPMZOP, Sveu�ilište u Splitu Specijalizacije: − ožujak-svibanj 2000. – University of Adelaide, Adelaide, Australia (posjeta) Znanstvena i nastavna podru�ja: matemati�ka analiza, teorija vjerojatnosti, nejednakosti i primjene, diskretna matematika


Najvažniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Lj. Dedi�, M. Mati�, J. Pe�ari�, On Euler midpoint formulae, The ANZIAM Journal. (u

tisku). 2. A. Agli� Aljinovi�, M. Mati�, J. Pe�ari�, Improvements of some Ostrowski type

inequalities, Journal of Computational Analysis and Applications. (prihva�en). 3. A. Agli� Aljinovi�, Lj. Dedi�, M. Mati�, J. Pe�ari�, On weighted Euler harmonic

identities with applications, Mathematical Inequalities & Applications. (prihva�en). 4. S. Abramovich, M. Klari�i� Bakula, M. Mati�, J. Pe�ari�, A variant of Jensen-

Steffensen's inequality and quasi-arithmetic means, Journal of Mathematical Analysis and Applications. (u tisku).

5. M. Mati�, J. Pe�ari�, A. Vukeli�, On generalization of Bullen-Simpson's 3/8 inequality, Mathematical and Computer modelling. (prihva�en).

6. Lj. Dedi�, M. Mati�, J. Pe�ari�, Euler-Maclaurin formulae, Mathematical Inequalities & Applications. 6 (2003) , 2; 247-275.

7. M. Mati�, Improvement of some inequalities of Euler-Grüss type, Computers & Mathematics with Applications. 46 (2003) ; 1325-1336.

8. Lj. Dedi�, M. Mati�, J. Pe�ari�, Some further generalizations of Ostrowski inequality for Hölder functions and functions with bounded derivatives, Journal of Computational Analysis and Applications. 4 (2002) , 4; 313-338.

9. Lj. Dedi�, M. Mati�, J. Pe�ari�, A. Vukeli�, On generalizations of Ostrowski inequality via Euler harmonic identities, Journal of Inequalities and Applications. 7 (2002) , 6; 787-805.

10. M. Mati�, C.E.M. Pearce, J. Pe�ari�, Two-point formulae of Euler type, The ANZIAM Journal. 44 (2002) , 2; 221-245.

11. M. Mati�, C.E.M. Pearce, J. Pe�ari�, Some refinements of Shannon's inequalities, The ANZIAM Journal. 43 (2002) , 4; 493-511.

12. Y.J. Cho, M. Mati�, J. Pe�ari�, Popoviciu's and Bellman's Inequalities in p-semi-inner product spaces, Tamkang Journal of Mathematics. 33 (2002) , 4; 309-318.

13. M. Mati�, Improvement of some estimations related to the remainder in generalized


�

�

�

84

Taylor's formula, Mathematical inequalities & Applications. 5 (2002) 4; 637-648. 14. M. Mati�, J. Pe�ari�, N. Ujevi�, Generalization of an inequality of Ostrowski type

and some related results, Indian Journal of Mathematics. 44 (2002) , 2; 189-209. 15. Y.J. Cho, M. Mati�, J. Pe�ari�, Improvements of some inequalities of Aczel's type,

Journal of Mathematical Analysis and Applications. 259 (2001) ; 226-240. 16. Lj. Dedi�, M. Mati�, J. Pe�ari�, On Euler trapezoid formulae, Applied Mathematics

and Computation. 123 (2001) ; 37-62. 17. Lj. Dedi�, M. Mati�, J. Pe�ari�, Some inequalities of Euler-Grüss type, Computers &

Mathematics with Applications. 41 (2001) ; 843-856. 18. Lj. Dedi�, M. Mati�, J. Pe�ari�, On dual Euler-Simpson formulae, Bulletin of the

Belgian Mathematical Society, Simon Stevin. 8 (2001) ; 479-504. 19. M. Mati�, C.E.M. Pearce, J. Pe�ari�, Refinements of some bounds in information

theory, The ANZIAM Journal. 42 (2001) ; 387-398. 20. M. Mati�, J. Pe�ari�, N. Ujevi�, Weighted version of multivariate Ostrowski type

inequalities, The Rocky Mountain Journal of Mathematics. 31 (2001) , 2; 511-538. 21. Y.J. Cho, M. Mati�, J. Pe�ari�, On Gram's determinant in 2-inner product spaces,

Journal of the Korean Mathematical Society. 38 (2001) , 6; 1125-1156. 22. M. Mati�, J. Pe�ari�, Note on inequalities of Hadamard's type for Lipshitzian

mappings, Tamkang Journal of Mathematics. 32 (2001) , 2; 127-130. 23. M. Mati�, J. Pe�ari�, Two-point Ostrowski inequality, Mathematical Inequalities &

Applications. 4 (2001) , 2; 215-221. 24. N. Elezovi�, M. Mati�, C.E.M. Pearce, J. Pe�ari�, On two lemmas of Brown and

Shepp having application to sum sets and fractals, III,.Journal of Australian Mathematical Society, Series B. 41 (2000) ; 329-337.

25. M. Mati�, J. Pe�ari�, N. Ujevi�, Generalization of weighted version of Ostrowski's inequality and some related results, Journal of Inequalities and Applications. 5 (2000) ; 639-666.

26. M. Mati�, J. Pe�ari�, N. Ujevi�, Improvement and further generalization of some inequalities of Ostrowski--Grüss type, Computers & Mathematics with Applications. 39 (2000) ; 161-175.

27. Lj. Dedi�, M. Mati�, J. Pe�ari�, On some inequalities for generalized Beta function, Mathematical Inequalities and Applications. 3 (2000) ; 473-483.

28. Lj. Dedi�, M. Mati�, J. Pe�ari�, On generalizations of Ostrowski inequality via some Euler-type identities, Mathematical Inequalities and Applications. 3 (2000) , 3; 337-354.

29. Lj. Dedi�, M. Mati�, J. Pe�ari�, On some generalizations of the Ostrowski inequality for Lipschitz functions and functions of bounded variation, Mathematical Inequalities and Applications. 3 (2000) , 1; 1-14.

30. M. Mati�, J. Pe�ari�, Some companion inequalities to Jensen's inequality, Mathematical Inequalities and Applications. 3 (2000) , 3; 355-368.


1. M. Mati�, Martingali u Banachovom prostoru i Radon-Nikodymovo svojstvo, magistarski rad, Zagreb, 1986. 2. M. Mati�, Nejednakosti Jensenova tipa s primjenama u teoriji informacija, disertacija, Zaqgreb, 1998, 3. Oko 50 radova objavljenih ili prihva�enoih za objavljivanje.


17. travnja 2003., izvanredni profesor Prirodne znanosti/ matematika/ matematika


1) Uvod u matematiku (45P), 2) Kompleksna analiza (30P)


�

�

�

85

Nastavnik Dr.sc. Josip Milat, profesor u trajnom zvanju

Ustanova zaposlenja

Fakultet prirodoslovni matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja sveu�ilišta u Splitu 50% i Visoka u�iteljska škola Sveu�ilišta u Splitu 50%


Osobna web-stranica www. pmfst.hr/~milat/


Ro�en 24.11.1938. Doktor društveno-humanisti�kih znanosti iz podru�ja pedagogije, redoviti profesor u trajnom zvanju - predmeti metodologija istraživanja, pedagogija i metodika tehni�ke kulture. Osnovnu srednju školu završio u Splitu. Studirao tehniku, pedagogiju i filozofiju u Rijeci i Splitu. Akademsku godinu 1984/85. proveo u Moskvi na specijalisti�kom usavršavanju u Institut op�e pedagogije – Laboratorij politehnike, Akademije pedagoških nauka SSSR, Radno iskustvo stjecao u materijalnoj proizvodnji, ustanovi za obrazovanje odraslih u srednjoj školi za redovne u�enike i odrasle, u Zavodu za prosvjetno-pedagošku službu i Ministarstvo prosvjete i športa - Zavod za unapre�ivanje školstva, na Fakultetu prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu, na Visokoj u�iteljskoj školi Sveu�ilišta u Splitu. Pored vo�enja nastave obavljao dužnosti direktora (škole, zavoda i fakulteta), dekana, prodekana, pro�elnika Zavoda, i pomo�nika ministra prosvjete i športa. Radio kao gostuju�i profesor na Sveu�ilištima u Rijeci, Zagrebu, Zadru i Osijeku. Sudjelovao u komisijama za obranu doktorata i magisterija znanosti na Sveu�ilištu u Zagrebu i Rijeci, te u radu Mati�ne komisije za podru�je pedagogije i defektologije. Sudjelovao u nizu me�unarodnih stru�nih i znanstvenih skupova gotovo redovito s prilozima uz ostale: Waschington, Sofija, Moskva, Kišinjev - Moldavija, Dubrovnik, Solun. Glavni i odgovorni urednik �asopisa “Školski vjesnik” Radio u brojnim stru�nim i znanstvenim tijelima, organima i organizacijama od gradske do republi�ke razine. �lan Akademije odgojnih znanosti Republike Hrvatske. Specijalnost - teleološko - metodološki problemi znanosti pedagogije, didakti�ko-metodi�ki problemi obrazovanja, odgoja i izobrazbe - posebno tehni�ko-tehnološkog odgojno-obrazovnog podru�ja, Metodologija izrade odgojno-obrazovnih programa (kurikula.) Problemi ustroja i strukture školskih sustava. Znanstveni i stru�ni doprinos - konstituiranje i izgradnja znanstvenog sustava metodike tehni�ke kulture u hrvatskoj pedagogiji. Utvrdio osnovnu pedagošku zakonitost po kojoj je osposobljenost svakog pojedinca funkcija procesa obrazovanja, odgoja, izobrazbe, uvjeta i �initelja njegovog školovanja – osposobljavanja : OSP => OB + OD + IZ + U +� ili; Osposobljenost �ine: Obrazovanje + Odgoj + Izobrazba + Uvjeti + �initelji procesa osposobljavanja (školovanja). Nizom projekata pridonio razvoju Sveu�ilišta u Splitu i brojnih studijskih programa nastavni�kih profila. Dobitnik preko dvadeset priznanja, diploma i nagrada državnih i me�unarodnih. Sudjelovao u realizaciji više od dvadeset projekata kao voditelj projekta, projektnog zadatka, istraživa�, suradnik ili konzultant. Objavio više od stotinu stru�nih i znanstvenih radova, samostalno ili kao suautor petnaest knjiga u više dopunjenih izdanja za u�enike studente i u�itelje, te tri skripte za studente u nekoliko proširenih i dopunjenih izdanja. Obavio recenzije mnogih udžbenika i zbirki zadataka za u�enike osnovnih i srednjih škola. Objavio preko trideset polemi�kih �lanaka i rasprava o razli�itim problemima problemi odgoja, obrazovanja i školstva.


