I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 7 . lipnja 2006. broj 23/2006

Domovinske vijesti■ Nova uprava hrvatskih salezijanaca■ Isusovcima Nagrada grada Zagreba■ Svetkovina Majke Božje od Kamenitih vrata

Susret članova HBK s redovničkimprovincijalima iz Hrvatske

Biskupi i provincijali raspravljali o primjeniKonvencije za povjeravanje župa ustanovamaposvećenoga života i družbama apostolskogaživota ■ Premijer Sanader na Meterizama

■ Zagreb: Večer bl. Marije Terezije od sv. Josipa■ Upoznajte Isusa da ga možete voljeti■ Biskup Bogović s nastavnicima povijesti na Udbini■ Krk: Predstavljen zbornik o biskupu Mahniću■ Rijeka: "Papa među nama"

Nadbiskup Lajolo na svetkovinuDuhova u zagrebačkoj prvostolnici

Moja nazočnost ovdje danas novi je znak onihposebnih povijesnih veza ispunjenih dubokimuzajamnim poštovanjem i djelatnom željom zasuradnjom što oduvijek veže Svetu Stolicu sovom zemljom, istaknuo je nadbiskup Lajolo, au propovijedi poručio: Europa koja bi željelazanemariti vlastite kršćanske korijene,zanemarila bi ono što je veliko i dobro, a štosu naši pređi primili od kršćanske vjere i što sunam prenijeli

■ Reagiranje Udruge građana Pokret za život■ Nadbiskup Lajolo posjetio Đakovačku i Srijemsku biskupiju

Potpisan sporazum između Vlade RH iZagrebačke nadbiskupije

Kardinal Bozanić i premijer Sanader potpisalisporazum između Vlade RH i Zagrebačkenadbiskupije o darovanju prostora vojarne"Kralj Tomislav" za potrebe osnivanjaHrvatskog katoličkog sveučilišta

■ Nadbiskup Lajolo posjetio Vojni ordinarijat■ U Dubrovniku otkrivene dvije spomen ploče na pohod Ivana Pavla II.■ Nadbiskup Lajolo o vatikanskoj diplomaciji

Crkva u Hrvata■ Djeca iz Brezovice na susretu u Chomutovu■ Sarajevo: Uvreda katolicima u sklopu obrazovnog sustava■ Nadbiskup Vidović posjetio HKM Duesseldorf■ Trideset i osmi susret HAS-a■ Hrvatsko hodočašće u Neviges■ Poslanica BK BiH obiteljima

Inozemne vijesti■ Papina poruka Svjetskom kongresu crkvenih pokreta i novih zajednica■ Papa primio članove Generalnog tajništva Biskupske sinode■ Završen II. svjetski kongres crkvenih pokreta i novih zajednica■ Papa primio talijanske katoličke novinare■ Vatikan: Završena međunarodna konferencija o borbi protiv korupcije■ Papa primio britanskog premijera■ Sveta Stolica o iranskome nuklearnom pitanju■ Novi ravnatelj vatikanske službe sigurnosti

Svetkovina Duhova u Vatikanu

Predstavnici crkvenih pokreta i zajednica izcijeloga svijeta slavili su svetkovinu Duhova sBenediktom XVI. Više od 350.000 njihsudjelovalo u molitvenom bdjenju, a oko100.000 hodočasnika okupilo se na svečanojmisi na kojoj je Papa osudio ravnodušnost,mržnju i nasilje

■ Obitelj i ljudska prokreacija

Ljubav, duša misije

Poruka pape Benedikta XVI. u povodu 80.svjetskog dana misija, 22. listopada 2006.

Prilog dokumenti■ Posebna Petrova uloga u apostolskome zboru

2 7 . lipnja 2006. broj 23/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Nova uprava hrvatskih salezijanacaZagreb, 29.5.2006. (IKA) -Hrvatska salezijanskaprovincija od 29. svibnja imanovo vodstvo. Provincijal je

don Ivan Marijanović, vikardon Anto Stojić, ekonom donDrago Škarica, a savjetnici donPejo Orkić, don Tihomir Šutalo

i don Milan Ivančević,priopćilo je TajništvoProvincije.

Apostolsko vjerovanje pred pitanjima današnjiceU Rijeci predstavljenaknjiga ekumenskogteologa WolfartaPannenberga

Rijeka, 30.5.2006. (IKA) -Knjiga uglednog ekumenskogteologa Wolfarta Pannenberga"Apostolsko vjerovanje predpitanjima današnjice" u izdanjuprotestantskog Teološkogfakulteta Matija Vlačić Ilirik uZagrebu predstavljena je 30.svibnja u Velikoj dvoraniTeologije u Rijeci. Djelo supredstavili dr. Lidija Matoševićsa zagrebačkog fakulteta i dr.Marijan Jurčević, profesor nariječkoj Teologiji. Okupljene je pozdravio riječkinadbiskup Ivan Devčić. Sobzirom da je Pannenberg imekoje se citira, kancelar riječkeTeologije izrazio jezadovoljstvo izlaskom njegoveknjige, dodajući kako je riječ ouniverzalnoj kršćanskoj temikoja, već u samom naslovuupućuje na povezanost. Snadbiskupom se složio ipredstavnik Ekumenskogodbora Grada Rijeke pastorGiorgio Grlj, istaknuvši kako jeta knjiga znak da je dijaloguvijek moguć, a njenopredstavljanje pridonosi boljem

razumijevanju. "Apostolsko vjerovanje predpitanjima današnjice" daje novolice suvremene katoličketeologije koja svoj identitetgradi na dijalogu, rekla je dr.Matošević. Riječ je o remek-djelu ekumenske teologije ukojemu se ogledaju dometi irezultati onoga što sedesetljećima stvaralo: svijest daje kršćanska porukajedinstvena. Kršćanstvo jedanas postiglo konsenzus,unatoč brojnim raspravamapoput uloge žene u Crkvi, reklaje dr. Matošević, dodajući kakosu izazovi kršćanske vjeredanas za neke poučak koji nedopire do njih. U studioznom presjeku djelaJurčević je knjigu ocijeniolaganom za čitanje, a autora,Nijemca s poljskim korijenima,realistom koji razmišlja, a neprati modne trendove. U knjizisu sažeta sva Pannenbergovadjela i odiše njegovim vjerskimstavovima. Djelo razrađujepitanja Isusa, Boga i Duha, a

ono što osobito dr. Jurčevićističe jest autorovo izvlačenjerazlika između vjerovanja ipovjerenja. On postavlja pitanjeVjerovati u Boga, te dovodi upitanje Što se misli kada sekaže Bog, rekao je Jurčević.Osim toga, smatra predavač,autor ispituje i pitanje ateizmate osobnog Boga. Ipak, ono štoosobito ističe jestPannenbergerovo ispitivanjeApostolskog vjerovanja izdanašnjeg pogleda čovjeka isvijeta. Napisana je za sve kojipreispituju svoje vjerovanje.Autor ne dogmatizira svojemišljenje te je moguće s njimese i ne slagati, zaključio jeJurčević. Djelo "Apostolsko vjerovanjepred pitanjima današnjice"namijenjeno je svakomstudentu Teologije, ali i širojpopulaciji. Može se naručiti ilikupiti na Teološkom fakultetuMatija Vlačić Ilirik u Zagrebuili preko njihovih Internetstranica - www.tfmvi.hr.

Isusovcima Nagrada grada ZagrebaNagrada jedodijeljena u "povodu400 godina prisutnostiu Zagrebu i zanemjerljiv prinoshrvatskoj znanosti,povijesti i kulturi"

Zagreb, 31.5.2006. (IKA) -Zagrebačka Gradska skupštinadodijelila je Nagradu gradaZagreba Hrvatskoj pokrajiniDružbe Isusove. Nagrada jedodijeljena u "povodu 400godina prisutnosti u Zagrebu iza nemjerljiv prinos hrvatskojznanosti, povijesti i kulturi"."U pastoralnom djelovanjuističu se vjerskim imisionarskim radom,

doprinosom hrvatskojkatehetskoj literaturi,Apostolatu molitve, Zajednicikršćanskog života temeljenimna ignacijskoj duhovnosti ihumanom djelovanju posebnopreko Isusovačke službe zaizbjeglice. Svojim sudjelovanjem značajno utjecalina društvene znanostietnologiju i lingvistiku, teosobito na filozofiju i

prirodoznanstvena dostignuća.Najznačajnija isusovačkaustanova danas je Filozofskifakultet Družbe Isusove uZagrebu, a osnivači su zakladeJuraj Habdelić i Knjižnice JurajHabdelić", ističe se uobrazloženju uz nagradu koje je31. svibnja potpisalapredsjednica Gradske skupštinemr. Tatjana Holjevac.

Mali Lošinj: Proslavljen blagdan Pohođenja MarijinaVjernik imafantastičnu mogućnostda donosi Boga usvojim susretima,poručio župnikBozanić

Mali Lošinj, 31.5.2006. (IKA) -Blagdan Pohođenja Marijinatradicionalno su u srijedu 31.svibnja proslavili vjerniciMaloga Lošinja. Svečanomisno slavlje u malološinjskojžupnoj crkvi Rođenja Marijinate svečani ophod s Marijinimkipom predvodio je župnikMalog Lošinja dr. AntonBozanić.

U propovijedi je upozorio navažnost međuljudskih odnosa,istaknuvši kako čovjek koji usebi nosi Božje ozračje usvojim susretima to prenosi nadruge ljude. Vjernik u svojimsusretima ima jednu fantastičnumogućnost da donosi Boga.Onaj koji donosi Boga i Božjuriječ uvijek je blagoslovljen;

svaki njegov pohod jest praviblagoslov osobi kojoj dolazi. Otome govori blagdan Marijinapohođenja, koji poučavakršćane da donose drugima upohod ono najdublje inajvrednije što u sebi nose, a toje Božje ozračje, poručio ježupnik Bozanić.

3v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Pastoral za novo lice CrkveDr. Milan Šimunoviću svojoj novoj knjiziveliku važnost pridajesuradnji laika isvećenika upastoralnomdjelovanju

Rijeka, 31.5.2006. (IKA) -Predstojnik Teologije u Rijecimons. dr. Milan Šimunovićpredstavio je 31. svibnja udvorani Teologije svoju novuknjigu "Pastoral za novo licecrkve. Teološka promišljanja ožupnoj zajednici" u izdanjuKršćanske sadašnjosti. Kako jesam autor istaknuo napredstavljanju, osnovni poticajza stvaranje tog djela bile susmjernice Drugoga vatikanskogsabora i želja Crkve daodgovori izazovimasuvremenog svijeta. Svijet sebrzo mijenja i Crkva mora ići ukorak s tim promjenama,nudeći nove iskorake. Nisam semirio s rascjepom vjere iživota, kojega su primijetili veću doba Koncila, rekao je dr.Šimunović. Knjiga stoga napuštatradicionalistički mentalitet ipastoralne stereotipe, u potraziza novim licem Crkve i novimoblicima pastorala u koji jepotrebno sve više uključitivjernike. Suočavajući se sasuvremenim težnjama zaslobodom i samoostvarenjem,knjiga raspravlja o načinimakako pomoći suvremenomečovjeku da bolje shvati kakomu autentična kršćanska vjera uživotu zapravo pomaže. Autorželi uskladiti teoriju i praksu,teologiju i konkretno crkvenodjelovanje. Stoga djelo ima ipedagoški karakter kada izteoloških postavki i refleksiji oonome što Crkva živi ukazujena kriterije i odgojne metode uslužbi Crkve u svijetu, za što jenužno sustavno planiranje iprogramiranje. Knjiga jenamijenjena svima koji se bavestručnim promišljanjem idjelovanjem unutar Crkve,

svećenicima, studentima i svimvjernicima koji žele pridonijetiostvarivanju pastoralnihsmjernica zadanih na Drugomvatikanskom saboru, objasnioje Šimunović. Sastoji se od tri dijela teuvodnog izlaganja i završnogpromišljanja. Na 533 stranicedr. Šimunović sustavno je izniopastoralne smjernice koje,uzimajući u obzir društveneokolnosti, u pastoralnodjelovanje Crkve žele aktivnijeuključiti što veći broj vjernika.Autor ističe potrebu tzv. noveevangelizacije i govor kojičovjeku otkriva novo licekršćanstva, s posebnimodrazom na mlade i obitelji, tevjernike laike, s posebnimnaglaskom na crti preobrazbedruštva. Recenzent knjige dr. EmanuelHoško istaknuo je kako jeknjiga u svom polazišturevolucionarna ili barempionirska, jer kao osnovicupastoralnog djelovanja Crkvepostavlja župnu zajednicu, a neuobičajene čimbenike;svećenik/dušobrižnik je u njojnajodgovorniji čimbenik, ali nei jedini. Hoško podsjeća daautor pastoral temelji naodrednicama Drugogavatikanskog koncila i uvažavaokolnosti suvremenog društva.Autor je vrlo hrabro u naslovusvog djela naznačio svoj cilj, ato je hod prema pastoralu zanovo lice Crkve, što ponjegovom sudu traži najprijeteološko-pastoralnapromišljanja, a zatim novupastoralnu praksu župnezajednice. Zacrtani program je iostvario: najprije je jasnonaznačio promjene kojima

podliježe suvremen čovjek isuvremeno društvo te suvremenvjernik/kršćanin; zatim jenaznačio ponekad zaboravljeneiskorake Drugog vatikanskogkoncila, a onda se odlučnosuočio s brojnim pitanjimapastoralnog djelovanja.Uime izdavača, Kršćanskesadašnjosti, knjigu je predstavioi ravnatelj dr. Adalbert Rebić.Istaknuo je važnost katoličkogizdavaštva i prijevodaznačajnih teoloških djela kojaomogućuju studijski i sustavnipastoralni, teološki i katehetskirad. Potaknut objavljenimdjelom dr. Šimunovića, kritičkise osvrnuo na, prema njegovimriječima, nedovoljnu otvorenostklerikalne Crkve za suradnju slaicima u pastoralnomdjelovanju. Nažalost, danasnjihov uloga nije ni izdalekaostvarena, rekao je Rebić,objasnivši kako dr. Šimunoviću svojoj knjizi daje velikuvažnost upravo suradnji laika isvećenika u pastoralnomdjelovanju. Mons. Milan Šimunovićdoktorirao je na Papinskomsalezijanskom sveučilištu uRimu 1977. godine. NaTeologiji u Rijeci djeluje kaoizvanredni profesor nakatedrama pastoralne teologije,religiozne pedagogije ikatehetike te je i aktualnipredstojnik Teologije. Dugi nizgodina bavio se proučavanjemdjelovanja Crkve u Hrvata,osobito na odgojnom teteološko-katehetskom ipastoralnom području,organizirajući u tom smjerustručne i znanstvene skupove isudjelujući na znanstvenimskupovima u inozemstvu.

Vukovina proslavila blagdan Pohoda BDMMisno slavljepredvodio mons. JosipFrkin

Vukovina, 31.5.2006. (IKA) -Više stotina vjernika Vukovinei okolnih turopoljskih župa,sudjelovalo je 31. svibnja uproslavi blagdana PohodaBlažene Djevice Marije,nebeske zaštitnice župeVukovina, nedaleko od VelikeGorice. Središnje euharistijsko slavlje uprepunoj baroknoj župnojcrkvi, predslavio jevelikogorički župnik i dekan

mons. Josip Frkin, s desetaksvećnika Velikogoričko-odranskog i okolnih dekanata.Mise u 8 i u 18 sati predslavilisu župnik Đuro Sabolek i župnivikar Zvonimir Rogina. Ustaroj turopoljskoj župi, koja sespominje 1334. godine uStarom Čiču do 1799. godine,blagdan Pohoda BDM, časti seod davnine. U propovijedi se mons. Frkinspomenuo odlučujuće uloge

koju je Blažena Djevica Marijaimala u povijesti spasenja, teistaknuo da je njezin potvrdniodgovor Bogu, "neka mi budepo Tvojoj riječi", bio presudanza cijelu povijest čovječanstva.Istaknuvši Marijinususpasiteljsku ulogu, mons.Frkin poručio je da je ona podkrižem svoga Sina, postala inaša majka kojoj se utječemo usvim potrebama.

4 7 . lipnja 2006. broj 23/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Varaždinski Caritas na TrsatuVaraždin, 31.5.2006. (IKA) -Za djelatnike i volontereCaritasa Varaždinske biskupijeu srijedu 31. svibnja, nablagdan Pohoda BlaženeDjevice Marije, priređeno jeveć tradicionalno godišnjehodočašće. Hodočasnici, kojesu vodili predsjednik i ravnateljBiskupijskog Caritasa mons.Ivan Godina i dipl. teolog AnteŠola, posjetili su svetište GospeTrsatske u Rijeci, gdje je misupredvodio preč. Blaž Horvat,župnik i dekan iz Koprivnice,zajedno s mons. Godinom iDamirom Bobovcem,voditeljem Arhiva Varaždinske

biskupije.Pedesetak hodočasnikapozdravio je gvardijanTrsatskog samostana fra LucijeJagec, koji je ukratko podsjetiona povijest toga najstarijegmarijanskog svetišta uHrvatskoj. Na gostoprimstvuzahvalio je mons. Godina, dokje preč. Horvat u propovijedipozvao hodočasnike i sveCaritasove djelatnike ivolontere da im primjer MajkeBožje i njezine neizmjerneljubavi, predanosti i poniznostibude uzor u pružanju ljubavi idobrote u svakidašnjem životute karitativnom djelovanju.

Nakon mise i osobnihpobožnosti, hodočasnici suobjedovali u samostanskomdvorištu te potom posjetili novuzgradu Caritasa Riječkenadbiskupije, koja je otvorenaprije dva mjeseca. Razgledalisu prostorije BiskupijskogCaritasa te se upoznali sosnovnim aktivnostima iposebitostima u njihovom radu.Po povratku za Varaždinhodočasnici su posjetili iOpatiju. I ovogodišnjemhodočašću pridružili su sepojedini djelatnici Varaždinskebiskupije, svećenici, laici iredovnice.

Predstavljena "Razmatranja crkvenih otaca zanedjelje i svetkovine"

Prijevod tekstova, rado. Martina Kirigina,ustupljen je Verbumuljubaznošću priorabenediktinskogsamostana naĆokovcu o. JozeMilanovića

Split, 1.6.2006. (IKA) -Splitska nakladna kuća Verbumpredstavila je 1. lipnja novuknjigu svoje biblioteke Klasicikatoličke kulture "Razmatranjacrkvenih otaca za nedjelje isvetkovine". O knjizi sugovorili glavni urednikVerbuma mr. Petar Balta idirektor Miro Radalj. Djelosabire propovijedi i razmatranjacrkvenih otaca na temeljupripadajućega evanđeoskogteksta za svaku nedjelju isvetkovinu kroz sve triliturgijske godine. Prijevodtekstova rad je o. MartinaKirigina, OSB, obnoviteljabenediktinskoga reda uHrvatskoj i iznimnogpoznavatelja otačke misli i

duhovnosti, a ustupljena jeVerbumu ljubaznošću o. JozeMilanovića, priorabenediktinskog samostana naĆokovcu. Riječ je ojedinstvenoj knjizi u kojoj na490 stranica svetopisamsketekstove tumače velikani kojisu oblikovali kršćanskuteologiju i misao, duhovniautoriteti koji su tijekomstoljeća nadahnjivali vjeru ikulturu naše civilizacije:Augustin, Ambrozije,Atanazije, Bazilije, Bernard,Ciprijan, Ćiril Aleksandrijski,Grgur Nazijanski, GrgurNisenski, Hilarije, Irenej, IvanZlatousti, Leon Veliki, PetarKrizolog i mnogi drugi.Njihove misli sabrane kroz

četiri poglavlja u knjizipreživjele su stoljeća olujnihpromjena, uspona i padovacivilizacija i svjetonazora te sui dan-danas pred nama žive isvježe kao i onda kada suzapisane, kazao je Radalj,predstavljajući vrijedno blago isiguran duhovni putokaz.Uz tri poglavlja u kojima suopisane liturgijske godine A, Bi C, knjiga sadrži i posebnopoglavlje Svetkovine krozgodinu u kojemu se govori osv. Josipu, NavještenjuGospodnjem ili Blagovijesti,Rođenju sv. Ivana Krstitelja,Sv. Petru i Pavlu, UznesenjuBDM ili Velikoj Gospi, Svi,Svetima i Bezgrješnom začećuBDM.

Rijeka: Kulturna tribina "Što je Opus Dei?"Rijeka, 1.6.2006. (IKA) -Regionalni vikar prelatureOpus Dei za Hrvatsku JorgeRamos i urednica Redakcijevjerskog programa Hrvatskogkatoličkog radija Tanja Popecgovorili su 1. lipnja u dvoraniEuroherza u Rijeci o prelaturiOpus Dei na kulturnoj tribinikoju je organiziraloAkademsko katoličko društvoJeronim.Osvrnuvši se na činjenicu da jeveliko zanimanje za Opus Deipotaknuto i popularizacijomknjige i filma "Da Vincijevkod", koji su prelaturu prikazaliu potpuno pogrešnom svjetlu,Popec je izdvojila tri bitne temeza kršćanstvo: tko je Isus Krist,kojim izvorima o Isusuvjerujemo, te što je Crkva kojuje Isus utemeljio na apostoluPetru kao stijeni. Pozivajući se

na mnogobrojne teologe koji sureagirali proteklih dana nanetočnosti iznesene utvrdnjama Dana Browna,zaključila je kako bi "iz svegatoga moglo proizići neštopozitivno, mogle bi nastatibrojne studijske skupine iprobuditi se zanimanje za vjeru.Roman i film izazvali su tozanimanje, a sada jeodgovornost na uvjerenimkatolicima i katoličkimprofesorima odgovoriti naduhovnu glad naroda".Jedan od najpoznatijihispovjednika u zagrebačkojkatedrali, vlč. Ramos upoznaoje okupljene s poviješćuprelature u našoj zemlji. Sv.Josemaria Escriva de Balaguerosnovao ju je 1928., kaoosobnu prelaturu pod izravnomjurisdikcijom Svete Stolice

priznao ju je papa Ivan PavaoII. 1982., utemeljitelja jekanonizirao 2002., a od 2003.nazočna je u Hrvatskoj. Ovaprelatura pomaže običnimljudima živjeti svoj kršćanskipoziv u svakodnevnici, nudećiim duhovnu potporu iizobrazbu koje su im za topotrebne, rekao je Ramos.Glavna djelatnost prelaturesastoji se u davanju svojimpripadnicima i drugim ljudimaduhovna sredstva kojima ćeživjeti kao dobri katolici usredsvijeta, podsjetio je predavač,dodavši kako Opus Deipromiče svijest o univerzalnompozivu na svetost, osobito nasvetost koja se ostvarujeobičnim radom i usvakodnevnim obvezama.

5v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Svetkovina Majke Božje od Kamenitih vrataSlavlje predvodiokardinal McCarrick -Kardinal Bozanićpozvao vjernike da seu svojim molitvamaspomenu stradalih upotresu u Indoneziji,kojima je namijenio iprikupljene milodare

Zagreb, 1.6.2006. (IKA) -Svetkovina Majke Božje odKamenitih vrata proslavljena je31. svibnja godine, na Dangrada Zagreba, svečanimeuharistijskim slavljem uzagrebačkoj prvostolnici koje jepredvodio kardinal TheodoreEdgar McCarrick,washingtonski nadbiskup.Nakon svečane euharistije,procesijom od katedrale doKamenitih vrata prenijela seslika Majke Božje odKamenitih vrata u kojoj jesudjelovao veći broj vjernika.U koncelebraciji su bilikardinal zagrebački nadbiskupJosip Bozanić, apostolskinuncij u RH nadbiskupFrancisco Javier Lozano,nadbiskup metropolit splitsko-makarski Marin Barišić,nadbiskup metropolit riječkiIvan Devčić, zadarskinadbiskup Ivan Prenđa,banjolučki biskup FranjoKomarica, vojni ordinarij JurajJezerinac, biskupi đakovačko-srijemski biskup Marin Srakić,varaždinski Marko Culej,pomoćni biskupi zagrebačkiJosip Mrzljak, Vlado Košić iValentin Pozaić te đakovačko-srijemski Đuro Gašparović iĐuro Hranić. Svečanosti je bionazočan i zagrebačkigradonačelnik Milan Bandić. Na početku euharistijskogslavlja kardinala McCarricka,kojem je ovo petnaesti posjetHrvatskoj, pozdravio jekardinal Bozanić kazavši:"Posebno nam je drago što jedanas među nama uzoritigospodin nadbiskup TheodoreMcCarrick, kardinal izWashingtona. Svojomnazočnošću među nama i ovom

je prigodom posvjedočiodugogodišnje prijateljstvo shrvatskim narodom i Crkvom uHrvatskoj. Zahvaljujući mu štoje spremno prihvatio poziv dapohodi zagrebačku Crkvu osvetkovini Majke Božje odKamenitih vrata, radosni smošto danas predvodi ovosredišnje euharistijsko slavlje učast naše Zaštitnice". U znakzahvalnosti što je u Hrvatskojbio nazočan i 1998. godinekada je papa Ivan Pavao IIproglasio blaženim kardinalaAlojzija Stepinca, kardinalBozanić darovao je kardinaluMcCarricku bistu bl. AlojzijaStepinca. Obraćajući se vjernicima,kardinal Bozanić istaknuo je:"Radujem se što i ove godinemogu zajedno s vamaposvjedočiti ustrajni inepokolebljivi hod Crkvezagrebačke koja se na današnjusvetkovinu Majke Božje odKamenitih vrata, zaštitniceZagreba ponovno okupila uStepinčevoj katedrali.Okupljeni oko dragog likaMajke Božje, koja svojomljubavlju bdije nad našimgradom, zahvaljujemo Bogu štonam po Mariji daje znak svojemilosne prisutnosti međunama". Pozvao je vjernike da seu svojim molitvama spomenuonih koji su ovih dana stradali upotresu u Indoneziji, na otokuJavi, a prikupljene milodarekardinal je namijenio zapotrebe stradalih. U propovijedi, koju jepripremio na hrvatskom jeziku,kardinal McCarrick istaknuo je:"Počeci moje povezanosti sHrvatskom sežu u dane kada je

kardinal Šeper, prije okotrideset i pet godina, posjetioNew York i kada sam ja biotajnik sl. Božjega, kardinalaTerencea Cooka" te se prisjetiosvog dugogodišnjegprijateljstva s pokojnimkardinalom FranjomKuharićem i prijateljstva skardinalom Bozanićem. "Svojusam službu stavio pod zaštituBogorodice Marije Kraljice, a umome biskupskom grbusredišnji je motiv jednostavnakruna kao spomen na Nju kaoKraljicu moga svećeništva imoje biskupske službe, dok onadanas u nebu kraljuje kaoKraljica hrvatskog naroda, magdje se on nalazio", kazao jekardinal McCarricknastavljajući: "Neka MajkaBožja, koja se nalazi uKamenitim vratima grada ipoziva nas u zaštitu svojeprivržene brižnosti, uvijek stojina vratima naših srdaca ipoziva nas da hodimo s Isusom,da svoje pouzdanje polažemo unjegovu ljubav, a jednako takosvoje živote, radosno, snažno ivelikodušno ugrađujemo usluženje Njemu i u služenjesvojim bližnjima". Po završetku svečaneeuharistije oblikovana jeprocesija u kojoj je poredkardinala McCarricka, nuncijaLozana, kardinala Bozanića iostalih nadbiskupa i biskupa,sudjelovao veći broj svećenika,redovnika i redovnica, crkvenihudruga i naroda Božjeg.Procesija je išla od zagrebačkeprvostolnice do Kamenitihvrata gdje se iskazalapobožnost Majci Božjoj odKamenitih vrata molitvom,predanjem i pjesmom.

