INFORMACIJE

INFORMACIJE 2

SADRŽAJ

Edukacija HSUIR-a ……………………………..….3

Blic vijesti……………………………........................4

Pravni savjet…………………………………………….22

Iz naših udruga…………………………...............26

Savjetnik…………………………………………………..31

Obitelj i dom……………………………………………32

Zdravlje…………………………………………………….34

Biljna ljekarna………………………………………….35

Recepti………………………………………………………38

Jednostavnost života…………………………….39

Izdavač:

Hrvatski savez udruga invalida rada

Glavni i odgovorni urednik:

Josip Petrač

Članovi Uredničkog odbora

Valentina Hojsak, Marica Mirić, Leke

Sokolaj, Iva Cindrić i Nataša Franić

Lektor: Ivana Znaor

Adresa uredništva:

Hrvatski savez udruga invalida rada,

Hrgovići 47, 10 110 Zagreb

Tel: -- 385 1 48 29 295

Fax: --385 1 48 29 076

Mob. 098 46 81 91

www.hsuir.hr

E-mail: info@hsuir.hr

Žiro račun:

2360000-1101372628

MB 3229009

OIB:18890872018

Nakon ljetnog odmora i stanke HSUIR vam

donosi novi broj “Informacija”.

Već s prvim danima rujna kreće niz

aktivnosti od kojih vam izdvajamo sastanak

uže delegaciji predstavnika pokreta osoba s

invaliditetom s Ministarstvom socijalne

politike i mladih vezanim za “Budući rad i

opstanak udruga osoba s invaliditetom”.

Nadamo se da će ovim sastankom biti puno

jasnija budućnost udruga osoba s

invalidietom.

Nadalje, HSUIR se priprema za

obilježavanje 45. obljetnice postojanja i

djelovanja, kao i Izborne skupštine.

Tu su i stalne rubrike blic vijesti, pregled

po našim udrugama, pravni savjeti, obitelj i

dom, savjetnik, zdravlje, recepti...

Uredništvo

INFORMACIJE

INFORMACIJE 3

EDUKACIJA

HRVATSKOG SAVEZA UDRUGA

INVALIDA RADA

Hrvatski savez udruga invalida rada –

HSUIR provodi trogodišnji program

“Klubovi – podrška kvaliteti življenja

invalida rada” koji financira Ministarstvo

socijalne politike i mladih.

Na edukaciji su predavanja održali:

Gdin. Matej Čuljak – psiholog, - Zaštita

mentalnog i tjelesnog zdravlja osoba

srednje i starije životne dobi

Gdin. Fran Vuljanić – savjetnik za

fizikalnu terpiju - Održavanje fizičkog

zdravlja - Vježbanje kod kuće

Gdin. Leke Sokolaj - izvršni direktor

HSUIR-a - Pregled i razmjena dobre

prakse

Gđa. Nataša Škrbić - konzultantica za

javni i neprofitni sektor - Kapaciteti

udruga za planiranje i upravljanje

projektima iz sredstava EU i Standardi

kvalitete socijalnih usluga u djelatnosti

socijalne skrbi

Moderator edukacije bio je izvršni

direktor HSUIR-a g. Leke Sokolaj, dok

su sudionica bili predstavnici udruga

članica HSUIR-a, kao i predstavnici

drugih udruga osoba s invaliditetom.

Cilj edukacije bio je informirati

predstavnike udruga o važnosti

osiguravanja izvaninstitucionalnih

oblika skrbi za osobe s invaliditetom

kao i osiguravanje kvalitete socijalnih

INFORMACIJE

INFORMACIJE 4

usluga. Za predstavnike udruga održana je radionica kako provoditi kvalitetu socijalnih

usluga te kako birati partnera za projekte/programe EU fondova.

B L I C V I J E S T I

Priopćenje pravobraniteljice za osobe s invaliditetom povodom drastičnog

smanjenja proračuna za projekte udruga osoba s invaliditetom

Pravobraniteljici za osobe s invaliditetom pritužio se veći broj udruga osoba s invaliditetom

koje provode trogodišnje projekte u sklopu kojih se pružaju socijalne usluge neophodne

osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju. Navode kako su im bez prethodne

najave i konzultacija za 60 do 70 % umanjeni proračuni za projekte ugovorene s tadašnjim

Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi 2010. godine, što je dovelo u pitanje daljnje

pružanje usluga. Budući da je proklamirani cilj Vlade Republike Hrvatske sprečavanje

institucionalizacije, teško je razumjeti odluku koja dovodi u pitanje pružanje usluga koje

omogućavaju osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju ostanak u njihovim

domovima. Osim toga, te usluge izravno utječu na zdravlje i kvalitetu življenja osoba s

invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju koje država nije osigurala ni na koji drugi način.

Iz udruga upozoravaju da će ovakvo drastično smanjenje proračuna za aktivnosti koje su u

tijeku dovesti do njihova gašenja što će za posljedicu imati znatno pogoršavanje ionako teške

situacije osoba s invaliditetom i njihovih obitelji. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom je

u više navrata slala preporuke Ministarstvu socijalne politike i mladih kao i Vladi Republike

Hrvatske da, sukladno svojim nadležnostima, poduzmu mjere koje će osigurati

funkcioniranje udruga osoba s invaliditetom kao pružatelja onih usluga podrške u zajednici

o kojima neposredno ovise zdravlje i socijalna uključenosti djece s teškoćama u razvoju i

osoba s invaliditetom. Naglašavala je da aktivnosti udruga koje čine i vode same osobe s

invaliditetom vrlo često predstavljaju jedini oblik pomoći pri njihovom uključivanju u

različita područja društvenog života bez kojeg ostaju prepušteni sami sebi i svojim

obiteljima i zatvoreni u svojim domovima ili ustanovama. Stoga je smanjenje proračuna za

već odobrene projekte kojima je država namjeravala ojačati udruge kao pružatelje

neophodnih usluga i proširiti njihovu mrežu veliki korak unatrag u procesima

deinstitucionalizacije i osiguravanja neovisnog života u zajednici na što se Republika

Hrvatska obvezala dokumentima koje je potpisala s Europskom unijom kao i Konvencijom o

pravima osoba s invaliditetom. Ovakva odluka ujedno dovodi u pitanje cjelokupnu socijalnu

politiku prema osobama s invaliditetom i predstavlja neželjeni zaokret u odnosu na sve

dosad poduzete mjere kojima je država prepoznavala udruge osobe s invaliditetom kao

partnere u skrbi o osobama s invaliditetom. Stoga upozoravamo i preporučamo da se

odustane od ove namjere.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak

INFORMACIJE

INFORMACIJE 5

Nova uloga Ureda za udruge i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u

sustavu upravljanja fondovima EU u RH

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva

su od 16. kolovoza 2012. godine, odlukom Europske komisije, postala tijela akreditirana za

provođenje Operativnog programa "Razvoj ljudskih potencijala".

Nakon provedene opsežne revizije, Europska komisija odobrila je ulazak Vladinog Ureda za

udruge i Nacionalne zaklade u Operativnu strukturu IPA-e za Operativni program Razvoj

ljudskih potencijala.

Paraolimpijske igre, London 2012.

Paraolimpijske igre, četrnaeste po redu, drugi su najveći

sportski događaj u svijetu nakon Olimpijskih igara. Na

Igrama u Londonu koje će se održati od 29. kolovoza do

09. rujna 2012. godine, očekuje se nastup 4.200 sportaša iz

165 zemalja svijeta. Na Igrama će sudjelovati i 25

hrvatskih paraolimpijaca u pet sportova: atletici, stolnom

tenisu, plivanju, streljaštvu i biciklizmu. Hrvatsku

zastavu u Londonu nosit će Darko Kralj, zlatni

paraolimpijac iz Pekinga. Hrvatski savez udruga invalida

rada svim sportašima želi puno zdravlja, sportskog

uspjeha i dobrih rezultata.

Okrugli stol o deinstitucionalizaciji

Europska stručna skupina za deinstitucionalizaciju u okviru projekta "Opće europske

smjernice za tranziciju od institucionalne na skrb utemeljenu u zajednici i Priručnik za

korištenje Strukturalnih fondova" među zemlje u kojim se projekt provodi uključila je

Hrvatsku za održavanje Okruglog stola, a kao nositelja i partnera Zajednicu saveza osoba s

invaliditetom Hrvatske - SOIH. Projekt ima tri glavna cilja: razviti opće europske smjernice

za tranziciju od institucionalne na skrb utemeljenu u zajednici, što će omogućiti izradu

smjernica za donositelje odluka u EU i njezinim članicama, kao i onima koji upravljaju i

primjenjuju procese promjena; izraditi priručnik za procjenu strategija, politika i planova za

deinstitucionalizaciju i pružanje holističkih sustava skrbi za i sa svim skupinama koje su

pogođene institucionalizacijom i facilitirati zajedničko učenje te mobilizirati politku potpore

putem široke diseminacije općih europskih smjernica i vodiča putem nevladinih organizacija

i korisničkih mreža, europskih platformi i održavanjem edukacijskih skupova različitih

dionika. Okrugli stol održat će se 04. rujna 2012. u Zagrebu. Skup će činiti tridest

predstavnika iz Europe i Hrvatske kao najznačajnijih dionika deinstitucionalizacije.

INFORMACIJE

INFORMACIJE 6

Udruga invalida Križevci

Udruga invalida Križevci dana 07. rujna 2012. godine organizira 12. susrete osoba s

invaliditetom Hrvatske „Križevci 2012.“ Susret će se održati u restoranu „Vojarna“, Trg sv.

Florijana 17 (bivša križevačka vojarna“Ban Stjepan lacković“). Susret se održava pod

pokroviteljstvom Grada Križevaca, te pod medijskim pokroviteljstvom Radia Križevci.

MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA, 1. SVIBANJ

Međunarodni praznik rada obilježava se kao

spomen na velike radničke demonstracije održane u

Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u

sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine

radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Demonstracije su održane radi zahtjeva radnika za

osam sati radnog vremena. 1. svibanj se kao

Međunarodni praznik rada obilježava od 1889. godine, a

u Hrvatskoj je prvi put obilježen 1890. godine u Maksimiru. U 20-tom se stoljeću taj datum

etablirao kao anarhistički i socijalistički blagdan, te je baš u tim krugovima poznat i kao

Međunarodni dan radnika, odnosno Praznik rada. U ovom je obliku 1. svibnja postao

međunarodno slavlje socijalnih i ekonomskih uspjeha radničke klase i sindikalnog pokreta.

Tradicionalno, Međunarodni praznik rada obilježava se u Zagrebu, Karlovcu, Osijeku,

Splitu, Rijeci i Puli.

Svjetski dan astme, 1. svibnja 2012.

U Hrvatskoj su bolesti dišnog sustava na petom mjestu

uzroka smrtnosti, a od svih posjeta ordinacijama

primarne zdravstvene zaštite, čak 21% ih otpada na

teškoće s dišnim sustavom. Svjetski dan astme godišnja je

manifestacija u organizaciji Globalne inicijative za astmu.

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije čak 300

milijuna ljudi pati od astme i to je najčešća kronična

bolest kod djece. Prepoznaje se po napadajima suhog

kašlja, osjećaju nedostatka zraka, pritiska u prsnom

košu…

Osnovni uzrok astme nije potpuno razjašnjen, ali faktori rizika su genetska predispozicija i

izloženost česticama i tvarima koje iritiraju dišne putove i izazivaju alergijsku reakciju. U

podlozi astme je kronična upalna reakcija sluznice, koja u fazama pogoršanja uzrokuje

stezanje mišića malih dišnih puteva i pojačano stvaranje sluzi, što dovodi do otežanog

protoka zraka te uzrokuje gušenje i druge simptome bolesti. Kod alergijske astme napadaje

uzrokuju alergeni, a kod nealergijske fizički napor, udisanje hladnog i suhog zraka, virusne

INFORMACIJE

INFORMACIJE 7

infekcije, jake emocije, zagađenje zraka (najčešće duhanskim dimom).

Astma pogađa ljude u svim zemljama širom svijeta, bez obzira na razvoj, iako se većina

smrtnih slučajeva javlja u zemljama s nižim dohotkom.

Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom 05. svibnja

Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom od koje,

prema procjenama, u Hrvatskoj boluje oko 3%

stanovništva ili oko 130.000 osoba obilježava se 05. svibnja.

