INFORMATIKA

nacionalni ispit za učenike drugoga razreda gimnazije u školskoj godini

2006./2007.

ispitni katalog za nastavnike

u siječnju, 2007

Pripremili:

članovi Stručne radne skupine za informatiku

Predrag Brođanac Leo Budin Željko Hutinski Zlatka Markučič Nenad Pavin Smiljana Perić

asistenti u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu

Miran Božićević Damir Rister

Uvod Nacionalni ispit iz Informatike (provjera digitalnih kompetencija) provodi se na temelju recenzirane studije Nacionalni ispit iz informatike – provjera digitalnih kompetencija kojom se utvrđuju digitalne kompetencije (poznavanje i osnove uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije) te određuju načini provođenja nacionalnog ispita za njihovo provjeravanje.

Ovaj tekst sadrži specifikacije nacionalnoga ispita za provjeru digitalnih kompetencija koji će se održati 21. veljače 2007. godine za uzorak učenika drugih razreda gimnazija u Hrvatskoj. Svrha je specifikacije pomoći nastavnicima da se upoznaju s detaljima prvoga takvoga ispita iz svog predmeta.

Svrha nacionalnih ispita

Nacionalni ispiti koji se prvi put uvode u hrvatske srednje škole imaju tri važna cilja:

1. Stjecanje uvida u stanje hrvatskog školstva – praćenje učinkovitosti obrazovnog sustava

Uvođenjem nacionalnih ispita započinje se s prikupljanjem valjanih, pouzdanih i objektivnih podataka o postignućima učenika u našim školama. Rezultati ispita omogućit će uvide u postojeće stanje, ukazati na moguće probleme i istaknuti izazove pred kojima se nalazi obrazovanje u Hrvatskoj. Ispitima se želi dobiti odgovor na pitanje koliko škole ostvaruju svoju obrazovnu funkciju.

2. Poticanje kvalitetnijega učenja za sve učenike

Uvođenje nacionalnih ispita omogućit će školama da se na temelju podataka o uspješnosti svojih učenika uspoređuju s drugima, analiziraju vlastiti rad te provode samovrednovanje koje ima za cilj unapređivanje rada s učenicima.

3. Pripremanje učenika, nastavnika, škola i samoga sustava vanjskog vrednovanja za državnu maturu.

Uvođenjem nacionalnih ispita već od prvog razreda gimnazije započinju intenzivne pripreme za provedbu državne mature u školskoj godini 2008./2009. Učenici, nastavnici i svi uključeni u provođenje ispita stječu vrijedna iskustva s vanjskim ispitima i pristupom kakav će se koristiti na državnoj maturi.

Ispite pripremaju stručne radne skupine sastavljene od sveučilišnih i srednjoškolskih nastavnika. Ispiti se provode u školama, a provedbom koordinira Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Uz testove znanja i vještina u sklopu ovih ispita primjenjivat će se i dodatni upitnici o školskim iskustvima učenika s ciljem istraživanja i objašnjavanja čimbenika uspjeha i neuspjeha učenika.

Škole su obvezne sudjelovati u nacionalnim ispitima i koristiti rezultate ispita za samoanalizu i samovrjednovanje radi trajnog unapređivanja kvalitete rada škole, u skladu s odredbama Zakona o izmjenama Zakona o srednjem školstvu (Članak 3.).

Škole u kojima se provode ispiti dužne su zadovoljiti sve uvjete za provedbu ispita i postupati u skladu s preciznim uputama i protokolima. Nadležna osoba za provedbu ispita u školama je ispitni koordinator kojeg imenuje Ministar znanosti, obrazovanja i športa. Ispitni koordinator provodi pripreme u svojoj školi i osigurava pravilno provođenje ispita.

Nadležan je za prijavu učenika za ispite, za obavješćivanje učenika, nastavnika i roditelja, za komunikaciju s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja, za organizaciju i provođenje ispita kao i za interpretiranje i korištenje rezultata za samoanalizu, samovrjednovanje i unapređivanje rada škole.

