33/2014 - ika.hrika.hr/bilteni/bilten_33-2014.pdfPovratak na izvore Inozemne vijesti Europski biskupi u otvorenom pismu Vijeæu sigurnosti zatražili zaustavljanje kruga nasilja u

33/201420. kolovoza 2014.

Susret kardinala Bozaniæa s pravoslavnim

metropolitom Porfirijem

Kardinal i metropolit pozivaju vjernike na molitvu za

mir, posebno za kršæane koji stradavaju u Siriji i Iraku,

a odgovorne da uèine sve što im je moguæe kako bi se

izbjegla daljnja stradanja stanovništva

Otvorena godina proslave dvjestote obljetnice

roðenja sv. Ivana Bosca

Sveèanim euharistijskim slavljem u crkvi Marije

Pomoænice na zagrebaèkoj Knežiji službeno otvorena

godina proslave na nacionalnoj i provincijalnoj razini

za cijelu salezijansku obitelj

Izjava Papinskog vijeæa za meðureligijski dijalog o

"obnovi kalifata"

Dramatièna situacija u kojoj se nalaze kršæani, jezidi i

druge vjerske zajednice i etnièke manjine u Iraku

zahtijeva jasan i hrabar stav vjerskih voða, posebno

muslimana, kao i svih onih koji su zauzeti u

meðureligijskom dijalogu i svih ljudi dobre volje. Svi

moraju jednoglasno i nedvosmisleno osuditi te zloèine i

denuncirati korištenje religije za njihovo opravdavanje

Papa Franjo pohodio Južnu Koreju

U središtu treæega inozemnoga putovanja Svetoga Oca

bili su slavlje 6. azijskoga dana mladih, proglašenje

blaženima 124 korejska muèenika i misa za mir i

pomirenje

Domovinske vijesti

Pogreb vlè. Drage Domitroviæa

Program i izložba "Život i djelo službenice Božje Marije Krucifikse

Kozuliæ i Družba sestara Presvetog Srca Isusova" u Crikvenici

Papa Franjo uputio brzojav predsjedniku Josipoviæu

Aktivnosti Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije za pomoæ

stanovnicima poplavljenih podruèja

Susret nadbiskupa Barišiæa i provincijala Šarèeviæa

Zlatni jubilej prvih redovnièkih zavjeta

Pogreb preè. Marka Pišoniæa, sveæenika Požeške biskupije

Predstavljena monografija "Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku"

Hodoèašæe obitelji s brojnom djecom u Voæin

Priznanje župniku Mariju Vazgeèu

Biskup Pozaiæ u svojoj naslovnoj biskupiji

410. obljetnica župe Lukovdol

Poèela hodoèašæa u svetištu Predragocjene Krvi Kristove

Crkva i društvo bi bez don Živka bili siromašniji

Crkva u Hrvata

Biskup Komarica pohodio episkopa Atanasija

Pokop dr. Tomislava Joziæa

Misa zadušnica i sprovodni obredi za fra Luku Markešiæa

Povratak na izvore

Inozemne vijesti

Europski biskupi u otvorenom pismu Vijeæu sigurnosti zatražili

zaustavljanje kruga nasilja u Iraku

Papin izaslanik na Veliku Gospu slavio misu s iraèkim prognanim

kršæanima

Kardinal Tauran o apelu Papinskog vijeæa za meðureligijski dijalog

VII. dan azijske mladeži u Indoneziji 2017.

Domovinske vijesti

Pogreb vlè. Drage DomitroviæaKarlovac, 12.8.2014. (IKA/TU) - Vlè. Drago Domitroviæ,umirovljeni župnik Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, koji jepreminuo je 9. kolovoza u svojoj kuæi u BelajskimPoljicima, u 87. godini života i 59. godini sveæeništva,pokopan je 12. kolovoza na groblju Sv. Doroteje u Karlovcu.Pogrebne obrede predvodio je generalni vikar Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije mons. Ivan Æuriæ, a oproštajne govoreodržali su preè. Blaž Zmajiæ, župnik u Irigu gdje je i vlè.Domitroviæ 18 godina obavljao službu župnog upravitelja, imons. Ferdinand Vražiæ, župnik u Švarèi, kojemu je vlè.Domitroviæ pomagao u župi. Misu zadušnicu u filijalnojcrkvi Gospe od Suza u Belajskim Poljicima predvodio jeumirovljeni ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ. Izražavajuæi suæut sveæenicima i vjernicima BelajskihPoljica i okolice okupljenih na misi zadušnici uimeðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa Ðure Hraniæa i prezbiterijanadbiskupije, nadbiskup Srakiæ predstavio je životopis vlè.Domitroviæa, roðenoga 9. prosinca 1927. u BelajskimPoljicima kod Karlovca. U Karlovcu je završio srednješkolovanje. Još kao srednjoškolac bio je osuðen na petgodina prisilnog rada, od èega je odslužio tri godine, a nakontoga je uvjetno pušten na slobodu uz zabranu kretanja.Osjeæao je poziv na sveæeništvo, pa je godine 1950. uputiomolbu za prijem u ðakovaèko Bogoslovno sjemenište. U II.svjetskom ratu, a najviše u poraæu, vlè. Domitroviæ izgubioje gotovo cijelu svoju obitelj. Ostala je na životu samonjegova majka. U Ðakovu je završio filozofsko-teološkestudije i bio zareðen za sveæenika 29. lipnja 1955. godine.Nakon reðenja bio je imenovan duhovnim pomoænikom užupi sv. Mihaela u Osijeku. Godinu dana nakon togaimenovan je upraviteljem župe u Vrbici u kojoj je bio naslužbi tri godine, a nakon toga upraviteljem župe Irig uSrijemu gdje je ostao osamnaest godina. Nakon 22 godine pastirskog djelovanja u Ðakovaèkoj iSrijemskoj biskupiji, podnio je molbu za razrješenje službe istavljanje u privremeno stanje mira, a osnovni razlog bilo jenjegovo zdravstveno stanje i briga o majci starici. O majci jevodio brigu do 1986. godine. Kada mu je majka umrla,pokojni biskup Æiril Kos pisao mu je da se odluèi hoæe liprekinuti privremenu mirovinu, ili doæi u Sveæenièki dom uÐakovo ili, ako želi može ostati u svojoj kuæi i pomagatibraæi sveæenicima. On je odluèio ostati u svojoj kuæi sam,osamljen, èesto muèen mislima da je drugima na teret.Pomažuæi drugim sveæenicima suzbijao je tu misao o"beskorisnosti". Zakljuèujuæi homiliju, mons. Srakiæ rekaoje: "Gospodin je odluèio što æe za vlè. Dragu znaèiti 'biti nasvom mjestu'. U mladosti ga je pozvao poput Abrahama 'Idiiz zemlje svoje, iz zavièaja i doma oèinskog u zemlju kojuæu ti ja pokazati' (Post 12, 1). I on se pozivu odazvao,svjestan onih rijeèi: 'Kuæa je naša na nebesima'. Uslijedio jeposljednji poziv, u prošlu subotu, i on je krenuo putemvjeène domovine. Preporuèimo ga Blaženoj Djevici Marijida ga ona Uznesena preporuèi svome Sinu Dobrom Pastiru."Na kraju mise zadušnice rijeèi zahvalne pokojnom sveæenikuuputio je i župnik Barilovaèkoga Leskovca i župni upraviteljžupe Ladvenjak vlè. Petar Repiæ, istièuæi njegovu prisnost,skromnost i požrtvovnost koju su iznimno cijenili sveæenicitoga kraja, a na zadušnici je koncelebriralo njih tridesetak.

.

Djeca djeciDjeca župe sv. Marije Magdalene iz Mandaljene posjetilaštiæenike Centra za rehabilitaciju Josipovac, u sklopuhumanitarnog programa "Èini dobro, osjeæaj se dobro"Dubrovnik, 12.8.2014. (IKA) - Djeca župe sv. MarijeMagdalene iz Mandaljene posjetila su u utorak 12. kolovozaštiæenike Centra za rehabilitaciju Josipovac, u sklopuhumanitarnog programa "Èini dobro, osjeæaj se dobro".Djeca su štiæenicima predstavila svoj igrokaz te im ujednozahvalila što su se odazvali na sudjelovanje u humanitarnomprogramu župe sv. Marije Magdalene i svojim radovimapridonijeli tom humanom djelu. Zahvalnost je upuæena i ravnateljici centra Marini Sambrailoi svim štiæenicima što su djecu i njihove voditelje iz župelijepo ugostili, proveli kroz cijeli centar te ih bolje upoznali snjihovim radom.Podsjetimo, u župi je uoèi blagdana njezine zaštitnice bioprireðen bogat program s humanitarnim ciljem. Novacprikupljan prodajom razlièitih izložaka bio je namijenjen zapoplavljena podruèja u Bosni, toènije za mjesta Kopanice,Vidovice i Jenjiæi. Djeca iz tih podruèja tada su takoðer bilau posjeti Mandaljeni.

Program i izložba "Život i djelo službenice Božje MarijeKrucifikse Kozuliæ i Družba sestara Presvetog SrcaIsusova" u CrikveniciSredišnje predavanje o povijesnom razvoju Družbe idjelovanju utemeljiteljice Družbe održala je postulatoricakauze s. Dobroslava Mlakiæ - Vladimir Nazor bio je velikapodrška "crikvenièkim sestrama"Crikvenica, 13.8.2014. (IKA) - "Život i djelo službeniceBožje Marije Krucifikse Kozuliæ i Družba sestara PresvetogSrca Isusova" naziv je programa i izložbe predstavljenog usrijedu 13. kolovoza u Atriju hotela Kaštel u Crikvenici.Središnje predavanje o povijesnom razvoju Družbe idjelovanju utemeljiteljice Družbe održala je postulatoricakauze s. Dobroslava Mlakiæ.Javnosti je manje poznata uloga koju grad Crikvenica ima upovijesti Družbe te je s. Dobroslava okupljene upoznala spojedinostima iz života buduæe blaženice i osnivanjemDružbe u tome primorskom gradu. "Prve su sestre stigle 1920. godine, a od 1927. u Crikvenicisu našle trajno boravište. One su se u ovom gradu morale nesamo izboriti za osamostaljenje, nego i svoj nacionalni iredovnièki identitet."Naime, Prvi svjetski rat usporio je razvoj Družbe, a uvrijeme D' Annuncijeve okupacije Rijeke 1919. sestreHrvatice morale su 15. svibnja 1920. napustiti Rijeku iprebjeæi u Crikvenicu, koja je tada bila na podruèjuKraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca te na otok Krk, rekla jes. Dobroslava. Rijeka je u to vrijeme Rimskim sporazumom1924. pripojena Italiji i sestrama je bilo onemoguæeno vratitise u Rijeku kako zbog društvenih, tako i crkvenih prilika stalijanske strane. U takvim prilikama i borbi za opstanak s posljedicamaizbjeglištva, nesigurnosti i siromaštva najveæi podupirateljibili su im crikvenièki župnik mons. Antun Rigoni iknjiževnik Vladimir Nazor. Nazor æe postati velikidobroèinitelj i prijatelj sestrama, a Rigoni je sam sebenazvao "duhovnim starateljem sestara", rekla je postulatorica."Providonosno je bilo to što je Vladimir Nazor 1920. godineimenovan ravnateljem djeèjeg Ladislavova Doma u

Domovinske vijesti ika

2 20. kolovoza 2014. broj 33/2014

Crikvenici u samostanskom zdanju pavlina. U dosluhu sažupnikom Rigonijem prihvatio je i zaposlio nekolikoizbjeglih sestara iz Rijeke, a druge su otišle u Risiku." Meðutim, naišle su na poteškoæe u tom svom radu jer je izUprave za socijalnu skrb iz Zagreba stigla odredba da ih sezamijeni sa zagrebaèkim milosrdnicama. "Tada su se opet Nazor i Rigoni zauzeli za njih, ali sestre sumorale privremeno napustiti Crikvenicu i otiæi u bolnicuSestara milosrdnica u Zagreb gdje ih je redovito posjeæivaoNazor koji je kasnije isposlovao njihov povratak uCrikvenicu", rekla je s. Dobroslava. Dodala je kako je cijelovrijeme Nazor pomagao sirotištu koje su vodile u Risiki. Godine 1927. sestre su uz podršku mons. Rigonija kupilekuæu u Crikvenici i iste godine otvorile sirotište i zabavištete domaæinsku školu. Buduæi da zbog politièkih prilika nisumogle nastaviti suradnju sa svojom središnjicom u Rijeci,godine 1934. senjski ordinarij ponovno ih je crkvenopriznao, što je bilo jedino moguæe rješenje koje nije diraloniti mijenjalo karizmatsko utemeljenje Družbe. Crikvenica je, dodaje s. Dobroslava, do 1971. bila središte ikuæa formacije generacija mladih sestara i dugo æe bitipoznata pod nazivom "crikvenièke sestre"."U vrijeme II. svjetskog rata sestrama je u sirotište uCrikvenici stigao i kardinal Alojzije Stepinac koji im jeupuæivao djecu iz sabirnih logora, meðu kojima je bilo ižidovske djece, a crikvenièki Židovi to su potvrdili ipismenom zahvalom i materijalnom potporom sirotištu, kakostoji u dokumentaciji Družbe."U doba komunistièke vlasti sestre se opet bore za opstanak ipreuzimaju rad u crkvenim ustanovama, dok su našezdesetak župa vodile domaæinstva, katehizirale djecu ivodile crkveno pjevanje u Senjsko-modruškoj i Poreèko-pulskoj biskupiji, a od 1969. i Rijeèko-senjskoj u koju spadai Crikvenica. U tijeku Domovinskog rata vrata samostana otvorile suizbjeglicama i prognanicima, a brojnim djevojèicamaomoguæile osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. "Družbadanas ima 111 sestara koje nastoje slijediti karizmu svojeutemeljiteljice Marije Krucifikse Kozuliæ i djeluju u šesthrvatskih biskupija i u Italiji", zakljuèila je s. Dobroslava.Dio te povijesti predstavljen je na izložbi èiju su koncepcijupanoa osmislili s. Dobroslava i s. Lidija Turiæ, a dizajnizradio rijeèki umjetnik Branko Leniæ. Èetiri panoa slijedekronološki život i djelo utemeljiteljice Družbe, petipredstavlja povijesni razvoj Družbe Presvetog Srca Isusova,šesti otkriva pojedinosti o dolasku sestara u Crikvenicu, asedmi predstavlja djelovanje sestara poslije II. svjetskograta. Na osmom se mogu vidjeti detalji o djelovanju sestara uinozemstvu i slobodnoj Hrvatskoj, dok je posljednji uvid uformaciju mladih generacija Družbe koja su nada ibuduænost Crkve i našeg naroda, istaknula je postulatorica.Izložba je znak zahvale za dobrotu i ljubav kojuCrikvenièanima upuæuju sestre, rekla je vrhovna glavaricaDružbe s. Nives Stubièar, govoreæi o važnosti podrške kojusu sestre dobile od Crikvenièana u teškim povijesnimtrenucima. Njoj i sestrama zahvalio je mons. Dinko Popoviæ,dok je program animirao zbor crikvenièke župe UznesenjaDjevice Marije.

.

Papa Franjo uputio brzojav predsjedniku JosipoviæuVatikan, 14.8.2014. (IKA) – Na putu prema Južnoj Koreji usrijedu 13. kolovoza papa Franjo je zrakoplovom preletioHrvatsku, Sloveniju, Austriju, Slovaèku, Poljsku,Bjelorusiju, Rusiju i Kinu.Ulazeæi u zraèni prostor svake od tih zemalja, papa Franjo jeiz zrakoplova uputio pozdravne brzojave njihovimpredsjednicima.U brzojavu predsjedniku Ivi Josipoviæu, papa Franjo napisaoje: "Leteæi preko Vaše zemlje na svoj pastoralni pohodKoreji, srdaèno pozdravljam Vašu Ekselenciju i sve Vašegraðane. Zazivam Božji blagoslov na cijeli narod, i molimsvemoguæega Boga da vas sve blagoslovi mirom iblagostanjem".

Aktivnosti Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije zapomoæ stanovnicima poplavljenih podruèjaTjedne koordinacije u svrhu kvalitetnog prikupljanja iraspodjele humanitarne pomoæi stanovnicima pogoðenimapoplavom na podruèju županjske PosavineOsijek, 14.8.2014. (IKA/TU) - Na inicijativu CaritasaÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije redovito se održavajutjedne koordinacije u svrhu kvalitetnog prikupljanja iraspodjele humanitarne pomoæi stanovnicima pogoðenimapoplavom na podruèju županjske Posavine. Koordinacije seodržavaju u Opæini Drenovci, a sudjeluju predstavniciVukovarsko-srijemske županije, naèelnici poplavljenihopæina, župnici poplavljenih župa, glavni imam, predstavniciMinistarstva socijalne politike i mladih, Centra za socijalnuskrb te predstavnici Crvenog križa i Caritasa. Osim nabavke hrane i drugih potrepština za svakodnevniživot, u suradnji s naèelnicima i župnicima s poplavljenihpodruèja, zakljuèeno je da je prioritet nabava bijele tehnike,na èemu Caritas Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije sadaintenzivno radi. Tamošnjim stanovnicima bit æe kupljeninovi zamrzivaèi, štednjaci na struju, plin ili drva, hladnjaci,perilice rublja, a sve ovisno o potrebama pojedinogkuæanstva.Takoðer, Caritas Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije putemstalnog projekta za pomoæ stradalima od poplave "Ljubavuvijek naðe put" u planu ima i pomoæi u obnovi kuæa I. i II.kategorije ošteæenja, obnovi infrastrukture, nabavcinamještaja, drva za ogrjev, zimnice, sadnog sjemena, stoke,peradi, poljoprivrednih strojeva, alata, kao i sredstvimaZaklade Dr. Nikola Dogan.Na raèunu Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije zapoplavljena podruèja do danas je prikupljeno 9.090.287,20kn koji æe biti utrošeni na kupovinu hrane, higijenskihpotrepština i ostalih predmeta projekta "Ljubav uvijek naðeput". Od svibnja je u Caritasovim skladištima prikupljeno 80 tonahrane, 89 kubika vode, 87 tona odjeæe i obuæe, 28 tonahigijenskih potrepština, raznovrsni namještaj, sijeno,graðevinski materijal, alati i drugi oblici materijalne pomoæikoji su mrežom Caritasa podijeljeni ljudima u potrebi. Pozivaju se svi koji su u moguænosti da pružanjemmaterijalne, duhovne i psihološke pomoæi pridonesunormalizaciji i uspostavi redovitog života stanovnikažupanjske Posavine. Za sve informacije donatori se moguobratiti na brojeve telefona 031/253-910 i 031/253-929.

.

Domovinske vijestiika

320. kolovoza 2014. broj 33/2014

Misa bdjenja u najstarijoj rijeèkoj župnoj crkviNe smijemo se umoriti istièuæi važnost njegovanja duhovne ivjernièke budnosti, upozorio nadbiskup DevèiæRijeka, 14.8.2014. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæpredvodio je u èetvrtak 14. kolovoza u najstarijoj rijeèkojžupnoj crkvi, Uznesenja Blažene Djevice Marije, misubdjenja u povodu blagdana Velike Gospe. "Na temelju arheoloških ostataka koji se nalaze oko tornja, adijelom vjerojatno i ispod sadašnje crkve, možemo zakljuèitida se ovdje Marija štovala veæ od antièkih vremena, moždaod 5. st. kada je na koncilu u Efezu proglašena Bogorodicomšto je potaknulo snažno širenje marijanske pobožnosti meðukršæanskim pukom." Sve do osnutka Rijeèke biskupijegodine 1925. i Prvostolnog kaptola tri godine kasnije, u ovojje crkvi bilo sjedište Zbornog kaptola s arhiðakonom na èelu,rekao je nadbiskup Devèiæ. Dodao je kako je samu crkvunarod nazivao "Vela crkva" te da je 1925. godine trebalapostati katedralom, no prvi rijeèki biskup, iz njemu poznatihrazloga, odabrao je crkvu Sv. Vida. Govoreæi o znaèenju bdjenja, nadbiskup je istaknuo kakonam ono u svijest doziva budnost s kojom vjernici trebaju iæiu susret dogaðaju koji se slavi. "Ta budnost osobito jepotrebna danas kada je sve prisutnija tendencija da sevjerske blagdane i slavlja profanizira dodavanjem svjetovnihsadržaja ili ih se pretvori u svjetovna slavlja", upozorio jerijeèki nadbiskup. U vremenu kada nas toliko toga uspavljuje i odvraæa odbitnoga, posebno bitnoga od naše vjere, ne smijemo seumoriti istièuæi važnost njegovanja duhovne i vjernièkebudnosti, istaknuo je mons. Devèiæ. Govoreæi o èitanju izPrve knjige ljetopisa koja opisuje sveèani prijenos KovèegaGospodnjeg u šator koji je kralj David u Jeruzalemu razapeo,istaknuo je kako se i Marija usporeðuje s tim KovèegomSaveza. "Izraelcima je bio posebno svet jer su u njemuèuvani znakovi Saveza što su ga njihovi oèevi sklopili sBogom na Sinaju, a u osobi Isus Kristu sklopljen s cijelimèovjeèanstvom, zaèetim i roðenog od Djevice Marije." Otajstvo utjelovljenja Isusa Krista s kojim je Bog poèeoostvarivati dugo pripremani plan našeg spasenja, neraskidivoje povezano i s njezinim uznesenjem na nebo, poruèio jenadbiskup Devèiæ, dodajuæi kako je njeno uznesenje ujednojamstvo nama da æemo uskrsnuti. "Želimo li stiæi u slavu ukoju je Marija ušla, moramo se truditi ovdje živjeti kako jeona živjela. A ona je u svom životu bez zadrške prihvaæala ivršila Božju volju."Konaèni Božji poziv nama je da se pridružimo Mariji unjezinoj slavi, a to možemo ostvariti samo ako poput nje iIsusa slušamo Božju rijeè i vršimo je. "U svijetu u kojem nassa svih strana zaglušuju tolike rijeèi i poruke, neophodno jedoista bdijeti i svjesno se truditi u toj buci èuti, razumjeti iprihvatiti Božju rijeè. To nije moguæe bez traženja istvaranja prostora tišine i sabranosti u svakodnevnomživotu, kako u našim kuæama i stanovima, tako i èestimzalaženjem u naše crkve koje nam nude taj prostor",zakljuèio je nadbiskup Devèiæ. Po završetku misnoga slavlja predstavljeni su novi župniupravitelj vlè. dr. Marijo Tomljanoviæ i župni vikarTomislav Miletiæ. S njima æe i dalje u župi djelovati istudenski kapelan Velimir Martinoviæ. "Možemo reæi da od dokinuæa Zbornog kaptola nije tolikosveæenika bilo na usluzi u ovoj drevnoj crkvi. Svi su onimladi i poletni, a vi ih pratite svojim molitvama i svakompomoæi i podrškom", poruèio je nadbiskup i potaknuovjernike na redovito sudjelovanje na misama i na sakramentuispovijedi.

Susret nadbiskupa Barišiæa i provincijala ŠarèeviæaRazgovarali su o radu kapucinskog samostana na Pojišanu uSplitu i o zajednièkim pastoralnim inicijativama na tojsplitskoj župi, èiji su vjernici povjereni upravo kapucinimakoji su èuvari toga staroga Gospina svetišta više od 100godinaSplit, 14.8.2014. (IKA) - U Nadbiskupskom ordinarijatu uSplitu u èetvrtak 14. kolovoza splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišiæ susreo se s fra Jurom Šarèeviæem,novoizabranim provincijalnim ministrom Hrvatskekapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandiæa. FraJure Šarèeviæ u posjetu je braæi u kapucinskom samostanu isvetištu Gospe od Pojišana u Splitu, a sudjelovat æe i naproslavi svetkovine Velike Gospe koja se u tom staromsplitskom svetištu slavi stoljeæima, a prepoznatljiva je povelikoj tradicionalnoj procesiji od katedrale Sv. Dujma dopojišanske crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije.Provincijal Šarèeviæ ukratko je nadbiskupa Barišiæa upoznaos aktualnim stanjem u Provinciji kao i s buduæim projektimai izazovima s kojima se kapucini susreæu. Razgovarali su oradu kapucinskog samostana na Pojišanu u Splitu, aizmijenili su i razmišljanja i prijedloge o zajednièkimpastoralnim inicijativama na splitskoj župi Gospe odPojišana, èiji su vjernici povjereni upravo kapucinima kojisu èuvari toga starog Gospina svetišta više od 100 godina.Nadbiskup je istaknuo kako je rad splitskih kapucinaprepoznatljiv, ne samo na župnoj razini, veæ i u cijelomgradu. Kao uspomenu na susret, fra Jure nadbiskupu jedarovao "Kapucinski misal".Fra Jure Šarèeviæ veæ je od godine 1994., dva mandatauzastopno, obnašao službu provincijala Hrvatske kapucinskeprovincije, no na toj službi zatekao ga je 2000. godine izborza Generalnog definitora Reda manje braæe kapucina. Tuslužbu takoðer obnašao dva mandata. Na 17. provincijalnomkapitulu Hrvatske kapucinske provincije sv. LeopoldaBogdana Mandiæa u srpnju 2014. godine, ponovno je izabranza provincijalnog ministra.

Zlatni jubilej prvih redovnièkih zavjetaRijeka, 14.8.2014. (IKA) - Generalni vikar Rijeèkenadbiskupije mons. Emil Svažiæ predvodio je u èetvrtak 14.kolovoza u samostanu Družbe Presvetog Srca Isusova naDrenovi misu u povodu proslave zlatnog jubileja prvihredovnièkih zavjeta s. Bonislave Vrdoljak, s. Tadeje Nikoliæi s. Vinke Pauliæ. U propovijedi istaknuo je da su jubileji znak sjeæanja naproteklo vrijeme, ali i izazov za buduænost te duhovnaobnova. Prije pedeset godina sestre jubilarke zavjetovale suse na zavjete siromaštva, èistoæe i poslušnosti i ti isti zavjetiputokaz su i danas kako slijediti Isusa. Govoreæi o zavjetimau konkretnoj zajednici, Družbi Presvetog Srca Isusova, ikarizmi koja je osobito usmjerena na odgoj siromašne djece imladeži, mons. Svažiæ naglasio je kako su se kroz povijest izbog politièkih prilika sestre morale prilagoðavati i svojedjelovanje proširiti na karitativnu djelatnost i služenje užupama, no danas se opet vraæaju na put koji jeutemeljiteljica Marija Krucifiksa Kozuliæ zacrtala.Utemeljiteljica Družbe u potpunosti se bila posvetilaodgojno-pastoralnom radu sa siromašnom i napuštenomdjecom i mladeži kako bi im se vratilo ljudsko i kršæanskodostojanstvo, a sestre danas vode Uèenièki dom na Pomerijukoji nosi ime utemeljiteljice, podsjetio je generalni vikar. Pozavršetku misnoga slavlja èestitao je slavljenicama 50.godina redovništva, zaželjevši im nove jubileje uredovnièkoj zajednici.


4 20. kolovoza 2014. broj 33/2014

Pogreb preè. Marka Pišoniæa, sveæenika PožeškebiskupijeObrede i misu zadušnicu u Davoru predvodio biskup AntunŠkvorèeviæDavor, 14.8.2014. (IKA) - Na mjesnom groblju u Davorupožeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je 14. kolovozasprovodne obrede preè. Marka Pišoniæa, kanonika Stolnogkaptola sv. Petra u Požegi i župnika župe sv. Antunapadovanskoga u Daruvaru, koji je iznenada preminuo 12.kolovoza u pakraèkoj bolnici. Na sprovodu je sudjelovao ibjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak, kanoniciStolnog kaptola sv. Petra u Požegi, oko 150 sveæenika tepokojnikova rodbina kao i brojni vjernici iz župe sv. AntunaPadovanskog u Daruvaru i iz drugih župa gdje je službovao. Nakon naviještene rijeèi sv. Apostola Pavla Rimljanima,biskup je održao homiliju u kojoj je rekao: "Sve nas jeduboko potresla vijest o nagloj smrti preè. Marka Pišoniæa…S razlièitih ljudskih polazišta i motrišta pokušavali smoprošla dva dana jedni drugima tumaèiti razloge njegovaodlaska s ovoga svijeta i pri tom smo uglavnom ostali unedoumici i nemoæi. Èinjenica njegova preminuæa kao isvake druge smrti nadilazi naša shvaæanja i racionalnepristupe. No, najtužnije bi bilo dopustiti da ovaj oproštajbude trenutak izgubljene nade i utjehe. Zajedno s vamaprihvaæam izazov vjere koji nam je uputio sv. Pavao uPoslanici Rimljanima. Apostol nas u naviještenom ulomkuuvjerava kako je pri tumaèenju smrti odreðenog vjernikanajrazložnije imati za polazište Isusovu smrt i onu Božjuljubav kojom nas je on na križu prigrlio, èijim smodionicima postali u svetom krštenju i s njime se tako dubokoživotno združili da nas od njega ništa ne može rastaviti, pa ninaša vlastita smrt. Ona je tada odlaganje svega prolaznoga iraspadljivoga, odijevanje besmrtnosti koju nam samo ljubavmože darovati. U toj utjehi Isusove ljubavi na križu sva jenada ovog oproštaja.", zakljuèio je biskup. Potom je predstavio pokojnikov život. Marko Pišoniæ roðenje 18. studenoga 1948. u Davoru, zareðen je za sveæenika 24.lipnja 1973. u Zagrebu. Kao mladomisnik imenovan jeduhovnim pomoænikom u župi Resnik a 1974. povjerena muje uprava župe Donja Kupèina, 1979. preuzeo je župuŠišljaviæ te u to vrijeme ujedno obnašao i službu dekanaPokupskoga dekanata. Proživio je teške godinedomovinskog rata u karlovaèkom kraju èije su se posljediceoèitovale i u ozbiljnoj bolesti koju je pretrpio. Godine 1994.imenovan je poèasnim kanonikom Prvostolnog kaptolazagrebaèkog. Nakon utemeljenja Požeške biskupije, ukolovozu 1998. inkardiniran je u novu mjesnu Crkvu izapoèeo u njoj djelovati kao župnik u Brodskom Stupniku.Iduæe 1999. godine imenovan je župnikom u Pakracu a2001. za arhiðakona Zapadno-slavonskog arhiðakonata ièlana Prezbiterskog vijeæa te Zbora savjetnika Požeškebiskupije. Bilo mu je povjereno da 2007. kao privremeniravnatelj Katolièke klasiène gimnazije u Virovitici pripravisve što je potrebno za poèetak njezina djelovanja. Te iste2007. godine razriješen je župnièke službe u Pakracu te jeimenovan župnikom župe sv. Terezije Avilske u Požegi apotom i kanonikom požeškoga Stolnog kaptola sv. Petra,preuzimajuæi službu kanonika pokornièara u katedrali. Poredtoga obnašao je službu biskupova povjerenika za bogoslove iðakone. Godine 2008. imenovan je za dekana Požeškogdekanata i u novom mandatu za èlana Prezbiterskog vijeæa iZbora savjetnika Požeške biskupije. Iz Požege je 2010.premješten u Buèje a potom 2013. imenovan za župnikanove župe sv. Antuna Padovanskog u Daruvaru, èije jezahtjevno stanje gradnji i poèetka odvojenog pastoralnograda tražilo veæe napore nego li su njegove snage te jezamolio manju župu, rado prihvativši imenovanje za župnika

u Brodskom Stupniku. Dana 11. kolovoza 2014. vedrogaduha sudjelovao je na èinu primopredaje župe i zadržao se urazgovoru sa sveæenicima Novokapelaèkoga dekanata, da bivraæajuæi se u Daruvar osjetio bolove, stigao u župni dom,zatražio hitnu pomoæ koja ga je odvezla u pakraèku bolnicugdje je u veèernjim satima preminuo u 66. godini života i 42.godini sveæeništva. U osvrtu na život i smrt preminulog sveæenika biskup jeistaknuo: "Iznenadni odlazak preè. Marka Pišoniæa s ovogasvijeta sve nas je ispunio velikom tugom. Još smo minulihdana, napose na proslavi blagdana sv. Lovre u Požegi, imaliprigodu osjetiti raspoloženje s kojim je želio djelovati uBrodskom Stupniku, gdje je zapoèeo svoje služenje nakoninkardinacije u Požešku biskupiju 1998. godine, radujuæi senjegovu nastavku. Najveæim dijelom iselio se iz Daruvaraminuloga 11. kolovoza i naselio u Stupniku, ali je njegovojselidbi Božja Providnost dala konaèno usmjerenje: Odlazaks ovoga svijeta u vjeènost." Pred svakim novim pastoralnimzadatkom oèitovao je spremnost, pokatkad i veæu od teretakoji je uspijevao nositi. U prve godine povijesnoga hodanaše mlade Požeške biskupije ugradio je svoju sveæenièkuljubav, vjernost i žrtvu kao dragocjeni zalog buduænostiIsusova djela u hrvatskom narodu kojeg je osobitomiskrenošæu volio i to iskazivao u odnosu premajednostavnom slavonskom èovjeku, materijalnoosiromašenom ali Bogu vjernom, duhovno bogatom iponosnom, istaknuo je biskup.Uime kanonika Stolnog kaptola sv. Petra u Požegi rijeèioproštaja izrekao je Matija Jurakoviæ, pakraèki župnik,spomenuvši kako ga prijateljstvo s pokojnim sveæenikomMarkom veže još iz studentskih dana u zagrebaèkojBogosloviji te je rekao: "Uz prirodnu inteligenciju, Bog muje dao duh pronicljivosti, vedru narav te uvijek bio dobroraspoložen i veseo osobito kad bi se trebalo zauzeti za Božjeistine i dobrobit Hrvatske, pokazujuæi izrazit osjeæaj zaistinu, pravednost, rodoljublje i domoljublje. Radosno ježivio svoje sveæeništvo, iskreno volio svoje župljane i sposebnim žarom radio s djecom i mladima". Rijeèi oproštajaizrekao je i pleternièki župnik Antun Æorkoviæ kaodugogodišnji prijatelj pokojnog sveæenika Marka, prisjetivšise dana koje je proveo s njime u sjemeništu na Šalati,zagrebaèkoj Bogosloviji, istaknuvši radosne danesveæenièkog reðenja i mlade mise te prvih sveæenièkihslužbi. Spomenuo je iskreno prijateljstvo koje su njegovalitijekom mnogih godina, raspoloženje s kojim je preè. Markouvijek dolazio u sveæenièko društvo. Uime župljana župe sv.Antuna Padovanskog u Daruvaru oproštajne rijeèi izrekao jebogoslov Tomislav Saniæ i spomenuo: "Svojim naèinomživota pokazali ste nam kako biti ponizan, jednostavan iskroman, a nadasve susretljiv. Radost na vašem licu,razboritost i mudrost koja vas je resila ostat æe nam u trajnojuspomeni."Nakon sprovoda slijedila je misa zadušnica u davoraèkojžupnoj crkvi koju je predvodio biskup Škvorèeviæ a ukoncelebraciji bio je biskup Huzjak i stotinjak sveæenika. Napoèetku slavlja biskup je spomenuo da je pokojni sveæenikMarko kršten i krizman u toj crkvi, da je tu imao mladu misute èesto na tom oltaru slavio Isusovu žrtvu ljubavi kojom jepobijedio smrt. Pozvao je nazoène da sada toj istoj žrtviIsusove ljubavi povjere život i smrt preminulog sveæenika.