Problemi osoba s cerebralnom paralizom, njihovih obitelji i

osoba koje o njima skrbe, uza sva dugogodišnja nastojanja

Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize i

udruga članica, u široj javnosti, ali i među onima od kojih

se to očekuje, još uvijek nisu dovoljno poznati i prepoznati.

Neophodno je građane više senzibilizirati za probleme s

kojima se susreću osobe s cerebralnom paralizom kako bi se poboljšala njihova kvaliteta

života. Društvo osoba s cerebralnom i dječjom paralizom – CeDePe Zagreb tradicionalno

obilježava Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom 05. svibnja 2012., a ujedno

obilježava i 35. godinu rada Udruge. Ujedno se ove godine obilježava i deset godina rada

Boćarskog kluba cerebralno paraliziranih osoba Zagreb. Smatra se da osobe s cerebralnom

paralizom čine od 10 do 12% ukupnog broja osoba s invaliditetom u Hrvatskoj. Za osobe s

cerebralnom paralizom najvažnije je da budu aktivno uključene u život, da pohađaju školu s

vršnjacima jer će im to, uz svakodnevni terapeutski rad, omogućiti da imaju svoje mjesto u

društvu.

Svjetski dan smijeha 06. svibnja

Cilj Svjetskog dana smijeha je da se ljudi što više

smiju, jer je smijeh najbolji lijek. Osim što se

osjećamo bolje, rasterećujemo se stresa,

umanjujemo depresiju i anksioznost te jačamo svoj

imunitet. Ljudi zaokupljeni brigama zaboravili su

živjeti i zahvaljivati na svakom poklonjenom danu.

Ljudi su se zaboravili smijati. Svuda oko nas samo

ozbiljna lica, koja svojom ozbiljnošću pridonose još

većem nezadovoljstvu. Čovjek zaboravlja da

smijeh otvara sva vrata. Sa smijehom sve ide mnogo lakše, možemo puno više podnijeti i

ostvariti. Ako se ja nasmijem i drugi će se sa mnom početi smijati. Ne zaboravite, dan bez

smjeha je izgubljen dan.

INFORMACIJE

INFORMACIJE 8

Svjetski dan Crvenog križa, 08. svibnja

Ovogodišnji Svjetski dan Crvenog križa obilježava se pod sloganom «Mladi u pokretu».

Polovica od 13 milijuna volontera Međunarodnog pokreta Crvenog križa su mladi ljudi koji

imaju ključnu ulogu u promicanju solidarnosti i razvoju kulture mira i nenasilja.

Međunarodni pokret Crvenog križa čini Međunarodni odbor, koji je osnivačko tijelo.

Međunarodni odbor neutralan je posrednik u oružanim sukobima i nemirima te pokušava

na temelju Ženevskih konvencija pružiti zaštitu i pomoć žrtvama međunarodnih i

građanskih ratova i unutarnjih nemira, a organizira i bolnice na otvorenom. Djelatnost mu

dolazi do izražaja najviše u ratno vrijeme. Uloga

Međunarodne federacije pomaganja razvoja

humanitarnih djelatnosti nacionalnih društava

jest koordinacija njihovim operacijama u pomoći

žrtvama prirodnih katastrofa (potresi, poplave,

požari) te briga za izbjeglice izvan područja

sukoba. Zadatak joj je također edukacija ljudi o

Pokretu. Statutom Međunarodnog pokreta

Crvenog križa potvrđuje se da se u obavljanju

misije rukovodi svojim temeljnim načelima, koja su usvojena na XX. međunarodnoj

konferenciji Crvenoga križa održanoj 1965. godine u Beču, a koja se od XXV. međunarodne

konferencije Crvenog križa održane 1986. godine u Ženevi nalaze u preambuli Statuta.

Tjedan “Hrvatskog Crvenog križa”, od 08. do 15. svibnja 2012. godine

Hrvatski Crveni križ predstavio je svoj rad i djelatnosti u

subotu, 05. svibnja 2012. godine od 16,00 do 19,00 sati u

Zagrebu na Trgu Nikole Šubića Zrinskog (park Zrinjevac).

Povodom Svjetskog dana Crvenog križa (8. svibnja) i

Tjedna Hrvatskog Crvenog križa (08. – 15. svibnja),

članovi i volonteri Hrvatskog Crvenog križa iz društava

Crvenog križa županija: Istarske, Krapinsko-zagorske,

Osječko-baranjske, Primorsko-goranske, Splitsko-

dalmatinske, Vukovarsko-srijemske i Zagrebačke te

Crvenog križa Grada Zagreba predstavit će neke od 42

programa koje svakodnevno provode u korist osoba u

potrebi. Uz prigodni glazbeni i edukativni program koji

će se izvoditi u glazbenom paviljonu, na izložbenim štandovima predstavit će se

promidžbeni materijali (leci, brošure, plakati i sl.) o programima za starije osobe, za osobe s

invaliditetom, rad savjetovališta za prevenciju ovisnosti, likovne radionice mladih,

dobrovoljno davanje krvi i brojni drugi programi Crvenog križa koji se provode u cilju

podizanja zdravstvene i ekološke kulture, unapređenja solidarnosti i međusobnog

pomaganja. Za sve posjetitelje organizirano je mjerenje krvnog tlaka, šećera u krvi,

spirometrija te prikazi postupaka pružanja prve pomoći i zbrinjavanja ozlijeđene osobe i

INFORMACIJE

INFORMACIJE 9

prikazi rada interventnog tima Crvenog križa za djelovanje u slučaju katastrofa i drugih

izvanrednih situacija.

Dan Europe 09. svibnja

Dan Europe obilježava se 09. svibnja svake godine. Naime, 09. svibnja 1950. godine Robert

Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske predstavio je svoj prijedlog

formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Ovaj prijedlog, poznatiji kao “Schumanova

deklaracija”, smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Europska

unija.Vijeće Europske unije u Milanu 1985. godine donijeo je odluku kojom se 09. svibnja

svake godine obilježava kao “Dan Europe”. Dan Europe je prilika za aktivnosti i festivale

koji Europu približavaju njenim građanima. Za posjetioce su tog dana sve institucije

Europske unije otvorene. Slogan pratećih akcija svake godine određuje zemlja koja je u tom

periodu predsjedavajuća Europske unije. Deveti dan svibnja je godišnja prilika da se

proslave EU-postignuća i da se razmisli o ciljevima: mir, sloboda, prosperitet i raditi

zajedno.

Međunarodni dan tjelesne aktivnosti, 10. svibnja 2012.

Međunarodni dan tjelesne aktivnosti i ove

godine se obilježava kako bi se

promovirala i primjenjivala tjelesna

aktivnost, ne samo na ovaj dan, već svaki

dan u godini. Prema Svjetskoj

zdravstvenoj organizaciji tjelesna

aktivnost obuhvaća sve pokrete, tj.

kretanje u svakodnevnom životu,

uključujući posao, rekreaciju i sportske

aktivnosti, a kategorizirana je prema razini

intenziteta, od niskog preko umjerenog,

do snažnog tj. visokog intenziteta. Tjelesna aktivnost najčešće se promatra kroz četiri

osnovne kategorije: tjelesna aktivnost na poslu, tjelesna aktivnost vezana uz prijevoz, tj.

putovanje s mjesta na mjesto, tjelesna aktivnost u kućanstvu i tjelesna aktivnost u slobodno

vrijeme. Osnovna poruka kampanje Ministarstva zdravlja za promicanje pravilne prehrane i

tjelesne aktivnosti je „Vježbajte pola sata dnevno!”. To znači tjedno najmanje 150 minuta (2

sata i 30 minuta) tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 minuta (1 sat i 15 minuta)

aerobne aktivnosti žustrog intenziteta. Na taj način može se smanjiti rizik od nastanka nekih

kroničnih bolesti. Aktivnosti se tijekom dana mogu podijeliti u kraće segmente od po 10

minuta ili više. Umjerena ili žustra aktivnost koja traje najmanje 10 minuta računa se u

dostizanje tjedne preporuke.

INFORMACIJE

INFORMACIJE 10

PREPORUKE ZA STARIJE OSOBE U

DOBNOJ SKUPINI 65 + GODINA

Kod osoba od 65 godina i starijih tjelesna

aktivnost uključuje provođenje aktivnosti

tijekom slobodnog vremena, transport (npr.

hodanje ili vožnja biciklom), aktivnosti na

poslu, obavljanje kućnih poslova, igru,

sportove, planirano vježbanje te sve

aktivnosti koje se provode u sklopu obitelji i

zajednice. Preporuke za tjelesnu aktivnost u

ovoj dobi, koja unapređuje mišićnu i srčano-žilnu kondiciju, zdravlje kostiju i funkcionalno

zdravlje te smanjuju rizike pojavljivanja nezaraznih kroničnih bolesti, depresije i gubitka

kognitivnih sposobnosti su:

1. Starije bi osobe trebale provoditi 150 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog

intenziteta tijekom tjedna ili barem 75 minuta aerobne tjelesne aktivnosti jačeg

intenziteta ili pak ekvivalentnu kombinaciju tjelesne aktivnosti umjerenog i jačeg

intenziteta.

2. Aerobnu tjelesnu aktivnost trebalo bi provoditi u intervalima u trajanju od najmanje

10 minuta.

3. Kako bi ostvarili dodatnu korist za zdravlje, stariji bi trebali povećati svoju aerobnu

tjelesnu aktivnost umjerenog tjelesnog intenziteta na 300 minuta tjedno ili obavljati

150 minuta tjedno aerobne tjelesne aktivnosti jačeg intenziteta ili ekvivalentnu

kombinaciju tjelesne aktivnosti umjerenog i jačeg intenziteta.

4. Slabije pokretne starije osobe trebale bi obavljati tjelesnu aktivnost 3 ili više dana u

tjednu kako bi uspostavile bolju ravnotežu i spriječile moguće padove.

5. U aktivnostima za jačanje mišića trebalo bi uključiti najveće skupine mišića dvaput

ili više puta tjedno.

6. Kada starije osobe nisu u mogućnosti obavljati preporučenu količinu tjelesne

aktivnosti zbog zdravstvenih razloga, trebale bi biti tjelesno aktivne u skladu sa

svojim mogućnostima i zdravstvenim stanjem.

Osiguravanje ravnoteže između posla i obitelji, 15. svibnja 2012.

Međunarodni dan obitelji

tradicionalno se obilježava 15. svibnja

po preporuci UN-a. Cilj ovog dana je

podsjeti kako je obitelj temelj

današnjeg društva, da se iz obitelji i

obiteljskog okruženja stvaraju ljudi sa

svojim karakterom, stavovima,

INFORMACIJE

INFORMACIJE 11

vjerovanjima koji grade neki budući svijet. Ovogodišnji moto dana obitelji je –

„Osiguravanje ravnoteže između posla i obitelji“.

U današnje vrijeme, kada obitelj vrlo često nema ni vremena ni uvjeta da se razvija u

zajedništvu i toleranciji, jako je važno osvijestiti koliko je obitelj važna, koliko su nam važni

naši roditelji, braća, sestre, djeca, bake, djedovi... Svi su oni dio svakog pojedinog ljudskog

bića, svi su oni važni u razvoju osobnosti pojedinca te što kvalitetniju, tolerantniju,

povezaniju obitelj imamo, veće su šanse da ćemo odgojiti i kvalitetnije, tolerantnije i

povezanije društvo. U većini zemalja u razvoju, međutim, politika usklađivanja rada i

obiteljskog života natječe se s velikim brojem drugih razvojnih prioriteta. Iako je redovno

radno vrijeme u razvijenim zemljama ujednačeno ili broj radnih sati opada, taj broj ostaje

jako visok u zemljama u razvoju. Nasuprot tome, prema europskim podacima, količina

nestandardnih radnih sati (kao što su rad vikendom ili noću, donošenje posla kući), postaje

sve veća pa je sve teže uskladiti posao i brigu za obitelj. Mogućnost usklađivanja obitelji i

posla leži u srži sposobnosti obitelji da brine financijski i emocionalno za svoje članove. Niz

strategija koje pomažu obiteljima da se nose s poslovnim i obiteljskim odgovornostima

koristi se u obiteljima širom svijeta. Prikladne strategije uspostave ravnoteže između

poslovnih i obiteljskih obaveza imaju ključnu ulogu u poticanju i motiviranju roditelja da

podižu sljedeću generaciju djece i osiguraju skladne obiteljske odnose.