Ispitni koordinatori, ostali suradnici i sami učenici dužni su se ponašati u skladu s Pravilnikom o čuvanju ispitne tajnosti u pripremi i provedbi državne mature i nacionalnih ispita.

U interesu je učenika savjesno pristupiti ispitu, ponašati se prema propisanim pravilima i nastojati ostvariti što bolji rezultat. Osim stjecanja vrijednoga iskustva s ispitima, učenici će dobiti i povratne informacije o vlastitom rezultatu te će moći svoj uspjeh usporediti s učenicima u svojoj školi i s ostalima učenicima u cijeloj Hrvatskoj, koji će polagati isti ispit u isto vrijeme i pod jednakim uvjetima.

Očekuje se da će uvođenje nacionalnih ispita i cijelog sustava vanjskog provjeravanja znanja snažno potaknuti kvalitetnije učenje i poučavanje u našim školama.

Posebni ciljevi nacionalnog ispita iz informatike

Stručna radna skupina za informatiku je na početku svog rada ustanovila da zbog velike šarolikosti planova i programa i načina na koji se oni izvode u školama ne može jednostavno započeti izradu specifikacija kao što se to može učiniti za predmete koji su desetljećima oblikovani. Zbog toga je radna skupina predložila, a Vijeće za državnu maturu Ministarstva znanosti obrazovanja i športa, koje nadzire odvijanje projekta, prihvatilo plan rada skupine po kojem se prije definiranja obrazovnih ciljeva provede analiza planova i programa u hrvatskim školama i provjera znanja na ulazu u srednju školu. Na temelju provedenih istraživanja Stručna radna skupina za Informatiku došla je do sljedećih spoznaja:

Propisani nastavni planovi i programi stariji su od deset godina i opterećeni nastavnim cjelinama i jedinicama koje je danas besmisleno učiti ili ih je radi razvoja tehnologije nemoguće realizirati te su nastavnici u školama primorani odstupati od službenoga i propisanoga programa. Isto tako, u nastavnim programima nedostaju cjeline koje bi danas trebalo smatrati normalnim nastavnim gradivom u srednjim školama.

Izvedbenim programima nastavnici, na neujednačeni način, pokušavaju ublažiti nedorečenosti postojećih programa.

Ispitivanje učenika na ulazu u srednju školu je pokazalo da samo otprilike polovina njih u osnovnoj školi pohađa izbornu nastavu informatike. Učenici dolaze iz osnovne škole s vrlo skromnim i neujednačenim znanjima.

Temeljem analize postojećih planova i programa kao i rezultata ulaznog ispitivanja učenika koji dolaze iz osnovnih škola može se zaključiti da učenici dosadašnjim planom i programom ne mogu postići željene kompetencije u području informacijske i komunikacijske tehnologije. Zbog toga stručna radna skupina smatra da, dugoročnije gledano, u pripremi novog kurikuluma treba problem nastave Informatike cjelovito rješavati (posebice, prevođenjem Informatike u obavezne predmete osnovne škole te unaprijeđenjem planova i programa nastavnog programa u srednjim školama.

Zbog toga nacionalni ispit iz informatike, osim ranije spomenutih općih ciljeva koji vrijede za sve predmete, ima i dodatni cilj - stvoriti podloge za potrebne preobrazbe.

Ispitno gradivo Ključne kompetencije Stručna radna skupine se pri razradi kompetencija služila postignućima iz HNOS-a gdje je ustanovljeno da nastavni sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije moraju učenicima omogućiti:

stjecanje vještina uporabe današnjih računala i primjenskih programa (u daljnjem tekstu: vještine) upoznavanje s osnovnim načelima i idejama na kojima su sazdana računala odnosno informacijska i

komunikacijska tehnologija (u daljnjem tekstu: temeljna znanja razvijanje sposobnosti za primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u različitima primjenskima

područjima (u daljnjem tekstu: rješavanje problema).