1.Epistemološke karakteristike metodike, Metodika 1/2000. – �asopis za teoriju i praksu metodika predškolskog odgoja školsku i visokoškolsku izobrazbu, U�iteljska akademija, Zagreb 2000.(str.: 41 – 55). 2.Osnove za izradu obaveznog programa tehni�ke kulture u osnovnoj školi, Napredak, broj: 4/2000, Zagreb 2000, (str.: 477 – 484). 3.Sustav znanosti i izbor problema istraživanja kao problem metodologije, Teorijsko-metodološka utemeljenost pedagoških istraživanja – Zbornik radova, Sveu�ilište u Rijeci, Rijeka, 2001. (str.: 81 – 87). 4.Redefiniranje osnovnih pojmova pedagogije – pretpostavka epistemološkog razvoja pedagogije, Napredak broj 4/01, Zagreb 2001 (str.:467-481) 5.Tehni�ka kultura 1 - Eksperimentalni program za 5. razred osnovne škole, Školske novine, Zagreb, 2001. (suautor i urednik, str.: 1 – 82)


�

�

�

86

6.Tehni�ka kultura 1 - Eksperimentalni program za 5. razred osnovne škole – Vježbenica, Školske novine, Zagreb, 2002. (suautor i redakcija, str.: 1 – 47) 7.Uloga u�itelja u radu s posebno nadarenim u�enicima za tehni�ku kulturu, Unapre�ivanje rada s darovitim u�enicima u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju, Zavod za unapre�ivanje školstva Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, - Zbornik radova, Zagreb, 2002, (str.: 71 – 77). 8.Tehni�ka kultura 2 - Udžbenik za eksperimentalni program tehni�ke kulture za 6. razred osnovne škole, Profil, Zagreb, 2002. (koautor i redaktor) - (str.: 1 – 132) 9.Tehni�ka kultura 2 - Vježbenica za eksperimentalni program tehni�ke kulture za 6. razred osnovne škole, Profil, Zagreb, 2002. (koautor i redakcija, str.: 1 – 47) 10.Pedagogija – zbirka tekstova za pripremanje ispita, Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja i Visoka u�iteljska škola Sveu�ilišta u Splitu, drugo dopunjeno i prošireno izdanje, Split, 2002.(str.:1-98) 11.Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj – karakteristike i neophodne promjene, Školski vjesnik broj 3-4, Split, 2003. (str.: 241- 256). 12.Tehni�ka kultura 3 - eksperimentalni program, Udžbenik za sedmi razred osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb, 2003. (suautor i redakcija, str.: 1 – 104) 13.Tehni�ka kultura 3 - Vježbenica za eksperimentalni program za sedmi razred osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb, 2003. – (suautor i redakcija, str.: 1 – 63) 14.Tehni�ka kultura 4 - eksperimentalni program, Udžbenik za osmi razred osnovne škole, Didakta �akovec 2004. - (suautor i redakcija, str.: 1 – 94) 15.Tehni�ka kultura 4 - Vježbenica za eksperimentalni program za osmi razred osnovne škole, Didakta �akovec 2004. - (suautor i redakcija, str.: 1 – 58) 16.Pedagogija – zbirka tekstova za pripremanje ispita, Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja i Visoka u�iteljska škola Sveu�ilišta u Splitu, TRE�E dopunjeno i prošireno izdanje, Split, 2004.(str.:1-142) U tisku 17. Pedagogija – teorija osposobljavanja, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str.: 1- 117) 18. Osnove metodologije istraživanja, Školska knjiga, Zagreb, 2005, (str.: 1-119)


- Osnove metodologije istraživanja, Školska knjiga, Zagreb, 2005, (str.: 1-120) u tisku - Sustav znanosti i izbor problema istraživanja kao problem metodologije, Teorijsko-metodološka utemeljenost pedagoških istraživanja – Zbornik radova, Sveu�ilište u Rijeci, Rijeka, 2001. (str.: 81 – 87) - Redefiniranje osnovnih pojmova pedagogije – pretpostavka epistemološkog razvoja pedagogije, Napredak broj 4/01, Zagreb 2001 (str.:467-481) - Epistemološke karakteristike metodike, Metodika 1/2000. – �asopis za teoriju i praksu metodika predškolskog odgoja, školsku i visokoškolsku izobrazbu, U�iteljska akademija, Zagreb 2000.(str.: 41 – 55) - Metodi�ko-metodološki pristup izradi nastavnih programa – izbor strukturiranje i oblikovanje sadržaja osposobljavanja, Školski vjesnik broj 2/98, Split , 1998. (str.: 153 – 162) - Teleološka odre�enost osnova je vrednovanja pedagoškoga procesa, Vrednovanje obrazovanja, Zbornik radova s me�unarodnog znanstvenog skupa, Sveu�ilište Josipa Jurja Strossmayera, Osijek 1996. (str.: 83 – 91) - Pedagogija treba razvijati teoriju osposobljavanja, Hrvatski sabor pedagoga (Zbornik radova), Zagreb, 1996. (str.: 124-130) Metodologija znanstvenoistraživa�kog rada - uvodna razmatranja, Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu, Split, 1995. (skripta str.:1-94) - Znanstveni razvoj pedagogije zahtijeva reviziju sistema osnovnih pojmova, Odgoj i obrazovanje na pragu XXI. stolje�a (Zbornik radova), Pedagoško-književni zbor, Zagreb, 1988. (str.: 408-412) - Znanstvena obilježja metodike s osvrtom na metodiku politehni�kog obrazovanja, Metodika u sustavu obrazovanja i znanosti (Zbornik radova) Školske novine, Zagreb, 1986. (str.:203-213) i druge


2000. godine, redoviti profesor u trajnom zvanju


Metodologija istraživanja u obrazovanju (15 P +15 S)


�

�

�

87

Nastavnik: Mirjana Nazor


Fakultet prirodoslovno matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu



Nema

Životopis: Diplomirala jednopredmentnu psihologiju 1971. god., a 1979. god. magistrirala, a doktorsku disertaciju obranila 1987. god. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila sam kao asistent u Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, zatim u Zavodu za zaštitu na radu i zaštitu od požara. Sada u zvanju izv. prof. na Fakultetu prirodoslovno matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu. Vanjski suradnik: Umjetni�ke akademije i Visoke u�iteljske škole u Splitu i Humanisti�kih studija. Do sada objavila 54 znanstvena i stru�na rada, tri knjige u suautorstvu (Narkomani: smrtopisi, Avanturizam roditeljstva: adolescencija-prevencija, Obiteljska i društvena socijalizacija-prilog nacionalnoj strategiji spre�avanja zlouporabe droga.) te jednu samostalno: Razbij ogledalo. Od 1. listopada 1999. do 30. rujna 2001. obavljala dužnost dekana na Fakultetu prirodoslovno matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu. Sada pro�elnica odjela za društvene i humanisti�ke znanosti.


Nazor Mirjana: Iskustva i stavovi mladih u Splitu u vezi zlouporabe psihoaktivnih droga, Školski vjesnik, 2001.,50, 3-4,

Nazor Mirjana: Povezanost u�eni�kog straha, težine i zanimljivosti nekih školskih predmeta i ocjena, Život i škola, 2001,6, 16-22.