Misa zadušnica kod splitskih franjevaca uz 15.obljetnicu 114. brigade HV-aSplit, 1.6.2006. (IKA) -Polaganjem vijenca tepaljenjem svijeća predsredišnjim križem na splitskomgroblju Lovrinac, a zatimmisom zadušnicom za svepoginule hrvatske branitelje,koju je u župnoj i samostanskojcrkvi Marijina Uznesenja uzfranjevački samostan Sv. Antena Poljudu predvodio župnik igvardijan fra Frano Delić,Udruga hrvatskih branitelja -dobrovoljaca, 1. lipnjaobilježila je petnaestu

obljetnicu osnivanja 114.brigade "škorpiona", prvepričuvne brigade HV-a uHrvatskoj. Uz članove obitelji, rodbinu,prijatelje i preživjele suborce,nazočni su bili i predstavniciGrada i Županije te četirislavna zapovjednika 114.brigade. Nakon razgledavanjaumjetničke izložbe pripadnikabrigade u velikoj dvorani DomaHV-a održana je svečanost nakojoj su nazočne pozdravili

gradonačelnici Splita, Trogira iSolina te splitsko-dalmatinskižupan Ante Sanader, također iprvi zapovjednik postrojbebrigadir Ante Čatlak te brigadnigeneral Slaven Zdilar. Počast jepoginulim braniteljima odana ipred spomen-obilježjem uPerivoju hrvatskih mučenika ukrugu "škvera" - splitskogbrodogradilišta, gdje se čuvalegendarni oklopni vlak, koji jeslužio u Domovinskom ratu.

6 7 . lipnja 2006. broj 23/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Susret članova HBK s redovničkim provincijalima izHrvatske

Biskupi i provincijaliraspravljali oprimjeni Konvencijeza povjeravanje župaustanovamaposvećenoga života idružbamaapostolskoga života

Zagreb, 1.6.2006. (IKA) - Podpredsjedanjem kardinala JosipaBozanića, zagrebačkognadbiskupa i predsjednikaHBK, u četvrtak 1. lipnjaodržan je u Tajništvu HBK uZagrebu susret članovaHrvatske biskupskekonferencije s redovničkimprovincijalima iz Hrvatske,priopćeno je iz TajništvaHrvatske biskupskekonferencije.U uvodnoj riječi kardinalBozanić istaknuo je da je taj,već tradicionalni susret, vrlojasan znak unutarcrkvenogdinamizma i nastojanja, pričemu redovništvo svojimspecifičnim poslanjem naposeban način obogaćujeCrkvu. Kardinal Bozanićpozdravio je apostolskoganuncija u RH nadbiskupaFrancisca Javiera Lozana, čijaprisutnost označava trajnu ičvrstu povezanost Crkve uHrvatskoj sa Svetim Ocem uRimu. Posebno je pozdravionovoizabrane provincijale, kojisu prvi put sudjelovali natakvom susretu. Skup je pozdravio i o. IkoMateljan OP, predsjednik

Hrvatske konferencije višihredovničkih poglavara,istaknuvši da se u povjerenju iustrajnom nastojanju izgrađujupravi crkveni odnosi koji dajuobilat rod poput pšenice izevanđeoske prispodobe osijaču.Biskupi i provincijaliraspravljali su o primjeniKonvencije za povjeravanježupa ustanovama posvećenogaživota i družbama apostolskogaživota koja je usvojena prijegodinu dana. Konstatirano je daće primjena Konvencije, što jeu skladu s crkvenimzakonodavstvom, pomoći da seiznađu što bolja rješenja upastoralu onih župa koje supovjerene ili se povjeravajuredovnicima. U tom konteksturazgovaralo se i o aktualnimpitanjima cjelokupnogapastorala koji traži sve višezauzetih i svjedočki spremnihsvećenika. Drugo važno područje o kojemsu razgovarali biskupi iprovincijali bilo je pitanje brigeza duhovna zvanja. Ističućisnažnu eklezijalnu dimenzijutoga pitanja i njezinu važnostza život i djelovanje Crkve,

konstatirano je da se tompitanju posvećuje sve višepozornosti kako u redovničkimzajednicama tako i ubiskupijama, ali i nazajedničkom planu. Odlučenoje da će Vijeće HBK zasjemeništa i duhovna zvanjazajedno s odborima Hrvatskekonferencije viših redovničkihpoglavara i Hrvatske unije višihredovničkih poglavarica zaduhovna zvanja, zajedničkiprogramirati promicanjeduhovnih zvanja u našoj Crkvi.Istodobno će se sličnopoduzimati u biskupijama,imajući u vidu specifičnostkarizmi pojedine redovničkezajednice. Susret je završio zajedničkimobjedom u Tajništvu HBK.Nakon objeda članovi HBKodržali su kratak susret nakojem se razgovaralo okonkretnim točkamapredstojećeg pohoda ad liminakoji će se održati od 3. do 10.srpnja ove godine u Rimu,ističe se u priopćenju sa susretačlanova HBK s redovničkimprovincijalima iz Hrvatske kojeje uputilo Tajništvo HBK.

Premijer Sanader na MeterizamaPremijer čestitaošibenskoj župi Sv.Jeronima četrdesetuobljetnicu i završetakradova na župnojcrkvi i pastoralomcentru

Šibenik, 2.6.2006. (IKA) -Premijer Republike Hrvatskedr. Ivo Sanader i skupinavisokih državnih dužnosnikaposjetili su 2. lipnja šibenskugradsku župu Sv. Jeronima -Meterize. Razlog dolaskavisoke delegacije je spomenikpapi Ivanu Pavlu II., radakademskog kipara AleksandraAle Guberine, koji je 2. travnjapostavljen u perivoju župnecrkve. Premijer tog dana zbogobveza, kako ističe župnikMeteriza fra Ivan Maletić, nijemogao otkriti spomenik te je

ovom posjetom ispunioobećanje i posjetio župu ugodini kada se obilježavačetrdeseta obljetnica njezinapostojanja. Premijera je uzžupnika i brojne vjernike,dočekao i šibenski biskup AnteIvas. Nakon pozdravnih govorapremijeru Sanaderu uručen jebrončani odljev kipa pape IvanaPavla II.Premijer je čestitao župiMeterize na četrdesetojobljetnici i na završetku radovana župnoj crkvi i pastoralomcentru. Istaknuo je važnost

pape Ivana Pavla II. usuvremenom svijetu. On je biomirotvorac i pomogao je da sekomunistička diktatura makne seuropske pozornice, istaknuo jedr. Sanader, koji u živomsjećanju nosi posljednji susret sIvanom Pavlom II. Hrvati suuvijek cijenili Papinoprijateljstvo koje je pokazivaoprema Hrvatskoj. Riječ je ovelikanu suvremenog svijeta iočekujemo da će Sveta Stolicauskoro u svojim regularnimpostupcima to potvrditi,zaključio je dr. Sanader.

Bagalovići: Prvo duhovsko bdjenje mladihSplitsko-makarske nadbiskupijeBagalovići, 2.6.2006. (IKA) - Užupnoj crkvi Gospe Karmelskeu Bagalovićima u večernjimsatima 2. lipnja održano jeduhovsko bdjenje mladih župaNeretvanskog dekanata. To jebilo prvo bdjenje mladih uSplitsko-makarskojnadbiskupiji koje će se uorganizaciji Vijeća za pastoralmladih nadbiskupije 3. lipnja

održati po svim dekanatima.Molitveno bdjenje održano jepod geslom koje je dao papaBenedikt XVI. "Riječ tvojanozi je mojoj svjetiljka isvjetlost mojoj stazi". Za tuprigodu izrađeni su prigodniplakati i molitveni sadržaji kojesu animirali čitači župe sv.Nikole biskupa iz Metkovića.Pjevao je župni zbor

Bagalovića, kojemu se uzgitaru pridružio župnik donNikola Bodrožić. Namolitvenom bdjenju uzneretvanskog dekana StipuJerkovića sudjelovali su i ostaližupnici dekanata, a predvoditeljje bio povjerenik za mladeNeretvanskog dekanata župnivikar župe sv. Nikole don MateŠkaričić.

7v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Biskup Culej blagoslovio prostorije Ureda za medijeVaraždinske biskupije

Riječ je o najnovijembiskupijskom uredu ukojem će djelovatiistoimenopovjerenstvo, a sastojise odmultifunkcionalnihprostorija, poputsuvremenoopremljenog studija irežije za pripremuaudio i videomaterijala za potrebeelektronskih medija idruge namjene

Varaždin, 2.6.2006. (IKA) -Novouređene prostorije Uredaza pastoral i evangelizaciju umedijima Varaždinskebiskupije u biskupijskomPastoralnom centru uVaraždinu blagoslovio je 2.lipnja varaždinski biskupMarko Culej. Riječ je o najnovijembiskupijskom uredu u kojem ćedjelovati istoimenopovjerenstvo, a sastoji se odmultifunkcionalnih prostorija,poput suvremeno opremljenogstudija i režije za pripremuaudio i video materijala zapotrebe elektronskih medija idruge namjene. Svečanostotvorenja i blagoslova okupilaje svećenike i laike - djelatnikei suradnike Biskupskogordinarijata, biskupijskih uredai ustanova, te članove isuradnike novoutemeljenogpovjerenstva, među kojima suvjeroučitelji i mladi animatoriiz raznih krajeva Varaždinskebiskupije. Sve je pozdravio vlč. mr.Krunoslav Novak, voditeljUreda za pastoral i

evangelizaciju u medijima, kojije istaknuo kako je ovogodišnji40. jubilarni Svjetski dansredstava društvenihkomunikacija, koji je obilježenprotekle nedjelje, zaVaraždinsku biskupiju izuzetnoposeban, jer je započelodjelovanje novog povjerenstva iureda u biskupiji. Podsjetio jeda je u svojoj poruci uz Svjetskidan medija papa Benedikt XVI.želio posvijestiti kako su medijimreža komunikacije, suradnje idijaloga. Zaželio je stoga danovi ured bude mjestouzajamne komunikacije isuradnje, koja će se pronositidiljem biskupije vjernicima,kao i onima koji to još nisupostali. Uoči blagoslova prostorija,biskup Culej izrazio je želju dasve ono što će se u ovimnovouređenim prostorimarađati i o čemu će se govoriti,doprije i do srca ljudi, a nesamo do njihovih ušiju.Kazavši kako je Isus došao naovaj svijet navijestiti Radosnuvijest, biskup je istaknuo da jeNjegova riječ nalazila mjesta uljudskim srcima, mrtve budila

na život, donosila mir u ljudskeduše, mirila jedne s drugima, tepokazivala put prema Očevomdomu. Isus je želio da ono štoOn naviješta, bude sačuvano ipreneseno onima koji dolazeposlije Njega, te je stoga isvojim učenicima zapovjedioda idu po svem svijetu ipropovijedaju Evanđeljesvakom stvorenju, podsjetio jebiskup, dodavši da danasKristova riječ i evanđelje doljudi dopiru i putem sredstavadruštvene komunikacije. Da jeCrkva uistinu svjesna značaja ivažnosti medija u naviještanju,pastoralu i evangelizaciji,pokazuje i najnoviji dokumentHrvatske biskupskekonferencije "Crkva i mediji",istaknuo je biskup Culej,dodavši kako današnji medijiimaju zadaću zauzimati se zaistinu i dobrotu, a ne prenositisenzacije. Zahvalio je svimakoji su pridonijeli otvorenjunovog ureda te je blagoslovionovouređene prostorije i sveone koji će u njima djelovati ijavnosti prenositi Kristovuljubav i dobrotu.

"Mysterium paschale"- večer gregorijanskih napjevaU đakovačkojkatedrali prvi nastupnovoosnovanogKatedralnog muškogkomornog zbora podravnanjemkatedralnogazborovođe IvanaAndrića

Đakovo, 2.6.2006. (IKA/BTU)- Uoči svetkovine Duhova, upetak 2. lipnja, u đakovačkojkatedrali svoj prvi nastup imaoje novoosnovani Katedralnimuški komorni zbor podravnanjem katedralnogazborovođe Ivana Andrića.Večernji koncert, oblikovan jekao duhovno skazanje -glazbena meditacija, podnazivom "Mysterium paschale",donoseći napjeve iz bogatogarepertorija gregorijanskogakorala.Sadržajno podijeljen u triciklusa, program je obuhvatiocjelokupno pashalno otajstvo -muku, smrt i uskrsnućeKristovo, te svetkovinuUzašašća Gospodinova iDuhove - Pedesetnicu. Prvucjelinu činili su napjevi i himnikorizmenoga vremena: introitusExurge, quare obdormisDomine, himan Gloria, laus ethonor, graduale Christus factusest, napjev Ave verum Corpus iKyrie, eleison iz XI. mise Orbis

factor. Svečani zapjev Alleluia.Lapis revolutus est sgalikanskim, ambrozijanskim igregorijanskim versovimasvečano je uveo u drugi diokoncerta. Sveto trodnevljeobuhvaćeno je sekvencijomVictimae pashali, zatimnapjevom Cantate Domino ihimnom iz slavlja Večernjeuskrsnoga vremena Ad regiasAgni dapes. U ozračjesvetkovine Uzašašća iPedesetnice uveli su: introitusViri Galilaei i sekvencija VeniSancte Spiritus, zatim kantik Ofilii et filiae te, na samom krajuprograma marijanska antifonaRegina coeli. Bogatstvo i ljepota melodija, tedubina i izvanredna sadržajnostliturgijskih tekstova pružili supublici ne samo glazbeniužitak, nego i duhovni doživljajvelikih vazmanih otajstava.Time je ostvarena idejaprireditelja koncerta daprogram ne bude samo koncert,

nego i svojevrsna meditacijapashalnog otajstva.Gregorijanski koral, zapravo, ijest ispjevana molitva, kojapotiče i uzdiže dušu k Bogu,duboko prožetajednostavnošću. Bogatstvosvete glazbe valja uvijeknanovo otkrivati i prenositi nanove generacije, istakao jebiskup Marin Srakić na krajuprograma, dok je uime svihnazočnih čestitao desetoricipjevača na uloženom trudu ipostignutom uspjehu,ohrabrujući ih da nastaveljepotom zvuka i posebnoizražajnom snagomgregorijanskoga koralaobogaćivati srca svih onih kojiih budu slušali.Uvodno biblijsko razmišljanjeprije koncerta izrekao je mons.Luka Marijanović, profesorbiblijskih znanosti naKatoličkom bogoslovnomfakultetu u Đakovu.

8 7 . lipnja 2006. broj 23/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zagreb: Večer bl. Marije Terezije od sv. Josipa"Osim brige zanapuštenu djecu istarije, karizmaobuhvaća brigu i zasiromahe, zakatehizaciju, zamisije, i brigu zaroditelje. Na svojnačin nalazi se ucijelom tijeku ljudskogživota - kao kulturaživota", istaknuo jebiskup Pozaić

Zagreb, 2.6.2006. (IKA) - Nazagrebačkome Vrhovcuodržana je u četvrtak 1. lipnjaVečer bl. Marije Terezije od sv.Josipa, osnivateljice Družbesestara karmelićankiBožanskoga Srca Isusova, a upovodu njenog proglašenablaženom 13. svibnja unizozemskome graduRoermundu. Na prigodnojakademiji sudjelovali supomoćni zagrebački biskupValentin Pozaić, o. dr. JureZečević, provincijalnapoglavarica sestarakarmelićanki BSI s. AnastazijaVeić, zbor sestara i djece iznjihovih domova te don AntonŠuljić. Pozdravljajući brojne goste iprijatelje Karmela, međukojima su bili i dr. MatoZovkić, prof. Marijan Jakubin,kao i brojni župnici župa ukojima djeluju sestrekarmelićanke te sestre raznihredova, s. Anastazija zadržalase na pojedinim naglascima izživota njihove blaženeutemeljiteljice, istaknuvšiosobito njen trnovit putobraćenja od protestantizma nakatolištvo te nastavak premaredovništvu. Prikazala jetakođer ukratko dolazakkarmelićanki BSI u Hrvatsku,kamo dolaze 1917. na pozivnadbiskupa Antuna Bauera igdje se osobito brinu zanapuštenu djecu, te za starce ibolesne. Istaknuvši potomkarizmu Majke Marije Terezijeod sv. Josipa, koju jeprepoznala opća Crkva,provincijalna je poglavaricarekla: "Nedavna beatifikacijanaše utemeljiteljice potvrda jeCrkve o njezinu djelu iposlanju. To je vrhunac koji

jedna redovnička zajednicamože doživjeti. Dar poziva kojije dobila za ostvarenje KarmelaBSI postupno je dozrijevao unjezinu srcu, Crkva je u svomekrilu promatrala, postupnoodobravala i prihvaćalaodjelotvorenje njezina pothvatate je u potpunosti priznala novumladicu Karmela na drevnompanju karmelskoga reda kaosamostalnu kongregaciju".Dr. Pozaić potom je održaopredavanje o temi "BlaženaMajka Marija Terezija od sv.Josipa zaštitnica ipromicateljica života" u kojemuse osobito zadržao na činjenicida vjera u Boga promiče i štitiživot. Nasuprot kulture smrtivjernici, dokazuje to i novablaženica, promiču kulturuživota. Iznijevši teološke vidikei suvremeno crkveno učenje obioetičkoj problematici, biskupPozaić rekao je kako "napadajina život i razaranje životavrebaju ne samo na početku ina kraju života, nego i u samomsvetištu života, u obitelji".Ustvrdivši kako iza bio-etikestoji bio-politika, odnosnopolitičari koji donose zakonekojima potvrđuju ili pak niječuvrednote, predavač je rekaokako danas živimo u svijetuvelikih proturječja. "Korijen tihproturječja nalazi se uegoističkom, izopačenomshvaćanju slobode, daleko odistine, a u zaboravu solidarnostii altruizma, služenja drugome:jači imaju pravo nad slabijima.U takvim okolnostima obranaljudskog dostojanstva i života,svakog pojedinca, postaje noviizazov i novo poslanje: Životbiraj", rekao je biskup. U tomje kontekstu podsjetio naznačenje bl. Marije Terezije odsv. Josipa i njezina djela koje je

dokaz kako vjera u zaštiti ipromicanju života ne čeka, većdjeluje. "Za života osnovala jebrojne samostane i domove zanezbrinutu djecu, kao i staračkedomove, a što se o ondaodrazilo kao karizma - naročitoposlanje od nje osnovaneredovničke družbe. Osim brigeza napuštenu djecu i starije,karizma obuhvaća brigu i zasiromahe, za katehizaciju, zamisije, i brigu za roditelje. Nasvoj način nalazi se u cijelomtijeku ljudskog života - kaokultura života", zaključio jebiskup Pozaić.U povodu proslave izdan je izbornik radova o Majci MarijiTereziji od sv. Josipa, odnosnoo temama koje se povezuju snjenim životom i karizmom,koji je predstavio o. dr. JureZečević, karmelićanin iprofesor na KBF-u u Zagrebu.Radovi su pripremljeni još prijepetnaestak godina, kada setrebao održati simpozijposvećen sada već blaženojosnivateljici, no zbog ratnih jeprilika otkazan, a radovi susada skupljeni u zbornik te sumu pridodani novi prinosi,rekao je dr. Zečević, koji jepotom ukratko predstaviopojedine radove raznih autora,poput o. dr. Atanazija Matanićai dr. Zovkića.Program se odvijao uz skladnupjesmu sestarskoga zborakojemu su se priključila i djecaiz njihovih domova, a djeca suna kraju izvela i prigodni recitalposvećen novoj karmelskojblaženici. Slavlje je održanopod geslom osnivateljice:"Boga u svima gledati, Boga usvima ljubiti, Bogu i svimaslužiti", a osobitost susreta bilaje i u tome što je održan predmoćnikom nove blaženice.

Škola u Kalinovcu dobila ime Ivana Lackovića CroateMisno slavljepredvodio preč.Mladen Gorupić, akoncelebrirali su prof.dr. Matija Berljak iprof. emeritus dr. IvanGolub, Lackovićeviprijatelji

Kalinovac, 2.6.2006. (IKA) -Osnovna škola u Kalinovcuproslavila je 2. lipnja svoj dan idobila ime Ivana LackovićaCroate. Slavlje je započelomisom koju je u župnoj crkviSv. Luke za Ivana Lackovića iza sve učitelje i učenike 175godina stare osnovne škole uKalinovcu predvodio župnik idekan preč. Mladen Gorupić, akoncelebrirali su prof. dr.Matija Berljak i prof. emeritusdr. Ivan Golub, Lackovićeviprijatelji. Na školi je otkrivenreljef s likom Ivana LackovićaCroate i spomen-ploča, a

učenici su unatoč kiše izvelirecital. Zatim je u školskojknjižnici, koju je Ivan Lackovićobogatio darom knjiga iz svojeknjižnice, među njima i nekihiz 17. stoljeća, predstavljenaknjiga Milorada Kovačevića"Ivan Lacković Croata -Uspravan čovjek", objavljenaza tu prigodu. U nastavkusvečanosti sve je pozdravilaravnateljica škole MirjanaBazijanec te izvijestila ouspješnom radu škole krozproteklu školsku godinu.Učenici su izveli recital, ples,pjesme i igrokaz. Na kraju je

dr. Golub istaknuo kako je IvanLacković iz te pučke školeotišao u svijet i njime pronosiosvoj zavičaj na svojim slikama.Danas se vratio u školu iz kojeje otišao i nikad više neće otićiiz nje, jer od danas ona nosinjegovo ime. Prof. Golubprisjetio se kako mu je IvanLacković pripovijedao da ga jeučitelj u pučkoj školi oštroukorio kako ne zna crtati.Poslije će Lackovića znalacnaivnog slikarstva Jackowsky,proglasiti najboljim crtačemnaive na svijetu.

9v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Kardinal Bozanić posvetio crkvu u HrastelniciDanas se upornoubija nada i volja kojatraži žrtvu da bi semoglo živjeti i zato jepotrebno posebnogajiti nadu u trajanje ipromicati život,poručio je kardinalBozanić

Galdovo, 3.6.2006. (IKA) -Zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić posvetio je 3.lipnja filijalnu crkvu Sv. Ilije uHrastelnici, u župi sv. JosipaRadnika Sisak - Galdovo. Nasvečanom misnom slavljukoncelebriralo je petnaestaksvećenika uz sudjelovanjemnoštva župljana, koji susvojim prilozima sagradilicrkvu. Kardinal im je zahvalio,istaknuvši kako je taj Božjidom znak trajanja onih koji suprije 310 godina u Hrastelnicipodignuli prvu drvenu crkvicuposvećenu sv. Iliji, kao znak

svoje pripadnosti Bogu i Crkvi.Posebno je na zauzimanjuzahvalio upravitelju župe sv.Josipa Radnika fra AnđelkuSesaru. U propovijedi jekardinal pozvao vjernike da i unovu crkvu dolaze tražiti mir,jer ga samo Bog daječovjekovu srcu, da bi ga čovjekonda mogao širiti i u svojojsredini. Osvrnuvši se nanepovoljne gospodarske prilikeu kojima je građena crkva, učiji su oltar ugrađene moći sv.Marka Križevčanina, darZagrebačke nadbiskupije,kardinal Bozanić upozorio je

kako se kršćani u Hrvatskojdanas suočavaju s dvasuprotstavljena nastojanja, odkojih jedno tvrdi da susiromašni, a drugo im nudi svei svašta za kupovinu ipotrošnju. Uporno se ubija nadai volja koja traži žrtvu da bi semoglo živjeti. Zato je u ovomvremenu potrebno posebnogajiti nadu u trajanje, posebnopromicati život, jer u životu sBogom i u Bogu trajemo,poručio je zagrebačkinadbiskup.

Upoznajte Isusa da ga možete voljetiNadbiskupijski susretkrizmanika u Rijeci

Rijeka, 3.6.2006. (IKA) -Ovogodišnji krizmanici Riječkenadbiskupije, njih 700 izgotovo svih župa, sudjelovalisu na susretu "Krizmanijada" 3.lipnja u župi Marije Pomoćniceu Rijeci. U organizacijiKatehetskog ureda Riječkenadbiskupije i Hrvatskogkatoličkog zbora "Mi" prvi putokupili su se krizmanici iz župaNadbiskupije sa željom da imsakrament krizme zaistapostane početak odgovornogsvjedočenja vjere.Nemojte da vam krizma budesakrament izlaska iz Crkve. Tajsakrament je ulaz, označuje tekpočetak pravog vjerničkogživota, ohrabrio je mlade

osnovnoškolce vjeroučiteljMarin Miletić. Poručio im je dabudu ponosni na svoju vjeru, nesrame se Krista u kojegavjeruju te potaknu i druge okosebe, posebno roditelje ičlanove obitelji da zaista žive isvjedoče vjeru. Krizmanicimase obratio i riječki nadbiskupIvan Devčić te im istaknuovažnost življenja i stalnog rastau vjeri. Preporučio im je čitanjei upoznavanja životopisasvetaca koji im mogu biti uzorii nadahnuće u vjerskom životu.Važno je da stalno upoznajetesvoju vjeru. Ne možete voljetinekoga koga ne poznajete,istaknuo je nadbiskup i poručioim: Ne možete voljeti Isusa ako

ga ne poznajte. Cjelodnevnisusret krizmanika započeo jesportskim događanjima ujutarnjim satima. Slijedili suduhovni sadržaji, kateheza iispovijed te susret snadbiskupom i euharistijskoslavlje koje je predvodio donAnte Zovko. Druženje izajedništvo krizmanikazavršeni su scensko-glazbenimnastupima. Natjecanjem uizvođenju kršćanskih modernihi tradicionalnih pjesamakrizmanici su glazbom ismijehom pokazali svojetalente i potvrdili radostsusreta.

