SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Tomislav Pejić

INFORMACIJSKI SUSTAVI TEMELJENI NA CLOUD COMPUTING PLATFORMI

ZAVRŠNI RAD

Zagreb, rujan 2013.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

ZAVRŠNI RAD

INFORMACIJSKI SUSTAVI TEMELJENI NA CLOUD COMPUTING PLATFORMI

Mentor:Dr. sc. Marko Periša

Student: Tomislav PejićJMBAG: 0135213434

Zagreb, rujan 2013.

Sadržaj:1. Uvod...................................................................................................................................................1

2. Osnovne definicije i pojmovi cloud computing..................................................................................2

2. 1. Cloud Computing općenito.........................................................................................................2

2.2. Arhitektura Cloud computinga...................................................................................................3

2. 3. Glavne karakteristike cloud computinga.....................................................................................6

2.4. Virtualizacija...............................................................................................................................8

3. Razine usluga cloud computinga......................................................................................................10

4. Infrastruktura cloud computing platforme........................................................................................15

4.1. Javni oblak.................................................................................................................................15

4.2. Privatni oblak............................................................................................................................16

4.3. Hibridni oblak............................................................................................................................17

4.4. Zajednički oblak........................................................................................................................19

5. Mogućnost primjene.........................................................................................................................20

5.1. Obični korisnici.........................................................................................................................20

5.2. Profesionalni korisnici...............................................................................................................21

6. Sigurnost u cloud computingu......................................................................................................23

7. Popularni cloud servisi danas.......................................................................................................24

7.1. Dropbox servis.........................................................................................................................24

7.2. Google Drive servis...................................................................................................................25

7.3. Apple iCloud.............................................................................................................................26

7.4. Amazon Cloud Drive servis.......................................................................................................27

7.5. Box servis..................................................................................................................................28

7.6. Microsoft SkyDrive servis.........................................................................................................30

7.7. MediaFire servis........................................................................................................................31

8. Zaključak......................................................................................................................................33

Literatura..............................................................................................................................................34

Popis slika............................................................................................................................................37

1. Uvod

Informacijskim sustavima koji se danas koriste potreban je kontinuirani razvoj i nove

ideje kako bi bili konkurentni i interesantni starim, ali i novim korisnicima. Posljedica

razvoja i nadogradnje informacijskih sustava te težnja da se olakša njihovo korištenje od

strane korisnika potakla je nastanak cloud computinga. Cloud computing je tehnologija kod

koje su IT stručnjaci težili prema povećanju kapaciteta i dodavanju novih mogućnosti na

sustave koje koriste bez investiranja u novu infrastrukturu i potrebe za osposobljavanjem

novog osoblja te troškova novih licenciranih programa. Cloud computing se smatra

arhitekturom, platformom, operativnim sustavom i uslugom, a u neku ruku, on predstavlja sve

to zajedno. Cloud computing predstavlja strukturu u obliku „oblaka“ na kome poslovni, ali i

privatni korisnici mogu pristupiti aplikacijama s bilo koje lokacije. Iako su kapaciteti koji se

nude korisnicima veliki, resursi mu ipak nisu beskonačni. U posljednje vrijeme sve je veća

upotreba clouda odnosno tehnologije pohranjivanja na vanjskim poslužiteljima u telekom

industriji i IT-u. Razvoj i sve veća zastupljenost širokopojasnih mreža doprinjele su da cloud

computing postaje dostupan sve većem broju ljudi. Prednosti cloud computinga među prvima

su uvidjeli proizvođači mobilnih uređaja, tvrtke Apple, Google, BlackBerry te Microsoft.

Završni rad opisuje cloud computing tehnologiju te njene karakteristike i primjenu kod

korisnika. U prvom poglavlju će se opisati osnovne definicije i pojmovi cloud computinga te

razlog nastajanja cloud computinga. U drugom poglavlju će se opisati tri arhitekturna modela

cloud computinga te njihova uporaba. U trećem poglavlju usporedit će se vrste cloud

computing platforme. U četvrtom poglavlju govorit će se o primjeni cloud computinga kod

običnih korisnika i kod profesionalnih korisnika. U posljednjem poglavlju će se usporediti

neki od danas najpopularnijih cloud computing servisa.

.

1

2. Osnovne definicije i pojmovi cloud computing

Cloud computnig je mnogo doprinjeo telekom industriji i IT-u od svojih početaka pa

do danas. Temelji se na pet ključnih karakteristika koje pokazuju odnos i razlike cloud

computing sustava u odnosu na tradicionalni pristup u računarstvu, a jako veliku ulogu ima i

virtualizacija koja doprinosi kvaliteti i olakšava korištenje cloud computinga.

2. 1. Cloud Computing općenito

Cloud computing je postao popularan posljednjih godina, ali ideja o njegovom razvoju

se pojavila već šezdesetih godina prošlog stoljeća. Jedan od glavnih razloga popularizacije

cloud computinga je smanjena cijena sklopovskih, računalnih i mrežnih resursa koji su

potrebni kako bi se bez ikakvih poteškoća vodila i održavala infrastruktura računalnog oblaka.

Broj pružatelja infrastrukture cloud computinga se povećao jer su potrebna ulaganja u opremu

prilično mala, a to je dovelo i do povećanja broja aplikacija dostupnih putem navedene

infrastrukture. Trenutno u svijetu postoji više od 33 tisuće pružatelja infrastrukture

podatkovnih centara, [37]. Merrill Lynch jedna od najvećih tvrtki za posredništvo predviđa se

da će do 2016. godine vrijednost tržišta temeljenog na računarstvu u oblaku iznositi 95

milijardi američkih dolara, [11].

Slika 1: Cloud computing [17]

2

Jedna od definicija cloud computinga kaže da je to model računarstva u kojem se

usluge postavljaju na Internet i korisnici im pristupaju prema određenim uvjetima, [2]. Malo

složenija definicija kaže da je oblak skup računala i programa na koje se postavlja usluga koja

se pruža preko Interneta, a računarstvo u oblacima obuhvaća oblak i usluge koje se postavljaju

na oblak, [3].

2.2. Arhitektura Cloud computinga

Podjela se vrši u dva dijela: front end i back end. Međusobno su spojeni putem mreže,

najčešće internetom. Front end je strana korisnika računala, odnosno klijenta. Back end je

cloud sekcija sustava.

Slika 2. Povezanost front end-a i back end-a [32]

Front end uključuje klijentsko računalo (ili računalnu mrežu) i aplikacije neophodne

za pristup cloud computing sustav. Sučelja cloud computing sustava se razlikuju. Servisi kao

web bazirani e-mail programi koriste postojeće web pretraživaće kao što su Internet Explorer,

Firefox ili neki drugi. Drugi sustavi imaju jedinstvene aplikacije koje osiguravaju mrežni

pristup korisniku.