.


520. kolovoza 2014. broj 33/2014

Uoènica Velike Gospe u KloštruKloštar, 14.8.2014. (IKA) - U predveèerje svetkovineVelike Gospe, 14. kolovoza, požeški biskup AntunŠkvorèeviæ predvodio je sveèano euharistijsko slavlje uKloštru nedaleko Slavonskog Kobaša, najstarijemmarijanskom svetištu Požeške biskupije. Kazao jevjernicima kako su od davnine mnoštva za Veliku Gospudolazila u Kloštar posvjedoèiti svoju odanost Isusovoj Majci.Kazao je da su oni veèeras dio toga povijesnoga pobožnoghrvatskog, slavonskog mnoštva koji mu dodaje novi žar iupuæuje nove vapaje. Istaknuo je da je na Veliku Gospu uPožeškoj biskupiji Dan obitelji te ih je pozvao da osobitimraspoloženjem vjere mole na tako veliku nakanu, ali da usvoju molitvu ukljuèe i patnje mnogih ljudi koji trpe zbograta u Iraku, Svetoj Zemlji i Ukrajini te da mole za mir.U homiliji biskup je podsjetio kako je èovjek tijekompovijesti nastojao izgraðivati sustave vrijednosti po kojimaje humanizirao svoje postojanje. Spomenuo je da nas pisacPrve Knjige Ljetopisa u današnjem prvom èitanju izvješæujekako je kralj David smatrao da u središte tih nastojanja trebapostaviti ustanovu Božje prisutnosti i blizine meðu svojimnarodom, te je sveèano u hram unio Kovèeg saveza sploèama Zakona. Dodao je da u evanðelju Isus proglašavablaženima one koji Božju rijeè slušaju i vrše, te na taj naèinpostavlja Božju prisutnost u èovjeku kao najvažnijusastavnicu njegova života. Kazao je kako nam je danas predoèima Marija koja je prispjela k punini ostvarenja svogaljudskog postojanja, uznesena u puno zajedništvo Božjegživota upravo tim putem. Ustvrdio je da je drama našegasuvremenog društva upravo u tome što u javne vrijednosnesustave nije ugraðena Božja prisutnost kao prva i najvažnijasastavnica po kojoj sve druge dobivaju svoje istinskoznaèenje u služenju èovjeku te se založio za to dahodoèasnici nazoèni u kloštarskom svetištu po Marijinuuzoru otvore prostore srca Božjoj rijeèi i sa svomozbiljnošæu i dosljednošæu nastoje po njoj osobno živjeti isvjedoèiti je u obitelji i javnom životu. Pozvao ih je da nebudu žrtve onih sustava koji ne raèunaju s Bogom te nepromièu èovjeka u njegovu cjelovitom dostojanstvu a koji senerijetko na agresivan naèin nameæu putem medija i nadruge naèine. Oslanjajuæi se na rijeèi sv. Pavla u Prvoj PoslaniciKorinæanima o odijevanju našega raspadljivoga uneraspadljivo, smrtnoga u besmrtno, biskup je kazao kako seu nama to poèinje dogaðati po Kristovu krsnom zahvatu unaše biæe snagom njegova pobjednièkog Duha i trajnoostvaruje po prisutnosti Božje rijeèi u nama i životu po njoj.Podsjetio je da na svetkovinu Uznesenja Marijina Požeškabiskupija slavi Dan obitelji te je ustvrdio kako brojne rastavebrakova u Hrvatskoj na svoj naèin svjedoèe da raspadljivostzauzima sve više maha u našem društvu te kako je potrebnomoliti i djelovati da u srcima mladih ljudi koji ulaze u brakne zavlada praznina ili sebiènost i zloæa koja razara napojedinaènoj i zajednièkoj razini, nego svjetlo i snaga Božjapo kojoj se osobno i meðusobno živi iskustvoneraspadljivosti, predokus konaène punine u koju je ušlaMarija svojim uznesenjem. Potaknuo je hodoèasnike daotiðu svojim kuæama i snažnije u obitelj unesu zajednièkumolitvu po kojoj æe Bog biti prisutniji svojim svjetlom isnagom u životima braènih drugova. Povjerio je Mariji da iona moli s njima za pojedinaènu, braènu i obiteljskuneraspadljivost.Nakon poprièesne molitve održana je služba svjetla ipohvala Mariji, koju je biskup zakljuèio èinom predanjaIsusovoj Majci. Potom je u crkvi izloženo Presveto Otajstvote je slijedilo noæno klanjanje s programom pobožnosti kojuje predvodila župa Oriovac na èelu sa svojim župnikom.

Predstavljena monografija "Katedrala Gospe Velike uDubrovniku"Dubrovnik, 14.8.2014. (IKA) - Monografija "KatedralaGospe Velike u Dubrovniku" predstavljena je uoèi blagdanazaštitnice i u sklopu programa 65. Dubrovaèkih ljetnih igara14. kolovoza u dubrovaèkoj katedrali. To vrijednoznanstveno djelo od 492 stranice predstavili su katedralnižupnik dr. don Stanko Lasiæ, glavna urednica monografijedr. Katarina Horvat-Levaj, recenzent dr. Joško Belamariæ,dr. Ivica Prlender i Željka Èorak. Glavni pokretaè projektaizdavanja monografije župnik Lasiæ rekao kako je katolièkavjera gradila taj Grad, pa i tri katedrale. "Dubrovèani suimali povlasticu i zanos graditi èak tri katedrale na istommjestu. Svaki se put iznova, u skladu s arhitektonskimtrendovima i graditeljskim moguænostima, tada vodeæim usvijetu, ovaj Grad od kamena i sunca htio iznova zaodjenutinajboljom haljinom nove crkvene kraljice. Svaka jedubrovaèka katedrala bila svaki put veæa, èvršæa,velièanstvenija, svaki put drukèija. No, svaki je put bilatrobrodna, s kupolom, prekrivena olovom, svaki put skrstionicom, s velikim oltarom, s korom i katedrom zasvojega pastira", rekao je dr. Lasiæ. Sada trebamo bitidostojni naših predaka i voljeti je još više jer više o njojznamo, naglasio je katedralni župnik i dodao da, ako seizgubi vjerska funkcija katedrale zbog koje je ona sagraðenai èemu služi veæ 14 stoljeæa, postat æe avet, muzejskadvorana, spomenik prošlosti, a ne svjedok vjere i sadašnjosti.Dr. Belamariæ posebno je govorio o romanièkoj katedrali èijise ostaci, s bogatim oslicima, nalaze ispod sadašnje baroknekatedrale. Istaknuo je kako katedrala nema ni poèetka nikraja, da je graðena tako da jedna faza ulazi u drugu, da suse projektanti i graditelji samo nastavljali na prethodnonapravljeno, što je danas nezamislivo. Urednica dr. Horvat-Levaj, uz iskrene zahvale svima koji su pomogli da seostvari jedna takva monografija, dala je pregled tema iautora koji su ih istražili. Zadržala se na interpretacijibarokne katedrale o kojoj su postojala brojna neriješenapitanja, a dio kojih je, upravo u istraživanjima zamonografiju, razriješen. Napomenula je i kako je jedna ekipaistraživaèa bila i u Italiji i istražujuæi tamošnje katedraledošla do zakljuèka kako dubrovaèka katedrala ima znaèajnomjesto u talijanskoj arhitekturi, a u Hrvatskoj je onajedinstveni spomenik koji nema paralele. Dr. Prlenderosvrnuo se na višestoljetna nastojanja oko gradnje iureðivanja katedrale, "Velike Gospoðe" kako je nazivaMarin Držiæ, te podijelio s okupljenima sjeæanje na trenutakkada je 1979. bio svjedok prvih ulazaka sondom u podzemljesadašnje katedrale, a rezultati onoga što je naðeno ispodkatedrale doveli su do toga da je cijeli rani srednji vijeknjezine povijesti trebalo ispisati drukèije. Spomenuo je ikako kroz povijest dubrovaèka katedrala nije bila samoliturgijski prostor nego i prostor društvenosti u kojoj su seizvodili plesovi i koncerti za važne goste DubrovaèkeRepublike. Iz današnje perspektive odvojenosti Crkve idržave to je teško razumjeti. Umirovljena djelatnica Institutaza povijest umjetnosti Èorak posvjedoèila kako je tijekomnjezinih 50 godina rada uvijek postojalo jako zanimanjestruke za dubrovaèke katedralu, a ova monografija od 3 i polkilograma rijeèi i slika predstavlja 1500 godina ne samokatedrale, nego i Grada. Katedralni župnik na kraju je podijelio zahvalnicenajzaslužnijima za izdavanje monografije: urednici KatariniHorvat Levaj, Institutu za povijest umjetnosti, Ministarstvukulture Republike Hrvatske, Ivanu Viðenu i Ivi Grbiæu.Velièanstvena monografija, kako je reèeno na predstavljanju,gotovo da predstavlja još jednu novu katedralu. U programu predstavljanja sudjelovali su Mješoviti


6 20. kolovoza 2014. broj 33/2014

katedralni zbor pod ravnanjem Margit Cetiniæ i klapaSubrenum pod vodstvom Krešimira Magdiæa, amoderatorica veèeri bila je Mirjana Kaznaèiæ. Predstavljanjuje nazoèio i dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. Izdavaèi monografije su Gradska župa Gospe Velike iInstitut za povijest umjetnosti iz Zagreba. Objavljivanjeknjige potpomogli su Ministarstvo znanosti, obrazovanja isporta, Ministarstvo kulture, Zaklada Hrvatske akademijeznanosti i umjetnosti i Grad Dubrovnik.Autori tekstova su: Miho Demoviæ, Igor Fiskoviæ, KatarinaHorvat-Levaj, Marin Ivanoviæ, Jelena Ivoš, Vjera Kataliniæ,Vinicije B. Lupis, Milan Pelc, Daniel Premerl, RadoslavTomiæ, Stanislav Tuksar, Ivan Viðen, Danko Zeliæ, autorfotografija Paolo Mofardin. Uz arhitekturu katedrale u knjizise nalazi takoðer pregled glazbene baštine, liturgijskogaposuða, vrijednih knjiga, zavjetnoga nakita, Moænika(riznice), glavnoga i boènih oltara, slikarstva, kiparstva,liturgijskoga tekstila te tijeka istraživanja i obnove tijekomosamdesetih godina prošloga stoljeæa èime se ova knjigapribližila tome da postane jedna enciklopedija dubrovaèkekatedrale. Na kraju knjige nalazi se opsežan katalog svihumjetnièkih djela koja se u katedrali nalaze, kronologija sregestom najvažnijih arhivskih dokumenata, popis literaturei arhivskih izvora, bibliografija i kazala. Knjiga donosi irazne arhitektonske nacrte i bogato je ilustriranafotografijama u boji.Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku (1671. - 1713.)zauzima istaknuto mjesto meðu hrvatskim katedralnimgraðevinama. Nastala u obnovi grada nakon potresa 1667.godine, monumentalna barokna trobrodna bazilika skupolom na jedinstven naèin sjedinjuje visoke estetskestandarde dubrovaèkog naruèitelja i rimskog projektanta, alii pojedinih voditelja gradnje iz Rima, sa Sicilije te izDubrovnika. Jednako je važna i visokokvalitetna unutrašnjaoprema - mramorni oltari naruèivani u Napulju, Carrari iGenovi, te brojne slike talijanskih, flamanskih i dubrovaèkihslikara - a poseban fenomen predstavlja Moænik katedrale sgotovo dvjesto relikvijara, nastalih od 10. do 21. stoljeæa.Baroknoj katedrali prethodile su starije graðevine -kasnoantièka/bizantska i romanièka - èiji arheološki istraženiostaci, freske i fragmenti kamene plastike svjedoèe o visokojumjetnièkoj razini nestalih crkava. Monografija je nastala uz 300. obljetnicu barokne katedrale,a u planu je izdavanje monografije i na engleskom jezikutako da æe se s ljepotom i poviješæu dubrovaèke stolne crkvelakše moæi upoznati i svjetska javnost.

Svetkovina Uznesenja Marijina u HvaruHvar, 15.8.2014. (IKA) – Velika Gospa sveèano jeproslavljena 15. kolovoza u katedralnoj župi Sv. Stjepana I.,pape i muèenika u Hvaru. Misno slavlje u ispunjenojkatedrali predvodio je katedralni župnik Mili Plenkoviæ.Asistirali su bratimi bratovštine sv. Nikole odijeveni u svojetunike. U homiliji župnik Plenkoviæ podsjetio je na razlogeslavlja svetkovine Uznesenja Marijina, ustvrdivši pritomkako odreðeni vjernici slavljima nekih blagdana nepristupaju na onaj naèin na koji im pristupa Crkva. Govoreæio svetkovini Velike Gospe, župnik Plenkoviæ istaknuo je daMarija predstavlja poèetak i konaèni završetak slike Crkve.Marija je slika toga savršenstva. Dok gledamo Marijinuproslavu gledamo èemu se i mi konaèno nadamo. Marija jeuznesena na nebo, ona je proslavljena. Baština je to i naskoji vjerujemo. Marija je putokaz nade i utjehe, istaknuo je,uz ostalo, župnik Plenkoviæ, poruèivši kako nas Crkvaproslavom Velike Gospe potièe na razmišljanje o tome kakopostati dionicima Marijine slave.

Kardinal Bozaniæ predvodio središnje slavlje na MarijiBistriciDanašnja svetkovina omoguæuje prepoznavati razlikuizmeðu dobra i zla kao i naèin na koji se zlo suprotstavljadobru. U našem smo hrvatskom društvu, kao narod Božji naputu, pozvani i dalje živjeti snagom vjere, donositi radost ijaèati naduMarija Bistrica, 15.8.2014. (IKA) – Središnje euharistijskoslavlje na svetkovinu Velike Gospe, 15. kolovoza, unacionalnom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici, naprostoru Crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepincapredvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ.Rektor svetišta mons. Zlatko Koren u pozdravu je istaknuo:"U Mariji nalazimo vjernicu i majku, ona je hrvatskomeèovjeku podizala pogled prema nebu, prema Božjem planu ivjeènosti". U toj prigodi kardinalu Bozaniæu je uimeokupljenih hodoèasnika èestitao 25. obljetnicu biskupskeslužbe.Uvodeæi u slavlje, kardinal Bozaniæ istaknuo je kako bi "bezovoga slavlja, bez Velike Gospe, bez svetišta Majke BožjeBistrièke, naš život bio prazan", te su se okupili tu i otvarajusrca da ih Bog ispuni. U homiliji kardinal je istaknuo kako"izmeðu Marije i Crkve postoji duboka nutarnja povezanost.I jedna i druga prihvaæaju Božju rijeè, žive od vjere, noseljudima radost svoje blizine s Bogom, zahvalno sudjeluju uotajstvu Kristova života. Pogleda usmjerena prema vjeènostiCrkva živi u pouzdanju da æe uskrsnuti s Kristom, koji jesvojom smræu pobijedio smrt, zadnjega neprijatelja èovjeka isvijeta. Upravo tu pobjedu i nadu Crkva vidi ispunjenu uPresvetoj Bogorodici Mariji".U osvrtu na misna èitanja, pojasnio je kako u Marijislobodno možemo vidjeti otvaranje Božjega hrama nazemlji. Marija je kao zavjetna škrinja – kako ju zazivamo ulitanijama – koja je u sjaju Duha Svetoga donijela radost ususretu dviju majki Elizabete i Marije. Taj susret nijeobilježen suprotstavljanjem i sukobom, nego titrajem životakoji pobuðuje blagoslov. Pjesme kojima dvije blagoslovljenežene izgovaraju zahvalu i molitvu posvema izokreæu logikusukoba, neprihvaæanja, prijetnja i zatiranja Božje inicijative.Taj govor donosi mir, jer je pun prepoznavanja Božjihdobara i ostvarenih nada koje nisu živjele kao osjeæaj prava,nego kao poniznost pred Božjom velièinom.Nadalje je vjernike uputio, kako u svjetlu Rijeèi Božjedanašnje svetkovine lakše vidimo svoj sadašnji crkveni idruštveni trenutak. Kao vjernici živimo radosnu zbilju da senebo otvorilo i da nam se Bog darovao, oslobodio nas jeZloga i njegovih prijetnji, kako ne bismo bili zatvoreni usvoju ljudsku skuèenost i smrtnost; da ne bismo oèajavali utami grijeha i zdvajali pred raznim protivštinama. Usvetištima, u ispovjedaonicama spoznaje se svetost narodaBožjeg. Narod Božji, ovaj okupljeni narod, ne griješi usvojim sudovima kad prosuðuje ponude koje mu se nude, ilikad se suoèava s iskrivljenom interpretacijom svojepovijesti. Ovaj narod dobro znade da bez svijesti o vlastitojpovijesti, bez povijesti, nema buduænosti. Iskrivljavanjepovijesti, neprestano prekrajanje povijesnih udžbenika,razaranje mehanizama koji povezuju iskustva sadašnjegnaraštaja s prošlim, dovodi do krize nade i vizije buduænosti,do krize identiteta, upozorio je kardinal, te nastavio:"Možemo se pitati zašto se to èini. Èemu promicati nešto štonije izišlo iz duše hrvatskoga biæa, niti mu koristi. Premdasmo posljednjih godina upozoravali da takvi pokusi neæedonijeti ni gospodarsko blagostanje, niti zadovoljstvohrvatskomu društvu, bezobzirno su se poduzimali koraci kojisu bili nalik prkosu protiv dobra domovine".U tom kontekstu pojasnio je kako nam današnja svetkovina,osvjetljujuæi sadašnji životni trenutak, omoguæuje


720. kolovoza 2014. broj 33/2014

prepoznavati razliku izmeðu dobra i zla kao i naèin na kojise zlo suprotstavlja dobru. U našem smo hrvatskom društvu,kao narod Božji na putu, pozvani i dalje živjeti snagomvjere, donositi radost i jaèati nadu. Nošeni milošæu koja nam je darovana po Mariji s tugompromatramo kako se u našoj domovini namjerno otvarajuprostori napetosti, donose odluke koje uzrokuju sukobe da bise zatim igralo vatrogasaca. Umjesto kulture dijaloga,promièe se kultura konflikta, ne vodeæi raèuna o onome štoje uistinu temeljno za boljitak ljudi. I baš tu, gdje nema brigeza život, gdje se drugima nanosi tuga i gdje vladaneosjetljivost, rastu i šire se razarajuæe klice zla. Bog nam jepokazao tolika znamenja u našoj povijesti, a o nekima odnjih živo svjedoèi i ovo bistrièko nacionalno svetište;pokazao nam je put kojim je išla Marija, da bi drugimadonijela radost i oèuvao nas žrtvama ljudi koji su slijediliBožju volju da ne propadnemo.Ali, logika zla pronalazi sredstva da stane pred život, da zadabol, da unosi razdor. Jer to je temeljni posao Sotone:razdirati, unositi strah i pomutnju, skrenuti pozornost nanebitno ili manje važno, kako bi slabio žar za važnije i da bise previdjelo utiranje puta zlu, upozorio je kardinal teistaknuo osam vrijednosti za koje nam se valja zauzimati,ustrajno, svakoga dana: moliti prisutnost nebeskoga pogledau teškoæama zemaljskoga života; zahvaljivati Bogu zadarove milosti; promicati i braniti život pred prijetnjama sastarim ili novim imenima; živjeti tako da drugi osjete ljepotuEvanðelja; prepoznati vlastite slabosti i grijehe da bi seoèitovala Božja velièina u milosrðu; ostvarivati susretegraðene na poniznosti; jaèati zajedništvo i solidarnost unesebiènosti služenja Bogu i bližnjima; uvijek biti oslonjenna nadu vjeènoga.Za te darove danas molimo zagovor One koja ih je živjela usvoj punini. No, trajno ostaje otvoreno pitanje našega odnosaprema otajstvu života. Ono se lako pretaèe ne samo u bolnopitanje demografije u našoj domovini, nego i u razna drugapodruèja kao što su: odgoj i obrazovanje, zdravstvena isocijalna skrb, dostojanstvo rada, zabrinjavajuæanezaposlenost, razvoj gospodarstva. Time pogoðeni ujednosmo i pouèeni da ne slijedimo trag Zmaja koji povlaèi uponor, gasi nadu i proždire život. Svaka nas svetkovinaUznesenja ponovno snažnije ujedinjuje; pokazuje ljepotunašega zajedništva vjere i otkriva riznicu naše hrvatskevjernièke baštine koja se pomlaðuje osobito po mladimvjernicima koji ne odustaju od Božjega sjaja, niti od pozivakoji im Bog povjerava da žive za dobro bližnjih i svojedomovine, istaknuo je kardinal te vjernike potaknuo da se neumore u zauzimanju za zaštitu života i za jaèanje obitelji; neprepuste odgoj djece onima koji ne poštuju vrijednostistvorenosti i vjeènosti; ne pokolebaju se pred onima kojimanije stalo do hrvatske kulture srasle s kršæanstvom; neodustaju od promicanja istine koja je ponizna pred žrtvomljudi koji su svoje živote izložili za druge.Na kraju homilije kardinal Bozaniæ vjernike je pozvao da sepridruže molitvama pape Franje i cijele Crkve za sveprogonjene ljude diljem svijeta koji se nalaze pred životnimprijetnjama, pred onima koji šire zlo, koji progone, muèe iubijaju druge, izravno se protiveæi Bogu.Mislimo posebno na progone i patnje koje trpe kršæani odUkrajine, preko Bliskog istoka i Iraka do Afrike.Zastrašujuæe su prilike u kojima se nalaze kršæani, jezidi idruge vjerske zajednice i etnièke manjine u Iraku. Nijedanuzrok, a pogotovo ne religija ne može opravdati takvazvjerstva. Molimo za sve one koji mogu sprijeèiti ranjavanjeBoga u ljudskim dušama i tijelima da se zauzmu zauspostavljanje pravednosti i mira. Mi dobro znamo što znaèiosjetiti bespomoænost pred nasiljem i kamo vodi

ravnodušnost srca pred oèitim kršenjima ljudskogadostojanstva. Ime Presvete Bogorodice tim je kršæanima naIstoku, bilo da su katolici ili da pripadaju nekoj drugojCrkvi, trajno u molitvama i zazivima. Neka im ona udjelisnagu, a molitva nas vjernika neka ne prestane biti poveznicas onima koji su Božja djeca i Kristovo tijelo, rekao jekardinal te vjernike pozvao i da u molitve ukljuèe i svojupomoæ usmjere i prema onima koji još uvijek trpe teškeposljedice od poplava u našoj domovini i u susjednimzemljama. Nakon poprièesne molitve kardinal Bozaniæ još je jednomposvijestio kako nas "BDM privlaèi ovamo, ali nas iusmjeruje prema svome Sinu, ona nas dovodi do Boga i tona sasvim konkretan naèin. Ona nas dovodi ovdje da ovdje usakramentu ispovijedi oèistimo svoje duše i da se na misinahranimo svetom euharistijom, da se ispunimo božanskimživotom".Kardinal je istaknuo kako s posebnom radošæu promatradjecu koja u velikom broju hodoèaste sa svojim roditeljima.Vas osobito pozdravljam i želim vam reæi: Isusova majkavas jako puno voli. Vi imate majku, oca, baku, djedove,braæu i sestre, ali svima nama zajednièka je majka, MajkaBožja. Drago mi je da ste ovdje: èesto se njoj molite, jer onaæe vam pomoæi na putu vašega života, rijeèi su koje jekardinal uputio djeci, a roditelje je potaknuo da rado dovodesvoju djecu Majci, jer æe "tu spoznati pravi put i dobiti onošto im je najvažnije za život". Pjevanje je tijekom euharistijskog slavlja animirao bistrièkižupni zbor pod ravnanjem s. Tihomile Sente.

Biskup Mrzljak na Veliku Gospu u MoèilamaMoèile, 15.8.2014. (IKA) - Na svetkovinu UznesenjaBlažene Djevice Marije na nebo, u petak 15. kolovoza,varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio je sveèanomisno slavlje u župi Moèile u Koprivnici u zajedništvusveæenika i trajnog ðakona Koprivnièkoga dekanata isudjelovanje velikog broja vjernika koji su se u to drevnomarijansko hodoèasnièko odredište uputili iz svihkoprivnièkih župa, te iz Reke, Rasinje i Koprivnièkog Ivanca.Dobrodošlicu je biskupu uputio moèilski župnik i dekanKoprivnièkoga dekanata mons. Leonard Markaè, koji je,izmeðu ostalog, napomenuo kako je znakovito da je biskupžupu Moèile posljednji put pohodio na blagdan Male Gospeprošle godine te zaokružio župnu pastoralnu godinu jošjednim pohodom na svetkovinu Velike Gospe.Biskup se u propovijedi osvrnuo na pitanje o moænicimaovoga svijeta i o tome kako se oni s time nose. Razmišljajuæio Mariji i njezinu primjeru uznesenja na Nebo, kamo nam jesvima težiti, biskup je progovorio o prisutnosti Boga unašem društvu. Možemo li reæi kako je Bog na dostatan naèin prisutan uhrvatskom društvu, ako u Hrvatskom saboru politièaripromièu i izglasaju zakone, koji su bez Boga, štoviše, iduprotiv Božjih zapovijedi, zapitao se biskup i potaknuo najaèe zauzimanje katolika u društvenom životu i nablagoslivljanje Božjeg imena, koje je u našem narodu èestoizvrgnuto brojnim hulama i psovkama. U tome najbolji nam je primjer i pomoæ Blažena DjevicaMarija, dušom i tijelom na Nebo uznesena, poruèio je biskupMrzljak. Po završetku misnog slavlja druženje se nastavilo uzobiteljski stol u Moèilama u zajedništvu sveæenika i zauzetihvjernika laika.

.


8 20. kolovoza 2014. broj 33/2014

U Sinju proslavljena svetkovina Velike Gospe"Crkva ne može govoriti o Bogu, a ignorirati èovjeka, nitigovoriti o èovjeku, a zaboraviti Boga", istaknuo nadbiskupBarišiæ na misi u kojoj je sudjelovalo sto tisuæa vjernikaSinj, 15.8.2014. (IKA) - U Svetištu Gospe Sinjske, naslavlje svetkovine Uznesenja BDM na nebo - Velike Gospe,15. kolovoza, pod geslom "Èuvaj naše obitelji, Marijo mati,mole te tvoji vjerni Hrvati!" okupilo se više od sto tisuæavjernika iz svih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine išire. Hodoèanici, od kojih su neki pješaèili i po nekoliko sati,u svetište su poèeli pristizati u ranim jutarnjim satima pa imje veæ od 3 sata na raspolaganju za sakrament pomirenja bilooko 40 sveæenika. Slavlje misa zapoèelo je u 4 sata, a misesu potom slavljene svakih sat vremena, sve do 9.30 sati kadaje slavljenje zvona i sviranje fanfara oznaèilo da iz Gospinasvetišta kreæe sveèani ophod - tradicionalna procesijagradskim ulicama sa slikom èudotvorne Gospe Sinjske.Staru Gospinu sliku, okiæenu zlatom, dragim kamenjem tebrojnim zavjetnim darovima nosili su alkarski momci ustarim odorama, a uz njih u procesiji su sudjelovali i alkari,bogoslovi, redovnice, djevojke u narodnim nošnjama,predstavnici gradskih i županijskih vlasti, hrvatske vojske,MUP-a, braniteljskih udruga, majke, vjerouèitelji,vatrogasci, profesori, glazbenici, djelatnice Caritasa župeSinj, poduzetnici, medicinsko osoblje, razlièite crkvene icivilne udruge te puk grada Sinja i cijele Cetinske krajine.Tekstove za razmišljanja za vrijeme procesije priredio je fraStipe Šušnjara, a uz njega èitali su ih i Mislav Cvitkoviæ iHelena Balajiæ.Euharistijsko slavlje, kao i sveèani ophod, predvodio jemons. Marin Barišiæ, nadbiskup i metropolit splitsko-makarski, u koncelebraciji s provincijalom fra JoškomKodžomanom, sinjskim gvardijanom fra Petrom Klapežom,župnikom Gospe Sinjske fra Antom Bilokapiæem, dekanomCetinskoga dekanata don Stipom Ljubasom i brojnimsveæenicima."Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nebodušom i tijelom plod je ostvarenja Kristova otajstvauskrsnuæa. Marija je potpuno i sudbinski povezana sa svojimSinom, pobjednikom grijeha i smrti. Kristovo uskrsnuæe iMarijino uznesenje je stvarnost koja zahvaæa nas i odreðujebuduænost života i povijesti", kazao je nadbiskup na poèetkusvoje homilije, prisjetivši se èudesnoga osloboðenja gradaSinja i Cetinske krajine od turske okupacije zahvaljujuæiGospinu zagovoru, koja je èuvala i naše branitelje uDomovinskom ratu. Upozorio je da su se i Turci i zadnjiagresor povukli te kako smo ostali svoji na svome, no kakosmo mi zamijenili neprijatelje, postali sami sebi opasnost, ito veæa od one koja je ugrožavala gradove i teritorija. Postalismo neprijatelji koji ne ugrožavaju teritorij veæ život.Podsjetivši na teško gospodarsko i socijalno stanje našegdruštva, spomenuo je još veæu krizu koju išèitavamo iz opæeosmrtnice koju donosi godišnja statistika roðenih i umrlih,vjenèanih i rastavljenih. Prisjetio se nedavne poplave koja jepogodila našu domovinu i susjedne zemlje i kazao: "Moglose je nekako nositi s podzemnim vodama, ali kad je puk'oobrambeni nasip, posljedice su bile razorne i dugo æe seosjeæati na terenu razrušenih domova i ugroženih polja.Dakako, postoje podzemne vode, pojedinac može pogriješiti.Grješni smo, slabi i ogranièeni. Ali kako i zašto nam sedogaða raskvašenost i rastakanje gospodarskog, socijalnog, aosobito etièkog i zakonodavnog nasipa, koji bi trebali štititi,braniti, promovirati, a ne potapati život, osobito u svomeizvoru i temelju: u braku i obitelji. Jasno, zakoni su potrebni,ali nisu dovoljni. Ako nema univerzalnih vrjednota, veæ odvremena do vremena tko doðe na vlast odluèuje po svomideološkom opredjeljenju što je dobro, istinito i pravedno,

kuda idemo? Gdje æemo završiti, ako se zakon temelji namoæi, a ne na istini?" Razmišljajuæi o braku i obitelji,nadbiskup se obratio svim braènim drugovima, saveznicimaživota, svjedocima povjerenja i vjernosti, te zaruènicima,ljubiteljima života i prorocima nade. Kazao je da bi naspoplava koja ugrožava moralne i duhovne vrijednosti trebalaujediniti i solidarizirati poput nedavne prirodne nepogode teda ne možemo biti i ostati pasivni promatraèi porastavodostaja, rastakanja i probijanja obrambenih nasipa života,braka i obitelji. Naglasio je da, kada se radi o životu, zaštiti idostojanstvu osobe, obrani i promociji temelja života, to jestbraka i obitelji, svi bismo trebali, bez obzira na vjeru isvjetonazor, biti na strani života. "Crkva ne može govoriti oBogu, a ignorirati èovjeka, niti govoriti o èovjeku, azaboraviti Boga. Mudro bi bilo za sve razine društveno-kulturnog života i hrvatskog društva èuti poruku Biblije, glasCrkve koja ima svoje tisuæljetno iskustvo života i koja je uzasve ljudske ogranièenosti i grješnosti uvijek bila uza svojnarod. Pored svih predrasuda i ignoriranja, Crkva ne želi ineæe, ne može i ne smije, tražiti rastavu od Kristovaevanðelja niti rastavu od svoga naroda. Crkva želi ostativjerna Kristu i odgovorna za èovjeka i društvo", istaknuo jenadbiskup i dodao kako smo svjesni da stav kršæana iodreðenog mentaliteta u našem društvu neæe uvijek bitisvima prihvatljiv, ali razgovarati treba uvijek, i s onima kojimisle da istina ugrožava razmišljanje, da je istina teret puta,a ne zvijezda vodilja naše misli i djelovanja. "Za nasvjernike vrijedi ona Kristova: 'Istina æe vas osloboditi'. Bezobzira na sve autoritete koji se kite znanstvenošæu do kultaliènosti, istina je da muško i žensko raðaju novi život. Da subila dva Adama i dvije Eve, ne bi nas bilo, bila bi dva grobai kraj života, a zemaljski vrt postao bi šikara i prostor zmija.Jasno, svaki èovjek ima svoje neotuðivo dostojanstvo,vrijedan je poštovanja i pravne zaštite ali ne degradirajmosvetinju prirode i njezina Stvoritelja". U nastavku homilijeporuèio je da je buduænost hrvatskoga društva, što mnogipredviðaju, zdrava, prirodna hrana, a još važnije prirodnozdravi brak i obitelj. "Dragi braèni drugovi i zaruènici, vašedijete je i vama i društvu znak buduænosti i nade. Vi stebranitelji života u našim gradovima i na našem teritoriju.Svetinju svoga braka potrebno je hraniti pažnjom,uvažavanjem, meðusobnim razgovorom, a osobitomolitvom, razgovorom s Bogom, izvorom ljubavi. Bezmolitve èovjek je osamljen, nemoæan, udaljen. Molitva nasotvara, povezuje, ohrabruje, stvara zajedništvo, blizinu,pripadnost". Svoju homiliju zakljuèio je molitvom: "MajkoMarijo, dušom i tijelom na nebo uznesena, svojomprisutnošæu na svadbi u Kani Galilejskoj blagoslovila sizajedništvo duše i tijela onih mladenaca i pratila njihovematerijalne i duhovne potrebe. Majko naša, blagoslovi svebraène drugove, sve mladence i njihovo braèno zajedništvo.Neka ustraju u dobru i u zlu, u zdravlju i u bolesti. Daj dabudu izvor života. Uèini ih znakom nade i ohrabrenja naputu života hrvatskog naroda i naše Crkve da svi mi uUznesenju tvome, Gospe Sinjska, prepoznamo i svojeuznesenje".Na kraju misnog slavlja, na kojem je pjevao zbor Svetištapod ravnanjem fra Jure Župiæa i s. Jelene Mijiæ,hodoèasnicima se obratio gvardijan i upravitelj svetištaÈudotvorne Gospe Sinjske fra Petar Klapež koji je zahvaliosvima koji su sudjelovali u sveèanosti. Slavlje je završilonadbiskupovim blagoslovom, pjesmom "O Gospe Sinjska" tedržavnom himnom "Lijepa naša". Proslava svetkovinezavršila je sveèanom veèernjom misom na Trgu dr. F.Tuðmana koju je predvodio provincijal Franjevaèkeprovincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman.


