POJAM IMOVINSKA PRAVA U OBJEKTIVNOM SMISLU I SUBJEKTIVNOM SMISLU IP u objektivnom smislu predstavlja skup normi koje reguliu imovinske odnose koji su interesu odreene drutvene zajednice. IP u subjektivnom smislu predstavlja ovlatenja koja subjekt ima na osnovu norme objektivnog prava. NAELA IMOVINSKOG PRAVA To znai na kojim principima su regulisana imovinska prava. To su sledea naela: 1. Naelo dispozitivnosti - dispozitivne norme, Prave ugovor, Dopunske, Imperativne norme, 2. Naelo stranake ravnopravnosti, 3. Naelo imovinskih sankcija, 4. Naelo prometljivosti imovinskih prava. SISTEM IMOVINSKIH PRAVA Opti dio, Stvarno pravo, Obligaciono pravo, Nasljedno pravo. IZVORI IMOVINSKOG PRAVA Dijele se na izvore u materijalnom i formalnom smislu, materijalnom smislu izvor je volja odreene drutvene zajednice, u formalnom smislu oblici ili forme u kojima se ta volja ispoljava, npr. Zakon. IMOVINSKO PRAVNI ODNOSI - ELEMENTI To je odnos izmeu dva subjekta od kojih jedan ima prava a drugi ima obavezu koja odgovara tom pravu. Prema tome dva su elementa imovinsko pravnog odnosa: 1. Lica (povjerilac i dunik) i 2. Obaveze i prava. Objekti ili predmet ugovora nije element imovinsko pravnog odnosa, jer imovinsko pravni odnos i nastaje povodom objekta. SUBJEKTI IP ODNOSA To su fizika i pravna lica i samo oni mogu biti nosioci prava i obaveze, fiziko lice stie pravnu sposobnost roenjem, a poslovnu sposobnost sa 18 g., dok pravno lice stie pravnu i poslovnu sposobnost upisom u sudski registar kod Osnovnog suda. Pravno lice je grupa fizikih lica koja ima svoju imovinu, svoju organizaciju, dozvoljeni cilj i koja je priznata kod pravnog poretka, dijele se na javno pravna i privatno pravna, zavisno od toga u ijim je rukama imovina. Pravna sposobnost je sposobnost biti nosilac prava i obaveze, ali te obaveze stie neko drugo lice kao napr. Roditelji za dijecu. Poslovna sposobnost znai svojim izjavama volje stie prava i obaveze, poslovnost je neograniena. OBJEKTI IMOVINSKOG PRAVA Objekt je sve ono na to je upravljeno subjektivno imovinsko pravo, tj. povodom ega nastaje imovinsko pravo. Objekti mogu biti: stvari, ljudske radnje, lina dobra, intelektualni objekti autorska prava. POJAM I VRSTE PRAVNIH POSLOVA To je izjava volje koja se zasniva, prenosi ili ukida neko subjektivno pravo ukoliko to doputa pravni poredak. Dijeli se na jednostrane i dvostrane pravne poslove, prema broju izjavljenih volja. Mogu biti jednostrani obavezujui i dvostrano obavezujui ugovori, a kriterijum za ovo je broj izjavljenih obaveza. Formalni i neformalni, formalni su oni za iji punovaan nastanak treba da se ispuni odreena forma a neformalni oni koji nastaju bez ikakve forme. Tj. prostom saglanou volja, to je naelo konceualizma, koncezus dogovor. Kauzni i apstraktni, kauza je cilj zbog koga stranke zakljuuju pravne poslove (ugovore). Svaki ugovor mora da ima