Većinu vremena serveri ne rade u punom kapacitetu, to znači da postoji neiskorištena

procesorska snaga. Moguće je prevariti fizički server da se ponaša kao da je u pitanju više

3

servera, od kojih svaki izvršava vlastiti operativni sustav. Ta tehnika se naziva virtualizacija

servera. Povećavajući rezultat individualnih servera, virtualizacija servera smanjuje potrebu

za više fizičkih računala. Na back end-u se nalaze razna računala, serveri i sustavi za pohranu

podataka koji kreiraju cloud računalni servis. U teoriji, cloud computing sustav može

sadržavati bilo koji računalni program, od obrade podataka do video igara. Često, svaka

aplikacija ima vlastiti namjenski server.

Slika 3. Centralni server [30]

Centralni server upravlja susatvom, nadgleda promet i korisničke zahtjeve da bi

osigurao da sve funkcionira kako treba. Iz toga slijedi niz pravila nazvani protokolima i koristi

specijalnu vrstu software-a nazvanog middleware. Middleware omogućuje mrežnim

računalima međusobnu komunikaciju. Ako cloud computing kompanija ima velik broj

korisnika, vjerojatno će biti velika potreba za velikm prostorom za pohranu podataka. Neke

kompanije zahtjevaju stotine uređaja za pohranu podataka. Cloud computing sustavi

zahtjevaju dva puta veći broj uređaja za pohranu podataka od čuvanja korisničkih informacija.

To je zato što se ovi uređaji kao i računala često kvare. Cloud computing sustav mora raditi

kopiju svih korisničkih informacija i čuvati je na drugim uređajima. Te kopije omogućuju

centralnom serveru pristup rezervnim računalima za dobivanje podataka koji drukčije ne bi

bili dostupni. Kreiranje kopije podataka u vidu rezerven kopije se naziva redundancija.

4

Slika 4. Grid computing [31]

Cloud computing je testno vezan za grid computing i utility computing. U grid

computing sustavu mrežna računala su u mogućnosti pristupiti i koristiti resurse svakog

računala u mreži.

Slika 5. Utility computing [23]

U cloud computing sustavu to se jedino događa i back end-u. Utility computing je poslovni model u kome jedna kompanija plaća drugoj kompaniji pristup računalnim aplikacijama ili pohrani podataka.

5

2. 3. Glavne karakteristike cloud computinga

Razlike cloud computnig sustava u odnosu na tradicionalan pristup u računarstvu

možemo opisatni sa pet osnovnih i ključnih karakteristika.

Pet ključnih karakteristika su:

Pružanje usluga na zahtjev korisnika - a (engl. On-demand self-service) - Korisnik

može samostalno odabrati i pokrenuti računalne resurse. Može birati vrijeme

posluživanja i mrežni prostor za pohranu podataka bez potrebe za interakcijom s

djelatnicima pojedinog davatelja usluge. U principu, danas većina poslužitelja svoje

usluge temelji upravo na pristupu da korisnici plaćaju usluge u ovisnosti o vremenu i

obujmu u kojem ih koriste.

Ovaj model cloud computinga pomaže u podržavanju izvedbenih i kapacitivnih

aspekata objekata koji ovise o razini usluge. Self-service priroda cloud computinga

organizacijama omogućuje stvaranje elastične okoline koja se povećava i smanjuje

ovisno o radnim uvjetima i ciljanim performansama. „Plati po korištenju“ priroda

cloud computinga se može smatrati kao najam opreme koja se plaća ovisno o tome

koliko je opreme, na koje vrijeme i s kojim uslugama iznajmljeno.

Virtualizacija je ključ ovoga modela. Organizacije koje koriste informacijske

tehnologije shvaćaju da im virtualizacija omogućava brzo i jednostavno stvaranje

kopija postojećih okolina, poneka uključujući više virtualnih strojeva kako bi podržala

ispitivanja, razvoj i pohrana aktivnosti. Trošak ovih okolina je jako malen jer one

mogu postojati na istom poslužitelju kao proizvodna okolina.

Isto tako, nove aplikacije se mogu razvijati i rasprostirati u novim virtualnim

strojevima na postojećim fizičkim poslužiteljima, otvorenima za uporabu preko

Interneta. Aplikacije mogu biti skalirane ako su uspješne na tržištu.

Mogućnost korištenja i plaćanja samo onih resursa koji su korišteni prebacuje rizik

koliko infrastrukture zauzeti od organizacije koja razvija aplikaciju na davatelja usluga

cloud computinga. Također pomiče i odgovornost za arhitekturalne odluke s arhitekata

aplikacije na razvojne inženjere. Ovi pomaci odgovornosti mogu povećati rizike.

6

Širok mrežni pristup (engl. Broad network access) - Mogućnosti su dostupne putem

mreže i njima se pristupa koristeći standardne mehanizme koji promoviraju

heterogenu uporabu „tankih“ i/ili „bogatijih“ klijentskih platformi (na primjer, mobilni

uređaji, laptopi te PDA1 uređaji) kao i tradicionalnih programskih usluga temeljenih na

„oblaku“. Ovo je vrlo blisko Microsoftovoj P+U/program+usluga (engl. S+S /

softwafe+service) strategiji (ideja je da se bilo koji uređaj može spojiti na sustav od

bilo kuda).

Udruživanje resursa (engl. Resource pooling) - Računalni resursi pružatelja usluga

spajaju se kako bi poslužili sve korisnike koristeći model više zakupljenih jedinica

(engl. Multi-Tenant model), s različitim fizičkim i virtualnim resursima, koji se

dinamički dodjeljuju i uklanjaju prema zahtjevima korisnika. Korisnik uobičajeno

nema nadzor i znanje o točnom mjestu uporabljenih resursa, ali ipak ga može odrediti

na većoj razini apstrakcije (na primjer na razini države). Primjeri resursa uključuju

mrežni prostor, procesore, memoriju, mrežnu propusnost te virtualne strojeve.

Brza elastičnost (engl. Rapid elasticity) - Mogućnosti koje korisnicima nudi cloud

computing mogu biti ubrzano i elastično pokrenute, u nekim slučajevima i automatski,

kako bi se po potrebi ostvarilo proporcionalno povećanje ili smanjenje mogućnosti

kada one više nisu potrebne. Krajnjem korisniku mogućnosti koje koristi mogu

izgledati kao da nemaju ograničenja i mogu se kupiti u bilo kojoj količini u bilo koje

vrijeme (na primjer Amazon EC2).

Odmjerena usluga (engl. Measured service) - Sustavi koji koriste cloud computing

automatski provjeravaju i optimiraju uporabu resursa. Uporaba resursa se optimira

utjecajem na mjerenje sposobnosti apstrakcije prikladne potrebnom tipu usluge (na

primjer pohrana podataka, širina pojasa, aktivni korisnički računi). Uporaba resursa se

može pratiti, provjeravati i o njoj se mogu raditi izvješća pružajući tako transparentan

uvid davateljima usluge i korisnicima. Važno je primijetiti da se cloud computing

poslužitelji često (ali ne uvijek) koriste zajedno s virtualizacijskim tehnologijama.