Nacionalni dan oboljelih od neuromuskularnih bolesti 21. svibnja

Nacionalni dan oboljelih od

neuromuskularnih bolesti obilježava se 21.

svibnja. Trenutno je poznato oko 40

neuromuskularnih poremećaja

katalogiziranih u dvije grupe (neuropatije i

miopatije) određene tipom tkiva koji je

napadnut. Istovremeno ove grupe su

katalogizirane u daljnje podgrupe. U sklopu

kampanje “I vaše srce je mišić” u Hrvatskoj se

obilježava Nacionalni dan oboljelih od

neuromuskularnih bolesti pod sloganom

„Distrofija u eteru“. Ovom kampanjom želi se podići svijesti u medijima (TV, radio, novine),

zdravstvenim i javnim ustanovama, ali i sveukupnoj populaciji kako bi se smanjile

predrasude.

JIM I JAP

Ministarstvo socijalne politike i mladih i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u suradnji

s predstavnicima Europske komisije organizirali su zajedničku konferenciju o provedbi

mjera Zajedničkog memoranduma o prioritetima politike zapošljavanja Republike Hrvatske

(JAP) i Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske (JIM)

„Rad i socijalna politika Republoke Hrvatske u EU kontekstu“. Konferencija je održana od

22.-23. svibnja 2012. godine u Zagrebu. Konferencija ima za cilj predstaviti cjelokupni

proces pretpristupnih aktivnosti na području zapošljavanja i socijalnog uključivanja kao i

INFORMACIJE

INFORMACIJE 12

utvrditi napredak u provedbi (JIM) i (JAP) od početka njihovih procesa, te njihov utjecaj i

promjene koje su se dogodile u hrvatskom sustavu socijalne sigurnosti. Hrvatski savez

udruga invalida rada sudjelovao je na konferenciji.

Hrvatski tjedan zdravlja srca, 25. svibnja do 05. lipnja, Hodaj i trči za zdravo srce!

– 27. svibnja 2012.

Iznenadna srčana smrt nije dovoljno poznata

javnosti premda je riječ o jednom od vodećih uzroka

smrtnosti. Uzrokuju je poremećaji srčanog ritma pri

čemu u jednom trenutku prestaje dotok krvi u

mozak i druge organe. Pravodobno prepoznavanje

osoba s rizikom od iznenadne srčane smrti jedan je

od glavnih ciljeva u zbrinjavanju ugroženih

bolesnika. Zaklada „Hrvatska kuća srca“ u suradnji

s Gradskim uredom za zdravstvo i branitelje te pod

pokroviteljstvom Grada Zagreba i Medicinskog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizirali su

manifestaciju „Hrvatski dani zdravlja srca“ od 25.

svibnja do 05. lipnja 2012.

Udruga invalida rada Pakrac-Lipik održala je Skupštinu dana 26. svibnja 2012. godine na

kojoj je i HSUIR sudjelovao

Svjetski dan nepušenja, 31. svibnja

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ovaj dan

obilježava kao Svjetski dan nepušenja još od 1987.

Godine. Povodom ovog dana širom svijeta se

održavaju preventivne aktivnosti radi suzbijanja

pušenja kao glavnog izbježivog čimbenika rizika za

nastanak brojnih bolesti. Ove godine vodeća tema je:

Zaustavite utjecaj duhanske industrije! To je prilika

da se istaknu određene poruke o kontroli duhana i

promicanju poštivanja Okvirne konvencije o kontroli

duhana (WHO) i spriječi sve agresivnije pokušaje

onemogućavanja primjene ove konvencije od strane duhanske industrije. Ukoliko se ne

dogode neke drastične promjene u populariziranju prestanka pušenja, procjenjuje se da će

do 2030. godine zbog posljedica pušenja umirati osam milijuna ljudi godišnje! Na temelju te

spoznaje u razvijenim zemljama broj pušača se smanjuje, no u Hrvatskoj je pušenje i dalje

velik javnozdravstveni problem koji zahtijeva pažnju. Procjenjuje se da u Hrvatskoj od

posljedica pušenja godišnje umire oko 14.000 ljudi. Sa svakim dimom cigarete u tijelo se

unosi 4000 raznih kemikalija, od kojih je tristotinjak pouzdano kancerogeno. Trovanju je

najizloženiji dišni sustav, ali nema zapravo ni jednog organa ili sustava organa koji je

INFORMACIJE

INFORMACIJE 13

pošteđen negativnog utjecaja duhanskog dima. Nakon malignih, kardiovaskularne bolesti

druge su na ljestvici smrtnosti od pušenja. Treće su cerebrovaskularne bolesti. Samo od

karcinoma pluća, čiji je izravan uzročnik pušenje, godišnje u Hrvatskoj umire više od dvije

tisuće ljudi. Oko 20% pušača obolijeva od KOPB-a (kronične opstruktivne plućne bolesti),

zbog izravnog kemijskog djelovanja duhana na strukturu pluća.

Predstavljanje projekta

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske organizirao je javno predstavljanje projekata

ugovorenih u sklopu programa IPA 2009 Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva

za provedbu programa inovativnih socijalnih usluga u područjima posebne državne skrbi,

koje se održalo u srijedu, 30. svibnja 2012. godine, s početkom u 9:30 sati, u prostorijama

Informacijskog centra Europske unije, Trg žrtava fašizma 6, Zagreb. HSUIR je sudjelovao na

predavanju.

OSNOVNA DJELATNOST HSUIR-a

Na temelju sporazuma Ministarstva socijalne politike i mladih,

Nacionalna zaklade za razvoj civilnog društva, sukladno

financijskim sredstvima za dodjelu institucionalne podrške

savezima udruga osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

pruža financiranje Osnovne djelatnosti Hrvatskom savezu

udruga invalida rada od 01. travnaj 2012. godine do 31. ožujka

2013. godine

Savjet za razvoj civilnog društva održao je 12. sjednicu

U zgradi Vlade 01. lipnja 2012. godine

održana je 12. sjednica Savjeta za razvoj

civilnog društva na kojoj je sudjelovao

izvršni direktor Hrvatskog saveza udruga

invalida rada Leke Sokolaj. Dnevni red

obuhvatio je Izvješće o radu za 2011. godinu,

nacrt Nacionalne strategije stvaranja

potencijalnog okruženja za razvoj civilnog

društva od 2012. do 2016. godine itd.

Udruga invalida rada grada Sisak održala je redovnu Skupštinu dana 14. lipnja 2012.

godine.

INFORMACIJE

INFORMACIJE 14

Dani udruga, od 14. do 16. lipnja 2012.

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske,

TACSO - ured tehničke pomoći

organizacijama civilnog društva u Republici

Hrvatskoj i Nacionalna zaklada za razvoj

civilnog društva organizirale su Dane udruga

2012., koji su se održale u Zagrebu od 14. do

16. lipnja 2012. godine. Ovogodišnji Dani

udruga započeli su panel raspravom o

strateškim prioritetima za potporu razvoju

civilnog društva u Republici Hrvatskoj, a bilo

je održano i nekoliko paralelnih okruglih

stolova i rasprava o temama vezanim uz stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga

društva.

Po prvi put, u subotu 16. lipnja 2012. godine održao se Dan otvorenih vrata udruga na

kojem su sve udruge koje žele zainteresiranim građanima predstaviti svoj rad i projekte koje

provode.

Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH, Savez društava distrofičara

Hrvatske – SDDH i Društvo distrofičara Zagreb – DDZ održali su Okrugli stol 13. lipnja

2012. godine na kojem su se predstaviti rezultati druge godine provođenja trogodišnjih

programa koje financira Ministarstvo socijalne politike i mladih. Predstavljeni su programi:

1. Program "Centar neovisnog življenja" Zajednice saveza osoba s invaliditetom

Hrvatske - SOIH

2. Program "Usluge podrške obiteljima djece s neuromuskularnim bolestima" Saveza

društava distrofičara Hrvatske - SDDH

3. Program "Razvoj alternativnih načina boravka osoba s mišićnom distrofijom"

Društva distrofičara Zagreb – DDZ

Hrvatski savez udruga invalida rada sudjelovao je na Okruglom stolu.

Svjetski dan darivatelja krvi, 14. lipnja 2012. godine

Svjetski dan darivatelja krvi obilježava se svake

godine čime se želi ohrabriti i odati počast svim

darivateljima krvi te potaknuti aktualne i potencijalne

darivatelje na redovito, dobrovoljno i neplaćeno

darivanje krvi jer su oni glavni oslonac sigurnih zaliha

krvi čime se smanjuje rizik od infekcija koje se

prenose transfuzijom (HIV i hepatitis). Vodeća tema

ovogodišnjeg Svjetskog dana darivatelja krvi je „Svaki

darivatelj krvi je heroj“ (Every blood donor is a hero) fokusirajući se na ideji da svatko od nas

može postati junak davanjem krvi i spašavanjem nečijeg života.

INFORMACIJE

INFORMACIJE 15

Dana 16. lipnja 2012. godine HSUIR je nazočio na „Dan otvorenih vrata u Društvu

distrofičara Zagreb“.

Dana 21. lipnja 2012. godine HSUIR je sudjelovao na 12. sjednici Predsjedništva Zajednice

saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH.

Udruga invalida rada Slunj održala je redovnu Skupštinu dana 23. lipnja 2012. godine.

HSUIR je nazočio Skupštini.

Hrvatski savez udruga invalida rada – HSUIR dana 26. lipnja

2012 godine održao je sjednicu Predsjedništva. Na sjednici

Predsjedništva se raspravljalo o sazivu Izborne skupštine u

listopadu 2012. godine kao i obilježavanju 45. obljetnice

postojanja Hrvatskog saveza udruga invalida rada. Cijelo

Predsjedništvo HSUIR-a je iscrpno upoznato s provedbom

programa „Klubovi – podrška kvaliteti življenja invalida rada“.

Izvješće o prvoj godini Programu je jednoglasno prihvaćeno i

izvrsno ocjenjeno.

U Zagrebu dana 27. lipnja 2012. godine Hrvatska udruga

gluhoslijepih osoba Dodir obilježila je Međunarodni tjedan

Helen Keller - tjedan svjesnosti o gluhosljepoći. Šetnjom

kroz središte Zagreba članovi Udruge, njihovi suradnici i

prijatelji željeli su doprinjeti prepoznavanju gluhoslijepih

osoba i njihovih potreba u hrvatskom društvu.

Gluhoslijepe osobe tom su prilikom kao svoj najveći

problem istaknule komunikacijsku izolaciju, a

pravobraniteljica za osobe s invaliditetom u svom

obraćanju je još jednom pozvala zakonodavce i cjelokupnu

javnost da im kroz osiguranje prevoditelja za znakovni

jezik i druge oblike podrške tu izolaciju ublaže jer je to dio

njihovog ljudskog prava na uključenost u zajednicu.

Udruga invalida rada grada Slavonskog Broda održala je redovnu Skupštinu dana 28. lipnja

2012. godine na kojoj je i HSUIR sudjelovao.

Udruga invalida rada Pakrac-Lipik organizirala je 5. susrete osoba s invaliditetom dana 30.

lipnja 2012. godine na kojima je i HSUIR sudjelovao.

