INDUSTRIJSKO-OBRTNIČKA ŠKOLA

SLAVONSKI BROD, E. Kumičića 55

PITANJA ZA ZAVRŠNI ISPIT ZAVARIVAČA MIG/MAG

1. Opiši MIG postupak zavarivanja! - Metalna elektroda koja je namotana na kolut i izrađena od odgovarajudeg dodatnog

metala, pomodu pogonskog mehanizma gura kroz pištolj za zavarivanje na mjesto taljenja, gdje se u električnom luku tali i prenosi u rastaljeni metal. Inertni plin, najčešde argon (ponekad helij), strujedi kroz sapnicu pištolja oko žice i električnog luka odstranjuje zrak i štiti talinu od štetnog utjecaja kisika i dušika iz zraka. Izvori struje su ispravljači ili motor-generatori sa položenim statičkim karakteristikama. S ovim postupkom najčešde se zavaruju obojeni metali, visoko legirani čelici i drugi metali koji se lako vežu s kisikom.

2. Opiši MAG postupak zavarivanja! - Postupak je u principu jednak MIG postupku, samo što se umjesto inertnih plinova

koriste aktivni plinovi - ugljični dioksid, mješavine ugljičnog dioksida, argona, kisika i drugih plinova, ovisno o materijalu koji se zavaruje, položaju zavarivanja, zahtijevanoj kvaliteti zavarenog spoja i ekonomičnosti.

3. (MIG/MAG) Koje su karakteristike MIG/MAG postupka zavarivanja? - Karakteristike su: visok koeficijent taljenja, velika penetracija, velika brzina zavarivanja,

automatsko odmatanje žice, jednostavno rukovanje uređajima i opremom, dobar pregled rastaljenog metala za vrijeme zavarivanja. Kod MAG zavarivanja relativno niska cijena zaštitnog plina snižava cijenu zavarivanja.

4. (MIG/MAG) Od kojih dijelova se sastoji uređaj za zavarivanje MIG/MAG postupkom? - Sastoji se od: izvora struje za zavarivanje, mehanizma za dovođenje žice na mjesto

zavarivanja, komandnog ormarida, pištolja za zavarivanje s pripadajudim kabelima i cjevovodima, boce sa zaštitnim plinom, redukcionim ventilom i mjeračem protoka plina.

5. (MIG/MAG) Koja je osnovna razlika između MIG i MAG zavarivanja? - Osnovna razlika je u vrsti zaštitnog plina. MIG postupak – Metal Inert Gas – koristi

inertne plinove – argon, helij itd. MAG postupak – Metal Activ Gas – koristi aktivne plinove – ugljični dioksid.

6. (MIG/MAG) Što znače oznake MAGC i MAGM? - MAGC znači zavarivanje u zaštiti plina ugljičnog monoksida, a MAGM znači zavarivanje u

zaštiti mješavine plinova od kojih je jedan aktivni. 7. (MIG/MAG) Podjela zavarivanja u zaštitnom plinu prema načinu prijenosa kapljica

rastaljenog materijala. - MAGk prijenos materijala se vrši kratkim spojevima (short arc, kratki luk), - MAGi prijenos materijala vrši se krupnim kapljicama uz pojavu kratkih spojeva (mixed

arc, mješoviti luk) - MAGs ili MIGs prijenos materijala u štrcajudem mlazu bez kratkih spojeva (spray arc,

štrcajudi luk) - MAGp ili MIGp prijenos materijala vrši se impulsno, kontroliranim preletom kapljica bez

kratkih spojeva (polsed arc, pulzirajudi ili impulsni luk),

8. (MIG/MAG) Objasni prijenos metala s kratkim lukom i njegovu uporabu. - Kapljica se formira na vrhu žice i ima vedi promjer od promjera žice. Kapljica raste i u

određenom trenutku se spoji s talinom na mjestu zavarivanja. Nastaje kratki spoj s prekidom luka, a nakon odvajanja kapljice luk se ponovno uspostavlja.

- Takav prijenos metala daje talinu malog volumena koja se brzo hladi pa je ova vrsta prijenosa metala pogodna za zavarivanje tankih limova i kod zavarivanja korijena zavara.

- Ovakav prijenos metala obavlja se kod zavarivanja u zaštiti CO₂ i njegovih mješavina. 9. (MIG/MAG) Objasni prijenos metala mješovitim lukom i njegovu uporabu.

- Ovaj prijenos metala odvija se formiranjem krupne kapljice metala na vrhu žice koja pod utjecajem sila u luku bude odbačena i prelazi u talinu bez kratkog spoja. Dužina luka je dovoljna da uglavnom ne dolazi do takvog rasta kapljice da mi mogao nastati kratki spoj. Samo ponekad kapljica naraste (ovisno o naponu luka, jakosti i gustodi struje itd.) i spoji se s talinom odnosno nastane kratki spoj.

- Ovaj prijenos kapljica karakterističan je za uporabu pri MAG zavarivanju u zaštiti plina CO₂ i mješavina s jakim utjecajem CO₂,

10. (MIG/MAG) Objasni prijenos metala u štrcajudem luku i njegovu uporabu. - Ovaj prijenos metala odvija se u području vedeg napona i vede jakosti struje zavarivanja,

naročito kod zavarivanja u zaštiti plina argona ili mješavina bogatih argonom. - Ovakav prijenos metala mogud je i pod zaštitom CO₂ ali uz vrlo visoke struje zavarivanja

što ima za posljedicu da kapljice postaju sitnije a rasprskavanje kapljice je vede nego u zaštiti argona ili mješavina,

- Štrcajudi luk karakterizira tanki mlaz metala u sitnim kapljicama koje teku poput niti i velikom brzinom i snagom uranjaju u talinu zavara. Vrh žice je karakteristično zašiljen a promjer kapljice je manji od promjera žice.