Biskup Bogović s nastavnicima povijesti na UdbiniMeđužupanijskostručno vijećenastavnika povijestiosnovnih i srednjihškola Ličko-senjske iPrimorsko-goranskežupanije

Udbina, 3.6.2006. (IKA) - NaUdbini je 3. lipnja održanomeđužupanijsko stručno vijećenastavnika povijesti osnovnih isrednjih škola Ličko-senjske iPrimorsko-goranske županije,kojem su domaćini biligospićko-senjski biskup dr.Mile Bogović i voditeljicaŽupanijskog stručnog vijećaLičko-senjske županije prof.Mara Krznarić.U osnovnoj školi KraljaTomislava okupilo se oko 60

nastavnika povijesti osnovnih isrednjih škola Ličko-senjske iPrimorsko-goranske županije,koje je pozdravio ravnateljprof. Mirko Dragičević.Predavanje "Srednjovjekovnecrkvene baštine i Crkvehrvatskih mučenika na Udbini"održao je biskup Bogović, autorzamisli o gradnji Crkvehrvatskih mučenika na Udbini,ujedno ugledni crkvenipovjesničar. Drugo predavanjena temu "Srednjovjekovne

politike, društvene povijesti ispomeničke baštine Like iKrbave" održao je ravnateljHrvatskog instituta za povijestdr. Milan Kruhek. O Krbavskojbitki i njezinim posljedicamagovorio je mr. Željko Holjevac.Sudionici susreta zatim su podvodstvom biskupa Bogovićapohodili u terenskom dijeluostatke drevne krbavskekatedrale Sv. Jakova, kao itemelje nove Crkve hrvatskihmučenika.

Nova Gradiška: Godišnja skupština Hrvatske katoličkeudruge medicinskih sestara i tehničara

Ogranak okuplja 22medicinske sestre

Nova Gradiška, 3.6.2006.(IKA) - Članovi Hrvatskekatoličke udruge medicinskihsestara i tehničara Požeškebiskupije, ogranak NovaGradiška, u subotu 3. lipnjaodržali su godišnju skupštinu uprostoru vjeronaučne dvorane

novogradiške župe Bezgrješnogzačeća Blažene Djevice Marije.Skupština je počela molitvomkoju je vodio novogradiškikapelan Dario Šimić, ujedno iduhovni savjetnik Udruge. Oradu u proteklih godinu danagovorila je Dragica Kvočić,

viša medicinska sestra ipredsjednica Udruge.Hrvatska katolička udrugamedicinskih sestara i tehničaraPožeške biskupije, ogranakNova Gradiška, najmlađi je, aokuplja 22 medicinske sestre.

10 7 . lipnja 2006. broj 23/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Duhovna obnova za djevojkeFranjevke odBezgrešne na otokuKrapnju priredileduhovnu obnovu zaviše od stotinjakdjevojaka Šibenskebiskupije

Šibenik, 3.6.2006. (IKA) -Duhovna obnova za više odstotinjak djevojaka Šibenskebiskupije održana je 3. lipnja naotoku Krapnju u organizacijiFranjevki od Bezgrešne. Uzkreativni rad kroz četiriradionice na temu "Isus svjetlosvijeta", susret je bio imolitvenog karaktera.Euharistiju za sudionice obnoveslavio je fra Ivan Maletić.

Susret je započeo u šibenskomsamostanu Sv. Lovre na grobuslužbenice Božje č.m. KlareŽižić, utemeljiteljice Družbefranjevki od Bezgrešne i to nebez razloga, istaknula je s.Zdravka Gverić, u Družbizadužena za promicanjeduhovnih zvanja i rad smladima, dodajući kako se ovegodine obilježava 300.obljetnica smrti majke Klare,koja je dobar primjer

kršćanskog života mladimdjevojkama. Franjevke od Bezgrešne većdugi niz godina u Šibeniku rades djevojkama, a razlogodržavanja ovakvih susreta jeprodubljivanje vjere icrkvenosti kod ženske mladeži,što se pokazalo i uspješnim.Velika većina sudionicaaktivno je uključena u životepripadajućih župnih zajednica.

Krk: Predstavljen zbornik o biskupu MahnićuRiječ je o zbornikuradova saznanstvenoga skupakoji je 23. studenoga2002. održan u povduprijenosa Mahnićevihposmrtnih ostataka izZagreba u Krk

Krk, 3.6.2006. (IKA) - UBiskupskom dvoru u Krku usubotu 3. lipnja predstavljen jezbornik "Duhovni lik i značenjekrčkoga biskupa AntunaMahnića (1850-1920)". Riječ jeo zborniku radova saznanstvenoga skupa koji jeodržan u prigodi prijenosaMahnićevih posmrtnih ostatakaiz Zagreba u Krk 23. studenoga2002. Znanstveni skup na tutemu održan je dan ranije, 22.studenoga 2002. godine uMalinskoj.U uvodnom slovu krčki biskupValter Župan podsjetio je na tajdogađaj i istaknuo kako jebiskup Mahnić kroz svojneumorni i pastirski rad sebeizgradio u duhovnog velikana,po čemu on trajno govori. I unašem vremenu u kojemnadvladava relativizam i kad sehoće Crkvi odreći pravo dagovori, brani i naviješta Božjuistinu, Mahnić je kao columnaveritatis poruka i poticaj da seustraje u naviještanju istine,istaknuo je biskup Župan.U ime izvršnog nakladnikazbornika riječ je okupljenimauputila Ksenija Čulina,

direktorica izdavačkogpoduzeća Glosa iz Rijeke.Istaknula je da su za tajMahnićev zbornik osobitozaslužni Biskupija Krk kaonakladnik i dr. Anton Bozanićkao urednik koji je uložio punotruda i zalaganja da prikupivrijedna predavanja saspomenutoga znanstvenogskupa o Mahnićevu duhovnomliku i značenju, te ih pripremiza tisak. Zatim je o novoizišlomzborniku progovorio i samurednik, dr. Anton Bozanić,župnik i dekan u MalomLošinju. Istaknuo je kako jeMahnić bio prije svega biskup,pastir i javni djelatnik kodHrvata, pa se njegov duhovnilik i značaj trebaju iščitavati iznjegova pastoralnog djelovanja.Čitateljima se u ovom zbornikupribližavaju duhovni lik iznačaj biskupa Mahnića prekonjegove ekleziologije,razotkrivanja izvora njegoveduhovnosti, zatim kroz njegovduhovni i pastoralni odgojklera, pastoral vjernika, brizi zaliturgiju, sadržaje kojima se

obraćao mladima, kao i krozMahnićevu ulogu u slovenskomjavnom i crkvenom životu. Uzborniku se donose i nekasvjedočanstva suvremenika oMahniću, a vidljiv je i njegovnačin organiziranja vjernikalaika. No, sva su ta Mahnićevadjela, dobrim dijelom većpoznata hrvatskoj i slovenskojjavnosti, proizlazila iz dubokoutemeljene duhovnosti, pa jeMahnića nemoguće u cijelostirazumjeti bez valoriziranjanjegova duhovnog lika iznačaja, čemu pridonosi i ovajzbornik radova.Na kraju predstavljanja urednikBozanić prve primjerkezbornika uručio je biskupuŽupanu, riječkom nadbiskupu imetropolitu Ivanu Devčiću, kojije nakon predstavljanjapredvodio slavlje sv. Kvirina,zaštitnika Krčke biskupije,zatim predstojniku Teologije uRijeci Milanu Šimunoviću inazočnom predstavniku OpćineOmišalj Zdravku Radoviću.Novi zbornik o Mahniću možese nabaviti u Biskupskomordinarijatu u Krku.

Susret ministranata Đurđevačkog dekanata120 ministranata iministrantica okupilose u župi sv. Luke uKalinovcu

Kalinovac, 3.6.2006. (IKA) -Župa sv. Luke u Kalinovcu bilaje 3. lipnja domaćin susretaministranata iz župaĐurđevačkog dekanata.Susret je započeo u jutarnjimsatima nakon kratke okrijepe120 ministranata i ministranticaod trećeg razreda osnovne školena dalje. Zatim su okupljeni užupnoj crkvi poslušali nagovoro temi "Samuelov poziv", kojije iznio povjerenik za zvanjaĐurđevačkog dekanata župnikiz Ferdinandovca SinišaDudašek, voditelj cjelodnevnog

programa. Nakon toga supodijeljeni u skupine sasvećenicima, đakonom ianimatorima pokušavaliosmisliti promidžbeni plakatkoji govori o aktivnostimaministrantskih skupina da bi seprivukli novi članovi.Uslijedila je prezentacijaplakata, a potom su ministrantinastavili druženje uz kviz izpoznavanja vjere u kojem supokazali zadivljujuće znanje.Prvi dio susreta zaključen jemisom koju je predvodio vlč.Dudašek. Nakon ručka za 12

najboljih iz kviza održano jefinale kviza, a za to vrijemeostali ministranti imali susportske aktivnosti.Pobijedili su Nikola Cik izĐurđevca, Petra Ratajec izDinjevca, Ivan Grgić izPrugovca i Tereza Kovačić izPitomače. Cjelodnevni susretzavršio je zahvalom Bogu, ali idekanu preč. MladenuGorupiću, domaćem župniku,koji je sve ministrante počastioručkom i kolačima te ih ugostiona jedan dan.

11v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Rijeka: "Papa među nama"Duhovsko bdjenje uspomen na IvanaPavla II.

Rijeka, 3.6.2006. (IKA) - Usvetištu Gospe Trsatske uRijeci održano je 3. lipnjaDuhovsko bdjenje "Papa međunama". To je bdjenje prvi putprotekle godine organiziraloAkademsko katoličko društvoJeronim u suradnji s Hrvatskomglazbenom unijom Primorsko-goranske županije, a prisjećanjeje na nezaboravan boravakIvana Pavla II. u Rijeci i misukoju je na Delti predvodio nablagdan Duhova 2003. godine.Unatoč lošem vremenu nabdjenju se okupio veliki brojvjernika, među kojima najviše

maldih, koji su se u pjesmi imolitvi prisjećaliblagopokojnog Pape. Uzsvjedočanstva o duhovnomputu vlč. Sanjina Francetića i s.Veronike Popić, mladi su sazanimanjem pratili isvjedočanstvo duhovnikaAKD-a Jeronim mr. PetraTomašića.S obzirom da se mladi najboljeizražavaju pjesmom, otuda iideja da se Duhovsko bdjenje irođendan Crkve obilježi ipjesmom. Stoga su na Trsatunastupili En Face, vokalnaskupina Rivers, Duo Aledory,

KUMI, Poklon, mladi sViškova i FRAMA Krnjevo teprvi put i VIS Anima.Četverosatni program protekaoje u znaku zahvale SvetomeOcu, ali i svjedočenja kakomladi nisu zaboravili ono što suprimili u porukama iputokazima koje im je ostavioVeliki papa, za kojega senadaju da će ubrzo bitiproglašen svetim. Četverosatniprogram zaključen je misom, anakon nje vjernici su se uprocesiji sa svijećama uputilistubama Petra Kružića doDelte.

Proslavljen sv. Kvirin, zaštitnik Krčke biskupijeSvečanu euharistijupredvodio nadbiskupDevčić

Krk, 3.6.2006. (IKA) - Krčkabiskupija ove godine proslavilaje svoga zaštitnika sv. Kvirina usubotu 3. lipnja namjesto 4.lipnja, budući da je taj dan bilasvetkovina Duhova. Svečanuvečernju euharistiju predvodioje riječki nadbiskup i metropolitIvan Devčić u koncelebraciji sdomaćim biskupom ValteromŽupanom i četrdesetakdijecezanskih i redovničkihsvećenika. Putem kablovsketelevizije svečana euharistija učast sv. Kvirina bila jeprenošena i u domove Krčana.Na početku je biskup Županpozdravio predvoditelja slavljai mnogobrojne vjernike kojirado svake godine iz cijelebiskupije hodočaste u krčkukatedralu za sv. Kvirina. Uslavlju je pored članovaKrčkoga stolnog kaptolasudjelovao i predstojnikTeologije u Rijeci MilanŠimunović, rektor Bogoslovnogsjemeništa Ivan Pavao II.Nikola Uravić, rektor riječkekatedrale Ivoslav Linić i dekansredišnjeg riječkog dekanatakapucin fra Stanko Dodig.Katedralni zbor pod ravnanjemMirjane Žužić pjesmom jeuzveličao slavlje, a uliturgijskoj asistenciji bili sukrčki bogoslovi iz Bogoslovnogsjemeništa u Rijeci.Nadbiskup Devčić upropovijedi je podsjetio kakotreba zahvaliti primjeru izagovoru sv. Kvirina da se utijeku dugih vjekova na otokuKrku i u cijeloj biskupiji vjerane samo sačuvala, nego i da jeurodila mnogim plodovimaduha i kulture. Svaki kršćanskimučenik stavlja nas predpitanje: je li naše srce slobodnood svega što čovjeka porobljujete jesmo li spremni oprostiti i

ljubiti svoje neprijatelje?Znamo dobro, nastavio je, kakomržnja razara brakove, obitelji,susjedstva, kako izaziva čineosvete među pojedincima imeđu narodima, dok opraštanjestvara mogućnost pomirenja inovog početka. U svjetlu životai mučeništva sv. Kvirina,nadbiskup Devčić uočio je kakosu ga protivnici ušutkali i ubili,ali nisu mogli ušutkati riječBožju koju je sv. Kvirinpronosio, te nastavio: "U svimvremenima i u svakom režimuglas Crkve je nailazio napokušaje ušutkavanja. I danas,kada se svakome jamči slobodagovora i kad se to smatraopćom tekovinom, riječ Crkvenerijetko se dočekuje ne samo snerazumijevanjem, nego i sotvorenim osporavanjemnjezina prava da uopće govori.Svjedoci smo toga gotovosvakodnevno, kako u nas tako iširom svijeta. Propovjednik sezatim osvrnuo na činjenicu dadanas mnogi kršćani šute osvojoj vjeri premda ih na tonitko ne prisiljava. Čak se neusuđuju o tome ni u svojojobitelji govoriti, pred svojimbračnim drugom ili djecom.Današnja raširena i upornašutnja o Bogu u kršćanskimobiteljima i u raznimustanovama i poslovima govoriviše o mlakoj i slaboj vjeri ilimožda o pogrešno shvaćenojvjeri, istaknuo je nadbiskupDevčić, i čini se kao da Bogaviše nema u mnogim životnimprigodama. Stoga od kršćanskihmučenika, koji nisu samo sBogom umirali, nego s njimeprije svega živjeli, imamo punonaučiti. Sv. Kvirin umro je zatošto se nije htio prikloniti većinikoja je žrtvovala kumirima iidolima, nego je težio prema

onome što je istinsko pa makarbilo u manjini. U kršćanskimmučenicima prepoznajemoistinske osobnosti, snažne ikarakterne ličnosti te možemouočiti koliko se mi od njihrazlikujemo kad smo spremniraditi kompromise i zbog malihneugodnosti odreći se svogakršćanskog stava". NadbiskupDevčić posebno je zapaziokako je sv. Kvirinnepokolebljivu vjeru platioživotom tako što su ga njegovineprijatelji bacili u rijeku,objesivši mu oko vrata mlinskikamen, pa se upitao: "Ne bi lise i mi trebali zamisliti nadsvojim mlinskim kamenimakoje sami sebi vješamo okovrata i tako gušimo ne samo našzemaljski, nego i vječni život,jer nas to kamenje vuče uduhovnu i moralnu propast:Kakav je kamen o vratu mojegbraka i obitelji, koji ih razara iuništava? Kako prepoznati iodbaciti kamenje oko vratanašeg društva i cijelog naroda,koje nas neprestano vuče premadolje i priječi nam uzlet?"Podsjetivši kako Krčkabiskupija slavi svoga zaštitnikasv. Kvirina uoči svetkovineDuhova, riječki nadbiskupistaknuo je da je Duh Sveti biosvjetlo i snaga mučenicima.Stoga je na kraju propovijedizazvao Duha Svetoga i nadanašnje kršćane da mognu bitisvjedoci, jer se svako dosljednoživljenje i svjedočenje vjeredogađa ne našom snagom negosnagom Duha Svetoga. Zaželioje konačno da silom Duha i miod slabih postanemo jaki, odplašljivih hrabri i neustrašivi, aod ljudi spremnih nakompromise ljudi koji ćesvakodnevno beskompromisnoživjeti i svjedočiti svoju vjeru.

12 7 . lipnja 2006. broj 23/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Duhovsko bdjenje mladih Varaždinske biskupijePredstojnik Korenpozvao je mladeokupljene nadvosatnom susretu uvaraždinskoj katedralida u svijetu gdje žive idjeluju nastoje uistinubiti svjetlo kojeobasjava svojimprimjerom druge ljude

Varaždin, 3.6.2006. (IKA) -Članovi zajednica mladih spodručja Varaždinske biskupijeokupili su se u subotu 3. lipnjana zajedničkom Duhovskombdjenju u katedrali UznesenjaBlažene Djevice Marije uVaraždinu. U tijeku dvosatnogvečernjeg bdjenja slavljena jemisa s prigodnim meditativno-molitvenim programom.Nakon adventskog ikorizmenog bdjenja uočiBožića i Uskrsa, Ured zapastoral mladih Varaždinskebiskupije priredio je u katedralijoš jedno bdjenje za mlade, i tou predvečerje NedjeljePedesetnice. Pozdravljajućistotinjak okupljenih mladih,predstojnik ureda i predvoditeljslavlja bdjenja vlč. DamjanKoren kazao je kako se ovaj putokupilo nešto manje mladihvjernika, jer su pojedinezajednice mladih također

priredile župna ili dekanatskabdjenja, što pokazuje da suzaživjele njihove aktivnosti.Istaknuo je kako je predvečerjesvetkovine Duhova uistinuvažna večer priprave zaproslavu blagdana kada jeCrkva primila Duha Svetog ipredstavila se svijetu. Podsjetioje kako po Duhu Svetom Krist idanas djeluje u srcima vjernikate ih prati Božjim blagoslovom.Stoga je pozvao okupljene dase otvore Duhu Svetom kako biu svoj život primili Božjumilost i zajedništvo s Kristom.U propovijedi je vlč. Korenistaknuo važnost zajedništvavjernika koji se okupljajuzajedno i za jedno, kazavšikako je takvo zajedništvomeđusobno i s Bogom mogućeukoliko žive u ljubavi i sljubavlju. Da bi mogli živjeti uljubavi ustrajno i strpljivouputio je mlade na osobnu i

zajedničku molitvu, odnosnosudjelovanje u slavljimazajednice, a ona najvažnija sunedjeljne mise. Nakonpropovijedi uz molitvu vjernikamladi su otpjevali himanmolitve Duhu Svetom. U tijekumise svoj izuzetno uvježbani izapaženi nastup imao jeBiskupijski zbor mladih podravnanjem Ivana Malbašića,koji vodi zbor zajednice mladihvaraždinske katedrale.Tridesetak mladih članovabiskupijskog zbora uzinstrumentalnu pratnju izvelo jeniz pjesama koje osobito radopjevaju mladi. Na kraju slavljapredstojnik Koren pozvao jeokupljene mlade da u svijetugdje žive i djeluju nastojeuistinu biti svjetlo kojeobasjava svojim primjeromdruge ljude.

Svetkovina Duhova u KrkuI kršćanski su vjerniciu kušnji da od svojevjere izabiru samoono što im odgovara igodi, a da ne uzimajucjelovito i ozbiljnoriječ Božju, upozorioje biskup Župan

Krk, 4.6.2006. (IKA) -Svetkovina Duhova svečano je4. lipnja proslavljena u krčkojkatedrali pontifikalnom misomkoju je predvodio krčki biskupValter Župan zajedno sjedanaest svećenika i redovnikagrada Krka. U propovijedi jeposebno istaknuo kako je DuhSveti izvor svjetla i istine zaonoga koji se otvori njegovomdjelovanju. To je posebnovažno u našem vremenu kadprevladava relativizam i kadčovjek počinje vjerovati kakonije moguće doći ni do kakvesigurnosti i istine. Ono što jedobro za jednoga čovjeka,drugome se čini kao zlo. Utakvoj pomutnji Duh Sveti jesvjetlo koje čovjekaprosvjetljuje da vidi što jepravo i istinito pa da se ne

izgubi. Podsjetio je na onopilatovsko pitanje: što je istina,koje se ne postavlja iz želje dase dozna odgovor, nego izomalovažavajućeg uvjerenja dado istine nije moguće doći, jersvatko kao da ima svoju istinu.I kršćanski su vjernici u kušnjida od svoje vjere izabiru samoono što im odgovara i godi, ada ne uzimaju cjelovito iozbiljno riječ Božju. Crkva jeipak pozvana naviještati istinu,bilo to zgodno ili nezgodno,istaknuo je biskup Župan,premda ima ljudi koje iritira taistina temeljena na BožjojObjavi. Upravo u tome i jestsnaga Duha Svetoga, kojioživljava i potiče Crkvu dabude ustrajna u svome poslanjukoje je primila od svogaUčitelja i Utemeljitelja, Isusa

Krista.U zaključku propovijedi biskupŽupan zaželio je da vjerniciKrčke biskupije i svi kršćanibudu oživljeni i ohrabreni tesposobni za istinu i cjelovituvjeru u svjetlu i snazi DuhaSvetoga.Evanđelje svetkovinenaviješteno je, osim nahrvatskom, i na talijanskomjeziku, budući da su uduhovskom slavlju sudjelovali ibrojni gosti iz Italije iinozemstva koji u gradu i naotoku Krku već provode svojodmor. Poslijepodne je krčkibiskup u katedrali predvodiosvečanu pjevanu duhovskuVečernju iz Časoslova narodaBožjega.

Biskup Bogović na Duhove u OgulinuBiskup je izraziozahvalu za 15 godinacvjetanja hrvatskogstabla koje je uzpomoć Duha Svetogadonijelo mnogoplodova

Ogulin, 4.6.2006. (IKA) -Misno slavlje na svetkovinuDuhova gospićko-senjskibiskup Mile Bogović predvodioje 4. lipnja u Ogulinu tepodijelio sakrament potvrdestotini krizmanika.Koncelebriralo je šestsvećenika Ogulinskog dekanatapredvođenih župnikom idekanom ogulinskim mr.Tomislavom Rogićem i župnimvikarom Petrom Šporčićem kojije krizmanike pripremao za

sakrament vjerničke zrelosti.Misno slavlje pratio je zbormladih Emanuel pod vodstvomSanija Francetića. Biskupu supozdrave izrekli uime roditelja ikumova saborski zastupnikIvan Vučić te uime školanastavnica Prve osnovne školeOgulin Anđelka Kurelac.Simbolički, sadašnji krizmanicirođeni su 1991. godine, kada sunjihovi roditelji branili pravo naživot i kada su krenuli ustvaranje samostalne hrvatske

države. Biskup je izraziozahvalu za 15 godina cvjetanjahrvatskog stabla koje je uzpomoć Duha Svetoga donijelomnogo plodova za hrvatskinarod, a na sadašnjimkrizmanicima je da nastavestvarati te plodove. Da bi bilivjerni nasljednici Kristatrebamo razumjeti govordobrote i ljubavi kojeg možemosavladati samo uz pomoć DuhaSvetoga, poručio je biskupmladima.

13v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Stotinu krizmanika u požeškoj katedraliNa svetkovinu Duhovavjernici Požeškebiskupije na pozivbiskupa Škvorčevićana svim misnimslavljima molili iprikupljali novčanepriloge za stradale upotresu u Indoneziji

Požega, 4.6.2006. (IKA) -Požeški biskup AntunŠkvorčević predvodio je nasvetkovinu Duhova 4. lipnja upožeškoj katedrali svečanoeuharistijsko slavlje i mladimakatedralne župe podijeliosakrament potvrde.Pozdravljajući biskupa uimestotinu ovogodišnjihkrizmanika Ivana Pavličevićistaknula je da su svjesni da jeDuh Sveti snaga i pokretačsvega pozitivnog u ovomsvijetu. Premda smo većinapetnaestogodišnjaci,preuzimamo odgovornost "bitisvjedoci Isusa Krista usadašnjem i nadolazećemvremenu. Vjera u Isusa Kristabila je vrijednost koja jeobilježila hrvatsku prošlost isadašnjost, a mi smo jamstvo

da će i dalje katolička baštinabiti prisutna i na ovimpodručjima drage nam Požege iovog dijela Požeške biskupije",kazala je Ivana. Biskup je podsjetio na snažnodjelo Isusova duha kojeg sunjegovi učenici primili na danPedesetnice i čije se djelovanjedo danas nije zaustavilo diljemplaneta. Zahvaćeni tim duhomIsusovi učenici koji su bili slabipostali su duhovno jaki ljudikoji su osvojili svijet. Postatijak u Isusu Kristu nemaznačenje samo za sadašnjitrenutak i mjesto, nego imaplanetarno značenje zavječnost. Onaj tko bi poželiobiti jak samo na ljudskimrazinama i u ljudskimdisciplinama, a ne konačno jak

na općoj razini života, taj bi osebi sitno mislio i za sebe sitnoželio. Isusu Krist utemeljio jezajedništvo ljubavi koje se zoveCrkva i u tom zajedništvu onase neprestano daje obnavljajućisvoju žrtvu ljubavi. Oni koji neprihvaćaju tu ljubav, kojipreziru taj dar, ti postaju slabiljudi. Biskup Škvorčević stogaje krizmanicima poručio daDuh Sveti želi biti njihovajakost te ih pozvao da se neodriču te jakosti nego uvijekbudu otvorena srca za BožjiDuh ljubavi, jedini koji im daježivot vječni.Na svetkovinu Duhova vjerniciPožeške biskupije na svimmisnim slavljima molili su zastradale u potresu u Indonezijite na kraju slavlja prikupljalinovčane priloge.