kauzu, ona moe biti vidljiva i nevidljiva. Ako je vidljiva onda su kauzalni ako je nevidljiva onda su apstraktni. OGRANIENJA (MODIFIKACIJE) PRAVNIH POSLOVA Pravni poslovi se zakljuuju definitivno i za u budue. Mogu se ograniiti uslovom, rokom i nalogom. Uslov je budua i neizvjesna injenica od ijeg nastupanja ili nenastupanja zavisi dejstvo pravnog posla. Najvanija podijela uslova je na suspezivni odloni i rezolutivni raskidni. Rok je takoe budua injenica ali se razlikuje od uslova to mora nastupiti, niej neizvjesno. Nalog je teret kod dobroinih pravnihg poslova. NESLAGANJE VOLJE I IZJAVE Normalno bi bilo da se unutranja volja i izjava slau, ali nije uvjek tako. Bitno je samo ono to je izjavljeno. Postoje svjestan i nesvjestan nesklad izmeu unutranje volje i izjave. Oblici svjesnog nesklada: izjave date u ali, simulovni pravni poslovi, fiktivni pravni posao, mentalna rezervacija, zelenaki ugovor. Nesvestan nesklad: zabluda, zabluda o predmetu, zabluda o supstanci, zabluda o prirodi ugovora, prevara. 13. ZASTARJELOST I PREKLUZIJA

Subjektivno imovinsko pravo sastoji se od ovlatenja i tube, kod zastarjelosti gubi se zahtjev, ostaje ovlatenje. To znai da povjerilac ostaje i dalje povjerilac, a dunik ostaje dunika, samo se povjerilac ne moe na prinudan nain namiriti. Povjerilac moe podnjeti tubu sudu, ali e dunik staviti svoj prigovor zastarjelosti i sud e odbiti tubu kao neosnovanu. To je tkz. Neutralna ili prirodna obligacija. Prekluzivni rokovi su stroi rokovi i kod njih se gubi i ovlatenje i zahtjev, povjerilac prestaje da bude povjerilac a dunik dunik. Rokovi za zastarjelost su regulisani ZOO. 14. STVARNO PRAVO U OBJEKTIVNOM I SUBJEKTIVNOM SMISLU U objektivnom smislu je skup optih normi kojima se reguliu subjektivna stvarna prava. U subjektivnom smislu stvarno pravo karakterie: 1. apsolutnou a to znai da djeluje i prema 3-im licima, povjerilac ima pravo sledovanja i pravo prvenstva, 2. da lice ima i pravnu i faktiku vlast na stvari. 15. PRAVNI ZNAAJ PODJELE STVARI NA POKRETNE I NEPOKRETNE 1. Ostavinski posupak obavezno se vodi ako je umrli imao nepokretnosti, ako je imao samo pokretne stvari vodi se samo u sluaju ako to nasljednici zahtijevaju, ostavinski postupak se vri po slubenoj dunosti, dostavljenjem smrtovnice sudu. 2. Naputena stvar nepokretna postaje dravnom svojinom, a naputena poretna stvar je niija stvar i na njoj se moe stei pravo svojine. 3. Predmet ugovora o ostavi i predmet ugovora o prodajnom nalogu moe biti samo pokretna stvar. 4. Kod sticanja prava svojine nain sticanja je drugaiji kod pokretnih nego kod nepokretnih, kod pokretnih je predaja a kod nepokretnih upis u zemljine knjige. 5. Posebna prava vae za rune zaloge, zalono pravo na pokretne stvari, a drukija su pravila na nepokretne hipoteka. 6. U izvrnom postupku sredsva izvrenja drukija su za pokretne, a drukija za nepokretne stvari.