Međutim, ne postoje zahtjevi koji usko povezuju apstrakciju sredstava i

virtualizacijske tehnologije pa se u mnogim ponudama virtualizacija operacijskih

sustava ipak ne koristi, [4].

1 PDA-(personal digital assistant)-digitalni prijenosni uređaj kojemu su osnovne funkcije rokovnik,podsjetnik,adresar i kalkulatora

7

2.4. Virtualizacija

Upotrebom virtualizacije ostvaruje se mogućnost rada više logičkih ili aplikacijskih

procesa na jednom fizičkom uređaju, dijeleći hardverske resurse na siguran i pouzdan način.

Virtualizaciju danas možemo podijeliti na virtualizaciju poslužitelja, virtualizaciju računala,

virtualizaciju desktopa, virtualizaciju aplikacija, te u najširem smislu – virtualizaciju

poslovanja (Cloud Computing).

Slika 6: Pojednostavljeni prikaz virtualizacije [18]

Prednosti virtualizacije u poslovanju su uštede na nabavci opreme i njenog održavanje,

oslobađanje kapaciteta postojeće IT opreme, brza implementacija ili proširenja IT rješenja,

jednostavnije upravljanje konfiguracijama, te razvojnim, testnim i produkcijskim

okruženjima.

Vrste virtualizacija te njihovo korištenje:

8

Virtualizacija servera (poslužitelja) – omogućava postojanje više logičkih servera

(Guest) na jednom fizičkom serveru (Host). Pri tome je moguće pojedine virtualne

servere klonirati i kopirati, migrirati, backupirati, dodijeljivati im različite količine

dostupnih resursa, a sve pod nadzorom hypervisor-a

Virtualizacija desktopa – VDI (Virtual Desktop Infrastructure) omogućava

centralizirano upravljanje desktop računalima. Pri tome su operacijski sustavi desktop

računala zapravo virtualna računala na poslužitelju, koje se može centralizirano

održavati, backupirati, nadograđivati, kopirati. Svakodnevne operacije održavanja i

razvoja desktop računala i pripadnih poslovnih aplikacija postaju bitno jednostavnije.

Virtualizacija aplikacija – omogućava centralizirano upravljanje aplikacijama, pri

čemu se aplikacija zapravo izvršava na poslužitelju, neovisno o operacijskom sustavu

desktop računala. Implementacija, održavanje, backup i nadogradnja korisničkih

aplikacija odvija se na poslužitelju virtualnih aplikacija umjesto na pojedinačnim

korisničkim računalima.

Uz navedena poboljšanja učinkovitosti upravljanja IT infrastrukturom, virtualizacija

omogućava jednostavnije planiranje i provođenje upravljanja kontinuitetom poslovanja

(Business Continuity), te oporavka od ispada (Disaster Recovery), te jednostavniju

implementaciju visokodostupnih (High Availability) sustava, [5].

3. Razine usluga cloud computinga

9

Cloud computing možemo podijeliti na tri osnovna arhitekturna modela. Tri osnovne

klasifikacije često se nazivaju SPI model, pri čemu SPI označava program, platformu ili

infrastrukturu (engl. Software, Platform, Infrastructure).

Slika 7: Razine usluge dostupne putem računarstva u oblaku [19]

Mogući modeli pružanja usluge su:

SaaS (engl. Cloud Software as a Service) - Korisniku je omogućeno korištenje

dostupnih aplikacija koje se nalaze u infrastrukturi oblaka. Aplikacije su dostupne s

različitih klijentskih uređaja uz pomoć klijentskog sučelja (na primjer web

preglednika). Pri tome korisnik ne provjerava pozadinsku infrastrukturu, uključujući

mrežu, servise, operacijske sustave, pohranu podataka ili čak individualne aplikacijske

mogućnosti. Jedina moguća iznimka su specifične korisničke konfiguracijske

postavke. Odnosno, Saas je tehnološka platforma koja omogućuje dostupnost

aplikacija putem Interneta u obliku usluga koje se unajmljuju prema potrebi, umjesto

da se kupuju kao zasebni program koji treba instalirati na kućnim (odnosno uredskim)

računalima. Ubrzan je trend prijelaza na taj poslovni model, koji tvrtkama omogućuje

najam tekstualnih, tabličnih, kalendarskih ili drugih programa prema potrebi, čime se

izbjegava trošak kupovine, instalacije, nadgradnje i održavanja programa na uredskim

računalima. Ovaj model cloud computinga dostavlja jednu aplikaciju preko

korisničkog preglednika tisućama korisnika koji koriste arhitekturu predviđenu za

10

mnoštvo zakupa. S korisničke strane to znači da nema dodatnog ulaganja u

poslužitelje ili programske licence, a davateljima usluga troškovi su mali u odnosu na

tradicionalnu uslugu držanja datoteka na poslužitelju. Primjeri SaaS-a su Google Apps

i Zoho Office, [4].

Slika 8. Softver kao usluga [11]

PaaS (engl. Cloud Platform as a Service) – varijacija SaaS strukture koja kao uslugu

donosi razvojnu okolinu. Korisnik sam gradi vlastite aplikacije koje se pokreću na

infrastrukturi davatelja usluge. Aplikacije se korisnicima dostavljaju preko sučelja

poslužitelja dohvatljivog putem Interneta. Navedeni poslužitelji su u vlasništvu

davatelja usluga. Ove usluge su ograničene dizajnom i mogućnostima isporučitelja

tako da korisnik nema potpunu slobodu. Korisnik ne može provjeravati strukturu

oblaka niti mrežu, sustave pohrane, operacijske sustave i poslužitelje, ali ipak ima

nadzor nad razvijenim aplikacijama. Ponekada ima čak i mogućnost nadzora okolinske

konfiguracije. Neki od primjera su Saleforce.com, Force.com, Coghead i Google App

Engine, [4].

11

Slika 9. Platforma kao usluga - upravljanje (korisnički dio i pružatelj usluga) [11]

IaaS (engl. Cloud Infrastructure as a Service) – Korisniku je kao usluga pružena

mogućnost korištenja računalne infrastrukture (uglavnom virtualne platforme).

Korisnici ne kupuju poslužitelje, programe, prostore za pohranu podataka ili mrežnu

opremu, već kupuju navedene resurse kao vanjsku uslugu. Korisniku je pružena

mogućnost upravljanja obradom, pohranom, umrežavanjem i drugim osnovnim

računalnim resursima. Korisnik može pokrenuti različite vrste programske podrške, od

operacijskog sustava do aplikacija. Korisnik nema nadzor nad infrastrukturom oblaka,

ali ima nadzor nad operacijskim sustavima, pohranom podataka i razvojem aplikacija.