Nazor Mirjana: Granice u ponašanju, Dijalog 2001, 4, 1-2, 59-66 Nazor Mirjana: Iskustva i stavovi mladih u Splitu u vezi zlouporabe psihoaktivnih

droga, Školski vjesnik, 2001.,50, 3-4, Nazor Mirjana: Slobodno vrijeme mladih i u�estalost kontakata s drogama, Školski vjesnik,

2002., 51, 1-2, 59-66 Nazor Mirjana: Ponašanja i stavovi mladih u odnosu na u�estalost kontakata s drogama,

Napredak, 2003., 144, 1, 21-27

Nazor Mirjana: Usporedba nekih pokazatelja zlouporabe droga u petogodišnjem razdoblju,

Napredak, 2003., 144, 4, 433-441 Relevantni radovi za izvo�enje nastave:

Nazor Mirjana, Buj Marija: Razlozi odbijanja djece s teško�ama u razvoju u redovnim školama, Defektologija, 1991, 28,1, 71-76.

Nikoli� Mira, Nazor Mirjana: Utjecaj hiperaktivnosti na socijalni status u�enika u razred -nom kolektivu, Zbornik radova "Dani psihologije" Zadar, 1989, 74-78.

Nazor Mirjana: Utjecaj ocjena na stavove u�enika prema nastavnicima(I) Primijenjena psihologija, 10,1989, 74-78.

Nazor, Mirjana: Kažnjavanje i nagra�ivanje, Školski vjesnik, 1994, 43, 2, 173-177.

Nazor Mirjana : Izostanci s nastave, strah od škole i generalizirana samoefikasnost, Školski vjesnik, 1997, 46, 1, 31-36.

Nazor Mirjana: Zlouporaba alkohola me�u srednjoškolcima u Splitu, Školski vjesnik, 1998, 47, 1, 15-22

Nazor Mirjana: Utjecaj straha, težine i zanimljivosti nekog školskog predmeta na ocjenu u�enika, Školski vjesnik, 1998, 47, 2, 101-108.

Nazor Mirjana: Rasprostranjenost zloporabe droga me�u srednjoškolcima u Splitu, Anali Studentskog centra u Zagrebu, Zgb, 1999., 20-27.

Nazor Mirjana: Slobodno vrijeme mladih i u�estalost kontakata s drogama, Školski vjesnik, 2002., 51, 1-2, 59-66


11. 03. 1998.


1) Psihologija odgoja i obrazovanja I (30P+15S), 2) Psihologija odgoja i obrazovanja II (30P+15S), 3) Psihologija samomotivacije (15P+15S).


�

�

�

88

Nastavnik dr.sc. Šime Pili�, izv. prof.

Ustanova zaposlenja

Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i Visoka u�iteljska škola Sveu�ilišta u Splitu (kumulativno).


Osobna web-stranica


Doktorirao Sociologiju na Filozofskom fakultetu Sv. u Zagrebu. Od 1983/84. šk.god. vanjski suradnik, a od 1986. kontinuirano zaposlen na Fakultetu PMZ u Splitu, (a od 1999. i na VUŠ): predava�, viši predava�, docent i izvanredni profesor. Objavio preko 70 znanstvenih i stru�nih radova. Sudjelovao na više doma�ih i me�unarodnih skupova i projekata. Kao �lan istraživa�kog tima 1985. dobio Nagradu grada Splita za znanost. Ure�uje �asopise, zbornike i dr. knjige. Podru�je interesa: sociologija obrazovanja, kulture, profesije te pokretljivosti i promjena u društvu.


- Pili�, Š. (2004). Bibliografija radova dr. sc. Vjekoslava Omaši�a, Školski vjesnik,Vol. 53, br. 1-2, str. 119-124.; - (2004) Dr. sc. Vjekoslav Omaši� (1923. - 2004.), Školski vjesnik, Vol. 53, br. 1-2, str. 161-163; - (2003) Tri naša �asopisa o predškolskom odgoju u proteklom desetlje�u, u: (H. Ivon, ur.) Od baštine za baštinu: kulturološki aspekti predškolskog kurikula, Hvar, str. 227-244.; - (2003) Socijalna eko-historija krajeva uz rijeku Krku (1500-1800) u suvremenim putopisima u: (D. Roksandi�, et all.) Triplex Confinium (1500-1800): Ekohistorija, Zbornik radova s me�unarodnog znanstvenog skupa, Književni krug Split, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Zagreb, str. 305-336.; - (2003) Prof. dr. Ivan Mimica: U povodu 70. godišnjice života, Školski vjesnik, Vol. 52, br. 1-2, str. 201-206.: - (2003) Bibliografija radova prof. dr. Ivana Mimice, Školski vjesnik, Vol. 52, br. 1-2, str. 207-212.; - (2003) O životu i radu prof. dr. Ivana Mimice, u: (Ž. Bjelanovi� i Š. Pili�, ur.) Zbornik Ivana Mimice, Biblioteka Školskog vjesnika, Split, str. 11-14.; - (2003) Bibliografija radova prof. dr. Ivana Mimice, u (Ž. Bjelanovi� i Š. Pili�, ur.) Zbornik Ivana Mimice, Biblioteka Školskog vjesnika, Split, str. 15-20.; - (2003) Bibliografija radova iz Sociologije obrazovanja objavljenih u �asopisu "Sociologija sela" (1963.-2002.), Školski vjesnik, Vol. 52, br. 3-4.; - Pili�, Š.; Botica A. (2003). Ugled dvadeset zanimanja u o�ima u�itelja, u: H. Ivon (Ur.) Prema kvalitetnoj školi: Zbornik radova, Stru�no-znanstveni skup s me�unarodnom suradnjom, Hrvatski pedagoško-književni zbor - Ogranak Split, Split, str. 79-88. - (2003) Prof.dr. Ilija Lavrnja (1952. - 2002.), Školski vjesnik, Vol. 52, br. 3-4, str. 409-410.; - (2002). The Education of Teachers in a Post-Socialist Society: the Case of Croatia, in: Ronald, G. Sultana (ed.) (2002) Teacher Education in the Euro-Mediterranean Region, Peter Lang, New York, Washington, D.C./Baltimore, Bern,Frankfurt am Main, Berlin, Brussels, Vienna, Oxford, Chapter Three, pages 51-68.; - (2002). Radovan Vidovi� kao suradnik �asopisa "Školski vjesnik", �akavska ri�, Vol. 30,br. 1-2, str. 607-615.; - (2002). Ekologija i obrazovanje: tematska selektivna bibliografija, Školski vjesnik,Vol. 51, br. 1-2, str. 121-125.; - (2002). Pedeset godina �asopisa Školski vjesnik, Školski vjesnik, Vol. 50, br. 2, str. I-XIV.; - (2002). Social Change and the Conseqences of War, Wars of Former Yugoslavia: The Sociology of Armed Conflict at the Turnofthe Millennium, HSD, Zagreb, str. 44-46.; - (2001). Je li Split europski ili antieuropski grad, Mogu�nosti, God. XLVIII, br. 4-6, str. 116-118.; - Pili�,, N. i Pili�, Š. (2001). Bibliografija �asopisa Školski vjesnik 1951. - 2001., Školski vjesnik, Vol. 50, br. 2, str. 1-274.; - (2001). Predgovor, u: Ivan Grubiši�, �ovjek nadasve 3, Hrvatska akademska udruga, Split.; - (2001). Dopune Rje�nika toponima Miljevaca, Miljevci, God. XXVI, br. 2, str. 26-27.; - (2001). Rje�nik toponima Miljevaca (3) Miljevci, God XXVI, br. 1, str. 23.; - Pili�, Š.; Stankov, S; Tomaš, S. (2001). Ra�unalo kao obrazovna tehnologija: stavovi sudionika nastavnog procesa, Informatologia, Vol. 34, br. 3-4, str. 232-236.; - Pili�,Š.; Stankov, S.; Suzana Stankov (2000). Ra�unalne tehnologije u školi: gledišta studenata i u�itelja, Informatologia, Vol. 33, br. 1-2, str. 52-56.; - Pili�, Š.; Stankov, S.; Rosi�, M. (2000). Primjena suvremenih informacijskih tehnologija u promicanju turizma i u ekološkom obrazovanju, u: Ekologija i turizam (zbornik radova), Bol, str. 71-82; Pili�, Š. i Lovri�, J. (2000). Profesori biologije i kemije: sociodemografska obilježja i proces školovanja, Školski vjesnik, Vol. 49, br. 1, str. 21-33.; -2000). Nastavni�ka profesija i kvalitetna škola, u: Hicela Ivon, I.Marši�, P.Miji� (Ur.) Prema kvalitetnoj školi (zbornik radova), Split, HPKZ - Ogranak Split, str. 13-16.; - (2000). Rje�nik toponima Miljevaca (2) i (3) Miljevci,God. XXV, br. 2, str. 20-21. i br. 3, str. 20-21.; - (2000). Regrutiranje srednjoškolskih profesora u postsocijalisti�koj Hrvatskoj, Život i škola,Vol. 46, br. 3, str. 51-64.; - (1999). Obrasci društvenosti u eri informacijske tehnologije, Informatologia, Vol. 32, br. 1-2, str. 48-52.; - (1999). Nastava sociologije obrazovanja u Hrvatskoj, Napredak, Vol. 140, br. 4, str. 481-487.; - Pili�, Š.; Mimica,I.; Božani�, J. (1999). Prijedlog ustroja Odjela za humanisti�ke znanosti (s nastavnim planom i programom za tri studijske grupe) Sveu�ilišta u Splitu, Split, str. 1-189.