Nadalje, stručna se radna skupina u svome radu oslonila na dokumente Europske komisije u kojima se razrađuju okviri za ostvarenje Lisabonske deklaracije Vijeća Europe iz 2000. godine kojom je utvrđen strateški cilj da Europska unija postane «najkompetitivnije i dinamično gospodarstvo zasnovano na znanju u svijetu, sposobno za održivi gospodarski razvoj s većim brojem i boljim radnim mjestima i većom društvenom kohezijom». Na temelju te Deklaracije pokrenut je radni program Education and Training 2010 kojim se nastoji strateške odrednice pretvoriti u životnu praksu do 2010. godine. Stručna je radna skupina posebice uvažila dokument kojime se utvrđuju ključne kompetencije koje treba steći tijekom školovanja. Naziv kompetencija ili ključna kompetencija obuhvaća kombinaciju vještina, znanja, sposobnosti i stanovišta uz dodatnu naklonost za daljnje učenje. Ključne kompetencije su bitne za tri aspekta života: (a) osobno ispunjenje i razvoj tijekom cijelog života, (b) uključenje u društveni život i (c) mogućnost zapošljavanja. Jedna od osam domena ključnih kompetencija su digitalne kompetencije, odnosno kompetencije iz informatike (ostalih sedam su: komunikacija na materinjem jeziku; komunikacija na stranom jeziku; poznavanje matematike, prirodnih znanosti i tehnologije; sposobnost daljnjega učenja; međusobni odnosi u društvu; poduzetništvo; sudjelovanje u kulturnome životu). Preporučene digitalne kompetencije podudaraju se s obrazovnim ishodima koji su određeni u HNOS-u za osnovnu školu uz neke nadopune koje treba ostvariti u srednjoj školi. Kompetencije iz informatike obuhvaćaju sposobnost pouzdane i kritičke uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije za rad, komunikaciju i zabavu. One uključuju logičko i kritičko razmišljanje o korištenju i razmjeni informacija. Na svojoj osnovnoj razini one se sastoje od vještina dohvata, pripreme, pohranjivanja i razmjene multimedijskih sadržaja. Nacionalni ispit iz informatike trebao bi ustanoviti jesu li učenici sposobni:

razumjeti temeljne pojmove informacijsko-komunikacijske tehnologije djelotvorno koristiti strojnu i programsku opremu upotrebljavati primjenske programe u rješavanju problema - praktičnih zadataka kritički procijeniti i obraditi elektronički dostupne podatke razumjeti utjecaj informacijske i komunikacijske tehnologije na suvremeno društvo (gospodarstvo, kulturu,

upravu, svakodnevni život) razumjeti etička pitanja vezana uz informacijsku i komunikacijsku tehnologiju.

Obrazovni ishodi nastave iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije Nacionalnim ispitom provjeravat će se dio ključnih kompetencija koje bi učenici trebali steći temeljem postojećih programa iz Informatike za opće gimnazije. Obrazovni ishodi koji će poslužiti za provjeru stečenih kompetencija podijeljeni su u sljedeće cjeline:

poznavanje i uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije sučelja i srodne operacije primjenskih programa obrada teksta i pripremanje dokumenata izrada prezentacija i multimediji proračunske tablice mrežne primjene

Pri navedenoj detaljnoj razradi pojedinih obrazovnih cjelina obrazovni ishodi podijeljeni su u tri razine: (a) nužni obrazovni ishodi (b) važni obrazovni ishodi i (c) vrijedni obrazovni ishodi

Obrazovna cjelina: Poznavanje i uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

(a) Nužni obrazovni ishodi objasniti pojmove sklopovlja i softvera imenovati i objasniti uloge vidljivih dijelova računala: središnje jedinice i ulazno-izlaznih naprava (monitora,

tipkovnice, miša, pisača) imenovati i navesti razlike prenosivih medija za pohranu podataka: diskete, CD-ROM, CD-RW, DVD-ROM,