Korisnik može imati i ograničeni nadzor nad odabranim komponentama umrežavanja,

[4].

12

Slika 10. Infrastruktura kao usluga – korisnički dio i dio o kojem brine pružatelj usluga [11]

Većina poslužitelja koji pružaju usluge u oblaku imaju mogućnost ponuditi cijela

računala na raspolaganje - kao fizička i češće kao virtualna. IaaS poslužitelji isporučuju

resurse na zahtjev, dohvaćajući ih iz velikih bazena (engl. pool) ugrađenih u podatkovne

centre, [11].

Infrastruktura kao usluga IaaS se može podijeliti na CaaS (Communication as a

Service) i DaaS (Data as a Service).

CaaS predstavlja kompletno rješenje komunikacija u kompaniji. Isporučioci ove

usluge su odgovorni za upravljanje infrastrukturom neophodnom za isporuku. U servis obično

spadaju VoIP2, Instant Messaging, video konferencija, a kod nekih provajdera ovdje se ubraja

i servis kolaboracije, dok ga neka rješenja odvajaju u poseban. Ovaj tip usluge predstavlja

evolutivni pomak u pružanju usluga telekom operatera. Zbog prirode servisa uključenih u ovu

2 VoIP- Voice over internet protocol13

ponudu, pružatelji usluga bi trebali ponuditi i osigurani QoS3, za određenu cijenu (SLA4),

[35].

Daas (Data as a Service) je pružanje informacija i model distribucije u kojem su

podatkovne datoteke (tekst, slika, zvuk, video) dostupne korisnicima preko mreže, najčešće

interneta, [36].

3 QoS – (Quality of service) je skup performansi usluge koje određuje stupanj zadovoljstva korisnika uslugom4 SLA – (Service level Agreement)

14

4. Infrastruktura cloud computing platforme

Neovisno o tri osnovna arhitekturna modela, postoji još i podjela s aspekta

infrastrukture, ti modeli su izvedeni na četiri različita načina, ovisno o specifičnim potrebama

korisnika.

Gledajući s aspekta infrastrukture, oblaci se mogu podijeliti na:

Javne oblake,

Privatne oblake,

Zajedničke oblake i

Hibridne oblake.

U sljedećim poglavljima biti će opisana podjela oblaka s aspekta infrastrukture te

njihova primjena.

4.1. Javni oblak

Javni oblaci su dostupni široj javnosti od strane davatelja usluga. Općenito pružatelji

javnih oblaka kao što su Amazon AWS, Microsoft, i Google posjeduju i rade s

infrastrukturom i nude pristup internetu. Sa ovim modelom korisnici nemaju pregled ili

pristup lokaciji infrastrukture, [6].

Slika 11. Javni oblak [4]

15

Javni oblaci se koriste kada:

Je potrebno razvijanje i testiranje koda za aplikacije,

Se radno opterećenje aplikacija koristi od strane više korisnika npr. e-mail,

Je potreban rastući kapacitet (mogućnost dodavanja izračuna sredstava za vršna

vremena),

Se radi suradnja na projektima (dvije tvrtke rade na zajedničkom projektu).

Iako javni oblak nudi čist model bez infrastrukture za krajnje korisnike za korištenje IT

usluga te intrigira istraživačku zajednicu, migracija većine današnjih IT usluga (npr. razne

poslovne aplikacije u okruženju nekog poduzeća tipa aplikacije za osiguravajuće kuće,

zdravstvena administracija i sl.) na javni oblak ipak nije moguća. Sigurnost podataka,

korporativno upravljanje, te izražena briga za performanse i pouzdanost zapravo zabranjuju

takvim IT aplikacijama da budu prenesene iz kontroliranih domena (npr. vatrozid poduzeća)

dokle god infrastruktura javnog oblaka i javno prihvaćanje nastavljaju s poboljšanjima.

Korisnici javnih oblaka imaju ekonomsku korist zato jer su troškovi infrastrukture

podijeljeni između svi korisnika oblaka omogučavajući rad uz male troškove. Još je jedna

prednost infrastrukture javnih oblaka je da su obično većih razmjera od oblaka za „kućna“

poduzeća. Ovi oblaci nude najveću učinkovitost pri dijeljenju resursa međutim oni su ujedno

ranjiviji od privatnih oblaka, [6].

4.2. Privatni oblak

Privatni oblak je infrastruktura oblaka namijenjena određenoj organizaciji. Privatnim

oblakom može upravljati sama organizacija ili netko drugi. Kada je organizacijama potrebna

bolja kontrola i nazdor nad podacima od onog kojeg bi imali u javnom oblaku, koriste privatni

oblak. Namjena privatnih oblaka je isključivo za jednog klijenta, pružajući mu najveći nadzor

nad podacima i najveću sigurnost imovine pohranjene na oblaku. Infrastruktura je u posjedu

16

organizacije koja također ima nadzor nad raspodjelom aplikacija na vlastitoj infrastrukturi.

Privatni oblaci mogu biti raspoređeni i unutar organizacijskog podatkovnog centra, [4].

Slika 12. Privatni oblak [4]

Izgradnju i upravljanje privatnim oblacima obavljanju IT službe kompanija ili

davatelji usluga. Organizacije koje posjeduju privatni oblak na njemu mogu instalirati

programe, aplikacije, pohranjivati podatke i upravljati strukturom oblaka. Također, privatni

oblaci pružaju kompanijama visoku razinu nadzora nad korištenjem resursa oblaka jer

korištenjem privatnog oblaka organizacije imaju potrebne vještine i mogućnosti za

uspostavljanje i upravljanje okolinom, [4].

4.3. Hibridni oblak

Hibridni oblak je kompozicija sastavljena od dva ili više oblaka (privatni,zajednički ili

javni) koji ostaju jedinstveni entiteti, ali su međusobno povezani standardiziranim ili

prikladnim tehnologijama koje omogućavaju efikasan prijenos podataka ili aplikacija.

17

Slika 13. Hibridni oblak [4]

Situacije u kojima je hibridni oblak koristan:

Kada tvrtka želi koristiti SaaS aplikacije ali je brine sigurnost,

Kada tvrtke nude usluge prilagođene za različita tržišta.Može se koristiti javni oblak

za interakciju sa klijentima ali i čuvati podatke zaštićene u privatnom oblaku i

Može se osigurati javni oblak za klijente dok koristite privatni oblak za informacijske

sustave unutar tvrtke.

Iz arhitektonskog aspekta, hibridni oblak može biti smatran privatnim oblakom koji

proširuje vlastite granice okruženje oblaka treće strane kako bi dobio dodatne resurse na

siguran i „na zahtjev“ način. Odnosno, dio aplikacija, pratećih servisa i podataka smješta se u

oblak, dok se ostatak IT-sustava i dalje nalazi na vlastitoj infrastrukturi tvrtke.