�

�

�

89


Nastavnika kvalificiraju objavljeni radovi (preko 70 znanstvenih i stru�nih radova), preko dva desetlje�a izvo�enja sveu�ilišne nastave i izbor u znanstveno-nastavno zvanje izv. profesora.

Datum zadnjeg izbora u zvanje 22. 10. 2003.


1) Sociologija odgoja i obrazovanja (15 P+15 S), 2) Hrvatsko društvo u tranziciji (15 P+15 S).


�

�

�

90

Nastavnik: Dr. sc. Stjepan Rodek, izv. prof.


Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja



Životopis: Ro�en 30. travnja 1943. u Kotoribi. Filozofski fakultet (grupa pedagogija – njema�ki jezik) završio u Zagrebu. Po završetku studija radi u Referalnom centru Sveu�ilišta u Zagrebu na projektima razvoja obrazovnog software-a, a potom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao 1983. godine s temom “Didakti�ke osnove kompjutorske simulacije”. Predavao predmete: didaktika, medijska didaktika i obrazovna tehnologija. Od 2001. radi na Prirodoslovno-matemati�kom fakultetu u Splitu, gdje u svojstvu izvanrednog profesora predaje kolegije: pedagogija, didaktika, Mediji u odgoju i obrazovanju.


Relevantni radovi za izvo�enje nastave:

- Rodek,S. (1985). Neke didakti�ko – metodi�ke implikacije nastavne primjene medija. U zborniku: Odgoj i škola, Institut za pedagogijska istraživanja i Školske novine. Zagreb:

- Rodek,S. (1985). Educational Technology and Adult Education. U: Adult Education in Yugoslav Society. Zagreb: Andragoški centar i Jugoslavenska komisija za suradnju s UNESCo-m

- Rodek,S. (1986). Kompjutor i suvremena nastavna tehnologija. Zagreb: Školske novine

- Rodek,S. i Muži�, V.(1987). Kompjutor u preobražaju škole. Zagreb: Školska knjiga

- Rodek,S. (1988). Nove informacijske tehnologije – izazov odgoju i obrazovanju. U: Odgoj i obrazovanje na pragu 21. stolje�a. Zagreb: PKZ i Savez pedagoških društava Hrvatske

- Rodek,S. (1988). Didaktika medija: neki problemi i determinante. Pedagoški rad, 1, 25-29

- Rodek,S. (1989). Mediji u odgoju i obrazovanju. U: Op�a enciklopedija JLZ, dopunski svezak. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod, 481-482

- Rodek,S. (1991). Produkcija kompjutorskog obrazovnog software-a. Zagreb: Naprijed (koautor)

- Rodek,S. (1992). Istraživa�ki trendovi u podru�ju primjene medija. U: Pastuovi�,N. (ur). Istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja


3.travnja 2002.


1) Pedagogija (30P+30S), 2) Didaktika (30P+30S), 3) Stru�no-pedagoška praksa (15V), 4) Mediji u odgoju i obrazovanju (15P+15S).


�

�

�

91

�


Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica www.pmfst.hr/~marko


� ro�en 1. sije�nja 1970. u Augsburgu (SR Njema�ka) � 1996 diploma (matematika i informatika, Fakultet prirodoslovno matemati�kih znanosti,

Sveu�ilište u Splitu) � 1996. – stru�ni suradnik (Fakultet prirodoslovno matemati�kih znanosti, Sveu�ilište u

Splitu) � 1997. – mla�i asistent (Fakultet prirodoslovno matemati�kih znanosti, Sveu�ilište u Splitu) � 2000. – magisterij (Tehni�ke znanosti, ra�unarstvo, Fakultet elektrotehnike i ra�unarstva,

Sveu�ilište u Zagrebu) � 2000. –asistent (Fakultet prirodoslovno matemati�kih znanosti, Sveu�ilište u Splitu) � 2004. – doktorat (Tehni�ke znanosti, ra�unarstvo, Fakultet elektrotehnike i ra�unarstva,

Sveu�ilište u Zagrebu) � 2004. – docent (Fakultet prirodoslovno matemati�kih znanosti, Sveu�ilište u Splitu)


Najvažniji radovi u zadnjih 5 godina: � M. Rosi�, S. Stankov, V. Glavinic: A Personal Agents in Distance Learning Systems in

Intelligent Systems at the Service of Mankind, edited by W. Elmenreich, J.A. T. Machado and I. J. Rudas, Volume I, november 2003, pp. 271-281. � M. Rosi�, V.Glavini�, S. Stankov: Intelligent Tutoring Interoperability for the New Web,

12th Mediterranean Electrotechnical Conference – Melecon ‘2004, Proc. – CD ROM version – IEEE Region 8 MELECON 2004., Dubrovnik, Croatia, May 9-12 2004. � M. Rosi�, V. Glavini�, S. Stankov: Distance Learning System Based on Distributed

Semantic Networks, The International Conference on Computer as Tool, Proc. – CD ROM version – IEEE Region 8 EUROCON 2003., Ljubljana, Slovenia, September 22-24 2003. � M. Rosi�, S. Stankov, V. Glavini�: Personal Agent in Distance Education Systems, INES

2002. International Conference on Intelligent Engineering Systems, Opatija, Croatia, May 26-28 2002., pp. 351-355. � M. Rosi�, S. Stankov, V. Glavini�: Application of Semantic Web and personal Agent in

Distance Education System, Proc. 11th Mediterranean Electrotechnical Conference – Melecon ‘2002, Volume I, Cairo, Egipat, May 7-9 2002., pp. 542-546. � S. Stankov, M. Rosi�, V. Glavini�,: New Generation of Intelligent Tutoring Shell Designed

through Unified Modeling Language, Proc. IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems 2001 - INES 2001.; Helsinki, Finland, September 16-18 2001., pp. 235-240. � M. Rosi�, V. Glavini�, S. Stankov: DTEx-Sys – A Web Oriented Intelligent Tutoring

System, Proc. Intell. Conf. On Trend in Communication - EUROCON 2001., Vol 2/2, Molnar, R.; Blahut, R.; Prasad, R.; Farkaš, P. (ur), Piscataway, Nj.: IEEE, Inc. 2001., Bratislava, Slovakia, July 4-7, 2001., pp 255-258 � S. Stankov, V. Glavini�, M. Rosi�: On Knowledge Representation in an Intelligent

Tutoring System, Proc. 4th IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems 2000 – INES'2000, Portoroz, Slovenia, September 17-19, 2000, 381-384. � M. Rosi�, S. Stankov, V. Glavini�: Intelligent Tutoring System for Asynchronous Distance

Education, Proc. 10th Mediterranean Electrotechnical Conference – Melecon'2000, Volume I, Cyprus, May 29-31, 2000, 111-114.


Predmeti koje izvodi ovaj nastavnik su u izravnoj ili barem u neizravnoj vezi s podru�jem njegovih istraživanja. Svi gore navedeni radovi su relevantni za izvo�enje nastave.


�

�

�

92


21. prosinca 2004.

Predmet(-i) koje izvodi Programiranje II (30 P) Ra�unalni prakttikum II (30 V) Strukture podataka i algoritmi (30 P) Objektno orijentirano programiranje (30 P)

�


�

�

�

93

�

Nastavnik dr.sc. Slavomir Stankov, izv.prof.

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica http://www.pmfst.hr/~stankov


Ro�en 29. kolovoza 1947. godine u Risnu, Boka Kotorska. U jesen 1966. godine upisuje se na Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, smjer Elektronika, gdje je i diplomirao 1972. godine. U jesen 1973. godine stupa u aktivnu vojnu službu i dobiva raspored u Mornari�ki školski centar RM Split kao nastavnik u Katedri elektronike i elektrotehnike, gdje je biran u zvanje asistenta za predmet Automatizacija i regulacija. U razdoblju 1973. do 1978. godine biran je u nastavni�ka zvanja asistenta, višeg asistenata i predava�a na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu (FESB) i Višoj pomorskoj školi u Splitu. U prolje�e 1974. godine upisuje se na poslijediplomski studij elektronike na FESB-u, gdje je i magistrirao u svibnju 1979. godine. U školskim godinama 1980/81. i 1981/82. održava nastavu za predmet Programiranje na digitalnim ra�unalima u Mornari�koj vojnoj akademiji te je 1983. biran u nastavno zvanje viši predava�. Po�etkom 1986. postavljen je za na�elnika Centra za elektroni�ku obradu podataka, a po�etkom 1990. godine na mjesto na�elnika Katedre informatike u CVVŠ RM. U sklopu svojih nastavnih obaveza na CVVŠ RM te na FESB-u sudjelovao je u vo�enju �etrdesetak diplomskih radova kadeta odnosno i studenata. Od jeseni 1991. godine zaposlen je na Fakultetu prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu, gdje prvo na Zavodu matematike i informatike, a zatim na Zavodu za informatiku, održava nastavu iz podru�ja ra�unarstva, primjene ra�unala u nastavi te informatike. U travnju 1997. obranio je disertaciju. U razdoblju od 1991. biran je u znanstveno-nastavna zvanja u podru�ju tehni�kih znanosti, polje ra�unarstvo, i to: stru�ni suradnik 1992. godine, znanstveni asistent i asistent 1993. godine, viši asistent 1997. godine, docent 2001 godine, te izvanredni profesor 2004. godine. Upisan je u Registar istraživa�a za znanstvena polja elektrotehnike i ra�unarstva pod mati�nim br. 193335.