16. POSJED To je faktika vlast na stvar bez obzira da li lice ima ili nema pravo na posjed.Svaki posjed uiva zatitu, osim onog koji je pribavljen silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja. Za sticanje posjeda dovoljan je korpus, tj. da se posjeduje stvar. To je tkz. Objektivna koncepcija, vrlo esta su verbalna smetanja. Pod pojmom smetanja ulazi: oduzimanje stvari, najee za pokretne stvari, smetnja posjeda za nepokretnosti tj. nekretnine. Shodno tome postoje i 2 tube: tuba za smetanje posjeda i tuba za povraaj stvari. One se podnose u subjektivnom roku od 30 dana i u objektivnom roku od 1 godine. Postupci za smetanje posjeda su brzi postupci jer u njima sud utvruje dvije injenice: 1. Poslednji mirni posjed i 2. injenica nastalog smetanja. 17. STICANJE PRAVA SVOJINE Moe biti ORGINARNO (okupacija, sticanje od nevlasnika) i DERIVATIVNO, titulus pravni osnov kupoprodajni ugovor i po nainu sticanja, za pokretne po pravnom osnovu a za nepokretne po upisu u zemljine knjige. 18. STICANJE PRAVA SVOJINE PUTEM ODRAJA Putem zastarjelosti se gube prava, putem odraja se stiu. Postoji redovan odraj, zakonski, svjesno i pravi za pokretne stvari 3 godine za nepokretne 10 godina i vanredni, svjestan za pokretne stvari 10 godina a za nepokretne 20 godina. 19. ZATITA PRAVA SVOJINE titi se sa tri vlasnike tube REINDIVIKACIA. Def. Reindikacie su tube neposrednika vlasnika protiv posjednika nevlasnika. Kod nepokretnih stvari lako tuilac dokazuje svoje pravo svojine i to izvodim iz zemljinih knjiga. Kod pokretnih stavari tuilac mora da dokae kako je stekao pravo svojine od svog prethodnika, a zatim njegov prethodnik treba da dokae kako je on stekao od svog prethodnika i sve tako do unazad do onog koji je stekao pravo na orginalan nain. To je takozvano avoljsko dokazivanje i nije lako dokazati pravo svojine (tuiocu). Zbog toga je uvedena AKCIONA PUBLICIJANA. Def. Akciona publiciana: Ovdje se dokazuje ko ima jai posjed koji je podoban za sticanje prava svojine putem odraja, ovo je sve uraeno da bi se izbjeglo avoljsko dokazivanje. Def. AKCIO NEGATORIA to je tuba protiv smetanja prava svojine. Smetanje je najee na nepokretnim stvarima, kao npr. Prelaenje preko tueg zemljita, to smetanje mora biti uestalo. Teret dokazivanja je na tuenom da on dokae da on ima pravo na one radnje koje je preuzeo (prelaz zemljita). 20. PRAVO SVOJINE ZA VIE SUBJEKATA To je susvojina, zajednika svojina i etana svojina.

Susvojina je kada vie lica ima pravo na svojine na jednoj stvari i to svako prema svome udjelu. Prava suvlasnika: na svoj udeo, pravo pree kupovine suvlasnika, pravo na cijelu stvar, pravo na posjed, pravo na upotrebu i pravo na upravljenje sa stvari. Sticanje susvojine: ugovorom, ugovorom o ortakluku, diobom zajednike imovine. Raskidanje: sporazumom i u van parninom postuprku. Zajednika svojina udjeli nisu odreeni a kad se udjeli odrede onda to postaje susvojina. Poznajemo 1. zajedniku svojinu branih drugova, 2. nasljednika i to od smrti ostavioca, pa do donoenja rijeenje o nasljeivanju, 3. lanovi porodine zadruge. Etana svojina je spratna, povrna, a ustvari se radi o pravu svojine na jednom stanu. Tu spadaju i garae. 1. Pravo svojine na stanu, 2. zejdniko pravo svojine na prostorima za zajedniko koritenje, trajni zakup na zemljitu na kojem se zgrada nalazi. Ovo zajedniko pravo na stepenicama je specifino pravo i razlikuje se od zajednike svojine drugovo, to je nedjeljivo i ne moe se podjeliti. 