DVD-RW, flash memorije (USB stick, memorijske kartice)

razlikovati ulogu i osnovna svojstva radnih spremnika (ROM, RAM) te vanjskih spremnika (disk, ostali mediji za pohranu podataka)

razlikovati osnovne mjere za vrednovanje računala (duljinu registara, brzinu takta procesora, veličinu radnoga i pomoćnih spremnika, brzinu prijenosa preko sabirnica računala, brzinu prijenosa kroz komunikacijske kanale) i prepoznati njihov značaj pri izvođenju različitih primjenskih programa

priključiti računalo na napajanje, pokrenuti računalo, obustaviti rad računala objasniti pojam datoteke opisati organizaciju sadržaja vanjskih spremnika u pogone (drive), mape i datoteke stvoriti, premjestiti, kopirati, izbrisati te preimenovati mapu i datoteku snimiti datoteku na željeni medij prepoznati nekoliko tipičnih vrsta datoteka: izvršne, tekstualne, datoteke sa zvukom i slikom, znakovne provesti pretraživanje datoteka po zadanom kriteriju pokrenuti primjenski program znati postupak prilikom ne reagiranja nekog programa upotrijebiti ispis zaslona (Print Screen) objasniti pojam računalnih virusa, načine njihovoga širenja i zaštite od njih

(b) Važni obrazovni ishodi objasniti i razlikovati prednosti i nedostatke elektroničke obrade i pohranjivanja podataka prikazati u kratkim crtama način rada , uloge i građe pojedinih dijelova računala – procesora, spremnika,

sabirnice, diska navesti primjere uporabe ICT-a u svakodnevnom životu (primjeri ugrađivanja računala u razne uređaje,

priključivanje uređaja na računalo - fotoaparat, mobilni telefon...) objasniti pojam i namjenu baze podataka nabrojati i objasniti osnovne značajke zapisa slike (razlučivost, piksel, boja) prikazati u kratkim crtama vrste i osnovna svojstva monitora objasni princip rada osnovnih vrsta pisača (matrični, laserski, tintni) prepoznati i imenovati priključke za različite uređaje (tipkovnica, miš, zvučnici, pisač, monitor, prenosivi uređaji

za pohranu podataka) objasniti i razlikovati pojmove bit i bajt te navesti primjer koliko se sadržaja može zapisati jednim bitom odnosno

jednim bajtom koristiti i preračunavati jedinice za količinu podataka na primjerima, kao što su

o kapaciteti tipičnih prenosivih medija za pohranu podataka o okvirne veličine tipičnih datoteka različitih vrsta podataka

znati činjenicu da je operacijski sustav skup programa, te protumačiti ulogu i navesti primjere operacijskih sustava

objasniti razlike između zaštićenoga, slobodnoga (free software / open source), besplatnoga (freeware) softvera te probnoga (shareware) softvera

razumjeti argumente za i protiv zaštićenih naspram slobodnih elektronički pohranjenih sadržaja razumjeti pojmove vezane za instaliranje programa: pojam licence, prihvaćanje uvjeta, upisivanje šifre,

autorska prava ukazati na važnost pojma korisničkog imena i lozinke (osobnost, redovito mijenjanje) prilagođavati svojstva računala pomoću upravljačke ploče i alata za pomoć razlikovati i mijenjati načine prikaza datoteka u mapi (ikone, popis, detalji, poredak) odrediti atribute datoteke te odrediti veličinu konkretne datoteke i mape protumačiti pojam sažimanja podataka i navesti neke primjere formata sažetoga zapisa sažeti i vratiti u nesažeto stanje: datoteku, više datoteka i mapu protumačiti pojmove logičke izjave, istinitosti i lažnosti dati primjere istinitih i lažnih izjava objasniti logičke funkcije jedne (NE) i dviju (I, ILI) varijabli

(c) Vrijedni obrazovni ishodi objasniti čemu služe računala: obrada, pohrana, prijenos, prikaz podataka stvoriti naviku redovitoga pohranjivanja podataka i sigurnosnih kopija nabrojati i objasniti razliku između vrsta računala objasniti radnje koje računalo izvršava od uključivanja do početka rada s primjenskim programima usporediti paralelni i serijski prijenos podataka objasni pojam piknje i njenu uporabu pri opisu finoće ispisa na pisaču protumačiti način prikazivanja znakova u računalu

objasniti pojam i ulogu međunarodne norme kodiranja znakova, posebice s obzirom na korištenje hrvatskih latiničnih znakova

izračunati broj različitih sadržaja koji se mogu prikazati nizom bitova zadane duljine prikazati broj između 0 i 255 u binarnom obliku oblikovati istinite i lažne izjave uporabom relacijskih operatora na brojevima, znakovima i veličinama iz

svakodnevnoga života protumačiti pojam logičke varijable poznavati i koristiti simbole logičkih funkcija objasniti ulogu logičkih varijabli i operacija u radu i izradi računala