− S. Stankov, V. Glavini�, A. Grubiši�: What is Our Effect Size: Evaluating the Educational Influence of a Web-Based Intelligent Authoring Shell, Proc. INES 2004 8th International Conference on Intelligent Engineering Systems, Cluj-Napoca, Faculty of Automation and Computer Science, Technical University of Cluj-Napoca, Romania, pp. 545-550.

− S. Stankov, M. Štula, D. Stipani�ev: Process Control Knowledge Representation by Fuzzy Cognitive Map in an Intelligent Tutoring Systems, Proc. of REDISCOVER 2004, 14-16 June, 2004. Cavtat, Croatia. pp. 1.21.-1.24.

- M. Rosi�, S. Stankov, V. Glavinic: A Personal Agents in Distance Learning Systems in Intelligent Systems at the Service of Mankind, edited by W. Elmenreich, J.A. T. Machado and I. J. Rudas, Volume I, november 2003, pp. 271-281.

- M. Rosi�, V.Glavini�, S. Stankov: Intelligent Tutoring Interoperability for the New Web, 12th Mediterranean Electrotechnical Conference – Melecon ‘2004, Proc. – CD ROM version – IEEE Region 8 MELECON 2004., Dubrovnik, Croatia, May 9-12 2004.

- M. Rosi�, S. Stankov, V. Glavini�: A Personal Agents in Distance Learning Systems, in W. Elmenreich, J. A. T. Machado and I. J. Rudas, Eds.: Intelligent Systems at the Service of Mankind, Volume I, Ubooks, Augsburg, 2003, 271-281.

- M. Rosi�, V. Glavini�, S. Stankov: Distance Learning System Based on Distributed Semantic Networks, The International Conference on Computer as Tool, Proc. – CD ROM version – IEEE Region 8 EUROCON 2003., Ljubljana, Slovenia, September 22-24, 2003.

- A. Amiži�, S. Stankov, M. Rosi�: Model Tracing – A Diagnostic Technique in Intelligent Tutoring Systems, CEEPUS Summer school - Modern Methods in Control Split 2002 Jointly with Fifth Symposium on Intelligent Systems, Split, Croatia, June 16 – 30 2002., (Proc. CD ROM ver Reprints of CEEPUS CZ-0103, ISBN: 953-96516-8-9).

- M. Rosi�, S. Stankov, V. Glavini�: Personal Agent in Distance Education Systems, INES 2002. International Conference on Intelligent Engineering Systems, Opatija,


�

�

�

94

Croatia, May 26-28 2002., pp. 351-355. - M. Rosi�, S. Stankov, V. Glavini�: Application of Semantic Web and personal Agent

in Distance Education System, Proc. 11th Mediterranean Electrotechnical Conference – Melecon ‘2002, Volume I, Cairo, Egipat, May 7-9 2002., pp. 542-546.

- S. Stankov, M. Rosi�, V. Glavini�,: New Generation of Intelligent Tutoring Shell Designed through Unified Modeling Language, Proc. IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems 2001 - INES 2001.; Helsinki, Finland, September 16-18 2001., pp. 235-240.

- M. Rosi�, V. Glavini�, S. Stankov: DTEx-Sys – A Web Oriented Intelligent Tutoring System, Proc. Intell. Conf. On Trend in Communication - EUROCON 2001., Vol 2/2, Molnar, R.; Blahut, R.; Prasad, R.; Farkaš, P. (ur), Piscataway, Nj.: IEEE, Inc. 2001., Bratislava, Slovakia, July 4-7, 2001., pp 255-258

- S. Stankov, M. Rosi�, V. Glavini�: Using Quizzes in an Intelligent Tutoring System, International Summer School of Automation, CEEPUS CZ_103, Maribor, Slovenia, June 10 - 22, 2001, pp. 87-91.

- S. Stankov, V. Glavini�, M. Rosi�: On Knowledge Representation in an Intelligent Tutoring System, Proc. 4th IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems 2000 – INES'2000, Portoroz, Slovenia, September 17-19, 2000, 381-384.

- M. Rosi�, S. Stankov, V. Glavini�: Intelligent Tutoring System for Asynchronous Distance Education, Proc. 10th Mediterranean Electrotechnical Conference – Melecon'2000, Volume I, Cyprus, May 29-31, 2000, 111-114.

- Amiži�, S. Stankov, M. Rosi�: Model traganja – dijagnosti�ka tehnika inteligentnih tutorskih sustava, MIPRO-2002, Ra�unala u obrazovanju, Opatija, 20.-24.05.2002., str. 101 -106.

- S. Stankov, M. Rosi�, K. Raki�: Testiranje i ocjenjivanje korištenjem kvizova u inteligentnim tutorskim sustavima, MIPRO-2001, Ra�unala u obrazovanju, Opatija, 21.-25.05.2001., str. 115 -119.

- M. Rosi�, S. Stankov: WEB orijentirani inteligentni tutorski sustavi, Zbornik radova MIPRO'2000. Ra�unala u školi, Opatija, 22.-26.05.2000, 81-84.

- Stankov, V. Glavini�, A. Grani� i M. Rosi�: Inteligentni tutorski sustavi - istraživanje, razvoj i primjena, Zbornik radova Fakulteta prirodoslovno matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu, Split, 2003, str. 45-72.

- S. Stankov, V. Glavini�, A. Grani� i M. Rosi�: Inteligentni tutorski sustavi - istraživanje, razvoj i primjena, CARNet - �asopis Edupoint (elektroni�ka verzija – http://www.carnet.hr); I – dio: godište II, broj 1, Zagreb; 20.12.2001.; II – dio: godište II, broj 2, Zagreb, 21.1.2002.; III – dio: godište II, broj 3, Zagreb, 20.2.2002.


- Suvremena informacijska tehnologija u nastavi, Fakultet prirodoslovno matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu, (Nastavni materijal prire�en za: Poslijediplomski znanstveni studij iz Didaktike prirodnih znanosti usmjerenja: kemija, biologija, fizika), Split, sije�anj, 2005.(dostupan na CD-u i http://www.pmfst.hr/~stankov)

- Primjena ra�unala u nastavi, Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu, (dopunjeno, velja�a, 2004. http://www.pmfst.hr/~stankov).

- Uvod u ra�unarstvo, Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu, listopad, 2003. (http://www.pmfst.hr/~stankov).

- Programiranje I., Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu, listopad, 2003. (http://www.pmfst.hr/~stankov).

- Metode projektiranja objektno orijentiranih sustava (za studente poslijediplomskog studija na FER Zagreb), 2002, (http://www.pmfst.hr/~stankov).

- Inteligentni tutorski sustavi: teorija i primjena, Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu, 1999 (radni materijal).


Izvanredni profesor - 22.12.2004.


Uvod u ra�unarstvo (30 P) Programiranje I (15 P)


�

�

�

95

Nastavnik Nikica Ugleši�

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica


Ro�en sam u Velom Ratu (Dugi otok) 22. prosinca 1949. U Velom Ratu sam završio osnovnu školu a gimnaziju u Zadru. Nakon gimnazije upisao sam studij matematike na Prirodoslovno-matemati�kom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu i diplomirao na smjeru teorijska matematika (diplomski rad "Poluegzaktni homotopski funktori", mentor prof. dr. Pavle Papi�). Na Sveu�ilištu u Zagrebu sam magistrirao 1976. godine s radom "Homotopska algebra" pod mentorstvom prof. dr. Sibe Mardeši�a. 1983. pod mentorstvom prof. dr. Ivana Ivanši�a obranio sam doktorsku disertaciju "Fibrantski prostori" na Matemati�kom odjelu Prirodoslovno-matemati�kog fakulteta Sveu�ilišta u Zagrebu. Oženjen sam i otac dvoje djece. U zvanje asistenta na Tehnološkom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu - Studiji u Sisku, izabran sam 1973. godine (temeljem pozitivnog mišljenja Matemati�kog odjela PMF-a Sveu�ilišta u Zagrebu). U zvanje znanstvenog asistenta na Tehnološkom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu - Studiji u Sisku, izabran sam 1976. godine (temeljem pozitivnog misljenja Matemati�kog odjela PMF-a Sveu�ilišta u Zagrebu), U zvanje docenta na Metalurškom fakultetu (u Sisku) Sveu�ilišta u Zagrebu izabran sam 1985. godine (temeljem pozitivnog misljenja Matemati�kog odjela PMF-a Sveu�ilišta u Zagrebu). U zvanje izvanrednog profesora na Filozofskom fakultetu (u Zadru) Sveu�ilišta u Spltu - OOUR Prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja u Splitu, izabran sam 1991. godine. U zvanje redovitog profesora na Fakulteta prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu, izabran sam 19971. godine. Sada sam zaposlen kao redoviti profesor u trajnom zvanju (izbor 2002. godine) na Zavodu za matematiku Fakulteta prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu.