920. kolovoza 2014. broj 33/2014

Svetkovina Velike Gospe u VrpoljuVrpolje, 15.8.2014. (IKA) - Svetkovina Velike Gospe uŠibenskoj biskupiji proslavljena je u biskupijskommarijanskom svetištu Vrpolju. Sveèano misno slavlje ukoncelebraciji s desetak sveæenika predvodio je šibenskibiskup Ante Ivas. U homiliji ukazao je na važnost vjere. Oèi vjere sunadnaravni dar koji Bog daruje ljudima da ga možemo uvjeri susretati i živjeti u zajedništvu s njime, poruèio jebiskup Ivas. Ukazao je kako danas našu Gospu gledamozaogrnutu svjetlom rijeèi koja je tijelom postala i po Marijise nastanila meðu nama. Gospa je i poslije Uskrsa bila uzajednici Kristovih uèenika prvoj Crkvi, a jednako tako je i snama danas ovdje.Vjerujemo da Gospa zna najbolje sve naše nevolje. Zna idanas što nam najviše treba u ovom našem vremenu. Gospazna kako i danas kao i u njeno vrijeme ima okrutnih Herodakoji su spremni sve obezvrijediti kako bi bili sigurnigospodari. Kažu, agresivno pišu i mnogim zakonimaobznanjuju kako èovjeku ne trebaju nebeska svjetla.U novome mraku èovjek gubi svoje lice i oblièje, a èestoputa i svoje ime i svoju kulturu, svoj identitet. U tami što sespušta ispremiješala su se sva sigurna mjerila istine i pravde,poštenja i poštivanja Istine se proizvode kroz medije poželjama moænika. Vjera i ljubav, seksualnost i sloboda i svedruge kreposti i darovi Božji gube svoj izvorni smisao isadržaj. Kažu to je pluralizam. Izjednaèuju se Bog živi iljudski idoli, prava vjera i magija, širi se pornografijaperverzije svake vrste. Pobaèaj zovu danas pravom na izbor.Mrak kao da je postao poželjan. Noæne zabave uzzaglušujuæu i izlðujuèu buku, èesto puta tako bezobzirnu damnogi ne mogu više živjeti u svojim kuæama, ni moliti usvojim crkvama, pa ni u katedralama; nude se sve više kaovrhunac moderne zabave naroèito djeci i mladima. Gledamte prizore u našem gradu. Je li moguæe, pitam se, to tumaèitipotrebom provoda, zabave, turizma, profita ili kako uŠibeniku kažu revitalizacije grada, upozorio je biskup Ivas.Papa Franjo upozorava da bi èovjek mogao izgubiti svojupravu bit, da bi se mogao pretvoriti u sredstvo u rukamamoænih, politièkih ideoloških ili ekonomskih manipulatora.Èovjek nije više u središtu društva kako je Bog htio, nego jeu službi neèega drugoga. Èovjek više nije temelj društva.Obitelj je ishodišna ljudska zajednica koja stoji u temeljimaljudskog društva. Svjedoci smo kako su mnogovrsne sile zlaujedinile u nastojanjima da upravo u obiteljima unesu štoviše mraka, razdora i nereda. Umjesto da svaka društvenazajednica, a tako i naša, kao svoj temelj i zadatak osigura svemoguæe zakonske, gospodarske i socijalne uvjete za razvojobitelji; svjedoci smo obezvrjeðivanja obitelji, naglasio jeizmeðu ostalog biskup Ante Ivas.

Velika Gospa u TuhljuMisno slavlje predvodio je apostolski nuncijTuhelj, 15.8.2014. (IKA) - Misno slavlje na svetkovinuVelike Gospe u Tuhlju je predvodio nadbiskup AlessandroD'Errico, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj. U homilijije okupljene vjernike podsjetio na marijanske dogme te svenazoène potaknuo da se na poziv pape Franje posvete novojevangelizaciji. Nuncij je posebno istaknuo važnost svakodnevne molitve,posebno molitve u obitelji. Uz nuncija je koncelebriralo višesveæenika predvoðenih tuheljskim župnikom DragutinomŠengulom, a na misi su pjevali KUD Naša lipa Tuhelj isvirao puhaèki orkestar Lipa Tuhelj.

Svetkovina Velike Gospe u Škabrnji"Europo, kuda i kamo ideš? Hrvatska Republiko, što želišgraditi u svoju buduænost i za èim stremiš. Svetkovina VelikeGospe poziv je svima da se ne bojimo zmajevihzastrašivanja", poruèio nadbiskup Želimir PuljiæŠkabrnja, 15.8.2014. (IKA) - "Europo, kuda i kamo ideš?Hrvatska Republiko, što želiš graditi u svoju buduænost i zaèim stremiš. Svetkovina Velike Gospe poziv je svima da sene bojimo zmajevih zastrašivanja", poruèio je zadarskinadbiskup Želimir Puljiæ u homiliji sveèanoga misnogslavlja koje je na svetkovinu Velike Gospe s procesijom krozmjesto, predvodio u župi Uznesenja BDM u Škabrnji.Govoreæi o nemani pred kojom èovjek strahuje, nadbiskup jeistaknuo da se zmaj boji èovjeka koji ispunjava volju Božju ižene koja je spremna roditi. "Svako novo biæe toj nemani jeopasno. Stoga želi proždrijeti dijete, u planu mu je èovjekalomiti silom i zavoditi milom. Svoju metodu pokazao je natisuæe naèina, ali uvijek s istim ciljem: odvojiti èovjeka odBoga i Božjih zakona upisanih u njegovu narav i savjest",upozorio je mons. Puljiæ, dodavši da je prije mjesec dana,uoèi blagdana Gospe Karmelske, suvremeni zmaj zaogrnutplaštem europskog stijega s dvanaest zvijezda, zaveo veæinuu Hrvatskom saboru, kad je donesen Zakon o životnompartnerstvu osoba istog spola. "Izabrani predstavnici usvojilisu zakon koji se protivi Božjem zakonu o životu. Èudno jeda se naši izabrani predstavnici u Saboru nisu obazirali naizbornu bazu koja je prije sedam mjeseci referendumomizborila ustavnu definiciju braka. Protivno tome, oni sedodvoriše sekularnom jednoumlju koje puše iz Bruxellesa iNew Yorka. No, još je èudniji stav promotora toga zakona.Oni su prije 45 godina govorili i pisali da je smisao njihoveseksualne revolucije ukidanje svih društvenih institucija,osobito braka koja je tada za njih bila 'bolesna i represivnainstitucija'. Sada najednom ona postaje njihov ideal i objektnepoštedne borbe u Hrvatskoj i diljem svijeta: 'Hoæemo istaprava kao i obitelji. Tražimo moguænost posvajanja djece'.Oni, dakle, koji obitelj smatraju bolesnom i represivnominstitucijom, traže obiteljska prava, pa svojim neprirodnim iprotuprirodnim zahtjevima stvaraju pravni nered u društvu",upozorio je mons. Puljiæ. Nadbiskup je podsjetio na starozavjetnog proroka Izaiju kojije prije 28 stoljeæa u petom poglavlju svoje knjige opisaošest povika "Božjeg jao" nad pravnim neredom svogavremena, opisavši zlo koje vrše oni koji imaju moæ i vlast unarodu i zloèine kojima se ruši pravni poredak u Jeruzalemu:uzimaju zemlju i kuæe od siromaha, opijaju se i žive uraskoši, ne prepoznaju Gospodinovo djelovanje napovijesnoj razini. "Posebice je znaèajan njegov 'èetvrti jao',odnosi se na izvrtanje svih vrijednosti života: 'Jao onima kojizlo dobrom nazivaju, a dobro zlom; koji od tame svjetlost prave, a od svjetlosti tamu; koji gorko slatkim èine, a slatkogorkim'. Tako izopaèen život, postavljen na krive temelje,nema buduænosti i neminovno vodi k propasti", podsjetio jenadbiskup na Izaijine rijeèi. "Peti jao" uputio je onima kojise drže mudrima, a zapravo su oholi, umišljeni i prezirudruge; u "šestom jao" istièe opasnost od pokvarenostipravnog sustava i omoguæivanja pravnog nereda u narodu."Prave vrijednosti propadaju, a nevrijednosti dolaze napovršinu. Izaija na kraju ipak utješno najavljuje susret sBogom koji kažnjava nepravdu i korupciju, a nagraðuje onekoji ostanu vjerni pravdi i prirodi. I tako obznanjuje da zlo inepravda nemaju buduænosti. Pravda æe zasjati punim sjajemjer je njen jamac sam Bog koji je na poèetku povijestinajavio ženu odjevenu suncem koja æe satrti glavu zmaju.Netko je ustvrdio da se europski pravni sustav do francuskogveleprevrata 1789. g. trudio biti u skladu s Božjim zakonom.Nakon toga je sve više u neskladu i ne želi se s njime


10 20. kolovoza 2014. broj 33/2014

usklaðivati", rekao je mons. Puljiæ, podsjetivši na reakcije nanajavu novog rektora sveuèilišta u Zagrebu, o potrebivraæanja biblijskim vrijednostima. U odupiranju zavoðenjima apokaliptiènog zmaja i obraniljudskih i Božjih prava suvremenim izazovima, praktiènapreporuka iz navještaja je da je Žena pobjegla u pustinjugdje joj Bog pripravio sklonište. "Bog èeka u pustinji, a toznaèi u šutnji i sabranosti. Tamo nam želi progovoriti. Nasvetim mjestima tišine, u svetištima naše duše, ne u vrevi,buci i galami ovoga svijeta. Poðimo u pustinju i šutnjuMarijinih svetišta", poruèio je nadbiskup, ohrabrivši vjernikeda ne nasjedaju zavodljivim glasovima i prijedlogu zmaja."Zaustavi se i povuci u samoæu, pustinju. Bog te èeka u tišiniobitelji gdje želi progovoriti tvojoj duši. Odvaži se pronaæi teprostore sabranosti. Poði roðakinji Elizabeti i budi joj priruci u njenim potrebama. Ne budi osamljen i sam. Ti si èlanCrkve koju ni vrata paklena neæe nadvladati. Opisani zmajnièega se ne boji kao udružene braæe koji zajedno mole,planiraju i rade. Kad su dvojica ili trojica sabrani u njegovoime, on je s njima sa svojom majkom Marijom. Tamo gdjesu Krist i Marija, zmaju nema mjesta", istaknuo je nadbiskupPuljiæ. Ohrabrio je obitelji da služe životu, jer je projektzajedništva uruèen njihovom razumu i srcu, molitvi, slobodii odgovornosti. "Obitelj je pozvana sudjelovati u društvenomživotu i životu i poslanju Crkve. Ljudski život je svet inepovrediv od zaèetka do naravnog svršetka. Svimsredstvima koje zauzeta ljubav stavlja na raspolaganje, živottreba braniti, poštivati i zauzimati se za njegovo dobro naosobnom, vjerskom, duhovnom, izvanjskom, društvenom,zakonodavnom, politièkom, gospodarskom, socijalnom izdravstvenom podruèju", poruèio je mons. Puljiæ.

Velika Gospa u PostranjuBiskup Uziniæ blagoslovio Gospin kip ispred župne crkveDubrovnik, 15.8.2014. (IKA) - Na svetkovinu VelikeGospe, u petak 15. kolovoza, dubrovaèki biskup MateUziniæ pohodio je župu Velike Gospe - Postranje,blagoslovio Gospin kip ispred župne crkve i predvodiosveèano euharistijsko slavlje. Veæ na samom poèetku misepozvao je sve vjernike na molitvu za mir u Iraku, Siriji,Palestini, Nigeriji, Ukrajini i na cijelom svijetu. U molitvivjernika molio je za progonjene kršæane u Iraku i drugimzemljama a na kraju mise izmolio je i molitvu pape PavlaVI. za mir u svijetu.U propovijedi govorio je o znaèenju svetkovine UznesenjaBlažene Djevice Marije na nebo, istaknuvši da "èovjek, kakonam to predoèava današnja svetkovina, ima vrijednost u sebisamome. On nije kao lutalica po bespuæima povijesti, negohodoèasnik koji ima cilj. Njegov cilj je punina života u Bogukoju smo izgubili u pobuni prvog èovjeka Adama zbogkojega 'svi umiru', i ponovo postigli u posluhu novogaÈovjeka, Krista, u kojemu æe 'biti svi oživljeni'". Naglasio jei da se "Marijino stavljanje na raspolaganje Bogu i njegovojvolji, neminovno odražavalo i na njezin odnos premaljudima", istaknuvši da se "cilj našeg života, a on je 'bitioživljeni' u Kristu i pridruženi Marijinu uznesenju 'u nebesa',ne može postiæi drukèije nego li ga je postigla Marija. Toznaèi da se i nama treba dogoditi stavljanje na raspolaganjeBožjoj volji u službi èovjeku i èovjeèanstvu. To je putCrkve! To je moj i tvoj put! Želimo li taj put konkretizirati,onda se on treba oèitovati u zahvalnom stavljanju sebe isvoje volje Bogu na raspolaganje!"Na kraju, biskup je kazao: "Koliko god smo pozvani davatisvoje sudove o etièkim pitanjima i iznositi moralne principe,zadaæa nam nije i ne smije biti svedena na obranu moralnostiu svijetu zahvaæenom nemoralnom, nego u navještaju

evanðelja svima, što ukljuèuje i one koji su na rubu, zapravoosobito njih. Evanðelje je uvijek i za sve radosna vijest oBogu koji ljubi èovjeka i koji sa svakim èovjekom ima planspasenja. Tu je poruku osobito važno ponijeti u današnjedruštvo obilježeno moralnim relativizmom koje neæe uoèitivrijednost evanðelja koje se silom nameæe – dapaèe spravom æe ga i s gnušanjem odbaciti jer je svako nametanjeevanðelja negacija samoga evanðelja – nego onoga koje sepredlaže i živi, usmjeravajuæi èovjeka i èovjeèanstvo premanjegovoj pravoj buduænosti, a ona je uznesenje 'u nebesa'".Na kraju mise župnik don Robert Æibariæ zahvalio je svimakoji su na bilo koji naèin pridonijeli tom velikom slavlju.Gospin kip ispred župne crkve, koji je biskup prije miseblagoslovio, replika je kipa Gospe Lurdske, a isklesao ga jemladi klesar iz Orebiæa Mladen Hazdovac.

Hodoèašæe obitelji s brojnom djecom u VoæinBiskup Škvorèeviæ upozorio na niski natalitet u Hrvatskoj ina svojevrsnu ravnodušnost prema toj èinjenici na razlièitimrazinama našega društvaVoæin, 15.8.2014. (IKA) - Na svetkovinu UznesenjaMarijina na nebo, 15. kolovoza, obitelji Požeške biskupije sbrojnom djecom hodoèastile su po èetvrti puta u Voæin. Bioje to i središnji molitveni skup prigodom Dana obitelji, kojise na Veliku Gospu održavao u Biskupiji. Euharistijskoslavlje predvodio je požeški biskup Antun Škvorèeviæ. Napoèetku je pred likom Gospe Voæinske uputio pozdravIsusovoj Majci koji su hodoèasnici popratili pjevanimpoklikom "Blažena ti što povjerova". Uvodeæi vjernike uslavlje, podsjetio je kako danas stojimo pred IsusovomMajkom proslavljenom u njezinu Sinu i primljenoj u puninuživota, ostvarena njegovom žrtvom ljubavi na križu. Kazaoje kako to otajstvo ima svoje znaèenje i za okupljene obiteljiu Voæinu, jer svi koji su sklopili kršæanski brak postali sudionicima te iste Isusove žrtve ljubavi, kojoj pridružujusvoju braènu žrtvu ljubavi, napose u primanju i odgojubrojne djece. Ustvrdio je da je radi toga prikladno nasvetkovinu Marijina uznesenja slaviti Dan obitelji, povjeritiih Mariji i moliti s njome da budu èvrsto ukorijenjene uIsusovoj ljubavi i blagoslovljene služiteljice života.U homiliji biskup je ukazao na znakovitost koju ima dijeteIsus u Marijinu naruèju na slici Voæinske Gospe i djeca narukama brojnih roditelja koja su s njima došla u Voæin.Kazao je da za svu njihovu djecu ima mjesta u Marijinunaruèju, a još više u srcu, te pozvao roditelje da ih na tomhodoèašæu povjere njezinoj moænoj majèinskoj skrbi. Natemelju svetih èitanja progovorio je o znaèenju idostojanstvu braka i obitelji po Božjem naumu. Upozorio jenazoène kako sv. Ivan u prvom èitanju iz Knjige Otkrivenjapredstavlja trudnu ženu u poroðajnim bolima kao središnjilik povijesne drame a sv. Luka u evanðeoskom ulomkuprikazuje dvije trudne žene, Mariju i Elizabetu èije je dijetezaigralo od radosti u utrobi, kako dva puta istièe evanðelist.Dodao je kako se s pravom može reæi da je dijete zaigralo odradosti u utrobi zbog susreta s Isusom kojeg je Marija nosilapod svojim srcem, ali jednako tako i radi toga što je ono plodBožjeg nauma. Nadovezujuæi se na taj evanðeoski izvještaj biskup jeustvrdio kako nam cijela svetopisamska Objava svjedoèi daBog svoje naume ostvaruje po ljudima èija su raðanjasastavni dio njegova plana. Božji put djelovanja je brakizmeðu muškarca i žene i njihova plodna ljubav te obitelj ioni radi toga imaju veliko dostojanstvo. Poruèio je nazoènimobiteljima s brojnom djecom da se na današnjem hodoèašæuobnove u toj svijesti svoga dostojanstva koje im je dao Bogte da vjeruju kako je roditeljska žrtva duboko smislena jer je


1120. kolovoza 2014. broj 33/2014

suradnja s Bogom èiji su naumi uvijek uspješni. Dodao je datako ujedno na najbolji naèin služe hrvatskoj buduænosti.Èestitao im je što ostaju vjerni tom dostojanstvu unatoèdruštvenom okruženju koje im nije naklono i ljudskimprojektima koji nerijetko smatraju da Hrvatska možeosigurati svoju buduænost protivno Božjem naumu o braku iobitelji. Još je istaknuo kako je tužno kad demokratskiizabrani javni dužnosnici kod nas izglasavaju zakone koji neštite dovoljno naravni brak izmeðu muškarca i žene, nepodupiru obitelj i ne promièu raðanja, što ima teškeposljedice za zemlju u kojoj je natalitet sve niži a sve višeumrlih. Podsjetio je kako smo svjedoci svojevrsnog nastavkanapada sedmeroglavog Zmaja na ženu i njezin porod uprikazu sv. Ivana u ulomku današnjeg èitanja iz KnjigeOtkrivenja. No, dodao je kako nam isti izvještaj obznanjujeda je trudna žena u porodu nebeski znak Božje pobjede nadsvime onime što se protivi njegovim naumima o èovjeku ašto je oslikano u Zmaju koji ima namjeru samo razaranje iuništenje svega što je Božje, posijati smrt. Biskup je izrazio radost što u Hrvatskoj postoje mnogibraèni drugovi i obitelji, meðu kojima su i obiteljihodoèasnice u voæinskoj crkvi, koje se ne plašesedmeroglavog Zmaja i njegove strategije, nego vjerujuBogu i s njime suraðuju na njegovu naumu. Pozvao jenazoène da se pridruže onima koji diljem Požeške biskupijena Dan obitelji mole kako bi se u Hrvatskoj poveæao brojbrakova i obitelji opredijeljenih za život i koji æe suraðivati sBogom života. Povjerio je Isusovoj Majci sve obitelji,njihovu djecu, meðu njima i onu koja nisu ugledala životajer su ubijena u majèinu krilu. Iza poprièesne molitve krenula je središtem Voæina procesijas likom Gospe Voæinske u kojoj su sudjelovale obiteljinazoène na hodoèašæu. Procesija je završila u crkvimolitvom sv. Ivana Pavla II. za obitelji, upuæena BlaženojDjevici Mariji a koju je predvodio biskup. Hodoèasnièkiprogram nastavljen je u dvorani Hrvatskog doma na kojemje uz biskupa, sveæenike i bogoslove sudjelovao velik brojobitelji s djecom. Bogoslovi su otvorili susret pjesmom apotom je voditelj programa Marijan Paveliæ nazoènimauputio pozdrav. Biskup Škvorèeviæ ocrtao je smisao susreta iistaknuo kako je i tom prigodom osobno obogaæen onompuninom kojom obitelji s brojnom djecom zraèe po žrtvi iljubavi što je ulažu u svoju brojnu djecu, a koja je na svojnaèin prisutna danas u Voæinu. Potom je predstaviosveæenika Marija Mesiæa, novog povjerenika Požeškebiskupije za pastoral braka i obitelji te stalnog ðakona IvuGrbeša, voditelja Vijeæa za obitelji s brojnom djecom,naglasivši kako æe oni nastojati utvrditi što je moguæe napastoralnoj razini još više promicati u prilog obitelji sbrojnom djecom. Podsjetio je na niski natalitet u Hrvatskoj i na svojevrsnuravnodušnost prema toj èinjenici na razlièitim razinamanašega društva i dodao da sve drugo što se poduzima nemaizgleda za uspjeh ako ne bude mladih naraštaja koji æe bitinositelji hrvatske buduænosti. Izrazio je zahvalnost nazoènimroditeljima što svjedoèe da u svojoj jednostavnosti to boljerazumiju od mnogih kojima je povjereno vodstvo našedržave. Potom je slijedio petnaestominutni audio-vizualniprogram u kojem je prikazana vrijednost obiteljskog života sosobitim naglaskom na važnosti zajedništva izmeðu roditeljai djece a koje se ostvaruje u sitnicama svakodnevnog života.Video zapis donio je i svjedoèanstvo života deseteroèlaneobitelji Èernušak iz Požege. Na kraju je u organizacijiCaritasa i njezina ravnatelja Gorana Lukiæa oko 300 obiteljipredana novèana potpora Požeške biskupije za poèetak noveškolske godine. Hodoèašæe je završilo zajednièkommolitvom pred Gospinim likom u crkvi.

Svetkovina Uznesenja BDM u PoreèuSveèano euharistijsko slavlje predvodio poreèki i pulskibiskup Dražen KutlešaPoreè, 15.8.2014. (IKA) - U poreèkoj prvostolnici sveèanoeuharistijsko slavlje o svetkovini Uznesenja Blažene DjeviceMarije predvodio je 15. kolovoza poreèki i pulski biskupDražen Kutleša. Koncelebrirali su katedralni župnik iporeèki dekan preè. Rikardo Lekaj te kapelani HectorBernardez Germade i Mladen Pranjiæ. Govoreæi o znaèaju svetkovine kojom se spominjemoUznesenja Blažene Djevice Marije na nebo dušom i tijelom,biskup je istaknuo kako èovjek upravo u nekim prijelomnimtrenucima razmišlja o egzistencijalnim pitanjima, a tusvakako spadaju odnos prema Bogu i prema bližnjima.Èovjekov odnos prema bližnjima ima tri temeljna aspekta:prošlost, sadašnjost i buduænost, istaknuo je mons. Kutleša teih povezao sa životom Blažene Djevice Marije. Svaki èovjeknosi u sebi obiteljsko, kulturološko i civilizacijsko naslijeðekoje se prenosi kroz naraštaje, svako takvo naslijeðe možebiti i slavno i bolno. No, kao što smo ponosni na materijalnonaslijeðe, koje smo baštinili od prethodnih naraštaja, poputcrkava, koje je izgradila njihova vjera, jednako smo takodužni èuvati i moralne vrednote. Blažena Djevica Marijabaštinila je židovsku tradiciju, kroz svoju obitelj koja ju jeoblikovala, te tako uèinila pripravnom na ispunjenje svojeuloge u djelu Spasenja. Drugi aspekt èovjekova odnosaprema bližnjima je sadašnjost, u kojoj se kontinuiranodonose odluke i vrše odabiri koji oblikuju naš život. Osimtehnièkog, mjerenog vremena, postoji i životno vrijeme kojeje Bog dao svakoj osobi pojedinaèno, kako bi ga upotrijebilaza prihvaæanje i izvršenje svoje životne misije. Mnogi suproroci i kraljevi u povijesti željeli uèiniti velike stvari zaBoga, ali nitko nije uèinio koliko i Blažena Djevica Marija uponiznosti svoje duše. Upravo, naglasio je propovjednik,unatoè tendencijama društva današnjeg vremena, velièinaèovjeka nije pobijediti drugoga nego pobijediti sebe, velièinaBl. Djevice Marije jest njezino biti – ponizna službenica. Treæi aspekt èovjekova odnosa prema bližnjemu jebuduænost, jer naša i buduænost narednih generacija ovisi onašim postupcima u sadašnjosti. Zato smo sada dužni sezapitati što æemo ostaviti buduæim naraštajima, ne tolikomaterijalne koliko moralne vrednote koje smo primili prekosvog tradicijskog i kulturološkog naslijeða dužni smooèuvati i predati ih buduæim pokoljenjima, upozorio jebiskup, jer nijekanje tih vrednota dovodi do tragedija uobiteljima i u društvu opæenito. Bl. Djevica Marija naša jenada kojoj se uvijek možemo obratiti, zakljuèio je biskup, tepozvao sve neka se utjeèu zaštiti Bl. Djevica Marije kako biizmolili snagu da izdrže tijek svojega vremena uovozemaljskom životu i sretno prispiju u Vjeènost. Poreèka katedralna župa na blagdan svoje nebeske zaštitnicepripremala se je duhovnom pripravom od 12. do 14.kolovoza, na koju su se svake veèeri vjernici Poreèa okupiliu velikom broju. Prvoga dana trodnevice tema je bila"Marija, škola poniznosti", a euharistijsko slavlje predvodioje rektor Pazinskog kolegija vlè. dr. Alejandro CastilloJimenez. Drugoga dana homiliju na temu "Marija MajkaCrkve" izrekao je mons. Sanjin Francetiæ, rektor rijeèkogaBogoslovnog sjemeništa "Ivan Pavao II." Posljednjega danatrodnevice gost propovjednik bio je vlè. Luka Pranjiæ,novigradski župnik, koji je izrekao homiliju na temu"Marija, utoèište grešnika". Svake je veèeri programzapoèinjao sakramentom pomirenja, uslijedila je pobožnostkrunice, a nakon misnog slavlja, svake je veèeri održano iklanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom.