Hibridni oblaci susreću se sa složenosti određivanja kako raspodijeliti aplikacije po

javnom i privatnom oblaku. Pokraj ovog problema u obzir se mora uzeti i odnos između

podataka i obrade resursa. Ako su podaci mali ili aplikacije ne pamte stanja, hibridni oblak

može biti bolje rješenje od prepisivanja velike količine podataka u javni oblak (u kojem se

izvodi jednostavna obrada), [4].

18

4.4. Zajednički oblak

Zajednički oblak dijeli nekoliko organizacija. Infrastruktura podržava posebne

zajednice koje imaju zajedničke potrebe, misije, zahtjeve sigurnosti i slično. Njima mogu

upravljati same organizacije ili neko drugi (provider usluga). Varijabilnost opterećenja

participanata (slučajna, dnevna i sezonska) smanjit će se zajedničkim udruživanjem pa će

troškovi serverske infrastrukture biti manji. U odnosu na javni oblak troškovi se dijele između

samo nekoliko klijenta pa su mogućnosti uštede ograničene. Zajednički oblak je oblik javnog

oblaka koji je ipak pod dobrim nadzorom, [7].

19

5. Mogućnost primjene

Mogućnosti primjena cloud computing možemo podijeliti na obične korisnike te na

profesionalne korisnike. Cloud computing pomaže korisnicima da se sačuvaju od početno

teških ulaganja u software i omogući im da se usredotoče na svoju osnovnu djelatnost.

Upotrebom cloud computinga joše se postiže poboljšanje sigurnosti, povećana mobilnost,

smanjuje operativne troškove, pojednostavljuje integracije.

5.1. Obični korisnici

Cloud computing je za obične korisnike novi i jeftiniji način korištenja programskih

rješenja koji će se unajmljivati prema potrebi. To je poslovni model koji omogućuje više od

korištenja obične e-pošte, poput Gmail, Windows live hotmail ili nekog drugog e-maila ili

pretraživača poput Googlea ili Binga, [8].

Microsoft Office jedan je od najboljih primjera korištenja uredskih alata upotrebom

cloud computinga, uredski programi se pokreću u mrežnim preglednicima (engl. Internet

browsers) do kojih se dolazi kao što se dolazi i do mrežne stranice: upisom adrese, dok je

sama programska podrška smještena na poslužitelju negdje u „internetskom oblaku“. Kada se

radi o programskoj podršci tog tipa korisnici je neće morati instalirati na svoje računalo, nego

će joj pristupati pomoću interneta prema potrebi te ju plaćati kao uslugu - prema korištenju ili

se pretplatiti na uslugu na neko određeno vrijeme slično kao što se plaća korištenje/potrošnja

vode, struje ili drugih komunalnih usluga, [8].

Kada se govori o cloud computingu postoji velika razlika:

Velika glavna računala su zamijenili podatkovni centri s puno poslužitelja koji su

smješteni po čitavoj zemaljskoj kugli,

Klijentski uređaji su danas ili jaka osobna računala, prijenosna računala ili pametni

uređaji poput telefona, konzola za igru pa čak i pametnih hladnjaka.

Računalni oblak u kojem se nalazi programska podrška su zapravo podatkovni centri, a

korištenja aplikacija se svodi na to da s jedne strane je postoji veliko glavno računalo sa

svom programskom logikom, a s druge strane jednostavni terminali, [8].

20

Prednosti cloud computinga za obične korisnike:

1. Usluga se plaća po količini potrošnje tj koliko se potroši,

2. Korisnicima su dostupne najnovije verzije programa koje koriste,

3. Programska podrška i podatci su dostupni sa svake lokacije gdje korisnik ima pristup

internetu,

4. Manji troškovi održavanja i nadogradnje programske podrške,

5. Nema troškova direktno vezanih za kupovinu hardvera (strojne opreme), licenci za

poslužiteljske operativne sustave, baze podataka, servere za elektroničku poštu,

6. Nema troškova za instalaciju i konfiguraciju te kasnije održavanje i

7. U uslugu je uključena profesionalna antivirusna zaštita, a kod pretplate i arhiviranje

(engl. backup) podataka.

Nedostatci cloud computinga za obične korisnike:

1. Problem dostupnosti – usluga nije uporabljiva ukoliko je veza sa internetom slaba ili

ne postoji,

2. Problem sigurnosti, bojaz korisnika da njihovi podaci budu ukradeni ili zloupotrebljeni

te da će biti prisluškivana komunikacija od treće strane,

3. Problem ovisnosti o jednom pružatelju programske podrške, tj. usluga (zbog

nedostatka standarda o zapisu podataka i njihovoj razmjeni između različitih

platformi).

5.2. Profesionalni korisnici

Informatičkim profesionalcima odnosno profesionalnim korisnicima cloud computing

također olakšava posao za njih je to nova tehnološka platforma koja omogućava da se

razvojni inženjeri i programeri koncentriraju na implementaciju poslovne logike, umjesto da

implementiraju infrastrukturu za izvršavanje i podršku rada aplikacija. Sistemskim

inženjerima omogućava smanjenje količine posla pri održavanju platformi za izvršavanje

aplikacija, [8].

21

Prednosti cloud computinga za profesionalne informatičare:

1. Dostupnost aplikacija - sa svake lokacije koja ima pristup internetu i dovoljnu brzinu

internetske veze također što je više računala dostupnost aplikacija se povećava.

2. Skalabilnost aplikacija (mogućnost opsluživanja velikog broja korisnika), podatkovne

centrale koje se nalaze po cijelom svijetu mogu biti jako dobro iskorištene korištenjem

cloud computing platforme,programska podrška se razvija kao da se planira

opsluživati jedan korisnik tako da je vrlo temeljita a nakon toga infrastruktura

podatkovnog centa i platforme omogućavaju funkcioniranje sa više korisnika, moguća

je kontrola i pravovremena upotreba dodatnih resursa tako da se ne koriste kada nisu

potrebni, time se optimizira cijena korištenja infrastrukture te se može efikasnije

opsluživati potreban broj korisnika.

3. Fleksibilnost u mijenjanju i prilagodbi aplikacija – ažuriranje aplikacije se izvršava

samo na jednom mjestu a prilikom novog korištenja na bilo kojoj lokaciji korisnici

dobivaju najnoviju verziju tako da se ušteđuje i korisnikovo vrijeme, parametri

konfiguracije aplikacije su prilagodljive svakom korisniku.

4. Stalno praćenje rada i održavanje infrastrukture – kod uobičajenih tehnologija pohrane

podataka jako puno novca se troši na osiguranje infrastrukture,aplikacija i samih

podataka, upotrebom clouda taj trošak se znatno smanjuje a kvaliteta usluge i

performanse ostaju iste, a u većini slučajeva se i povećava.

Nedostatci cloud computinga za profesionalne informatičare:

1. Mora se usvojiti nov način razvoja aplikacija – platforme cloud computinga od

različitih proizvođača danas su dosta različite što zahtjeva poseban način projektiranja

arhitekture takvih aplikacija.