- Ovakav luk se primjenjuje kod zavarivanja debljih materijala u vodoravnom položaju. Nije pogodan za zavarivanje u prinudnim položajima.

11. Dali se koristi MIG zavarivanje s kratkim lukom? - Vrlo rijetko

12. Objasni impulsni prijenos metala i njegovu uporabu. - Električni luk se održava impulsnom strujom odgovarajude frekvencije. Naponski impulsi

potječu najčešde iz posebnog izvora struje. Frekvencija impulsa, a time i broj kapljica mogu se podešavati.

- Ovakav prijenos metala može se postidi samo u zaštiti argona ili mješavina bogatim argonom i pruža velike mogudnosti u zavarivanju aluminija, bakra i CrNi čelika.

- Zavarivanje se može izvoditi manjom jakosti ukupne struje zavarivanja uz primjenu žice vedeg promjera.

- Vrlo je pogodan za zavarivanje u prinudnim položajima zavarivanja, a naročito za zavarivanje vrlo tankih materijala.

13. Koji su uzroci rasprskavanja (špricanja) kapljica metala u procesu zavarivanja? - Među uzroke špricanja metala mogu se uvrstiti: prejaka struja zavarivanja, prevelika

gustoda struje, loše podešen odnos struje i napona, višak zaštitnog plina, hrđava žica, itd. - Pri MAG zavarivanju špricanje metala je uobičajeno, ali ga treba svoditi na najmanju

mogudu mjeru kombinacijom svih parametara zavarivanja. 14. Koji su minimalni uvjeti da se može zavarivati MIG/MAG postupkom?

- Minimalni uvjeti su: uređaj (oprema) za zavarivanje, žica (dodatni materijal) i zaštitni plin. 15. Nabroji sastavne dijelove uređaja za MIG/MAG zavarivanje.

- Uređaji za MIG/MAG zavarivanje sastoje se od: izvora struje, sustava za dodavanje žice, sustava za upravljanje protokom plina, upravljačkog sustava, pištolja za zavarivanje (gorionika), sustava za hlađenje pištolja tekudinom, itd.

16. Kako se dijele uređaji za MIG/MAG zavarivanje prema konstrukciji? - Dijele sa na: kompaktne uređaje (svi dijelovi smješteni su u jednom kudištu), modularne

uređaje koji se sastoje od izvora struje i uređaja za dodavanje žice koji se nalaze u odvojenim kudištima.

17. Kakvi su izvori struje za MIG/MAG zavarivanje? - Izvori struje u principu su istosmjerni izvori s ravnom (tvrdom) karakteristikom, kod kojih

se napon može regulirati od 12-45 V. 18. Kako se prema načinu podešavanja napona dijele izvori struje za MIG/MAG zavarivanje?

- Dijele se na: - Izvore struje s mehaničkim podešavanjem (podešavanje sklopkama, stupnjevito

podešavanje) koji su jednostavni, vrlo pouzdani i prihvatljivi po cijeni. Izrađuju se u veličini 100-500 A i primjenjuju se uglavnom za klasično MIG/MAG zavarivanje,

- Izvore s elektroničkim podešavanjem (tiristorski, inventorski). Kod njih se podešavanje napona vrši kontinuirano u cijelom području regulacije, a uglavnom se izrađuju u veličini 300 do 600A, zbog vede složenosti i cijene u odnosu na izvore sa sklopkama. Primjenjuju se za sve vrste MIG/MAG zavarivanja, a naročito kod uređaja za impulsno zavarivanje.

19. Kako se dodaje žica pri MIG/MAG zavarivanju? Dodaje se na dva načina: - Prvi je „push“ sustav tzv. dodavanje žice guranjem, koje osigurava dostavu na 3 do 4 m

udaljenosti od izvora i danas se najčešde koristi, - Drugi je „push-pull“ sustav kod kojeg se žica gura iz uređaja a vuče iz pištolja (gorionika).

Ovim sustavom je mogude dodavanje na udaljenosti od 15m od izvora. Zbog težine pištolja i kablova ovaj sustav se koristi samo za zavarivanje aluminija i njegovih legura tamo gdje nije mogud nikakav drugi pristup.

20. Kako se dostavlja žica na udaljenostima vedim od 15m pri MIG/MAG zavarivanju? - Prvenstveno razdvajanjem uređaja za dodavanje žice od izvora struje, ali i ugradnjom

međustanice između izvora i gorionika ustvari dodavanje još jednog uređaja za dodavanje žice.

21. Od čega se sastoji sustav za upravljanje protokom zaštitnog plina pri MIG/MAG zavarivanju? - Redukcionog ventila sa mjeračem protoka koji se priključuje na bocu s zaštitnim plinom.

Željeni protok plina ovisi o parametrima zavarivanja a podešava se na regulatoru protoka na ventilu.

- Elektromagnetskog ventila za otvaranje i zatvaranje protoka prema pištolju (gorioniku) i mjestu zavarivanja. Redoslijed otvaranja i zatvaranja protoka (predprotok, post protok) vrši se elektronički. Upravljački dio nalazi se na kartici regulatora brzine dodavača žice.