Nadbiskup Lajolo na svetkovinu Duhova u zagrebačkojprvostolnici

Moja nazočnost ovdjedanas novi je znakonih posebnihpovijesnih vezaispunjenih dubokimuzajamnimpoštovanjem idjelatnom željom zasuradnjom štooduvijek veže SvetuStolicu s ovomzemljom, istaknuo jenadbiskup Lajolo, a upropovijedi poručio:Europa koja bi željelazanemariti vlastitekršćanske korijene,zanemarila bi ono štoje veliko i dobro, a štosu naši pređi primiliod kršćanske vjere išto su nam prenijeli

Zagreb, 4.6.2006. (IKA) -Tajnik za odnose s državama uDržavnom tajništvu SveteStolice nadbiskup GiovanniLajolo predvodio je svečanukoncelebriranu misu uzagrebačkoj katedrali nasvetkovinu Duhova 4. lipnja,zajedno sa zagrebačkimnadbiskupom kardinalomJosipom Bozanićem,apostolskim nuncijem u RHnadbiskupom FranciscomJavierom Lozanom,kanonicima i prebendarimaCrkve zagrebačke. Na početku slavlja okupljene uzagrebačkoj prvostolnicipozdravio je kardinal Bozanić,podsjetivši na svježu sliku"raspjevane Zagrebačke Crkve,koja je posljednjega danamjeseca svibnja u srcumetropole svojom molitvom,pjesmom i procesijom iskazalačast zaštitnici Grada Zagreba,Majci Božjoj od Kamenitihvrata. Bila je to snažnasvjedočka gesta hrvatskogavjernog naroda". Kardinal jepozvao da i danas, nasvetkovinu Duhova, u našojkatedrali s Kristovom MajkomMarijom, koja je s apostolimačekala silazak Duha Svetoga,"budemo zajednica koja moli,koja se nada, koja prima iposreduje darove DuhaSvetoga". Pozdravio je i svekoji slavlje prate putem radija itelevizije, osobito bolesnike inemoćne, zatim nuncija Lozana

i ostale koncelebrante,redovnice i Kristove vjernikelaike te predstavnikegrađanskih vlasti i diplomacije,među njima ministricu vanjskihposlova i europskih integracijaKolindu Grabar-Kitarović iveleposlanika RH pri SvetojStolici dr. Emilija Marina. Izrazio je osobitu radost što usvojoj sredini možemopozdraviti nadbiskupa Lajolu,zahvalivši mu na sudjelovanjuu slavlju. Istaknuo je kakonjegova nazočnost kao bliskogsuradnika pape Benedikta XVI.podsjeća na pohode pape IvanaPavla II. koji je tu 1994. i 1998.godine "molio za nas i s namana grobu mučenika blaženogAlojzija Stepinca". Zamolio jenadbiskupa Lajolu da prenesepozdrave Svetom Ocu te kodnjega "bude svjedok i tumačnaše vjernosti i odanosti papiBenediktu XVI., čiju visokuslužbu u Crkvi pratimopostojanim molitvama".Kardinal je pozdrav uputiozatim i na talijanskom jeziku. Nadbiskup Lajolo zahvalio jekardinalu Bozaniću na riječimadobrodošlice, te svimanazočnima i onima koji slavljeprate preko televizijskog iradijskog prijenosa uputio svoj"najsrdačniji i bratski pozdrav uGospodinu". Prije tri godinemeđu vama je bio Ivan PavaoII. Papa velikoga duha i jošvećega srca, koji je veoma

volio Hrvatsku. Danas ja imamčast donijeti vam srdačanpozdrav i očinski blagoslovnjegova nasljednika papeBenedikta XVI., koji senedavno vratio sa svojegapohoda u Poljsku, kamo jeotišao da bi gotovo povezaovidljivo, i rekao bih osjećajno,početke svoga pontifikata sosobnošću Karola Wojtyle takonabijenom vjerom i ljudskošću.On me je zadužio da svojpozdrav proširim ne samo naovdje nazočne, nego i na vašeobitelji i na sve vaše drage,osobito na bolesne i one koje suu potrebi. Prigoda mojenazočnosti u Hrvatskoj je pozivministrice vanjskih poslova daodržim predavanje u povoduDana hrvatske diplomacije.Veoma sam zahvalan kardinaluBozaniću što je želio iskoristitiovu prigodu da bi me pozvaomeđu vas, što sam radoprihvatio. Moja nazočnostovdje danas novi je znak onihposebnih povijesnih vezaispunjenih dubokim uzajamnimpoštovanjem i djelatnomželjom za suradnjom štooduvijek veže Svetu Stolicu sovom zemljom koja je snagomsvoje vjere u Krista znala ostatiujedinjena i prevladatizahtjevne vanjske i unutarnjeteškoće i dosegnuti velikeciljeve kulture i civilizacije,istaknuo je nadbiskup. U propovijedi je nadbiskupLajolo razmatrao božanski dar

14 7 . lipnja 2006. broj 23/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Duha Svetoga, koji je svjetlo,jer je "Duh istine" i tako gadefinira sam Isus. No,istodobno je i svjetlo srca, jerotvara srce većoj istini, naimeda je Bog ljubav. Duh Svetiispunja naše srce Božjomljubavlju, tj. ponajviše ljubavljukoju mi primamo od Boga, azatim nas potiče da juprenosimo, poputnezaustavljiva poticaja, svimljudima, bez razlike.Put na koji smo pozvani nijejednostavan put, ali je siguranput, jer smo vođeni BožjimDuhom; to je radostan put, jerje slobodan. Ta sloboda duha jeponajprije sloboda od grijeha, ito ne samo kao doktrinarniizrijek koji nam je ostavioBožanski učitelj već je toiskustvo našega života. Grijehzavarava čovjeka i odvodi ga uizgubljenost. Duh, kojega jeuskrsnuli Gospodin izlio naapostole, dan im je baš raditoga da bi ljude oslobodili odgrijeha, poručio je nadbiskupLajolo. Sloboda Duha je ucijelosti pozitivna sloboda, svaza dobro. To svjedočimnogostruki plod: ljubav,radost, mir, velikodušnost,uslužnost, dobrota, vjernost,blagost, uzdržljivost, plodkojim je Duh plodan i koji jeapostol Pavao izložio prednašim duhom, kako bi ga onmogao prihvatiti sazahvalnošću i radošću.Duh Sveti, svjetlo naših srdaca,preobražava naš život, ne samou njegovoj intimnosti, nego unjegovu ponašanju, u njegovuhodu, u njegovoj plodnosti.Kršćanin je čovjek poput svihdrugih ljudi, ali je i veomarazličit. Baš zbog togadražesnoga svjetla Duha koji jeu njegovu srcu, on živi odDuha, hodi u slobodi Duha iuživa u plodnosti Duha. Spomoću propovijedanjaapostola Duh saziva, u novojsposobnosti razumijevanjapoziva predstavnike mnoštvanaroda na novo jedinstvo,gotovo u simboličkomesuprotstavljanju onomuzbunjujućem irazjedinjavajućem događaju izBabilona. Apostoli surazglašivali "veličanstvenadjela Božja". Tako pogled ljudibiva usmjeren u dva smjera:poglavito prema Bogu i premaprošlomu iskustvu, odnosnoprema djelima koja je Bogučinio i svjedočanstvo kojih ne

mogu izbjeći. Tako započinjeveliki hod Crkve u ljudskojpovijesti kao divno i rastućeujedinjavanje naroda u novojedinstvo, kazao je nadbiskup,poručivši kako iz toga i za nas -ljude današnjice - upravo dokse pokušava sastaviti pluralnosteuropskih naroda u novome isnažnome ujedinjenju, proizlazinešto nalik dvostrukojgovorljivoj poruci. Prva je poruka: čvrstoća toganovog jedinstva narodarazličitih jezika bila bi varljiva,ako se želi isključiti Boga.Nadbiskup je podsjetio kakoDrugi vatikanski sabor baš unaglašivanju nezamjenjivesvjetovnosti zemaljskihzbiljnosti, te stoga i politike,upozorava: Ako se pod"autonomijom vremenitoga"podrazumijeva da stvorenestvari ne ovise o Bogu, i danjima može čovjek raspolagatibez obzira na Stvoritelja,svatko tko vjeruje u Boga uviđaneispravnost takovoga stava.Stvorenje, naime, bezStvoritelja iščezava. Nikada sene smije zaboraviti da je zakonBoga, koji je stvorio čovjeka ipoznaje njegove najistinskije inajdublje potrebe, zakon kojiodgovara pojedinačnoj idruštvenoj naravi čovjeka i štitinjegovu istinsku slobodu.Zanemariti ga, znači graditi napijesku, poručio jepropovjednik. Druga je poruka:ako se ne spomenemo Božjihveledjela, gubimo smisaoveličine koji može imati našabudućnost. Europa koja biželjela zanemariti vlastitekršćanske korijene, zanemarilabi ono što je veliko i dobro, ašto su naši pređi primili odkršćanske vjere i što su namprenijeli. Ne bi li bilanevjerojatna sljepoća više neprimjećivati značenje našihpredivnih katedrala - ostvarenjavjere, umjetnosti i civilizacije -podignutih poput pečata našihgradova; više ne primjećivatismisao onih vrijednosti vjere,hrabrosti, nesebičnosti,služenja, čovjekoljublja, kojesu civilizaciju europskih narodaučinile humanom i slobodnom?Spominjati se kršćanskihkorijena - veličanstvenih Božjihdjela u našoj povijesti - ostajeneizostavan preduvjet, da bi ibudući naraštaji mogli uživati udragocjenim plodovima Duha,poručio je nadbiskup Lajolo.

Propovijed, koju je na hrvatskijezik prevodio dr. Ivan Šaško,profesor liturgike nazagrebačkom Katoličkombogoslovnom fakultetu,nadbiskup Lajolo zaključio jeriječima: "Ta evo, i u našemuživotu Duh, kao slatko svjetlosrdaca, želi nas učiniti živima uslobodi Duha i tako nas voditina našemu putu među ljudima;želi otvoriti naš duh Bogu inaše srce spomenu njegovihveledjela, te na taj način voditiprema novomu jedinstvu inovomu sjaju one noveeuropske civilizacije koju smo,zajedno sa svim ljudima dobrevolje, pozvani izgrađivati".Prije no što jo svečani duhovskiblagoslov, nadbiskup Lajolokazao je kako je "Duh Svetisvojim apostolima dao darjezika, mene je pak nahrvatskom naučio samonekoliko riječi: draga braćo isestre, i hvala. Te su riječi inajbitnije, one zapravo kažusve, jer nas uključuju u ljubavkoju Bog ima za nas. S timosjećajima posebno vam nosimljubav koju za vas imaBenedikt XVI. Prije nego štosam otišao izričito mi jepreporučio: nemoj zaboravitisvima donijeti moj srdačanpozdrav! Posebice starijim,bolesnim i onima koji su upotrebi. Papa je svima blizaksvojom srdačnošću i nadom. Aja vam pak svima želim rećizahvalu. Vaša vjera, svih ovdjeprisutnih i svih Hrvata za meneje potpora u mojoj službi.Podupire me i osnažuje da ionaj prostor međunarodnepolitike unosim riječ evanđelja.Hvala". Njegove su riječidočekane jakim pljeskomvjernika koji su ispunilizagrebačku prvostolnicu. Misno slavlje, koje je uveličaoKatedralni zbor bogoslova ikoralista pod vodstvom mo.Miroslava Martinjaka, a zaorguljama je bio prof. NevenKraljić, izravno su prenosiliDrugi program HTV-a, Prviprogram Hrvatskoga radija,Hrvatski katolički radio i RadioMarija.Nadbiskup Lajolo od 3. do 7.lipnja boravi u službenomposjetu Republici Hrvatskoj napoziv ministrice Grabar-Kitarović.

15v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Svećenici i laici proslavili 40. obljetnicu matureNa svetkovinu Duhovau Požegi se okupilodvadesetak svećenikai laika, koji su prije 40godina maturirali uNadbiskupskojklasičnoj gimnaziji uZagrebu kao pitomciDječačkog sjemeništana Šalati, međukojima je bio i biskupdr. Antun Škvorčević

Požega, 4.6.2006. (IKA) - Nasvetkovinu Pedesetnice -Duhova u Biskupskom dvoru uPožegi okupilo se 4. lipnjadvadesetak svećenika i laikakoji su 1966. godine maturiraliu Nadbiskupskoj klasičnojgimnaziji u Zagrebu kaopitomci Dječačkog sjemeništana Šalati, među kojima je bio ibiskup dr. Antun Škvorčević.Nakon razgledavanja požeškekatedrale, franjevačke crkve iostalih znamenitosti Požege,proslava 40. obljetnice maturezapočela je svečanom službom

večernjih hvala koju je u crkviSv. Lovre predvodio biskupŠkvorčević. Pozvao jeslavljenike da zahvale Bogu zasve dobro koje su po služenjuotaca Isusovaca, tadašnjihpoglavara u Sjemeništu i uGimnaziji primili. Podsjetio jena trinaest preminulih kolegaod kojih su petorica svećenika iosmorica laika te je potaknuoda se za sve njih pomole i takoih uključe u zajedništvoproslave. Potom je u dvoranisv. Lovre u Biskupskom dvorupreč. Josip Đurkan pročitao

popis svih šalatskih maturanata1966. godine, nakon čega jeuslijedilo druženje tijekomkojega je svatko od nazočnihpredstavio svoj životni put isadašnje svoje djelovanje.Svećenici iz Zagrebačke iVrhbosanske nadbiskupije, izPožeške i Varaždinskebiskupije nizali su svojapastoralna iskustva, a laiciprikazivali svoje pokatkadteške životne putove zbogonodobnog nepriznavanja pravajavnosti Klasičnoj gimnaziji naŠalati.

Duhovska misa u katedrali Sv. VidaPostanimo čimbenicispasenja u imeIsusovo, poručio jeriječki nadbiskup

Rijeka, 4.6.2006. (IKA) -Riječki nadbiskup Ivan Devčićmisu na svetkovinu Duhova 4.lipnja predvodio je u riječkojkatedrali Sv. Vida. Upropovijedi je govorio o smislusvetkovine i ulozi DuhaSvetoga u životu kršćanina.Sveto pismo nam govori kakveje promjene Duh Sveti izazvaou apostolima i koje su zadatkedobili nakon toga, rekao jenadbiskup te istaknuo da suposebno u današnje vrijemepotrebni darovi Duha i snaga

koju on daje svakomu koji gaprima s vjerom. Kao primjerdjelovanja Duha nadbiskup jepodsjetio da je apostole darDuha Svetoga nadahnuo dapostanu hrabri svjedoci koji su,naviještajući spasenje, bili ustanju za tu radosnu vijest dati isvoj život. Iz toga navještajarođena je Crkva, zajednicaspašenih koji su snagu Božjeljubavi iskusili i koju Duh svetido danas vodi i upravlja.Pozvao je vjernike da ostanu uCrkvi vjerni Kristovoj ljubavi.

Pozvani smo i mi, kao iapostoli i svi kršćani naviještatiKrista i spasenje, oslobođenjeod grijeha i smrti. Postanimočimbenici spasenja u imeIsusovo, naviještajući njegovnauk, poručio je riječkinadbiskup. U tijeku misenadbiskup je podijeliosakrament krizme 66-oricikrizmanika, mladih i odraslih.Najveći dio krizmanika, njih 53u dobi od 15 godina, došao je izžupe sv. Ane u na GornjojVežici.

Reagiranje Udruge građana Pokret za životTreba poštivati baremminimum, a to je da serazlikuje plaža odsredišta mjesta,trgovine, ulice islično. Takavminimum nikoga neugrožava i svatkorazuman će gaprihvatiti. Nije riječ onikakvom crkvenomteroru, vjerskiminteresima,nazadnjačkimzahtjevima, nego onormalnom ljudskomponašanju, ističu uUdruzi

Krk, 5.6.2006. (IKA) - Udrugagrađana Pokret za život s otokaKrka, Raba, Cresa, Lošinja iNovalje uputila je priopćenje ukojem reagiraju na temu čednezone u Krku. Ističu kako supotpuno nepotrebno, gotovoneukusno, čelnici grada Krkaplasirali u medije inicijativukrčkog svećenika IvanaKordića da se u vrijeme ljetnesezone ograniči hodanje ukupaćim kostimima po strogomcentru Krka. Umjesto da odradesvoj posao i stvar riješe nanačin kako je to već odavnoučinjeno i u drugim zemljama,stvar je prezentirana putemtelevizije u udarnom dnevnikuna sam Uskrs kao nerješivproblem kad je u pitanjuprovedba takve inicijative.Prezentirana je k tome kaozahtjev jednog svećenika iCrkve, a ne svakog normalnog irazumnog građanina. Žiteljinaših otočkih mjesta ne šeću ukupaćim kostimima pa nisu nidužni gledati razodjeveneturiste koji se tako ne ponašajuu vlastitoj zemlji. Držimo danismo ničija turistička kolonija,pa koliko budemo sami sebecijenili toliko će do nas držati i

naši gosti, ističu u Pokretu. U priopćenju se osvrću i naprilog tjednika Globus očednim zonama na Krku ukojem su tri razodjevenedjevojke pozirale StephanuLupinu u središtu Krka iVrbnika ispred sakralnihobjekata i biskupije. Ističućikako ih je taj članak šokirao,članovi udruge Pokret za životdodaju kako je ta provokacija,naručena ili ne, krajnje mizernai jadna, rezultirala međutimobratom i vrlo negativnimreakcijama građana, jerdrugačije nije ni moglo biti.Jeftina pornografija predzidinama naših svetišta samonam je jasno pokazala do kudamogu sezati moć, bahatost ibezobzirnost onih koji u svojimrukama drže medije, ističe se upriopćenju.Cijela ta priča o pristojnomodijevanju i kulturnomponašanju u otočkim mjestima,bez obzira na sva dosadizražena mišljenja, ipak jestavila stvari na svoje pravomjesto: da postoji elementarnamjera kulturnog ljudskogponašanja jednaka u Krku,

Zagrebu, Beču, Rimu i bilogdje u svijetu po kojoj jesvakom normalnom čovjekujasno kako se treba ponašati iodijevati u pojedinoj sredini iprigodi. U ovim našim otočkimmjestima treba poštivati baremminimum, a to je da serazlikuje plaža od središtamjesta, trgovine, ulice i slično.Takav minimum nikoga neugrožava i svatko razuman ćega prihvatiti. Ovdje nije riječ onikakvom crkvenom teroru,vjerskim interesima,nazadnjačkim zahtjevima, negose radi o normalnom ljudskomponašanju. U tom kontekstulokalna vlast dužna jeodgovoriti na postavljenizahtjev u interesu svih nasgrađana i po uzoru na drugezemlje učiniti ono što jepotrebno. Obznanivši javno daje pristojno odijevanjeneprovediv problem odgovornisu samo pokazali, uz časneiznimke, da nemaju vlastitogstava i senzibiliteta o toj temikoju bi zato dali na javnuraspravu, kaže se u reagiranjuUdruge građana Pokret za živototoka Krka, Raba, Cresa,Lošinja i Novalje.

16 7 . lipnja 2006. broj 23/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Nadbiskup Lajolo posjetio Đakovačku i Srijemskubiskupiju

S tajnikom za odnoses državama uDržavnom tajništvuSvete StoliceĐakovačka iSrijemska biskupijaproslavila trećuobljetnicu pohodapape Ivana Pavla II.

Đakovo, 5.6.2006. (IKA) -Tajnik za odnose s državama uDržavnom tajništvu SveteStolice nadbiskup GiovanniLajolo posjetio je 5. lipnjaĐakovačku i Srijemskubiskupiju. Posjet je započeo uVukovaru, gdje se u Gradskompoglavarstvu susreo s domaćimbiskupom Marinom Srakićem ivukovarskim gradonačelnikomTomislavom Šotom. Susretu sunazočili i veleposlanik RH priSvetoj Stolici dr. Emilio Marin,apostolski nuncij u RHnadbiskup Francisco-JavierLozano i prof. dr. NikolaDogan, dekan Katoličkogabogoslovnog fakulteta uĐakovu.Nadbiskup Lajolo istaknuo jekako ne bi mogao doći uHrvatsku, a da ne posjetiVukovar, poručivši kako velikapatnja ne može ostati uzaludna.Ako se patnja pretvara umudrost, počinje stvarati novisvijet. Na tu mudrost upozorioje i papa Ivan Pavao II. koji jeHrvatsku jako volio. NadbiskupLajolo potom je razgledao gradi posjetio Memorijalno groblježrtava iz Domovinskoga rata,gdje je upalio svijeću i položiocvijeće. Potom je razgledaograd i posjetio Memorijalnogroblje žrtava izDomovinskoga rata, gdje jeupalio svijeću i položio cvijeće.U crkvi Sv. Filipa i Jakova isamostanu dobrodošlicu su mupoželjeli župnik o. IvicaJagodić i gvardijan fra ZlatkoŠpehar. Nadbiskup Lajoloposjetio je zatim Osijek, gdje suga ispred središnje župne crkveSv. Petra i Pavla dočekaliizmeđu ostalih pomoćniđakovački i srijemski biskupĐuro Hranić i osječkigradonačelnik Anto Đapić.Svoj posjet Đakovačkoj iSrijemskoj biskupiji nadbiskupLajolo nastavio je u njezinusredištu, Đakovu, gdje su gaispred Biskupskog domadočekali pomoćni biskupi ĐuroGašparović i Đuro Hranić ipožeški biskup AntunŠkvorčević. U Sjemeništu jepotom upriličen ručak. Uposlijepodnevnim satimanadbiskup Lajolo obišao jeKatolički bogoslovni fakultet,Središnju biskupijsku ifakultetsku knjižnicu u čijoj sesvečanoj dvorani u tijekunjegova posjeta održavaobiskupijski pastoralni susret

svećenika. U Biskupskomdomu privatno se susreo sbiskupima. Nadbiskup jeistaknuo kako je taj dan zanjega bio dan vrlo znakovitihsusreta. Započeo je uVukovaru, zatim Osijeku, asvoj vrhunac doživljava uĐakovu, gdje se može susresti"ljudskosti i humanosti"."Posjetio sam Katoličkibogoslovni fakultet ustanovljenprije godinu dana, ali koji imadugu povijest. Taj fakultetznanjem i sposobnošću svojihprofesora i bogatstvom kojimposjeduju ima velikubudućnost. Kao što kršćanimoraju biti sol zemlje i ovajfakultet među drugimfakultetima mora biti solznanosti", rekao je nadbiskupLajolo. Diveći se obnovljenomBiskupskom domu i likubiskupa Strossmayera rekao jekako je sadašnji biskupdosljedan Strossmayerovnasljednik, kako na kulturnojrazini, tako i održanojbiskupijskoj sinodi. Biskupijskasinoda je događaj Crkve, ali idoprinos koji može datidruštvenom životu. Biskup mije rekao da su odnosi izmeđuCrkve i građanskih vlastiizvrsni. Mogu poželjeti da tiodnosi budu uvijek bolji i nadobro svih građana, rekao jenadbiskup Lajolo. U pratnjirektora Sjemeništa i odgojiteljabogoslovi su u Biskupskomdomu pjesmom pozdravilinadbiskupa Lajolu. U susretu s novinarimanadbiskup Lajolo je istaknuokako je vidio da je Hrvatskazemlja koja se obnavlja i kojaje obnovljena. Promatrajući svešto se događa vidim da jeprisutan jedan duboki poticaj dase stvara bolji život, ne samobolji materijalni život, negoonaj ljudski, humani što meposebno oduševljava. Nesumnjam da bi Hrvatska moglaEuropskoj uniji dati jedan novinutarnji poticaj za napredakčitavoga svijeta. Promatram lisada stvarnost sa crkvene stranemogu reći da sam uočio velikuživahnost i uvjerljivost ovoganaroda u vjeri. Vidim da jeCrkva bitna sastavnicahrvatskoga naroda. Takođersam duboko oduševljen i onimkulturnim zahvatom koji Crkvačini u Hrvatskoj. Kao jedan očitdokaz toga kulturološkoga

zahvata u Crkvi vidimustanovljenje KBF-a u Đakovu,koji će u toj zadaći zabudućnost Hrvatske imativeliku ulogu. U zajedništvu s nadbiskupomLajolom Đakovačka iSrijemska biskupija proslavilaje treću obljetnicu pohoda papeIvana Pavla II. U ulaznompredvorju Biskupskoga domanadbiskup Lajolo otkrio jespomen-ploču Papina posjeta.Na ploči je ispisan tekst: Usubotu uoči Pedesetnice, 7.lipnja 2003. godine, za vrijeme100. apostolskoga putovanja i3. pastoralnog posjetaHrvatskoj, papa Ivan Pavao II.pohodio je Đakovačku iliBosansku i Srijemskubiskupiju. S velebnim zboromBožjega naroda slavio jeEuharistiju u gradu Osijeku iproglasio zaključenje Drugebiskupijske sinode. U ovomBiskupskom domu, okružensvećenicima i suradnicima,Svetoga je Oca s velikomradošću primio đakovački ilibosanski i srijemski biskupMarin Srakić. Spomen-ploča,veličine 70 x 100 cm, izrađenaje od bijeloga mramora.Brončani grb pape Ivana PavlaII., s geslom Totus Tuus, ugornjem dijelu ploče te grbbiskupa Marina Srakića upodnožju, kao i klesanjespomen-teksta, izveo jezagrebački akademski kiparStjepan Divković. Radove napostavljanju ploče, koji suizvršeni 1. lipnja 2006.,darovalo je poduzećeKlesarstvo Karat izPiškorevaca. Posjet Đakovačkoj i Srijemskojbiskupiji nadbiskup Lajolozavršio je euharistijskimslavljem koje je predvodio uđakovačkoj katedrali-baziliciSv. Petra. Suslavila su petoricabiskupa i 78 svećenika usudjelovanju đakona,bogoslova, redovnica, mnoštvavjernika i nazočnostgradonačelnika Đakova iVukovara te ostalihpredstavnika političkih,prosvjetnih i kulturnihdjelatnika Đakova. Liturgijskopjevanje animirao je Katedralnizbor s dirigentom maestromIvom Andrićem uz orguljskupratnju maestra Vinka Sitarića.

17v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Zagreb: 20. obljetnica matureSlavlje maturanataInterdijecezanskesrednje škole zaspremanje svećenikaškolske godine1985/86.