2. Premještanje postojećih aplikacija je složeno.

3. Nedostatak standarda za povezivanje aplikacija različitih proizvođača, razmjenu

podataka, premještanje podataka iz clouda jednog proizvođača i cloud drugog

proizvođača.

4. Problem sigurnosti - bojaz da vlasnik cloud ne preuzme korisnikove podatke i

zlouporabi ih.

22

6. Sigurnost u cloud computingu

Sigurnost u računalnom oblaku (engl. Cloud Computing Security) odnosi se na skup

politika, tehnologija i regulacija razvijenih radi zaštite podataka, aplikacija i infrastrukture

računalnog oblaka. Sigurnost se postiže pretvaranjem informacija u oblik nečitljiv objektima

koji ne sudjeluju u komunikaciji, npr. kriptografskim algoritmima. Ključni problem vezan za

sigurnost u javnim računalnim oblacima predstavlja činjenica da se aplikacije i podaci nalaze

u javno dostupnom okruženju koje dijele s drugim aplikacijama i podacima. Sigurnost se

može promatrati na više razina: mrežnoj, aplikacijskoj i host razini.

Na mrežnoj razini sigurnost u privatnim računalnim oblacima osigurava se uobičajenim

sigurnosnim tehnikama koje se koriste za zaštitu privatnih mreža kao što su vatrozidi,

segmentacija mreže, sustavi za detekciju uljeza i sprječavanje napada, alati za nadgledanje

mreže. U javnim računalnim oblacima potrebne su dodatne tehnike za zaštitu. Potrebno je na

mrežnoj razini osigurati tajnost i integritet podataka koji se prenose prema oblaku i sa oblaka,

uspostaviti pravila pristupa za sva sredstva koja se nalaze na računalnom oblaku, [33].

Sa cloud modelom, tvrtke zapravo gube fizičku sigurnost. Na primjer, javnom oblaku

neka tvrtka A dijeli računalne resurse sa drugim tvrtkama. U takvom dijeljenom bazenu

resursa izvan tvrtke A, tvrtka A nema nikakvo znanje ili kontrolu gdje se ti resursi nalaze i

pokreću. Izložiti vlastite podatke u dijeljenoj okolini sa ostalim tvrtkama bi mogla dati vladi

dovoljno dobar razlog za zaplijeni sredstva toj tvrtci A jer je neka druga kompanija prekršila

zakon. Jednostavno zato što te tvrtke dijele okolinu u oblaku, podaci tvrtke A mogu doći u

opasnost od zaplijene, [34].

23

7. Popularni cloud servisi danas

Pohrana u cloud (oblak) postaje sve popularnija usluga, korisnici počinju uviđati njegov

potencijal i neophodnost. Trenutno se na internetu može pronaći veliki broj usluga za pohranu

podataka u Cloud-u koje raznim reklamama nastoje privući što veći broj korisnika a jedan od

načina svakako je ponuda besplatnog prostora za pohranu u Cloud-u.

Treba reći da nisu sve usluge iste, one imaju svoje prednosti i mane koje se odnose na

kapacitet pohrane podataka, kolika je cijena dodatnog prostora za pohranu, kakva je

integracija sa različitim operacijskim sustavima i mobilnim aplikacijama, te kakve sigurnosne

mjere se nude za zaštitu datoteka.

7.1. Dropbox servis

Dropbox je besplatni servis koji omogućuje pohranu slika, dokumenata i videa „od

bilo gdje“ te omogućava njihovo dijeljenje. Osnovan je 2007. godine od strane Drew

Houstona i Arsha Ferdowsia, dvojice studenata MIT-a5 kojima je dojadilo slanje mailova

radeći na jednom računalu. Danas više od 200 milijuna ljudi koristi Dropbox kako bi imali

svoje „stvari“ pri ruci i kako bi ih mogli dijeliti sam obitelji i prijateljima te raditi na grupnim

projektima.

Drobox nudi početnih 2 GB besplatno koji mogu narasti do 18 GB ako se ispune

određeni zahtjevi kao što je pozivanje prijatelja, prijava na twitter, spremanjem slika

automatski sa mobilnog uređaja na Dropbox to su samo neki od zahtjeva. Dodatni prostor za

Pro račune je do 500 GB, kod poslovnih računa se dobiva 1 TB prostora za 5 korisnika.

.

Slika 14. Dropbox [20]

5 MIT- Massachusetts Institute of Technology24

Dropbox koristi SSL6 sigurnosnu zaštitu te AES-256 bitnu enkripciju za pro i poslovne

račune. Nema ograničenja na veličinu datoteke prilikom prijenosa iz desktop aplikacija koja

radi na operativnim sustavima Windows, Mac, Linux, iPad, iPhone, Android i BlackBerry.

Radi čak i ukoliko niste spojeni na internet.

7.2. Google Drive servis

Google Drive sa još 2 proizvoda googlea, Gmailom i Google+ Photosom korisnicima

nudi 15 GB besplatnog cloud prostora za skladištenje. Ukoliko se prekoraći tih 15 GB i dalje

se može pristupiti vlastitim sadržajima koji je pohranjen ali se ne može proširivati prostor

osim ako ne se uzme prostor koji ćemo dodatno platiti.

Slika 15. Google Drive [38]

Važno je naglasiti da se Google Docs i datoteke pretvorene u Google Docs ne računaju u limit za skladištenje. Tu je 1 GB besplatnog prostora za pohranu fotografija i videa u Picasa Web Albums i neograničen prostor za pohranu fotografija i videa (u trajanju do 15 minuta) na Google+.

Dodatni prostor za pohranu košta na Google Drive na godišnjoj razini :

100 GB – 4,99 dolara

200 GB – 9,99 dolara

400 GB – 19,99 dolara

1 TB – 49,99 dolara

6 SSL- Secure Sockets Layer25

2 TB – 99,99 dolara

4 TB – 199,99 dolara

8 TB – 399,99 dolara

16 TB – 799,99 dolara

Google Drive podržava sljedeće operativne sustave: Windows XP, Windows Vistu, Windows

7, Windows 8, Mac OS X Lion (10.7) i Snow Leopard (10.6), te mobilnim operativnim

sustavima Android Eclair i verzija 2.1 i novije, iOS verzije 3 i noviji. Za operativni sustav

Linux Google Drive trenutno nije dostupan ali korisnici mu mogu pristupiti preko web

stranice  drive.google.com. Ukoliko korisnici pohranjuju datoteke koje su Google Docs

formata nudi im se puno više prostora za pohranu besplatno. Pretvaranje datoteka u taj format

je vrlo jednostavno, samo je potrebno kopirati datoteku u Google Docs.

7.3. Apple iCloud

iCloud je servis za pohranu podataka u oblaku i servis za računalstvo u oblaku od

tvrtke Apple. Pokrenut je 12. listopada 2011. godine i do danas ima 320 milijuna korisnika.