22. Što kontroliraju upravljački sustavi uređaja za MIG/MAG zavarivanje? Kontroliraju: - Način uključivanja izvora struje radi uspostavljanja i gašenja električnog luka, - Način otvaranja i zatvaranja protoka zaštitnog plina, - Način početka, brzinu i završetak dodavanja žice.

23. Zašto služi upravljački sklop kod potpuno elektronički upravljanih uređaja za MIG/MAG zavarivanje? - Služi za mjerenje i održavanje zadanih parametara konstantnim.

24. Kakve vrste gorionika za MIG/MAG zavarivanje postoje? - Gorionici za struje 150 do 500 A zrakom hlađeni, i - Gorionici za struje 250 do 600 A vodom hlađeni.

25. Od čega se sastoji gorionik za MIG/MAG zavarivanje? - Sastoji se od ručke gorionika, paketa kablova i centralnog priključka na uređaj. Kroz

gorionik prolazi žica za zavarivanje, struja zavarivanja, zaštitni plin, upravljački signali, a ponekad i rashladna tekudina.

26. (MIG/MAG) Kada se upotrebljavaju sustavi za hlađenje gorionika? - Ovi sustavi se primjenjuju u teškoj metalnoj industriji gdje se intenzivno zavaruje velikim

strujama štrcajudim impulsnim lukom. To su obično zatvoreni rashladni sustavi slični sustavima u automobilima.

27. Kakve žice i kojih promjera se upotrebljavaju pri MIG/MAG zavarivanju? - Upotrebljavaju se pune žice i praškom punjene žice. Pune žice proizvode se u promjerima

od 0,6 do 2,4 mm promjera, a praškom punjene žice u promjerima 0,8 do 3,2 mm. Žice se isporučuju u kolutima promjera 100, 200 i 300 mm, težina 1kg, 5kg i 15kg.

28. Koja je osnovna zadada zaštitnih plinova pri MIG/MAG zavarivanju? - Osnovna zadada je stvoriti zaštitnu atmosferu za sigurno uspostavljanje i održavanje

stabilnim električnog luka, te zaštita zavara od vanjskih utjecaja. 29. Na koje parametre u procesu zavarivanja utječe zaštitni plin ili plinska mješavina?

- Zaštitni učinak – zaštita od utjecaja okoline, - Stabilnost električnog luka, - Prijelaz materijala – napetost površine i veličina kapljica pri prijelazu dodatnog

materijala, - Metalurška i mehanička svojstva zavarenog spoja, - Brzinu zavarivanja, - Geometriju zavarenog spoja, - Izgled zavarenog spoja, - Radnu okolinu – plinovi i dim, - Ukupne troškove postupka zavarivanja, - Atestiranje postupka i nadzor.

30. Nabroji osnovne grupe zaštitnih plinova za elektrolučno zavarivanje i rezanje. Prema HRN EN 439 osnovne grupe zaštitnih plinova su: - R – reducirajude plinske mješavine (mješavine argona s dodatkom vodika od 0 do 35%, - I – inertni plinovi i inertne plinske mješavine (čisti argon, helij te mješavine argona s

helijem) - M – oksidirajude plinske mješavine na bazi argona koje sadrže kisik, ugljični dioksid ili oba

dodatka, - C – visoko oksidirajudi plinovi i visoko oksidirajude plinske mješavine (čisti ugljični dioksid

ili mješavina ugljičnog dioksida s do 30% kisika) - F – nereaktivni plinovi ili reducirajude plinske mješavine – formir plinovi (čisti dušik ili

mješavine dušika s vodikom od 0% do 50%). 31. Nabroji inertne plinove.

- Inertni plinovi su argon (Ar) i helij (He). 32. Nabroji aktivne plinove.

- Aktivni plin je ugljični dioksid (CO₂). 33. Navedi neke komercijalne nazive plinova za MAG postupak.

- Krysal, Argomix, Argomag, TIME plin, CO₂. 34. Koja mješavina plinova se najčešde koristi u zavarivanju konstrukcijskih čelika?

- Najčešde se koristi mješavina 82% argona i 18% ugljičnog dioksida s komercijalnim nazivom Krysal 18.

35. Nabroji kriterije koji uvjetuju izbor plinske mješavine za MAG postupak. - Količina štrcanja – vezano za naknadnu obradu, - Izgled zavarenog spoja, - Prijelaz rastaljenog metala, - Prilagodljivost impulsnoj tehnici zavarivanja, - Uporabljivost u prisilnim položajima zavarivanja, - Optimalana provar zavarenog spoja.

36. Nabroji kriterije koje moraju zadovoljiti plinske mješavine za MAG postupak. - Što manje stvaranje nanosa troske, - Najmanje mogude ostatke štrcanja, - Dobar prijenos rastaljenog materijala (tanki limovi), - Prilagodljivost zavarivanju u više prolaza (deblji limovi).

37. Za što se upotrebljavaju plinske mješavine argona i kakav je rezultat te uporabe? - Mješavine argona s 4% O₂, odnosno 8%CO₂ pokazale su se vrlo uporabljivim za

zavarivanje tankih i debelih limova. - Ove mješavine daju zavareni spoj vrhunske kvalitete, bez tragova štrcanja i troske uz

dobar provar i kod debljih limova s vrlo dobrim mehaničkim svojstvima zavarenog spoja i povedanu brzinu zavarivanja.

38. Što je osnova za izbor parametara pri MIG/MAG zavarivanju? - Osnova za izbor parametara zavarivanja su materijal koji se zavaruje (kvaliteta i debljina),

tehnološki zahtjevi, uvjeti u kojima se zavaruje, položaju zavarivanja, opremi s kojom se zavaruje.