Zagreb, 5.6.2006. (IKA) - Uprostorijama Nadbiskupskeklasične gimnazije iMađubiskupijskoga sjemeništau Zagrebu 20. obljetnicumature proslavili su uponedjeljak 5. lipnja maturantiInterdijecezanske srednje školeza spremanje svećenika školskegodine 1985/86., prisjetivši sebrojnih zajedničkih trenutaka idragih osoba koji su utkalisvoje bogoljublje,čovjekoljublje i domoljublje ubrojne generacije budućihsvećenika i katoličkihintelektualaca. U iste školskeklupe, u kabinetu za fiziku, kaoi prije dvadesetak godina sjeoje ponovno 21 učenik šalatskegimnazije, od 33 koliko ih jetada maturiralo. Većina ihobavlja župničke službe urazličitim biskupijama iredovničkim zajednicama, aneki su nakon mature nastavilidruge studije ili poslove. Dobrodošlicu i kratki preglednovije povijesti Nadbiskupskeklasične gimnazije s pravomjavnosti izrekao je njezinravnatelj prof. Boris Balenović,istaknuvši da gimnazija imaoko 400 učenika i učenica te da

vrlo uspješno ostvaruje odgojnei obrazovne standardehrvatskoga školstva. IsusovacVladimir Vlašić, nekadašnjidugogodišnji ravnatelj iprofesor šalatske gimnazije uteškim vremenima komunizma,kada je od 1952. godine dodemokratskih promjenagimnaziji bilo oduzeto pravojavnosti, osvrnuo se nazahtjevnost i veličinuprofesorske i odgojiteljskeslužbe kojoj na prvome mjestutreba biti cilj da učenika naučiučiti te da mu dadne potrebnoznanje za daljnje životnekorake. U tom se kontekstu prisjetio izauzetih gimnazijskihprofesora, posebice laika,istaknuvši vrsnoga katoličkogaintelektualca Grgu Pejnovića.Prisjetivši se nadalje "vječnih"profesorskih istina i doživljaja,prof. Vlašić je poimenceprozivao sve maturante koji suse zatim predstavljali iznosećiukratko svoje životne putove.Osim tadašnjih svećeničkihkandidata Zagrebačkenadbiskupije, gimnaziju su u tojgeneraciji pohađali i kandidatiHrvatske franjevačke provincije

sv. Ćirila i Metoda sazagrebačkoga Kaptola,Hrvatske provincije sv.Jeronima franjevacakonventualaca, Hrvatskeprovincije Družbe Isusove,Družbe katoličkog apostolata teFranjevaca trećoredaca. Nakon gimnazijskoga dijelaproslave, misno slavlje usjemenišnoj crkvi Srca Isusovapredvodio je tadašnji prefektmaturanata o. Stjepan Fridl,urednik Radio Marije, ukoncelebraciji sa 17 svećenika.Istaknuvši radost zbogokupljanja i zajedništvanekadašnjih gimnazijalaca,zaželio je svima duhovskuodvažnost i hrabrost kako bidjelotvorno ispunili zapovijedUskrsloga. Nakon misnogaslavlja, rektor sjemeništa mr.Ivan Gretić proveo jeslavljenike kroz sadašnjesjemenišne prostorije koje su uvrijeme njihovoga boravka naŠalati bile oduzete i koristila ihje Vojna bolnica.Gostoprimstvom ekonomaPetra Ćorluke i njegovihsuradnika slavljenici su sezadržali oko bratskoga stola.

Izvrsni bilateralni odnosi Svete Stolice i RepublikeHrvatske

Nadbiskup Lajolosusreo se ministricomGrabar-Kitarović,premijeromSanaderom ipredsjednikomMesićem

Zagreb, 6.6.2006. (IKA) -Ministrica vanjskih poslova ieuropskih integracija mr.Kolinda Grabar-Kitarovićprimila je u utorak 6. lipnjatajnika za odnose s državama uDržavnom tajništvu SveteStolice nadbiskupa GiovannijaLajolu, koji boravi uvišednevnom službenomposjetu Republici Hrvatskoj. Nakon susreta dane su izjave zamedije. Tom prilikom suobostrano istaknuti izvrsnibilateralni odnosi koji su ustalnom usponu i bliskasuradnja između RepublikeHrvatske i Svete Stolice.Ujedno je istaknuto kakoizmeđu dvije zemlje nemaotvorenih pitanja, te kako jedatum današnjeg posjetasimboličan, jer nas vraća u 9.stoljeće kada je papa Ivan VIII.priznao kneza Branimira zazakonitog vladara i Hrvatsku za

neovisnu državu. Ministrica Grabar-Kitarovićzahvalila se nadbiskupu Lajolina potpori koju je Sveta Stolicapružila Republici Hrvatskoj naputu u euroatlantske integracije.Također, upoznala jenadbiskupa s dosadašnjimpostignućima RepublikeHrvatske na tom putu, odnosnos cjelokupnim procesompregovora za pristupanje upunopravno članstvo uEuropskoj uniji. MinistricaGrabar-Kitarović istaknula jekako je jedan od ciljevaRepublike Hrvatske integriratisve hrvatske građane u hrvatskodruštvo, uz očuvanje i zaštitunjihova identiteta, štopodrazumijeva poštivanjevjeroispovijesti, te poticanjeekumenskog i međureligijskogdijaloga. Nadbiskup Lajolo istaknuo je

tradicionalno prijateljstvoizmeđu Svete Stolice iRepublike Hrvatske, tekonstatirao kako papa BenediktXVI. nastavlja politiku IvanaPavla II., koji je RepublikuHrvatsku posjetio tri puta.Ujedno je izrazio potporu SveteStolice Republici Hrvatskoj naputu u euroatlantske integracije.Također, obostrano je istaknutaželja za daljnjimprodubljivanjem bilateralnihodnosa između RepublikeHrvatske i Svete Stolice,posebice na području kulture,umjetnosti, te u okvirudiplomatskih akademija. Nadbiskupa Lajolu uprijepodnevnim satima primilisu predsjednik Vlade RepublikeHrvatske dr. Ivo Sanader tepredsjednik RepublikeHrvatske Stjepan Mesić.

18 7 . lipnja 2006. broj 23/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Potpisan sporazum između Vlade RH i Zagrebačkenadbiskupije

Kardinal Bozanić ipremijer Sanaderpotpisali sporazumizmeđu Vlade RH iZagrebačkenadbiskupije odarovanju prostoravojarne "KraljTomislav" za potrebeosnivanja Hrvatskogkatoličkog sveučilišta

Zagreb, 6.6.2006. (IKA) - UVladi Republike Hrvatske nazagrebačkom Gornjem gradu 6.lipnja potpisan je sporazumizmeđu Vlade RepublikeHrvatske i Zagrebačkenadbiskupije o darovanjuprostora vojarne "KraljTomislav" za potrebe osnivanjaHrvatskog katoličkogsveučilišta, a Zagrebačkanadbiskupija odriče se prava nanaknadu za prostore "MalogVatikana" koji su joj oduzetinakon II. svjetskog rata.Sporazum o darovanju potpisalisu predsjednik Vlade dr. IvoSanader i zagrebački nadbiskupkardinal Josip Bozanić.Premijer je izrazio zadovoljstvopotpisivanjem sporazuma teistaknuo kako su proteklegodine potpisali pismo namjereo međusobnom darivanjuimovine kako bi se mogloosnovati Katoličko sveučilište.Dr. Sanader zadovoljan je štose našlo adekvatno rješenje iprostori za realizacijuKatoličkog sveučilišta, rekavšikako još ostaje oko 15 milijunakuna potraživanja odZagrebačke nadbiskupije, za štose nada da će ubrzo bitiriješeno.Dr. Sanader također je izraziozadovoljstvo što će danas uposjetu Vladi biti i "ministarvanjskih poslova" Svete Stolicenadbiskup Giovanni Lajolo.Napredak Hrvatske u svakompogledu bit će bolji ako gabudemo temeljili na znanju izato smo dali potporu osnivanjuKatoličkog sveučilišta, jerznanje mora biti adut Hrvatske.Ne možemo se mjeriti s velikimekonomijama, ali možemoimati znanje koje treba bitikonkurencija. Katoličkosveučilište prosperirat će akobude imalo dobre kadrove iprograme i ako bude privlačilostudente. Ne sumnjam ukvalitetu obrazovanja, jer

Crkva je i do sada visokomobrazovanju davala velikoznačenje. Dr. Sanader prisjetiose i velike uloge Crkve uzasnivanju Sveučilišta uZagrebu. Istaknuo je kako uHrvatskoj ima oko 2500polaznika katoličkih škola zašto je ustvrdio da je iznimnomalo u odnosu na drugekatoličke zemlje, ali i da jevidljivo kako katoličke školezauzimaju sve istaknutijemjesto u hrvatskom društvu.Dodao je kako je nepobitno da icijela Europa leži nakršćanskim korijenima. Nadamse da Katoličko sveučilište nećeni smije biti oporba"nekatoličkim sveučilištima",nego još jedna ponuda više.Tko ponudi bolje odgojno-obrazovne uvjete, taj će bititraženiji. Siguran sam da ćenovo Katoličko sveučilištepromicanjem kršćanskihvrijednosti pridonijeti razvojuHrvatske na korist svih njezinihgrađana, rekao je premijer. Kardinal Bozanić ustvrdio jekao Crkva od danas nadrugačiji način gleda urealizaciji projekta Katoličkogsveučilišta. "Katolička crkva uHrvatskoj osjeća potrebu da naspecifični način da posebandoprinos hrvatskom društvu uovom vremenu. Crkva je uvijekgledala na ono što je ukonkretnom trenutku potrebnoza čovjeka i kako možepridonijeti društvu i sredini ukojoj živi. Stoga mi je drago štosmo napravili još jedan korakka bržoj realizaciji Hrvatskogkatoličkog sveučilišta", rekao jekardinal Bozanić, zahvalivšihrvatskoj Vladi što je odpočetka pokazala otvorenostprema inicijativi Katoličkogsveučilišta. Danas smo potpisalisporazum koji ispravlja ono štopovijest i nije dobro učinila. Toje povijest od 1945. godine pa

prema ovamo, kada su seCrkvi, drugim institucijama, alii građanima oduzimala dobrabez ikakvog opravdanja i protivsvih demokratskih načela.Danas Republika Hrvatska kaonaknadu za oduzeta dobradaruje vojarnu "KraljTomislav", a Zagrebačkanadbiskupija u protuvrijednostidaje "Mali Vatikan" u Vlaškojulici, no još nam predstoji dugod oko 15 milijuna kuna, kojićemo riješiti kroz nekolikotjedana, rekao je zagrebačkinadbiskup, još jednomistaknuvši kako dobra kojaZagrebačka nadbiskupijadobiva vojarnom "KraljTomislav" želi dati za općedobro građana Hrvatske, jer,kako je rekao, "dobra koja imaCrkva isključivo služe zabogoštovlje te promicanjeodgoja, kulture i caritasa". Naupit koji će biti programHrvatskog katoličkogsveučilišta, kardinal je rekaokako su programi još uvijek upripremi i na njima radipedesetak stručnjaka te da će sepravovremeno izići s njima ujavnost kada oni u potpunostibudu gotovi. Izrazio je nadukako će Hrvatsko katoličkosveučilište sa svojim radomzapočeti s akademskomgodinom 2007./2008. Površina nekretnine vojarne"Kralj Tomislav" je oko 13tisuća bruto-površinesagrađenih na parceli površineoko 25 tisuća i 500 m2, dok jestambena površina nekretninaza koje se Zagrebačkanadbiskupija odriče prava nanaknadu u tzv. "MalomVatikanu", oko 23 tisuće i 600neto-površine sagrađenih naparceli površine oko 15 tisuća i200 m2. Procijenjena vrijednostdarovane Vojarne "KraljTomislav" je oko 29 milijunaeura.

Nadbiskup Lajolo posjetio Vojni ordinarijatNadbiskup Lajoloupoznat s poviješću,ustrojem i osnovnimpastoralnimdjelatnostima međukatolicima hrvatskihvojno-redarstvenihsnaga

Zagreb, 6.6.2006. (IKA) -Tajnik za odnose s državama uDržavnom tajništvu SveteStolice nadbiskup GiovanniLajolo, zbog punoga programasvoga službenog boravka uRepublici Hrvatskoj, poizmijenjenom je rasporeduposjetio Vojni ordinarijat uutorak poslije podne 6. lipnja.U pratnji nadbiskupa Lajola bili

su nuncij u RH nadbiskupFrancisco Javier Lozano,savjetnik Apostolskenuncijature mons. MiguelBuendia Maury te tajniknuncijature u RH mons. HenrikJagodzynski.Visokoga gosta dočekali suvojni ordinarij Juraj Jezerinac,generalni vikar mons. JosipŠantić i kancelar don Anđelko

Kaćunko. Obišavši sjedištehrvatske Vojne biskupije, pričemu je s osobitom pozornošćurazgledao kapelu Vojnogordinarijata, nadbiskup Lajoloupoznat je s poviješću,ustrojem i osnovnimpastoralnim djelatnostima međukatolicima hrvatskih vojno-redarstvenih snaga. Posebno suga zanimale pojedinosti oko

19v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

tjednih kateheza, duhovnihvježbi i vojno-redarstvenihhodočašća, kao i okolnostisudjelovanja hrvatskih vojnikau "mirovnim misijama". Čuvšipojedinosti o zauzetosti

Hrvatske u pripremi i izvedbimeđunarodnog vojnoghodočašća u Lurdu, nadbiskupLajolo osobito je istaknuovažnost zauzete međunarodnesuradnje kakvu hrvatski Vojni

ordinarijat u novimmeđunarodnim okolnostimanjeguje s inozemnim vojnimbiskupijama.

Dubrovnik: Misa u povodu treće obljetnice pohodapape Ivana Pavla II.

Ivan Pavao II. sigurnoje bio najpoznatijaosoba 20. stoljeća ipostao simbolomdobrote, najvećimmoralnim autoritetomi savješćučovječanstva. Nazvanje Pavlom naših danazbog svojih brojnihpastirskih pohoda.Oni su bili neka vrstahodočašća živomBožjem narodu gdje jeon poput Petranaviještao Evanđelje,učvršćivao braću uvjeri, tješio ugrožene iponižene, te pozivaoneka se ne umarajugraditi mir icivilizaciju ljubavi,istaknuo biskup Puljić

Dubrovnik, 6.6.2006. (IKA) - Upovodu treće obljetnice pohodapape Ivana Pavla II.Dubrovniku u dubrovačkojkatedrali koncelebrirano slavljepredvodio je 6. lipnjadubrovački biskup ŽelimirPuljić. U propovijedi je biskuprekao kako je Ivan Pavao II.sigurno bio najpoznatija osoba20. stoljeća, te kako je postaosimbolom dobrote, najvećimmoralnim autoritetom isavješću čovječanstva. Nazvanje Pavlom naših dana zbogsvojih brojnih pastirskihpohoda. Oni su bili neka vrstahodočašća živom Božjemnarodu gdje je on poput Petranaviještao Evanđelje,učvršćivao braću u vjeri, tješiougrožene i ponižene, te pozivaoneka se ne umaraju graditi mir icivilizaciju ljubavi.Biskup je podsjetio kako seIvan Pavao II. zauzimao zaslobodu Dubrovnika i hrvatskedržave. Nekoliko je putaizrijekom spominjao Dubrovniku najtežim trenucima razaranjai pozivao neka prestanustradanja ljudi i kulturnihspomenika, te neka se obustaviruka koja ubija. Kao neumornipromicatelj civilizacijerazumijevanja među ljudima inarodima pustio je pred crkvomSv. Vlaha golubice kako bi

navijestio mir Dubrovniku,Hrvatskoj, Europi i cijelomsvijetu, rekao je dubrovačkibiskup. Također je istaknuobrojne veze Dubrovnika i papau tijeku povijesti. Papa PavaoIII. je potaknuo Dubrovčaneneka grade dom za stare DomusChristi. Pio II. je htio doći ipomoći Dubrovčanima predturskom opasnošću. On jematerijalno pomogao sagradititvrđavu Revelin. Papa InocentVIII. odobrio je svećeničkodruštvo Popovski zbor, papaKlement IX. pohrlio je novcem,hranom i materijalom pomoćitom gradu nakon velikogpotresa iz 1667. Benedikt XI. jepomogao dominikancimasagraditi samostansku crkvu, aPio V. slao je arhitektaMatteuccia da utvrdi gradskezidine pred turskom opasnošću. Biskup je spomenuo i zaslužneDubrovčane koji su boravili uRimu i obnašali određeneslužbe u uredima Svete Stolice.Stjepan Gradić bio je prefektVatikanske biblioteke, PetarBeneša državni tajnik, a ĐuroBaglivi osobni liječnik dvojicepapa. Isusovcu RuđeruBoškoviću, poznatom fizičaru,astronomu i filozofu bijašepovjereno proučiti i istražitipukotine na kupoli sv. Petra,

što je on i učinio.Zahvaljujemo papi Ivanu PavluII. što je kroz čitavo vrijemerata svojim pismima inagovorima, zalijevao uljemevanđelja rane povrijeđenoghrvatskog puka, rekao jedubrovački biskup te dodao:Zahvaljujemo mu za pastirskipohod i beatifikaciju našeBlajke, Marije Propetog IsusaPetković. I radujemo se što sunjegove ruke blagoslovile našeobitelji i ovo tlo ranjenebiskupije. Biskup Puljić citiraoje Papine riječi koje je izrekaona odlasku iz Hrvatske, teDubrovčanima nezaboravneriječi s završetka mise prijesamog blagoslova: Dugo samvremena želio posjetitiDubrovnik. Ta se moja željadanas ispunila. ZahvaljujemBogu na tome. Zahvaljujem ivama na ovom izvanrednomdočeku, na ovom bogoslužju,na ovim predivnim prirodnimljepotama. Sve vasblagoslivljam. Blagoslivljamvaše obitelji. Blagoslivljammlade kojima velim: Hrabro.Blagoslivljam djecu ibolesnike. Neka Bog blagoslovirodno mjesto nove blaženice,grad Dubrovnik i cijeluHrvatsku.

U Dubrovniku otkrivene dvije spomen ploče na pohodIvana Pavla II.

Dugo sam vremenaželio posjetitiDubrovnik. Ta semoja želja danasispunila. ZahvaljujemBogu na tomu, riječisu Ivana Pavla II.uklesane na kamenojploči na gradskomzvoniku

Dubrovnik, 6.6.2006. (IKA) -Dvije spomen ploče postavljenesu 6. lipnja u prigodiobilježavanja treće obljetnicepohoda pape Ivana Pavla II.Dubrovniku, a u znak sjećanjana njegov apostolski pohodGradu 6. lipnja 2003. godine.Prva ploča postavljena je nagradskom zvoniku u povijesnojjezgri Dubrovnika, a drugaspomen-ploča na crkvi Sv.Križa u Gružu pokraj koje jeIvan Pavao II. prije tri godinepredvodio veličanstvenueuharistiju. Ovdje pred crkvomSv. Vlaha 6. lipnja 2003. papaIvan Pavao II. blagoslovio jeGrad. Slaveći pak misu u Gružurekao je: Dugo sam vremena

želio posjetiti Dubrovnik. Ta semoja želja danas ispunila.Zahvaljujem Bogu na tomu! Teriječi, uklesane na kamenojploči na gradskom zvoniku, odsada će pričati brojnimturistima priču o Papi i gradučiji je on za života postaopočasni građanin. Ploču sunakon koncelebriranogeuharistijskog slavlja ukatedrali otkrili dubrovačkagradonačelnica Dubravka Šuicai dubrovački biskup ŽelimirPuljić.Druga spomen-ploča otkrivenaje nešto kasnije na crkvi Sv.Križa u Gružu pokraj koje jeprije tri godine Ivan Pavao II.predvodio veličanstvenu

euharistiju na kojoj se bilookupilo oko 60.000 ljudi.Sjećanje na povijesni apostolskipohod Ivana Pavla II. budilo sei osvježavalo posljednjihdesetak dana u Dubrovniku.Naime, u gradu je priređenadevetnica u tijeku koje se, svakidan u drugoj župi ilisamostanskoj crkvi,propovijedalo o Papi, njegovimporukama i posveti svijetaGospi na Duhove 1981. godine.Propovjednik je bio poljskisvećenik koji je za tu prigodustigao u Dubrovnik WitoldPietrasiuk, palotinac izČenstohove.

20 7 . lipnja 2006. broj 23/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Nadbiskup Barišić primio polaznike ratne škole "BanJosip Jelačić"

Polaznici škole su nastudijskom putovanjukroz RepublikuHrvatsku

Split, 6.6.2006. (IKA) - Uzgradi nadbiskupskogOrdinarijata u Splitu splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišić primio je 6. lipnja 16djelatnika i polaznika ratneškole "Ban Josip Jelačić" kojisu na studijskom putovanjukroz Republiku Hrvatsku. Uime ratne škole nadbiskupa jepozdravio general bojnik JozoMilićević i ukratko mu objasniostrukturu i smisao te najviševojne škole u Hrvatskoj, kojaveć osam godinu uspješnopromiče generacije časnikaprema višim ciljevima.Studijska putovanja kojima jecilj upoznati što bolje svojudomovinu, a onda, pomogućnosti, i druge zemlje, diosu programa škole koja nosiime po slavnom hrvatskombanu, a kojoj je zaštitnik sv.Josip.

Nadbiskup je goste upoznao steritorijalnom konfiguracijomnadbiskupije, kao i sasadašnjim stanjem i brojemvjernika, koji sačinjavajuvećinu od 460.000 stanovnikateritorija koji obuhvaćanadbiskupija. Posebnupozornost posvetio je povijestinadbiskupije, počevši odPavlova suradnika sv. Tita, kojije prvi došao u Dalmaciju širitiradosnu vijest, pa sve do našihdana, istaknuvši pritom kako jeposvetom kapele u njegovu častu zgradi nadbiskupijeispravljena povijesna nepravdatom svecu kojem do sada nijebila posvećena nijedna crkva nikapela. Nadbiskup Barišićtakođer je potanko izložiopovijest Dujmova mučeništva,vjerskog temelja na čijojsvjedočkoj krvi i zagovorupočiva grad Split inadbiskupija. Neizostavno je

bilo spomenuti i veze Rima iSplita preko solinskihmučenika, kao i Splitskievangelijar, najstariju knjigu -kodeks na tim prostorima, nakoji su hrvatski kraljevistavljali ruku na priseguvjernosti Bogu i narodu. U tomduhu nadbiskup je poručiočasnicima da i sami budu ponosnaroda i Republike Hrvatske,bez obzira gdje će obavljatisvoju službu, prisjećajući seizreke koju je koristio velikiarheolog don Frane Bulić: "Izkamena povijest, iz povijestisvijest!"U znak zahvalnosti generalbojnik Milićević predao jenadbiskupu prigodnu plaketu, anadbiskup je predao ratnoj školinadbiskupijski šematizam siscrpnim opisom povijesti isadašnjeg stanja u svimžupama.

Sjednica središnjeg pripremnog povjerenstva Drugesinode Zagrebačke nadbiskupije

Predsinodskerasprave prigoda suza uvježbavanje novogstila međusobnekomunikacije tesredstvo rastazajedništva u župamai drugim zajednicamavjernika

Zagreb, 6.6.2006. (IKA) -Središnje pripremnopovjerenstvo Druge sinodeZagrebačke nadbiskupije,vrhovno tijelo za pripremuSinode, održalo je 6. lipnjaosmu sjednicu podpredsjedanjem zagrebačkognadbiskupa kardinala JosipaBozanića u Nadbiskupskomduhovnom stolu u Zagrebu.Sjednica je započela pjevanjemHimna Sinode. Potom je svenazočne pozdravio kardinalBozanić, istaknuvšizadovoljstvo dosadašnjimtijekom pripreme Sinode. Podnoseći izvještaj o proteklomrazdoblju pripreme Sinodetajnik dr. Tomislav Markićprikazao je poduzete aktivnostiu procesu nadbiskupijskogsavjetovanja, u animacijiSinode kao i neka drugadogađanja u sklopu priprema zaSinodu. U tom smislu istaknuoje kako je u procesunadbiskupijskog savjetovanjaobjavljena građa zapredsinodske rasprave užupnim i drugim zajednicamavjernika koje se tijekom ove2006. godine održavaju diljemnadbiskupije te je do sada uTajništvo pristigao 881zapisnik sa susreta na kojima jesudjelovalo više od petnaesttisuća vjernika. Nastavljeni su i

susreti animatora predsinodskihrasprava po svimarhiđakonatima na kojima seizmjenjuju iskustva i dajupoticaji za još kvalitetniji rad.Govoreći o aktivnostima uanimaciji Sinode, dr. Markić jeistaknuo nadbiskupovo božićnopismo obiteljima kao i vazmenopismo u završnom dijelupripreme Druge sinodeZagrebačke nadbiskupije podnaslovom "Sinoda - Božji pozivna novi početak". Umeđuvremenu su održana inadbiskupijska natjecanjaučenika osnovnih i srednjihškola na temu Sinode te je osvetkovini Duhova izašao drugibroj Glasnika Sinode koji jekao besplatni obiteljskiprimjerak podijeljen vjernicimapo župama. Od ostalihdogađanja tajnik Markićistaknuo je uspješanpredsinodski forum sportaša uMariji Bistrici, kao i susretpokreta i udruga koje djeluju napodručju Zagrebačkenadbiskupije. Potom su biskupi Vlado Košić iValentin Pozaić i biskupskivikar za grad Zagreb JosipOslić prenijeli svoja iskustva sarhiđakonatskih i dekanatskihsusreta svećenika i animatorapredsinodskih rasprava.Istaknuli su kako se u cijeloj

nadbiskupiji osjeća gibanje isvojevrsni kvalitativni pomakte da su predsinodske raspraveu mnogim sredinamaprepoznate i prihvaćene kaosvojevrsna kateheza za odrasle,što je na osobit način potrebasadašnjeg trenutka u mnogimžupama. Uz to ohrabrujesudjelovanje brojnih mladihvjernika. Osim pozitivnihpomaka, istaknuta je i potrebauključivanja većeg brojavjernika u predsinodskadogađanja.U nastavku je tajnik Sinodeiznio podatke o do sadaodržanim predsinodskimraspravama u Zagrebačkojnadbiskupiji, istaknuvši kako suoni prigoda za uvježbavanjenovog stila međusobnekomunikacije te sredstvo rastazajedništva u župama i drugimzajednicama vjernika. Dodao jekako se zaključci pojedinihrasprava ponegdje većprimjenjuju i na taj načinpredsinodske raspraveprerastaju u "male župneSinode".Uslijedila je rasprava čiji jezaključak da je predstojećajesen predviđena za nastavakpredsinodskih susreta kao i zasusrete vjernika koji djeluju urazličitim segmentima društva.