4. N. Ugleši� and B. �ervar, Surjective simplicial inverse systems, Math. Communications 5 (2000), 51-60.

5. N. Ugleši�, Iterated resolutions, Glasnik Mat. 35(55) (2000), 245-259. 6. S. Mardeši� and N. Ugleši�, On iterated inverse limits, Topology Appl. 120 (2002), 157

167. 7. N. Ugleši� , The compact homotopy presentation of the shape category of FANR's,

Zbornik radova, Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu, No. 1 (2003), 7-11.

8. N. Ugleši�,, O dominaciji po jakomu obliku, Zbornik radova, Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu, No. 1 (2003), 13-21.

9. S. Mardeši� and N. Ugleši�, A category whose isomorphisms induce an equivalence relation coarser than shape, prihva�eno u Topology Appl. te izlazi krajem prosinca 2004.


N. Ugleši�,Homotopska algebra, magistarski rad, Sveu�ilište u Zagrebu, Zagreb, 1976. N. Ugleši�, Fibrantski prostori, doktorska disertacija, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu, Zagreb, 1983. Znanstveni i stru�ni radovi, dugogodišnji rad u nastavi razli�itih matemati�kih kolegija, istraživa�ki rad na odobrenom znanstvenom projektu, izrada nastavnih planova i programa, voditelj diplomskih radova.


2002., redoviti profesor u trajnom zvanju Prirodne znanosti/ matematika/ matematika


Osnove matemati�ke analize (45 P)


�

�

�

96

Nastavnik Doc. Dr. Sc. Nenad Ujevi�

Ustanova zaposlenja

Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja - Split


Osobna web-stranica

http://mapmf.pmfst.hr/~ujevic/


Rodjen 26. 1. 1954. u Splitu 1978 Nastavnik u gimnaziji 1979. Asistent na Zavodu za matematiku Fakulteta gradjevinskih znanosti – Split i paralelno radim na Višoj geodetskoj i Višoj gradjevinskoj školi te honorarno na Fakultetu prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja – Split 1986. Znanstveni asistent na istom fakultetu (kao gore) 1987. Znanstveni asistent na Fakultetu prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja – Split 2001. Viši znanstveni asistent na istom fakultetu (kao poviše) 2002. Docent na istom fakultetu (kao poviše)


1. M. Mati�, J. Pe�ari� and N. Ujevi�, Improvement and further generalization of some inequalities of Ostrowski-Gruss type, Comput. Math. Appl., 39, 161-175, 2000.

2. M. Mati�, J. Pe�ari� and N. Ujevi�, Generalization of weighted version of Ostrowski's inequality and some related results, J. Inequal. Appl., 5, 639-666, 2000.

3. C. E. M. Pearce, J. Pe�ari�, N. Ujevi� and S. Varošanec, Generalizations of some inequalities of Ostrowski-Gruss type, Math. Inequal. Appl., 3 (1), 25-34, 2000.

4. M. Mati�, J. Pe�ari� and N. Ujevi�, Weighted version of multivariate Ostrowski type inequalities, Rocky Mount. J. Math., 31 (2), 511-538, 2001.

5. M. Mati�, J. Pe�ari� and N. Ujevi�, Generalization of an inequality of Ostrowski type and some related results, Indian J. Math., 44, (2), 189-209, 2002.

6. Lj. Dedi�, J. Pe�ari� and N. Ujevi�, On generalization of Ostrowski inequality and some related results, Czechoslovak Math. J., 53, (128), 173-189, 2003.

7. N. Ujevi�, New bounds for Simpson's inequality, Tamkang J. Math., Vol. 33, No. 2, 129-138, 2002.

8. N. Ujevi�, A new generalized perturbed Taylor's formula, Nonlin. Funct. Anal. Appl., Vol. 7, No. 2, 255-267, 2002.

9. N. Ujevi�, A generalization of the pre-Gruss inequality and applications to some quadrature formulas, J. Inequal. Pure Appl. Math., Vol. 3, Issue 2, Article 13, 1-9, 2002.

10. N. Ujevi�, Inequalities of Ostrowski-Gruss type and applications, Appl. Math., Vol. 29, Issue 4, 465-479, 2002.

11. N. Ujevi�, Perturbations of an Ostrowski type inequality and applications, Inter. J. Math. Math. Sci., Vol. 32, Issue 8, 491-500, 2002.

12. N. Ujevi�, Generalized perturbed inequalities of Ostrowski type and applications, Inequality Theory & Applications, Vol. 3, (Edited by Y. J. Cho , J. K. Kim and S. S. Dragomir), Nova Science Publishers, New York, 2003.

13. N. Ujevi�, Some double integral inequalities and applications, Acta Math. Univ. Comenianae, Vol. 71, No. 2, 189-199, 2002.

14. N. Ujevi�, Perturbed trapezoid and mid-point inequalities and applications, Soochow J. Math., 29, (3), 249-257, 2003.

15. N. Ujevi�, On generalized Taylor's formula and some related results, Tamsui Oxford J. Math., Vol. 19, No. 1, 27-39, 2003.

16. N. Ujevi�, Inequalities of Ostrowski type and applications in numerical integration, Appl. Math. E-Notes, 3, 71-79, 2003.

17. N. Ujevi�, A new generalization of Gruss inequality in inner product spaces, Math. Inequal. Appl., 6 (4), 617-623, 2003.

18. N. Ujevi�, New bounds for the first inequality of Ostrowski-Gruss type and applications, Comput. Math. Appl., 46, 421-427, 2003.


�

�

�

97

19. N. Ujevi�, On perturbed mid-point and trapezoid inequalities and applications, Kyungpook Math. J., 43, (3), 327-334, 2003.

20. N. Ujevi�, Ostrowski-Gruss type inequalities in two dimensions, J. Inequal Pure Appl. Math, Vol. 4, Issue 5, Article 101, 1-9, 2003.

21. N. Ujevi�, An optimal quadrature formula of open type, Yokohama Math. J., Vol. 50, 59-70, 2003.

22. N. Ujevi�, Sharp inequalities of Simpson type and applications, Georgian Math. J., 11, No. 1, 187-194, 2004.

23. N. Ujevi�, A generalization of Ostrowski's inequality and applications in numerical integration, Appl. Math. Lett., 17(2), 133-137, 2004.

24. N. Ujevi�, Inequalities of Ostrowski type in two dimensions, Rocky Mount. J. Math., Vol. 35, No. 1, 331-348, 2005.

25. N. Ujevi�, Double integral inequalities of Simpson's type and applications, J. Appl. Math. Comput., Vol. 14, No. 1-2, 213-223, 2004.

26. N. Ujevi�, Two sharp inequalities and applications, ( to appear in J. Comput. Anal. Appl.).

27. N. Ujevi�, Sharp inequalities of Simpson type and Ostrowski type, Comput. Math. Appl., 48, (1-2), 145-151, 2004.

28. N. Ujevi�, Two sharp Ostrowski-like inequalities and applications, Meth. Appl. Anal., 10(3), 477-486, 2004.

29. N. Ujevi�, Double integral inequalities for the averaged midpoint-trapezoid rule and applicatinos, Internat. J. Math. Sci, 2(2), 383-393, 2003.

30. N. Ujevi�, Double integral inequalities and applications in numerical integration, Period. Math. Hungarica, 49 (1), 141-149, 2004.

31. N. Ujevi� and A. J. Roberts, A corrected quadrature formula and applications, ANZIAM J., 45 (E), pp. E41-E56, 2004.

32. N. Ujevi�, Error inequalities for a corrected interpolating polynomial, New York J. Math., 10-4, 69-81, 2004.

33. N. Ujevi�, Error inequalities for a quadrature formula of open type, Revista Colombiana de Mathematicas, 37, 93-105, 2003.

34. N. Ujevi�, Error inequalities for a quadrature formula and applications, Comput. Math. Appl., 48 (10-11), 1531-1540, 2004.

35. N. Ujevi�, Error inequalities for an optimal 2-point quadrature formula of open type, (to appear in "Inequality Theory and Applications", Nova Science Publishers, Inc., New York).


1) N. Ujevi�, Petrov-Galerkinova metoda za jednadžbu disperzije s transportom, Magistarski rad, Sveu�ilište u Zagrebu, 1986.

2) N. Ujevi�, Generalizacije nejednakosti tipa Ostrowskog i primjene, Doktorska disertacija, Sveu�ilište u Zagrebu, 2001.

3) N. Ujevi�, Uvod u numeri�ku matematiku (119 str.) – dostupno „on line“ : http://www.pmfst.hr

4) N. Ujevi�, Zbirka rješenih zadataka iz Uvoda u diferencijalnu geometriju (94 str.) – dostupno „on line“: http://www.pmfst.hr

5) N. Ujevi�, Uvod u diferencijalnu geometriju (120 str.)- (predavanja) – dostupno „on line“: http://www.pmfst.hr

Napomena. Do sada sam izvodio nastavu iz 31 razli�itog kolegija (vježbe, seminari predavanja), npr. navodim samo predavanja iz: Matematike 1, 2 i 4 (Politehnika, Fizika i Informatika), Matematike 3 (U�itelji), Elementarne matematike 2, Uvoda u numeri�ku matematiku, Uvoda u diferencijalnu geometriju i Optimizacije. Takodjer sam bio (i jesam sada) voditelj na nizu diplomskih radova.


