Upload
others
View
9
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Inženjerska grafika
geometrijskih oblika(3. predavanje, tema 3)
Prva godina studija
Mašinskog fakulteta u Nišu
Predavaĉ:
Dr Predrag Rajković
Mart 5, 2013 3. predavanje, tema 3
KONUSNI PRESECI
(CONICS)
Konusni preseci su krive koji nastaju kao ravni
preseci obrtne konusne površi.
PARABOLA
Parabola je presek obrtnog konusa i ravni koja je
paralelna samo jednoj izvodnici konusa.
Postupak crtanja ravni seĉenja
1. Izabrati taĉku A na bazisnoj kružnici
2. Postaviti kroz vrh konusa V pravu VA
3. Postaviti novu ravan crtanja normalno na VA
kroz taĉku A
4. Nacrtati ravan seĉenja konusa kroz VA
normalnu na ravan crtanja
5. Svaka ravan paralelna sa ovom ravni seĉe
konus po paraboli
HIPERBOLA
Hiperbola je presek obrtnog konusa i ravni koja je
paralelna dvema izvodnicama konusa.
Postupak crtanja ravni seĉenja
1. Izabrati dve razliĉite taĉke A i B na bazisnoj
kružnici
2. Postaviti ravan vrh konusa V i AB
3. Svaka ravan paralelna sa ravni ABV seĉe konus
po hiperboli
ELIPSA
Elipsa je presek obrtnog konusa i ravni koja seĉe
sve izvodnice konusa.
Kružnica nastaje kao specijalan sluĉaj elipse kada
je ravan normalna na osu konusa.
ELIPSA
Elipsa je presek obrtnog konusa i ravni koja seĉe
sve izvodnice konusa.
Postupak crtanja ravni seĉenja
1. Izabrati dve razliĉite taĉke A i B u projekcijskoj
ravni koja ne sadrži bazisnu kružnicu
2. Postaviti ravan kroz AB normalnu na tu
projekcijsku ravan (Curve-Plane-CuttingPlane)
3. Svaka ravan paralelna sa ravni seĉe konus po
elipsi
Crtanje koniĉnih krivih
Neke koniĉne krive se crtaju pomoću posebnih opcija u
meniju Curve
1. Circle.
2. Ellipse.
3. Parabola.
KONUSNI PRESECI KAO
GEOMETRIJSKO MESTO TAĈAKA
Konusni presek je geometrijsko mesto
taĉaka u ravni koje imaju stalan koliĉnik
rastojanja od neke date taĉke (žiže) i date
prave (vodilje).
Ovaj koliĉnik je ekscentricitet e konusnog
preseka
Elipsa ima e<1
Parabola ima e=1
Hiperbola ima e>1.
KONUSNI PRESECI KAO
GEOMETRIJSKO MESTO TAĈAKA
cose
p
1
Opšta polarna jednaĉina konusnih preseka
glasi
2222 21 pepxyx)e(
Opšta jednaĉina konusnih preseka u
Decartesovim koordinatama glasi
ELIPSA
Elipsa je geometrijsko mesto taĉaka ĉiji je zbir rastojanja od
dveju datih taĉaka F1 i F2 stalan: PF1 +P F2 =2a.
Taĉke F1 i F2 su fokusi (žiže) elipse.
Centar elipse je središte duži F1F2 .
222bae
Ako su poznate
ose elipse onda
je elipsa potpuno
odreĊena.
Žižno odstojanje
ELIPSA
Tetiva elipse je svaka duž koja spaja dve taĉke na elipsi.
Preĉnik elipse je svaka tetiva koja prolazi kroz centar elipse.
Za dati preĉnik, spregnuti preĉnik ĉine sredine njemu
paralelnih tetiva.
Jedini normalni
spregnuti
preĉnici jesu
velika i mala
osa
NALAŽENJE OSA POMOĆU
SPREGNUTIH PREĈNIKA
Data su dva spregnuta preĉnika AB i CD.
Centar elipse je taĉka O=ABCD
Neka je CO1 normala AB I CO1=A0.
Nacrtajmo paralelogram
EFGH ĉija središta strana su
A,B,C i D.
Tražena elipsa je afina
kružnici K(O1,AB) .