21. SLUBENOSTI To je pravo na koritenje tue stvari, dijele se na stvarne i line. Stvarne titular (ovlatenik, korisnik) stvarne slubenosti ima pravo da koristi tue nepokretnosti ili da zahtjeva od vlasnika poslunog dobra da neto ne ine to bi inae imao pravo initi (negativna stvarna slubenost). Povlasno dobro je ono dobro u iju korist se ustanovljava slubenost, posluno dobro je ono dobro na iji teret se ustanovljava slubenost. Neela ili pravila stvarne slubenosti: 1. Ne moe se konstituisati slubenost na svoje stvari, 2. Stvarna slubenost optereuje cijelu nepokretnost, 3. Vlasnik poslunog dobra nikada se ne moe obavezati na neko injenje, 4. zemljita ne moraju graniiti, 5. slubenost moe biti ustanovljena na odreeni dio godine, 6. ne moe se konstituisati slubenost na slubenost. Vrste stvarne slubenosti: kune i poljske, pozitivne i negativne, trajne i trenutne, vidljive i nevidljive. Line slubenosti su ustanovljene u korist tano odreenog lica i one su neprenosive i nenasljedive. Mogu biti samo pozitivne i samo na nepotronim stvarima. Podjela: USUS pravo koritenja tuih stvari, ubiranje plodova samo za uu porodicu. USUSFRUCTUS koritenje i ubiranje plodova i HABATACIO pravo stanovanja. Razlike stvarnih i linih: Po licima stvarne slubenosti se ustanovljuju u korist svakodobnog vlasnika povlasnog dobra i one su prenosive i nasljedne a line slubenosti ustanovljene u korist tano odreenog lica i one su ne prenosive i ne nasljedne. Po sadraju stvarne mogu biti pozitivne i negativne, a line samo pozitivne. Po predmetu predmet svih stvarnih slubenosti su samo nepokretne stvari, a premet linih slubenosti su i pokretne i nepokretne. Po zakonskom regulisanju stvarne su regulisane zakonom o svojinskim odnosima (ZOS) a line uopte nisu regulisane i na njih se primjenjuje Austriski graanski zakon iz 1811 godine. Tuba za zatitu slubenosti se zove ACTIO KONFESORIA. 22. ZALONO PRAVO To je pravo na osnovu kojeg zaloni povjerilac ima pravo da se namiri iz zaloene stvari ako dunik ne ispuni svoju obavezu u roku. Prema podjeli stvari na pokretne i nepokretne zalono pravo moe biti na pokretne stvari runog zaloga i regulisano je zakonom ZOO i zalono pravo na nepokretnim stvarima hipoteka i regulisano je ZOS. Prema nastanku moe biti: Ugovorno zalono pravo, zakonsko (pediter, skladitar) i sudsko (u izvrnom postupku). Najvanije naelo je naelo AKCESOVNOSTI po kojem se povjerilac moe namiriti iz zaloene stvari samo sudskim putem.

23. PRAVO RETENCIJE (ZADRANO) To je pravo povjerioca da za svoje dospjelo pravo zadri dunikovu stvar koja mu se nala u rukama i da se iz nje namiri. Razlika od zalonog prava: 1. Zaloni povjerilac ima pravo sledovanja, a retinent nema, 2. Retinent mora imati stvar u rukama, a zaloni ne mora, 3. retinent se moe namiriti samo ako je potraivanje dospjelo, a zalono pravo se moe namiriti i za uslovno i za budue potraivanje. 4. Pravo na retencije nastaje najee na osnovu zakona, a zalono na osnovu ughovora. 24. ZEMLJINE KNJIGE