Obrazovna cjelina: Sučelja i srodne operacije primjenskih programa

(a) Nužni obrazovni ishodi pokrenuti i zatvoriti primjenski program (Word, PowePoint, Excel) na jedan od načina razlikovati značenje i ulogu tipki na mišu i tipkovnici postaviti kursor na željeni položaj (korištenjem pomoćnih tipki i/ili korištenjem miša) otvoriti novi ili postojeći dokument razlikovati različite načine spremanja dokumenata (Spremi, Spremi kao…) zatvoriti dokument označiti slovo, riječ, (odlomak), cijeli dokument oblikovati font: odabrati vrstu, veličinu i boju fonta, primjeren stil slova (Italic, Bold ...), te primijeniti efekte

indeksa i eksponenta primijeniti poravnavanje teksta lijevo, desno, po sredini i obostrano odabrati i umetnuti posebne znakove (simbole) dodati, premjestiti, obrisati ili promijeniti dio teksta koristiti funkcije poništi (Undo) i ponovi (Redo) kreirati jednostavnu tablicu označiti pojedino polje, redak, stupac ili cijelu tablicu promijeniti širinu stupca te visinu retka nacrtati jednostavne likove korištenjem gotovih oblika umetnuti, označiti, kopirati, premještati i obrisati sliku ili dio crteža (samooblik)

(b) Važni obrazovni ishodi opisati ulogu pojedinih dijelova prozora, čemu služe i koje informacije nam prikazuju koristiti pomoć (Help) dodati određenu alatnu traku koristiti različite veličine prozora (najmanja, proizvoljna, najveća) kombinirati rad s više otvorenih dokumenata (promjena neaktivnog prozora u aktivni) razviti osjećaj za periodično i pravovremeno spremanje dokumenta pronaći i zamijeniti traženu riječ, dio riječi ili slijed slova (korijen riječi) u tekstu odabrati vrstu i boju podcrtavanja razlikovati prijepis (Overtype) od umetanja teksta (Insert) razviti osjećaj kada i kako iskoristiti tablice u oblikovanju dokumenta umetnuti/izbaciti pojedini stupac ili redak tablice oblikovati tekst i podatke u tablici (poicioniranje, pisanje kroz više polja ...) postaviti različite obrube tablice i obojiti pojedina polja oblikovati sliku: smanjiti, povećati, zakrenuti, odrezati dio slike (crop) umetnuti i prilagoditi grafikon i ukrasni tekst obojiti gotove oblike (jednom bojom, stupnjevito, izbor teksture, uzorka ili slike) odabrati redoslijed nacrtanih elemenata (postavljanje elementa u pozadinu ili ispred određenog objekta) te

razvrstati nacrtane elemente

(c) Vrijedni obrazovni ishodi primijeniti postojeće ostale efekte na znakove (osim indeksa i eksponenta) upotrijebiti višestruko traženje i zamjenu dodavati komentare primijeniti sjenu i trodimenzijski učinak dodati tekst u gotove oblike

Obrazovna cjelina: Obrada teksta i pripremanje dokumenata

(a) Nužni obrazovni ishodi napisati zadani tekst u novi dokument primijeniti osnovna pravila pisanja teksta, korištenje interpunkcije, korištenje praznina, prijelaz u novi red,

oznaku za kraj odlomka podesiti razmak između redova unutar odlomka (prored) odabrati veličinu papira za ispis, procijeniti potrebnu orijentaciju papira (portret, pejzaž) te odrediti rubnice