INFORMACIJE

INFORMACIJE 16

Preporučene mjere zaštite zdravlja za starije

osobe pri izlaganju visokim temperaturama,

iznad 30 oC

Centar za gerontologiju Zavoda za javno

zdravstvo „Dr. Andrija Štampar" - Referentni

centar Ministarstva zdravlja Hrvatske za zaštitu

zdravlja starijih osoba, izradio je Upute i

preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe

pri izlaganju visokim temperaturama zraka, iznad

30oC, osobito za starije osobe oboljele od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih, respiratornih

i drugih kroničnih bolesti:

Starije se osobe nikako ne smiju izlagati sunčevoj energiji u razdoblju od 10,00 do 17,00 sati,

poglavito ne stariji srčani bolesnici niti gerijatrijski bolesnici oboljeli od šećerne bolesti;

Prigodom izlaska iz svog prebivališta, starija osoba nužno mora zaštititi glavu šeširom,

maramom ili kapom;

Nužno je dnevno uzimanje do 2 litre tekućine, bilo kao 8 čaša negazirane vode bilo u obliku

juha, variva ili čajeva te izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela,

uzimajući puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se pritom 8 osnovnih pravila

primjene prehrane u starijih osoba;

Osim pridržavanja uputa o liječenju i kontrolnih uputa liječnika o uzimanju lijekova, nužna

je učestalija kontrola krvnog tlaka u starije osobe;

Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije znak su uzbune za stariju osobu,

osobito bolesnu i funkcionalno onesposobljenu te se gerijatrijski bolesnik nužno mora što

prije javiti svom izabranom doktoru obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći;

Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za starije nužno moraju u

vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalije kontaktirati stariju osobu, a u slučajevima njezine

slabije funkcionalne sposobnosti, čak i svakodnevno po nekoliko puta;

Nužno starija osoba mora uvijek uz sebe posjedovati svoje osnovne podatke, ime i prezime,

godinu rođenja, adresu stanovanja i broj telefona kontakt osobe, kojoj se može javiti o toj

starijoj osobi;

Najvažnije je održavati redovitu čistoću tijela starijeg čovjeka i njegovog okoliša te se strogo

pridržavati uputa liječenja i kontroliranog uzimanja lijekova;

Nužna je trajna tjelesna i psihička aktivnost starijih osoba te osobito njihovo trajno kretanje i

to isključivo u jutarnjim i večernjim satima, što više boraveći u prirodi (parkovi, šetnjice uz

more, jezera, rijeke, vrtove, vinograde, voćnjake i slična prirodna okruženja). Ukoliko je

otežano kretanje, tada je nužno redovito višesatno provjetravanje prostorija u kojoj prebiva

starija funkcionalno onesposobljena osoba.

INFORMACIJE

INFORMACIJE 17

Vlada RH donijela Nacionalnu strategiju

stvaranja poticajnog okruženja ta razvoj

civilnog društva od 2012. do 2016. godine

Na sjednici održanoj 12. srpnja 2012. godine, Vlada

Republike Hrvatske usvojila je Prijedlog Nacionalne

strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj

civilnoga društva od 2012. do 2016. godine.

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do

2016. godine dokument je u kojemu se, na strateškoj razini, pokušavaju odrediti ciljevi koje

Republika Hrvatska u sferi razvoja civilnoga društva želi postići u narednom petogodišnjom

razdoblju. Dokument, osim uvodnih i završnih odredbi te pojmovnika, sadrži četiri glavna

dijela: vrijednosno utemeljenje odnosa države i civilnog društva, razvoj civilnog društva u

Hrvatskoj, područja Nacionalne strategije i provedba Nacionalne strategije. Najvažniji i

najopsežniji dio je onaj u kojemu se određuju temeljna područja Nacionalne strategije, pri

čemu se u dokumentu navode četiri takva područja: institucionalni okvir za potporu razvoju

civilnog društva, civilno društvo i sudionička demokracija, osnaživanje uloge organizacija

civilnoga društva za društveno-ekonomski razvoj i djelovanje i daljnji razvoj civilnog

društva u međunarodnom kontekstu. Za svako od navedenih područja određuju se ciljevi i

mjere koje se Nacionalnom strategijom žele ostvariti, provedbene aktivnosti potrebne za

ostvarenje tih ciljeva i mjera, nositelji i sunositelji tih aktivnosti, rokovi i izvori sredstava

potrebni za provedbu aktivnosti te pokazatelji na temelju kojih bi se trebao vrednovati

napredak u provedbi. U dokumentu je tako navedeno ukupno 26 ciljeva, 27 mjera te 91

provedbena aktivnost.

HSUIR je sudjelovao na predavanje dana 04. srpanj 2012. godine u organizaciji SOIH-a

gdje je g. Slavko Ivković eksluzivno održao predavanje o najnovijem preparatu (Energizer

HPE 40) za dugovječnost i bolju kvalitetu života.

Osobni asistetni- edukacija

Ministarstvo socijalne politike i mladih odobrilo je nove korisnike usluga osobne

asistencije, a i dio ranijih korisnika i asistenata nisu završili edukaciju, stoga je Zajednica

saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH organizirao prvu edukacija za područje

Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Karlovačke županije i Sisačko-moslavačke županije.

OSOBNI ASISTENTI - dana 26.07.2012. (četvrtak) u prostorijama Tribine grada Zagreba,

Kaptol 27, KORISNICI USLUGA OSOBNE ASISTENCIJE - dana 27.07.2012. (petak) u

prostorijama Tribine grada Zagreba, Kaptol 27, Zagreb.

INFORMACIJE

INFORMACIJE 18

Dana 24. srpnja 2012. godine Udruga invalida rada grada Kutine održala je Redovnu

skupštinu.

Edukacija «Analiza dizajna i implementacije antidiskriminacijskih politika»

Centar za mirovne studije organizirao je naprednu edukaciju «Analiza dizajna i

implementacije antidiskriminacijskih politika» na kojoj je HSUIR sudjelovao

Prvi od dva treninga održali su se u Kući ljudskih prava, Selska cesta 112c, 19. i 20. srpnja

2012. godine od 10 do 17 sati, a dok će se drugi, petodnevni trening održati tokom rujna u

organizaciji Centra za mirovne studije. Prvi se trening usmjerio na teorijski uvod u analize

javnih politika uz praktične radionice i prezentacije s ciljem pripreme sudionika/ica za

praktičnu analizu, dok će se na drugom treningu zajedno raditi na analizi dizajna i

evaluaciji implementacije konkretnih javnih politika suzbijanja diskriminacije, koje će se

kasnije koristiti u zagovaračkim aktivnostima. Cilj je cjelovite edukacije osposobiti grupu

stručnjaka/kinja iz organizacija civilnog društva za dubinsku analizu antidiskriminacijskih

javnih politika uključujući i evaluaciju nacionalnih programa/strategija, te na temelju analiza

izraditi prijedloge prioriteta i mjera novog Nacionalnog plana borbe protiv diskriminacije

za period od 2013. godine, te definirati zahtjeva za izmjene i dopune postojećeg Zakona o

suzbijanju diskriminacije. Trening je vodila Anka Kekez Koštro, uz asistenciju

antidiskriminacijskog tima CMS-a.

Međunarodni dan prijateljstva, 05. kolovoza

Tradicija obilježavanja dana u čast prijateljstvu započela je u

SAD-u 1935. godine kada je Kongres Sjedinjenih Američkih

Država posvetio jedan dan u godini prijateljima i prijateljstvu te

taj dan proglasio Nacionalnim danom prijateljstva. Od tada se

svake godine, prve nedjelje u mjesecu kolovozu, slavi Dan

Prijateljstva. Ujedinjeni narodi su 1997. godine poznati lik iz

crtanog filma - Winnie the Pooh - imenovali svjetskim

Ambasadorom prijateljstva ("Ambassador of Friendship"). Druge

države mogu Dan prijateljstva slaviti također prve nedjelje u

mjesecu kolovozu, ili mogu same odabrati dan koji će posvetiti

prijateljstvu. Razni su načini kako ljudi širom svijeta slave i

obilježavaju taj dan, i time slave duh prijateljstva koje pomaže u širenju mira i ljubavi širom

svijeta. Prijatelji imaju važnu ulogu u našim životima, oni su naši savjetnici, vođe, učitelji,

pomagači…

INFORMACIJE

INFORMACIJE 19

Udruga invalida Donja Stubica organizirala je XXI. hodočašće “Marija Bistrica 2012. dana

07. kolovoza 2012. godine na kojem je i HSUIR sudjelovao.

Međunarodni dan mladih – 12. kolovoza 2012.

Svake se godine 12. kolovoza obilježava

Međunarodni dan mladih. Vodeća tema

ovogodišnjeg Međunarodnog dana mladih

je „Izgradnja boljeg svijeta: Partnerstvo s

mladima“, a to je i poziv na akciju

mladima kao i drugim dionicima diljem

svijeta, na razvijanje i uključivanje u

partnerstvo s mladima i za mlade s ciljem

izgradnje boljeg svijeta. Obilježavanjem

Međunarodnog dana mladih pruža se

prilika za jačanje mehanizama partnerstva

s mladima na različite načine – suradnja država, civilnog društva, privatnog sektora,

akademske zajednice, posebno u područjima zapošljavanja, poduzetništva, političke

uključenosti, zaštita prava i obrazovanja i dr. Ujedinjeni narodi definiraju mlade kao dobnu

skupinu između 15 i 24 godina, koji čine jednu šestinu stanovništva, a mnogi od tih mladih

žive u zemljama u razvoju. Međunarodni dan mladih prvi put se obilježio 2000. godine.

Svjetski humanitarni dan, 19. kolovoza 2012.

Ove godine međunarodna zajednica po četvrti puta

obilježava Svjetski humanitarni dan. Prirodne

katastrofe, sukobi i druga izvanredna stanja ugrožavaju

život i zdravlje milijuna ljudi svake godine. Svjetski

humanitarni dan posvećen je humanitarnim radnicima

koji spašavaju žrtve ratova i prirodnih katastrofa

podsjećajući nas da se u mnogim zemljama i dalje

provode humanitarne operacije kako bi se što prije

osigurala neophodna pomoć ugroženima. Ta zаjednička

globаlna proslаva humаnitаrnog rada ističe povezivanje

Ujedinjenih naroda i preko 500 nаcionаlnih i

međunаrodnih nevlаdinih orgаnizаcijа, čiji je zajednički

cilj аngаžiranje i poticanje jаvnosti dа se uključi i pomogne onima kojima je pomoć

neophodna.

19. kolovoz odabran je kao podsjetnik na bombaški napad prije devet godina u kojem su

ubijena 22 djelatnika Ujedinjenih naroda. Svake godine UN dodjeljuju nagradu za

izvanredna postignuća u mirnom rješavanu sukoba. Generalna skupština UN-a je u

prosincu 2008. godine donijela odluku o obilježavanju Svjetskog humanitarnog dana svake

godine 19. kolovoza kako bi se doprinijelo podizanju svijesti javnosti o aktivnostima

INFORMACIJE

INFORMACIJE 20

humanitarne pomoći širom svijeta i važnosti međunarodne suradnje u tom pogledu.

Svjetski humanitarni dan nudi priliku:

javnosti da sazna više o humanitarnim zajednicama, što humanitarni djelatnici rade i

izazovima s kojima se suočavaju;

nevladinim i međunarodnim tijelima i agencijama UN-a da pokažu svoje

humanitarne aktivnosti;

da se oda počast onima koji su umrli ili su ozlijeđeni tijekom svog humanitarnog

rada.

To je ujedno i dan kada trebamo preispitati vlastite živote i razmisliti što mi možemo učiniti

kako bismo pomogli ljudima koji su izloženi različitim teškoćama i dugotrajnim sukobima.

VIDLJIVOST I JAVNA PERCEPCIJA ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA U

REPUBLICI HRVATSKOJ 2012.

U izvješću su predočeni nalazi istraživanja

javnog mijenja provedenog telefonskom

anketom na nacionalnom reprezentativnom

uzorku građana Republike Hrvatske.

Telefonska anketa provedena je u razdoblju

od 10. travnja do 11. svibnja 2012. godine na

reprezentativnom uzorku 1004 odraslih

stanovnika Republike Hrvatske.

Osnovni cilj istraživanja bio je utvrditi

eventualne promjene u vidljivosti i javnoj

percepciji udruga tijekom posljednjeg desetljeća, a na temelju usporedbe podataka o

vidljivosti udruga i stavova javnosti prikupljenih 2012. godine s podacima prikupljenim

prijašnjim istraživanjima (telefonskim anketama) iz 2006. i 2007. godine te terenskom

anketom iz 2005. godine. Na temelju usporedbe podataka iz ovogodišnjeg istraživanja s

podacima prikupljenima 2007. godine može se utemeljeno zaključiti da se kroz petogodišnje

razdoblje povećala vidljivost udruga.