Austrijski sistem zemljinjih knjiga BiH, Hrvatska, Vojvodina i ua Srbija, ovaj sistem se sastoji od: Katastra koji predstavlja posjedovno stanje i koje vode organi skuptine optine, on se sastoji od operata i planova. Katastar nema nikakve veze sa gubljenjem ili sticanjem zemljino knjinih prava, on ini samo osnovu zemljinjih knjiga. Zemljinje knjige vode sudovi osnovni i optinski. Upisom u te zemljinje knjige stie se pravo svojine na nepokretnostima, bez upisa u ove knjige ne moe se stei pravo svojine, u njih se upisuju sledea prava: pravo svojine na nepokretnostima, susvojina i etana svojina, stvarne slubenosti i line na nepokretnostima, hipoteka i nadhipoteka, pravo graenja. Na svijetu postoje samo dva naina sticanja svojine nad nepokretnostima: 1. Austro-ugarski sistem i Francuski sistem gdje sam ugovor prenosi pravo svojine, a upis u neke registre nema nikakv znaaj za sticanej svojine. 25. VRSTE UPISA U ZEMLJINE KNJIGE Postoje 3 vrste upisa: 1. Uknjiba kojom se definitivno stiu ili gube zemljinja knjina prava. Sticanje se zove INTABULACIJA a gubljenje EXTABULACIJA. 2. Predbiljeba to je uslovni upis i vri se kada nema svih uslova za uknjibu, napr. Niej ovjeren ugovor. Taj nedostatak se mora opravdati u roku od 15 dana. Predbiljeba se vri da bi se steklo pravo prvenstva za upis u zemljinje knjige. 3. Zabiljeba njom se ne stiu niti gube zemljina prava, njom se u zemljine knjige biljee samo injenice koje su od znaaja za nekretnine. 26. PARNINI POSTUPAK Odnosi se na zatitu imovinskog prava, graansko proceno pravo ima tri dijela: 1. Parnini postupak koji je regulisan zakonom o praninom postupku RS od 2003. god. i u njemu rjeavaju imovinsko pravni sporovi. 2. Vnaparnini postupak u sebi ima 14 post., regulisan je zakonom o vanparninom postupku BiH od 1989. god. Njime su regulisani: ostavinski postupak, postupak za ureenje mea, odreivanje naknade za ekspropisanu nepokretnost, proglaenje nestalih lica mrtvima i dokazivanje smrti, oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti, davanje dozvole za zakljuivanje braka, postupak za upravljenje i koritenje zajednike stvari, dioba stvari i imovine u suvlasnitvu, postupak za zadravanje u zdravstvenoj ustanovi, postupak za oduzimanje i vraanje roditeljskog prava, postupak amortizacije (postupka) isprava. 3. Izvrno procesno pravo regulisano zakonom o izvrnom postupku RS od 2003. god. u njemu se povjerilac prinudno namiruje. 27. NAELA PARNINOG POSTUKA 1. Naelo dispozicije i oficijelnosti, naelo dispozicije znai da se parnini postupak pokree podnoenjem tube sudu tj. na inicijatoivu stranke, tuilac odreuje predmet spora (tubeni zahtjev) i sud je vezan za obim i sadrinu tubenog zahtjeva. Naelo dispozicije se ogleda u tome to tueni moe da se odrekne zahtjeva, a mogu sklopiti sudsko poravnanje, u parnici vrijedi pravilo daj mi injenicu dau ti pravo jer on njih ne prikuplja po slubenoj dunosti, izuzetak su brani i patemitetski sporovi , tu sud prikuplja injenice po slubenoj dunosti. 2. Naelo kontradiktornosti, nikome ne moete suditi, a da mu niste pruili ansu da se brani. 3. Naelo slobodne ocjene dokaza, znai da sud slobodno cijeni sve dokaze zajedno i svaki dokaz posebno kao i rezultate cjelokupnog raspravljanja. Ne postoji rand dokaznih sredstava, da je jedno jae od drugog, javna isprav je najjae dokazno sredstvo a najslabiji je svjedok. Dokazna sredstva su: svjedok, vjetak, uviaj, sasluanje stranaka. 