39. Koje osnovne parametre treba uzeti u obzir pri MIG/MAG zavarivanju? - Struja zavarivanja definirana brzinom i promjerom žice s čime se direktno utječe na

količinu rastaljenog materijala u jedinici vremena, - Napon luka koji utječe na način prijenosa metala, protaljivanje, širinu i izgled zavara. - Veličinu induktiviteta (toplina luka), - Brzina zavarivanja – količina unesene topline, produktivnost, - Količina zaštitnog plina, - Nagib pištolja (gorionika), - Dužina slobodnog kraja žice (13xpromjer žice).

40. Koje su najčešde smetnje pri MIG/MAG zavarivanju unatoč dobro odabranim parametrima zavarivanja? - Promjena dužine električnog luka uslijed lošeg vođenja gorionika, - Nejednolike mjere žlijeba, - Promjenljiva brzina dovoda žice (jakost struje), - Zagrijavanje kabela i ugrađenih elemenata u strujni krug, - Promjena napona električne mreže.

41. Objasni utjecaj jakosti struje na MIG/MAG zavarivanje. - Jakost struje zavarivanja odabire se prema vrsti materijala, debljini materijala, obliku

pripreme spoja i položaju zavarivanja. - Podešava se odabirom brzine dovoda žice na mehanizmu za dovod žice. - Jakost struje utječe na količinu rastaljenog metala u jedinici vremena, na dubinu

protaljivanja i na oblik zavara. 42. Što je gustoda struje i kako ona utjede na MIG/MAG zavarivanje?

- Gustoda struje je jakost struje po presjeku žice (A/mm²), - Veda gustoda daje vedu protaljivost i uži zavar. - Treba paziti da se ne preopterečuje žica velikim jakostima struje jer preveliki otpor

prolasku struje kroz žicu negativno utjede na parametre zavarivanja. 43. Objasni utjecaj napona luka pri MIG/MAG zavarivanju.

- Napon luka utječe na dubinu protaljivanja, širinu i nadvišenje zavara i najznačajniji je parametar MIG/MAG zavarivanja uz jakost struje,

- Napon luka poistovjeduje se s dužinom luka, - Svaka vrsta luka ima svoje područje napona i jakosti struje. Napon u kratkom luku je 14V

do 22 V, a jakost struje je od 30A do 200A. U polukratkom luku napon je od 22V do 26V a jakost struje je 200A do 300A. U štrcajudem luku napon je od 26V do 45V s jakostima struje 200A do 600A (može i do 900A).

44. Objasni utjecaj induktiviteta kod MAG zavarivanja. - Dodatni induktivitet kod MAG zavarivanja utjede na veličinu porasta struje kad dođe do

kratkog spoja u prijenosu kapljica metala. Kada ne bi bilo tog dodatnog prigušenja svaka kapljica bi eksplodirala, rasprsnula se i ne bi bilo mogude zavarivanje.

- Povedani induktivitet daje „toplije“, a smanjeni „hladnije“ zavarivanje. - Podešavanje induktiviteta obavlja se na izvoru struje zavarivanja. - Za zavarivanje vrlo tankih limova uz male jakosti struje i mali napon luka bira se područje

malog induktiviteta, a kod zavarivanja korijena zavara na debljim materijalima gdje se radi premoštenja zračnosti primjenjuju parametri u području kratkog luka, bira se područje vedeg induktiviteta.

45. Kako utječe promjer žice na MIG/MAG zavarivanje - Promjer žice utjede na otpor prolazu struje zavarivanja. Manji promjer žice kod iste

jakosti struje zavarivanja i napona luka daje vedi broj kratkih spojeva i obrnuto. 46. Kojim redoslijedom se odabiru optimalni parametari pri MAG zavarivanju?

- Najprije se na osnovu vrste i debljine materijala te oblika žlijeba i položaja zavarivanja odabire promjer žice,

- Zatim se odabire područje radnog napona i jakosti struje, - Iza toga namješta se brzina dodavanja žice koja odgovara odabranom promjeru žice, - Nakon ovako odabranih parametara zavaruje se na probnom uzorku i tada se podešavaju

konačno svi parametri. 47. (MIG/MAG) Na koje dijelove zavarenog spoja utječe brzina zavarivanja ?

- Brzina zavarivanja, odnosno brzina pomicanja električnog luka u procesu zavarivanja utječe na dubinu protaljivanja, širinu zavara i količinu unesene topline u materijal u zoni utjecaja topline (ZUT).

- Premala brzina zavarivanja uz veliku jakost struje povedava količinu taline koja bježi pod luk i ispred luka na hladan materijal i pri tome dolazi do grešaka naljepljivanja, neprotaljivanja i uključaka. S druge strane prevelika brzina zavarivanja uzrokuje zareze kod prijelaza zavara na osnovni materijal.

- Brzina zavarivanja podređuje se ostalima parametrima zavarivanja, a vrlo je važna za dovođenje topline u materijal!

48. (MIG/MAG) Kako utječe na zavarivanje dužina slobodnog kraja žice i odstojanje sapnice? - Slobodni kraj žice je onaj dio žice koji izlazi iz kontaktne vodilice tj onaj dio žice koji je

optereden strujom zavarivanja. - Prevelika duljina slobodnog kraja žice uzrokuje višak dodatnog materijala, nedovoljnu

količinu topline za njegovo topljenje, a posljedica je plitko uvarivanje i nepovoljan oblik zavara, dok smanjenje njegove duljine uzrokuje nestabilan luk.