Zaključak o povećanju vidljivosti udruga kroz petogodišnje razdoblje temelji se na

utvrđenom znatnom povećanju udjela građana koji razumiju značenje izraza udruga,

znatnom povećanju udjela građana koji poznaju članove udruge, povećanju udjela građana

koji navode da su osjetili neku korisnu posljedicu rada udruga te znatnom povećanju udjela

građana koji se smatraju članovima udruga. Drugim riječima, svi obuhvaćeni pokazatelji

vidljivosti udruga (kod kojih je moguća usporedba s nalazima iz 2007. godine) jednoznačno

ukazuju na povećanje vidljivosti udruga. Uz ove nalaze koji izravno ukazuju da se tijekom

petogodišnjeg razdoblja povećala vidljivosti udruga, na povećanje vidljivosti udruga

INFORMACIJE

INFORMACIJE 21

neizravno upućuje i utvrđena znatno manja zastupljenost odgovora „ne znam“ pri

procjenama postojećeg i poželjnog utjecaja udruga.

Značajne promjene u odnosu na 2007. utvrđene su i u pogledu percipirane mogućnosti

utjecaja osobe kao člana udruge. Naime, u odnosu na 2007. godinu građani percipiraju da

kao članovi udruga imaju manju mogućnost utjecaja na odluke koje se tiču lokalne razine,

razine regije i Hrvatske. Na temelju dostupnih podataka i analiza ne može se reći je li ova

percipirana manja utjecajnost udruga nešto što se može tumačiti kao pokazatelj negativnije

percepcije udruga (čemu se protivi utvrđena općenito veća izražena spremnost građana za

uključivanjem u rad udruga) ili se uzroci za to vide izvan samih udruga (čemu u prilog

govori i manja percipirana efikasnost osobe kao pojedinca na nacionalnoj razini), pa to i ne

odražava odnos javnosti prema samim udrugama.

INFORMACIJE

INFORMACIJE 22

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 56., a u vezi s člankom 35. stavkom 2. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji

(»Narodne novine«, broj 137/2010), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31.

svibnja 2012. godine donijela

ODLUKU O DOPUNI ODLUKE O UTVRĐIVANJU VISINE MJESEČNE

PRISTOJBE KOJA SE PLAĆA HRVATSKOJ RADIOTELEVIZIJI ZA 2012.

GODINU

I. U Odluci o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja se plaća Hrvatskoj radioteleviziji za

2012. godinu (»Narodne novine«, broj 34/2012), iza točke I. dodaje se točka I.a koja glasi:

»I.a

Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012. godini, u visini

od 50% oslobađaju se:

– osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih neuromišićnih oboljenja,

– osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju paralizu s oštećenjem organa za kretanje

preko 80%, korisnici doplatka za pomoć,

– osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja: paraplegija, tetraplegija, sc. multiplex,

amputacija donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje preko 80%,

– gluhe osobe (100% oštećenje sluha).

Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012. godini,

oslobađaju se u cijelosti:

– 100% slijepe osobe,

– osobe s invaliditetom I. i II. grupe (100% invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao

ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije,

– bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega.«.

II.

Ministrica kulture ovlaštena je, prema potrebi, donijeti naputak za provedbu ove Odluke.

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«.

Predsjednik

Zoran Milanović,

v. r.

P R A V N I S A V J E T I

INFORMACIJE

INFORMACIJE 23

RASKID UGOVORA O DOSMRTNOM UZDRŽAVANJU

Sklapanje ugovora o dosmrtnom

uzdržavanju jedan je od načina na koji

si osobe, koje više nisu u stanju u

potpunosti brinuti o sebi, a posjeduju

neku imovinu, trajno mogu osigurati

skrb. Zbog relativno dugog perioda

izvršavanja obveza koje iz njega

proizlaze, ovaj ugovor može prestati i

mimo redovitog načina, smrću

primatelja uzdržavanja. Upravo se

primatelji najčešće žale na

neispunjavanje ugovornih obveza kod

ovih ugovora.

Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja)

uzdržavati drugu stranu ili neku treću osobu (primatelj uzdržavanja) do njezine smrti, a ta

se druga strana obvezuje prenijeti joj za života, odmah po potpisu ugovora, svu ili dio svoje

imovine. Učinak ovog ugovora nastupa u trenutku njegovog zaključenja, a davatelj

uzdržavanja stječe vlasništvo imovine koja je predmet ugovora još za života primatelja

uzdržavanja. I tu je najveća razlika ovog ugovora od ugovora o doživotnom uzdržavanju

kod kojeg se predaja imovine koja davatelju uzdržavanja pripada za dano uzdržavanje,

odgađa do smrti primatelja uzdržavanja.Kod ovih ugovora na jednoj je strani osoba koja je

vlasnik neke imovine (pokretnine ili nekretnine), a potrebna joj je odgovarajuća pomoć i skrb

druge osobe budući da se zbog svoje životne dobi ili zdravstvenog stanja ne može brinuti

sama o sebi, dok je s druge strane osoba koja tu pomoć i skrb može pružiti, primjerice,

osigurati hranu, odjeću, lijekove, medicinsku skrb, prijevoz, plaćanje režija i sl. Primatelj

uzdržavanja zauzvrat davatelju uzdržavanja prepušta u vlasništvo svu svoju imovinu ili

njezin dio. Ako je predmet ugovora nekretnina, na temelju ugovora o doživotnom

uzdržavanju davatelj uzdržavanja ovlašten je svoje pravo iz tog ugovora upisati u zemljišnu

knjigu (članak 581. Zakona o obveznim odnosima „Narodne novine“, broj 35/05. i 41/08.), a

vrsta upisa je zabilježba u smislu članka 70. Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne

novine«, broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07. i 152/08.). No, kod ugovora o

dosmrtnom uzdržavanju, nekretnina pripada davatelju uzdržavanja već u trenutku

sklapanja ugovora zbog čega je i vrsta upisa u zemljišnu knjigu drukčija te se radi o uknjižbi

prava vlasništva na temelju članka 119. i 120. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim

pravima (»Narodne novine«, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06.,

146/08., 38/09. i 153/09.). Za ovu vrstu uknjižbe potrebno je i valjano očitovanje volje

dotadašnjeg vlasnika (primatelja uzdržavanja), usmjerene na to da njegovo vlasništvo

prijeđe na stjecatelja (clausula intabulandi), bez čega uknjižba nije moguća. Ugovor o

dosmrtnom uzdržavanju je dvostrano obvezni, naplatni i strogo formalni pravni posao, a

također je i aleatorni (nema povrede jednake vrijednosti činidaba). Uređuje ga Zakon o

obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05. i 41/08.) kojim je propisano da se na

ugovor o dosmrtnom uzdržavanju na odgovarajući način primjenjuju odredbe o ugovoru o

INFORMACIJE

INFORMACIJE 24

doživotnom uzdržavanju (članak 589. Zakona o obveznim odnosima „Narodne novine“,

broj 35/05. i 41/08.). Budući da je bilo prijepora o tome odnosi li se ova odredba i na sam

oblik ugovora odosmrtnom uzdržavanju, odnosno je li za njegovu pravovaljanost kao i

mogućnost uknjižbe dovoljna samo ovjera potpisa stranaka ili treba odgovarajuće primijeniti

članak 580. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05. i 41/08.). spor je

razriješio Vrhovni sud RH na svojoj sjednici Građanskog odjela održanoj 5. lipnja 2006., na

kojoj je zauzeto stajalište da je kao oblik ugovora o dosmrtnom uzdržavanju propisan isti

oblik kao i za ugovor o doživotnom uzdržavanju - pisani oblik i ovjeren (ugovor, ne potpisi)

od suca nadležnog suda ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku ili sastavljen u

obliku javnobilježničkog akta. Prilikom ovjere ili sastavljanja ovlaštena osoba (sudac ili javni

bilježnik) ugovarateljima će pročitati ugovor i upozoriti ih na posljedice njegovog

zaključenja. Strožim oblikom ovog ugovora strankama, osobito primatelju uzdržavanja, želi

se dati više saznanja o njegovim učincima i time smanjiti mogućnost zloporabe. Upravo iz

razloga što davatelj uzdržavanja odmah nakon sklapanja ugovora može upisati nekretnine u

zemljišne knjige, pri sklapanju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju treba biti jako pažljiv. Na

strani primatelja uzdržavanja osobito su ugrožene starije osobe bez obitelji kojima je

potrebna pomoć u svakodnevnom životu, a otežano im je ostvarivanje pravne zaštite i nema

ih tko posavjetovati. Čak i unatoč poduzetim mjerama opreza, stariji ljudi nisu uvijek u

potpunosti svjesni što su potpisali te se žale na nepoštivanje odredbi ovog ugovora. Kako bi

se ugovorne strane zaštitile od mogućih zloporaba, ali i objektivnih okolnosti koje

ispunjavanje odredbi ugovora o dosmrtnom uzdržavanju mogu znatno otežati ili

onemogućiti, Zakonom o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05. i 41/08.)

predviđena je mogućnost raskida ovog ugovora. Zakon ne uređuje posebno raskid ugovora

o dosmrtnom uzdržavanju, već se odgovarajuće primjenjuju odredbe o raskidu propisane za

ugovor o doživotnom uzdržavanju (članak 583. Zakonom o obveznim odnosima („Narodne

novine“, broj 35/05. i 41/08.), prema kojima se ovaj ugovor može raskinuti na više načina.

Stranke uvijek mogu sporazumno raskinuti ugovor, pa i prije nego što su započele s

ispunjavanjem ugovornih obveza, pri čemu se mogu sporazumjeti da svaka vrati ono što je

već primila od druge strane. Međutim, ako davatelj uzdržavanja ne pristane na sporazum,

primatelju uzdržavanja preostaje samo sud, no on zbog svojih godina, zdravlja,

neupućenosti i troškova parničenja najčešće nije u stanju upuštati se u dugotrajne sporove.

Ako ugovorne strane žive zajedno, a njihovi se odnosi toliko poremete da zajednički život

postane nepodnošljiv, svaka strana može zahtijevati od suda da raskine ugovor. Prema

sudskoj praksi, nije uvijek nužno da primatelj i davatelj uzdržavanja zaista zajedno i žive, ali

je potrebno da su svakodnevno povezani u smislu ispunjavanja ugovornih odredbi. Za

odluku o raskidu bitno je da postoji poremećenost odnosa zbog koje je zajednički život

nepodnošljiv, te nije važno je li do poremećenosti došlo krivnjom ugovornih strana, treće

osobe ili zbog objektivnih razloga. Svaka strana može zahtijevati raskid ugovora ako druga

strana ne ispunjava ili neuredno ispunjava svoje obveze, što je možda i najčešći razlog

raskida ovih ugovora. Neispunjavanje ugovornih obveza može se odnositi bilo na obveze

davatelja bilo na obveze primatelja uzdržavanja, no kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju

u praksi je mnogo češće da davatelj ne ispunjava svoje obveze. Naime, budući da vlasništvo

nad imovinom primatelja uzdržavanja davatelj stječe već u trenutku potpisa ugovora,

znatno je smanjena mogućnost primatelja uzdržavanja da umanji vrijednost ili otuđi

predmet ugovora. Osim toga, do neispunjavanja obveza od strane primatelja uzdržavanja

INFORMACIJE

INFORMACIJE 25

može doći i u situaciji kada on odbija primanje uzdržavanja, što također može dovesti do

raskida ugovora, no „ … ,zbog neizvršavanja ili djelomičnog neizvršavanja obveza jedne

ugovorne strane ne može druga strana tražiti raskid ugovora o dosmrtnom uzdržavanju ako

je za takvo neizvršavanje, odnosno djelomično izvršavanje ona sama kriva, posebice ukoliko

je davatelj uzdržavanja spreman svoju obvezu u cijelosti ispunjavati. Isto tako ne može biti

… relevantno samo subjektivno nezadovoljstvo jedne strane ugovora o dosmrtnom

uzdržavanju ispunjavanjem obveza druge strane već se mora raditi o objektivnom

neispunjavanju preuzetih obveza upravo krivnjom te strane“ – Odluka Županijskog suda u

Varaždinu, broj Gž. 1148/10-2 od 16. studenoga 2010. U svakom slučaju, stranke bi u

ugovoru trebale što preciznije odrediti svoje uzajamne obveze kako bi izbjegle moguće

nesuglasice i sporove. Pravo na raskid ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kao i ugovora o

doživotnom uzdržavanju, ne zastarijeva. Raskid ugovora o dosmrtnom uzdržavanju moguć

je i zbog promijenjenih okolnosti koje otežavaju ili onemogućavaju njegovo ispunjenje, pri

čemu se primjenjuju opće odredbe Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj

35/05. i 41/08.), o izmijenjenim okolnostima (članak 369. Zakona o obveznim odnosima

(„Narodne novine“, broj 35/05. i 41/08.). Kada dođe do takvih okolnosti, ugovor bi prvo

trebalo izmijeniti, ako je to s obzirom na namjere ugovornih stranaka moguće. Ako nije,

ugovor se raskida. Najčešća promjena na strani davatelja uzdržavanja je pogoršanje

njegovog zdravstvenog stanja (ili člana njegove obitelji) zbog čega više nije u mogućnosti

brinuti o primatelju. Također, i promjene u materijalnim prilikama davatelja mogu utjecati

na uredno ispunjavanje ugovornih obveza, ali da bi bile razlogom za izmjenu ugovora ili

raskid, moraju imati obilježje izvanrednih okolnosti (npr. iznenadni gubitak posla, dok

povećanje cijene usluge smještaja u domu ili odlazak u mirovinu primatelja uzdržavanja, ne

predstavlja promijenjenu okolnost jer se ne radi o okolnosti koja se u vrijeme sklapanja

ugovora nije mogla uzeti u obzir). Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju može prestati i smrću

davatelja uzdržavanja. Naime, u tom slučaju, prava i obveze iz ovog ugovora prelaze na

nasljednike davatelja uzdržavanja, ako oni na to pristanu. Ako ne pristanu, ugovor se

raskida, a nasljednici nemaju pravo zahtijevati naknadu za prije dano uzdržavanje, te su

dužni vratiti primatelju uzdržavanja ono što je na temelju toga ugovora stekao davatelj

uzdržavanja (članak 588. Zakona o obveznim odnosima „Narodne novine“, broj 35/05. i

41/08.). Iako je govor o dosmrtnom uzdržavanju donekle rizičan za obje ugovorne strane

(primatelj uzdržavanja treba odrediti koliku bi imovinu ustupio svom uzdržavatelju kojeg

često niti dovoljno ne pozna, a davatelj (uglavnom) ne zna koliko će dugo primatelj živjeti i

hoće li troškovi uzdržavanja premašiti vrijednost ugovorene imovine koju će steći nakon

njegove smrti), ipak je, zbog svih navedenih specifičnosti ovog ugovora, primatelj

uzdržavanja u nepovoljnijem položaju, zbog čega se ovaj ugovor u javnosti često percipira

kao nepošten, nemoralan pa i kada je uzdržavatelj član obitelji primatelja. Stoga je već bilo

prijedloga za ukidanje zakonskih odredbi koje propisuju ugovor o dosmrtnom uzdržavanju,

no time se zapravo ne bi ništa riješilo budući da bi se takvi ugovori u praksi i nadalje

sklapali i to bez zakonske zaštite barem u pogledu strogog oblika koji se sada traži za

njihovu valjanost.

INFORMACIJE

INFORMACIJE 26

I Z N A Š I H U D R U G A

UDRUGA INVALIDA RADA GRADA VARAŽDINA

Izborna skupština

Udruga invalida rada grada Varaždina održala je Izbornu skupštinu 20. veljače 2012. godine

na kojoj je prisustvovalo oko 70 članova. Na Skupštini su podnesena izvješća Nadzornog

odbora o poslovanju, kao i o radu za proteklo mandatno razdoblje koje je prihvaćeno bez

primjedbe. Nakon rasprave donijet je zaključak kako bi trebalo njegovati zajednički rad i

zbližavanje s drugim udrugama. Ono što Udruga želi je razmjenjivati iskustava o pravima

naših članova, ostvarivanju istih, uključivanju u društveni život, bavljenje rekreativno

sportom…U skladu s našim Statutum produžen je mandat ovom rukovodstvu Udruge.

Obilježena 43. obljetnica Udruge invalida rada grada Varaždina

Tradiocionalno i ove

godine obilježili smo dan

naše Udruge 11. lipnja. Na

svečanosti je bilo prisutno

osamdeset naših članova te

gosti. Predsjednik Milan

Škvorc dao je kratak prikaz

rada i aktivnosti Udruge za

protekle 43 godina.

Organizirano je

jednodnevno druženje uz

sportske aktivnosti, prema

fizičkim sposobnostima

naših članova, i to za

discipline: pikado, viseća kugla, nabaci krug, zračna puška. Najbolji su osvojili medalje.

Predsjednik

Milan Škvorc

INFORMACIJE

INFORMACIJE 27

UDRUGA INVALIDA RADA ĐAKOVO

Aktivnosti naše udruge

Udruga invalida rada Đakovo organizirala je izlete za svoje članove na Koridor. Svakim

izletom bilježi se sve veći broj zainteresiranih članova za ovakve izlete. Udruga je u suradnji

sa Strankom umirovljenika organizirala izlet od 09. - 16. travnja 2012. godine u Crikvenici.

Na izletu je bilo 50 članova naše Udruge. Članovi su bili oduševljeni boravkom te su

organizirali ples srdaca, izbor najpjevača/pjevačice. Za sve goste Hotela Mediteran pokazali

smo običaje naših slavonskih svatova. Na jesen Udruga organizira ljetovanje u Podgori

pokraj Makarske za svoje članove.

Udruga invalida rada Đakovo organizirala je odlazak u Bizovačke toplice od 21. - 30. lipnja

2012. godine za svoje članove. Predsjednik Udruge zahvaljuje sponzorima: županu Osječko-

Baranjske županije g. Vladimiru Šišljagiću, gradonačelniku Đakova g. Zoranu Vinkoviću,

direktorima naših javnih poduzeća g. Vladi Korenu i g. Čiki Šimiću, jer bez ovakvih ljudi

Udruga ne bi mogla poslovati.

Udruga obuhvaća cijelu bivšu Đakovštinu, a to znači sve općine i grad Đakovo. Udruga ima

700 članova, od toga 32 u kolicima te 11 nepokretnih, tako da smo od tih dobivenih

sredstava obišli naše nepokretne članove.

Predsjednik

Stjepan Fekete

UDRUGA INVALIDA SAMOBORA I SVETE NEDELJE

Dan otvorenih vrata

U programu Dana otvorenih vrata naše Udruge nastojali smo predstaviti sve aktivnosti

Udruge, tj. športske, rekreativne, kreativne i društvene radionice. Ujedno u razgovorima s

gradskim i županijskim tijelima prezentirali smo i čime se Udruga želi baviti u budućnosti.

Prezentacija sportskih aktivnosti sastojala se od demonstarcije igre u stolnom tenisu,

boćanju, biciklizmu i šahu. Što se tiče rekreativnih aktivnosti prezentirali smo igre u visećoj

kuglani i pikadu. U kreativnim radionicama uspješno su se predstavili naši članovi u izradi

suvenira od kože te oslikavanja svile. Osobito zanimanje naših članova i prisutnih gostiju te

građana Samobora i Svete Nedelje izazvao je meč naših reprezentacija u stolnom tenisu:

olimpijske i paraolimpijske. Boje olimpijske reprezentacije branili su Andrej Gaćina, Tan

Ruiwu, Tomislav Kolarek pod vodstvom izbornika Zvonimira Korenića. Boje paraolimpijske

reprezentacije branili su Tomislav Špalj, Pavao Jozić, Anđela Mužinić te Vjeko Gregorović

pod stručnim vodstvom glavnog trenera reprezentacije Mirele Šikoronje. Također prisutni

su bili i naši reprezentativci Zoran Križanec i Dinko Obilinović. Članovi STKI «Samobor i

Sveta Nedelja» prezentirali svoje vještine u stolnom tenisu, a naročito je bio zanimljiv susret

dopredsjednika STKI „Samobor i Sveta Nedelja“ Silvija Mucka i dogradonačelnika Hrvoja

Frankića. Također veliko zanimanje prisutnih izazvao je meč Boćarskog kluba osoba s

invaliditetom „Samobor i Sveta Nedelja“ s gostima iz Boćarskog kluba Društva distrofičara

Zagreb „Željko Klepač“. BKOI „Samobor i Sveta Nedelja“ nastupio je u sastavu: trener Mato

INFORMACIJE

INFORMACIJE 28

Jankavić (BC5) i igrači Siniša Lepešić (BC3) i Ines Pehnec (BC5). Boje gostinjskog kluba

branili su Damir Fatošić (BC3), Marko Damjanović (BC4) i Srećko Jozić (BC5). Prisutni gosti i

građani mogli su ujedno vidjeti i ostale športske i rekreativne aktivnosti u šahu, pikadu

biciklizmu i visećoj kuglani. Ovom prilikom pozivamo sve naše članove da se uključe u

postojeće sportske aktivnosti Udruge te da svoje prijedloge o sportovima koji nisu dosad

obuhvaćeni dostave svoje prijedloge i planove Udruzi. Nažalost kreativne i društvene

radionice kao i ostale rekreativne aktivnosti zbog skučenosti sadašnjeg prostora Udruge nije

moguće izvoditi, međutim veselimo se svim programima i aktivnostima koje ćemo izvoditi

u novim prostorima Udruge. Program Dana otvorenih vrata naše Udruge s osobitim

veseljem vodio je televizijski voditelj Mislav Togonal kojem ovim putem želimo zahvaliti na

velikoj podršci i suradnji.

Također, veliko hvala stolnoteniskoj i paraolimpijskoj stolnoteniskoj reprezentaciji Hrvatske

na sudjelovanju i podršci. Hvala pravobraniteljici za osobe s invaliditetom Anki Slonjšak

koja je podržala našu manifestaciju i aktivnosti naše Udruge. Hvala predsjedniku Hrvatskog

paraolimpijskog odbora R. Kovačiću. Hvala predstavnicima Grada Samobora ;

dogradonačelniku H. Frankić, pročelniku D. Fabek, savjetnici gradonačelnika M. Jelenić.

Hvala tajniku Samoborskog športskog saveza J. Horvat bez čije podrške ne bi bilo nabave

boćarskih rekvizita. Hvala svima koji su sudjelovali i posjetili nas i time doprinjeli našoj

manifestaciji. Na poseban način zahvaljujemo tvrtki Ottobock na sponzorstvu i logističkoj

podršci kojom uvijek prate na svim događanjima. Zahvaljujemo tvrtki Podravka na donaciji

sokova i vode, Ekonomskoj trgovačkoj ugostiteljskoj školi Samobor na pomoći u pripremi i

posluživanju hrane. Zahvaljujemo poduzećima: Komunalac, Samoborka, Renault centar

Vasilj, zatim slastičarnici „U prolazu“, pekarnama RE-NI, Zemljič i Nikl, tvrtki IGOMAT.

Hvala policijskoj postaji Samobor koja je pratila našu manifestaciju.

www.invalidi-samobor-svn.hr

UDRUGA INVALIDA RADA GRADA SLAVONSKOG BRODA

Održana Skupština Udruge invalida rada Grada Slavonskog Broda

Udruga invalida rada Grada Slavonskog Broda održala je svoju Izvještajnu Skupštinu 28.

lipnja 2012. godine u prostoru Dnevnog boravka za starije osobe, s početkom u 14.00 sati.

INFORMACIJE

INFORMACIJE 29

Korištenje prostora donirao je Grad Slavonski Brod. Skupštini se odazvalo 67% članova.

Ispred HSUIR-a u radu su sudjelovali gospodin Josip Petrač – predsjednik HSUIR-a i

gospodin Leke Sokolaj – izvršni direktor HSUIR-a. Sva izvješća jednoglasno su usvojena.

Pod točkom razno, između ostalog, razgovaralo se o našem nerješenom prostoru za rad

Udruge. Od predstavnika HSUIR-a smo dobili informacije i upute da se za riješavanje tog

problema obratimo Državnoj agenciji za gospodarenje državnom imovinom, što ćemo

svakako i učiniti. Druženje je nastavljeno uz osvježenje. Održavanje ove Skupštine nam je

omogućeno iz sredstava članarine.

Udruga invalida rada grada Slavonskog Broda dobila je na korištenje poslovni prostor u

samom centru grada na adresi Trg pobjede 12. Prostor je u vlasništvu Grada Slavonskog

Broda i dodjeljen je Udruzi na vremenski rok od pet godina. Prostor je preuzet 30. srpnja

2012. godine i trenutno je fazi adaptacije.