4. Naelo zabrane zloupotrene procesnih prava 28. NADLENOST SUDOVA Apsulutnom nadlenosti se vri razgranienje sudova i organa van sudskog sistema. Zbog toga bi se ako je tuba podnjeta sudu a nadljeni organ je optina onda e sud odbaciti tubu kao neosnovanu. Relativnom nadlenou se vri razgranienje u okviru sudskog sistema i imamo ih 3: stvarnu, funkionalnu i mijesnu koja se dijeli na opte i posebneepenu (optinski ili osnovni sudovi), svi graanski sporevi spadaju u prvo stepenu nadlenost. Funkcionalna je nadlenost po pravnim ljekovima i mijesna nadlenost s njom se vri konkretizacija koji je vie stvarno nadljenih sudova stvarno nadljean da sudi u konkretnom sporu. Opta mjesna nadljenost osnovno pravilo da se u parninom postupku tuba podnosi u prebivalitu tuenog. Posebne vrste su iskljuiva, izabrana, pomona. Iskluiva njome se iskljuuje opta mjesna nadlenost i tuba se moe podnjeti kod suda na ijem podruju se nalaze nekretnine. Izabrane postavljaju pitanje ko bira i ta bira? Tuilac bira izmeu suda opte mjesne nadlenosti ili onog koji je zakonom odreen. Ovdje se trai vezna okolnost. Pomona nadlenost odreuje vii sud, kad se ne moe odrediti ni jedan od ovih sudova. 29. ZASTUPNITVO Postoje dve vrste: 1. Zakonsko kada roditelji zastupaju svoju dijecu ili direktor svoje preduzee, 2. Ugovorno ili punomoi koje mogu biti generalne ili posebne. Generalno je za voenje 1 ili vie ili svih sporeva, a posebna je preduzimanje pojedinih radnji kojima se rijeava meriumu spora. Punomeenik moe biti samo bliski roak. Za advokate nije potrebna posebna punomo jer se oni profesionalno bave zastupanjem na sudu, mogu preduzeti sve radnje.

30. VRSTE TUBI U PARNICI 1. Tuba za utvrivanje deklarativna, njom se utvruje postojanje ili nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa ili istinitosti isprave bilo privatne, bilo javne. Kod utvrivanja istinitosti sud utvruje samo da li je potpis na ispravi falsfikovan, ali ne ulazi u sadraj isprave. Deklarativna tuba se podnosi pre povrede prava i trebali bi preventivno da djeluje na tuenog da ispuni svoju obavezu. 2. KOMDEMNATORNA to je tuba na inidbu ili izvrenje neke radnje i podnosi se kada je dolo do povrede prava. 3. KONSTITUTIVNA to je npr. Tuba za razvod braka. Presude povodom ovih tubi nose iste nazive: deklarativna, kondemnatorna i konstitutivna. Samo kondemnatorna presuda je izvrna (prinudna), kod braka pravosnaznou presude brak se smatra razvedenim. 31. VRSTE PRESUDA Deklarativna, kondemnatorna, konstitutivna, presuda po priznanju, presuda po osnovu odricanja, presuda zbog proputanja. 32. PRAVNI LIJEKOVI REDOVNI alba, VANREDNI revizija i ponavljanje postupka 33. ALBA Ulae se u roku od 30 dana, spreava izvrenje, o njoj odluuje vii sud. Razlozi za ulaganje: povrede odredaba parninog postupka, pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje, pogrena primjena materijalnog prava 34. REVIZIJA Ulae se samo protiv pravosnanih dvostepenskih sudskih odluka, a to znai da je prethodno morala da bude uloena alba. 1 stepenom postupku odluuje Osnovni sud, 2 stepenom postupku odluuje Okruni sud, 3 stepenom postupku odluuje Vrhovni sud. O reviziji odluuje Vrhovni sud RS. Revizija se ulae zbog: povreda odradaba parninog postupka, pogrene primjene materijalnog prava, ulae se u roku od 30 dana. 35. PONAVLJANJE POSTUPKA Ulae se zbog: najteih povreda postupka, naela kontradiktornosti, iznoenjem novih injenica i dokaza, ako je bilo ko od uesnika u postupku uinio krivino djelo. O ponavljanju postupka odluuje 2 stepeni sud. Ponavljanje postupka moe se uloiti u subjektivnom roku od 30 dana i u objektivnom roku od 5 godina. 36. DOKAZNA SREDSTVA Dokazujemo putem: svjedoka, vjetaka, uviaj, isprave i sasluanje stranke.