12 20. kolovoza 2014. broj 33/2014

Biskup Periæ predvodio slavlje u AljmašuAljmaš, 15.8.2014. (IKA) - Jedna od najsveèanijih proslavasvetkovine Uznesenja BDM na nebo, 15. kolovoza, uÐakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji održana je unadbiskupijskom svetištu Gospe od Utoèišta u Aljmašu, gdjeje središnjim slavljem predsjedao biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski RatkoPeriæ, a koncelebrirao je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup ÐuroHraniæ. Ove godine hodoèasnici su u najposjeæenijemmarijanskom prošteništu na istoku Hrvatske proslavili 310godinu èašæenja Gospe sudjelovanjem u pobožnostima,duhovnoj pripravi, a mnogobrojni su tradicionalnodopješaèili u Aljmaš iz Osijeka i okolice.U homiliji biskup Periæ potaknuo je na preispitivanjevrijednosti i poštovanja života u duhu vjere i ispunjavanjaBožjega plana u osobnom i životu zajednice. "Zašto se miMariji utjeèemo? Zato što to Bog želi. On je nju u svojojekonomiji spasenja odabrao da nitko od ljudi nije Isusu bližiod njegove majke Marije... Danas je napose zazivamo s dvanaslova kojima se, inaèe, obraæamo u njezinim litanijama:zdravlje bolesnih... i utoèište grešnika. Utoèište je sigurnomjesto kamo se netko sklanja od neke opasnosti, progona,nevolje. Isus je uvijek, gdje god to trebalo, povezivaoozdravljenje tijela od raznih bolesti s oproštenjem grijeha.Ne može nam nitko pomoæi kao Isus. Ali on u svome djeluspasenja želi svoju Majku pokraj sebe. I kao što smo tjelesnoranjeni, bolesni, jadni, tako smo i još više ranjeni moralno,kršenjem Božjih zapovijedi. Toliko se puta ne odrièeš ðavlani njegova sjaja, nego praviš ugovore s njegovim ortacima,koji te zavode na stranputice: da na prvo mjesto ne stavljašBoga, nego sebe, materiju, propadljive stvari; Boga nepoštuješ nego ga besmisleno psuješ; da mu ni pola satavremena tjedno, nedjeljom, ne posveæuješ; da roditeljeposluhom ne poštuješ, nego iz dana u dan vrijeðaš, a zapokojne se ne moliš i misa ne prikazuješ; ne dopuštaš da seèedo zaène, a ako se zaène da se 'oèistiš', kao da je èedoneèist, a ne najveæi Božji dar; svake nevaljalštine zboriš ièiniš i zavodiš druge, dok ne izgube obraz i poštenje; da sebogatiš nepoštenom kraðom, a ne poštenim radom; varašbližnje da se u životu ne snaðu, nego gradiš svoju sreæu nanjihovoj nesreæi; nisi vjeran svojoj supruzi, ni vjerna svomesuprugu i tu nevjernost smatraš herojstvom, umjesto teškimgrijehom i uvredom Bogu, Crkvi i vjernoj osobi", zakljuèioje biskup Periæ. U uvodnom obraæanju nadbiskup Hraniæ pozvao je vjernikeda u zajednièke molitve ukljuèe "sve one koji trpe i pate radiratova koje se trenutaèno vode na nekoliko frontova u svijetute zbog posljedica prirodnih katastrofa, uslijed ponovnepoplave u Bosni, a na osobit naèin za našu braæu i sestre užupanjskoj Posavini, u tri potpuno i u tri djelomiènopotopljena sela Cvelferije tijekom svibanjskih poplava". Pohvaljujuæi snažno svjedoèanstvo vjere koju su stradalimapružili mladi u radnom kampu za mlade u organizacijiStudentskoga katolièkog centra Palma iz Zagreba i Katolièkeudruge Magis, a u suradnji s Ðakovaèko-osjeèkomnadbiskupijom, mons. Hraniæ poruèio je: "Željeli bismo iæikorak dalje. Znamo da je graðevinarstvo teško pogodilaekonomska kriza i da su mnogi nezaposleni. Pozivam zatomajstore graðevinarske struke razlièitih profila, one kojiznaju obavljati te poslove, nezaposlene inženjere graðevine idruge nezaposlene osobe, te na rad uvijek spremnebranitelje, da se odazovu pozivu koji æu uputiti narednihdana kako bismo nastavili svojim radom pomogli stradalimau obnovi njihovih kuæa." Preè. Ante Markiæ, aljmaški župnik i upravitelj svetištaGospe od Utoèišta, zahvalio je svima koji su sudjelovali upripravi i blagdanskoj proslavi. I ove je godine trodnevnu

duhovnu pripravu u Svetištu vodio Matej Glavica,novoimenovani župnik vinkovaèke župe Presvetoga SrcaIsusova, dok su deseci sveæenika i redovnika ispovijedalivjernike. Velika Gospa u Aljmašu je proslavljena sa šestmisnih slavlja ukljuèujuæi veèernje, koje je uz blagoslovdjece predvodio umirovljeni nadbiskup Marin Srakiæ.

Velika Gospa u MolvamaGospa, Djevica i Majka, kao primjer za nasljedovanje, oèitodanas na razini marijanske pobožnosti u hrvatskom naroduuvelike biva kompromitirana, upozorio biskup Tomo VukšiæMolve, 15.8.2014. (IKA) - Rijeka hodoèasnika i ove segodine slijevala u poznato podravsko svetište Majke BožjeMolvarske 15. kolovoza, na blagdan Uznesenja BlaženeDjevice Marije na Nebo, kada je sveèano euharistijskoslavlje predvodio mons. Tomo Vukšiæ, vojni ordinarij u BiH.Biskupu, kao i svim hodoèasnicima srdaènu dobrodošlicupoželio je novoimenovani župnik u Molvama fra Filip Musa. Biskup Vukšiæ u propovjedi podsjetio je da je "UznesenjeBlažene Djevice Marije svetkovina za koju Crkva traži da juse tumaèi u najužoj vezi s Isusovim uskrsnuæem i uzašašæemna Nebo. Uskrsnuæe Kristovo je temelj naše vjere uuskrsnuæe tijela, a Marija je prva od Božjih stvorenja kojemuje Bog podario tu milost. Tako je Marijino uznesenje i našepromaknuæe, jer je njezino uznesenje dokaz opravdanostinaše nade u uskrsnuæe našega tijela i naš život vjeèni.""Danas je ljudsko tijelo èesto pretvoreno u robu nanajvulgarniji naèin. Naspram toga, kršæanstvo nudi svojuvjeru glede ljudskoga tijela, predodreðenoga da za vrijemezemaljskog života postane i bude hram Božji, da po svombuduæem uskrsnuæu zauvijek traje. Temelj te vjere je istina oIsusovu uskrsnuæu, èime je Isus postao prvina usnulih, a posvom uznesenju Gospa je postala neka vrsta prvine onih kojisu Kristovi", rekao je biskup.Blažena Djevica Marija na Nebo uznesena bila je i ostaladjevica i majka i nju kršæanstvo nudi kao ideal žene."Posebice danas kada je èovjek digao ruku i na materinstvo ina djevièanstvo, na pravednost i èistoæu duše, kada Majka iDjevica sve više postaju nostalgièna kategorija suvremenogdruštva, Gospa kao Majka i Djevica jest primjer. Sve je rjeðezdravo i odgovorno majèinstvo te zdravo i odgovornodjevièanstvo, ali Gospa, na Nebo uznesena, ostaje putokaz iobveza svima nama živuæima na ovoj zemlji da seodgovorno živi", istaknuo je biskup Vukšiæ. Bez obzira na svo mnoštvo hodoèasnika i sklopljenih rukuBlaženoj Djevici Mariji na èast i prignutih koljena, diljemnaše Domovine, iz pobožnosti prema njoj, biskup Vukšiærekao je da mu se èini opravdano postaviti pitanje o kvalitetidanašnje pobožnosti hrvatskoga naroda prema BlaženojDjevici Mariji. Na to ga je potaknula statistika iz 2013.godine, prema èijim je podacima u Hrvatskoj negativanprirast od 10.447, a svaki treæi brak se razvodi."Suosjeæamo sa svim braènim parovima koji imajuproblema, suosjeæamo sa svim razvedenima i molimo Bogada ih cijeloga života prati svojim blagoslovom, ali ovabrojka je pokazatelj da je brak u hrvatskom marijanskomnarodu u krizi. Ovo je na svoj naèin pokazatelj koliko jehrvatski narod marijanski, koliko slijedi vrednotu majèinstvai djevièanstva. Gospa, Djevica i Majka, kao primjer zanasljedovanje, oèito danas na razini marijanske pobožnosti uhrvatskom narodu uvelike biva kompromitirana. I Gospa usvojoj vrednoti majèinstva i vrednoti djevièanstva i vrednotivjerno udate žene. Sve ostalo svima nama zajedno nekaostane kao upitnik za savjest i neka svatko za sebe predGospodinom odgovori", istaknuo je biskup Vukšiæ.


1320. kolovoza 2014. broj 33/2014

Marijino uznesenje na nebo uèvršæuje i nas u nadi daæemo uskrsnutiSredišnje slavlje u trsatskom svetištu predvodio nadbiskupIvan DevèiæRijeka, 15.8.2014. (IKA) - "Danas slavimo svetkovinuUznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Tu je istinu papaPio XII. službeno proglasio 1950., što znaèi da je od tadaobvezujuæa za svakog katolièkog vjernika", rekao je rijeèkinadbiskup Ivan Devèiæ predvodeæi u petak 15. kolovozasveèano misno slavlje u perivoju Svetišta Majke BožjeTrsatske. Tijekom cijeloga dana tisuæe vjernika hodoèastilo je u todrevno marijansko svetište koje je pljusak okupaoneposredno prije poèetka središnjeg misnog slavlja. Nadbiskup Devèiæ u propovijedi je istaknuo da je èovjekoduvijek težio nebu kao Božjem prebivalištu i u Svetompismu èesto nailazimo na molitve i vapaje prema nebuupuæene Bogu. "Posebno dirljive vapaje prema nebu gdjeBog prebiva, nailazimo u psalmima. Starozavjetni moliteljzna da Bog gleda s neba, gdje je njegovo prijestolje, daodande sudi i kažnjava, ali pomaže i oprašta, što moliteljaohrabruje da zavapi: 'Bože, nagni svoja nebesa i siði.' (Ps144,5)'" Pozadinu dirljivih molitvi saèinjava svijest da jenebo gdje Bog prebiva, grijehom zatvoreno, rekao je unastavku nadbiskup. "To znaèi da je èovjek od Boga koji gaje stvorio i kojega njegovo srce u svemu traži, definitivnoodvojen i udaljen, zbog èega mu je nakon smrti mjesto upodzemlju, a ne u nebu gdje Bog prebiva. To je najdubljiuzrok ljudskih strahova i tjeskoba, ali i trajan poticaj zauporno obraæanje Bogu u nadi da æe se smilovati i neboponovo otvoriti."Govoreæi o onima koji su smatrali da im molitva neæepomoæi i da sami se mogu spasiti i stiæi u nebo, istaknuo jeda èovjek sa svim svojim znanstvenim, tehnièkim, kulturnimi drugim dostignuæima ne može sam sebe spasiti. "On samne može otvoriti nebo koje si je jednom svojim grijehomzatvorio." Isus je odgovor na èovjekove vapaje, poruèio jenadbiskup. Podsjetio je da se nebo otvorilo kod Isusovaroðenja te krštenja kada je na njega sišao Duh Sveti i èuo seglas nebeskog Oca: "Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi svamilina!" (Lk 3, 21-22). "To znaèi da se otvorilo ne samonebo, gdje Bog prebiva, nego se i sam Bog otvorio i u Isusurazotkrio kao Otac, Sin i Duh Sveti, tj. kao jedan Bog utrima božanskim osobama. Na taj naèin èovjeku je otvorenamoguænost ulaska ne samo tamo gdje Bog prebiva nego i unajdublje tajne Božjega biæa."Stoga nam je po Isusu otvoreno nebo i pristup u njega, rekaoje rijeèki nadbiskup. Dodao je kako je s njime naša ljudskanarav, združena s njegovom božanskom osobom, veæ ušla unebo. U njemu nam je dano više nego što smo tražili ioèekivali, poruèio je propovjednik. Marija, kao Isusovamajka, najuže je povezana sa spasiteljskim dijelom svogaSina te njeno uznesenje na nebo uèvršæuje i nas u nadi daæemo uskrsnuti i postati dionici te slave, zakljuèio jenadbiskup Devèiæ.Po završetku misnoga slavlja nadbiskup je vjernike pozvaoda 30. kolovoza hodoèaste u Udbinu u Crkvu hrvatskihmuèenika, koju su svojim milodarima gradili i vjerniciRijeèke nadbiskupije. Bit æe to zadnje misno slavlje koje æekao biskup predvoditi mons. dr. Mile Bogoviæ prije odlaskau zasluženu mirovinu. Takoðer, pozvao je vjernike da seodazovu apelu pape Franje i mole za kršæane u Iraku idrugim zemljama u kojima su ugroženi, te podsjetio na II.nacionalni susret katolièkih obitelji koji æe se u Svetištumajke Božje Trsatske održati 19. travnja 2015.

Biskup Štambuk predvodio slavlje u HvaruKao da nas Marija danas pita: "Jesu li vam zdravi vaš duh,vaše obitelji, vaši meðuljudski odnosi; sve ono što zovetevrijednostima života. Jeste li gladni istine, pravednosti iljubavi? Imate li uopæe sluha i osjeæaja za životnevrijednosti?"Hvar, 15.8.2014. (IKA) – "Uznesena je Blažena DjevicaMarija na nebo. Svetkovina je to koju mi Hrvati zovemoVelika Gospa, i toj našoj Gospoði s pravom pripada tajnaziv", rekao je hvarsko-braèko-viški biskup SlobodanŠtambuk na poèetku sveèane veèernje mise svetkovineUznesenja Marijina, 15. kolovoza, u katedrali Sv. StjepanaI., pape i muèenika u Hvaru. Uz biskupa Štambuka suslavioje katedralni župnik Mili Plenkoviæ, dok su u liturgijskomeslavlju asistirali bratimi bratovštine sv. Križa u svojimprepoznatljivim odorama. Pozdravljajuæi okupljene vjernikekoji su u potpunosti ispunili hvarsku katedralu, biskupŠtambuk poseban pozdrav uputio je gostima koji seodmaraju u tome gradu i koji su u velikome broju sudjelovaliu misnome slavlju. Zaželjevši da se u radosti osjeæaju lijepoprimljeni u hvarsku katedralu, pozdravio ih je naengleskome, francuskome, talijanskome i njemaèkomejeziku. "Zdravo, Ti puna radosti. Ljudima jednom stajat æešpred oèima, ko mira znak, ko izvor utjehe. I bit æeš vez, štoZemlje dno i Neba vrh u jedno spaja. I bit æeš most, odmolitava tkan, od suza mit, i u luk svit, nad jezicima i crnimvodama, što èovjeka æe dijeliti od Boga", tim rijeèimapjesnika Vladimira Nazora zapoèeo je biskup Štambukhomiliju u kojoj je vjernike potaknuo na razmišljanje oMariji kao izvoru mira. "Marija je majka, Ona je mirotvorka,želi nam dati mir. A u ovo naše vrijeme mir se ozbiljnodovodi u pitanje. Vijesti govore kako veliki misle da moguraditi što ih je volja. Gospe mira, naša Kraljice, budi izvormira i u ovo naše vrijeme, barem kod onih koji vjeruju utvoga Sina. Želimo te moliti za mir u našim obiteljima, zamir u našemu narodu, a posebno za mir izmeðu politièkihstranaka, te daj da se svi trude oko zajednièkih i pozitivnihstvarnosti", rekao je, uz ostalo, hvarski biskup, te pritomzapitao vjernièko mnoštvo: "Ako se ne može ostvariti mir umalim zajednicama, u našim malim æelijama, kako æe toonda biti moguæe ostvariti u velikim zajednicama?"Osvrnuvši se na slavlje svetkovine Velike Gospe uhrvatskome narodu, biskup Štambuk je ustvrdio: "Nadanašnji dan kao da su Hrvati katolici postrojeni u èastMariji Kraljici, kada joj pjevaju, mole joj se i èaste, teispunjaju njezina svetišta. No, i mi moramo stati pred našuKraljicu i vidjeti istinu o našoj obiteljskoj, narodnoj, pa imeðunarodnoj ulozi. Kao da nas Marija danas pita: 'Jesu livam zdravi vaš duh, vaše obitelji, vaši meðuljudski odnosi,sve ono što zovete vrijednostima života. Jeste li gladni istine,pravednosti i ljubavi? Imate li uopæe sluha i osjeæaja zaživotne vrijednosti?' Marija bi nas sigurno upitala i o tomešto je s našom molitvom i nedjeljom euharistijom. Što je snašom djecom, mladima, ali i našim obiteljima", istaknuo jemons. Štambuk. Na kraju je sa zabrinutošæu upozorio i na sve rašireniju ipogubniju konzumaciju alkohola meðu mladima, te ihpozvao da budu opijeni vrijednostima, a ne onim što nevrijedi i što æe ih uèiniti nesretnima. Zakljuèio je propovijedrijeèima: "Draga Kraljice, pomozi našu djecu i naše mlade,pomozi i naše obitelji. Svima udijeli da živimo pod tvojomzaštitom." Na kraju misnoga slavlja posebno je pozdraviobolesnike, zaželjevši im po Marijinu zagovoru okrjepu duše itijela. Putnicima, prije svega turistima koji se vraæaju svojimdomovima, poželio je sretan povratak. Poslije mise biskupŠtambuk rado se zadržao u susretu s brojnim gostima predhvarskom katedralom.


14 20. kolovoza 2014. broj 33/2014

Biskup Košiæ predvodio slavlje u marijanskom svetištu uGoriRektoru svetišta predan na trajno èuvanje drveni križ iz1991. - 1992. godine, koji je s oznakom Gora nošen tijekomprogonstva na pobožnostima Križnog puta od današnjesisaèke katedrale do Mošæenice, kao i na drugim prigodamau ratno vrijemeSisak, 15.8.2014. (IKA) - Svetkovina Uznesenja BlaženeDjevice Marije na nebo sveèano je u petak 15. kolovozaproslavljena u marijanskom svetištu Majke naših stradanja uGori misnim slavljem koje je predvodio sisaèki biskupVlado Košiæ i koji je tom prigodom blagoslovionovopostavljena zvona. U koncelebraciji bili su brojnisveæenici Petrinjskoga i Glinskoga dekanata predvoðenidekanima preè. Josipom Samaržijom i fra GoranomRukavinom, te rektor svetišta preè. Paško Glasnoviæ. Na blagdanskom slavlju okupilo se mnoštvo hodoèasnika, odkojih je glavnina pristigla pješice iz tri petrinjske župe, te sdruge strane, iz Viduševca i Gline. Petrinjske hodoèasnikepredvodio je upravitelj župe Preobraženja Gospodnjeg vlè.Josip Karas koji je po dolasku u Gore preè. Glasnoviæupredao na trajno èuvanje drveni križ iz 1991. - 1992. godine,koji je s oznakom Gora nošen tijekom progonstva napobožnostima Križnog puta od današnje sisaèke katedrale doMošæenice, kao i na drugim prigodama u to ratno vrijeme. Na poèetku homilije, biskup Košiæ izrazio je radost što jeprije mise blagoslovio nova zvona te upoznao okupljenekako jedno nosi ime Zvono Majke Božje gorske, Majkenaših stradanja, a drugo nosi ime Zvono svetoga Kvirina,sisaèkog biskupa i muèenika. "Kao što su Blažena DjevicaMarija i sv. Kvirin svojim životom poput zvona svimasvjedoèili i naviještali Kristovo evanðelje, tako i mi uèimood njih, posebno danas u svetištu BDM Gorske i na blagdanUznesenja BDM od Marije, na nebo Uznesene. Dakle, i našje zadatak da budemo zvono! Zvono se naime èuje, ono se uovom sluèaju i vidi, ali i kad se ne vidi, znamo da je uzvoniku jer svojim zvukom odaje svoju nazoènost i na neštopoziva i na nekoga upuæuje. Poziva na molitvu, a upuæuje naBožju prisutnost, na milost Gospodina našega Isusa Krista",poruèio je biskup. Istaknuo je kako proèitana Božja rijeègovori o tome kako je Marija bila svjedokinja inavjestiteljica Evanðelja. "Knjiga Otkrivenja svetog IvanaApostola govori o Ženi koja je prikazana u nebeskoj ljepoti:'zaodjenuta suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavivijenac od dvanaest zvijezda'. Ta je žena roditeljica, ali imaneprijatelja: 'Zmaj veliki… stade pred Ženu koja imaše roditida joj, èim rodi, proždre Dijete.' Slika je to Marije, žene kojaje od Boga primila milost i zadatak da rodi Spasitelja svijeta.Nju Gospodin odijeva najveæom ljepotom, ali Bogu injegovima suprotstavlja se ðavao – taj 'zmaj velik' koji želiuništiti Spasitelja", rekao je biskup te dodao kako se ðavaouvijek protivi Bogu i Božjim planovima, ali on jebespomoæan, jer njega je Bog pobijedio i poslao je u puninivremena i svoga Sina na svijet da on i u ljudima, na ovojnašoj zemlji ostvari pobjedu nad ðavlom. "Rijeèi svetogaIvana apostola: 'Sada nasta spasenje i snaga i kraljevstvoBoga našega i vlast Pomazanika njegova!' i za nas vrijede.Ovaj 'sada' traje, od dolaska Sina Božjega na ovaj svijet pasve do kraja vremena. Meðutim, to ðavao i oni koji gaslijede ne znaju pa svojim smicalicama neprestano želeosujetiti, dapaèe i upropastiti Božje naume, ali se varaju iuvijek bivaju poraženi. Trebamo znati èitati znakovevremena, jer ovaj 'sada' tièe se i ove 2014. godine i svakogvremena u kojem živimo. To je naime naš èas i to je vrijemeBožjih pobjeda."Biskup je rekao i kako se taj ðavao – zmaj koji je želioproždrijeti dijete Isusa uvukao i u naše hrvatsko društvo i

želi sprijeèiti da se raðaju djeca u našoj domovini, te kako sesamo na taj naèin može protumaèiti èinjenica da je pred kojitjedan donesen Zakon o istospolnim zajednicama koji je njihu svemu izjednaèilo s brakom muškarca i žene, a koju jezajednicu na najdemokratskiji naèin na referendumu kaojedinu potvrdio hrvatski narod. "To znaèi da se potire voljanaroda koji je vladajuæima povjerio da u njegovo ime donosepravedne zakone, ali ne! I nije to sve, svi mi dobro znamokako je odmah nakon donesene odluke na referendumu da jebrak zajednica muškarca i žene s najvišeg mjesta u državidošao u saborske klupe prijedlog da se unese èak u Ustavkako su i svi drugi oblici zajednièkog života u svemuizjednaèeni s brakom i da uživaju zaštitu države!? HvalaBogu zbog proceduralnih razloga taj se prijedlog nije nirazmatrao. Pa zar ima itko razuman da ne zna da se iz takvihzajednica ne mogu roditi djeca, da je to put u demografskupropast", zapitao se biskup te postavio još jedno pitanjejesmo li mi kršæani, današnji slavljenici blagdana VelikeGospe, spremni svojim javnim zalaganjem preuzetiodgovornost za naše hrvatsko društvo, jesmo li se spremni idruštveno angažirati za službe od opæeg interesa ili smonezadovoljni kako se živi i upravlja našom zemljom, ali seponašamo kao da se to nas ne tièe i nismo spremni osobno seukljuèiti i nešto uèiniti? "Kao prvo, svi smo dužni moliti seza one koji su na vlasti. Drugo, trebamo im svojimdjelovanjem i dobronamjernim kritikama pomoæi daispravljaju što ne valja, a provode ono što je potrebno i štosu dužni èiniti. Nadalje, mi se moramo zalagati za kršæanskei opæeljudske vrijednosti koje se danas toliko uništavaju irazaraju, što mi ne smijemo samo nijemo promatrati, negomoramo nešto uèiniti. Npr. odnos prema hrvatskimbraniteljima koji su stvorili ovu zemlju je ispod svakekritike! Zamislite, na Dan pobjede i domovinske zahvalnostiu medijima se jedva, kao usput, tek spominjalosamoubojstvo jednog branitelja: kao, tko mari što se ubio jošjedan, od gotovo veæ 2 tisuæe branitelja koji su podigli rukena sebe?! Strašno! Zar nemamo mi živi, koji trebamo bitizahvalni braniteljima za slobodnu i samostalnu državu,nikakvo poštovanje prema njima živima, veæ samo premamrtvima? Zar oni moraju otiæi da bismo ih poštovali, dabismo ih uopæe èuli i da bismo im iskazali svoju zahvalnost ipriznali im njihovo dostojanstvo? A da o Vukovaru i negovorimo! Svi smo mi za to odgovorni", zakljuèio je biskupte na kraju još jednom istaknuo kako je naša zadaæa bitizvona - naviještati svima svoju radost i svoju nutarnju sreæu isvoj ponos što pripadamo Kristu. "Mi znamo komu smopovjerovali i za koga živimo, naš je cilj Gospodin, on naskroz nevolje ovoga svijeta oblikuje da budemo sposobni bitidionici njegove vjeène proslave na nebu. I od toga nemaveæe radosti i sreæe".Na kraju slavlja, koje je animirao župni zbor iz Gora,biskupu i svim okupljenima na dolasku zahvalio je preè.Glasnoviæ, a nakon mise hodoèasnici su prvi puta dobilipriliku razgledati unutrašnjost gotièke crkve.

Priznanje župniku Mariju VazgeèuBrinje, 15.8.2014. (IKA) - Prigodom obilježavanja Danaopæine Brinje i zaštitnice župe Brinje - Velike Gospe javnopriznanje - Povelju za zalaganje i promicanje vjerskih ikulturnih vrijednosti na podruèju Opæine Brinje dobio je vlè.Mario Vazgeè, župnik župe sv. Križa u Križpolju.Javno priznanje župniku Vazgeèu uruèili su predsjednikOpæinskog vijeæa Brinja Davor Vièiæ i naèelnik OpæineBrinje Zlatko Fumiæ.


1520. kolovoza 2014. broj 33/2014

Svetkovina Velike Gospe u Kloštar IvaniæuFra Tomislavu Božièeku dodijeljeno Odlikovanje sv. Kvirinaza osobite zasluge u Sisaèkoj biskupijiKloštar Ivaniæ, 15.8.2014. (IKA) - U marijanskom svetištuMajke Milosrða u Kloštar Ivaniæu sveèano je proslavljenasvetkovina Marijina uznesenja na nebo, za koju su sežupljani i brojni hodoèasnici pripremali trodnevicom koju jepredvodio fra Ivan Matiæ, voditelj Kuæe susreta Tabor. Fra Ivan predvodio je u 11 sati središnje sveèano misnoslavlje s procesijom u kojoj su èlanovi KUD-ova Kloštar iObreška nosili tron Majke Božje ulicama Kloštra. Rektorsvetišta fra Tomislav Božièek u pozdravu vjernicima rekaoje da se ove godine slavi 350 godina od kada je oltarna slikaMajke Milosrða 1679. g. smještena na veliki oltar. Za nju u"Knjizi èudesa" piše da ju je 1664. dala naslikati nekapobožna i bogata gospoða koja je zagovorom Majci Božjoj uIvaniæu ozdravila nakon što je dugo godina bila prikovana uzkrevet. Fra Ivan se u homiliji osvrnuo na slavlje Marijina uznesenjate pozvao vjernike da se ugledaju na Mariju slijedeæi njezinprimjer. "Marija nas vodi k Isusu", istaknuo je fra Ivan.Pozvao je na molitvu za naše obitelji, djecu, starije osobe,bolesne, osamljene te za siromašne i potrebite.Sisaèki biskup Vlado Košiæ predvodio je veèernje misnoslavlje u koncelebraciji s upraviteljem župe i rektoromsvetišta fra Tomislavom Božièekom, mons. JosipomÆoriæem, generalnim vikarom, mons. Markom Cvitkušiæem,kancelarom, i vlè. Mladenom Hokmanom, župnikom župaPosavski Bregi i Lijevi Dubrovèak. "Moramo iæi stopama Marijinim da svoj život završimo uBožjem Kraljevstvu", rekao je biskup u homiliji, pritomistaknuvši da je Marija "Žena vjere". Evanðeoski hvalospjevMagnificat – Velièa je Marijina zahvala za sva djela kojaBog èini njoj, "neznatnoj službenici". Biskup se pritomnadovezao na papu Pavla VI. koji je istaknuo tri vrstemolitve koje uèimo od Marije. Prva je molitva hvale islavljenja Boga. Druga je zagovorna molitva, tj. molitva zanaše bližnje, obitelj, prijatelje i sve potrebite. Biskup jepotaknuo da ovih dana osobito molimo za progonjenekršæane u sjevernom Iraku, narod u Africi koji obolijeva odebole, za mir u Ukrajini i Svetoj zemlji. Treæa molitva jemolitva za sebe i darove Duha Svetoga. Biskup se potomnadovezao na simbol Marije kao žene koja raða i zmaja kojipredstavlja zlo koje želi ubiti dijete. U Isusovo je vrijeme tobio Herod, a danas su to razni zakoni koji ugrožavaju dobro(neroðene) djece i obitelji. Homiliju je završio poticajnimrijeèima da nasljedujuæi Mariju i moleæi poput Marijepronosimo sliku Boga koji èini velika djela malenima iponiznima.Na kraju misnoga slavlja kancelar mons. Marko Cvitkušiæproèitao je zahvalno pismo biskupa Košiæa fra TomislavuBožièeku koji odlazi na službu u župu sv. AntunaPadovanskoga u Èakovec. Poslije zahvale biskup je dodijeliofra Tomislavu Odlikovanje sv. Kvirina za osobite zasluge uSisaèkoj biskupiji. "Dosadašnjemu župniku i gvardijanu uKloštar Ivaniæu, rektoru biskupijskog svetišta Majke Božje,Majke Milosrða, povjereniku za pastoral hrvatskih braniteljai èlanu Prezbiterskog vijeæa Sisaèke biskupije od 2010. -2014. dodijeljeno je Odlikovanje sv. Kvirina za osobitezasluge u Sisaèkoj biskupiji u znak zahvalnosti za sve što jeuèinio za Crkvu u našoj Biskupiji", istièe se u zahvalnompismu.Misno slavlje je završilo ophodom oko oltara na kojem senalazi èudotvorna slika Majke Milosrða.

Velika Gospa u ŠumanovcimaŠumanovci 15.8.2014. (IKA/TU) – Uoèi svetkovine VelikeGospe, 14. kolovoza, hodoèasnièki molitveni programtradicionalno je u svetištu u Šumanovcima okupio brojnevjernike, a nešto manje od tisuæu okupilo se na veèernjemmisnom slavlju koje je predvodio ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Ðuro Hraniæ. Nadbiskup je u Šumanovcepristigao sat vremena prije mise te je zajedno s ostalimsveæenicima ispovijedao vjernike. U homiliji misnoga slavlja mons. Hraniæ uputio je da Isus,dajuæi prednost slušanju i èuvanju Božje rijeèi, otvaramoguænost velièine i blaženstva i za sve one koji nisu i nemogu biti njegova majka na fizièki naèin, ali mogu i trebajuto biti na naèin slušanja i èuvanja Božje rijeèi, tj. življenja uskladu s tom rijeèi. "Ako je Blažena Djevica Marija uzBožju pomoæ i milost, kojom je bila obdarena, mogla postatii ostati velika kroz stavljanje same sebe cijelim svojimbiæem Bogu na raspolaganje, onda to možemo i mi",istaknuo je.Osvræuæi se na nevolje koje je donijela neoèekivana poplavate Ljetni radni kamp u Gunji koji je tijekom mjesec dana uzpotporu Nadbiskupije organizirao Studentski katolièki centarPalma i Udruga Magis, mons. Hraniæ sve je mlade koji susudjelovali u kampu opisao kao melem na rani teškogstradanja i patnji ljudi u Cvelferiji, te je rekao: "Lijepo jebilo osjetiti solidarnost, pomoæ i podršku tolikih ljudineposredno poslije poplave. Poplava je tada iz svih graðananaše Domovine izvukla ono najplemenitije, najbolje,najljudskije, ono Božje što je u nama. I nikad Hrvatska nijebila tako i toliko jedinstvena kao tada. No, sada kad sepovukla voda i kad su mjerodavne službe uklonile smrad iizvore zaraze, sad se najbolje oèituje naša ljudska naravranjena grijehom, oèituju se ljudske slabosti, sva prljavština izlo, egoizam i sebiènost u našim ljudskim srcima. Sad senajbolje oèituje tromost naših državnih i društvenih, ali i nasu crkvenim strukturama; sad se najbolje oèitujupolitikantstvo i voðenje brige o sitnim i bezdušnimparcijalnim interesima. Sad se najbolje oèituje kako nassvega dvadesetak posto katolika koliko toliko redovitoprakticira svoju vjeru, te da nas je 80 posto više ili manje narubu ne samo liturgijskoga života, nego i da nas je još manjeu zauzetosti za konkretne stradale ljude." Istièuæi da za biti velik i blažen nije dovoljno to što smokršteni, prièešæeni, krizmani i sve ono tradicionalnopovezano s vjerom, nadbiskup Ðuro je istaknuo: "Èesto namse dogodi da se ponosimo svojim vezama s Isusom jer on jenaš, a mi njegovi, jer nas je on izabrao i po krštenju uèiniosvojima, a zaboravimo biti njegovi u svakom trenutku svogživota, bilo da smo u obitelji ili na radnom mjestu, u školi ilina ulici, u crkvi ili u trgovini, pred glasaèkim kutijama ili uSaboru, novinar ili politièar, ovog ili onog spola, urazmišljanju: rastati se ili se ne rastati, roditi zaèeto dijete iliga ne roditi, pristupiti moralno nedopuštenom oblikumedicinski potpomognute oplodnje ili ne pristupiti."Ponavljajuæi kako je potrebno živjeti u skladu s Isusovomrijeèju, koju autentièno tumaèi crkveno uèiteljstvo i koja nijeovisna o onome što se nekome sviða ili ne sviða, a potièuæina molitvu za obitelji, sveæenike i redovnike te za životprotkan istinskom vjerom, nadbiskup je zakljuèio: "Ovdje usvetištu odrièemo se èisto naših ljudskih rješenja koja ne biraèunala na Boga, ili još gore da Boga odbacujemo igovorimo da nam On ne treba. Mi smo ovdje da bismo siposvijestili da trebamo Boga, njegovo svjetlo i njegovumilost. Moramo biti svjesni da nas ne može spasiti ništamaterijalno. Potrebno nam je èovjeènost, poštenje,istinoljubivost, dobrota i solidarnost. Dakle potrebne su namprije svega duhovne vrijednosti. Moramo biti više ljudi;


16 20. kolovoza 2014. broj 33/2014

humaniji, solidarniji i s više osjeæaja jedni za druge. A ondaæemo biti složniji i uspjet æemo nadiæi probleme s kojima seovdje susreæemo. Uistinu i moje srce plaèe zajedno s vama iosjeæam svu tegobu i poteškoæe koje proživljavaju ovi dobriljudi koji ovdje žive." Nakon mise uslijedila je procesija sasvijeæama do kapelice Skrovite Gospe Šumanovaèke. Središnju misu na svetkovinu Uznesenja BDM, 15.kolovoza, predvodio je o. Ivan Ike Manduriæ, duhovnikStudentskoga katolièkog centra Palma i Ljetnoga radnogkampa koji se održavao u Gunji. Na misi je sudjelovalo oko1200 vjernika, kojima je Manduriæ poruèio: "DragiGunjanci, zajedno s mladim volonterima proživljavamtijekom èetiri tjedna sve vaše nedaæe i teškoæe. To što ovosvetište Šumanovci nije potopljeno neæu nazivati èudom, alito je svakako znak da je Gospa s vama, da niste sami iostavljeni." Uz hodoèasnike iz Cvelferije pristigli su i oni izSlavonskog Broda, Požege, kao i jedan autobus vjernika izŽivinica, iz BiH. Tijekom trodnevice, uoènice i samesvetkovine svetište je pohodilo oko šest tisuæa vjernika.