- Za kratko spojeni prijenos metala iskustveno slobodni kraj žice treba se kretati u granicama 6 do 12,5 mm, a za ostale načine prijenosa 12,5 do 25 mm.

- Odstojanje sapnice treba svesti u prave veličine. Sapnica treba biti što bliže osnovnom materijalu jer tako bolje usmjerava zaštitni plina pa je sama zaštita zavarenog spoja kvalitetnija dok s druge strane suviše mali razmak od osnovnog materijala uzrokuje preveliko zagrijavanje mlaznice i smanjenje vidljivosti zavarivaču.

49. (MIG/MAG) Objasni utjecaj količine zaštitnog plina. - Količina zaštitnog plina podešava se na redukcijskom ventilu, odnosno mjeraču protoka

plina. - Premala količina zaštitnog plina ne osigurava dovoljnu zaštitu zavarenog spoja pa dolazi

do poroznosti u zavaru. - Prevelika količina zaštitnog plina stvara jaku struju izlazedeg plina čime se stvara također

prostor za utjecaj vanjske atmosfere i poroznost zavarenog spoja. 50. Nabroji orijentacione vrijednosti količine zaštitnog plina pri MAG postupku zavarivanja.

- Za manje jakosti struje oko 12 l/min, za srednje jakosti struje oko 15 l/min, a za velike jakosti struje zavarivanja 20 l/min.

51. Nabroji orijentacione vrijednosti količine zaštitnog plina pri MIG postupku zavarivanja. - Za manje jakosti struje oko 13 l/min, za srednje jakosti struje oko 16 l/min, a za velike

jakosti struje zavarivanja 20 l/min. 52. Kako utječe polaritet na MIG/MAG zavarivanje?

- Polaritet utječe na mirnodu procesa zavarivanja i učinak u taljenju žice. Kod MIG/MAG zavarivanja žica je u pravilu na plus polu.

53. Može li se zavarivati MIG/MAG postupkom sa žicom na minus polu? - Može. U tom slučaju luk je nestabilan, rasprskavanje kapljica je vede, dubina

protaljivanja je manja, učinak taljenja je vedi. Žica na minus polu primjenjuje se kod navarivanja MIG/MAG postupkom, tamo gdje je važno da dođe do velikog miješanja osnovnog s dodatnim materijalom.

54. Gdje se primjenjuje i što karakterizira MIG/MAG postupak zavarivanja? - Primjenjuje se u svim granama industrije jer je vrlo ekonomičan. - Karakterizira ga: velika brzina zavarivanja, veliki faktor gorenja luka (beskonačna žica),

nema šljake za čišdenje, manji utrošak dodatnog materijala, manji utrošak energije, manje vrijeme obuke zavarivača te na kraju idealan je za mehanizaciju.

55. Gdje se i zašto primjenjuje mehanizacija odnosno automatizacija MIG/MAG postupka zavarivanja? - Primjenjuje se za zavarivanje kružnih i uzdužnih zavara.

56. Da li je MIG/MAG zavarivanje pogodno za robotizaciju? - MIG/MAG postupci zavarivanja pogodni su za robotizaciju.

57. (MIG/MAG) Na čega utječu položaj gorionika i pravac zavarivanja? - Položaj gorionika i pravac zavarivanja utječu na dubinu protaljivanja, širinu i izgled

zavara. - Pravci zavarivanja su s lijeva na desno, s desna na lijevo, odozgo prema dolje i odozdo

prema gore. - Položaji gorionika su potpuno okomit (neutralan) položaj, nagnuti suprotno od pravca

zavarivanja i nagnuti u pravcu zavarivanja. 58. (MIG/MAG) Kada se primjenjuje nagib gorionika od pravca zavarivanja koji je iz desna u

lijevo? - Primjenjuje se kod ručnog MIG/MAG zavarivanja s manjim jakostima struje gdje je

razmak sapnice nizak, radi boljeg pregleda mjesta zavarivanja i ljepšeg izgleda zavara. Naročito se primjenjuje kod zavarivanja tankih materijala i aluminija svih debljina. Primjenjuje se i kod zavarivanja u prisilnim položajima.

59. (MIG/MAG) Kada se primjenjuje nagib gorionika u pravcu zavarivanja koji je iz lijeva u desno? - Primjenjuje se kod ručnog MIG/MAG zavarivanja debelih materijala s vedim jakostima

struje, naročito kod zavarivanja u žlijeb. Naime, velika jakost struje stvara veliku količinu taline koja nastoji pobjedi ispod ili ispred električnog luka što dovodi do grešaka. Ovim načinom, usmjerava se električni luka tako da talinu usmjerava iza sebe, a dobro zagrijava i protaljuje osnovni materijal.

60. (MIG/MAG) Da li je kod okomitog držanja gorionika bitan pravac zavarivanja? - Nije.

61. (MIG/MAG) Pod kojim kutom u odnosu na neutralnu osu se može držati gorionik? - Maksimalno 15: od neutralnog položaja u jednu ili drugu stranu pri čemu treba imati na

umu da vedi nagib gorionika povedava mogudnost pojave poroznosti u zavaru. 62. (MIG/MAG) Kakva se tehnika rada primjenjuje za tanke limove (1 – 6 mm)?