Osa afinosti je GHPravac afinosti OO1
Nacrtajmo simeralu duži OO1
Njen peresek sa GH je S
Kružnica L(S, SO) GH ={ P,Q}
Velika osa je na pravcu QO
Mala osa je na pravu PO
CRTANJE TAĈAKA ELIPSE METODOM
“PARĈETA PAPIRA”
Dat je centar elipse i velika i mala osa.
Napraviti lenjir
podeljen na dve
duži dužine a i b.
Prisloniti lenjir uz
veliku i malu osu.
Taĉka koja deli
lenjir na dva dela
odreĊuje
taĉke elipse.
ELIPSA
Taĉke elipse se mogu crtati tako što se uzme proizvoljna
taĉka P na velikoj osi i naĊu preseci kružnica K(F1,A1P) i
K(F 2,A2P)
aQFQF1 22
PARABOLA
Parabola je geometrijsko mesto taĉaka podjednako
udaljenih od date taĉke (žiže parabole) i date prave
(vodilje parabole).
Teme parabole je taĉka
na normali direktrise
podjednako udaljena od
žiže i direktrise.
Ako su poznati teme i žiža
parabole onda je parabola
potpuno odreĊena.
HIPERBOLA
Hiperbola je geometrijsko mesto taĉaka ĉija je razlika
odstojanja od dveju datih taĉaka F1 i F2 stalna.
Taĉke F1 i F2 su žiže hiperbole.
a2QFQF 12
Krivina krive (Curvature)
Krivina krive je brzina promene pravca
tangente krive.
Krug krivine je krug koji najbolje
aproksimira krivu u datoj tacki.
Krivina prave je K=0.
Krivina kruga poluprecnika R je K=1/R i
on se poklapa sa svojim krugom krivine.
Krugovi krivine u temenima elipse
Uoĉimo pravougaonik AOBV. Na duž AB iz
taĉke V postavimo normalu. Ona seĉe AO u
taĉki S, a BO u taĉki T. Krugovi krivine su
K(S,SA) i K(T, TB).
Krug krivine u temenu parabole
Uoĉimo taĉku S centralno simetriĉnu
temenu A u odnosu na žižu F.
Krug krivine je K(S,SA).
Crtanje koniĉnih krivih
Koniĉne krive se crtaju pomoću opcije Curve - Conic
1. Uneti poĉetnu taĉku krive.
2. Uneti krajnju taĉku krive.
3. Uneti srednu taĉku krive.
Ove tri taĉke definišu i ravan kojoj kriva pripada.
4. Krivinu krive (Curvature) odreĊujemo birajući još jednu taĉku na
krivoj ili
vrednost krivine krive, tj. broj veći od 0 i manji od 1
za elipsu - vrednost veću od 0.0 i manju od 0.5.
za parabolu - vrednost jednaku 0.5.
Za hiperbolu - vrednost veću od 0.5 i manju od 1.
Koniĉne cilindriĉne površi
(Conic Cyllinders)
12
2
2
2
b
y
a
xy
a
x2
2
2
Koniĉne cilindriĉne površi nastaju linijskim pomeranjem
koniĉnih krivih
Eliptiĉki cilindar
Paraboliĉki cilindar
Hiperboliĉki cilindar.
12
2
2
2
b
y
a
x
Koniĉne cilindriĉne površi
Primer. Telo
nastalo
izvlaĉenjem
elipse koja leži u
horizontalnoj
ravni u smeru
z-ose
Na koniĉnu krivu primeniti
Solid-Extrude planar curve
Paraboloid
)1,0(w,v),2,0(u
wcz
usinwvby
ucoswvax
2
22
2
2
2
c
z
b
y
a
x
• Površ Solid-Parabolid.
• Telo Solid- Cap Planar Hole
Hiperboloid
)1,0(w,v),2,0(u
wcz
usinwvby
ucoswvax
2
22
2
2
2
c
z
b
y
a
x
• Kriva Curve-Conic
• Površ Surface-Revolve
• Telo Solid-Cap Planar Hole
Koniĉne taĉke
na obrtnim površima
• Elipsna tačka površi je tačka površi koja je jedina zajednička tačka tangentne ravni i površi u nekoj njenoj okolini.
Parabolna taĉka površi
• Parabolna taĉka površi je taĉka površi takva da
tangentna ravan seĉe površ po krivoj za koju je taĉka
dodira povratna.