Velika Gospa u DubrovnikuBiskup Uziniæ predvodio molitvu za mir u Gradskoj luciispred zavjetne slike Gospe od PorataDubrovnik, 15.8.2014. (IKA) - Molitve za mir u Iraku,Siriji, Palestini, Nigeriji i Ukrajini obilježile su ove godineproslavu svetkovine Uznesenja na nebo Blažene DjeviceMarije diljem Dubrovaèke biskupije. Dubrovaèki biskupMate Uziniæ na poèetku središnjeg euharistijskog slavljaispred dubrovaèke katedrale, koja Veliku Gospu slavi kaosvoju zaštitnicu, pozvao je vjernike da mole za kršæanepogoðene ratnim stradanjima kako bi im kroz misno slavljebili blizu, te kako bi molili Gospodina da im da snagu zaustrajnost, a Mariju da ih zaštiti svojim moænim zagovorom.Nakon mise u Gradskoj luci ispred zavjetne slike Gospe odPorata biskup je predmolio jednu takvu molitvu. Govoreæi u propovijedi o svetkovini Marijina uznesenja,biskup je rekao kako ona vjernike podsjeæa da njihov životne završava na zemlji, nego da se nastavlja na nebesimapotkrepljujuæi to dnevnim èitanjima, a o osobitojpovezanosti Marije s Kristom naveo je rijeèi iz apostolskekonstitucija pape Pija XII. "Predarežljivi Bog" kojom jeproglašena dogma o Marijinu uznesenju na nebo. Proširujuæimisao o Marijinu uznesenju dušom i tijelom na nebo, za štoje bio zaslužan ne samo njezin duhovni, nego i tjelesni odnoss Kristom, biskup je ustvrdio kako æe i o uskrsnuæu svihostalih ljudi biti važan ne samo duhovni, nego i tjelesniodnos s Kristom te to objasnio: "Kad i mi uskrsnemo, kadbudemo uzneseni na nebo dušom i tijelom, onda æe s namauskrsnuti i naša povijest. Biti æe uzneseni i svi naši odnosi.Ono što smo bili i ono što smo èinili, doživjeti æe svojupuninu. I ništa što doista vrijedi – upozoravam da pravavrijednost nije ono što se nama takvim èini nego ono što jevrijedno Bogu – neæe biti izgubljeno, nego æe sve to bitipreobraženo i u Bogu dovedeno do svoje punine."Svetkovina Uznesenja BDM nije samo svetkovina kojagovori o cilju nego i o putu koji trebamo prijeæi, a na toupuæuje i evanðelje o Marijinu pohodu Elizabeti kako bi jojpomogla u njezinoj ljudskoj potrebi, kao i hvalospjev Velièai potpuno izokreæe naš vrijednosni sustav. Rekavši kako nijelako shvatiti i živjeti te vrijednosti, biskup je upozorio kakonema alternativnih putova. Te alternativne putoveprispodobio je poznatoj biblijskoj slici iz Knjige Otkrivenjao Zmaju èija jedina želja je da "proždre Dijete" dok Ženavièe u poroðajnim bolima i mukama raðanja. U toj ženiprepoznajemo ne samo Mariju nego i èitavo èovjeèanstvo, aZmaj želi onemoguæiti njegovo spasenje koje je Krist

osigurao, a koje je u Mariji veæ ostvareno. "Pritom djeluje narazlièite naèine. Ponekad to èini lukavo, predstavljajuæi se danam je prijatelj, da je zainteresiran za naše dobro. On èinipoželjnim plod koji nudi èineæi nam oholost poželjnijom odponiznosti, neposluh od posluha, egoizam od služenja,uzimanje od darivanja. On je sa svojim poželjnim plodom uznas kad god nam se mržnja èini logiènijom od ljubavi,osveta od oprosta, smrt od života, zaštita od uzdržljivosti,zabava od odgovornosti, suživot od braka, standard odotvorenosti raðanju, pobaèaj od poroda... On samovolju zoveslobodom. Za njega je zlo dobro, nenaravno naravno,nekulturno kulturno i, dakako, obrnuto. On je u pozadinisvih ideologija, svih podjela i svih svaða." Dubrovaèki biskup u tom kontekstu naveo je neke takvekonkretne situacije u Gradu i biskupiji: "On se vrlo lakopretvori, osobito u ovim ljetnim danima, u boga zabave ukojoj više nema nikakvog dostojanstva pa je postalonormalno da po našim ulicama možemo susresti gole ljudekoji ne poštuju niti osnovne norme pristojnog ponašanja, ali iu boga novca zbog kojega smo i mi sami spremni prijeæipreko kršenja Zakona o prekršajima protiv javnog reda imira. To ukljuèuje i one koji su naš grad pretvorili u filmskistudio za Igre prijestolja. I nema novca, ili ne bi trebalo biti,koji bi trebao biti važniji od toga da ovom Gradu, našojkatedrali i osobito stanovnicima Grada saèuvamodostojanstvo." "Ne uspije li lukavo i zavoðenjem, Zmaj poèinje djelovatinasilno", dodao je biskup Uziniæ. "Pokazuje to i ekonomskakriza u èijoj se pozadini nalazi on i njegovo egoistiènodjelovanje u onima koji u svom bogaæenju nisu imali mjeru,a što se osobito odražava na onima koji su najslabiji, alipokazuju to, makar na drugi naèin, najnovije vijesti kojenam stižu osobito iz Iraka, ali i iz Sirije, Nigerije, JužnogSudana, kao i nekih drugih zemalja Azije i Afrike, ali iUkrajine u kojoj kršæani ubijaju kršæane, i Palestine u kojojje najviše stradalih meðu civilima i djecom. Zmaj se, oèitoje, na poèetku 21. stoljeæa ponovno oborio na Ženu i njezinopotomstvo na najgrublji moguæi naèin. Istodobno je ostataksvijeta zavio u ideološku šutnju i bespomoænost koja našuprogonjenu braæu i sestre ostavljaju na milost i nemilostZmaju i njegovim pomagaèima, meðu kojima osobitoistièem islamski fundamentalizam – neæu ovdje o njegovimuzrocima koji nisu i ne mogu biti opravdanje za ono što seèini nevinima – koji je kao i svaku drugi fundamentalizamizdaja Boga u èije se ime navodno djeluje. Pozivam našumuslimansku braæu, osobito muslimane koji žive u našemgradu i u èiju smo se otvorenosti i meðureligijsku suradnjudo sada više puta mogli uvjeriti, da dignu svoj glas osude, asve nas druge da im se pridružimo i uèinimo sve što je unašoj moæi kako bismo pomogli onima koji su ugroženidanas, kao što smo mi bili ugroženi juèer dok je Zmaj sasvojim pomagaèima ubijao ljude i razarao naš Grad. Ipritecimo im u pomoæ." U pomoæ im možemo priteæibuðenjem svijesti o tom zlu za mir u svijetu i sve koji trpezbog svoje nacionalnosti, rase, vjere… Biskup je pozvao i upropovijedi na molitvu za progonjenu kršæansku braæu isestre koji trpe zbog vjere u Isusa Krista i svog kršæanskogopredjeljenja, za njihovu ustrajnost kao i za sve one koji narazlièite naèine pate ovdje kraj nas, preporuèujuæi sveMarijinu moænom zagovoru. Zavjetnu sliku Gospe od Porata u procesiji nakon mise nosilisu pomorci i pomorski èasnici, a katedralni zborovi podravnanjem Margit Cetiniæ pjevali su pjesme svojoj nebeskojzaštitnici. Zahvaljujuæi svima na dostojanstvenoj proslavikatedralne zaštitnice na otvorenom prostoru ispred katedraležupnik don Stanko Lasiæ uime svih vjernika izrazio je suæutbiskupu Uziniæu kojem je tog dana ranije preminula majka.


1720. kolovoza 2014. broj 33/2014

Kardinal Bozaniæ sa Zagrepèanima hodoèastio MajciBožjoj RemetskojZagreb, 15.8.2014. (IKA) – Prema tradiciji na svetkovinuVelike Gospe središnje euharistijsko slavlje u svetištu MajkeBožje Remetske uz sudjelovanje više tisuæa Zagrepèanapredvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ.U koncelebraciji je bilo dvadesetak sveæenika meðu kojima iprovincijal Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa o.Sreæko Rimac i zamjenik biskupskog vikara za grad Zagrebmons. Zvonimir Sekelj. Misi su nazoèili i zagrebaèkigradonaèelnik Milan Bandiæ, predsjednik Gradske skupštineDarinko Kosor, predsjednik Vijeæa gradske èetvrti MaksimirStanko Gaèiæ, kao i predstavnici 110. brigade HV izKarlovca te èlanovi Karlovaèke graðanske garde. Na poèetku mise, provincijal o. Sreæko Rimac èestitao jekardinalu Bozaniæu uime svoje redovnièke zajednice,remetske župe, te okupljenih hodoèasnika 25. obljetnicubiskupstva. Radujemo se ovomu daru koji je Bog udijelioVama, ali i svima nama kojima služite kao pastir, rekao jeRimac.Uvodeæi u slavlje kardinal Bozaniæ istaknuo je kako bisvetkovina Velike Gospe bez pohoda Mariji bila prazna, apohod Mariji ispunjava naše srce i raduje duše. U homilijikardinal je naglasio kako našu odanost Mariji izrièemomolitvom, pjesmom, vapajem i djelima milosrða. Svjesni smo da je sve dar i milost te da unatoè osobnomtrudu i naporu uvijek više primamo od Božje providnosti,rekao je, dodajuæi kako smo "ujedinjeni s našom braæom isestrama koji danas diljem domovine hodoèaste umarijanska svetišta. U intimi mira, koji nas ispunja, molimoMariju da nas primi u svoje naruèje i prikaže svome Sinu svenaše èežnje, radosti, nade, boli i tuge. Današnja svetkovinaunosi u naš život zraku svjetla i nebeske radosti: otvorimo setom daru neba i zazovimo nebesku pomoæ Majke Marije".Osvræuæi se na Marijin "Velièa", kardinal je istaknuo kako jeto izvrstan navještaj kršæanske nade. "Velièa" ukazuje i na toda pred Kristom i u Njegovoj slavi svako socijalnodiferenciranje gubi na vrijednosti. Ljudska moæ gubi svakoznaèenje. Krist je svojom božanskom snagom pobijedioidole. Zato se i kršæanin treba osloboditi od privlaènostimamona, upozorio je. Takoðer, "Velièa" raskrinkava laž iiluzije onih koji nastupaju samouvjereno, kao da sugospodari i glavni akteri povijesti, a dolazi ususret onimakoji poput Marije imaju srce èisto, slobodno i ispunjenoljubavlju.Sažimajuæi poruku današnjega blagdana, kardinal je naglasiokako smo kao kršæani u prvom redu pozvani nadati se onomešto nas oèekuje u buduæoj slavi kod Oca. Trebamo vjerovatineizmjernom djelovanju Božje ljubavi, koja nas želi spasiti.Trebamo vjerovati da nam je mjesto osigurano u zajedništvuPresvetog Trojstva gdje je Blažena Djevica Marija veæprisutna dušom i tijelom. Trebamo vjerovati u raj i premanjemu usmjeriti sav svoj život. Marija nam pomaže shvatitida je nada krepost koja prodire u sve pore našega sadašnjegživota, jer sve životne okolnosti oèekuju preobrazbu koja seraða iz nade. Nada nam omoguæuje da se zalažemo zadostojanstvo svake ljudske osobe, da se zauzimamo za pravosvakog ljudskog biæa na život, da promièemo pravdustavljajuæi se na stranu slabijih i siromašnih, poniznih inapuštenih, da budemo uz one nad koje je Bog ispružiosvoju moænu ruku. Marija je znak da na ovoj zemlji imamnogo muževa i žena bogata duhovnog života, što èestoostaje skriveno i nepoznato, a što æe se oèitovati u nebeskojslavi. Svi oni koji svojom molitvom, žrtvama i jednostavnimgestama služenja i darivanja po primjeru Marijinu, velièaju islušaju Gospodina, ostaju ustrajni u nadi protiv svake nade. Na kraju homilije kardinal je Majci Mariji uputio molitvu da

izmoli dar nade za graðane Hrvatske, za Europu i sav svijet.Takoðer je uputio molitvu da izmoli mir u zaraæenimpodruèjima Ukrajine, Bliskoga istoka i Iraka, te da zaštitiiraèke kršæane od progona. Majku Mariju zamolio je i dasvrne svoj pogled na sve koji su u našoj domovini isusjednim zemljama stradali od poplava.

Slavlje u svetištu Majke Božje od KrasnaKada nestane vjere, nastane kriza i depresija u društvu,pogotovo kada se ljude zavarava neostvarivim ciljevima,upozorio biskup Mile BogoviæKrasno, 15.8.2014. (IKA) - Gospiæko-senjski biskup MileBogoviæ tradicionalno je, 15. godinu za redom od osnutkaGospiæko-senjske biskupije, predslavio blagdan UznesenjaBDM u svetištu Majke Božje od Krasna. Suslavili su brojnisveæenici biskupije kao i gosti iz Rijeèke nadbiskupije.Unatoè lošem vremenu brojni su hodoèasnici prepješaèili iviše od stotinu kilometara iz Rijeke, Gospiæa i Otoèca dadoðu po duhovnu potporu Majci Božjoj Krasnarskoj, gdje ihje pozdravio upravitelj svetišta vlè. Šimo Božiæ.Biskup Bogoviæ u homiliji je govorio o krizi i depresiji udruštvu kao posljedici nedostatka vjere. Marijino "Neka mibude po tvojoj rijeèi" najbolji je putokaz svima nama daojaèamo svoju vjeru. Svaki posao zapoèinjemo s vjerom:gradnju, poslove na radnom mjestu, u obitelji, ali i ratu, teovom prilikom zahvaljujemo nazoènoj policiji na poslovimau stvaranju i obrani domovine. Kada nestane vjere, nastanekriza i depresija u društvu, pogotovo kada se ljude zavaravaneostvarivim ciljevima. Politièarima je bitan osobni, a neopæi interes. Tada nastaje ljutnja na sve, državu, bližnje, amnogima takvima kuæe propadaju u kupini. Ako sesamosažaljevaš utopit æeš se u depresiji, upozorio je biskupBogoviæ te izrazio želju da probudimo vjeru u sebe i svojnarod. Svatko se treba zapitati može li nešto uèiniti za svojuobitelj, naselje ili narod. Tek æeš tada osjetiti da si iz ropstvadošao na slobodu. Moramo povjerovati u takav put inaèe æenas zahvatiti umor i gubitak povjerenja u institucije. Bauknevjere koji kruži Hrvatskom je štetan, upozorio je biskup tepozvao vjernike da saèuvaju vjeru u vlastito nacionalno biæe. Vjeru æemo ojaèati tako da ne iskrivljavamo povijest i nelomimo grane narodnom stablu. Nije nam idol europskièovjek kojeg nije bilo nigdje dok su nam palili kuæe, veæ IsusKrist. Ne dopustimo da nam nitko ne ukrade snagu vjere. Nesumnjajmo u naše nacionalne i vjerske ideale jer iz sumnje uBoga jaèaju se i ostale sumnje. Najbolji lijek od svekolikedepresije je Majka Božja od Krasna, zakljuèio je biskupBogoviæ.Pjevanjem je slavlje uvelièao združeni zbor pod ravnanjemIvana Prpiæa Špike i uz orguljsku pratnju vlè. JosipaŠimatoviæa. Na kraju mise generalni vikar Gospiæko-senjskebiskupije uime Odbora za proslavu Velike Gospe na Krasnumons. mr. Tomislav Šporèiæ podsjetio je na pastoralni planbiskupije koji je bio u znaku "Odgoja za slobodu u znakukriža" te najavio novi pastoralni plan. Istaknuo je brojnehodoèasnike koji su došli u svetište te je na kraju blagoslovio sve nabožne predmete. Prije toga biskupu suhodoèasnici iz župe Viškovo pod pokroviteljstvom rijeèkognadbiskupa Ivana Devèiæa uruèili zavjetni dar povodom 10.obljetnice hodoèašæa kao i pripadnici Udruge specijalnepolicije Ajkule iz Rijeke u znak na 4. godinu hodoèašæa.Misi su nazoèili i najviši predstavnici Policijske upraveLièko-senjske i Primorsko-goranske.Popodnevnu blagdansku misu predslavio je upraviteljsvetišta vlè. Šimo Božiæ, a misu uoèi blagdana kancelarbiskupije mr. Marinko Milièeviæ.


18 20. kolovoza 2014. broj 33/2014

Biskup Pozaiæ u svojoj naslovnoj biskupijiPiæan, 16.8.2014. (IKA) - Zagrebaèki pomoæni biskupValentin Pozaiæ, naslovni biskup povijesne Piæanskebiskupije, predvodio je 16. kolovoza u piæanskoj župnojcrkvi, nekadašnjoj katedrali Navještenja BDM, sveèanomisno slavlje o blagdanu sv. Roka, suzaštitnika Piæna, kadase obilježava i Dan Opæine. Osim župnika domaæina,piæanskog dekana preè. Antuna Kureloviæa, uz biskupa jekoncelebriralo desetak sveæenika iz tog i susjednih dekanata,bivši župnici Piæna te sveæenici rodom iz te župe. Nakon sveèane ulazne procesije, uvodnu rijeè pozdravabiskupu, okupljenim sveæenicima, opæinskom naèelnikuIvanu Frankoviæu, predstavnicima opæinskog vijeæa tevjernicima pristiglim iz te i okolnih župa, uputio je preè.Kureloviæ. Na poseban je naèin pozdravio skupinuhodoèasnika koji su, predvoðeni vlè. BlažomBošnjakoviæem, župnikom u Donjem Labinu, hodoèastilinekoliko sati pješice iz labinske župe Gospe Fatimske sv.Roku u Piæan. Mons. Pozaiæa ispred prezbiterija doèekali su ovogodišnjiprvoprièesnici sa simbolima sv. Roka, te mu izrazilidobrodošlicu cvijeæem. Poštovanje prema svom naslovnombiskupu vjernici Piæna izrazili su i isticanjem biskupskoggesla mons. Pozaiæa "Život biraj" na glavnim gradskimvratima. I ove godine o blagdanu sv. Roka prigoda je da sepodsjetimo da nas on, poput drugih svetaca privlaèi jer namje uzor u svojim vrlinama, krepostima i kvalitetama kojimasvatko od nas teži, podsjetio je na poèetku homilije biskupPozaiæ. Koristeæi prièu o Diogenesovoj "potrazi zaèovjekom" unatoè mnoštvu ljudi, biskup je naglasio kako jeu društvu prisutnost ljudi, poput sv. Roka, upravo kao solkoja daje okus dobrome ali jednako tako svojomnepotkupivošæu i moralnošæu razotkriva bolne moralne ranedruštva. Sv. Rok bio je izvrsna, integralna osoba, posveizgraðene osobnosti, bio je moralna vertikala svogavremena, živio je èestito, pošteno, pravedno, živio je uhorizontali ovoga svijeta ali tražeæi vertikalu, živio je nazemlji tražeæi nebo. Biskup je nadalje naglasio dvije znaèajke sv. Roka: bio jeèovjek hodoèašæa i caritasa. Sveti Rok je naime hodoèastiopješice iz Francuske u Rim, a putem je èinio djela milosrða,napose se brinuæi za oboljele od kuge zbog èega mu se jenarod kasnije posebno utjecao kao svecu zaštitniku od teopake zarazne bolesti od koje je i sam bio obolio. I u našemvremenu, nakon tragedija ili katastrofa, probudi se u ljudimaplemenitost, koja je, nedavno smo imali prilike vidjeti,uèinila da je mnogo mladih ljudi otišlo volontirati upoplavljena podruèja, stavljajuæi na raspolaganje svojevrijeme i svoj rad, ali jednako tako donoseæi stradalnicimaljudsku blizinu i znak da nisu sami. I u afrièkim zemljamapogoðenim ebolom, vidimo primjere gdje se lijeènici imisionari i po cijenu vlastitog života brinu i žrtvuju zadruge. Nisu li i to suvremeni sveci, zapitao se mons. Pozaiæ. Biskup se nadalje osvrnuo na aktualna politièka-zakonodavna pitanja vezana za moralne aspekte današnjegdruštva, te primijetio kako nam se govori da nemakonsenzusa kada je u pitanju oèuvanje moralnih vrednota, noèini se da taj konsenzus postoji kad treba izdati te moralnevrednote; izgleda kao da je današnje društvo prodalo moralnikompas za Judine škude. Citirajuæi rijeèi pape Franje ovažnosti braka u stvaranju novog života, biskup je istaknuougroženost te temeljne institucije i upozorio na snažnudepopulaciju, demografsku katastrofu koja godišnje smanjiHrvatsku za oko 10.000 stanovnika. Buduænost pripadaonima koji znaju da je život dar Božji i sukladno tome gacijene, poruèio je mons. Pozaiæ te pozvao vjernike neka se

mole da i njihov život, poput životnog puta sv. Roka, budehodoèašæe i caritas. Misno slavlje zakljuèeno jetradicionalnim oferom, èašæenjem moæi sv. Roka.Na kraju misnoga slavlja, koje su pjevanjem naizmjencepratili župni zbor i zbor mladih, župnik je mons. Pozaiæuizrekao èestitke za desetu obljetnicu biskupske službe.Premda æe se ta obljetnica navršiti 2. veljaèe 2015., vjerniciPiæna, znajuæi da toga dana njihov naslovni biskup neæe bitis njima, darivali su ga obiljem prigodnih plodova zemljepiæanskog kraja. Po završetku misnoga slavlja župnik i naèelnik Opæinepoveli su mons. Pozaiæa u obilazak piæanske starogradskejezgre, koja je nakon radova kompletne graðevinske iinfrastrukturne obnove u posljednjih nekoliko godinazablistala punim sjajem. Ispred Centra za nematerijalnukulturnu baštinu, pored masline, simbola mira, èlanice zboramladih otpjevale su biskupu u èast Beethovenovu Oduradosti. Dan Opæine u Piænu je tradicionalno obilježen još nizomkulturnih, zabavnih i sportskih dogaðaja, a ove je godine uposlijepodnevnim satima prigodno struèno predavanje opovijesti Piæna i Piæanske biskupije održao ravnateljDržavnog arhiva u Pazinu dr. Elvis Orbaniæ.

Velika Gospa i Rokovo na otoku IžuVeli Iž, 16.8.2014. (IKA) - Na otoku Ižu sveèano jeproslavljen blagdan Velike Gospe u oba otoèka mjesta,Malom i Velom Ižu. Sveèano misno slavlje 15. kolovozaprijepodne u Gospinoj crkvi u Malom Ižu predvodio ježupnik don Slavko Ivoš, uz sudjelovanje brojnog puka, kakodomaæeg tako i inozemnih gostiju. U okiæenoj crkvi vjernici su od ranih jutarnjih sati dolazili napoklon pred Gospinim kipom. U homiliji župnik Ivošistaknuo je kako su brojni naraštaji otoèana u težinama iburama težaèko-ribarskog života dolazili po utjehu iduhovnu snagu u tu Gospinu crkvu, koja baš kao pravamajka, okuplja sve mještane iz zaselaka na okolnimbrežuljcima i uvalama. Pozvao je sve da ozbiljno i zauzetožive svoju kršæansku vjeru po uzoru na Majku Božju, jernijedna zajednica, kao ni društvo u cjelini ne može živjetibez dubljega duhovnog smisla, reda i poštovanja naravnoga iBožjega zakona, baš kao što ni ribarska družina na laði nemože funkcionirati bez držanja pravilnoga, tradicijskogareda. Ta je slika osobito bliska Maloižanima, koji supovijesti bili vrsni i nadaleko poznati ribari. Poslijepodne u Velom Ižu župnik Ivoš predvodio je sveèanuglagoljašku misu na staroslavenskom, kako je odvajkada utoj glagoljaškoj župi obièaj. Veloižani su saèuvali svoje stareautohtone napjeve i pjevaju i danas glagoljašku misu. Poslijemise uslijedila je sveèana procesija veloiškom obalom sazlatom okiæenim Gospinim kipom koji su nosili djevojke imladiæi u starinskim otoèkim nošnjama. Slikovita procesijakretala se posred brojnih domaæih i stranih brodova koji ovihdana ispunjaju luku toga turistièkog mjesta. U propovijedi ježupnik govorio o vrijednosti zavjetnoga zlata na Gospinukipu, koje je prvenstveno svjedoèanstvo ljubavi prema Bogui Gospi minulih naraštaja naših otoèana. U subotu 16. kolovoza, na blagdan sv. Roka, sveèana misaslavljena je u zavjetnoj crkvici Sv. Roka, na brdu Pelovac uDragama, zaseoku Velog Iža, koju je u 18. st. sagradioveloiški "parun", brodovlasnik, Jerolim Baniæ. Poslije miseodržana je i procesija sa sveèevim kipom te blagoslov djece.

.


1920. kolovoza 2014. broj 33/2014

"Rokovo u Meðimurju"Blagdansko slavlje predvodio biskup Josip MrzljakDraškovec, 16.8.2014. (IKA) - "Rokovo u Meðimurju"manifestacija je koja se veæ niz godina tradicionalno održavau Draškovcu. I ove godine, u prigodi 254. obljetnice zavjetasv. Roku i 225. obljetnice osnutka župe sv. Roka, okupili suse u Draškovcu brojni vjernici iz meðimurskih župa iokolice, kao i iz susjedne Maðarske te Italije. Sveèanoeuharistijsko slavlje na blagdan sv. Roka, 16. kolovoza,predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak uzkoncelebraciju još petnaestak sveæenika. Sve ih je na poèetku pozdravio i izrazio dobrodošlicudomaæi župnik Matija Voniæ, pozvavši ih da se zagledaju uživot sv. Roka te otkriju Božju prisutnost u svakom èovjekukoji je u potrebi. "Vratimo nadu našem narodu i otvorimohorizonte Božjega milosrða i dobrote", rekao je vlè. Voniædodavši kako je Meðimurje osjetilo u prošlosti veliku pomoæsv. Roka. "Po zavjetu grofa Althana, gospodara cijelogaMeðimurja, nestalo je kuge iz Meðimurja. Zavjetna crkva uDraškovcu je spomen velike pomoæi sv. Roka cijelom pukumeðimurskom i njihovu blagu. Sa zahvalnošæu treba reæi daje sv. Rok zaštitnik cijeloga Meðimurja", istaknuo je vlè.VoniæBiskup Mrzljak u propovijedi nastojao je prenijeti porukukoju svojim životom i nama danas upuæuje sveti Rok. "Tkoje svet èovjek? Možemo li mi to biti? Možda æete sezaprepastiti, ali da, vi ste sveti! Po krštenju. Tada postajemosveti. Od tada idemo posebnim putem kroz život", istaknuoje biskup Mrzljak. Vjera nas usmjerava na put svetosti,pitanje je samo želimo li iæi tim putem. "Put kršæanskogživota nije ni lak niti jednostavan. Isus je rekao: 'Ako hoæešza mnom trebaš uzeti križ', ne bježati od žrtve i napora. Jest,iæi tim putem je naporno, ali on vodi pravome cilju. Zato,poruka današnjeg blagdana jest da se zapitamo: Idem li jazaista tim putem kršæanskog života, slušam li rijeè Božju",rekao je mons. Mrzljak. Podsjetio je kako je svaki svetac bio èovjek kao i svakidrugi, kao uostalom i Blažena Djevica Marija koja jepotpuno vjerovala i dopustila da Bog bude u njenom životu.Možemo li mi tako? Koliko mi to Bogu dopuštamo da budeprisutan u našem životu i našem društvu? Kako je moguæeda se u našoj domovini, u kojoj je gotovo devedeset postodeklariranih katolika, donose zakoni protivni našoj vjeri,pitao je izmeðu ostalog biskup Mrzljak, poruèivši da se vjerapokazuje djelima, a ne rijeèima. "Bog nas nije napustio veæ je s nama, na poseban naèin usakramentima gdje uèvršæujemo svoju vjeru. Možda smoumorni, možda zavedeni, no moramo se vratiti. To je putsvetosti. Sveci su nam u tome primjer. Vratiti se nazad kadshvatimo da smo duboko pogriješili jest èin poniznosti.Pozvani smo u tome pomagati jedni drugima kako bismo išliputem svetosti", zakljuèio je biskup Mrzljak, stavljajuæi zaprimjer samog sv. Roka, koji je živio po Isusovim rijeèima izdanašnjeg evanðelja da što god uèinimo drugima uèinili smosamom Gospodinu. Na kraju euharistijskog slavlja domaæini su biskupuMrzljaku darovali sliku crkve u Draškovcu te dopisnicu itakozvanu pepeljugu (poštanske marke koje služe zaukrašavanje pisama, dopisnica i razglednica) izdane o 225.obljetnici osnutka župe. Uoèi blagdana sv. Roka u župi je održana trodnevnaduhovna priprava koju je vodio vlè. Siniša Preiner. Prvogdana bila je predstavljena knjiga "Draškovec i sv. Rok" tedopisnica i pepeljuga u èast 225. obljetnice osnutka župe.Drugog dana svoj nastup imao je puhaèkih orkestar i KUDPrelog a treæeg dana bio je organiziran koncert klasièneglazbe i zborova.

Na samo Rokovo nastupio je KUD iz maðarskog Sümega, teje održan 8. festival duhovne glazbe "Sveti Rok 2014".Dogaðanja su bila obogaæena i nizom drugih duhovnih idruštvenih sadržaja.

410. obljetnica župe LukovdolSlavlje predvodio nadbiskup Ivan DevèiæLukovdol, 16.8.2014. (IKA) - Rijeèki nadbiskup IvanDevèiæ predvodio je u subotu 16. kolovoza sveèano misnoslavlje u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije uLukovdolu, u povodu 410. obljetnice osnivanja župe.Suslavili su župnik Branko Dragojeviæ i župnik MrkopljaTadija Tomkiæ. Na misi su se uz brojne vjernike okupili igradonaèelnik Vrbovskog Dražen Muhviæ i Katolièki skautiRijeèke nadbiskupije s vjerouèiteljem Marinom Miletiæem.Nadbiskup se u propovijedi osvrnuo na ustrojstvo Crkve, odPape do župne zajednice, te trajnim vrijednostima radi kojihje župa opstala svih tolikih godina. Krist je naša stijena kojojmoramo ostati vjerni unatoè pomodarstvu današnjegvremena kada neki misle kako se treba mijenjati ono što jenepromjenjivo, poruèio je. Osvræuæi se na evanðelje o ženikoja s velikom vjerom moli Isusa za ozdravljenje kæeri, pa ionda kada se èini da je Isus ne želi uslišati, ona ustraje umolitvi i na kraju biva uslišana, istaknuo je kako smo svipozvani takvu vjeru imati i prenositi s generacije nageneraciju jer æemo samo na taj naèin oèuvati ovu župnuzajednicu kako bi se opet mogla jednom slaviti ovako visokaobljetnica.Okupljene je upoznao s poviješæu župe, rekavši kako semjesto Lukovdol prvi puta spominje 1450. godine uModruškim Urbanima, u kojima se navodi crkva UznesenjaBlažene Djevice Marije. Drugi put crkva se spominje uLukovdolu godine 1558. u zapisniku povjerenstva koje jeizašlo na procjenu štete poèinjene od Turaka 1557. i 1558. ispominje se crkva bez zvonika. Turci su crkvu opet srušili1604. i tada je osnovana župa Lukovdol i poèela izgradnjanove crkve na temelju porušene. Današnji oblik crkvesagraðen je 1620. godine.Uz župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije tu su jošcrkve: Sv. Franje Ksaverskog, Sv. Ilije u Dramlju, KristKralj u Rimu, Sv. Petar i Pavao u Osojniku, Svi sveti uVelikom Jadrèu dok su kapele Sv. Emanuela i Sv. Florijanau privatnom vlasništvu. Najpoznatija je ipak Sv. FranjeKsaverskoga, koja je sagraðena godine 1715. Sveta Stolicadala je potpuni oprost dva puta na godinu onima koji uzobiène uvjete pohode tu crkvu, rekao je nadbiskup. Dodao jekako je u 18. stoljeæu tu crkvu posjetilo do 10.000 ljudi. "Tepodatke ostavili su isusovci misionari koji su 1725. uLukovdolu držali mise. "U tom izvješæu iz 1726. godinenaziva se sv. Franjo Ksaverski èudotvorcem ovog kraja, a1735. Ova crkva naziva se miraculis percelebris - slavna poèudesima jer je dobivala èudesne milosti", rekao je župnikžupe Uznesenja BDM Branko Dragojeviæ.Župa Lukovdol 1769. godine imala je 2267 duša i u 18 st.dala je devet duhovnih zvanja od kojih je poznati isusovacJosip Slivec, dr. kanonskog prava, doktorirao u Salzburgu ibio magistar na isusovaèkoj gimnaziji u Varaždinu. Dodao jekako je župa Uznesenja BDM u novije vrijeme dala dvažupnika: Josipa Kraša koji je umro 2006. i pokopan je uGospiæu, i Vladimira Krizmaniæa koji je u mirovini. Danasžupa ima samo oko 680 stanovnika. "Jedino kao vjernicipouèeni poviješæu i u najtežim trenucima molimo se našojzaštitnici župe Blažene Djevice Marije da ona koja je prije410. izabrana za patrona ove župe èini èudo obraæenjamnogih koji su odlutali od Boga i crkve da se vratespoznajuæi da je Bog ljubav i milosrðe", poruèio je župnik.