- Najbolje se zavaruju u vertikalnom ili poluvertikalnom položaju odozgo prema dolje s razmakom u grlu žlijeba 1 mm manjim od debljine lima koji se zavaruje. Gorionik se drži u neutralnom položaju. Ove debljine mogu se zavarivati i u drugim položajima ali zavari nisu tako lijepi.

63. (MIG/MAG) Kako se zavaruju debeli limovi? - Podjednako dobro u svim položajima, pri čemu treba voditi računa ukoliko se zavaruje u

vertikalnom položaju smjer zavarivanja je odozdo prema gore s manjim jakostima struje što smanjuje brzinu zavarivanja.

- Poprečno gibanje gorionika povedava širinu zavara a smanjuje brzinu zavarivanja. Preširoko gibanje gorionika dovodi do grešaka naljepljivanja. Predugo zadržavanje na stranicama žlijeba radi zagrijavanja pogoduje zajedima. Površina zavara je prilično narebrena.

64. (MIG/MAG) Da li se poprečnim gibanjem gorionika zavaruju legirani čelici? - Ne. Pravilnije je zavarivati vezanim slojevima.

65. (MIG/MAG) Kakav je nagib gorionika pri širokom i uskom poprečnom gibanju gorionika? - Kod širokog poprečnog gibanja gorionika, nagib gorionika je u pravcu zavarivanja. - Kod uskog poprečnog gibanja gorionika, nagib gorionika je suprotan od pravca

zavarivanja. 66. (MIG/MAG) Kada se koristi gibanje gorionika u obliku petlje?

- Ponekad se primjenjuje pri zavarivanju prvog sloja u oštrom kutu ili žlijebu kod vodoravnog položaja i debljih materijala.

- Osigurava dobro zagrijavanje i protaljivanje. Nagib gorionika može biti u oba smjera, a najbolji je okomiti položaj.

67. (MIG/MAG) Kada se primjenjuje pravocrtno gibanje gorionika? - Primjenjuje se pri zavarivanju tankih limova i debelih limova u vezanim slojevima. - Nagib gorionika je u pravilu suprotan od pravca zavarivanja.

68. (MIG/MAG) Kako se uspostavlja električni luk? - Uspostavlja se ukapčanjem procesa zavarivanja i dodirom žice na mjesto zavarivanja. - Ukoliko je bio duži prekid prije novog zavarivanja dobro je prvo pustiti jedno vrijeme plin

kroz gorionik jer se u crijevu možda zadržao zrak. - Početno mjesto potrebno je dobro protaliti, gorionik uspraviti i brzinu nešto povedati da

se ne stvara nakupina. 69. (MIG/MAG) Kako se prekida električni luk?

- Obavlja se isključivanjem procesa zavarivanja i potom još zadržavanja gorionika na završnom mjestu dok zaštitni plin izlazi. Tako se zaštiduje završetak zavara u toku hlađenja.

- Završni krater treba popuniti vračanjem unatrag radi sprječavanja poroznosti i pukotina. 70. (MIG/MAG) Kako se vrši priprema spojeva za zavarivanje?

- Uglavnom postoje dvije osnovne grupacije spojeva: sučeljeni i kutni. - Sučeljeni spojevi u pravilu moraju biti provareni po cijelom presjeku spoja. Zavarivanje se

može izvršiti samo s jedne strane s potpunim provarivanjem korijena zavara bez podloge ili sa podlogom, ili sa obje strane.

- Kod kutnih spojeva važna je zadana visina zavara s potpunim provarivanjem u kut. 71. (MIG/MAG) Što su pripoji i kako se izvode ?

- Pripoji osiguravaju da se pripojeni dijelovi ne pomaknu tijekom zavarivanja. - Pripoji se u pravilu izvode istim postupkom kao što de se i zavarivati. Ukoliko se za

zavarivanje zahtjeva i predgrijavanje, na isti način se izvode i pripoji. - Za tanke limove pripoji su kratki (do 10 mm) i gusti (150 do 200 mm) - Za debele limove pripoji su duži (30 do 40 mm) i rijeđi. - Ukoliko se pripoji ne skidaju prije zavarivanja moraju se izvoditi kvalitetno kao što se

obavlja i zavarivanje. Pukotine i loše pripoje treba odstraniti. Prije zavarivanja ukoliko pripoji ostaju treba izbrusiti njihov početak i kraj radi boljeg sastavljanja.

72. (MIG/MAG) Kako se izvodi korijen zavara na sučeljenom spoju? - Obavlja se na dva načina: sa i bez razmaka u grlu žlijeba. - Kada se ostavlja razmak u grlu žlijeba, korijen zavara izvodi se tako da nema potrebe

zavarivanja s druge strane. - Ako se ne ostavlja razmak, zavarivanje je potrebno i sa suprotne strane. - Pri mehaniziranom zavarivanju za kvalitetno izvođenje korijena zavara nužne su podloge

iz bakra, keramičke itd. Podloge za zavarivanje aluminija mogu biti iz CrNi čelika, a pri zavarivanju bakra keramičke ili grafitne.

73. (MIG/MAG) Kakva je tehnika rada u izvođenju korijena zavara kod pripreme spoja s razmakom? - Obavlja se uz malo poprečno gibanje gorionika koji je gotovo u neutralnom (okomitom)

položaju. Prelaženje luka s jednog ruba na drugi obavlja se preko taline, ne preskakanjem razmaka.

- Jakost struje i napon su u području kratkog luka. - Kod tankih limova ovaj spoj se izvodi u vertikalnom položaju odozgo prema dolje, dok se

kod debljih limova izvodi odozdo prema gore, a kod cilindričnih dijelova izvodi se odozgo prema dolje.