3. 4. 2002. Docent Prirodne znanosti/Matematika/Matematika


Uvod u numeri�ku matematiku (30P)


�

�

�

98

Nastavnik Tanja Vu�i�i�

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica

http://mapmf.pmfst.hr/~vucicic/


Ro�ena 21.06.1955. god. u Solinu, RH. 1981. diplomirala (iz matematike) na Prirodoslovno-matemati�kom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu. Jedno polugodište radila kao srednjoškolski profesor. 1981. - 1982. asistent u Fiziografskom laboratoriju Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu 1983. Zaposlila se kao mla�i asistent na Fakultetu prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja – Split gdje radim i danas. Kasnije sam birana u (znanstvenog) asistenta, višeg znanstvenog asistenta i kona�no u docenta. Magistrirala 1989. na Prirodno-matemati�kom fakultetu u Beogradu, a doktorirala 1999. na Prirodoslovno-matemati�kom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu (sve iz matematike). 1995. i 1996. boravila po jedan mjesec na Mathematisches Institut der Unversität Heidelberg. Kao vanjski suradnik održavam nastavu iz dva kolegija na Sveu�ilištu u Splitu.


10. T. Vu�i�i�, New Symmetric Designs and Nonabelian Difference Sets with Parameters (100,45,20), Journal of Combinatorial Designs, 8, (2000), 291-299.

11. V. Buble, A. Golemac and T. Vu�i�i�, On Groups E25⋅ Z4 as Automorphism Groups of (100,45,20) Symmetric Designs, Glasnik matemati�ki, Vol. 37 (57) (2002), 1-12.

12. A. Golemac and T. Vu�i�i�, New difference sets in nonabelian groups of order 100, Journal of Combinatorial Designs, 9, 2001, 424-434.

13. A. Golemac and T. Vu�i�i�, New (100,45,20) Symmetric Designs and Bush-type Hadamard matrices of order 100, Discrete Mathematics, 245(2002), 263-227.

14. A. Golemac, J. Mandi�, T. Vu�i�i�, One (96,20,4) Symmetric Design and related Nonabelian Difference Sets, Designs, Codes and Criptography, (2005).


T. Vu�i�i�, Primjena diferencijalnih nejednadžbi na približno rješavanje sustava diferencijalnih jednadžbi, magistarski rad, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1989. T. Vu�i�i�, Neke konstrukcije i klasifikacije (100,45,20) simtri�nih nacrta, doktorska disertacija, Sveu�ilište u Zagrebu, Zagreb, 1999. Desetak znanstvenih radova, dugogodišnji rad u nastavi razli�itih matemati�kih kolegija, izrada nastavnih planova i programa, voditeljica diplomskih radova.


14. 03. 2002., docent. Prirodne znanosti/ matematika/ matematika


1) Linearna algebra (45 P), 2) Obi�ne diferencijalne jednadžbe (30 P).


�

�

�

99

Nastavnik Damir Vuki�evi�

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica


• Rodjen 1. rujna 1975. u Splitu, R. Hrvatska,

• 1998. sam diplomirao na Fakultetu prirodoslovno matemati�kih-znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu,

• 2000. sam magistrirao na Prirodoslovno-matemati�kom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu,

• 2003. sam doktorirao na Prirodoslovno-matemati�kom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu

• 2003. godine sam izabran za docenta. Od 2000. godine sam zaposlen na Fakultetu prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu. Tako�er sam sudjelovao i u izvo�enju nastave na Fakultetu elektronike, strojarstva i brodogradnje i na Visokoj u�iteljskoj školi Sveu�ilišta u Splitu.


2002 1) D. Vuki�evi�: "Factorizations of the Complete Graph into Factors of Subdiameter Two and Factors of Diameter Three", Mathematical Communications 7 (2002), 123-142 2) D. Vuki�evi�: "Axiomatic approach to grading", CEEPUS Summer School Split 2002 Jointly with Fifth Symposium on Intelligent Systems Split 2002, Conference Theme: Modern Methods in Control, zbornik radova, CD-ROM 2003 3) D. Vuki�evi�: "Distinction between Modifications of Wiener Indices", MATCH-Commun. Math. Comput. Chem. 47 (2003), 87-105 4) D. Vuki�evi�, I. Gutman: "Note on a Class of Modified Wiener Indices", MATCH-Commun. Math. Comput. Chem.. 47 (2003), 107-117 5) D. Vuki�evi�, J. Žerovnik: "New Indices Based on the Modified Wiener Indices", MATCH-Commun. Math. Comput. Chem. 47 (2003), 119-132 6) D. Vuki�evi�: "Decomposition of Complete Graph into Factors of Diameter Two and Three", Discussiones Mathematicae Graph Theory 23 (2003), 37-54 7) D. Vuki�evi�, N. Trinajsti�: "Modified Zagreb 2M Index - Comparison with the Randi� Connectivity Index for Benzenoid Systems", Croatica Chemica Acta 76 (2) (2003), 183-187 8) D. Vuki�evi�: Mix-decompositon of the Complete Graph into Directed Factors of Diameter and Undirectred Factors of Diameter 3, Glasnik Matemati�ki 38 (59) (2003), 211-232 2004 9) D. Vuki�evi�, A. Graovac: "On Modified Wiener Indices of Thorn Graphs", MATCH-Commun. Math. Comput. Chem. (50) 93 – 108 (2004) 10) I.Gutman, B.Furtula, D.Vukicevic, B.Arsic, Equiseparable molecules and molecular graphs, Indian J. Chem. 43A (2004) 7-10 11) Ivan Gutman, Damir Vukicevic, Ante Graovac, and Milan Randic, Algebraic Kekulé Structures of Benzenoid Hydrocarbons, JCI&CS 44 (2004) 296-299 12) I. Gutman, D. Vuki�evi�, J. Žerovnik: "A Class of Modified Wiener Indices", Croatica Chemica Acta, 77 (2004), 103-109 13) D. Vuki�evi�, A. Graovac: "On Molecular Graphs with Valencies 1, 2 and 4 with Prescribed Number of Bonds", Croatica Chemica Acta 77, (2004) 313-319 14) D. Vuki�evi�, I. Gutman: “Almost all Trees and Chemical Trees Have Equiseparable Mates, Journal of Computer Chemistry Japan 3 (2004) 109-112 15) D. Vukicevic, M. Randic and A.T. Balaban: Partitioning of π-electrons in Rings of Polycyclic Benzenoid Hydrocarbons. Part 4: Benzenoid with more than one Geometric Kekulé Structure Corresponding to the Same Algebraic Kekulé Structure, Journal of Mathematical Chemistry 36 (3) (2004) 271-279


�

�

�

100

16) D. Vuki�evi�, A. Graovac: “Which Valence Connectivities Are Realizing Monocyclic Molecules: Generating Algorithm and Its Application to Test Discriminative Properties of Zagreb and Modified Zagreb Index”, Croatica Chemica Acta 77 (2004) 481-490 17) D. Vuki�evi�, A. Graovac: Valence Connectivity Versus Randi�, Zagreb and Modified Zagreb Index: A Linear Algorithm to Check Discriminative Properties of Indices in Acyclic Molecular Graphs, Croatica Chemica Acta 77 (2004) 501-508 18) D. Vuki�evi�, N. Trinajsti�: Wiener Indices of Benzenoid Graphs, Bulletin of The Chemists and Technologist of Macedonia 23 (2) 113-129 (2004) 19) D. Vuki�evi�, I. Gutman: “Laplacian Matrix and Distance in Trees”, Kragujevac Journal of Mathematics 26 (2004) 19-24 20) D. Vuki�evi�, J. Sedlar: Total forcing number of the triangular grid, Mathematical Communications, 9 (2004), 169-179 2005 21) D. Vukicevic, N. Trinajstic: On the Discriminatory Power of the Zagreb Indices for Molecular Graphs, MATCH-Commun. Math. Comput. Chem., 53 (2005) 111-138 22) D. Vuki�evi�, J. Žerovnik: “Variable Wiener Indices”, MATCH-Commun. Math. Comput. Chem., 53 (2005) 385-402 23) D. Vuki�evi� and M. Randi�: “On Kekulé Structures of Buckminsterfullerene”, Chem. Phys. Lett., 401 4-6 (2005) 446-450 24) D. Vuki�evi�, A. Mili�evi�, S. Nikoli�, J. Sedlar, N. Trinajsti�: Paths and Walks in Acyclic Structures: Kenographs vs. Plerographs, ARKIVOC, 2005 (10), 33-44 25) Damir Vuki�evi� and Douglas J. Klein: Charactrization of Distribution of Pi-Electrons Amongst Benzenoid Rings for Randic's "Algebraic" Kekulé Structures, Journal of Mathematical Chemistry, 37 (2) (2005) 163-170


1) Damir Vuki�evi�: Aranžmani to�aka, pravaca, ravnina i hiperravnina, Magistarski rad, Zagreb 2000. 2) Damir Vuki�evi�: Dekompozicije grafova u faktore malih dijametara, Disertacija, Zagreb, 2002. 3) Damir Vuki�evi�, Statistica, Manualia Universitatis studiorum Spalatentis, Fakultet prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu 4) 25 objavljenih radova 5) višegodišnje iskustvo u radu u nastavi


11. prosinca 2003.