20 20. kolovoza 2014. broj 33/2014

Virovitica proslavila sv. RokaBiskup Škvorèeviæ potaknuo vjernike da se usredglobalizacijskih procesa, gospodarske krize, gubitka nade,rastakanja vrijednosnog sustava i drugih društvenihnegativnosti ne pomire s plitkim predlošcima o uspješnomèovjekuVirovitica, 16.8.2014. (IKA) - Na blagdan sv. Roka, 16.kolovoza, virovitièka župa i franjevaèki samostan proslavilisu svoga svetog zaštitnika, a gradska zajednica dan Grada.Euharistijsko slavlje u crkvi Sv. Roka predvodio je požeškibiskup Antun Škvorèeviæ u zajedništvu s fra MarkomMaloviæem župnikom i gvardijanom, drugom franjevaèkomsubraæom i sveæenicima Virovitièkog dekanata na èelu sdekanom Pavlom Filipoviæem. Na misi su se okupili isaborski zastupnik Josip Ðakiæ, virovitièko-podravski županTomislav Tolušiæ te gradonaèelnik Ivica Kirin zajedno sgostima iz inozemstva. Dobrodošlicu je uputio fra Marko, zahvalivši biskupu što iove godine predvodi sveto slavlje na svetkovinu sv. Roka uVirovitici. Buduæi da odlazi sa službe u Virovitici, fra Markoje zahvalio predstavnicima raznih ustanova i pojedincima napotpori koju su mu davali u njegovu djelovanju. Biskup Škvorèeviæ u pozdravu je podsjetio vjernike dapostoje ljudi koji su veliki u politici, gospodarstvu, kulturi ina drugim podruèjima te kazao da nam je danas pred oèimajedan èovjek koji je postao velik u Bogu. Istaknuo je da je tonajviši domet koji netko od ljudi može doseæi i kazao da jesv. Rok u tom smislu izazovan i danas u Hrvatskoj iVirovitici te je pozvao nazoène da u njemu prepoznajuvlastite moguænosti rasta. U homiliji biskup je spomenuo kako je u mlaðim danimavolio èitati poeziju Tina Ujeviæa koji je iz svoga posebnogpristupa životu znao postavljati duboka i zamršena pitanja teotkrivati dimenzije ljudskog postojanja koje su nadilazileskuèenost onodobnog komunistièkog ideološkog pristupaèovjeku. Podsjetio je kako je Tin meðu ostalim zastupaopotrebu da svaki od nas u svom srcu složi sliku svijeta i daza to treba pronaæi prava polazišta. Nadovezujuæi se na tumisao biskup je istaknuo kako je u doba sv. Roka kao idanas bilo mnoštvo predložaka koji su se predstavljali apokatkad i agresivno nametali kao pravi putovi do ostvarenjauspješnog èovjeka a da su èesto bili pokretani ljudskomsebiènošæu, interesima ili ideološkim ciljevima te završavalirazoèaranjem. Rekao je da je sv. Rok mladenaèkomznatiželjom provjeravao kojim bi se putem mogao najboljepostiæi smisao i cilj vlastitog života te se opredijelio zaIsusov predložak o èovjeku koji se odnosi na njegovucjelovitost, stvarnost srca, duše i savjesti, djela i tijela, nanjegov smisao u sadašnjosti i vjeènosti. Na temelju prvog èitanja iz Knjige o Tobiji i Matejevaevanðelja biskup je ustvrdio da se Božji predložak ljudskevelièine ne ravna prema mjerilima koja se danas zastupajuna politièkoj, gospodarskoj, sportskoj i drugim razinama,nego ide putem malenosti te otkriva èovjekovu velièinu ujednostavnim èinima svakodnevne pažnje prema žalosnima,pružanja èaše vode žednima, kruha gladnima, pohodabolesnih ili utamnièenih, svjedoèenja milosrða i praštanjaprema onima koji nanose uvrede i nepravde. Dodao je da sv.Pavao u današnjem drugom èitanju tvrdi kako je to ludost poljudskim mjerilima, ali mudrost po Bogu. Biskup je podsjetio da je Rok krenuo upravo takvim putemte se sav predao služenju bolesnima od kuge, i sam biozaražen, èudesno ozdravio, da mu je na kraju ljudska zloæadodijelila tamnicu gdje je skonèao, ali da su ljudi prepoznalinjegovu velièinu ljubavi, èasti i poštenja oèitovanu u žrtvi zanajslabije te ga do danas poštuju kao pobjednika i velikogèovjeka. Nadovezavši se na njegov primjer, biskup je

nazoène potaknuo da se usred globalizacijskih procesa,gospodarske krize, gubitka nade, rastakanja vrijednosnogsustava i drugih društvenih negativnosti ne pomire s plitkimpredlošcima o uspješnom èovjeku. Pozvao ih je da poput sv.Roka provjere što mogu postiæi ostvarujuæi Isusov put, da seza njega još èvršæe opredijele te veæ danas u svojoj obiteljizauzetije nastupe s malim izrazima pažnje, plemenitosti,dobrote i ljubavi prema svojim ukuæanima i susjedima, da sena Isusovu rijeè približe siromašnima, gladnima, bolesnima,pruže im i najmanju pomoæ, da æe iskusiti koliko su porasli uistinskoj velièini èovjeka i da æe tako promaknuti civilizacijuljubavi koja donosi smisao i pravi napredak na svimrazinama života: politièkoj, gospodarskoj, sportskoj,kulturnoj. Sa željom da Virovitica krene takvim putem,èestitao je svetkovinu nebeskog zaštitnika župljanima župesv. Roka, franjevaèkom samostanskom bratstvu, agradonaèelniku i svim graðanima Dan Grada. Nakon svete krenula je ulicama Virovitice zavjetna procesijas kipom i moæima sv. Roka, koja je završila molitvom iblagoslovom u crkvi. Biskup je na kraju zahvalio župniku fraMarku Maloviæu i ostaloj subraæi koja odlaze na nove službeza ljubav i požrtvovnost kojom su na Franjin naèinizgraðivali župnu zajednicu u Virovitici i ugradili se u mladupožešku mjesnu Crkvu, te im je poželio Božji blagoslov unovim službama.

Poèela hodoèašæa u svetištu Predragocjene Krvi KristoveS vatrogascima ludbreške regije, koji ove godine slave 145.obljetnicu postojanja, slavio biskup Josip MrzljakLudbreg, 17.8.2014. (IKA) - Dani hodoèašæa uoèiovogodišnje proslave Predragocjene Krvi Kristove uLudbregu poèeli su 17. kolovoza hodoèašæem vatrogasacaludbreške regije, koji ove godine slave 145. obljetnicupostojanja, a kojima su se prikljuèili i vatrogasci drugihregija. Sveèano euharistijsko slavlje u zavjetnoj kapeli uLudbregu predslavio je varaždinski biskup Josip Mrzljak uzdomaæeg župnika i èuvara svetišta mons. Josipa Ðurkana.U propovijedi biskup Mrzljak povukao je paralelu izmeðuzajednice dobrovoljnog vatrogasnog društva i Crkve,istaknuvši da ih povezuje rijeè "dobrovoljno". Biti èlanCrkve, biti vjernik jest èin slobode. Isus poziva, ako èovjekhoæe, može se odazvati Njegovu pozivu, ali Isus nikadanikoga ne prisiljava. Takoðer, taj Isusov poziv nije privlaèanna naèin da bi nešto obeæavao poput uspjeha, zdravlja,životnog napretka, i ljepote, veæ poziva uz upozorenje da æesvaki dan trebati uzeti križ svojega života. "To znaèi, nesmiješ izbjegavati neku žrtvu života, niti tražiti lagodnosti iugodnosti, nego više misliti na ono što je dobro i to dobrotražiti. A to zaista èesto puta iziskuje i napor i nošenježivotnoga križa. Ipak, èovjek to želi uèiniti iz svoje slobode.Jer vjeruje da je to taj put koji vodi konaènom dobrom cilju.Jednako tako, kada se vi odluèujete pristupiti vatrogasnomdruštvu i to je jedan èin slobode. A to èinite zato da proširitekrug dobrote. Svatko od nas dakako, brine se i za svoj život,život svoje obitelji, svojih najbližih, ali time što seuèlanjujete u jedno dobrovoljno društvo koje pomaželjudima, vi želite biti od pomoæi u svakoj akciji i inicijativi, ana poseban naèin onda ako nekoga zadesi neko zlo. Jer, nijesamo da gasite vatru nego je vatrogastvo danas da pomogneu bilo kojoj nesreæi, nevolji koja zadesi ljude i priskaèete imu pomoæ. Sigurno je to jedna dobra i plemenita inicijativa i ustartu je ta odluka opredjeljenje za dobro, za èovjeka, zaljubav, za pomoæ onome kome je ona potrebna", poruèio jebiskup Mrzljak. Osvræuæi se na to kako se nalaze u svetištuPredragocjene Krvi Kristove, biskup Mrzljak istaknuo jekako je Isus, prvi primjer dragovoljnog predanja za èovjeka,


2120. kolovoza 2014. broj 33/2014

zasigurno najveæi dobrovoljac. Onaj koji za èovjeka polažeživot. "Nekada znamo reæi onu uzreèicu da je netko tolikodobar da bi za njega dao i posljednju kap svoje krvi. Upravoto je uèinio Isus za èovjeka i to zato da bi èovjeku daomoguænost osloboditi se zla u sebi, grijeha, zloæe i da bipokazao svoju dobrotu."Nadalje, biskup Mrzljak govorio je i poštovanju odreðenihzakona, propisa i statuta društava kojima èovjek odluèidobrovoljno pristupiti. Naime, kada se èovjek u svojojslobodi odluèi biti èlanom neke zajednice ili nekog društva,treba se držati odreðenih propisa i pravila toga društva, inaèene može biti èlan. "I Katolièka Crkva takoðer ima neke svoje propise izakonike kojih se moramo držati. Èlanovi Crkve možemobiti i postajemo po krštenju na temelju vjere, prvo našihroditelja, a kasnije ju i sami prihvaæamo. Èesto nastajunesporazumi kada netko misli kako je Crkva neko društvo ukojem svatko može nekako živjeti po svome, svatko na svojnaèin i onda se nerijetko raðaju nesporazumi. Zato èlanCrkve treba biti onaj koji vjeruje, a ne zato što mu se sviðaono što Crkva radi", pojasnio je biskup.Osvræuæi se, pak, na današnje evanðelje, svratio je pozornostna Isusa koji pohvaljuje vjeru žene koja je u Isusuprepoznala Mesiju, Božjeg Sina. "Iako je doživjela nekenesporazume, ona za Njim vièe neka joj pomogne, a Isus nakraju pohvaljuje njezinu vjeru. I naš je vapaj èesto: 'Bože,pomozi!', baš poput vapaja ove žene iz današnjeg evanðelja.Uza sve ljudske tehnologije i sva znanja, svjesni smo da namje potrebna u našim životima i Božja pomoæ. I zato, neka tauzreèica 'Bože, pomozi!' ne bude samo uzreèica nego i našamolitva i èin naše duboke vjere, da vjerujemo da Bogpomaže èovjeku, kako u njegovim nevoljama tako i unastojanju da bolje i savjesnije vršimo svoje poslanje i svojedužnosti", zakljuèio je biskup Mrzljak.Na kraju euharistijskog slavlja biskup Mrzljak vatrogascimaèestitao je njihov jubilej te im poželio da imaju što manjeposla radi kojeg se zovu vatrogasci, ali ipak da imaju što višedruženja i spremnosti pomoæi kada je to potrebno ustrajuæi uzajedništvu.

Susret kardinala Bozaniæa s pravoslavnim metropolitomPorfirijemKardinal i metropolit pozivaju vjernike na molitvu za mir,posebno za kršæane koji stradavaju u Siriji i Iraku, aodgovorne da uèine sve što im je moguæe kako bi se izbjegladaljnja stradanja stanovništvaZagreb, 18.8.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ primio je 18. kolovoza u Nadbiskupskomdvoru u Zagrebu pravoslavnog metropolita zagrebaèko-ljubljanskog Porfirija Periæa, izvijestio je Tiskovni uredZagrebaèke nadbiskupije. Tom prvom susretu kardinalaBozaniæa i metropolita Porfirija bili su nazoèni igumanDanilo Ljubotina i kancelar Nadbiskupskoga duhovnog stolau Zagrebu mons. Stjepan Veèkoviæ.Kardinal Bozaniæ i metropolit Porfirije u srdaènom susretuzadržali su se u dužem razgovoru o sadašnjim okolnostimacrkvenoga i društvenoga života u Hrvatskoj.Osvræuæi se na konfliktne situacije u Ukrajini, na Bliskomistoku i u Iraku, kardinal i metropolit pozivaju vjernike iKatolièke Crkve i Srpske pravoslavne Crkve na molitvu zamir, posebno za kršæane koji stradavaju u Siriji i Iraku, aodgovorne da uèine sve što im je moguæe kako bi se izbjegladaljnja stradanja stanovništva.Na završetku sastanka istaknuta je obostrana otvorenost zadaljnje susrete i zajednièke inicijative.

Crkva i društvo bi bez don Živka bili siromašnijiMisu zadušnicu u crkvi Sv. Josipa na Trešnjevci, u kojoj jedon Živko slavio mise, predvodio kardinal BozaniæZagreb, 18.8.2014. (IKA) - Toèno 30 dana nakon smrti donŽivka Kustiæa, u ponedjeljak 18. kolovoza, u zagrebaèkojcrkvi Sv. Josipa na Trešnjevci služena je misa zadušnicakojom je rimokatolièkim obredom izražena zahvalnost nadaru sveæeništva i života toga velikog èovjeka, koji je kaogrkokatolièki sveæenik i dugogodišnji urednik Glasa Koncilaostavio trag u crkvenoj i društvenoj stvarnosti. Uz zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa i 12sveæenika misa zadušnica bila je i zahvalnica za plodovekoje je Kustiæ ostavio predanim radom i nastojanjima,posebice u katolièkom novinarstvu, objavljeno je na portaluGlasa Koncila. U crkvi Sv. Josipa, u kojoj je služio mise, uzobitelj, rodbinu i zaposlenike Glasa Koncila, u molitvenomzajedništvu okupili su se i brojni vjernici koji ga se jošuvijek prisjeæaju i ne zaboravljaju ga. "Danas, kada gledamo s vremenske distance na razdoblje odpola stoljeæa iza nas, možemo slobodno reæi da bi ono bezzauzeta djelovanja vlè. Živka Kustiæa bilo siromašnije i nacrkvenom i na nacionalnom planu. Ali Bog je onaj koji vodii Bog je onaj koji obdaruje pojedinca s darovima i onda gavodi onako kako to Bog usmjerava, poštujuæi ljudskuslobodu. Mi upravo danas vidimo kako je vlè. Živka Bogvodio; nije mu bilo lako, ali ga je darovao Crkvi i našemnarodu u odreðenom vremenu. Zahvaljujemo za sve ono štoje on napravio svojim plodnim radom, želimo da ono što jeposijao mi slijedimo i od toga danas živimo te da tonastavimo", kazao je kardinal Bozaniæ na poèetkueuharistije, u kojoj je izreèena zahvalnost, ali i pred svestavljen poticaj da u vlastitom životu ostvaruju ono što Bogod svakoga oèekuje. Propovijedao je mons. Ivan Mikleniæ, a kardinal Bozaniæ nakraju mise rekao je: "Don Živko puno je pisao o narodu inarodu Božjem. Bit æe interesantno to prouèavati. Mi sviosjeæamo i veèeras da imamo nešto zajednièko: ono što jeposijano sada je zajednièko, naš život pripada tomunarodnom spomenu i sjeæanju, koje narod nosi, od kojegaživi. To je osjeæaj pripadnosti, osjeæaj zajednièke povijesti,osjeæaj zajedništva - u Crkvi i u narodnom biæu. Dok smoobnavljali veèeras spomen uèinimo da to živi, jer time smo imi nastanjeni. To je dio našeg identiteta i to je ono što naszajedno i drži: spomen, baština, ono što je posijano, ono štoje zasaðeno, ono što raste zajedno želimo èuvati i njegovati."


22 20. kolovoza 2014. broj 33/2014

Crkva u Hrvata

Biskup Komarica pohodio episkopa AtanasijaBosanski Petrovac, 11.8.2014. (IKA/TABB) - Boraveæi uponedjeljak 11. kolovoza u posjetu bosansko-petrovaèkojopæini, banjoluèki biskup Franjo Komarica s pratnjompohodio je bihaæko-petrovaèkog episkopa Atanasija unjegovoj rezidenciji. U prijateljskom ozraèju dvojicacrkvenih poglavara, èija je duhovna pastva u posljednjemratu doživjela veliko brojèano smanjenje, razgovarali su oaktualnoj situaciji u kojoj se nalaze njihovi vjernici, ali imnogobrojni progonjeni kršæani, osobito na Bliskom istoku iu Iraku. Episkop Atanasije požalio se biskupu na slabpovratak i težak život pravoslavnih vjernika u Livanjskojžupaniji, te ga zamolio da on "svojim autoritetom" potaknepolitièare "svih razina vlasti u BiH" kako bi se brže iuèinkovitije pomoglo tim ljudima. Biskup Komarica rekao jeda su i mnogi katolici, osobito na podruèju entiteta RS uteškoj situaciji te predložio episkopu da zajedno poðu dopredstavnika vlasti, gdje god on smatra da je potrebno,dodavši da je i do sada u više navrata apelirao kod vlasti uFBiH, ali i u RS na podruèju Banjoluèke biskupije dauèinkovitije pomognu povratak prognanika i izbjeglica.Spomenuo je episkopu trajnu opstrukciju opæinskih vlasti uDrvaru za ponovnu izgradnju župne crkve, koju sukomunisti porušili 1949. godine, kao i župnu crkvu uBosanskom Petrovcu. Izrazio je nadu da æe vlasti i u Drvarui Bosanskom Petrovcu konaèno omoguæiti i svojimgraðanima katolièke vjere da imaju svoje nekretnine, koje suim bespravno oduzete, a potrebne su za njihovo slobodnoispovijedanje vjere, kako im je zajamèeno u državnomzakonu.Biskup i episkop složili su se da zajednièki pozovu svojevjernike na molitvu za prestanak progona i uništavanjakršæana u Iraku, a politièke voðe u zemlji, te Ujedinjenenarode da u okviru svojih nadležnosti osiguraju poštovanjetemeljnih ljudskih prava svim ugroženima u Iraku.

Pokop dr. Tomislava JoziæaKoraæe, 12.8.2014. (IKA) - Na prvi dan trodnevnice uoèisvetkovine Velike Gospe pokopan je 12. kolovoza u rodnojžupi Uznesenja BDM u Koraæu u Bosanskoj posavini vlè. dr.Tomislav Joziæ. dugogodišnji profesor moralne teologije naKatolièkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, koji je nakonduže i teške bolesti preminuo 10. kolovoza u SarajevuMisu zadušnicu u župnoj crkvi uz pedesetak sveæenika, kao isprovodne obrede na mjesnom groblju, predvodio je mons.Luka Tunjiæ, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije."Znao je postaviti granicu izmeðu površnosti i dubine,zanimljivosti i samodopadnosti, jednostavnosti i teološkezahtjevnosti, moralnih principa i kazuistike... Napredavanjima je plijenio samouvjerenošæu kojoj je uvijekdodao dozu humora, te vješto znao zainteresirati studente.Njegov humor bio je protkan pastoralnom praksom icrticama iz svakodnevnog života. Zbog svoje posebnekarizme, koju je imao kao profesor, uživao je meðu nama idok smo bili njegovi studenti i poslije kada smo zareðeni,veliko poštovanje i ugled koji mu je tako normalno pristajao,a koji je èini mi se, više znaèio nama nego njemu samome",rekao je izmeðu ostalog mons. Tunjiæ. Rijeèi suæuti uimesarajevskog KBF-a izrekao je njegov dekan mons. PavoJurišiæ, prisjetivši se 34-godišnjega plodnog rada prof. Joziæana tome uèilištu. Uime rodbine od pokojnika su se oprostilifra Mladen Joziæ i Jakov Èabraja.

Misa zadušnica i sprovodni obredi za fra Luku MarkešiæaOstavio je svjedoèanstvo odgovornoga bosanskog franjevca,profesora i intelektualca te društveno angažiranog teologaSarajevo, 12.8.2014. (IKA) - Misu zadušnicu za fra LukuMarkešiæa u samostanskoj crkvi Sv. Ante na Bistriku uSarajevu u utorak 12. kolovoza predvodio je vrhbosanskinadbiskup kardinal Vinko Puljiæ u zajedništvu s pomoænimbanjoluèkim biskupom Markom Semrenom, provincijalomFranjevaèke provincije Bosne Srebrene fra LovromGavranom, te stotinjak sveæenika.Gvardijan samostana sv. Ante i profesor na Franjevaèkojteologiji dr. fra Ivan Šarèeviæ u oproštajnoj rijeèi istaknuo jekako je pokojnik shvaæao svoj franjevaèki život kao misiju,osobnu misiju, kao kršæansko-franjevaèko i bosansko-hrvatsko poslanje u svome vremenu i svojoj Bosni, i "tu jesvoju misiju nastojao ostvariti nadilazeæi samoga sebe krozdvostruku odgovornost: najprije kao odgovornost koja jedolazila iz vjernosti tradiciji i istodobno kroz odgovornostkoja je dolazila iz buduænosti".U tom kontekstu podsjetio je kako se prva odgovornostodnosila na njegovu vjeru, na vjernost idealu Božjegakraljevstva, braæe i sestara jednoga Boga, na kojega se fraLuka nedvosmisleno i nikada sumnjajuæi pozivao. To jeideal i Crkve kao univerzalnoga Božjeg naroda bez rasnih,nacionalnih i kulturnih ogranièenja, rekao je dr. Šarèeviæ, tedodao kako je "na liniji II. vatikanskoga koncila èitav životustrajao na crkvenosti vjere i kritièkoj lojalnosti crkvenojhijerarhiji". Odgovornost koja je fra Luki dolazila iz vjernosti tradicijiodnosila se i na nasljedovanje Isusova evanðelja kako je toèinio Franjo Asiški, mirotvorac i brat svih ljudi bez razlike. Ine na posljednjem mjestu, fra Luku je obvezivala vjernostbogatoj tradiciji Bosne Srebrene, odgovornost premaprethodnim pokoljenjima bosanskih franjevaca od onih prvihu Srebrenici, preko Zvizdoviæa, Divkoviæa, Margitiæa,Lastriæa do suvremenika poput Josipa Markušiæa i IgnacijaGavrana te mnogih tzv. anonimnih fratara koji su èuvali ivjeru i narod, i ljude i pravdu, posebno pravdu koja se ticalasvih društveno slabih, marginaliziranih, manjinskiobespravljenih. Osim odgovornosti za tradiciju, fra Luka jesvoj život posvetio odgovornosti koja je dolazila izbuduænosti, odgovornosti iz cilja koji si je postavio za svojedjelovanje, svoju misiju osobito posljednja dva desetljeæa,od rata naovamo. Usuðujem se kazati, a da ne iznevjerim i ne iskrivim fraLukino poslanje i tajnu života, da je fra Luka ostavioprepoznatljiv i važan trag u provinciji Bosni Srebrenoj, usadašnjim generacijama, meðu mnogim prijateljima isuradnicima. Ostavio je svjedoèanstvo odgovornogabosanskog franjevca, profesora i intelektualca te društvenoangažiranog teologa, zakljuèio je dr. Šarèeviæ.U osvrtu na život pokojnika, u homiliji kardinal Puljiæ rekao:je "Dragi moj fra Luka, sad je tebi jasno što je ovaj život išto znaèe ljudske ideje. Meni još uvijek nije jasno i trebamdoèekati taj trenutak jasnoæe. Pred licem Božjim ti je sadajasno što je to istina, dobrota, ljepota i život vjeèni. Iz tejasnoæe, isprosi i nama jasnoæu. Sve ono u èemu se nismoslagali, opraštam i molim za oprost. Važno je da nas dvojica,ti odozgor a ja odozdo, naðemo suglasje da slavimo Boga.Jer je èovjek u svojem dostojanstvu i dobroti slava Božja.Odlazeæi s ove zemlje ponio si ono što si iz ljubavi radio, asve drugo si ostavio braæi da oni èitaju i prouèavaju što sisve napisao".

Crkva u Hrvataika

2320. kolovoza 2014. broj 33/2014

Po završetku mise, sprovodne obrede na sarajevskomgradskom groblju Bare gdje je pokojnikovo tijelo položeno ufranjevaèku grobnicu predvodio je provincijal Gavran.Fra Luka Markešiæ, krsnim imenom Mirko, rodio se uProslapu kraj Prozora, župa Rama-Šæit, 23. prosinca 1937. uobitelji Luke i Ivke, r. Beljo. Osnovnu školu završio je naŠæitu (1946-50), Franjevaèku klasiènu gimnaziju u Visokom(1950-1961, prekid zbog vojske – 1958-1960), novicijat uFranjevaèkom samostanu u Kraljevoj Sutjesci (1957-58),filozofsko-teološki studij na Franjevaèkoj teologiji uSarajevu (1960-66), poslijediplomski studij na Katolièkombogoslovnom fakultetu u Ljubljani (1966), gdje je doktoriraotezom Izgradnja Crkve prema Prvom pismu Korinæanima(1972).Nakon sveæenièkog reðenja (1964) bio je kapelan u Zenici udva navrata (1965-66, 1970-72), potom u Brajkoviæima(1966-67) i Vijaci (1967-68), te èlan samostana Sv. Ante uSarajevu (1968-70; i 1993-2014). Fra Luka obnašao je razneslužbe u Bosni Srebrenoj: odgojitelj bogoslova (1973-79),definitor (1979-82), provincijal Bosne Srebrene (1982-91),vikar bistrièkoga samostana (2003-2006; 2012-2014) ukojem živi u dva navrata (1968-70) i posljednjih dvadesetgodina (1994-2014).Od godine 1972. do smrti bio je profesor dogmatike naFranjevaèkoj teologiji u Sarajevu. Bio je èlan raznihkomisija u provinciji i nadbiskupiji, posebno angažiran ukomisiji Pravda i mir. Vrlo aktivan u antiratniminicijativama, naroèito u sklapanju Washingtonskogasporazuma (1994). Èlan je a potom i predsjednik Hrvatskoganarodnog vijeæa u BiH. Bio je pokretaè i sudionik važnih projekata u BosniSrebrenoj, u Crkvi i društvu. Zalagao se za dijalog Crkve idržave, za meðureligijski dijalog, za meðusobno uvažavanjenaroda i graðana u BiH. Kao provincijal inzistirao je navažnosti sloge i meðusobnog uvažavanja franjevaca meðusobom, na dobrom funkcioniranju odgojnih i naukovnihzavoda Bosne Srebrene, na pastoralnom usmjerenjubosanskih franjevaca, njihovoj blizini svim ljudima i brizi zavjernike. Za njegova mandata organizirana je velika izložbaBlago franjevaèkih samostana, snimljeni su vrijedni filmovio Bosni Srebrenoj u povodu 700. obljetnice franjevaca uBosni.Zajedno sa svojim suradnicima iz uprave pozvao je klarise uBosnu i sagradio im samostan u Brestovskom; obnovio jeneke važne provincijske kuæe; akter je s fra PetromAnðeloviæem, nasljednikom na provincijalskoj službi,gradnje zavjetne kapelice u Srebrenici, prvom franjevaèkomstaništu u Bosni te proslavi 700. obljetnice dolska franjevacau Bosnu 1991. Uz još neke bosanske franjevce, zajedno supravom Hercegovaèke provincije na èelu s fra JozomPejiæem, pokrenuo je vjerski list Svjetlo rijeèi (1983). U ratuje zajedno s kolegama profesorima na Franjevaèkoj teologijipokrenuo èasopis Bosna franciscana (1993) i bio njezin prviurednik. S profesorima-kolegama s Fakulteta islamskihnauka uredio je hrestomatije (zbirke biranih tekstova) okršæanstvu i islamu. Èesto je organizirao Dan Asiza –godišnji meðureligijski molitveni susret u crkvi Sv. Ante naBistriku. Bio je èlan mnogih organizacija i udruga, aktivnisudionik raznih inicijativa, sastanaka, tribina, simpozija zamir i socijalnu pravdu, za pitanja odnosa politike imoralnosti, uloge religije u društvu i sl.Preminuo je od komplikacija nakon operativnog zahvata nasrcu 7. kolovoza u UKC Koševo u Sarajevu.

.

Biskup Komarica primio regionalnu poglavaricu sestaraDružbe Klanjateljica Krvi KristoveBanja Luka, 12.8.2014. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskupFranjo Komarica primio je 12. kolovoza regionalnupoglavaricu sestara Družbe klanjateljica Krvi Kristove sasjedištem u Zagrebu s. Anu-Mariju Antoloviæ i njenusavjetnicu s. Maru Matijeviæ. U dužem prijateljskomrazgovoru posebnu pozornost poklonili su djelovanju sestarate Družbe na podruèju Banjoluèke biskupije, u kojoj sesestre nalaze još od davne 1879., tj. punih 135 godina.Biskup je poglavarici zahvalio za dragocjeni doprinos koji suna mnogim podruèjima pastorala i karitativnoga djelovanjasestre do sada pružile, a i danas – u izmijenjenimokolnostima – velikodušno pružaju. Zajedno su razmotrili ineke nove izazove, potrebe i moguænosti za buduæi plodanrad sestara Družbe u Banjoluèkoj biskupiji.