- U zidnom i nadglavnom položaju korijen se izvodi slično kao i u prethodnim slučajevima uz nagib gorionika kojim se usmjerava mlaz električnog luka za dobar prijenos kapljica u prisilnom položaju. Razmak u grlu zavara je manji nego u vodoravnom položaju, dok je brzina zavarivanja nešto veda tako da se postigne tanak sloj koji nije toliko podložan gravitacijskom djelovanju.

74. (MIG/MAG) Kako se izvodi korijeni zavar gdje nema razmaka u grlu žlijeba? - Ovisno o debljini lima jakost struje može biti u području mješovitog luka. - Gibanje gorionika obavlja se pravocrtno ili u obliku petlje s neprestanim djelomičnim

povratkom na talinu radi što boljeg zagrijavanja i protaljivanja u oštri kut žlijeba. Gorionik se drži pod malim nagibom od pravca zavarivanja. S tim načinom ne postiže se potpuno provarivanje korijena pa je nužno zavarivanje s druge strane. Pri zavarivanju X spoja s druge strane primjenjuje se jača struja zavarivanja da bi se izvršilo dobro protaljivanje.

75. (MIG/MAG) Kako se vrši popuna sučeljenog spoja? - Može se izvršiti sa i bez poprečnog gibanja gorionika. - U principu poprečnim gibanjem gorionika od stranice do stranice žlijeba polaganjem više

slojeva, jedan na drugi, popunjavaju se debeli materijali, a gorionik je nagnut u pravcu zavarivanja tako da pridržava talinu.

- U slučajevima prevelike širine žlijeba pravilnije je popunjavati žlijeb vezanim slojevima bez ili s vrlo malim poprečnim gibanjem gorionika.

76. (MIG/MAG) Kako se vrši popuna žlijeba kod zavarivanja niskolegiranih i visokolegiranih čelika? - Obvezno vezanim slojevima i to po mogudnosti sa što više vezanih slojeva radi smanjenja

dovoda energije u osnovni materijal. 77. (MIG/MAG) Kako se vrši popuna žlijeba pri zavarivanju debljih materijala u vertikalnom

položaju? - Obavlja se odozdo prema gore s malim jakostima struje i poprečnim gibanjem gorionika.

Pod utjecajem gravitacijske sile talina se nalazi uvijek iza električnog luka kojim se može izvršiti dobro zagrijavanje i pretaljivanje osnovnog materijala, pa su manji izgledi za mogudnost grešaka naljepljivanja. Nagib gorionika je je vrlo mali od pravca zavarivanja pa sve do neutralnog položaja.

78. (MIG/MAG) Kako se vrši popuna žlijeba pri zavarivanju debljih materijala u zidnom položaju? - Popuna se vrši polaganjem vezanih slojeva bez ili s malim poprečnim gibanjem gorionika.

Oblik žlijeba se bira tako da mu je donja stranica zatvorenija. Na taj način se oblikom

žlijeba svladava negativan utjecaj gravitacijske sile na talinu. Vezani slojevi se stepeničasto slažu jedan na drugog.

79. (MIG/MAG) Kako se izvodi zavarivanje kutnog spoja? - Izvodi se u jednom ili više slojeva ovisno o visini zavara u kutu.

80. (MIG/MAG) Kako se kutno zavaruju tanki materijali kojima visina zavara ne prelazi 4mm? - Izvodi se u poluvertikalnom ili vertikalnom položaju odozgo prema dolje;

81. (MIG/MAG) Kako se kutno zavaruje u vodoravnom položaju gdje jedna stranica stoji uspravno a druga položeno? - Do visine zavara 4 mm izvodi se u jednom sloju, bez poprečnog gibanj gorionika, - Za visinu zavara 5 mm izvodi se u jednom sloju s malim poprečnim gibanjem gorionika, - Visina zavara 6mm i više izvodi se u više slojeva, - Visina zavara 6mm izvodi se u dva sloja i to jedan tanki u kut, a drugi na njega uz

poprečno gibanje gorionika, - Kod visine zavara 7-9 mm zavarivanje se obavlja u tri vezana sloja, jedan u kut, drugi do

njega a tredi u kut na drugi sloj itd. - Nagib gorionika, radi ljepšeg izgleda zavara, je vrlo mali od pravca zavarivanja.

82. (MIG/MAG) Kako se zavaruje kutni spoj u vertikalnom položaju s visinom zavara iznad 3mm? - Odozdo prema gore uz poprečno gibanje gorionika.

83. (MIG/MAG) Kako se zavaruje kutni spoj kojem su stranice okrenute tako da čine žlijeb? - Obavlja se isto ka zavarivanje V sučeljenog spoja.

84. (MIG/MAG) kako se obavlja mehanizirano zavarivanje kutnog spoja? - Obavlja se uglavnom bez poprečnog gibanja glave. To diktira da se iznad visine zavara od

4mm zavaruje vezanim slojevima. 85. Koje su najčešde greške pri zavarivanju MIG/MAG postupkom?

- Najčešde greške su: poroznost, nepotpuno spajanje (naljepljivanje), uključci, površinski ružan zavar, zajedi i pukotine.

86. (MIG/MAG) Kako nastaje poroznost u zavaru? - Poroznost u zavaru nastaje zato što metal u rastaljenom stanju sadrži i znatne količine

plinova. Kako se metal hladi plinovi naglo izlaze van. Ukoliko je brzina skrudivanja taline veda od brzine izdvajanja plinova oni ostaju u zavaru ili na njegovoj površini u obliku poroznosti.