1) Diferencijalni i integralni ra�un 1 (45), 2) Diferencijalni i integralni ra�un 2 (45).



�

�

�

101

Nastavnik Berislav Žarni�

Ustanova zaposlenja

Visoka u�iteljska škola Sveu�ilišta u Splitu


Osobna web-stranica http://www.vusst.hr/~berislav/personal


Ro�en 26. studenog 1959. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveu�ilišta u Zgrebu diplomirao je 1985. kao profesor filozofije i sociologije, na poslijediplomskom studiju iz suvremene filozofije postigao je akademski stupanj magistra znanosti s radom iz filozofije znanosti pod naslovom “Objašnjenje �ina u analiti�koj filozofiji” 1996. godine. Kao znanstveni gost boravio je na kra�em usavršavanju na Institute for Logic, Language and Information, University of Amsterdam. Doktorsku disertaciju iz logike pod naslovom “Valjanost prakti�nog zaklju�ka” brani na Filozofskom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu 2000. godine. Postdoktorsko istraživanje ostvaruje u zimskom semestru 2001/2002. kao gost professor-a emeritus-a Kristera Segerberga na Odjelu za filozofiju Sveu�ilišta u Uppsali. Od 1995. izvodi sveu�ilišnu nastavu u kolegijima: filozofija odgoja (1995-danas), filozofija matematike (1997-99), filozofija znanosti (1999-danas), logika i filozofija jezika (2000/01, 2003/04.), simboli�ka logika (2002-danas) na Sveu�ilištu u Splitu (Fakultetu prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja, Visoka u�iteljska škola) i na Sveu�ilištu u Rijeci (Filozofski fakultet). Od 1997. do 1998. obavlja dužnost pro�elnika zavoda za društvene i humanisti�ke znanosti na Fakultetu prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja Sveu�ilišta u Splitu. Od 1999. do 2003. te od 2004. godine do danas obavlja dužnosti prodekana na Visokoj u�iteljskoj školi Sveu�ilišta u Splitu. �lan je brojnih doma�ih i inozemnih profesionalnih udruga. Objavljuje znanstvene radove u inozemnim i doma�im publikacijama. Obavlja recenzentske poslove za priloge iz logike i filozofije odgoja u ve�em broju znanstvenih �asopisa i edicija. �lan je izdava�kog savjeta edicije Advanced Studies in Mathematics and Logic, Polimetrica, Monza. Sudjelovao je na brojnim doma�im i vode�im inozemnim znanstvenim skupovima (Montreux, Amsterdam, Be�, Münster, Prag itd.) posebno s prilozima iz filozofske logike. Njegov glavni znanstveni doprinos jest izgradnja «update semantike» za logiku imperativa i u tom podru�ju prepoznat je na me�unarodnoj razini. Na projektu Logika, modalnost i jezik autor sudjeluje kao istraživa�. Zainteresiran je za popularizaciju i diseminaciju logike i filozofije putem Interneta.

Popis odabranihradova u zadnjih 5 godina

1. Brojke, brojevi i njihova logi�ka uloga. Logika 1 : 10-23. Zagreb , 2000. 2. Ispravnost zaklju�ka i logi�ka sposobnost . Logika 2 : 75-89. Zagreb, 2000. 3. Neka pitanja o logici i obrazovanju. Logika 4 : 13-24. Zagreb, 2000. 4. Learning to learn: an epistemological paradox in education. Synthesis Philosophica 32: 355-362. 2001. 5. Odgoj i prirodni razvoj . Školski vjesnik 50 (1): 15-25, Split, 2001. 6. Dynamic semantics, imperative logic and propositional attitudes. UPPP (Uppsala Prints and Preprints in Philosophy) 2002 no. 1 Department of Philosophy. Uppsala University. 2002. 7. Imperative logic, moods and sentence radicals. U: Proceedings of the Fourteenth Amsterdam Colloquium. P. Dekker and R. Van Rooy (eds.). pp. 223-228. Institute for Logic, Language and Computation / Department of Philosophy. University of Amsterdam. 2003. 8. Imperative change and obligation to do. U: Logic, law, morality: thirteen essays in practical philosophy in honour of Lennart Aqvist. Krister Segerberg and Rysiek Sliwinski (eds.). pp. 79-95. Niz: Uppsala philosophical studies 51. Uppsala: Department of Philosophy, Uppsala University, 2003. 9. Imperative negation and dynamic semantics. In: Meaning: the Dynamic Turn. J. Peregrin (editor). Niz: Current Research in the Semantics/Pragmatics Interface vol. 12. Elsevier, Oxford – Amsterdam, 2003. 10. Dinamika znanja i obrazovanja. U: Škola nade - znanje i obrazovanje: poruke / Crn�i�, Josip i Puževski, Valentin (ur.). - Križevci : Hrvatski pedagoško književni zbor , 2004. str. 44-52 11. U perspektivi dinami�ne semantike: valjanost prakti�nog zakljucka. Biblioteka "Filozofska istraživanja" , Zagreb, 2005. ISBN: 953-164-071-8 (u tisku)

Radovi i Za izvo�enje nastave iz predloženih kolegija nastavnika kvalificira:


�

�

�

102

ostalo što nastavnika kvalificira za izvo�enje nastave

- njegovo prethodno obrazovanje, posebno �injenice da tema magisterija pripada grani filozofije znanosti, a tema doktorat grani logike, - znatan broj objavljenih znanstvenih radova koji su relevantni za sadržaje spomenutih kolegija, - prethodno nastavno iskustvo (ukupno osamnaest godina, deset godina u sveu�ilišnoj nastavi), - izrada i ure�ivanje izvora u�enja, me�u kojima se posebno isti�e kolekcija online interaktivnosti i drugih izvora u�enja na tematskim stranicama Interaktivna logika (http://www.vusst.hr/~logika/pilot/), skripta iz simboli�ke logike (http://www.vusst.hr/~logika/skripta.pdf/), su-uredništvo «Internet enciklopedije» Encyclopaedia of Philosophy of Education (http://www.philosophy-of-education.org/Encyclopaedia/), vo�enje obrazovnog portala Filozofija odgoja (http://www.vusst.hr/~berislav/phed) te niz drugih radova i aktivnosti usmjerenih popularizaciji i diseminaciji filozofije i logike.


8. svibnja 2002. (docent)


Filozofija znanosti (15 P+15 S)


�

�

�

103

4.5. Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza)

Popis škola u kojima studenti obavljaju Stru�no-pedagošku praksu obuhva�a sve osnovne škole Splitsko-dalmatinske županije. U postupku je i postizanje dogovora o obavljanju ove prakse izme�u FPMZiOP i srednjih škola naše županije. Iznimno na njegov/njezin zahtjev, Fakultet može studentu odobriti obavljanje ove prakse u školi koja nije na spomenutom popisu.

4.6. Optimalan broj studenata

S obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika predvi�amo upis 50 studenata u svaku godinu studija.

4.7. Procjena troškova studija po studentu

Godišnji troškovi studija po studentu procjenjuju se na 35 000 kn.

4.8. Na�in pra�enja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa

Preddiplomski studij Matematika i informatika imat �e dva voditelja iz redova nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju; po jednog �e imenovati Zavod za matematiku i Zavod za informatiku. Nadalje, studij �e imati Matemati�ko vije�e i Informati�ko vije�e koja �e sa�injavati svi nastavnici i suradnici (asistenati) odgovaraju�e struke koji sudjeluju u izvo�enju nastave na studiju. Voditelji brinu o organizaciji studija, njegovoj realizaciji, kvaliteti nastave i uspješnosti studenata, svaki u dijelu svoje struke. Svaki voditelj ponaosob saziva odgovaraju�e vije�e studija radi razmatranja specifi�ne tematike iz njegove nadležnosti, a redovito na kraju svakog semestra (1. ožujka i 30. rujna svake akademske godine) radi analize izvedene nastave i studentske uspješnosti na ispitima tog semestra. Po završetku upisa voditelji provode analizu broja upisanih studenata u svaku studijsku godinu i o rezultatima izvješ�uju pro�elnika Zavoda za matematiku i pro�elnika Zavoda za informatiku. Kad to procijene potrebnim, voditelji dogovorno sazivaju zajedni�ki sastanak obaju vije�a.

U zadnjem tjednu nastave svakog semestra za sve predmete koji su izvo�eni u tom semestru provodit �e se anonimno anketiranje studenata prema Pravilniku o studiranju Sveu�ilišta u Splitu. Studenti �e evaluirati kvalitetu rada nastavnika i asistenata, kao i nastavnog materijala. Zavod za matematiku i Zavod za informatiku provest �e detaljnu analizu dijelova ankete koji se odnose na njihove �lanove, te glede rezultata analize izvršiti sve svoje obveze prema Pravilniku.

Documents

ilište u Splitumapmf.pmfst.unist.hr/matematika/Programi studija... · tablice, tautologija i kontradikcija, logika ekvivalentnost sudova, nužan i dovoljan uvjet, suprotni sud, obrat