Servis omogućuje korisnicima da pohranju podatke kao što je muzika ili iOS aplikacija na

udaljeni poslužitelja kako bi se kasnije mogli koristiti te svoje podatke na svojim uređajima

baziranim na iOS operativnom sustavu verzije 5 ili noviji. Ukoliko korisnici žele proširit

kapacite prostora za pohranu mogu platiti dodatne gigabajte na godišnjoj razini :

10 GB – 20 dolara

20 GB – 40 dolara

50 GB – 100 dolara

Kod registracije na iCloud uslugu korisnici dobivaju 5 GB prostora za pohranu podataka.

26

Slika 16. iCloud [22]

Korištenjem iCloud usluge omogućeno je automatsko sinkroniziranje datoteka,

fotografija, videa, pa čak i Web browsing kartica na Apple uređajima. Windows iCloud

Control Panel je dostupan. Aplikacije kao što su Keynote, Pages i Numbers koriste se za

upravljanje dokumentima, sinkronizaciju. Apple korisnicima nudi minimalnu 128-bitnu AES7

enkripciju za iCloud.

7.4. Amazon Cloud Drive servis

Amazon Cloud Drive je servis za pohranu podataka tvrtke Amazon. Pokrenut je 29.

ožujka 2011. Godine. Početni kapacitet spremnika za pohranu podataka na Amazon Cloud

Drive-u je 5 GB. Dodatni prostor za na godišnjoj razini košta:

20 GB – 10 dolara

50 GB – 25 dolara

100 GB – 50 dolara

200 GB – 100 dolara

1 TB – 500 dolara

7 AES- Advanced Encryption Standard27

Glazba koja je kupljena i preuzeta sa Amazona automatski se pohranjuje u Amazon Cloud

Drive besplatno.

Slika 17. Amazon Cloud Drive [23]

Amazon u svojoj ponudi ima i Cloud Music player kod kojeg se može spremiti 250

pjesama besplatno a korisnici koji plačaju uslugu mogu pohraniti ukupno 250.000 pjesama po

cijeni od 24.99 dolara godišnje. Glazba koja je kupljena i preuzeta sa Amazona automatski se

pohranjuje u Amazon Cloud Drive besplatno.

7.5. Box servis

Box je servis za dijeljenje i pohranjivanje podataka, osnovan je 2005. godine. Nudi tri

vrste računa ovisno o potrebama korisnika: Personal, Starter, Enterprise, Business.

Prostor dostupan za pohranu te limit veličine podataka kod određenih vrsta računa:

Personal

Za jednog korisnika,

početnih 10 GB je besplatno, 100 GB se dodatno naplačuje 8 eura/mjesečno i

limit veličine podataka kod kapaciteta od 10 GB je 250 MB a kod 100 GB je 5 GB.

Starter

Broj korisnika je od 1-10,

28

Kapacitet pohrane podataka je 100 GB i

Limit veličine podataka je 2 GB.

Business

Za minimalno 3 korisnika,

Kapacitet pohrane podataka je 1000 GB i

Limit veličine podataka je 5 GB.

Enterprise

Namijenjen je većim korisnicima a broj korisnika i kapacitet pohrane se definira

prema potrebi korisnika i

Limit veličine podataka je 5 GB.

Također mogućnost dijeljenja i suradnje između individualnih korisnika i grupe korisnika

je velika čineći ga izvedivim za profesionalnu uporabu.

Slika 18. Box [24]

Box servis korisnicima pruža SSL AES 256-bitnu enkripciju iza Firewall-a. Umjesto

da bude samo prostor za pohranu podataka, Box servis nudi mogućnosti kreiranja dokumenata

i nudi mogućnosti uređivanja u ćemu je sličan Google Drive-u iako je nešto „siromašniji“.

29

Također mogućnost dijeljenja i suradnje između individualnih korisnika i grupe korisnika je

velika čineći ga izvedivim za profesionalnu uporabu.

7.6. Microsoft SkyDrive servis

Microsoft SkyDrive je servis za pohranu podataka koji korisnicima omogućuje

pohranu istih te sinkronizaciju sa „oblakom“ te pristup samom „oblaku“ preko web

pretraživaća ili preko osobnog uređaja. Microsft SkyDrive je dio Windows Live spektra

online usluga te omogućuje korisnicima da zadrže svoje podatke privatnima, podijele je sa

ostalim svojim kontaktima ili ih javno podjele. Microsoft SkyDrive korisnicima besplatno

nudi 7 GB Cloud prostora za skladištenje.

Dodatni prostor košta:

20 GB – 10 dolara godišnje

50 GB – 25 dolara godišnje

100 GB – 50 dolara godišnje

Microsft SkyDrive je dio Windows Live spektra online usluga te omogućuje

korisnicima da zadrže svoje podatke privatnima, podijele je sa ostalim svojim kontaktima ili

ih javno podjele.

Slika 19. Microsoft SkyDrive [25]

30

Microsoft SkyDrive korisnicima nudi jedan od najvećih početnih besplatnih računa za

pohranu ali treba reći da je veličina datoteka za prijenos putem web preglednika limitirana na

300 MB a putem desktop aplikacije, na 2 GB. Operativni sustavi koje podržava Microsoft

SkyDrive su: Windows, OS X, Android, iOS, Windows Phone.

7.7. MediaFire servis

MediaFire je servis za pohranu podataka koji olakšava korisnicima pohranu,

organiziranje te daljnje dijeljenje preko interneta. Pokrenut je u listopadu 2006. godine od

strane web entuzijasta i poduzetnika iz San Francisca koji su bili isfrustriani problematičnim

dijeljenjem velikih datoteka preko maila. MediaFire nudi 10 GB početnog prostora za

pohranu koji se može povećati do 50 GB izvršavajući određene aktivnosti, (prijava preko

facebooka,twittera,pozivanje prijatelja),to je osnovi paket i naziva se „Basic“. Postoje još 2

tipa paketa prvi je „Pro“ kojem je kapacitet pohrane 100 GB a plaća se 2,49 dolara mjesečno,

treći paket je „Premium“ te je u njega uključen 1 TB podataka po cijeni od 24,99 dolara

mjesečno.

Slika 20. MediaFire [26]

31

Mediafire servis je kompatibilan sa Windows, OS X, Linux , iOS i Android

operativnim suatvima. Svi prijenosi podataka zaštićeni su SSL enkripcijom a svi računi dolaze

sa alatima za zaštitu podataka lozinkama te mogućnošću skrivanja privatnih datoteka.