UDRUGA INVALIDA RADA PAKRAC- LIPIK

Otvaranje novog prostora

Udruga invalida rada Pakrac – Lipik je

nakon nekoliko godina priprema, rješavanja

vlasničkih odnosa i osiguravanja potrebnih

sredstava, započela s izgradnjom novog

poslovnog prostora. Na predviđenoj lokaciji

postojala je stara građevina koju je najprije

trebalo ukloniti. S radovima se krenulo u

srpnju 2011 godine. Stara zgrada je srušena

ručno zbog očuvan jednog dijela materijala

(cigle) za daljnje potrebe. Nakon uklanjanja

starog objekta skupa s njegovim temeljima

krenulo se u izgradnju novog iz temelj. Dio

radova oko uklanjanja starih temelja i

iskopa te betoniranja novih temelja

angažirana je građevinska tvrtka. Nakon

toga pod stručnim vodstvom iskusnog

građevinarca Major Luke, krenulo se u

izgradnju novog objekta. Objekt smo uspjeli

staviti pod krov prije zime. Nakon toga

dolaskom ljepših dana krenulo se u

uređenje unutrašnjosti objekta. Radove oko

uvođenja elektro instalacija, vodovoda,

centralnog grijanja izvele su stručne osobe

besplatno. Objekt je doveden u funkciju u

lipnju 2012 godine kada smo i uselili u njega. Dana 30. lipnja 2012. godine održano je

svečano otvorenje radnih prostora. Zgradu su svečano otvorili gradonačelnik Grada Pakraca

Davor Huška i predsjednik HSUIR-a Josip Petrač. Zgradu je blagoslovio župnik Matija

INFORMACIJE

INFORMACIJE 30

Juraković. Otvorenju su prisustvovali i predstavnik Požeško-slavonske županije, grada

Lipika kao i predstavnici mnogobrojnih udruga osoba s invaliditetom.

U materijal za izgradnju je utrošeno oko 120.000,00 kn, dok su sve radove izveli članovi

udruge invalida rada Pakrac – Lipik besplatno. Vrijednost radova iznosila bi 150 000 kn.

U radovima su učestvovali: Adžijević Antun, Demartini Vlado, Dizep Mirjana, Domšić

Đuro, Eck Marija, Gurdon Antun, Hudorović Zdenko, Jović Marinko, Jović Regina,

Jozipović Ivan, Jušta Anđelka, Katalinić Ivan, Katalinić Ivan ml, Katanić Ibrahim, Kovač

Franjo, Krmpotić Kata, Lulić Robert, Lulić Zdenka, Majer Nada, Major Luka, Majstorović

Vinko, Mazzoni Ivan, Miovec Dinko, Pierabon Zvonko, Poleto Stjepan, Prlina Gordana,

Rendić Vlado, Sandrin Petar, Savi Anđelka, Sekulić Ivan, Straga Angelo

Predsjednik

Ivan Sekulić

INFORMACIJE

INFORMACIJE 31

S A V J E T N I K

OSLOVLJAVANJE U SLUŽBENOJ KOMUNIKACIJI

Uz ime i prezime osobe kojoj pišemo poslovno pismo, kao i u drugim prilikama, trebamo napisati

zvanje i/ili zanimanje i /ili titulu. Važno je znati točno značenje tih riječi kako ne bi došlo do pogreše.

Kad nekoga pitamo na kojem radnom

mjestu radi, odnosno koje je njegovo

zanimanje, može nam odgovoriti da je

magistar ekonomije. To međutim nije

zanimaje, nego zvanje pa nismo dobili

odgovor na pitanje koje smo postavili.

Pravilan odgovor na postavljeno pitanje

bio bi kada bi nam osoba navela naziv

svog radnog mjesta, npr. tajnik/tajnica

Ureda predsjednika Uprave,

voditelj/voditeljica poslovnice itd.

Zvanje je stupanj koji smo postigli nakon završetka školovanja. Npr. završetkom

diplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv magistar ili magistra uz naznaku

struke, npr. magistar/magistra ekonomije, prava, psihologije itd. Osobe koje završe

diplomski sveučilišni studij iz područja tehničkih znanosti stječu akademski naziv magistar

inženjer ili magistra inženjerka uz naznaku struke, npr. magistar/magistra

inženjer/inženjerka građevinarstva, geodezije itd. Završetkom diplomskog sveučilišnog

studija medicine, stomatologije ili veterine stječe se akademski naziv doktor/doktorica uz

naznaku struke npr. doktor/doktorica medicine, stomatologije ili veterine.

Život s titulom

Sva navedena zvanja odnosno akademski nazivi, pišu se iza prezimena osobe kojoj

pripadaju i od prezimena se odvajaju zarezom. Pravilno je npr. Ivan Ivanić, dr. med., Petra

Perić, mag. ing. geod., Marija Marić, mag. iur. Dakle Ivan Ivanić završio je diplomski

sveučilišni studij medicine, Petra Perić završila je diplomski sveučilišni studij geodezije, a

Marija Marić diplomski sveučilišni studij prava. Titule su: magistar znanosti, koja se prije

stjecala nakon završenog poslijediplomskog studija, doktor znanosti, koja se danas uglavnom

stječe nakon završenog poslijediplomskog studija i nakon uspješno obranjene doktorske

disertacije. Ako netko postane član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zbog velikih i

važnih dostignuća u znanosti ili umjetnosti, postaje akademik. Kratica za magistra znanosti

je mr.sc ., za doktora znanosti kratica je dr. sc., a za akademik kratica je ak. Titule se pišu

ispred imena osobe kojoj pripadaju, npr. mr.sc. Ivan Perić, dr.sc. Ivan Ivić, ak. Ivan Nikić.

INFORMACIJE

INFORMACIJE 32

Pisanje titula, zvanja i zanimanja

Zanimanje je opis posla koji netko radi, odnosno naziv radnog mjesta. Netko je, npr. po

zanimanju učitelj/učiteljica, netko direktor/direktorica, netko tajnik/tajnica. Taj je podatak

različit od podataka o zvanju i to je važno razlikovati. Naime, osobe istih znanja mogu imati

različito zvanje, a netko od njih može imati i titulu. Zanimanje se, za razliku od zvanja,

redovito tokom života mijenja pa najčešće nekoliko godina imamo jedno, a onda drugo

zanimanje. Netko i u jednom danu može promjeniti dva ili više zanimanja.

Zanimanje se piše iza prezimena osobe na koju se odnosi i od prezimena se odvaja zarezom.

Pravilno je, npr. Ivan Ivić, pročelnik Odjela; Petra Perić, predstojnica Ureda, Ivana Ivić,

tajnica direktora.

Ako je zvanje ili zanimanje uklopljeno u rečenicu, onda se od ostalih dijelova rečenice odvaja

zarezima. Npr. Ivan Ivić, mag. arh. (zvanje), na nalazištu je pronašao zanimljiv predmet;

Ivan Ivić, kustos (zanimanje), zaposlen je u Arheološkom muzeju. I titula i zvanje i

zanimalnje uobičajno se u rečenici pišu malim početnim slovom, osim ako su na početku

rečenice, npr. dekan, ministar, predsjednik, direktor. Iznimka od tog pravila su nazivi

državnih poglavara i poglavara vjerskih zajednica koji se, kad dolaze bez imena i

prezimena, pišu velikim početnim slovom, npr. predsjednik, papa, kralj, kraljica, šah, car.

Npr. U Rimu je Papa primio brojne hodočasnike; Jučer je Predsjednik primio izaslanstvo

Županije.

U ugovorima se često na početku piše ime osobe i njezino zanimanje, a poslije se obično

navodi: u daljnjem tekstu, npr. Predsjednik, Direktor... Kako se misli na konkretnu osobu,

imenica predsjednik ili direktor ili druga je zamjena za ime te osobe pa se zanimanje piše

velikim početnim slovom. Zanimanje se piše velikim početnim slovom i kad označava

instituciju, ured i sl., npr. Gradonačelnik, Ministar... Tada se naime ne misli na konkretnu

osobu, nego na ustanovu, ured, instituciju i dr.

Prilokom usmenog oslovljavanja najčešće oslovljavamo navodeći imenicu

gospodine/gospođe i zanimanje osobe, npr. Poštovana gospođo predsjednice, poštovana

gospodo zastupnici, poštovani gospodine profesore, poštovana gospođo ministrice.

O B I T E LJ I D O M

ŠTITITE SE OD KOMARACA NA PRIRODAN NAČIN

Ljeti ih je doista teško (nemoguće) izbjeći! Komarci će vas dočekati u gradu, u parku ili vrtu,

na kopnu, uz more, u šumi, na jezeru... Ženke komaraca napadaju uglavnom nakon zalaska

sunca. Ljetne noći kvare dosadnim zujanjem, ujedaju često i vrlo bolno, tjeraju nas da se

češemo i grebemo "do krvi". Ženke komaraca ne napadaju nas zbog zabave, njima je

bjelančevina iz ljudske krvi potrebna za proizvodnju jajašaca iz kojih će se razviti njihovo

potomstvo. Iako su u našem podneblju ubodi ženki komaraca u pravilu bezopasni, izbodena

i izgrebena koža pogodna je za razvoj različitih infekcija, a time i bolesti.

INFORMACIJE

INFORMACIJE 33

Zaštitite se

Za boravka na otvorenom nosite

udobnu odjeću dugih rukava i

svijetlih boja, izbjegavajte usku te

posebno crnu odjeću, koja komarce

neobično privlači i čini ih agresiv-

nima. Na otvorenom pokrivajte

slatka jela i sva pića u čašama, a

boce držite začepljene. Sve ostatke

hrane odmah uklonite i držite

dobro pokrivene. Nakon slatkih zalogaja, djeci obavezno operite lice i ručice te otklonite

eventualne ostatke hrane s odjeće.Na otvorenom se ne upuštajte u borbu s komarcima jer će

ih strujanje zraka koje ćete izazvati mahanjem učiniti još agresivnijima. Naravno, ako su

komarči unatoč svim mjerama predostrožnosti i dalje nesnosni (što se može dogoditi ako ste

u blizini vode ili ste skloni znojenju te općenito imate višu tjelesnu temperaturu), posegnite

za gotovim zaštitnim sredstvima koja se nanose na kožu. Što više koristite prirodna

sredstva, poput raznih eteričnih ulja koja komarči ne vole (eukaliptus, citronela, lavanda).

Istu zaštitu ni slučajno ne primjenjujte na bebama, a kada je riječ o djeci, i za njih su

primjerena samo neka sredstva.Zatvorene prostore zaštitite od najezde komaraca mrežom

za komarce, a ako je to nemoguće, ne palite svjetlo prije negoli zatvorite sve prozore jer

komarce svjetlost privlači.Kožu nakon uboda komaraca možete namazati posebnim

pripravcima koji dezinficiraju i hlade, a najbolji za to je nevenov melem

Zdrava i opojna boja lavande

Njeni sastojci nas liječe, njen prekrasan miris

nas osvježava i smiruje, a upravo tim

prekrasnim mirisom lavanda tjera insekte,

posebno komarce. Polugrmolika biljka

prirodno raste na suhim i toplim obroncima

i uzgaja se kao ukrasno bilje u vrtovima i

parkovima. Zbog svojih ljekovitih svojstva

koristi se od davnine. Najviše u kozmetici i

ljekarništvu te zbog svog ugodnog mirisa i u

parfumeriji. Svojim plavoljubičastim

cvjetovima jakog mirisa i gorkastog okusa

uznemiruje insekte, a umirujuće djeluje na

ljude, pa se koristi kao prirodno sredstvo za

opuštanje. Hidrolat lavande idealan je za njegu gotovo svih tipova kože zahvaljujući

uravnoteženoj pH vrijednosti (5.6-5.9). Djeluje regenerativno, pročišćavajuće, rashlađujuće;

pomaže kod uboda insekata; idealan je kao sprej za osvježavanje lica tijekom ljetnih vrućina

INFORMACIJE

INFORMACIJE 34

Z D R A V LJ E

MINERALI KOJE SADRŽI IZVORSKA VODA HRANE DUBINSKE I

POVRŠINSKE SLOJEVE KOŽE

Jedan od organa na kojem se među prvima

primjećuje nedovoljan unos vode je koža.

Kada organizmu nedostaje voda, stanice se

isušuju, ubrzava se njihovo starenje i na

kraju odumiru.

Zbog nedostatka vode, vezivno tkivo slabi,

slabe i vlakna kolagena i elastina pa koža

gubi napetost i elastičnost, postaje

opuštena, naborana i beživotna.