21v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Nadbiskup Lajolo o vatikanskoj diplomacijiDanašnje odnosekarakterizira punapotpora Svete StoliceHrvatskoj zapunopravno članstvou EU, koje će bitipriznanje hrvatskogpovijesnog identiteta ipolitičke stvarnosti,ali i obogaćivanjeEuropske unije ucijelosti, istaknuotajnik za odnose sdržavama uDržavnom tajništvuSvete Stolice

Zagreb, 6.6.2006. (IKA) -Tajnik za odnose s državama uDržavnom tajništvu SveteStolice nadbiskup GiovanniLajolo u povodu Dana hrvatskediplomacije održao je 6. svibnjau Preporodnoj dvorani uZagrebu predavanje odiplomaciji Svete Stolice.Nadbiskupa Lajolu pozdravilaje ministrica vanjskih poslova ieuropskih integracija RepublikeHrvatske Kolinda GrabarKitarović, a nazočni su biliapostolski nuncij u RHnadbiskup Francisco JavierLosano, zagrebački nadbiskup ipredsjednik Hrvatske biskupskekonferencije kardinal JosipBozanić, nekadašnji ministrivanjskih poslova RH i ostalivisoki uzvanici crkvenih idržavnih ustanova.Nadbiskup Lajolo izlaganje jepodijelio u pet dijelova. Napočetku je govorio o prirodi iduhu vatikanske diplomacije,oslanjajući se na ono što je unovom Zakoniku kanonskogprava iz 1983. napisano o tojmateriji od kanona 362-367.Istaknuo kako su apostolskinunciji Papini ambasadori, a neambasadori Vatikana. Govorećio važnosti nuncijatura za Crkvute o bitnoj razlici od državnihizaslanstva, nadbiskup je

istaknuo kako je težištenuncijatura sloboda i životCrkve, a apostolski nuncijpored teološkog angažmana uživotu mjesne Crkve ima idužnost raspravljati o pitanjimakoja se tiču odnosa Crkve idržave, dakle o socijalnimpitanjima. Nadbiskup Lajolostavio je naglaske na nekezadaće koje danas vršeapostolski nunciji u pojedinimzemljama. Osobita je brigadanašnje diplomacije promicatimeđureligijski i ekumenskidijalog, prijateljski ikonstruktivni dijalog izmeđuSvete Stolice i države, ali imjesne Crkve i države. Danasse naročito stavlja naglasak, štoje i teološki opravdano kakoprimjećuje Lajolo, napromicanje mira, razvoja itolerancije. Govoreći opovijesnoj važnosti vatikanskediplomacije, koju je podijelio ušest razdoblja, nadbiskupLajolo istaknuo je posljednjerazdoblje koje se tiče cijelog20. stoljeća. U 20. stoljećuvatikanska diplomacijasurađuje s međunarodnimorganizacijama, bilo dasudjeluje na konferencijama isastancima preko promatrača ilida postoji papinsko poslanstvou njima. Zaključno je

nadbiskup Lajolo govorio oodnosu Svete Stolice i RH, kojije od 1990-tih godina imao trietape. Razdoblje od 1990. dokraja lipnja 1991. obilježili subrojni kontakti vatikanskihdužnosnika s veleposlanicimazemalja bivše Jugoslavije kojesu željele neovisnost.Izbijanjem rata u Sloveniji ulipnju 1991., a zatim i uHrvatskoj, razdoblje je ukojemu se Sveta Stolicaintenzivno zalaže za prestanaksukoba, podupire slanjemeđunarodnih promatrača imirovnih snaga te poduzima nizekumenskih inicijativa zapovratak mira. U trećoj fazi,koja je počela u jesen 1991.,Sveta Stolica je odlučila 13.siječnja 1992. priznatineovisnost Slovenije i Hrvatskete 8. veljače uspostavila odnoses Hrvatskom i otvorilanuncijaturu u Zagrebu.Nadbiskup Lajolo istaknuo jena kraju kako današnje odnosekarakterizira puna potporaSvete Stolice Hrvatskoj zapunopravno članstvo u EU,koje će biti priznanje hrvatskogpovijesnog identiteta i političkestvarnosti, ali i obogaćivanjeEuropske unije u cijelosti.

Blagoslov kapele i susret vojnih kapelana na PapukuPapuk, 7.6.2006. (IKA) -Radarska postaja Papuk i njezinzapovjednik satnik DraganSabljo, kao i svi drugidjelatnici, pripadnici 218.brigade ZMIN bili su 6. lipnjadomaćin Vojnom ordinarijatu injegovim gostima brigadnomgeneralu Mati Pađenu ikomodoru Anti Urliću. Toga jedana vojni ordinarij JurajJezerinac na najvišem vrhuPapuka u neposrednoj bliziniRP-a blagoslovio kamentemeljac za kapelu u čast sv.Leopoldu Bogdanu Mandiću.Dovršetak toga sakralnogobjekta za djelatnike postajeplaniran je do 12. svibnja 2007.Zapovjednik brigade ZMINbrigadir Josip Pačarić upozdravu na početku svečanostiizrazio je radost što će i njihovaudaljena "ekspozitura"kapelanije HRZ i PZO konačnoimati svoj mali bogoslužniprostor. Zahvalio je vojnombiskupu i generalnom vikarumons. Josipu Šantiću zarazumijevanje i duhovnu skrb,kao i svim dosadašnjim i

budućim donatorima te svenazočne pozvao da se na istommjestu okupe sljedeće godine,kada bi za blagdan sv.Leopolda trebala biti svečanostblagoslova kapele.U prostorijama RP-a također jeodržan tradicionalni svibanjskisusret vojnih svećenika,okupljenih radi raščlambenedavno održanog lurdskogmeđunarodnog hodočašća(PMI), u kojem su hrvatskevojno-redarstvene snagesudjelovale 14. put. Nastojalose uočiti odnos planiranog iostvarenog te eventualnenedostatke, s naglasakom napoticaj da sljedeće 15.hodočašće u Lurd bude jošbolje i uspješnije. To više što ćeono biti ne samo jubilarno,nego također obilježenopodizanjem spomenikakardinalu Stepincu u Lurdu.Istaknuvši dobru suradnjuobaju ministarstava i Vojnogordinarijata, mons. Šantićkazao je kako se to vojno-redarstveno hodočašće većsamo po sebi doživljava kao

vrednota. Obje njegovedimenzije, vjerska idomoljubna, itekako suznačajne, jer možda nigdjedrugdje ne možemo ostavitisliku o sebi i svojoj Domovini,kao u Lurdu pred toliko vojnikaiz cijeloga svijeta. Istaknuo jeveliko zadovoljstvohodočasnika duhovnimobogaćenjem hodočasničkimsadržajima, kao i sve većezanimanje ne-vojnih osoba zaputovanje s našom vojskom ipolicijom u Lurd. S osobitompozornošću primljen je takođerosvrt zapovjednika hodočašćagenerala Pađena te izvješćebrigadira Petra Klarića,načelnika Odjela za potporuVO. On je prenio dojmovečelnika Organizacijskog odboraPMI-a, u kojem je i Hrvatskačlanica među 16 zemalja, koji,osobito Francuzi, smatraju da jedoprinos Hrvatske u tomemeđunarodnom događaju vrloznačajan te da Hrvati, čija seriječ u Odboru itekako uvažava,imaju što reći i dati.

22 7 . lipnja 2006. broj 23/2006

www.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Djeca iz Brezovice na susretu u ChomutovuMeđunarodni susretdjece iz dječjihdomova "Muj koncert2006"

Zagreb, 28.5.2006. (IKA) -Međunarodni susret djece izdječjih domova "Muj koncert2006", na kojem je sudjelovaloi osamnaestero djece izCaritasovog doma "Bl. AlojzijeStepinac" iz Brezovice, održanje od 25. do 28. svibnja u graduChomutovu, na sjeveru Češke.Susret je održan pod visokimpokroviteljstvom predsjednikaVlade Češke Republike JirijaParoubeka, a organizatorsusreta bila je Federacijadječjih domova ČeškeRepublike FICE. Domaćin jebio dječji dom iz Chomutovana čelu s voditeljem domaJanom Neumannom, koji jeputem sponzora osigurao svapotrebna sredstva zaorganizaciju susreta. "Među 400 djece iz Češke,Slovačke, Mađarske, Belgije,Italije, Slovenije i Njemačkesusretu su izvanrednoprisustvovala djeca predstavniciHrvatske, budući da svisudionici dolaze iz zemaljačlanica Europske zajednice.Zato smo protekle godine prviput nastupili s manjomskupinom djece", istaknula jeIvanka Stahuljak,organizatorica putovanja. "Ciljsusreta je druženje iupoznavanje djece smještene udječjim domovima, kako bimeđusobno razmjenjivalaživotna iskustva. Naravno, tu se

rađaju simpatije i prijateljstvakoja se kasnije njeguju ipridonose radosnomiščekivanju novog susreta. Nijeslučajno da je inicijativa zaodržavanje ovakvih susretapotekla upravo iz Češke.Naime, u Češkoj Republicipostoji razgranata mreža dječjihdomova koji između sebe vrlodobro komuniciraju. S djecomse u tijeku godine sustavno radii priprema ih se za natjecanjasportsko-kulturnog karakterakoja se održavaju po regijama.Pobjednici tih susreta sudjelujuna susretu u Chomutovu",istaknula je voditeljica. "Kroz predstavljanje kulturno-umjetničkih postignuća djeceotkrivaju se njihovi talenti imogućnosti", objasnila je prof.Ruža Gračan. "Naš program jeobuhvaćao pjevanje, plesanje iglumu, a održavao se ugradskom kazalištu uChomutovu i na Kamencovomjezeru. Pjevački zbor doma uBrezovici otpjevao je spletduhovnih i zabavnih pjesama, adjeca su imala i plesnu točku.Svečana završna večer održanaje u gradskom kazalištu uChomutovu. Na njoj je dramskaskupina doma u Brezoviciizvela igrokaz "SirotaCrvenkapica", neobičnu priču osukobu bajke i surove ekološkestvarnosti. Glumci su tekstgovorili na češkom,

talijanskom, engleskom,njemačkom i hrvatskom jeziku.Od visokih uzvanika nazavršnoj večeri bili supredstavnik predsjednika VladeČeške Republike, predstavniciSvete Stolice, predstavnikVeleposlanstva RepublikeHrvatske, gradonačelnica idogradonačelnik gradaChomutova, predsjedniknizozemske i potpredsjednikeuropske FICE, veliki meštarViteškog reda sv. Vaclava,predstavnici humanitarnihorganizacija iz Italije i Monakate humanitarne organizacije"Helping Hands". Svoje pismopotpore i blagoslovsudionicima susreta uputio je ipraški nadbiskup kardinalMiroslav Vlk. Organizator je svimsudionicima osigurao sve što jebilo potrebno za četverodnevnisusret, no svaka skupina semorala sama pobrinuti zaprijevoz do Chomutova inatrag. Na Caritasovu zamolbuza pomoć odazvala se Hrvatskazrakoplovna kompanija"Croatia airlines", koja jesvojim autobusom prevezladjecu iz Brezovice u Chomutovi natrag. Turistička zajednicaGrada Zagreba darovala jenašim predstavnicima majice tedarove i promidžbenematerijale za domaćine susreta.

Prosvjedno pismo delegata za hrvatsku pastvu uNjemačkoj ministru Biškupiću

Fra Josip Bebićprosvjedovao protivdavanja novčanepotpore dvotjedniku"Zarez", jer se unjemu objavljuju"članci ispod razineuljuđenakomuniciranja kojiduboko vrijeđajuvjerske osjećaje velikevećine hrvatskihgrađana"

Frankfurt, 31.5.2006. (IKA) -Fra Josip Bebić, delegat zahrvatsku pastvu u Njemačkoj,uputio je 31. svibnjaprosvjedno pismo ministrukulture RH mr. Boži Biškupiću. "Poznata Vam je činjenica dasu velika većina hrvatskihžitelja vjernici, dotično katolicikoji su porezni obveznici jerrade, privređuju i zarađujupuneći tako proračun RepublikeHrvatske. Iz proračuna se pak u područjukulture financiraju brojnedjelatnosti i izdanja koja bitrebala unaprijediti duhovniživot onih koji proračun pune,ali se nažalost događa

drugačije", ističe fra Josip tekao delegat za hrvatsku pastvuu Njemačkoj, "zajedno sasubraćom svećenicima, sčasnim sestrama i hrvatskimvjernicima koji tamo žive"prosvjeduje protiv davanjanovčane potpore dvotjedniku"Zarez", jer se u njemuobjavljuju "članci ispod razineuljuđena komuniciranja kojiduboko vrijeđaju vjerskeosjećaje velike većine hrvatskihgrađana". Posebno je upozorio natekstove Željka Jermana"Pomolimo se" i Ivice Juretića"Zarezi ludog smetlara", koji su"novcem poreznih obveznika"objavljeni u 180. broju koji nosi

nadnevak 18. svibnja 2006. "Iztih Vam članaka ne mogu,nažalost, ništa citirati jer jenjihovo pisanje o bl. DjeviciMariji prostačko, dubokonemoralno i za svaku osudu",nastavlja delegat Bebić. Budućida "Zarez", uz Ured za kulturugrada Zagreba, novčanopodupire Ministarstvo kultureRepublike Hrvatske,prosvjedujemo s molbom daučinite sve što je u Vašojovlasti kako se u tiskovini zakulturu (?) ne bi unaprijedpojavljivali članci koji takoduboko vrijeđaju one čijim senovcem tiskaju, ističe delegatza hrvatsku pastvu u Njemačkojna kraju pisma ministruBiškupiću.

23v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Crkva u Hrvata

Sarajevo: Uvreda katolicima u sklopu obrazovnogsustava

Duboko smouvrijeđeni zbog stavada se smije vrijeđatiIsusa Krista i, samimtime, takođernajdublje osjećaje naskršćana.Zabrinjavajuća ječinjenica da se to činiu sklopu javnogaškolskoga sustava,istaknuo kardinalPuljić

Sarajevo, 3.6.2006. (IKA/KTA)- U izdanju Mješovite srednjeelektrotehničke škole uSarajevu izašla je zbirkapjesama "Konci", za izdavačaje odgovoran direktor FahrudinAlihodžić. U zbirci na str. 27.objavljena je pjesma autoraArmana Alatovića "Žaljenje" ukojoj između ostaloga stoji:"Ljudi moji, / Pa Isus je biokopile, / I takav neki namsudbu kroji!? / Od tad je svegotovo…"Vrhbosanski nadbiskupmetropolit kardinal VinkoPuljić uputio je dopis direktoruAlihodžiću u kojem najoštrijeosuđuje uvredu "koja jenanesena nama kršćanima -katolicima u jednoj pjesmiVašeg učenika ArmanaAlatovića". "Očekujemo isprikuza takav čin. Budući da ste Vina čelu te obrazovne ustanove,Vas smatramo najodgovornijimza poduzimanje mjera dostojnihzadovoljštine za uvredu", pišekardinal Puljić. Pismo sličnogsadržaja kardinal Puljić uputioje i v.d. direktorici Prosvjetno-pedagoškog zavoda prof. HibiSikirić, u kojem ističe da jespomenuta pjesma "duboko

uvrijedila kršćane, a posebnonas katolike u ime kojih ulažemnajoštriji protest, te očekujemodgovornost nadležnih iadekvatnu zadovoljštinu"."Dobro se sjećate kako je cijelimuslimanski živalj ustao uobranu svojih svetinja te sam ihsvojom izjavom podržao. Niizdaleka se nisam nadaoovakvom pristupu naših susjedai to u sklopu obrazovnogsustava", istaknuo je u pismukardinal Puljić. Kardinal jeuputio svoj prosvjed i ministruobrazovanja i nauke KantonaSarajevo doc. dr. EmiruTurkušiću. Osim navodaspomenute pjesme, kardinalPuljić piše: "Nadalje, vrlo samožalošćen i uvrijeđen što je ujednoj školi, u razredu sa samojednim katolikom, dotičniučenik morao izrađivati zadaćuprotiv svojih vjerskih uvjerenja,iako je voditelj razrednenastave mogao jasno znati poimenu da se radi o katoličkomdjetetu. U prilogu Vamdostavljam preslik zadaćeizrađene od dotičnog đaka, čijiroditelji iz velikog straha želeanonimnost, jer bi dječak uprotivnom bio izložen

maltretiranju". U spomenutojzadaći učenik je kao dopunurečenica morao napisati: "Mojavjera - Moj Gospodar se zoveAllah; / Moja vjera se zoveIslam; / Ja sam musliman; /Svoju vjeru potvrđujemKelimei Šahadetom". KardinalPuljić s time je upoznao ivisokog predstavnika iposebnog predstavnika EU zaBiH Christina SchwarzaSchillinga, kojemu je, izmeđuostalog, napisao: "Dobro znatekako se cijeli muslimanskisvijet digao u obranu kada supovrijeđeni njihovi vjerskiosjećaji, što sam u načelupodržao, jer se u ime slobodene smiju nanositi uvrededrugim uvjerenjima. Međutim,duboko smo uvrijeđeni zbogstava da se smije vrijeđati IsusaKrista i, samim time, takođernajdublje osjećaje nas kršćana.Zabrinjavajuća je činjenica dase to čini u sklopu javnogaškolskoga sustava". KardinalPuljić o svemu je upoznao iapostolskog nuncija u BiHnadbiskupa AlessandraDErrica.

Nadbiskup Vidović posjetio HKM DuesseldorfSakrament potvrdeprimilo 33 vjernika

Zagreb, 4.6.2006. (IKA) -Naslovni ninski nadbiskup iapostolski nuncij u BjelorusijiMartin Vidović pohodio je nasvetkovinu Duhova 4. lipnjaprvi put Hrvatsku katoličkumisiju Duesseldorf. Svečanomisno slavlje u punoj crkvi Sv.Apolinara nadbiskup Vidovićpredvodio je zajedno sdelegatom za hrvatsku pastvu uNjemačkoj fra JosipomBebićem. U tijeku misnogslavlja trideset i troje vjernikaprimilo je sakrament potvrde.Nadbiskup Vidović istaknuo jekako je biti kršćanin izazov iobveza. "Izazov, jer biti

kršćanin znači suočiti se sastvarnošću u kojoj živimo ioblikovati je prema Božjemunaumu s čovjekom, izgrađujućiBožje kraljevstvo ovdje nazemlji. Obveza, jer biti kršćaninznači također ljubiti Boga iznadsvega a bližnjega kao samogasebe, odnosno biti suodgovoranza svijet u kojemu živimo, kojinam je Bog povjerio stvorivšinas na svoju sliku i priliku, sebislične". Na kraju je sve pozvaoneka ostanu vjerni vjeri svojihotaca kojom se naš hrvatskinarod opravdano ponosi već 14.stoljeća. Na kraju je fra BrankoBrnas zahvalio svima koji su

pridonijeli da slavlje uspije,poglavito redovnicama MarijiMartinović, Slavici Šimović i s.Lucijani Kraljević. DelegatBebić tom je prigodom kazaokako je sakrament potvrde uživotu mladih vjernikajedinstven događaj, a ujedno jesvima prenio pozdravehrvatskih svećenika ipastoralnih djelatnika kojidjeluju u hrvatskim katoličkimmisijama u Njemačkoj. Misnoslavlje uveličao je misijski zborpod ravnanjem o. Brnasa iorguljskom pratnjomVjekoslava Babića iz Zagreba.

Trideset i osmi susret HAS-aHAS okuplja hrvatskestudente u Njemačkoj- Dr. Adolf Polegubićgovorio o vjernicimau Hrvatskoj predizazovom dijaloga iopraštanja

Horn/Bad Meinberg, 5.6.2006.(IKA) - Trideset i osmi susretHrvatskoga akademskog saveza(HAS), koji okuplja hrvatskestudente u Njemačkoj, održanje od 3. do 5. lipnja u Horn -Bad Meinbergu nedaleko odPaderborna.Sve je na početku pozdraviouime HAS-a Mijo Marić.Potom je predavanje o

modelima i novoj konfiguracijipolitike u vrijeme globalizacijegovorio prof. dr. AnđelkoMilardović. koji je načelnozagovornik hrvatskog pristupau EU, ali je u svojim kritičkimanalizama ukazao i na mnogezamke koje vrebaju nahrvatskom putu premapunopravnom članstvu. Prof.dr. Zdravko Tomac govorio je o

Hrvatskoj kao neutralnoj državipod vidom neutralnosti kaoalternative ulasku u Europskuuniju i NATO pod svakucijenu. Hrvatska se stavila upasivan i neravnopravanpoložaj u pregovorima o ulaskuu EU i NATO. Hrvatska jesuočena s neprihvatljivimucjenama, kao npr. ustrajanjemna regionalnom udruživanju na

24 7 . lipnja 2006. broj 23/2006

www.ika

.hr

Crkva u Hrvata

zapadnom Balkanu,nametanjem krivnje koje nemau Domovinskom ratu,razdvajanjem Hrvata uHrvatskoj i Hrvata u BiH i sl.Opcija neutralnosti je vrlo slabozastupljena u službenojhrvatskoj politici, gdje se kaoobrazloženje navodi nedostatakrealnih pretpostavki zaneutralnu politiku. Dr. Tomacje u nastavku iscrpnije govorioo tim pretpostavkama i o tomehoće li ih Hrvatska moćiispuniti. Dr. Adolf Polegubićje, govoreći o vjernicima uHrvatskoj pred izazovomdijaloga i opraštanja, istaknuokako je to danas jedini putispravnog djelovanja međuljudima, bez obzira koliko serazlikovali u svojimdruštvenim, političkim ilivjerskim pitanjima. "Vjernikena takvo zauzeto djelovanje uCrkvi i u društvenoj zajedniciupućuje sam Isus Krist i topreko sakramenta, a također i

dokumenti Drugogavatikanskog sabora te papinskeenciklike i pisma". Dr.Polegubić je također dao uvid ustanje vjernika laika u Crkvi idruštvu u Hrvatskoj, sposebnim osvrtom na stanjenakon demokratskih promjena,te je govorio o konkretnimpodručjima njihova djelovanjau Crkvi i u hrvatskom društvu.Višnja Starešina je nastojalaodgovoriti na pitanje: zaštozagrebački put u Bruxelles vodipreko Haga? Ustvrdila je kakoje pravda bez istine ugrađena usama pravila Haškoga suda,kako je politički upravljanotužiteljstvo nametnulobritansku interpretaciju rata u"bivšoj Jugoslaviji" te jegovorila o tome kako se u tomesnalazila, odnosno nijesnalazila hrvatska politika.Pružila je pregled kako sehrvatska država našla optuženaza sudjelovanje u dvazločinačka pothvata, koje su

moguće opasnosti kojeproizlaze iz takvih kvalifikacijai je li ih moguće izbjeći i nakoji način to učiniti. BrankoMarić govorio je o konkretnimnačinima suradnje Hrvatskogasvjetskog kongresa i HAS-a.Podsjetio je na sve što danasčini Hrvatski svjetski kongreskojem je na čelu u Njemačkojte je istaknuo kako su mogućapodručja suradnje Kongresa sHAS-om: Info-centar, adresar,medijski rad, lobiranje zaHrvatsku, zajedničkaorganizacija predavanja,potražnja sredstava i sl.Sudionici i predavači su nasvetkovinu Duhova 4. lipnjapribivali misnom slavlju koje jeu kapucinskoj crkvi uPaderbornu predvodio voditeljHKM u Bielefeldu don SlavkoRako. U tijeku susreta pohodioih je i pomoćni zagrebačkibiskup Josip Mrzljak u pratnjivoditelja HKM Kassel donIvana Barišića.

Hrvatsko hodočašće u NevigesViše tisuća Hrvata izhrvatskih katoličkihmisija regije SjevernaRajna i Vestfalija nablagdan Marije MajkeCrkve okupilo se namisnom slavlju koje jeu njemačkommarijanskom svetištupredvodio biskupSudar

Neviges, 5.6.2006. (IKA) -Više tisuća Hrvata iz hrvatskihkatoličkih misija (HKM) izregije Sjeverna Rajna iVestfalija sudjelovalo je 5.lipnja, na blagdan MarijeMajke Crkve, u tradicionalnomhodočašću u marijanskosvetište u Nevigesu.Svečano misno slavlje u punojGospinoj crkvi, Mariendom, utome hodočasničkom mjestupredvodio je vrhbosanskipomoćni biskup Pero Sudar uzajedništvu s delegatom zahrvatsku pastvu u Njemačkojfra Josipom Bebićem,voditeljem HKM Wuppertal,koja je organizirala hodočašće,fra Antom Malešom,predsjedateljem regijevoditeljem HKM Duesseldorffra Brankom Brnasom te s joššesnaest biskupijskih iredovničkih svećenika,uglavnom voditelja HKM iz teregije. U hodočašću jesudjelovala i skupina hrvatskihvjernika iz HKM Rotterdam izNizozemske pod vodstvomvoditelja misije fra IviceJurišića. Zamjetna je bila iskupina hrvatskih redovnicakoje djeluju u hrvatskimmisijama ili na drugimslužbama na području te regije. Sve je pozdravio Maleš,poglavito osmoricu hrvatskihbranitelja i ratnih invalida spodručja cijele domovine,hodočasnike za istinu i pravdu,

koji su se uputili 25. travnja izPakoštana. Predvodi ih BrankoČulo, a dosad su prešli 1760km. Namjeravaju 13. lipnjastići u Den Haag kako bičestitali imendan hrvatskomgeneralu Anti Gotovini, tebranili istinu o Domovinskomratu i upozorili na nepravdukoja se čini hrvatskom narodu.Uime svetišta hodočasnike jepozdravio fra HerbertSchneider, koji je izraziooduševljenje s nazočnošćutolikoga broja Hrvata usvetištu.Ako smo danas ovdje došlitražiti pomoć, ako smo došliizgubljeni sa željom da nas Bognađe, kako bismo mi našliNjega, tada je neophodnoobnoviti svoju vjernost i svojuodanost životu, obitelji, Crkvi,društvu i domovini, istaknuo jebiskup Sudar u propovijedi.Ako to obnovimo, ako sestavimo pod posebnu zaštitu izagovor Marijin, onda će vašanazočnost i vaš dolazak u ovajtuđi svijet postati opstankom uvašem svijetu. Onda će izlazakiz one Crkve koja vas je rodilau Bosni i Hercegovini i uHrvatskoj značiti dolazak iobnovu Crkve u kojoj ste sada.Tada se nemate razloga plašitizatvaranja misija, jer ćete usvakoj crkvi i u svakoj biskupijinaći istoga Isusa i Mariju, Bogakoji vas posvuda traži, kazao jebiskup, dodavši kako će tadaHrvati svojom vjerom i

vjernošću postati obogaćenjenovoj sredini u kojoj sada žive.Možda je baš negdje u Božjempromislu da u ovomprijelomnom trenutku Crkve uEuropi i hrvatski narod povama dade svoj doprinos. Da bise to i dogodilo, moramoobnoviti svoju vjernost i svojuvjeru. Ako smo to sposobni, toznači da smo dostojni sinovionih koji su znali umirati zakrst časni i slobodu zlatnu. Zatoje važno donijeti odluku opozitivnijem životu u svojojobitelji, misiji, na svomeradnom mjestu, te pozitivnijemodnosu prema Bogu i NebeskojMajci.Skupina vjernika u narodnimnošnjama u prikaznimdarovima prinijela je kruh,grožđe, vino iz KaneGalilejske, zemlju, vodu, ulje itamjan iz Svete zemlje, krunicuod zrnaca maslina izMaslinskog vrta te svijeću.Na kraju je voditelj misijeMaleš još jednom zahvaliosvima koji su na bilo koji načinpridonijeli organizaciji slavlja.Uputivši zahvalnu riječvelikom broju Hrvata zbogsudjelovanja u hodočašću,delegat Bebić istaknuo je kakoje i nadalje potrebna skrbdomovinske Crkve za Hrvatekatolike u inozemstvu. Na krajuje biskup Sudar pozvao Hrvatekoji imaju uvjete neka seodazovu na izbore u listopadu uBiH riječima: "Pozivam vas da

25v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Crkva u Hrvata

tu svoju važnu zadaću nepropustite već da se odazovete itako pomognete sebi isvojima".Misno slavlje uveličao je zborHKM Koeln pod vodstvom s.Vinke Bešlić uz orguljskupratnju Daria Ćapina, tehrvatske klape iz Koelna. Nakraju je otpjevana himna

"Lijepa naša". Nakon završnogblagoslova, u zavjetnoj kapeli ucrkvi je predana zavjetnasvijeća, a biskup Sudar izmolioje i posvetnu molitvu MarijiKraljici mira.Prije misnog slavljahodočasnici su imali prigodu zaispovijed, pobožnost križnogaputa, kojega je na obližnjem

brdu Križevac predvodio fraMato Puđa, te zajedničkumolitvu krunice.Biskup Sudar podijelio jesakrament potvrde mladimHrvaticama i Hrvatima usubotu 3. lipnja u Bochumu te unedjelju 4. lipnja u Ennepetalu,Gelsenkirchenu i Leverkusenu.