32

8. Zaključak

Cloud computing je tehnologija koja još uvijek nije doživjela svoj vrhunac te je u stalnom

razvoju, svakodnevno se koristi u privatne i poslovne svrhe. U posljednje vrijeme sve je više

koriste „obični“ korisnici jer počinju uviđati prednosti cloud computinga ponajviše iz

ekonomskih razloga te praktičnosti jer za pohranu podataka ne trebamo imati dodatne fizičke

medije koji nepotrebno zauzimaju korisnikov prostor. Moguće je da će u budućnosti korisnici

većinom preći na operacijske sustave koji suopće ne instaliravaju aplikacije lokalno, već

svemu pristupaju preko Interneta. Daljim napretkom računarstva u oblaku korisnicima će biti

omogućena posve nova razina fleksibilnosti s uređajima koje svakodnevno koriste, dok će

istovremeno iskorištavati prednosti svakog od tih uređaja, a to će u konačnici omogućiti veće

zadovoljstvo korisnika i veću produktivnost. Razvoj cloud computinga teži ka povećanju

kapaciteta uz male ili gotovo nikakve troškove za investiranje u infrastrukturu. Svoj potpuni

potencijal će dosegnuti kada se uklone sigurnosni problemi i moguća ovistnost o jednom

servisu. Signurosni problemi predstavljaju najveću prepreku u cloud computingu, ali ipak ima

svijetlu budućnost zato što maksimalno iskorištava računalne resurse.

33

Literatura

1. Furht, B., Escalante, A.,: Handbook of Cloud Computing, Springer, 2010.

2. http://dictionary.reference.com/browse/cloud+computing (01.07.2013.)

3. http://www.glasgacke.hr/?ispis=detalji&novost=96&kat=77 (01.07.2013.)

4. http://www.cert.hr/sites/default/files/NCERT-PUBDOC-2010-03-293.pdf

(01.07.2013.)

5. http://www.itsistemi.com/hr/rjesenja/infrastrukturna-rjesenja/virtualizacija/

(04.07.2013.)

6. http://blog.appcore.com/blog/bid/167543/Types-of-Cloud-Computing-Private-Public-

and-Hybrid-Clouds (04.07.2013.)

7. www.hroug.hr/hr/content/download/12528/202450/file/ (04.07.2013.)

8. http://pogledkrozprozor.wordpress.com/2009/08/29/%E2%80%9Ecloud-computing

%E2%80%9C-ili-programska-rjesenja-u-oblacima/ (04.07.2013.)

9. http://onlinetrziste.com/2012/10/cloud-servisi-sa-kojima-mozete-besplatno-dobiti-100-

gb-prostora-za-pohranu-datoteka/ (04.07.2013.)

10. http://bib.irb.hr/datoteka/516728.CloudComputing_DavidovicKukuljanPogarcic.pdf

(04.07.2013.)

11. http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Zavrsni_rad_-_Tina_Zoric.pdf

(04.07.2013.)

12. http://seij.dce.edu/Paper%201.pdf (05.07.2013.)

13. https://www.dropbox.com/features (05.07.2013.)

14. https://support.google.com/mail/answer/2375123?hl=en (05.07.2013.)

15. http://www.apple.com/hr/icloud/features/ (15.07.2013.)

16. http://en.wikipedia.org/wiki/Amazon_Cloud_Drive (15.07.2013.)

34

17. https://www.box.com/pricing/ (15.07.2013.)

18. http://www.cloudcomputinginindia.in/images/cloud-computing.jpg (15.07.2013.)

19. http://www.bgm.lt/sites/default/files/.vaizdai/architektura.jpg (16.07.2013)

20. http://www.saasblogs.com/images/uploads/2008/12/cloud_stack.gif (16.07.2013.)

21. http://cdn.dice.com/wp-content/uploads/2013/05/Dropbox_Logo1.png (22.07.2013.)

22. http://www.eteknix.com/wp-content/uploads/2013/07/Google-Drive.jpg (23.07.2013.)

23. http://images.apple.com/euro/icloud/images/overview_title.jpg (01.08.2013.)

24. http://www.newsignature.com/wp-content/uploads/2012/10/Box_net_.jpg

(01.08.2013.)

25. http://pocketnow.com/wp-content/uploads/2012/07/3581.skydrive_logo.jpg

(01.08.2013)

26. http://www.thaihackers.com/wp-content/uploads/2012/05/MediaFire.jpg (01.08.2013.)

27. http://cloudcomputingtopics.com/2013/05/box-vs-dropbox-are-they-equal/

(01.08.2013.)

28. http://en.wikipedia.org/wiki/SkyDrive (01.08.2013.)

29. http://www.backupcow.com/images1/Client_Server_Backup.png (03.08.2013)

30. http://www.adarshpatil.com/newsite/images/gridcomputing.gif (15.08.2013.)

31. http://admin.armadillonet.it/upload/tiny_mce/image2867.png (15.08.2013.)

32. http://mappinglife.files.wordpress.com/2011/04/mol-front-back.jpg (20.08.2013.)

33. http://bib.irb.hr/datoteka/544403.DIPLOMSKI_RAD_Ruica_Zec.pdf (20.08.2013.)

34. http://www.infosectoday.com/Articles/Cloud_Security_Challenges.htm (20.08.2013.)

35. http://www.infoteh.rs.ba/rad/2010/B-III/B-III-8.pdf (01.09.2013.)

36. http://searchcloudapplications.techtarget.com/definition/data-as-a-service

(01.09.2013.)

35

37. http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Ivana_Stupar_KDI.pdf (01.09.2013.)

38. http://cdn.chriscolotti.us/wp-content/uploads/2012/11/google_drive_logo_3963.png

(01.09.2013.)

36

Popis slika

Slika 1: Cloud computing [17].................................................................................................................2

Slika 2. Povezanost front end-a i back end-a [32]...................................................................................3

Slika 3. Centralni server [30]...................................................................................................................4

Slika 4. Grid computing [31]...................................................................................................................5

Slika 5. Utility computing [23]................................................................................................................5

Slika 6: Pojednostavljeni prikaz virtualizacije [18]..................................................................................8

Slika 7: Razine usluge dostupne putem računarstva u oblaku [19]......................................................10

Slika 8. Softver kao usluga [11].............................................................................................................11

Slika 9. Platforma kao usluga - upravljanje (korisnički dio i pružatelj usluga) [11]................................12

Slika 10. Infrastruktura kao usluga – korisnički dio i dio o kojem brine pružatelj usluga [11]...............13

Slika 11. Javni oblak [4].........................................................................................................................14

Slika 12. Privatni oblak [4]....................................................................................................................16

Slika 13. Hibridni oblak [4]....................................................................................................................17

Slika 14. Dropbox [20]..........................................................................................................................23

Slika 15. Google Drive [38]...................................................................................................................24

Slika 16. iCloud [22]..............................................................................................................................26

Slika 17. Amazon Cloud Drive [23]........................................................................................................27

Slika 18. Box [24]..................................................................................................................................28

Slika 19. Microsoft SkyDrive [25]..........................................................................................................29

Slika 20. MediaFire [26]........................................................................................................................30

37