Biskup Komarica predvodio slavlje u KoraæuKoraæe, 15.8.2014. (IKA) - Banjoluèki biskup FranjoKomarica proslavio je u petak 15. kolovoza svetkovinuVelike Gospe s oko dvije tisuæe vjernika župe UznesenjaBDM u Bosanskoj posavini, koji su toga dana proslavljali i230. obljetnicu osnivanja svoje župe. Promišljajuæi u homiliji što je središte okupljanja tolikovjernika na svetkovinu Velike Gospe, biskup Komaricaistaknuo je da je to Božja ljubav prema èovjeku. U tom duhupojasnio je Posavljacima da premda prognani iz svojihkrajeva, nemaju pravo pobjeæi od Božjeg srca i ljubaviMarijine, kojoj su se u tom kraju i stoljeæima prije osnivanjate župe zavjetovali i molili njihovi preci. Svjestan situacije uBosni, koja je pretrpjela velike posljedice i u ratnimrazaranjima i u nedavnim poplavama, ohrabrio je vjernike dajoš nije sve izgubljeno. Govoreæi što, pak, kao narod kojiima pravo na svoj rodni kraj i identitet, trebaju èinitiistaknuo je: "Ako drugi narodi pored tebe, narode moj, znajušto hoæe i uporno to žele ostvariti, ne dopusti da te oni i cijelisvijet proglasi za nezdravi narod, koji ne zavrjeðuje pronaæisvoje mjesto na zemaljskoj karti Europskog kontinenta. Držido sebe pa æe i drugi držati do tebe! Okupljajte se,razgovarajte meðusobno, budite solidarni, dogovarajte se, ane svaðajte se meðusobno niti se razdvajajte. Ujedinjujte seu zajednièkim planovima glede lakše buduænosti. Nastojiteda ti planovi budu politièki zreli, ekonomski provedivi,kulturno i obrazovni za vas i vašu djecu oplemenjujuæi.Povijest Crkve nas uèi da Bog hrabre i odluène koji se trudeostati na njegovu putu sigurno ne ostavlja, nego im pomaže.Vjerujte Bogu, koji je uvijek pobjednik. On nije izgubiopovjerenje u vas i zato oèekuje i Bog i Crkva i buduæapokoljenja stanovnika ove bogate i Bogom blagoslovljenezemlje da i vi kao èlanovi najstarijih katolièkih naroda uEuropi svjesno i odgovorno dopustite da Katolièka Crkva uBosni i Hercegovini i dalje cvjeta, a ne da ostane kaopotpuno opljaèkana tužna majka, sirotica, koju su napustilanjezina djeca slušajuæi lažne proroke i preziruæi njezinumnogostoljetnu ustrajnu ljubav i brigu." Zamolio je na kraju da u duhu pjesama koje pjevamo Gospi iživimo, te propovijed završio radosno pjevajuæi s cijelimpukom pjesmu "Rajska Djevo".Dragoga gosta biskupa Komaricu domaæini su obdarilisimboliènim ruènim radovima, a domaæi župnik fra IvanMariæ posebno je zahvalio svojim župljanima braènimparovima Kati i Ivi Gusku, koji su donirali novu oltarnufresku i križni put u crkvi, Kati i Iliji Grgiæu te Mandi iNikoli Krijan, koji su župi za tu veliku obljetnicu darivalimisnicu s likom Gospe Koraæanske i ostalo liturgijsko ruho.Osvræuæi se na povijest te župe koja je godine 1874. nastala

Crkva u Hrvata ika

24 20. kolovoza 2014. broj 33/2014

od tada jedine u tom kraju župe Velika, župnik Mariæiskazao je svoju radost što su, unatoè brojnim ratovima kojisu harali tim krajevima, saèuvane sve matice, kao najboljisvjedoci da su tu živjeli Hrvati katolici. Prije posljednjegarata župa Koraæe s filijalom Lužani i zaseocima imala je 611domaæinstava u kojima je živjelo 2358 Hrvata katolika. Odtoga djece do sedam godina 246, djece koja su pohaðalaosnovnu školu 300, srednjoškolaca 108, studenata 14,radnika 451, oko 200 radnika i èlanova njihovih obitelji uinozemstvu i umirovljenika 168. U ratu su crkva i sve kuæeporušene, opljaèkane, svi Hrvati prognani i raseljeni diljemHrvatske, Europe i svijeta. Do danas ih se tu vratilo tek 80-ak uglavnom starijih, no, ohrabrujuæa je èinjenica da mnogidolaze o velikim blagdanima, èiste ili obnavljaju svoje kuæe,sagradili su i polako ureðuju svoju crkvu, koja je zbog svojeumjetnièke vrijednosti bila nadaleko poznata.

Biskup Gašparoviæ predvodio slavlje Velike Gospe uZemunuZemun, 15.8.2014. (IKA) - Srijemski biskup ÐuroGašpareviæ predvodio je na svetkovinu Velike Gospe, 15.kolovoza, sveèano misno slavlje u župnoj crkvi UznesenjaBlažene Djevice Marije u Zemunu, u koncelebraciji sdomaæim župnikom Jozom Dusparom i još nekolikosveæenika. U sveèano ukrašenoj crkvi slavlje je uvelièaozbor Svete Cecilije. U homiliji biskup je istaknuo da DjevicaMarija nikada nije uzvisivala sebe veæ uvijek Gospodina,svoga dragog sina jedinca Isusa. Ona je mislila prvenstvenona druge ljude preko Gospodina. Mi, ljudi današnjice,povezani smo u nadi i ljubavi i kada je teško i kada seradujemo. Marija je nastanjena duboko u nama na majèinskinaèin te nam time omoguæava da ostvarimo tu meðusobnupovezanost i pored svih nedaæa suvremenog doba. Marijazna da kriza vjere može svakoga èovjeka savladati u jednomtrenutku života, i zato nas nikada ne napušta. Uvijek trebamoobraæati pažnju na svoje bližnje onako kako je to Marijaèinila i aktivno sudjelovati u pozitivnim promjenama usvijetu. Temelj na kojem trebamo graditi te promjenesvakako je molitva za one na kojima leži najveæi teretodgovornosti, zakljuèio je biskup Gašparoviæ.Popodnevno koncelebrirano euharistijsko slavlje predvodioje župnik Duspara, koji je zahvalio svima koji su pridonijeliljepoti blagdanskih slavlja. Nakon mise sve je pozvao dadruženje nastave u crkvenom dvorištu uz zakusku iosvježenje.

Povratak na izvoreHodoèašæem u Asiz poèele pripreme za sveèane zavjete zakandidate franjevaèkih provincija republika Hrvatske i BiHKošljun, 16.8.2014. (IKA) - U franjevaèkome samostanu naKošljunu poèele su 3. kolovoza jednomjeseène pripreme zasveèane zavjete za kandidate franjevaèkih provincijarepublika Hrvatske i Bosne i Hercegovine: jedan zaHrvatsku franjevaèku provinciju Presvetoga Otkupitelja(Split), trojica za Franjevaèku provinciju sv. Križa BosnaSrebrena (Sarajevo), èetvorica za Hercegovaèku franjevaèkuprovinciju Uznesenja Blažene Djevice Marije (Mostar),èetvorica za Hrvatsku franjevaèku provinciju sv. Æirila iMetoda (Zagreb) te dvojica kandidata za Hrvatskuprovinciju sv. Jeronima franjevaca konventualaca.Ovogodišnji organizator priprema je Hrvatska franjevaèkaprovincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri (Zadar), aanimatori fra Tomislav Šanko, fra Diego Dekliæ i fraLeopold Mièiæ.Pripreme su poèele hodoèašæem u Asiz i druga franjevaèka

mjesta od 4. do 10. kolovoza. Smisao hodoèašæa jest(po)vratiti se na izvore života sv. Franje, utemeljiteljaserafskoga Reda, ali i na poèetke osobnoga susreta s Kristomkoji i danas neprestano poziva na darivanje "da život imaju"(Iv 10, 10). Utorak 5. kolovoza poèeo je euharistijskim slavljem nagrobu sv. Franje koje je predslavio fra Tomislav Šanko.Razmišljajuæi o evanðeoskom tekstu, fra Tomislav jeprogovorio o svecima kao modelima èiji primjernasljedovanja Krista valja nasljedovati. "Sveci su oni kojižive sada, koji slušaju Kristov glas te, poput njega, postajuodmor za druge jer dopuštaju da ih on odmori. Koliko smomi odmor ili umor za drugoga? Koliko dopuštamo da Bogpreko nas odmara naše bližnje?" Uslijedio je obilazak Donjei Gornje bazilike sv. Franje, Srednji èas na grobu te ruèak uSvetome samostanu gdje je okupljene pripravnike pozdraviofra Mauro Gambetti, kustos Asiške kustodije i samostana.Potom su posjetili sobice sv. Josipa Kupertinskoga, novicijatSvetoga samostana i druge prostore toga velebnog zdanja.Dan je završio Veèernjom u bazilici Marije od Anðela uPorcijunkuli.Blagdan Preobraženja Gospodinova proslavljen jeeuharistijom u crkvici Sv. Damjana koju je predslavio fraDiego Dekliæ. U homiliji istaknuo je važnost Franjinasusreta sa živim Kristom koji ga je preobrazio te svakompojedincu dao primjer kako Kristu dopustiti da djeluje uvlastitom životu. Toga dana okupljeni su posjetili i poznatosamotište Carceri.U èetvrtak 7. kolovoza misa je slavljena u Porcijunkuli,"mjestu susreta i mjestu milosrða", kako je u homiliji fraTomislav nazvao malenu crkvicu Marije od Anðela.Govoreæi o anðelovu navještenju Mariji, potaknuo je narazmišljanje o "ljubavi koja dijalogizira i razbija strah jeristinska ljubav prihvaæa i ljubi osobu kakva ona jest. Ljubavse, stoga, dariva i dopušta da jedni drugima postanemo vratakoja nam omoguæuju put do Boga, da budemo vratamilosrða". Nakon razgledavanja svetišta posjetilo se jednood prvih okupljališta Franje i njegove braæe u Rivotortu.Dnevni program završio je euharistijskim klanjanjem imolitvom Veèernje u crkvici Sv. Damjana te veèerom uistom samostanu.Blagdan sv. Dominika, utemeljitelja Reda propovjednika,proslavljen je u svetištu Greccio gdje je Franjo na posebannaèin proslavio Božiæ. Fra Diego je u homiliji povezao dvadrevna reda i njihove utemeljitelje te govorio o istinskomeBožiæu koji je Franjo proslavio sa stanovnicima malenogamjesta. "Jasle koje je Franjo napravio bile su pravi oltar nakojemu se u svetoj euharistiji rodio Krist za naše spasenje.Franjo je, stoga, prepoznao važnost Utjelovljenja SinaBožjega i sam živio to otajstvo živeæi u poniznosti iskromnosti." Nakon razgledavanja svetišta, mladi franjevciposjetili su Fonte Colombo, mjesto pisanja Pravila Malebraæe, La Forestu te Poggio Bustone u kojem je Franjodoživio neizmjerno Božje milosrðe u oproštenju njegovihgrijeha.Nakon euharistijskoga slavlja na spomen sv. TerezijeBenedikte od Križa (Edit Stein) u Sv. Damjanu, posjetili suSienu, svetište sv. Katarine Sijenske, gradsku vijeænicu,katedralu i druge znamenitosti grada.U nedjelju 10. kolovoza euharistija je proslavljena u baziliciMarije od Anðela te je slijedio povratak u Hrvatsku naKošljun, gdje zapoèinje drugi dio priprema koji æe bitiobilježen predavanjima, zajednièkim razmišljanjem o smisluredovnièkoga posveæenja i života.

Crkva u Hrvataika

2520. kolovoza 2014. broj 33/2014

Inozemne vijesti

Europski biskupi u otvorenom pismu Vijeæu sigurnostizatražili zaustavljanje kruga nasilja u IrakuSt. Gallen, 12.8.2014. (IKA/KTA) - Vijeæe europskihbiskupskih konferencija (CCEE) uputilo je 12. kolovozaVijeæu sigurnosti Ujedinjenih naroda pismo koje su potpisalipredsjednici biskupskih konferencija cijelog kontinenta,èlanovi CCEE-a, navodi se u službenom priopæenju CCEE-a.Biskupi traže da meðunarodna zajednica hitno poduzme"odluke da se stane na kraj gnusnim djelima protiv kršæana iostalih vjerskih manjina u Iraku". Kopija toga pisma bit æedostavljena razlièitim europskim vladama i tijelimaEuropske unije, tražeæi od njih da se ujedine u tom apelu.Europski biskupi tom se inicijativom nadaju da æe se i drugainstitucionalna, kulturna i vjerska sjedišta ujediniti u tojosudi onoga što se dogaða u vezi s nasiljem na pravo naživot, na sigurnost i na vjersku slobodu. Hitno je poduzetikonkretne humanitarne mjere da bi se odgovorilo nabeznadno stanje iraèkih kršæana, "da i u ovom sluèajumeðunarodna zajednica bude u stanju odgovoriti žurnompomoæi mnogim izbjeglicama i osigurati njihovu sigurnostpri povratku u njihove gradove i kuæe".Katolièka Crkva u Europi želi izraziti svoju bliskost s onimakoji proživljavaju trenutke straha i terora. Ona se zalaže zaostvarenje gesta solidarnosti koje su veæ u tijeku u davanjupotpore osobama i obitelji u njihovoj patnji. Biskupi jamèesvoju molitvu za mir i sa svom odluènošæu jednodušno dižusvoj glas tražeæi od Ujedinjenih naroda da postupe spotrebnom hitnosti u korist ovih i svih drugih žrtava rata inasilja koje trpe i èekaju solidarnost svijeta, istièe sepriopæenju.Pismo su potpisali i predsjednik Hrvatske biskupskekonferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, kao ipredsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovinebanjoluèki biskup Franjo Komarica, koji je u telefonskomrazgovoru s generalnim tajnikom CCEE-a mons. Duarteomda Cunhom pohvalio tu inicijativu i zahvalio za njegov trud.

Izjava Papinskog vijeæa za meðureligijski dijalog o"obnovi kalifata"Vatikan, 13.8.2014. (IKA) – Papinsko vijeæe zameðureligijski dijalog oglasilo se 12. kolovoza Izjavompovodom takozvane "obnove kalifata" od strane pripadnikaISIL-a (Islamska država Iraka i Levanta). Izjavu prenosimou cijelosti:Cijeli svijet s nevjericom i zaprepaštenjem svjedoèi onomešto se sada naziva "obnovom kalifata", koji je 28. listopada1923. ukinuo Kamal Ataturk, utemeljitelj moderne Turske.Protivljenje toj "obnovi" od veæine vjerskih institucija imuslimanskih politièara nije sprijeèilo "islamsku državu"džihadista da poèine i nastave èiniti neizrecive zloèine. Ovo Papinsko vijeæe, zajedno sa svima koji su ukljuèeni umeðureligijski dijalog, sljedbenicima svih religija i svimmuškarcima i ženama dobre volje, mogu samonedvosmisleno denuncirati i osuditi te èine koji bacaju ljaguna èitavo èovjeèanstvo: - pokolje ljudi iskljuèivo na temelju njihove vjerskepripadnosti; - odurnu praksu odrubljivanja glava, razapinjanja i vješanjatijela na javnim mjestima; - izbor nametnut kršæanima i jezidima izmeðu obraæenja naislam, plaæanje poreza (Jizya) ili prisilnog izgnanstva; - prisilno protjerivanje desetaka tisuæa ljudi, ukljuèujuæi i

djecu, starije osobe, trudnice i bolesne; - otmice djevojaka i žena koje pripadaju jezidima ikršæanskim zajednicama, kao ratni plijen (sabaya); - nametanje barbarske prakse infibulacije; - razaranje bogomolja i kršæanskih i muslimanskih grobnihmjesta; - prisilno zauzimanje ili oskvrnuæe crkava i samostana; - uklanjanje raspela i drugih vjerskih simbola kršæanske kaoi ostalih vjerskih zajednica;- uništavanje neprocjenjive kršæanske vjerske i kulturnebaštine; - podla nasilja u svrhu teroriziranja ljudi kako bi ih seprisililo na predaju ili bijeg. Nijedan uzrok, a pogotovo ne religija, ne može opravdatitakva zvjerstva. Rijeè je o najtežoj uvredi èovjeèanstvu iBogu koji je Stvoritelj, kao što nas je papa Franjo èestopodsjeæao. Ne možemo zaboraviti, meðutim, da su kršæani i muslimaniživjeli zajedno - istina s usponima i padovima - kroz mnogastoljeæa, gradeæi kulturu mirnog suživota i civilizacije nakoju su ponosni. Uostalom, upravo je na temelju toga, uposljednjih nekoliko godina, nastavljen i intenziviran dijalogizmeðu kršæana i muslimana. Dramatièna situacija u kojoj senalaze kršæani, jezidi i druge vjerske zajednice i etnièkemanjine u Iraku zahtijeva jasan i hrabar stav vjerskih voða,posebno muslimana, kao i svih onih koji su zauzeti umeðureligijskom dijalogu i svih ljudi dobre volje. Svimoraju jednoglasno i nedvosmisleno osuditi te zloèine idenuncirati korištenje religije za njihovo opravdavanje. Uprotivnom koji æe kredibilitet imati religije, njihovisljedbenici i njihovi voðe? Koju æe vjerodostojnost imatimeðureligijski dijalog koji smo strpljivo tijekom posljednjihgodina gradili? Vjerske su voðe takoðer pozvane izvršiti svoj utjecaj navlasti kako bi se stalo na kraj tim zloèinima, kaznilo one kojisu ih poèinili i ponovnu uspostavila vladavine prava u cijelojzemlji te osiguralo povratak protjeranih u njihove domove.Podsjeæajuæi na potrebu etièkog upravljanja ljudskimdruštvima, ti isti vjerski voðe ne smije propustiti istaknuti daje podupiranje, financiranje i naoružavanje terorista za svakumoralnu osudu. Slijedom navedenog, Papinsko vijeæe zameðureligijski dijalog zahvaljuje svima onima koji su veæpodigli svoj glas kako bi osudili terorizam, pogotovo onajkoji koristi religiju za svoje opravdanje. Ujedinimo stogasvoje glasove s glasom pape Franje: "Neka Bog miraprobudi u svakome od nas istinsku želju za dijalogom ipomirenjem. Nasilje se nikada ne pobjeðuje nasiljem.Nasilje se pobjeðuje mirom."

Prije puta u Koreju Papa molio pred Gospinim likomRim, 13.8.2014. (IKA) – Nekoliko sati prije poèetka svogaprvog puta u Aziju, papa Franjo pohodio je 13. kolovozabaziliku Sv. Marije Velike (Santa Maria Maggiore). Papa jedonio cvijeæe i zadržao se u molitvi pred Marijinim likom,slike "Salus Populi Romani" (Spas rimskoga puka),izvijestio je Kathpress. To je bio deseti posjet pape Franje tojbazilici u koju odlazi pomoliti se i zazvati Gospinu zaštitu. Nešto ranije putem Twittera potaknuo je vjernike da gamolitvom prate na njegovu putu u Koreju, moleæi za uspjehputa ali i za cijelu Crkvu u Aziji. Takoðer je još jednomputem Twittera zahvalio svima koji pomažu braæi i sestramau Iraku.

Inozemne vijesti ika

26 20. kolovoza 2014. broj 33/2014

Papa Franjo kao misionar u Južnoj KorejiSeoul, 14.8.2014. (IKA) - Papa Franjo, za svoga 11-satnogleta prema Južnoj Koreji 13. kolovoza, istaknuo je da tajposjet nije turistièko putovanje.Sean-Patrick Lovett iz Engleskoga programa Radio Vatikanatu je Papinu izjavu potkrijepio i njegovim životnimiskustvom, pa je podsjetio da nije svima poznato koji jepravi razlog zašto je Jorge Bergoglio postao isusovac.Njegov je san bio da poput sv. Franje Ksaverskoga,suosnivaèa Družbe Isusove, postane misionar na Dalekomistoku. Sam je Papa to izjavio prošle godine u razgovoru sisusovaèkim studentima u Rimu: "Iziæi... navijestiti IsusaKrista... ne ostati zatvoren u našim strukturama."Ovo Papino putovanje na neki naèin ostvaruje ovaj san,istaknuo je izvjestitelj Radio Vatikana, i to kroz tri teme:prepoznavanje uloge mladih u Crkvi kroz slavlje Azijskogadana mladih; priznavanje povijesti vjere u ovom dijelusvijeta po beatifikaciji 124 muèenika koji su dali svoj život u19. stoljeæu; te poticanje pomirenja i mira osobito izmeðuSjeverne i Južne Koreje posebnom molitvom na misi uSeoulu.Korejske novine u svojim su napisima uoèi Papina dolaskaizrazile svoja oèekivanja da æe rijeèi i geste Svetoga Oca bitiu korist siromašnih i nemoænih, u korist mira i pomirenja,protiv diskriminacije i nepravde, te ohrabrenje mladima.Jedan je korejski novinar napisao, kako prenosi Lovett, da jePapin posjet jedina dobra vijest nakon dugog vremena. Dok je govorio novinarima koji su s njime bili uzrakopolovu, Papa je ih je pozdravio i zahvalio impozivajuæi ih da pomognu ujediniti svijet. U tišini sepomolio i za talijanskoga novinara i njegova palestinskogaprevoditelja koji su ubijeni 13. kolovoza prilikomizvješæivanja iz Gaze.

Papa Franjo poèeo pohod Južnoj KorejiSeoul, 14.8.2014. (IKA) – Papa Franjo stigao je 14.kolovoza u Južnu Koreju u petodnevni pastoralni pohod uèijem su središtu beatifikacija 124 korejska muèenika iproslava 6. azijskoga dana mladih. Na dolasku u vojnuzraènu luku Papu je doèekala i pozdravila korejskapredsjednica Park Geun-hye. Sveti Otac pozdravio se i sobiteljima žrtvama potonuloga trajekta.Putujuæi u Koreju papa Franjo je, kao prvi poglavarKatolièke Crkve uopæe, prošao kroz kineski zraèni prostor tetom prigodom uputio brzojav predsjedniku Xi Jipingu. Ubrzojavu je poželio predsjedniku i svim stanovnicima KineBožji blagoslov mira i blagostanja za cijelu zemlju.Prvi dan boravka u Seoulu Papa je poèeo privatnom misom uapostolskoj nuncijaturi. Prvi službeni susret imao je skorejskom predsjednicom Park Geun-hye u Plavoj kuæi, a natom su kurtoaznom posjetu izmijenjeni i darovi. Zatim sePapa susreo s mjesnim vlastima, predstavnicimadiplomatskoga zbora i ostalim uglednicima. U govoru na engleskome jeziku, papa Franjo izrazio jeradost što je u posjetu Koreji i što može doživjeti ne samoprirodnu ljepotu te zemlje, nego i ljepotu ljudi i njezinubogatu povijest i kulturu. Spomenuvši se dva središnjadogaðaja svoga posjeta, Papa je podsjetio da katolici štujuone koji su žrtvovali život za svjedoèanstvo vjere. Takoðerje ukazao i na važnost mladih u društvu, rekavši da kadgodse mladi okupe to je dragocjeni trenutak da se èuju njihovenade i brige. Osvrnuvši se na izazove i moguænosti s kojimase suvremeni svijet susreæe, Papa je istaknuo da je posebnovažno mladima dati dar mira, a mir se može postiæi krozslušanje i dijalog, a ne meðusobnim optužbama, besplodnimkritikama i oèitavanjem sile. Politièare je Papa pozvao da

usmjere svoje snage u izgradnju boljega i miroljubivijeg,pravednijeg i naprednijeg svijeta za djecu. Takoðer jeistaknuo važnost da se u društvu èuje glas svakog njegovaèlana, te posebno pozvao na brigu za siromašne, ranjive i sveone koji su bez glasa. Citirajuæi sv. papu Ivana Pavla II. zanjegova posjeta Koreji, papa Franjo ponovio je željukorejskih katolika da u potpunosti sudjeluju u životu zemlje.

Papin susret s korejskim biskupimaSveti Otac upozorio ih je na opasnosti sekularizacije ipozvao da ne posustanu u brizi za siromašne, izbjeglice iselioceSeoul, 14.8.2014. (IKA) - Program prvoga dana pohodaRepublici Koreji papa Franjo završio je susretom skorejskim biskupima u sjedištu Korejske biskupskekonferencije u Seoulu te ih upozorio na opasnosti duhovnogi pastoralnog posvjetovnjaèenja, izvještava Radio Vatikan. U dobrostojeæoj i materijalizmu usmjerenoj zemlji kao što jeJužna Koreja, Crkva je u iskušenju preuzimati razne modeleiz poslovnoga svijeta, što bi i biskupe moglo navesti naživotni stil i mentalitet voðen više svjetovnim kriterijimauspjeha i zapravo moæi, nego mudrošæu križa, istaknuo jeSveti Otac. Pozvao je sveæenike da se odupru duhovnom ipastoralnom posvjetovnjaèenju koje gasi misionarski žar. Papa je izrazito pohvalio upravo taj misionarski polet Crkveu Koreji i pozvao biskupe da ne posustanu u brizi zasiromašne, izbjeglice i selioce. Solidarnost premasiromašnima mora biti shvaæena kao bitni èimbenikkršæanskoga života. Apostolski ideal "Siromašna Crkva -Crkva za siromašne" bio je osobito izražen u prvimkršæanskim zajednicama vaše zemlje. Molim se da taj ideal iu buduænosti prožima hodoèašæe Crkve u Koreji, rekao jeSveti Otac biskupima. Istaknuo je nadalje kako pastiri istodobno moraju biti èuvarispomena i nade. Velika duhovna povijest Crkve u Korejièvrsti je temelj sadašnjosti i buduænosti njezine službe.Crkva u Koreji ima veliki ugled te je iz misijske zemljeizrasla u zemlju misionara, rekao je Papa. No, èuvati spomenje i obveza. Sjeæanje na korejske muèenike ne smije bititrijumfalistièko, upozorio je Sveti Otac, pojasnivši da suupravo stoga i èuvari nade koju nosi Radosna vijest.Naviještati nadu svijetu koji uz materijalno blagostanje tražinešto više, nešto što je istinsko i što nas ispunjava, to jeizazov pred kojim se nalazimo, zakljuèio je Sveti Otac. Papu je pozdravio predsjednik korejskoga episkopata PeterKang U-il, biskup Jejua na jugu zemlje. Katolièku CrkvuSjeverne Koreje na susretu je predstavljao seoulskinadbiskup kardinal Andrew Yeom Soo-jung, koji je ujednoapostolski vikar za Pyongyang.Prema podacima Tiskovnoga ureda Svete Stolice zakljuèno sprosincem 2013. godine, od oko 50 milijuna stanovnika uKoreji oko 10 posto je katolika. Okupljeni su u 16 biskupija,1673 župa i 843 pastoralna centra. Za njih skrbi 35 biskupa,4261 sveæenik, 516 redovnika, 9016 redovnica, 123misionara laika i 14.195 vjerouèitelja. Koreja ima 395sjemeništaraca i 1489 bogoslova. Katolièka Crkva vodi 328obrazovnih ustanova, u kojima se školuje 221.020 uèenika,te 49 posebnih centara. Crkva takoðer vodi 40 bolnica, èetiriklinike, 9 ljeèilišta za gubavce, 513 domova za stare inemoæne, 277 sirotišta te 83 centra za obiteljskosavjetovanje i zaštitu neroðenih.

.

Inozemne vijestiika

2720. kolovoza 2014. broj 33/2014

Papa slavio prvu misu s vjernicima u KorejiU propovijedi izjasnio se protiv nehumanoga gospodarstva ikulture smrti, te potaknuo katolike da budu nositelji nadeDaejeon, 15.8.2014. (IKA) - Papa Franjo svoj drugi danpastoralnog pohoda Koreji zapoèeo je 15. kolovozasveèanom misom na nogometnom stadionu u milijunskomegradu Daejeonu. Na dan kada katolici slave Uznesenje BDMili Veliku Gospu, Južna Koreja obilježava dan proglašenjanezavisne države. Na misi s Papom okupilo se, premainformacijama organizatora, oko 50 tisuæa katolika. Meðunazoènima bili su i preživjeli i obitelji žrtava tragedijetrajekta Sewol u kojoj je u travnju poginulo više od 300 ljudi.Papa je pozvao nazoène da usmjere pogled prema Marijikoja je Majka Nade i ohrabrio ih da odbace svaki nehumanigospodarski model koji stvara novi oblik siromaštva imarginalizira radnike, te kulturu smrti koja obezvreðujesliku Božju, Boga života, i ugrožava dostojanstvo svakogmuškarca, svake žene i djeteta. Korejske katolike, baštinikeplemenite tradicije, pozvao je da se suprotstave oèaju udruštvu, te ih potaknuo na slušanje Božje rijeèi i pojaèanuskrb za siromašne, ranjive i ljude u potrebi. Poglavar Crkveposebno je ohrabrio mlade i potaknuo na nadu.Do stadiona se Papa dovezao u vlaku, misu je slavio nalatinskome i korejskom, a propovijedao je na talijanskomejeziku. U nagovoru uz molitvu Anðeoskog pozdravljenja, Sveti Otacmolio je za one koji pate, za bolesne, siromašne inezaposlene, sjetivši se u molitvi i stradalih na trajektu. Prijemise susreo se s èetrdeset èlanova obitelji stradalih u tojtragediji i preživjelih, a jedan od njih 62. godišnji Lee Ho-Jinzatražio je krštenje. Papa je obeæao da æe sam podijelitisakrament sutra ujutro u apostolskoj nuncijaturi, izvijestio jedopisnik engleskog programa Radio Vatikana.

Papin susret s mladima u svetištu Korejskih muèenikaPapa pozvao na molitvu za jedinstvo korejske obitelji – Uzemlji koja je prva po broju samoubojstava na svijetu, papaFranjo posvjedoèio da Krist daje nadu i smisaoSeoul, 15.8.2014. (IKA) – Drugoga dana svoga posjetaJužnoj Koreji, papa Franjo pozvao je mlade iz razlièitihdijelova Azije da mole za jedinstvo korejske obitelji. NaŠestom azijskom danu mladih okupilo se oko šest tisuæamladih katolika iz 22 zemlje u svetištu Korejskih muèenikau Solmoeu. Isprièavši se zbog lošeg engleskog, Papa je natalijanskome jeziku odgovarao na pitanja koja su mu mladipostavljali. Odgovarajuæi na svjedoèanstvo korejskedjevojke, papa Franjo rekao je da u stvarnosti ne postojedvije Koreje, postoji samo jedna – podijeljena Koreja – i onaje kao obitelj koja pati od podijeljnosti. Stoga je potaknuomlade da mole za jedinstvo i pri èemu ne smije bitipobjednika i pobijeðenih, nego samo jedna obitelj. Mlade jetakoðer potaknuo da u molitvi traže od Boga da im pokažeput u životu.U govoru mladima na engleskome jeziku, Papa ih jeupozorio da Isus kuca na vrata njihova srca, i potaknuo ih dau svijet u svoje svakodnevno okružje donose svjedoèenjeEvanðelja nade, radosne vijesti Isusa Krista, obeæanjenjegova kraljevstva. Ne odustajte od boljega svijeta, graditesvijet u kojemu æe svi moæi živjeti u miru i prijateljstvu,poruèio je Papa mladima. Takoðer je upozorio i na rastuæijaz u društvu izmeðu bogatih i siromašnih, na idolatrijublagostanja, moæi i ugode, te posvjedoèio kako unatoèvelikom materijalnom bogatstvu mnogi pate od duhovnogasiromaštva, samoæe i beznaða. U tom kontestu Papa jeupozorio – u zemlji koja ima najveæi postotak samoubojstavau svijetu - i da duhovna pustinja utjeèe na tolike mlade,

uzimajuæi im nadu, a toliko èesto i sam život. Evanðelje nasuèi da Isusov duh može donijeti novi život svakom ljudskomsrcu i preobraziti svaku situaciju, èak i onu koja izgledabeznadnom, rekao je Papa, dodavši da je to poruka koju sumladi pozvani širiti u svojoj okolini: u školi, na radnommjestu, u obiteljima, na sveuèilištu i zajednicama. Papa se s mladima okupljenima na Danu mladih susreo usvetištu izgraðenom u rodnom mjestu sv. Andrije KimTaegona, prvoga korejskog sveæenika, u èijoj je obitelji 11muèenika, meðu kojima su i njegovi otac i djed. Sv. Andrijaje muèeništvo podnio godinu dana nakon sveæenièkogreðenja 1846. kada je imao tek 25 godina.

Ekvador darovao šest tisuæa ruža za Papine mise u KorejiSeoul, 15.8.2014. (IKA) – Ekvador je darovao šest tisuæaruža u 14 sorti za Papine mise u Koreji. Najviše ružanamijenjeno je za ukrašavanje oltara na misi naGwanghwamunu gdje æe Papa proglasiti blaženima 124korejska muèenika. Ruže iz Ekvadora ukrašavat æe ikatedralu gdje æe Sveti Otac slaviti misu u ponedjeljak, te senalaze u apostolskoj nuncijaturi u kojoj je papa Franjoodsjeo za posjeta Koreji. Vlada iz Quita financirala jetransport i skladištenje ruža od Ekvadora do Koreje,izvještava Kathpress.Ekvadorski predsjednik obrazložio je dar katolièkombaštinom svoje zemlje. Ta je zemlja darovala i trideset tisuæaruža za kanonizaciju dvojice papa.

Papine poruke putem TwitteraI u Koreji Papa misli na tragediju iraèkoga narodaVatikan, 15.8.2014. (IKA) – "Moje srce krvari posebnokada mislim na djecu u Iraku. Neka ih Marija, naša Majka,zaštiti", napisao je papa Franjo u poruci putem Twittera nasvetkovinu Velike Gospe. Nakon susreta s mladima u Koreji,napisao je: "Dragi mladi, Krist vas poziva da budete budni ina oprezu kako biste u životu vidjeli ono što zaista vrijedi"."Marijo, Kraljice neba, pomozi nam da preobrazimo svijetprema Božjem planu", bila je prva poruka pape Franje namarijansku svetkovinu rano ujutro po srednjoeuropskomevremenu. Te dvije poruke poslane su i na korejskom jeziku.