Adekvatan unos vode pomaže u

otklanjanju otpadnih tvari i "čisti" kožu. Također, pokazalo se da već pola litre vode

povećava dotok krvi u kožu dajući joj blistaviji izgled. Kako bi se osigurala optimalna

vlažnost i uklonili vidljivi znaci starenja kože, potrebno je unijeti barem 1.5 l tekućine

dnevno, najbolje putem mineralne ili izvorske vode.

Minerali iz izvorske vode

Minerali koje sadrži izvorska voda hrane dubinske i površinske

slojeve kože, i bitni su za normalan metabolizam proteina kože. U

tom se smislu posebno ističe silicij, oligoelement važan za zdravu

i lijepu kožu. Silicij čini sastavni dio makromolekula koje

izgrađuju vezivno tkivo (elastina, kolagena, proteoglikana i

glikoproteina). Ujedno je uključen u složene reakcije obnove

kolagena i elastina što se danas tumači kao snažan anti-aging

učinak na kožu i smanjenje bora. Osim za ljepotu i zdravlje kože,

silicij je važan i za nokte, zube, kosu i oči. Osim vode, pravo

osvježenje može pružiti i ohlađeni čaj, a dobar izbor su i svježi,

nezaslađeni sokovi od sezonskog voća i povrća, izotonični napitci te funkcionalni napitci s

biranim aktivnim tvarima. Alkoholna, gazirana i zaslađena pića, te pića bogata kofeinom

samo će pojačati proces dehidracije jer stimuliraju izlučivanje tekućine iz organizma. Stoga

ove napitke treba izbjegavati.

INFORMACIJE

INFORMACIJE 35

B I LJ N A LJ E K A R N A

NJEGA KOŽE S POTPISOM MAJKE PRIRODE

Priroda je, ma kako kompleksna bila, u svojim rješenjima vrlo jednostavna. Neka

kozmetika diči se time da nije testirana na životinjama. Stoga probajte shea maslac

Industrija kozmetike davno je pretekla farmaceutsku industriju. I dok se smanjuje broj novih

lijekova - molekula na tržištu, kozmetička industrija, mala i velika, obara rekorde. Kreme,

mlijeka, ulja i tonici - svi ti proizvodi u malim ili velikim, širokim ili uskim, visokim ili

plitkim posudicama, ukusno dizajnirani ili neukusno vrišteći, izluđuju kupce svojim

obiljem, gotovo na granici bezličnosti. Ne čudi stoga trend u kozmetici koji teži

jednostavnosti. Priroda je, ma kako kompleksna bila, u svojim rješenjima vrlo jednostavna.

Neka kozmetika diči se time da nije testirana na životinjama. Stoga probajte shea maslac,

koji je testiran - na bebama. I to tko zna koliko stoljeća prije ovog članka. Taštinu moderne

kozmetike, koja reklamno svojata čak i shea maslac, uvijek ublaži mudrost tradicionalnog.

Ugrožena vrsta spašava kožu

Shea maslac ima puno naziva. Svjetski je poznat i francuski naziv karité maslac, pa često

nađemo kombinaciju obaju naziva. Engleski naziv, koji se čita kao i engleska zamjenica "she"

(ona) dolazi od lokalnog imena si yiri (čita se: ši jiri) na bambara jeziku. Karité na wolof

jeziku doslovce znači "drvo maslaca". Otud nam dolazi i latinski naziv Butyrospermum parkii

(G. Don) Kotschy ("sjemenka s maslacem"), a sinonim mu je i Vitellaria paradoxa (Gaertn.).

Postojbina ove biljke je zapadna frankofona Afrika, od Kameruna do Malija. Postoji nekoliko

podvrsta, a maslac se komercijalno dobiva iz dvije. Biljka je vrlo dugovječna i kao grm ili

stablo živi od 200 do 300 godina. Intenzivna poljoprivreda i požari prilično su ugrozili

njezino divlje stanište. Uzgoj je pravi izazov i zahtijeva strpljenje: tek nakon 15 godina biljka

počinje davati plodove, a najplodnija su stabla starija od 100 godina. Ne znamo nepisanu

povijest, ali dolaskom Europljana, doznali smo da se plodovi tradicionalno koriste za

dobivanje ulja (maslaca). Odvajkada je maslac bio pravi spas za kožu i zaštitu od vruće, suhe

ili vlažne klime, a majke su njime premazivale kožu tek rođenih beba kako bi spriječile

njezino isušivanje. U etnobotaničkom istraživanju otkriveno je da su žene spravljale maslac

iz ploda. Maslac je zato zanimljiv i sociološki, jer neke odgovorne tvrtke u proizvodnji

zapošljavaju upravo žene, koje teže nalaze posao u siromašnim zemljama.

INFORMACIJE

INFORMACIJE 36

Što je to čarobno u shea maslacu

Gledajući kemijskim očima, shea maslac nije toliko bogat danas popularnim polinezasićenim

masnim kiselinama (omega-6 i omega-3), nego je uglavnom bogat zasićenima (stearinska,

palmitinska) i nezasićenom omega-9, oleinskom kiselinom. Bogatstvo zasićenim masnim

kiselinama upravo i daje konzistenciju maslaca na sobnoj temperaturi, ali i karakteristične

"kuglice", nakupine u maslacu koje su bogatije zasićenim masnim kiselinama. One i nisu

toliko ljekovite ili esencijalne za kožu. Pa u čemu je tajna ljekovitosti shea maslaca koji nakon

stoljeća, možda i tisućljeća primjene, doživljava pravi boom u 21. stoljeću? Dva su ključna

čimbenika. Uravnotežen omjer zasićenih i nezasićenih masnih kiselina čini maslac jako okluzivnim,

odnosno on stvara film na koži koji sprječava gubitak vlage iz kože. Moderna kozmetika u tu

namjenu već više od 100 godina koristi običan vazelin ili parafin, naftne derivate koji su

također okluzivni, ali nisu hranjivi za kožu, odnosno koža u svojem metabolizmu ne može

iskoristiti molekule iz tih supstancija. Za razliku od njih, koža metabolički iskorištava

molekule shea maslaca, a istodobno je sam maslac okluzivan. Tako dobivamo zanimljivu dva

u jedan kombinaciju, a sam shea maslac neki su prozvali vazelinom novog doba. Imajući na

umu povijest, možemo reći da su sve do sada vazelin i parafin bili samo blijeda zamjena za

maslac. Niti jedna europska biljka ne daje takav tip maslaca, a okluzivnost se tradicionalno

kod nas pokušavala dobiti miješanjem pčelinjeg voska i biljnih ulja. Samo je u Srednjoj i

Sjevernoj Americi postojao kakav-takav ekvivalent, a to je vosak jojobe, koji su lokalni

Indijanci koristili za zaštitu od suhe pustinjske klime. Trebalo je doći vrijeme globalizacije da

iskoristimo ovo prirodno bogatstvo.

Druga važna komponenta su tzv. neosapunjive tvari, odnosno molekule koje nisu klasični

trigliceridi ulja i masti, nego su samo u njima otopljene. U shea maslacu riječ je o esterima

cimetne kiseline. Sintetske varijante te klase spojeva među prvim su molekulama

korištenima u kremama za sunčanje, zbog svojstva apsorpcije štetnog UV zračenja. Oni shea

maslacu daju isto djelovanje, premda ne očekujte od njega neki spektakularni zaštitni faktor

(ispod 8). No, to je sasvim dovoljno da ga se koristi, u kombinaciji s drugima uljima i

tvarima, u prirodnim maslacima, uljima i kremama za zaštitu od sunca, te u balzamima za

usne. Stoga dva u jedan postaje tri u jedan, doista prava dobitna kombinacija za 21. stoljeće.

Važna je opaska da samo nerafinirani shea maslac ima najveću koncentraciju estera cimetne

kiseline. Katkad se na tržištu nađe i proizvod nazvan olein shea maslaca, frakcija dobivena

odvajanjem dijela maslaca bogatog nezasićenim masnim kiselinama i tekuće konzistencije.

Premda je hranjiviji za kožu, olein shea maslaca slabiji je okluziv od integralnog maslaca.

Spas za suhu kožu

Ako je kozmetika testirana u afričkoj klimi tijekom stoljeća, to onda nešto znači. U današnje

doba vlada prava eksplozija problema sa suhom kožom, što uključuje i sve rašireniji atopijski

dermatitis. O razlozima te eksplozije mogli bismo raspravljati u puno članaka, od prehrane

do imunoloških uzroka, no to ne mijenja činjenicu da iznimno raste potražnja za svim

sredstvima koja sprječavaju isušivanje kože. Shea maslac ovdje gotovo dolazi na tron

moderno-tradicionalnog pristupa. Svoje mjesto nalazi u kozmetici tipa "SOS za suhu kožu",

pogotovo ruku, nogu i lica, ali i u već spominjanim balzamima za usne, zbog hranjivog

učinka i zaštite sluznice i kože od UV zraka. Dolazi u raznim kombinacijama, različitim

INFORMACIJE

INFORMACIJE 37

emulzijskim sustavima, gelovima za tuširanje za jako suhu kožu, pa sve do

najjednostavnijeg oblika - čistog shea maslaca.

Velika je prednost shea maslaca njegova sigurnost. Čak i vrlo osjetljiva koža atopičara gotovo

nikad loše ne reagira na njega, a siguran je za upotrebu u vrlo malih beba. Koristi li se u

čistom obliku, najčešće se primjenjuje na mokru kožu nakon tuširanja kako bi se maksimalno

iskoristio okluzivni učinak i čuvala vlažnost kože. Dermatolozima je taj pristup vrlo poznat.

Njegov prividni nedostatak, niska razina polinezasićenih masnih kiselina, vrlo se lako

rješava kombiniranjem shea maslaca s uljima bogatim takvim masnim kiselinama. Shea

maslac lako prima i do 40 posto drugih biljnih ulja, a da zadrži konzistenciju maslaca.

Najčešće se kombinira s uljima bogatim gama-linolenskom kiselinom (noćurak, boražina,

ulje sjemenki crnog ribiza i trputaste lisičine). Već je i kućna priprava vrlo jednostavna, jer je

dovoljno dobro pomiješati shea maslac i ulja, pa da se dobije ugodan maslac, prikladan

pogotovo za njegu kože atopičara. Kad ne bi bilo ove biljke, kozmetička industrija ostala bi

bez važnog sastojka. Polako je potisnuo i farmaceutski tradicionalno korišten kakao maslac.

Ako ga još niste probali, a imate suhu kožu, ne vidim niti jedan razlog da ga ne isprobate

INFORMACIJE

INFORMACIJE 38

R E C E P T I

LAGANA LJETNA ŠARLOTA S BRESKVAMA

Potrebno:

veće pakiranje piškota

50 dag svježeg kravljeg sira

1 dl mlijeka

500 ml vrhnja za šlag

2 želatine u prahu

15-20 dag šećera (ovisi koliko je sir kiseo)

2 vanilin šećera

10 dag čokolade za kuhanje

voće po želji, sitno nasjeckano

Priprema:

1. Vrhnje za šlag izraditi mikserom da bude srednje čvrsto. Sir također izraditi

mikserom s 1 dl hladnog mlijeka kako bi dobili podatniju masu. Te dvije smjese

spojiti i sjediniti u jednu uz dodavanje šećera i vanilin šećera. Podijeliti gotovu kremu

na dva dijala, u jedan dio dodati otopljenu čokoladu.

2. Želatinu pripremiti prema uputi na omotu vrećice: pomiješati prah s onoliko žlica

vode koliko piše, pustiti da nabubri nekoliko minuta pa zagrijati uz miješanje dok se

ne otopi. Otopljenu želatinu umiješati mikserom u kremu od sira i šlaga.

3. Voće nasjeckati, ostaviti nekoliko većih komada za ukrašavanje.

4. Kalup za torte (28 cm promjer) premazati maslacem. Kalup staviti na podlogu za

torte ili pladanj. Piškote, ako su preduge, skratiti na željenu visinu, ali tako da budu

sve iste visine i malo iznad kalupa, pa ih redati jednu uz drugu uz rub kalupa, ali

tako da šećernom stranu budu okrenute prema van. Dno obložiti također piškotama,

cijelim i ostacima odrezanih rubnih