Poslanica BK BiH obiteljimaSvjedoci smo da jeobitelj, kao temeljnazajednica i društva iCrkve, u naše dobanapadnuta s mnogihstrana i na raznenačine. Gotovo jenevjerojatno danajodgovornija tijelapojedinih zemaljadonošenjemprotunaravnih zakonausmjerenih protivobitelji izravnodoprinose rastakanjudruštva kojepredstavljaju, ističubiskupi u poslanici

Sarajevo, 6.6.2006. (IKA/KTA)- Biskupi BiskupskeKonferencije Bosne iHercegovine nadbiskupmetropolit vrhbosanski ipredsjednik BK BiH kardinalVinko Puljić, biskupimostarsko duvanjski iapostolski upravitelj trebinjsko-mrkanjski Ratko Perić,banjolučki Franjo Komarica ipomoćni vrhbosanski PeroSudar uputili su Poslanicuobiteljima pod naslovom"Obitelj - zajednica izajedništvo vjere, života iljubavi".Svjedoci smo da je obitelj, kaotemeljna zajednica i društva iCrkve, u naše doba napadnuta smnogih strana i na raznenačine. Gotovo je nevjerojatnoda najodgovornija tijelapojedinih zemalja donošenjemprotunaravnih zakonausmjerenih protiv obiteljiizravno pridonose rastakanjudruštva koje predstavljaju,ističu bosanskohercegovačkibiskupi. Ljubav, koja jesvedena na užitak izadovoljavanje strasti, nudi sena svakom koraku i odavna jezašla i u brojne sredine, ukojima su katolici većina,donoseći svoje gorke plodove.Brojne medijske emisije i unašoj zemlji, u kojima svatko uisto vrijeme i voli i varasvakoga, postale su razonoda umnogim obiteljima, potiskujućitako temeljne vrijednostiljubavi utemeljene u Bogu istavljajući kao ideal nevjernosti razaranje obitelji u ime lažne iizopačene-nazovi ljubavi.Internet i sve što on pružamnogima su od nemjerljivepomoći. Ali, istodobno superverzni sadržaji koje oninude, a koji se odnose napodručje šeste Božjezapovijedi, toliko nasilni da suvelika napast i opasnost za svekoji se njima služe,upozoravaju biskupi.U nastavku podsjećaju na Petisvjetski susret obiteljipočetkom srpnja u Valenciji na

kojemu će papa Benedikt XVI.istaknuti važnost uloge obiteljiu reevangelizaciji današnjegadruštva, i istaknuti vjeru kaoneospornu vrijednost koju trebaponuditi mladomu naraštaju.Kako je određeno da se Pismoima čitati u crkvama nasvetkovinu Presvetoga Trojstva11. lipnja, biskupi BiH pozivajuvjernike da toga dana posebnomole za obitelji, zajedno sbrojnim katolicima iz zemaljaSrednje Europe, a posebnokatolicima u Austriji.Budućnost Europe u velikojmjeri ovisi o budućnosti obiteljiu njoj. Kakvu budućnostočekuje Europa koja se usvojim političkimpredstavnicima ustavno odričesvojih kršćanskih korijena ikoja, pod dugogodišnjimutjecajem sekularizma,potkopava temelje obitelji,pitaju biskupi i poručuju kakokao dio europske zajednicenaroda, bez obzira na političkaili neka druga udruživanja usamoj Europi, žele dati svojkonstruktivni udio u obranitemeljnih vrijednosti obiteljikao zajednici vjere, života iljubavi.Kao pripadnici hrvatskoganaroda ponosimo se što smoveć četrnaest stoljeća dioKatoličke Crkve čuvajući -unatoč ugnjetavanja i prevjeri -poklad vjere i baštine. Želimo idanas, živeći u ovoj zemlji uzajednici s drugima idrugačijima, biti prepoznatljivipo zajedništvu naše obiteljikoja moli i vjeruje, u kojoj seuči vjeri i ljubavi prema Bogu ičovjeku i u kojoj se ne bojedarovati i prihvatiti novi život.Za nas katolike obitelj jedragocjena i treba je braniti,njegovati i podupirati kaovrijedno blago koje je jamacbudućnosti na zemlji ali i školaza vrijednosti koje nas vodevječnom životu, poručujubiskupi. Sa žaljenjem konstatiraju kakoje u mnogim obiteljima gotovo

zamrla zajednička molitva, avelikim dijelom i osobna.Trenuci zajedničke molitve uobitelji jesu momenti istinskogzajedništva s Bogom i jačajuzajedništvo u obitelji te bude unjezinim članovima spremnostna praštanje i hrane spremnostna dobra djela. Nedjeljnookupljanje u crkvi okobožanske osobe Isusa Krista uotajstvu Euharistije vrhunac jenaše kršćanske molitve izajedništva. Stoga pozivajuvjernike da dolaze nedjeljom naslavlje mise i obnovezajedničku obiteljsku molitvute da, kao i nekoć, svakog danau 21 sat izmole Ispovijest vjereHrvata katolika. Na kraju pisma biskupi potičuobitelji da učvršćuju i jačajusvoje zajedništvo. Nekasupružnici iz dana u danobnavljanju obećanjemeđusobne vjernosti,prisegnuto na Isusovuevanđelju, kako bi prebrodilisve eventualne krize. Neka seiznova opredjeljuju za život ine boje darivati i njegovatiživot. Neka u njihovojmeđusobnoj ljubavi djecaprepoznaju da su iz ljubavidošla na ovaj svijet. Neka seočevi i majke trude svoju djecunadahnjivati duhom vjere kojuće svjedočiti svojim svetimživljenjem, po primjeru našegbl. Ivana Merza, koji je kaosvoje životno geslo imao:"Katolička vjera moje ježivotno zvanje". Neka od vas is vama nauče moliti iupoznavati Isusa Krista kaotrajno prisutnoga, u kojeg smopo krštenju ucijepljeni iukorijenjeni i koji daje puni iistinski smisao čovjekovuživljenju. Neka se roditelji neboje životnoga križa, u kojemje, po Isusu Kristu, naše vječnospasenje, ističe se na krajuposlanice obiteljima biskupaBiH koja će se čitati u crkvamau cijeloj BiH na svetkovinuPresvetog Trojstva u nedjelju11. lipnja.

26 7 . lipnja 2006. broj 23/2006

www.ika

.hr

Inozemne vijesti

Papina poruka Svjetskom kongresu crkvenih pokreta inovih zajednica

Ponesite Kristovosvjetlo u sve društvenei kulturne sredine ukojima živite,potaknuo je Papa

Vatikan, 31.5.2006. (IKA) -Neka pokreti uvijek budu školezajedništva, udruge na putu nakojemu se uči živjeti u istini iljubavi - poručio je papaBenedikt XVI. izaslanicimacrkvenih pokreta i novihzajednica, koji su se okupili umjestu Rocca di Papa nasvojemu Drugom svjetskomkongresu, a prenosi RadioVatikan. Skup, na kojemusudjeluje oko 300 izaslanika,organiziran je uoči velikogasusreta s Papom na Trgu Sv.Petra, u subotu uoči Duhova.Zbog velike zbrke glasova isuvremenih ideologija, um jeošamućen, ali postoji otajstvokoje ga oslobađa njegoveobamrlosti, to otajstvo, kao štoje napisao sv. Bonaventura, jest"ljepota svake ljepote",odnosno Krist, napisao je Papa. U svjedočenju ljepote istine iljepote kršćanske ljubavi usvijetu danas u prvome su redu,među ostalima, crkveni pokretii nove zajednice, sposobniučiniti od evanđelja proživljenoiskustvo u svim društvenimsredinama, tim je riječima SvetiOtac priznao duhovne vrlinebezbrojnih stvarnosti, od kojihće predstavnici, njih više od100, biti nazočni naduhovskome bdijenju na TrguSv. Petra. Spomenuvši sepovijesnoga prvog susretaodržanog prije osam godina,kada je Ivan Pavao II.blagoslovio pokrete kao"znakove nade za Crkvu", papaBenedikt XVI. napomenuo jekako je svjestan puta koji je odtada prijeđen, a koji je zacrtala

pastoralna skrb pape Wojtyle.Svjestan je toga toliko da ježelio ponoviti to iskustvo ovihdana oko Duhova, kako biponovno istaknuo ono što jesadržano u temi susreta:"Lijepo je biti kršćanin, i toradosno naviještati". Za Svetoga Oca je to, u biti,poziv crkvenih pokreta da buduškole zajedništva, društva naputu na kojemu se uči živjeti uistini i Kristovoj ljubavi.Ponesite Kristovo svjetlo u svedruštvene i kulturne sredine ukojima živite, potaknuo jePapa. Osvijetlite tminu svijeta,ošamućenoga oprečnimideološkim porukama. Nemaljepote koja vrijedi, ako nemaistine koju valja prepoznati islijediti, ako se ljubav svodi naprolazni osjećaj, ako srećapostaje neuhvatljiva iluzija, akose sloboda izobliči uinstinktivnost. Tamo gdje seljubav izražava kao osobitasklonost prema životu i sudbinidrugih, odražavajući se uosjećajima i u radu, te postajućisnaga za izgradnjupravednijega društvenogporetka, tamo se gradicivilizacija sposobna suočiti ses napredovanjem nečovječnosti.Crkveni pokreti i novezajednice danas su jasan znakljepote Krista i Crkve, njegoveZaručnice, ističe nadalje SvetiOtac. Vi pripadate živojstrukturi Crkve, i ona vamzahvaljuje za vaše misionarskozalaganje, za odgojnodjelovanje koje sve višerazvijate u kršćanskimobiteljima, te za promicanje

svećeničkih i redovničkihzvanja koje razvijate unutarsvojih zajednica. Na kraju je Papa potaknuosvaku od ovih crkvenihstvarnosti da živi u poslušnostii u jedinstvu s biskupima. Bezobzira na pravo na vlastitopostojanje, Sveti Otac istaknuoje kako treba uvijek, uzneosporno prvenstvo,prevladati izgradnja KristovaTijela među ljudima. Sa svakimse problemom pokreti trebajusuočiti s osjećajem dubokogazajedništva, u duhu pristajanjauz svoje pastire, zaključio jePapa u poruci. Papina poruka je pročitana 31.svibnja na skupu na kojemu suodržana brojna izlaganja. Uradni dio skupa uveo jenadbiskup Stanislaw Rylko,predsjednik Papinskoga vijećaza laike, koje je organiziralosusret. Nadbiskup je primijetiokako će se ovih dana istaknutiiskustvo dubokoga jedinstva ucrkvenoj zajednici, te podsjetiona riječi sv. Pavla: "Različiti sudarovi, a isti Duh; različiteslužbe, a isti Gospodin; irazličita djelovanja, a isti Bogkoji čini sve u svima. Asvakomu se daje posebnoočitovanje Duha na općukorist". U tome je ljepotakršćanstva, rekao je nadbiskup.Bečki nadbiskup kardinalCristoph Schoenborn usvojemu izlaganju istaknuo jekako ljepota kršćanstva trebanužno krenuti od Isusa,utjelovljenja Riječi i sameBožje ljepote.

Papa primio članove Generalnog tajništva Biskupskesinode

Draga braćo ubiskupstvu u dobu kaošto je naše, označenorastućom pojavomglobalizacije, sve jenužnije doprijeti dosvih snagom ijasnoćom Kristoveistine i njegovaevanđelja spasenja,poručio je Papa

Vatikan, 1.6.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. primio je1. lipnja u audijencijusudionike treće skupštine XI.redovnog vijeća Generalnogtajništva Biskupske sinode,koje je predvodio generalnitajnik Biskupske sinodenadbiskup Nikola Eterović.Papa im je zahvalio na njihovuradu na prikupljanju isređivanju prijedloga sposljednje sinode, održane u

jesen 2005. na temu"Euharistija - izvor i vrhunacživota i poslanja Crkve". Papaje posebno istaknuo koliko jevažno da pastire Crkve resivrlina ljubavi. HranitiGospodinovo stado služba jebudne ljubavi, koja iziskujepotpuno posvećivanje sve doposljednjih snaga i, ako treba,do žrtvovanja vlastita života,istaknuo je Papa.Draga braćo u biskupstvu, u

dobu kao što je naše, označenorastućom pojavomglobalizacije, sve je nužnijedoprijeti do svih snagom ijasnoćom Kristove istine injegova evanđelja spasenja.Područja na kojima trebaproglašavati i svjedočiti istinu sljubavlju su bezbrojna, toliki zatim žeđaju i ne smijemo ihostaviti da im se "jezik za nepcelijepi od žeđi", poručio je Papa.

27v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

Završen II. svjetski kongres crkvenih pokreta inovih zajednica

Naučavanje IvanaPavla II., a potompape Benedikta XVI.,već je pokazalo da jetakozvano dobapokreta poduprloprodubljivanjemisionarstva Crkve, teje pogrešno svestipokrete na područječiste karizmatskedimenzije i udaljitibiskupije, župe iklasične udruge naonu institucionalnu,jer obje su tedimenzije jednakobitne u hodu Crkve,koja je i sama pokret,poručio je kardinalScola na kraju susretau Rocca di Papa

Rocca di Papa, 2.6.2006. (IKA)- U Rocca di Papa 2. lipnjazavršio je II. Svjetski kongrescrkvenih pokreta i novihzajednica u organizacijiPapinskog vijeća za laike. Nasusretu pod geslom "Lijepo jebiti kršćanin i to radosnonaviještati", koji je započeo 31.svibnja, okupilo se oko 300predstavnika 104 crkvenapokreta i novih zajednica izcijeloga svijeta. Dio pozvanihsudionika predstavljao jepokrete i zajednice koji sudekretom Papinskog vijeća zalaike priznati od Svete Stolice,dakle riječ je o međunarodnimcrkvenim pokretima, udrugamai novim zajednicama. No, nasusret su pozvani i predstavnicipojedinih manjih pokreta inovih zajednica, koji unatočograničenom područjudjelovanja nisu manje važni zasveopću Crkvu. Međusudionicima kongresa bili su ifra Ivan Matić, OFM, kaogeneralni asistentFranjevačkoga svjetovnog redai FRAMA-e i potpredsjednicaMeđunarodne udruge katolikaesperantista Marija Belošević.Na kongresu su sudjelovali ipredstavnici ostalih kršćanskihi ekumenskih zajednica.Nakon uvodnog izlaganjapredsjednika Papinskog vijećaza laike nadbiskupa StanislawaRylka, izlaganja su održali:bečki nadbiskup kardinalChristoph Schoenborn,nadbiskup Quebeca kardinalMarc Ouellet i patrijarhVenecije kardinal AngeloScola. Održana su i dva okruglastola na kojima su govorili:Alba Sgariglia (Pokretfokolara), Kiko Arguello(Neokatekumenski put),Giancarlo Cesana (Comunionee Liberazione), Patti Mansfield(Karizmatička katoličkaobnova), o. Laurent Fabre(Zajednica Chemin Neuf), JeanVanier (Zajednica Arca) donBernard Peyrous (ZajednicaEmanuel), jeruzalemskinadbiskup koadjutor FouadTwal, Luis Fernando Figari

(Pokret Vita Cristiana), urednikdnevnika Avvenire Dino Boffoi Andrea Riccardi (Zajednicasv. Egidija).Otvorivši radove posljednjegadana skupa, kardinal Scolaporučio je kako je sazrjelovrijeme za priznavanje kako sedjelovanje i razmišljanje oposlanju pokreta u Crkvi nemože više smatrati posebnimsamostalnim poglavljem, negose nužno treba odvijati unutaropće i partikularnih Crkvi.Uzor na koji se crkvenestvarnosti - od kojih su brojnelaičke, i koje su nastale uproteklom stoljeću, posebicenakon Drugoga vatikanskogsabora - trebaju pozivati jestuzor prve kršćanske zajednice.Zajednica vjernika koja jeprihvaćala naviještanjeapostola, čuvala ga, postajalanjegovim svjedokom čak iherojski, zahvaljujući snaziDuha Svetoga, te koja ga jeponašanjem svojih vjernikaznala utisnuti u društvo svojegavremena koje ih je priznavalo ipoštivalo kao kršćane. Kardinalje posebice želio pojasnitidvosmislenost, prema kojoj jekarizmatska dimenzija pokreta inovih crkvenih zajednica usuprotnosti s institucionalnomdimenzijom Crkve, kojupredstavljaju Papa i biskupi.Naučavanje Ivana Pavla II., apotom pape Benedikta XVI.,već je pokazalo da je takozvanodoba pokreta poduprloprodubljivanje misionarstvaCrkve, primijetio je kardinal.Stoga je pogrešan izgovorsvesti pokrete na područje čistekarizmatske dimenzije, iudaljiti biskupije, župe iklasične udruge na onuinstitucionalnu. Obje su tedimenzije jednako bitne u hoduCrkve, koja je i sama pokret,kako je prije 25 godina rekaopapa Wojtyla, zaključio jekardinal Scola.Na završetku kongresasudionici su uputili pismo papiBenediktu XVI. kojim muzahvaljuju na upečatljivojporuci koju im je uputio, u

kojoj je Papa pokrete i novezajednice nazvao "školomzajedništva" te istaknuo da sucrkveni pokreti i nove zajednicejasan znak ljepote Krista iCrkve, njegove Zaručnice.Sudionici kongresa poručujuPapi kako su se u tijeku susretaponovno osvjedočili u ljepotuKrista i koliko je lijepo bitikršćanin, te stoga svoje živote isvoje pokrete i nove zajednice"polažemo u Vaše ruke, kako bise naša vjera temeljena naPetrovoj stijeni osnažila usvjedočenju nade i djelamilosrđa za našu braću ljude".Na kraju kongresa koncert jeodržao "Trio Artemisia".Kongres je bio mjestozajedništva, produbljivanja ilipak novih saznanja odjelatnostima drugih često isrodnih crkvenih pokreta inovih zajednica, kao ineposredna priprava zadanašnji susret i bdjenje papeBekedikta XVI. i članovacrkvenih pokreta i novihzajednica na Trgu Sv. Petra.Inicijativa susreta predstavnikacrkvenih pokreta i zajednicapotječe s početka osamdesetihgodina. Prvi međunarodni skupodržan je u Rimu 24. do 27.rujna 1981. godine. Slijedio jemeđunarodni kolokvijpočetkom 1987. godine, apotom i treći susret u Bratislaviod 1. do 4. travnja 1991.godine. Papinsko vijeće zalaike je uoči Duhova 1998.godine, od 27. do 29. svibnja, uRimu u suradnji s crkvenimpokretima i novim zajednicamaorganiziralo I. Svjetski kongres,nakon kojeg je 30. svibnja naTrgu Sv. Petra održan povijesnisusret pape Ivana Pavla II. iviše stotina tisuća predstavnikacrkvenih pokreta i novihzajednica. Papa Benedikt XVI.je na samom početku svogpontifikata izrazio želju da seove godine uoči Duhova namolitvenom bdjenju susretne spredstavnicima crkvenihpokreta i novih zajednica.

Imenovani pomoćni pariški biskupiVatikan, 2.6.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. imenovaoje dva pomoćna biskupa zaParišku nadbiskupiju, objavioje Tiskovni ured Svete Stolice.Pomoćnim biskupima

imenovani su dosadašnjigeneralni vikar te nadbiskupijemons. Jean-Yves Nahmias (48)i dosadašnji rektorBiskupijskog sjemeništaJerome Beau (48). Pariška

nadbiskupija ima 2,2 milijunastanovnika, od kojih se njih oko1,5 milijuna ili 70% izjašnjavakatolicima.

28 7 . lipnja 2006. broj 23/2006

www.ika

.hr

Inozemne vijesti

Ivan Pavao II. zaštitnik kazališta?Rim, 2.6.2006. (IKA) -Predsjedništvo Talijanskeudruge kazališta predložilo jeda Ivan Pavao II., nakon što gaproglase svetim, postane

zaštitnikom kazališta. Modernokazalište je "previše ateistično"i osjeća se potreba za"nebeskim vodstvom", istaknuoje predsjednik Udruge

Giuseppe Ferrazza, a prenosi"Kathpress". Karol Wojtyla bioje u tijeku II. svjetskog rataglumac, a napisao je i nekolikokazališnih djela.

Bogat program posjeta Svetog Oca ŠpanjolskojMadrid, 2.6.2006. (IKA) -Posjet pape Benedikta XVI.španjolskome gradu Valencia 8.i 9. srpnja bit će ispunjenprogramom. Za 24-satnogboravka u Španjolskoj, Papa ćese susresti s tamošnjimkraljevskim parom i

premijerom, održati velikusvečanu misu te posjetitikatedralu u Valenciji, najavio jenadbiskup Agustin Garcia-Gasco na tiskovnojkonferenciji.Sveti Otac posjetit ćeŠpanjolsku u povodu petog

Katoličkog svjetskog danaobitelji. Organizatori očekujuoko 1,5 milijuna sudionika izcijeloga svijeta, a završnomisno slavlje devetodnevnogkongresa održat će papaBenedikt XVI. u nedjelju 9.srpnja.

Papa primio talijanske katoličke novinareVatikan, 2.6.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. primio je2. lipnja skupinu od 1200talijanskih katoličkih novinara itehničara zaposlenih umedijima koji su vlasništvoTalijanske biskupskekonferencije. Skupinumedijskih djelatnika predvodioje predsjednik Talijanske BKkardinal Camillo Ruini. Upozdravnome govoru, papaBenedikt XVI. istaknuo je

važnu zadaću koju uposredovanju evanđelja imajumedijski djelatnici, te podsjetiona godine nakon Drugogavatikanskog koncila kada jepokrenut dnevnik "Avvenire" ikasnije širenje katoličkihsredstava društvenekomunikacije u Italiji.Istaknuvši kako je europskakultura prožeta kršćanstvom, apremda se sve više osjećajuplodovi sekularizacije, Papa je

ustvrdio kako je katolička vjerajoš uvijek očito prisutna usvakodnevnom životustanovnika Italije. Buditeneumorni u gradnji mostovarazumijevanja i komunikacijeizmeđu iskustva crkvenosti ijavnog mišljenja, poručio jePapa talijanskim medijskimdjelatnicima, te ih pozvao dasvoje djelovanje uvijek temeljena Kristovoj radosnoj vijesti.

Vatikan: Završena međunarodna konferencija o borbiprotiv korupcije

Za uspješnu borbuprotiv korupcijeneophodnopovezivanjezakonitosti, općegdobra i moralnesvijesti, zaključeno jena dvodnevnom skupukoji je u organizacijiPapinskog vijećaPravda i mir uVatikanu okupioosamdesetakmeđunarodnihstručnjaka

Vatikan, 3.6.2006. (IKA) - UVatikanu je 3. svibnja završilameđunarodna konferencija oborbi protiv korupcije, koju jepriredilo Papinsko vijećePravda i mir. U rad skupa uveoje 2. lipnja predsjednik Vijećakardinal Renato RaffaeleMartino, istaknuvši kako mu jecilj iznaći mogućnosti stvaranjakulture suprotstavljanjakorupciji, za što je potrebnasuradnja svih društvenih ipolitičkih snaga, među kojima imjesne Crkve.U razgovoru za Radio Vatikankardinal Martino istaknuo jekako korupcija sve više utječena život pojedinca i naroda,lišavajući ih primarnoga dobrau funkcioniranju gospodarskih ipolitičkih sustava, to jestzakonitosti. Nužno je odreditimetode, strategije, kulturni ipolitički program da bi sepraksa i kultura korupcijezamijenila s praksom ikulturom zakonitosti, kazao jekardinal. Korupcija danasuništava politički i društvenirazvoj osoba i naroda, ne

zaobilazeći bogate nisiromašne, diktature nitidemokracije; ona u korijenuizopačuje ulogu demokratskihinstitucija, neumoljivo uvodi ukulturu nezakonitosti, stragičnim posljedicamapoglavito za život siromašnih.Žurno je promicati praksu ikulturu zakonitosti. Nezaboravimo da snaga prava nijeu strahu od kazne, nego unutarnjem prihvaćanju normikoje zakon postavlja. Zato jepotreban odgoj za zakonitost,poručio je kardinal Martino.Voditelj Bečkoga uredaUjedinjenih naroda za borbuprotiv narkotika i kriminalaAntonio Mario Costa na skupuje govorio o međunarodnimpothvatima u borbi protivkorupcije. Međunarodnistručnjaci raspravljali su outjecaju korupcije na javni iprivatni život, te o njezinuodrazu na siromašne, apredsjednik Svjetske bankePaul Wolfowitz govorio je ouzrocima i posljedicamakulture korupcije.

Drugoga dana skupa bilo jeriječi o odnosu Crkve premakorupciji. Tajnik vijeća Pravdai mir biskup GiampaoloCrepaldi predstavio je glavnetočke socijalnog nauka Crkvena području zakonodavstva iborbe protiv mita. O crkvenomzauzimanju na mjesnoj razinina okruglom stolu raspravljalisu crkveni predstavniciKameruna, Francuske, Perua iFilipina.Iznoseći zaključke dvodnevnograda osamdesetakmeđunarodnih stručnjaka,biskup Crepaldi istaknuo jekako je za borbu protivkorupcije neophodnopovezivanje zakonitosti, općegdobra i moralne svijesti.Nepoštovanje zakona vodinepovjerenju društva ipovlačenju u privatnu sferu.Istaknuo je i usku povezanostetike i gospodarstva. Otvorenotržište manje je podložnokorupciji no istodobno mu jeneophodna prije svega etičkaosviještenost svih sudionika

29v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

Papa primio britanskog premijeraVatikan, 3.6.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. primio je3. svibnja u privatnuaudijenciju britanskogpremijera Tonyja Blaira injegovu suprugu Cherie. Nasusretu je bilo riječi o ulozireligije u politici i društvu teznačenju zajedničkih vrednotau religijama kojima se možepomoći ostvarenje solidarnosti imira za sve ljude, ističe se u

priopćenju predstojnikaTiskovnog ureda Svete StoliceJoaquina Navarro-Vallsa.Posebno je bilo riječi o dijalogus umjerenim islamom, arazgovarali su i o Africi te sesložili svjetska zajednica moraiznaći sredstva kojima će seunaprijediti i poduprijeti mirnisuživot i razvoj kontinenta. Bio je to prvi susret premijera

Blaira i Benedikta XVI., aCherie Blair već se susrela sPapom u tijeku konferencije odjeci koju je u travnjuorganizirala Sveta Stolica.Blair je već prethodnog danaprekinuo svoj odmor kojiprovodi u Italiji da birazgovarao s novim talijanskimpremijerom RomanomProdijem.