Papin izaslanik na Veliku Gospu slavio misu s iraèkimprognanim kršæanimaVatikan, 15.8.2014. (IKA) – Posebni izaslanik Svetoga Ocaza Irak kardinal Fernando Filoni predat æe u znaksolidarnosti novèani dar prognanim Jezidima na sjeveruIraka, objavio je Kathpress prenoseæi Radio Vatikan. Islamisti su razorili jezidsko svetište i ubili mnoge èlanove tezajednice, a druge protjerali. Mjesne crkvene organizacijebrinu se od srpnja i za oko èetiri tisuæe jezidskih obitelji. Na svetkovinu Velike Gospe, 15. kolovoza, kardinal Filonislavio je misu u izbjeglièkom logoru u Dohuku, sjeverno odMosula, gdje se nalazi najmanje 60 tisuæa kršæanskihizbjeglica. U èetvrtak se susreo s predsjednikom autonomneregije Kurdistana Masudom Barzanijem kojemu je u Papinoime zahvalio što je na svome podruèju zbrinuo desetketisuæa kršæana koji su izbjegli s podruèja koja kontrolirajuislamisti.Kardinal Filoni, koji je pet godina bio nuncij u Iraku, slovikao jedan od najboljih poznavatelja stanja na Bliskomeistoku.

.


28 20. kolovoza 2014. broj 33/2014

Papin nenajavljeni posjet isusovaèkom sveuèilištu uSeoulu"Molim vas, budite pastiri, a ne državni klerici. I kada ste uispovjedaonici sjetite se da se Bog nikada ne umara praštati.Budite milosrdni!"Seoul, 15.8.2014. (IKA) - Drugoga dana pohoda Koreji nasvetkovinu Velike Gospe, 15. kolovoza, papa Franjo jenenajavljeno posjetio ugledno Sveuèilište Sogang u Seoulukoje su isusovci osnovali 1960. Bio je to vrlo jednostavansusret u obiteljskom raspoloženju, tijekom kojega je papaFranjo tamošnjim isusovcima uputio kratak, ali vrlo snažanimprovizirani govor, izvještava Radio Vatikan.Ne prekoravajte Božji narod, veæ ga utješite, potaknuo jePapa sveæenike, istièuæi pritom svoje uvjerenje da je Crkva uovom trenutku poput poljske bolnice, jer je Božjemu narodupotrebna utjeha zbog brojnih njegovih rana. A mnogo je ranau Crkvi, primijetio je Papa. Rane su to koje èestoprouzrokujemo mi sami, praktièni katolici i službeniciCrkve. Èesto naš klerikalizam jako šteti Crkvi, primijetio jepapa Franjo. Utjeha je lijepa rijeè za onoga tko ju primi, ali teško jepružiti utjehu. Ipak, ne postoje rane koje Božja ljubav nemože utješiti. Stoga su sveæenici pozvani lijeèiti rane, usigurnosti da Bog uvijek tješi, uvijek se nada, uvijekzaboravlja i uvijek prašta. A èinjenica da je netko sveæenikne znaèi da mu to daje status državnoga klerika, negopastira, upozorio je papa Franjo, završivši obraæanje apelom:"Molim vas, budite pastiri, a ne državni klerici. I kada ste uispovjedaonici sjetite se da se Bog nikada ne umara praštati.Budite milosrdni!"

Seoul: Papa Franjo proglasio blaženima 124 korejskamuèenikaTi su muèenici uzor i današnjem èovjeku u društvu u kojempored neizmjernog blagostanja nijemo raste strašnosiromaštvo, poruèio Sveti Otac na slavlju s gotovo milijunhodoèasnikaSeoul, 16.8.2014. (IKA) - Papa Franjo predvodio je usubotu 16. kolovoza sveèano misno slavlje kod vrataGwanghwamun u Seoulu na kojem se okupilo gotovomilijun hodoèasnika te proglasio blaženima Pavla Yun Ji-chunga (1759-1791) i 123 drugova, koji su kao svjedocivjere pogubljeni od 1791. do 1888. godine, za vladavinedinastije Joseon. U propovijedi je pozvao na bezuvjetnozauzimanje za pravednije, slobodnije i pomireno društvo,izvještava Radio Vatikan.Ti su muèenici uzor i današnjem èovjeku u društvu u kojempored neizmjernog blagostanja nijemo raste strašnosiromaštvo, poruèio je Papa, upitavši za što je èovjek danas -i je li uopæe - spreman umrijeti. Svjedoèanstvo tih muèenikai danas nosi plodove u Crkvi u Koreji, koja je izrasla nanjihovoj žrtvi. Današnji svijet èesto navodi kršæane nasklapanje kompromisa, napuštanje radikalnih zahtjevaevanðelja da bi se prilagodili duhu vremena. A muèenici sužrtvovali imanje, ugled i èast jer su Krista smatrali jedinimbogatstvom. Uèili su Krista staviti na prvo mjesto ipropitivati okoštale društvene strukture, istaknuo je SvetiOtac. Posebno se osvrnuo na ulogu laika u Crkvi. Naime, meðunovim blaženicima samo je jedan sveæenik, a svi drugi sulaici razlièitih zanimanja, od najnižih do najviših nadruštvenoj ljestvici. Crkva u Koreji izrasla je izsvjedoèanstva i zauzimanja laika koji su znali oèuvati iprenijeti vjeru. Povijest Pavla Yun Ji-chunga i njegovih 123drugova, tih "prvih apostola" Crkve u Koreji, pokazuje nam

znaèenje, dostojanstvo i ljepotu laièkoga poziva, istaknuo jePapa. Oni su i primjer znaèenja ljubavi u vjerskom životu.Iskrenost njihova svjedoèanstva za Krista, koja se oèituje uprihvaæanju jednakoga dostojanstva svih krštenika, dovela jedo života u bratstvu koje je pak dovelo u pitanje tadašnjedruštvene strukture, rekao je Papa. Njihovo odbijanjeodvajanja Boga od ljubavi za bližnjega i nas danas, u društvubogatstva koje tako rijetko èuje vapaj siromašnih, potièe daskrbimo za našu braæu i sestre u potrebi. Papa se prije mise proveo u otvorenom džipu kroz mnoštvohodoèasnika koje ga je oduševljeno pozdravljalo. U tijekuvožnje zaustavio se i kod skupine obitelji žrtava potonuæatrajekta Sewol, izašao iz vozila i razgovarao s njima,izvijestio je Kathpress.Na kraju mise beatifikacije seoulski nadbiskup kardinalAndrew Yeom Soo-jung, kojega je na kardinalsku èastuzdigao papa Franjo u veljaèi ove godine, zahvalio jeSvetom Ocu na velièanstvenom slavlju, zamolio blagoslov ipozvao ga da moli za Koreju. Papa Franjo treæi dan svoga pohoda Republici Koreji poèeoje pohodom svetištu u Seo So munu, mjestu gdje supogubljeni prvi korejski muèenici. U poslijepodnevnimsatima uputio se u Kkottongnae, rehabilitacijski centar zaosobe s posebnim potrebama.

Papa Franjo posjetio "Kuæu nade" i "Vrt spomena napobaèenu djecu"Seoul, 16.8.2014. (IKA) - Papa Franjo pohodio je u tijekusvojega treæega inozemnog putovanja u Republiku Koreju16. kolovoza zajednicu u mjestu Kkottongnae,rehabilitacijski centar za osobe s posebnim potrebama.Devedesetak kilometara od Seoula, u biskupiji Cheongju,više od 70 èlanova "Kuæe nade" skrbi o oko 150 pacijenata ipedesetak siroèadi. Poštujuæi pravila toga katolièkoga centra,Papa je prije ulaska skinuo cipele, te odmah oko vrataobjesio vijenac cvijeæa koji mu je predala djevojèica umjesnoj nošnji, izvijestio je Radio Vatikan. Papi jedobrodošlicu izrazio i zbor beskuænika. U tamošnjoj kapeliciPapa se susreo s težim invalidima, položio im ruku na glavui izmijenio s njima nekoliko rijeèi. Djeca su mu pak izvelakratku plesnu i glazbenu toèku. Papa se zatim u pratnji predstavnika korejskih udruga zaživot i korejskoga misionara bez ruku i nogu Lee Gu-wona,zaustavio u "Vrtu spomena na pobaèenu djecu". Spušteneglave i sklopljenih ruku Sveti Otac pomolio se na travnjakuispunjenom bijelim drvenim križevima.

Papa Franjo pozvao redovnièke zajednice na siromaštvoSeoul, 16.8.2014. (IKA) - Na susretu s oko 5000predstavnika redovnièkih zajednica, veæinom redovnica, 16.kolovoza u mjestu Kkottongnae, rehabilitacijskom centru zaosobe s posebnim potrebama jugoistoèno od Seoula, papaFranjo još ih je jednom pozvao na siromaštvo. Zbogkašnjenja u programu nije s njima slavio Veèernju veæ su sezajedno pomolili Majci Božjoj, izvještava Radio Vatikan. Sveti Otac istaknuo je da siromaštvo kao bedem štiti osobeposveæenoga života i istodobno im kao majka pomažesazrijevati na životnom putu. Dvoliènost onih koji suzavjetovali siromaštvo ali žive kao bogataši ranjava duševjernika i nanosi štetu Crkvi. Papa, i sam isusovac, istodobno je kritizirao i naviještanjekršæanske poruke bez radosti te poruèio predstavnicimaredovnièkih zajednica da æe samo radosnim svjedoèanstvomzainteresirati muškarce i žene za Krista. Bogu posveæeneosobe moraju izbjegavati sve što ih ometa na putu

Inozemne vijestiika

2920. kolovoza 2014. broj 33/2014

naviještanja i što može izazvati zbunjenost i ljutnju vjernika.Redovnici moraju gestama milosrða biti vidljivi znakBožjega kraljevstva, i predokus vjeène nebeske radosti.Život u zajednici èini ih struènjacima božanskoga milosrða,rekao je Sveti Otac. Dodao je da je radost kršæanske porukedar koji dolazi samo kroz molitvu, meditaciju, primanjesakramenata i život u zajedništvu. Kada nešto od toganedostaje otvara se put slabostima i teškoæama koje gušesvaku radost, zakljuèio je papa Franjo.

Papa pozvao laike na snažno zauzimanje za obiteljSeoul, 16.8.2014. (IKA) - Treæi dan svoga pohodaRepublici Koreji, 16. kolovoza, papa Franjo završio jesusretom s vodeæim predstavnicima apostolata laika uDuhovnom centru u Kkottongnaeu, pozivajuæi ih na snažnozauzimanje za obitelj, koja je kamen temeljac društva i prvaškola vrednota, izvještava Radio Vatikan. Veæina tih laika radi u centru Kkottognae, koji jesedamdesetih godina prošlog stoljeæa osnovao o. John OhWoong jun a danas je kompleks stambenih zgrada,ambulanti, ima i Sveuèilište te rehabilitacijski centar zasiromašne i bolesne svih uzrasta. Papa je pohvalio važanposao koji obavljaju, i još jednom istaknuo koliko važnuulogu laici imaju i u povijesti Crkve u Južnoj Koreji. Njezini su protagonisti laici i muèenici koje odlikujesolidarnost, ljubav prema bližnjemu, jedinstvo, pravednost,težnja slobodi i miru, rekao je papa Franjo. Posebno je istaknuo važnost katolièkih žena za Crkvu uJužnoj Koreji. One su majke obitelji, katehistice, uèiteljice ijoš mnogo više. No, aktualna kriza obitelji pokazuje namkoliko je važno kršæansko zajedništvo te da je obiteljtemeljni kamen društva. Papa Franjo još je jednom kaoglavnu zadaæu istaknuo i pomoæ siromašnima, upozorivši danije dovoljno samo pomoæi - treba im i omoguæiti daupoznaju dostojanstvo i radost koju donose vlastite zasluge.Nakon zajednièke molitve, Papa je pozvao sudionike susretada ne zaborave moliti za njega. Papa se zatim vratio helikopterom u Seoul, a posljednje sutoèke programa bile nešto skraæene zbog lošeg vremena.

Papa krstio oca djeteta poginulog u tragediji trajektaSewolSeoul, 17.8.2014. (IKA) - Papa Franjo krstio je 17.kolovoza ujutro u kapeli u apostolskoj nuncijaturi u SeouluLee Ho-jina (56), oca djeteta poginulog u potonuæu trajektaSewol, zajedno s oko 300, veæinom mladih ljudi. On je jedanod desetoro preživjelih i pripadnika obitelji žrtava te nesreæes kojima se papa Franjo susreo u petak prije mise uDaejeonu. Lee Ho-jin zamolio je Papu da ga krsti i on jerado pristao, objasnio je glasnogovornik Tiskovnog uredaSvete Stolice o. Federico Lombardi. Lee Ho-jin se i prije nego što je izgubio sina pripremao zaulazak u Katolièku Crkvu. Za krsno ime odabrao je "Franjo".Nakon gubitka sina Lee se pješice uputio na 900 kilometaradugo hodoèašæe, od svoga doma do luke Incheon gdje jepoèela posljednja plovidba Sewola. Prema Lombardijevim rijeèima, obred krštenja vodio je nakorejskom jeziku Papin prevoditelj isusovac John ChongChe-chon, a Papa je osobno krstio i pomazao Leeja, koji jebio u pratnji kæeri i svoga drugoga sina. Kum je bio jedan oddjelatnika nuncijature.

.

Papa Franjo nada se uspostavi diplomatskih odnosa sKinom i VijetnamomNa susretu u svetištu Haemi Sveti Otac potaknuo azijskebiskupe na pojaèanu borbu za oèuvanje kršæanskogaidentitetaSeoul, 17.8.2014. (IKA) - Papa Franjo pozvao je Kinu iVijetnam na otvorenost diplomatskim odnosima sa SvetomStolicom. Na susretu s azijskim biskupima èetvrtoga danaposjeta Južnoj Koreji, u nedjelju 17. kolovoza, u svetištu uHaemiju (Haemieup-seong) Papa je naime izrazio nadu da ione azijske zemlje koje do sada nemaju pune diplomatskeodnose sa Svetom Stolicom neæe oklijevati promicati dijalogna dobro svih. Pritom je napomenuo da nije rijeè samo opolitièkom veæ i ljudskom i bratskom dijalogu, izvještavaRadio Vatikan. Sedamdesetak azijskih biskupa okupljenih u Savez azijskihbiskupskih konferencija (FABC), Sveti Otac pozvao je dabudu "kreativni i svestrani" s obzirom na bogatu raznolikostazijskih kultura i prije svega iskažu razumijevanje. Dijalogmora biti bitni èimbenik poslanja Crkve u Aziji, a tozahtijeva otvorenost prema svima. I duša i srce moraju seotvoriti pojedincima i kulturama, poruèio je Papa.Upozorio je nadalje na opasnost varljivoga svjetlarelativizma koji zatamnjuje sjaj istine i odvodi u živi pijesaksmušenosti i zdvajanja. Relativizam se pojavljuje kaosvakodnevan i praktièan i gotovo neprimjetno potkopavaosjeæaj kršæanskoga identiteta. I kršæanske su zajednice umeðuvremenu zaboravile da u svijetu brzih promjena postojimnogo toga nepromjenjivoga, èiji se temelj nalazi u Kristu,koji je isti "juèer i danas i zauvijek æe biti isti". Papa se osvrnuo i na opasnost površnosti - sklonostibavljenja pomodnim banalnostima umjesto onim što imaistinsko znaèenje. To može predstavljati i ozbiljni pastoralniproblem, osobito za duhovnike koji se izgube u programimai teorijama na štetu izravnih, osobnih odnosa s vjernicima,osobito mladima koji trebaju postojano duhovno vodstvo. Svet Otac pozvao je biskupe i da se ne skrivaju iza lakihodgovora, gotovih formula, pravila i propisa. Vjera se posvojoj naravi ne bavi sama sobom, mora izlaziti u svijet,tražiti razumijevanje, svjedoèiti i raðati zvanja, poruèio jePapa.Predsjednik Saveza azijskih biskupskih konferencijakardinal Oswald Gracias u pozdravu na susretu istaknuo jesredišnju važnost Azije za buduænost svijeta i Crkve. Taj jekontinent demografski mlad, u njemu živi 60 postosvjetskoga stanovništva. Premda je azijsko stanovništvo poprirodi religiozno, u meðuvremenu se i tu pojavljujesekularizam i materijalizam koji izjedaju tradicionalneobiteljske vrednote i šire individualizam, rekao je indijskikardinal. Sveta Stolica trenutaèno ima pune diplomatske odnose s 180zemalja, nema odnose s totalitaristièkim državama kao što suKina, Vijetnam i Sjeverna Koreja. I neke pretežito islamskezemlje kao što su Saudijska Arabija i Afganistan nemajuveleposlanika u Vatikanu. Mjesto susreta Pape i azijskih biskupa je svetište Haemi,kamena utvrda sagraðena izmeðu 1417. i 1421. godine iobnovljena 1973. U doba progona kršæana u 19. stoljeæudvorac je korišten kao zatvor u kojem je pogubljeno više od3000 kršæana. Papa je nakon susreta i ruèao s azijskim biskupima.

.


30 20. kolovoza 2014. broj 33/2014

Završno slavlje 6. azijskoga dana mladihPapa Franjo pozvao mlade katolike na neustrašivozauzimanje u Crkvi i društvuSeoul, 17.8.2014. (IKA) - Papa Franjo pozvao je mladeazijske katolike da premda su manjina otvoreno žive svojukršæansku vjeru, i ne boje se njezinu mudrost unositi u sveaspekte društvenoga života. Sveti Otac predvodio je unedjelju 17. kolovoza u svetištu Haemi u Južnoj Korejizavršno slavlje 6. azijskoga dana mladih pod geslom "MladiAzije, probudite se! Slava muèenika blista nad vama". Mladisu liturgijsko slavlje obogatili svojim nastupima, èitanjima,molitvama i plesovima u narodnim nošnjama iz raznihazijskih zemalja, izvještava Radio Vatikan.Kao sinovi i kæeri ovoga kontinenta imate pravo i dužnostsudjelovati u javnom životu svojih zemalja, poruèio je Papau propovijedi na engleskom jeziku pred 6000 mladih iz 22azijske zemlje. Istodobno ih je pozvao da budu otvorenitradicionalnim azijskim kulturama. Kao kršæani možeteprepoznati mnoge pozitivne aspekte razlièitih baština ipoštovati ono lijepo i istinsko u njima, kazao je Papa,dodavši da kao kršæani takoðer znaju da evanðelje ima snaguprosvijetliti, uzdignuti i usavršiti tu baštinu. Papa ih je pozvao da svoj mladalaèki optimizam i energijustave u službu Crkve. Dopustite Kristu da vaš prirodnioptimizam pretvori u kršæansku nadu, i energiju u moralnuvrlinu, kazao je Papa mladima, podsjetivši ih da nisu samobuduænost Crkve veæ i cijenjeni dio njezine sadašnjosti.Iskoristite svoje godine da zajednièki sa svojim biskupima isveæenicima gradite svetu, misionarsku i hrabru Crkvu kojaæe nastojati služiti siromašnima, usamljenima, bolesnima ionima na rubu društva, poruèio je Sveti Otac. Na mjestu pogibije tolikih kršæana, Papa je još jednompodsjetio na muèenike koje je prethodnoga dana proglasioblaženima, a i središnja su tema 6. azijskoga dana mladih štose oèituje u njegovu geslu "Mladi Azije, probudite se! Slavamuèenika blista nad vama". Korejski muèenici, kao ibezbrojni drugi diljem cijele Azije svojim progoniteljimapredali su tijela, a nama su pak dali svjedoèanstvo da svjetloKristove istine rasvjetljuje svaku tamu a Njegova ljubavpobjeðuje u slavi, poruèio je Sveti Otac. To je prvi put da jedan papa sudjeluje na Danu azijskemladeži. Prvi je održan godine 1999. u Tajlandu.

Kardinal Tauran o apelu Papinskog vijeæa zameðureligijski dijalogVatikan, 17.8.2014. (IKA) - Nakon objavljivanja porukePapinskog vijeæa za meðureligijski dijalog o obvezi,posebice muslimanskih èelnika, osude zloèina koje sudžihadisti poèinili u Iraku, razni su muslimanski uglednici,meðu njima i Veliki egipatski muftija, pozitivno odgovorilina apel.Osvrnuvši se na apel Papinskoga vijeæa u razgovoru zaRadio Vatikan kardinal Jean-Louis Tauran, predsjednikPapinskog vijeæa za meðureligijski dijalog, rekao je da predtolikim barbarstvom, pred svim što smo èitali i vidjeli nateleviziji, ne možemo reæi da nismo znali. Ne može se daklešutjeti. Cilj je poruke Papinskoga vijeæa prodrmati javnomnijenje ali i vjerske èelnike, naroèito muslimanske, kojeobvezuje samilost i solidarnost, inaèe æemo iæi premaponoru, upozorio je kardinal.Istina je da i u ovoj surovoj zbilji ima vrlo lijepih prizorasolidarnosti: muslimanske obitelji udomljuju kršæanske kaoda su njihovi èlanovi. To je vrlo lijepo. Ali moramo biti jakooprezni da se ne bismo navikli na stanja nedostojna èovjeka,zakljuèio je kardinal Tauran.

VII. dan azijske mladeži u Indoneziji 2017.Seoul, 17.8.2014. (IKA) - Sedmi dan azijske mladeži održatæe se u Indoneziji 2017. godine, najavio je bombajskinadbiskup kardinal Oswald Gracias, predsjednik Savezaazijskih biskupskih konferencija. Na kraju završnog slavljakoje je 17. kolovoza u svetištu Haemi predvodio papa Franjos 6000 mladih katolika, indijski kardinal zahvalio je Papi,"istinskom, brižnom i velikodušnom ocu", na predvoðenjuslavlja, organizatorima i svima koji su pridonijeli uspjehuVI. dana azijske mladeži u Koreji.

Papin susret s vjerskim poglavarima u SeouluSeoul, 18.8.2014. (IKA) - Posljednji dan svoga pohodaJužnoj Koreji, u ponedjeljak 18. kolovoza, papa Franjosusreo se u starom Nadbiskupskom dvoru Seoulskenadbiskupije s vjerskim poglavarima budizma,konfucijanizma i kršæanskih Crkava u zemlji. Meðu njimabili su poglavar najveæega budistièkoga saveza u zemlji JaSeung, predsjednik unije tradicionalnih korejskih religijaHan Yang-won, i predsjednik konfucijanskoga savezaSungkyunkwan u Koreji Seo Jeong-gi. Meðu kršæanima bili su vodeæi predstavnici pravoslavlja,luterana, anglikanaca i evangelika. Papa ih je sve osobnopozdravio i s njima izmijenio nekoliko rijeèi. Svi smo mi braæa, poðimo zajedno kao braæa predGospodina, istaknuo je papa Franjo u kratkom nagovoruprije mise za mir i pomirenje koju je predvodio u seoulskojkatedrali Myeong-don.

Papa Franjo otputovao iz KorejePrije odlaska služio je misu za mir i pomirenje Sjeverne iJužne KorejeSeoul, 18.8.2014. (IKA) – Papa Franjo napustio je Korejunakon petodnevnoga pastoralnog pohoda toj zemlji.Zrakoplov korejskog prijevoznika oèekuje se u rimskojzraènoj luci Ciampino oko 18 sati. Na dan svoga odlaskaPapa je slavio misu u seoulskoj katedrali Myeong-dong,potaknuvši kršæane da mole i rade za mir i pomirenje natome podijeljenom otoku. Misa je služena s nakanom "mira ipomirenja u Koreji" a nazoèila joj je i korejska predsjednicaGeun-hye Park. Ta zemlja unatoè velikom gospodarskomrastu i materijalnom blagostanju još uvijek se – praktièki –nalazi u ratu sa Sjevernom Korejom od koje je dijeli tzv.demilitarizirana zona. Kao simbolièno podsjeæanje natragediju korejske podijeljenosti pred noge kipa GospeFatimske u katedrali stavljena je trnova kruna, naèinjena oddijelova bodljikave žice, s natpisom na latinskome "Ut unumsint" – Da svi budu jedno. U središtu Papine propovijedi bio je križ. Papa je istaknuo dasve što se iz ljudskog gledišta èini nemoguæim, Krist èinimoguæim i djelotvornim po trajnoj snazi svoga križa. Sve jepotaknuo da napuste uvjerenje oblikovano sumnjom,sukobima i natjecanjem i umjesto toga oblikuju kulturuprožetu evanðeoskom porukom i plemenitim tradicionalnimvrijednostima korejskoga naroda. Na kraju je Papa molio za nove moguænosti dijaloga, susretai nadvladavanja razlièitosti i za sve veæu spoznaju da su sviKorejci braæa i sestre, èlanovi iste obitelji i istoga naroda. Prije mise papa Franjo je pozdravio sedam starica u kolicimakoje su sjedile ispred oltara, a koje su za vrijeme II.svjetskog rata bile seksualno roblje japanskim vojnicima i odtada bezuspješno traže ispriku i nadoknadu. Sveti Otac ih jepozorno saslušao držeæi ih za ruku, izvijestio je dopisnikRadio Vatikana.

Inozemne vijestiika

3120. kolovoza 2014. broj 33/2014

Papa se vratio iz Koreje - Razgovor s novinarima uzrakoplovuPut u Koreju završio je kako je i poèeo - molitvom u baziliciSv. Marije VelikeVatikan, 19.8.2014. (IKA) - Papa Franjo vratio se 18.kolovoza naveèer iz Južne Koreje u Rim i odmah išaozahvaliti Gospi "Spasiteljica rimskog naroda" u baziliku Sv.Marije Velike i pred njezinu sliku stavio struèak cvijeæa ubojama korejske zastave, što mu ga je na odlasku darovaladjevojèica. Tako je zapravo zapoèeo i završio svoje treæeinozemno putovanje, misleæi na korejski narod. Odjeci o tomputovanju pape Franje još uvijek traju, a pozornost jeposebno privukao njegov razgovor s novinarima uzrakoplovu tijekom leta iz Seoula u Rim, osobito kad je bilarijeè o Iraku i Srednjem istoku.Kao što je bilo predviðeno, papa Franjo je tijekom povratkaiz Koreje razgovarao s novinarima u zrakoplovu i iznenadiomnogim odgovorima, ali najzanimljivija je bila vijest da jePapa spreman posjetiti i sjeverni dio Iraka kako bikršæanskim i jezidskim izbjeglicama i prognanicima, koje jena vrlo brutalan naèin prognala islamistièka milicija, izraziosolidarnost. Povjerio je da je nedavno razgovarao i skurdistanskim šefom vlade i veæ se savjetovao sa svojimsuradnicima. Vatikan je zatražio mišljenje od svihnuncijatura i veæ poslao pismo generalnom tajnikuOrganizacije ujedinjenih naroda. Papa je u Irak poslao i svogizaslanika da na licu mjesta provjeri moguænosti ostvarenjatog posjeta. "Zakljuèili smo, rekao je papa Franjo, da ako jepotrebno, kad se vratim iz Koreje, mogu iæi tamo. To je zasada moguænost. U ovom trenutku to nije najbolje što bi semoglo uèiniti. Ja sam spreman". Papa je prvi put zauzeo stajalište i o vojnom pothvatu protivteroristièkih boraca takozvane Islamske države, primijetivšikako je "zakonito" zaustaviti nepravednog agresora. Istaknuoje rijeè "zaustaviti", a ne bombardirati. Istina je, pojasnio je,na koji naèin ga se može zaustaviti treba pomno provjeriti tepodsjetio kako se èesto tim opravdanjem vodilo praveratove. Jedna država sama ne može nikako prosuditi kakozaustaviti nepravednog agresora. Upravo zbog toga je nakonII. svjetskog rata utemeljena Organizacija ujedinjenihnaroda, podsjetio je Sveti Otac i dodao kako u Iraku imapreviše muèenika i to ne samo kršæanskih.Povjerio je novinarima koji su s njime letjeli iz Seoula u Rimda namjerava posjetiti Ujedinjene narode i to vjerojatno uokviru sudjelovanja na Svjetskom susretu obitelji uPhiladelphiji u rujnu iduæe godine. U posjet ga je pozvaotajnik UN-a Ban Ki moon. U okviru tog posjeta od 22.do 27.rujna 2015. mogao bih posjetiti i parlament SAD uWashingtonu i naravno predsjednika Baracka Obamu.Možda æemo uspjeti spojiti sva tri grada: Philadelphiju, NewYork i Washington. Dodao je da bi rado hodoèastio i usvetište Gospe Guadalupske u Meksiko. Drugi cilj njegovih inozemnih putovanja 2015. mogla bi bitiŠpanjolska, kamo su ga pozvali i biskupi i kralj. Tom biprilikom želio posjetiti svetišta Sv. Jakova u Santiago deComposteli i u Sv. Tereze u Avili. Primijetio je kako jošuvijek nije ništa odreðeno, ali je sve moguæe. Službeno jepotvrðeno za 2015. samo putovanje u sijeènju u Šri Lanku iu Filipine.Novinare su zanimale i pojedinosti o Papinu privatnomživotu i suživotu s papom Benediktom, na što je papa Franjoodgovorio da ga veoma cijeni i povjerio da ga èesto pita zasavjete. On ga smatra kao mudroga djeda u kuæi. Veomacijeni njegovo plemenito ponašanje, poniznost i odvažnost,koju je pokazao odustajanjem od svoje službe, što je, premamišljenju pape Franje, postala ustanova. Prije 70 godina biloje gotovo nezamislivo odustajanje i od biskupske službe, a

danas je to normalna stvar.Na pitanje novinara kako to da posveæuje malo vremenaodmoru i ne ide u ljetnikovac u Castel Gandolfo tijekomtoplih ljetnih mjeseci, kako su to èinili njegovi prethodnici,77-godišnji papa Franjo odgovorio je da se on najboljeodmara kod kuæe. Mijenja dnevni ritam, više spava, èitaknjige koje mu se sviðaju, sluša glazbu i više moli. To je zanjega odmor. Tako je to èinio i prošlog mjeseca srpnja.Posljednji put bio je na odmoru godine 1975., kada jeputovao sa skupinom isusovaca. Priznao je meðutim da trpiod "nekih neuroza". Svakodnevno pije argentinski èaj mate ito opravdao kako je jednom èitao zanimljivu knjigu: "Budisretan što si neurozan". U to spada i njegovo uživanje na"ferjama" u vlastitom domu, a ne putujuæi po svijetu.Primijetio je kako se polako privikava na buku i gužvu okosebe. Upitan kako se nosi s velikom popularnošæu,odgovorio je da u sebi pokušava misliti "na svoje grijehe ipogreške, a i svjestan sam da to može trajati još samo pargodina i onda se vraæam u kuæu Oèevu", rekao je Papanovinarima. Svoju privlaènost kod ljudi protumaèio je kao"Božje djelovanje u svom narodu, koji koristi svoga pastira.Na poèetku sam se toga bojao". Sada je, meðutim, sve u redute zahvaljuje Bogu da je njegov narod sretan, povjerio jepapa Franjo novinarima u zrakoplovu.

Osvrt predsjednika Korejske biskupske konferencije naPapin posjetSeoul, 19.8.2014. (IKA) - Predsjednik Korejske biskupskekonferencije biskup Peter Kang U-il u osvrtu za RadioVatikan na posjet pape Franje istaknuo je da je oèito da SvetiOtac želi mir u Aziji i u svijetu. Od nas oèekuje da budemomirotvorci u ovoj podijeljenoj zemlji, podijeljenojideologijama, podijeljenoj takvim strašnim naoružanjem.Stoga mislim da je došao navijestiti vrijednost mira u ovomdijelu istoène Azije gdje postoje napetosti izmeðu Kine,Japana i Južne i Sjeverne Koreje, rekao je biskup, dodajuæida je prema njegovu mišljenju Papa osjetio da je trenutak dase poduzmu hrabri napori ili hrabri koraci prema stvarnommiru. Biskup Kang U-il upozorio je i da je pitanje mira,pitanje pravde, tumaèeæi da se Južna Koreja suoèava sbrojnim problemima na društvenoj, gospodarskoj i drugimrazinama. Zemlja je postigla visoku razinu gospodarskogarazvoja, ali je u porastu i broj onih koji sebe smatraju nižomklasom, koji se osjeæaju ugroženima u svojim ljudskimpravima i ostvarivanju dostojanstvenog života, istièe biskupbiskupije Cheju. Zato je za biskupa kljuèno pitanje kako seshvaæa blagostanje društva jer ako postoje teške napetosti ituga meðu ljudima u zemlji, ne može se ostvariti mir sdrugim državama. Biskup Kang U-il u razgovoru je istaknuoi primjer koji je papa Franjo za svoga boravka Koreji daotamošnjoj Crkvi ali i politièkome vodstvu: Papa je u svojimsusretima i nastupima bio otvoren prema svima bezpokazivanja bilo kakvoga autoritarnog stava. Biskup æe,prema vlastitim rijeèima, uvijek pamtiti Papin zagrljaj nakonmise s mladima. Grljenje nije uobièajena gesta u Koreji,rekao je biskup Kang U-il, "ali to je bila istinska oèinskagesta koju neæu zaboraviti".


32 20. kolovoza 2014. broj 33/2014

Documents

33/2014 - ika.hrika.hr/bilteni/bilten_33-2014.pdfPovratak na izvore Inozemne vijesti Europski biskupi u otvorenom pismu Vijeæu sigurnosti zatražili zaustavljanje kruga nasilja u