87. (MIG/MAG) Navedi osnovne uzroke poroznosti u zavaru. - Nečistode u pripremi spoja i na žici, kao što su hrđa i drugi oksidi, vlaga, masnoda, boje

itd. - Vlaga u zaštitnom plinu, - Neispravna tehnika i režimi rada, kao previše nagnuti gorionik, preveliko odstojanje

sapnice, premala ili prevelika količina zaštitnog plina, nečista cjevčica, preveliki napon luka.

- Neispravan uređaj, propuštanje vode na gorioniku, neispravan manometar koji ne propušta pravilne količine plina, uvlačenje zraka u sistem za dovod plina.

88. (MIG/MAG) Kakva greška je naljepljivanje? - Naljepljivanje ili nedovoljno povezivanje događa se u zavarenom spoju kada talina zavara

legne na hladan materijal spoja bez pretaljivanja osnovnog materijala. - Nastaje kada talina pobjegne pod ili ispred električnog luka koji ne zagrijava i ne

pretaljuje osnovni materijal. - Ove greške su česte kod debljih materijala , naročito ako se primjeni kratki luk. - Ova greška je vrlo opasna, jer na tom mjestu nije izvršeno spajanje metala, a vrlo teško se

otkriva ultrazvukom a rentgenski se ne može otkriti.

89. (MIG/MAG) Koji su uzroci grešaka naljepljivanja? - Premala brzina zavarivanja, uz preveliku količinu topline koja bježi pod ili ispred luka. - Prevelika brzina zavarivanja, pa nema dovoljno zagrijavanja osnovnog materijala, kapljice

padaju na hladni osnovni materijal, - Preširoko poprečno gibanje gorionika, što uzrokuje bježanje taline naprijed i hlađenje

stranica dok se električnim lukom dođe s jedne na drugu, - Prebrzo poprečno gibanje gorionika bez kratkog zadržavanja električnog luka na

stranicama žlijeba radi pretaljivanja osnovnog materijala, - Premali kut otvora žlijeba tako da električni luk nije usmjeren na dno žlijeba ved se

zaustavlja na stranicama, a ispod luka u oštrom žlijebu (korijenu) talina bježi i naliježe na hladni materijal.

- Oksidirana i neravna površina žlijeba. 90. (MIG/MAG) Od čega nastaju uključci u zavaru?

- Nastaju od troske ili oksida koji ne uspijevaju isplivati na površinu taline pri zavarivanju. - To se dešava kod manjih jakosti struje ili ako se ne prethodnom sloju ne ukloni staklasta

troska. Uključci se otkrivaju prozračivanjem i prozvučivanjem. 91. (MIG/MAG) Koji su uzroci nastajanja uključaka u zavaru?

- Nečista i nekvalitetna priprema spoja, - Nedovoljno čišdenje troske između slojeva kod višeslojnog zavarivanja.

92. (MIG/MAG) Što karakterizira površinski ružan zavar? - Karakterizira ga onečišdenje s kapljicama rasprskanog metala i obično jako orebrena

površina. 93. (MIG/MAG) Koji su uzroci površinski ružnog zavara?

- Nepravilno odabrani parametri zavarivanja, obično preveliki napon električnog luka u odnosu na jakost struje,

- Nejednak dovod žice, previše ili premalo stegnuta žica uzrokuje nemirne parametre zavarivanja,

- Nečistoda u pripremi spoja ili nečistoda žice, uzrokuje jako rasprskavanje metala, - Nepravilan položaj gorionika ili radnog komada.

94. (MIG/MAG) Što su zajedi? - Zajedi su oštedenja osnovnog materijala u prelaznoj zoni uz zavar. - Zajedi su vrlo opasni jer predstavljaju neku vrstu inicijalne pukotine. - Nastaju od električnog luka, nepravilnom tehnikom rada i neodgovarajudim parametrima

zavarivanja. 95. (MIG/MAG) Kako nastaju zajedi?

- Prejaka struja zavarivanja ili preveliki napon električnog luka, - Nepravilan položaj gorionika npr. kod zavarivanja u kut previše nagnut tako da je

električni luk usmjeren previše na okomitu stranicu, - Nepravilno izvođenje slojeva pri zavarivanju u kut, pokušaj izvođenja vede visine zavara u

jednom sloju. 96. Koliko česte su pukotine pri MIG/MAG zavarivanju?

- Tople i hladne pukotine rjeđe se pojavljuju kod MIG/MAG zavarivanja. - Najčešde se pojavljuju sitne pukotine u završnom krateru.

97. (MIG/MAG) Koji su uzroci nastajanja toplih pukotina? - Neodgovarajudi oblik žlijeba, veliki odnos visine prema širini zavara. Treba smanjiti brzinu

zavarivanja, povedati napon da se postigne šira talina a smanji dubina protaljivanja. - Neodgovarajuda žica u odnosu na osnovni materijal, - Nečistode u pripremi spoja.

98. (MIG/MAG) Koji su uzroci nastajanja hladnih pukotina? - Pitanja dobre zavarljivosti osnovnog materijala. - U najviše slučajeva nije izvršeno potrebno predgrijavanje.

99. (MIG/MAG) Koji su uzroci pukotina u završnom krateru? - Nepravilna tehnika zavarivanja kratera – krater nije dovoljno popunjen pa zavar ne može

izdržati napone stezanja kod hlađenja.