Sveta Stolica o iranskome nuklearnom pitanjuVatikan, 3.6.2006. (IKA) - Upriopćenju Tiskovnog uredaSvete Stolice o iranskomenuklearnom pitanjuobjavljenom 3. svibnja ističe sekako Sveta Stolica podupire,kao i uvijek, svaku inicijativuza otvoren i poticajan dijalog.Sveta Stolica čvrsto je uvjerenakako čak i sadašnje teškoće

mogu i trebaju biti nadvladanediplomatskim putom, služeći sesvim sredstvima kojediplomacija ima naraspolaganju. Osobito se činipotrebno da se pomoćupovjerljivih veza odstrane oničinitelji koji objektivno priječeuzajamno povjerenje, neodbacujući nikada bilo koji

znak dobre volje koji očitujejedna ili druga strana, teimajući obzira za čast iosjetljivost svake zemlje. Na tajće se način moći učiniti koraciuzajamnoga približavanja,ističe se u priopćenju kojeprenosi Radio Vatikan.

Novi ravnatelj vatikanske službe sigurnostiDomenico Gianipreuzima službu kojuje Camillo Cibinobavljao 58 godina

Vatikan, 3.6.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. imenovaoje Domenica Gianija novimravnateljem Službe sigurnosti icivilne zaštite Države GradaVatikana, koji na tom mjestuzamjenjuje Camilla Cibina. Usvojoj službi dugoj 58 godina,sigurno je da Camillo Cibin nebi nikada bio poželio proživjeti13. svibnja 1981. godine. Togaje dana, prije 25 godina, IvanPavao II. pao ranjen u džipu ukojemu se nalazio i Cibin.

Cibin je zaštitio Papu i 1982. uFatimi, kada ga je nožemnapala neuravnotežena osoba,te je zahvaljujući Cibinovimbrzim refleksima zadobio samolakšu ozljedu, prenosi RadioVatikan. Cibin nikada nije daointervju ni govorio o timdogađanjima.Cibin je, uvijek uz Ivana PavlaII., bio svjedok i svih njegovih104 apostolskih putovanja uinozemstvo, onih u Italiji, kao injegovih ljetnih odmora na

sjeveru Italije. Njegovuposebno odgovornu karijeru,započetu vrlo rano na mjesturavnatelja sigurnosne službe utijeku Drugoga vatikanskogsabora, papa Benedikt XVI. je2005. potvrdio još na godinudana. Nadzor nad vatikanskomsigurnosnom službom sadaprelazi u ruke 44-godišnjegaDomenica Gianija, koji je od1999. godine najbliži suradnikCamilla Cibina.

Italija: Nastavlja se rasprava o istraživanjima namatičnim stanicamaRim, 4.6.2006. (IKA) - Nakonpriopćenja ministra zasveučilišta i znanstvenaistraživanja Fabija Mussija opovlačenju talijanskoga potpisas Etičke deklaracije koja jeozakonila protivljenje Italijeuporabi embrionalnih matičnihstanica u znanstvenomistraživanju, u talijanskoj sejavnosti nastavlja oštrarasprava. Udruga "Znanost iživot" potvrđuje svojeprotivljenje uporabi tih stanica,bez obzira kako su dobivene,čak i ako su višak obzirom napraksu potpomognute oplodnje,ili su napuštene, ističe se upriopćenju koje su potpisalipredsjednici udruge BrunoDallapiccola i Maria Liusa DiPietro.

Uzimanje embrionalnihmatičnih stanica uništavazametak. Ne može se shvatitizašto se istraživanje naembrionalnim matičnimstanicama nastavlja, kad sujedini pozitivni rezultatipostignuti uporabom odraslihmatičnih stanica, te uzetih izkrvi pupčane vrpce. Riječ je oterapijskim rezultatima, svakegodine iskušanim na desecimatisuća slučajeva, upozorava se upriopćenju i pita zašto se nakonjednoga zakona, na kojemu segodinama radilo, te propalogareferenduma i pouzdanogamišljenja Bioetičkoga odbora,uvijek treba vraćati na topitanje kao da u zemlji nemažurnijih problema koje trebarješavati.

U raspravu se uključio iravnatelj Bioetičkoga centraKatoličkoga sveučilišta prof.Adriano Paese, koji smatra data odluka očituje općezanemarivanje kulturnerasprave u Italiji i Europi kojase je vodila o moralnojdopuštenosti znanstvenogaistraživanja na embrionalnimmatičnim stanicama. Paeseporučuje kako odreći se zaštiteživota ljudskih bića uembrionalnome stadiju odsvakoga oblika iskorištavanja imanipulacije, značionemogućiti Europi da postanemjesto stroge promidžbe izaštite ljudskih prava, prenosiHrvatski program RadioVatikana.

30 7 . lipnja 2006. broj 23/2006

www.ika

.hr

Inozemne vijesti

Svetkovina Duhova u VatikanuPredstavnici crkvenihpokreta i zajednica izcijeloga svijeta slavilisu svetkovinu Duhovas Benediktom XVI.Više od 350.000 njihsudjelovalo umolitvenom bdjenju, aoko 100.000hodočasnika okupilose na svečanoj misi nakojoj je Papa osudioravnodušnost, mržnjui nasilje

Vatikan, 4.6.2006. (IKA) -Pripadnici raznih katoličkihpokreta i crkvenih zajednica,muškarci i žene svih dobi istaleža sa svih strana svijetaproveli su svetkovinu Duhova spapom Benediktom XVI. Višeod 350.000 njih u radosnomozračju sudjelovalo je 3. lipnjau molitvenom bdjenju, a oko100.000 hodočasnika okupilose na svečanoj misi 4. lipnja utijeku koje je Papa osudioravnodušnost, mržnju i nasilje.Ponos i sebičnost izazivajuuvijek podjele, stvaraju zidoveravnodušnosti, mržnje i nasilja,rekao je papa Ratzinger iprimijetio kako Duh Svetiomogućuje srcima da razumijusve jezike, jer uspostavljamostove istinske povezanostizemlje s nebom. Duh Sveti jeljubav. To je vjetar i vatra,simboli Duha Svetoga, kojipodsjećaju na Sinaj, gdje jeGospodin uspostaviosavezništvo s izraelskimnarodom, rekao je Sveti Otac,tumačeći značenje Duhova,novog savezništva, pomoćukojega je čovječanstvo u stanjumeđusobno se sporazumijevati,govoriti istim jezikom i

prevladavati jezične podjele.Gradeći babilonsku kulu, ljudisu uništili vlastitu sposobnostmeđusobnog razumijevanja.Duh Sveti darovima jezikasvjedoči da njegova nazočnostujedinjuje te pretvara konfuzijui nered u zajedništvo.Papa je upozorio kako nijedostatno pomno programiranje,inteligentno ostvarenje tihprograma i konkretnozauzimanje za misijskoposlanje. Glavni preduvjet zaprihvat Duha Svetoga je, kakoističu Djela Apostolska,zajedništvo i molitva. U duhovskom bdjenju BenediktXVI. preporučio je lanovimacrkvenih pokreta i zajednica,među kojima su bili i brojniosnivatelji, da nastavepoklanjanjem svojih darovacijeloj ljudskoj zajednici, darade na jedinstvu Crkve i naočuvanju života i prirode.Stvorenja su dar koji nam jeBog povjerio kako bi zemljapostala njegov vrt. Živjetisebično znači uništavatislobodu i izazivati nasilje.Biskupima je Papa rekao kakoDuh Sveti puše kamo želi. To

čini na ljudima katkadnedokučivi način i naneočekivanim mjestima kao i uoblicima koja se nekada nijemoglo ni zamisliti.Raznovrsnost tih pokretasvjedoči, prema Papinuuvjerenju, da je Crkva jednojedino tijelo. Duh Sveti želijedinstvo, očekuje potpunopredanje, zbog toga se njegovanazočnost očituje posebno umisionarskom poletu. Kršćanise na poseban način morajuposvetiti siromasima kako biljudski život, pravednijidruštveni poredak i mirovnisuživot među narodimapronašli u Kristu ugaoni kamenna kojem će se graditi istinskacivilizacija, civilizacija ljubavi.Papa je izrazio nadu da ćeDuhovi i danas biti živi plameni jaki vjetar, koji će obuhvatiticijeli kršćanski život i misijskoposlanje Crkve, o čemu govori iu svojoj poruci za ovogodišnjimisijski dan.Na slavlju je sudjelovalo i okodvije stotine hrvatskihhodočasnika, s kojima je bio izadarski nadbiskup IvanPrenđa.

Obitelj i ljudska prokreacijaNikad kao sadanaravna ustanovabraka i obitelji nijebila žrtva toliko oštrihnapada. Radikalnastrujanja donijela sunove modele obitelji,ističe se u dokumentuPapinskog vijeća zaobitelj

Vatikan, 7.6.2006. (IKA) -Nikad kao sada naravnaustanova braka i obitelji nijebila žrtva toliko oštrih napada.Radikalna strujanja donijela sunove modele obitelji, ističe se udokumentu "Obitelj i ljudskaprokreacija" koji je 6. lipnjapredstavilo Papinsko vijeće zaobitelj. U nekim je slučajevimazakon pozvan ozakoniti oblikezajednice koji destabilizirajubrak i obitelj, u drugim se pakpoziva na moral kako bi seopravdale bio-medicinskeprakse koje razbijaju bračnuzajednicu; ujedinjujući cilj odroditeljskoga, spolnost odljubavi.Dokument započinjepotvrđujući temeljno načelo:samo je obitelj, utemeljena nabraku, prikladno mjesto zaodgovorno rađanje. Crkva je,dakle, pozvana kršćanskoshvaćanje o odgovornome iobiteljskome rađanju iznijetisvim ljudima. U sadašnjem sukulturnome ozračju dvijenajteže prijetnje: čovjek jeshvaćen kao jedinka -individuum - a manipulacije

znanosti i tehnike su uvodikako bi čovjek proizveočovjeka. Ako čovjek prisvajapravo da "stvori" čovjeka,upozorava Papinsko vijeće zaobitelj, time započinjeneizbježna težnja premasamouništenju. Individualističkipoticaji i pobačaj, gdje se jasnoočituje pomračenje svakogaodnosa prema Bogu,predstavljaju također prijetnjekoje treba zaustaviti. Pogreškemuškarca i žene u odnosu naživot, prije svega su pogreškekoje pogađaju njihov odnos sBogom. Zato, kršćanskoshvaćanje čovjeka treba nakrilima razuma i objave letjetiprema sve dubljemrazumijevanju njegova otajstva.Siguran put jest novaevangelizacija čovjeka iobitelji. A na tome putu obitelj,Crkva u malome, ima temeljnuzadaću: pojačati vezu međunaraštajima, očuvati tradicijuzajednice, ističe dokument.Pročelnik Papinskoga vijeća zaobitelj Kardinal Lopez Trujillou razgovoru za Radio Vatikanistaknuo je kako je cilj

dokumenta podsjetiti naogromno doktrinarnobogatstvo, sa svim pastoralnimobzorjima, promatrati ga unjegovoj cjelini, jer obiteljutemeljena na braku ima dvijezadaće: ona je mjesto potpune,uzajamne ljubavi, te mjestopunoga darivanja, a tasveukupnost jest apsolutnosredišnja. Središnja je jer jeriječ o isključivome darivanju,vjernom darivanju, trajnom uvremenu, sve do smrti,otvorenom prema životu. Riječje, dakle, o integralnojprokreaciji. Obitelj je mjestointegralne prokreacije, ne samozačeća, premda je i ono neštopredivno; ne samo rađanja,premda je rađanje veličanstvenznak. Ona je skup kršćanskogai ljudskoga odgoja. Čovjek nijeproizvod, nije učinak tehnike iznanosti, niti posredovanja kojezamjenjuje odgovornost,veličinu ljudskoga čina ljubavi,a u drugoj vrsti oplodnje nemaljubavi, nema ujedinjenja, nepostaje se jedno tijelo, upozorioje Trujillo.

31v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Prilog dokumenti

Ljubav, duša misijePoruka papeBenedikta XVI. upovodu 80. svjetskogdana misija, 22.listopada 2006.

Draga braćo i sestre! 1. Svjetski dan misija, što ćemoga proslaviti 22. listopada,prigoda je da promislimo osljedećoj temi: "Ljubav, dušamisije". Misija, ako nijeusmjerena ljubavlju, to jest akone izvire iz dubokog činabožanske ljubavi, u opasnosti jeda bude svedena na običnufilantropsku i društvenudjelatnost. Ljubav, što je Boggaji prema svakoj osobi,predstavlja doista srceevanđeoskog iskustva inavještaja, a oni koji jeprihvaćaju sami postajunjezinim svjedocima. LjubavBožja koja daje život svijetuljubav je koja nam je darovanau Isusu, Riječi spasenja,savršenoj slici milosrđanebeskoga Oca. Porukaspasenja mogla bi se dobrosažeti riječima evanđelistaIvana: "U ovom se očitovaljubav Božja u nama: Bog Sinasvoga Jedinorođenoga posla usvijet da živimo po njemu" (1Iv 4,9). Poslanje širenjanavještaja o ovoj ljubavi Isus jenakon svoga uskrsnućapovjerio apostolima, a apostolisu, iznutra preoblikovani nadan Pedesetnice silom DuhaSvetoga, počeli svjedočitiGospodina umrloga i uskrsloga.Otada, Crkva nastavlja to svojeposlanje koje je za sve vjernikeneizbježna i trajna obveza. 2. Svaka kršćanska zajednicapozvana je, dakle, upoznavatidruge s Bogom koji je Ljubav.Nad tim sam se temeljnimotajstvom naše vjere zadržao uenciklici "Deus caritas est".Svojom ljubavlju Bog prožimasvo stvorenje i cjelokupnuljudsku povijest. Na početkučovjek je izašao iz rukuStvoriteljevih kao plodinicijative ljubavi. Grijeh jepotom u njemu zamutiobožanski otisak. Prevareni odzloga, praroditelji Adam i Evaizgubili su povjerljiv odnos sGospodinom, popuštajućinapasti zloga koji je u njimapobudio sumnju da im je Bogsuparnik koji želi ograničitinjihovu slobodu. Tako su,umjesto besplatnoj božanskojljubavi, prednost dali sebisamima, uvjereni da na tajnačin učvršćuju svoju slobodnuvolju. Kao posljedica toga,izgubili su izvornu radost te suiskusili žalosnu gorčinu grijehai smrti. Bog ih, međutim, nije

napustio, nego je njima injihovim potomcima obećaospasenje, unaprijednavješćujući da će poslati svogajedinorođenoga Sina, Isusa,koji će objaviti, u puninivremena, njegovu očinskuljubav, ljubav sposobnu daotkupi svako ljudsko stvorenjeiz ropstva zlu i smrti. U Kristunam je stoga predan besmrtniživot, život samoga Trojstva.Zahvaljujući Kristu, dobromPastiru koji ne napuštaizgubljenu ovcu, ljudimasvakog vremena darovana jemogućnost da uđu uzajedništvo s Bogom,milosrdnim Ocem, kojispremno u svoju kuću prihvaćarasipnoga sina. Iznenađujućiznak te ljubavi jest križ. UKristovoj smrti na križu -napisao sam u enciklici Deuscaritas est - "ostvaruje se onajokret Boga protiv sebe samogau kojem se on daruje kako biostvario i spasio čovjeka - to jeljubav u svom najradikalnijemobliku. Ta se istina upravoovdje može promišljati.Polazeći odatle valja sadaodrediti što je ljubav. Počevšiod ovog pogleda, kršćaninnalazi put svoga života i svojeljubavi" (br. 12). 3. Uoči svoje muke Isus jesvojim učenicima, okupljenimau Dvorani Posljednje večerekako bi proslavili Pashu, poputoporuke ostavio "novuzapovijed ljubavi - mandatumnovum": "Ovo vamzapovijedam: da ljubite jednidruge" (Iv 15,17). Bratskaljubav što je Gospodinzahtijeva od svojih "prijatelja"svoj izvor ima u Božjojočinskoj ljubavi. Apostol Ivanprimjećuje: "Svaki koji ljubi odBoga je rođen i poznaje Boga"(1 Iv 4,7). Kako bi se po Božjuljubilo potrebno je, dakle,živjeti u Njemu i od Njega: Bogje prva "kuća" čovjekova, pasamo tko u Njemu prebivamože gorjeti plamenombožanske ljubavi sposobnim"zapaliti" svijet. Nije li toposlanje Crkve u svakomvremenu? Nije onda teškorazumjeti da je istinskamisionarska skrb, prva obvezacrkvene zajednice, povezana svjernošću božanskoj ljubavi,što vrijedi za svakog pojedinogkršćanina, za svaku mjesnuzajednicu, za pojedine Crkve iza čitav Narod Božji. Upravo izsvijesti o ovom zajedničkom

poslanju svoju snagu uzimavelikodušna raspoloživostKristovih učenika da ostvarujudjela ljudskog i duhovnognapretka koja svjedoče, kao štoje to napisao ljubljeni IvanPavao II. u encikliciRedemptoris missio, "dušučitave misionarske djelatnosti:ljubav koja jest i ostajepokretačem misije, te jejedinim kriterijem po kojem sesve čini ili ne čini, mijenja iline mijenja. To je načelo kojemora voditi svaku djelatnost icilj prema kojem ona moratežiti. Kad djelujemo zagledaniu ljubav ili nadahnuti ljubavlju,ništa nije neprikladno, a sve jedobro" (br. 60). Bitimisionarima znači, dakle,ljubiti Boga čitavom svojomosobom sve do davanja, ako jeto potrebno, i života za njega.Koliki li su svećenici,redovnici, redovnice i laici,pružili najviše svjedočanstvosvoje ljubavi kroz mučeništvo!Biti misionarima znači prignutise, poput dobroga Samarijanca,nad potrebama sviju, osobitonajsiromašnijih i potrebitih, jertko ljubi Kristovim srcem netraži vlastiti interes, nego samoslavu Očevu i dobro bližnjega.U tome je tajna apostolskeplodnosti misijskogadjelovanja, koje nadilazigranice i kulture, dostiženarode te se širi donajudaljenijih krajeva svijeta. 4. Draga braćo i sestre, Svjetskidan misija dobra je prigoda dajoš bolje shvatimo kako jesvjedočanstvo ljubavi, dušemisije, obveza sviju. Služitievanđelju ne smije bitiusamljena pustolovina, negoskupni zadatak svake zajednice.Uz one koji se nalaze na prvojcrti, na granicamaevangelizacije - time sazahvalnošću mislim namisionare i misionarke - mnogidrugi, djece, mladi i odraslimolitvom i svojom suradnjomna razne načine pridonoseširenju Kraljevstva Božjeg nazemlji. Nadati se je da će ovasuradnja jačati zahvaljujućidoprinosu sviju. Rado koristimovu priliku kako bih iskazaosvoju zahvalnost Kongregacijiza evangelizaciju naroda iPapinskim misionarskimdjelima, koje zauzetokoordiniraju napore prisutne usvim dijelovima svijeta u koristlakšeg djelovanja onih koji senalazi na prvim crtama

32 7 . lipnja 2006. broj 23/2006

www.ika

.hr

Prilog dokumenti

misijskih granica. DjevicaMarija, koja je svojomprisutnošću pod križem imolitvom u Dvorani Posljednjevečere djelatno surađivala napočecima crkvene misije, neka

podrži njihovo djelo tepomogne Kristovim vjernicimada budu još sposobniji zaistinsku ljubav, pa tako uduhovno žednom svijetupostanu izvor žive vode. Ovo je

moja srdačna želja, dok svimaupućujem svoj blagoslov. Papa Benedikt XVI. Vatikan, 29. travnja 2006.

Posebna Petrova uloga u apostolskome zboruPapina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 7. lipnja 2006.

Draga braćo i sestre, evanđelistIvan, izvješćujući nas o prvomIsusovu susretu sa Šimunom,bratom Andrijinim, primjećujejedinstvenu činjenicu: "Isus gapogleda i reče: Ti si Šimun, sinIvanov! Zvat ćeš se Kefa! - štoznači Petar – Stijena" (Iv 1,42).Isus nije običavao mijenjatiimena svojih učenika: izuzme lise nadimak "sinovi groma",nadjenut točno određenomprilikom sinovima Zebedejevim(usp. Mk 3,17) i nikad višespomenut, On nije nikada daoneko novo ime jednom odsvojih učenika. Učinio je to,međutim, sa Šimunom, a toime, grčki prevedeno kaoPetros, ponovit će se više putau evanđeljima, te će sasvimzamijeniti njegovo pravo ime. Ova činjenica dobiva posebnoznačenje vodi li se računa otome da u Starom zavjetupromjena imena obično uvodi upovjeravanje nekog poslanja(usp. Post 17,5; 32,28ss, itd.).Zapravo, Kristov naum daPetru namijeni posebnu uloguunutar apostolskog zboravidljiv je iz niza znakova: uKafarnaumu Učitelj odsjeda ukući Petrovoj (Mk 1,29); kad gamnoštvo pritijesni sa svihstrana uz obalu Genezaretskogjezera, od dviju ondjeprivezanih lađa, Isus bira onuŠimunovu (Lk 5,3); kad uposebnim prilikama Isuspozove samo trojicu učenika daga prate, Petar je uvijeknaveden kao prvi u toj skupini:tako je to u slučaju uskrišenjaJairove kćeri (usp. Mk 5,37; Lk8,51), kod Preobraženja (usp.Mk 9,2; Mt 17,1; Lk 9,28), zasmrtne borbe u Getsemanskomvrtu (usp. Mk 14,33; Mt 16,37).Usto, Petru se obraćajusakupljači hramskog poreza, aUčitelj plaća samo za sebe i zaPetra (usp. Mt 17,24-27); Petruprvome pere noge za Posljednjevečere (usp. Iv 13,6) i samo zanjega moli da mu ne malakše

vjera te on mogne učvrstiti uvjeri ostale učenike (usp. Lk22,30-31). Sam je Petar, uostalom,svjestan toga svoga posebnogpoložaja: on je taj koji često, uime ostalih, uzima riječ tražećiobjašnjenje neke teškoshvatljive prispodobe (Mt15,15), ili točan smisao nekogpropisa (Mt 18,21), ili formalnoobećanje nagrade (Mt 19,27).Posebice je on taj koji spašavasituaciju djelujući u ime svih.Tako, kad Isus, ožalošćen zbognerazumijevanja u narodunakon govora o "kruhu života",upita: "Da možda i vi ne kaniteotići?", Petrov je odgovorodlučan: "Gospodine, kome daidemo? Ti imaš riječi životavječnoga!" (usp. Iv 6,67-69).Podjednako je odlučna iispovijest vjere što je on, opet uime Dvanaestorice, daje u krajuCezareje Filipove. Isusu, kojipita: "A vi, što vi kažete, tkosam ja?", Petar odgovara: "Ti siKrist-Pomazanik, Sin Bogaživoga" (Mt 16,15-16).Zauzvrat Isus tada daje svečanuizjavu koja, jednom zauvijek,određuje Petrovu ulogu uCrkvi: "A ja tebi kažem: Ti siPetar-Stijena i na toj stijenisagradit ću Crkvu svoju... Tebiću dati ključeve kraljevstvanebeskoga, pa što god svežešna zemlji, bit će svezano nanebesima; a što god odriješiš nazemlji, bit će odriješeno nanebesima" (Mt 16,18-19). Ovetri metafore kojima se Isus služiu sebi su vrlo jasne: Petar ćebiti stjenoviti temelj na koji ćebiti položena građevina Crkve;imat će ključeve kraljevstvanebeskoga kako bi premasvome sudu mogao otvoriti ilizatvoriti pristup; konačno, moćiće svezati ili odriješiti u smisluda će moći odrediti ili zabranitiono što bude držao neophodnimza život Crkve, koja jest i ostajeKristova. Tako je očito jasnimslikama opisano ono što će

kasnije promišljanje odredititerminom "prvenstvojurisdikcije". Ovaj položaj prvenstva što gaje Isus nakanio dodijeliti Petrususreće se i nakon uskrsnuća:Isus zapovijeda ženama danavještaj ponesu Petru, zasebnood ostalih apostola (usp. Mk16,7); njemu i Ivanu trčiMagdalena kako bi ih izvijestilao kamenu otkotrljanom s groba(usp. Iv 20,2), a Ivan ćepropustiti Petra kad stignu predprazan grob (usp. Iv 20,4-6);Petar će, potom, biti prvisvjedok ukazanja Uskrslogameđu apostolima (usp. Lk24,34; 1 Kor 15,5). Ta uloga,tako jasno podcrtana (usp. Iv20,3-10), označava kontinuitetizmeđu prvenstva što ga jePetar imao u skupini apostola iprvenstva što će ga nastavitiimati u zajednici rođenoj izuskrsnih događaja, kako tosvjedoče i Djela apostolska(usp. 1,15-26; 2,14-40; 3,12-26;4,8-12; 5,1-11.29; 8,14-17; 10;itd.). Njegovi se postupcismatraju tako odlučujućima dase odmah moraju naći usredištu opažanja, pa i kritike(usp. Dj 11,1-18; Gal 2,11-14).Na takozvanom Jeruzalemskomsaboru Petar zauzima vodećuulogu (usp. Dj 15 i Gal 2,1-10),te će Pavao u njemu, kaosvjedoku istinske vjere,prepoznati određeno svojstvo"prvoga" (usp. 1 Kor 15,5; Gal1,18; 2,7s; itd.). Činjenica, pak,da različiti ključni tekstovi kojise odnose na Petra mogu bitiizvedeni iz kontekstaPosljednje večere, na kojojKrist Petru predaje službuučvršćivanja braće (usp. Lk22,31s), ukazuje na to daCrkva, koja se rađa izpashalnoga spomen-činaslavljenoga u Euharistiji, uslužbi povjerenoj Petru nalazijedan od svojih konstitutivnihčimbenika.