(margine) provjeriti izgled dokumenta prije ispisa na pisač ispisati cijeli ili dio dokumenta u jednom ili više primjeraka

(b) Važni obrazovni ishodi postaviti / ukloniti ravnalo odabrati pogled na dokument (Normal, Print Layout) postaviti obrub (okvir) i/ili sjenčanje odlomka ili dijela teksta oblikovati uvlake primijeniti i procijeniti kada koristiti označavanje ili numeriranje popisa s jednom razinom oblikovati tekst u dva ili više stupaca poredati sadržaj tablice silazno ili uzlazno namjestiti položaj i poredak slike u odnosu na tekst koristiti oznaku za kraj stranice (prijelom stranice) postaviti zaglavlje i podnožje te broj stranice

(c) Vrijedni obrazovni ishodi postaviti tabulatore podesiti razmak između odlomaka odabrati i izmijeniti stil oznaka i brojeva na listi promijeniti širinu stupca te visinu retka u tablici na točno određenu veličinu koristiti program za provjeru ispravnosti teksta

Obrazovna cjelina: Izrada prezentacija i multimediji

(a) Nužni obrazovni ishodi kreirati prezentaciju bar na jedan od načina: pomoću predloška dizajna (Design Template), kreiranje prazne

prezentacije (Blank Presentation) ili pomoću čarobnjaka odabrati zadani pogled na prezentaciju: običan (Normal view), dijaprojekcija (Slide Show), razvrstavač

slajdova (Slide Sorter) umetnuti, kopirati, obrisati novi slajd (u bilo kojem pogledu) unijeti i urediti sadžaj na slajdu pokrenuti izvedbu prezentacije - dijaprojekciju (Slide Show)

(b) Važni obrazovni ishodi promijeniti izgled (uzorak) postojećeg slajda (Slide Layout) umetnuti slajd iz druge prezentacije dodati animacijske efekte: prijelazni efekt između slajdova, animacija objekata napraviti hiperlink prema nekom programu ili slajdu u postojećoj prezentaciji dodati audio i video zapise u prezentaciju odabrati tip prezentacije (.ppt ili .pps) prenijeti multimedijalnu prezentaciju na drugo računalo odabrati raspon ispisa i orijentaciju papira (portret, pejzaž) ispisati slajd, brošure s određenim (1,2,3,4,6 ili 9) brojem slajdova po stranici, stranice bilježaka i pogled

strukture

(c) Vrijedni obrazovni ishodi razlikovati dijelove prozora u uobičajenom pogledu (Normal view): struktura (Outline), okvir slajda (Slides),

okvir za bilješke izraditi vlastiti predložak korištenjem matrice slajda (Slide Master) sakriti slajd pokrenuti program iz PowerPointa (npr. računalni obrazovni program, računalnu igru)

pretvarati zapis slike iz jednog formata u drugi snimiti i razlikovati oblike zvukovnih zapisa

Obrazovna cjelina: Proračunske tablice

(a) Nužni obrazovni ishodi prepoznati i postaviti aktivni radni list u ćelije sa zadanom adresom unositi različite vrste podataka (brojeve, tekst, datume, vrijeme, novčane iznose)

te ih prilagođavati označiti ćeliju i blok ćelija biti u stanju promijeniti širine redaka i stupaca tako da čitav sadržaj u njima bude vidljiv smisleno poredati podatke u više stupaca prema nekom kriteriju (uzlazno ili silazno) koristiti osnovne matematičke operacije nad podacima u ćelijama (zbrajanje sadržaja dviju ili više ćelija,

oduzimanje…) primijeniti funkcije zbroja, umnoška i srednje vrijednosti na nizu uzastopnih ćelija (SUM, AVERAGE) oblikovati grafikon iz danih podataka korištenjem ponuđenih svojstava grafikona

(b) Važni obrazovni ishodi kopirati i premještati radne listove unutar radne bilježnice ili u drugu radnu bilježnicu razlikovati relativnu i apsolutnu adresu ćelije razlikovati različite vrste podataka u ćelijama s obzirom na poravnanje označiti nekoliko neovisnih blokova ćelija postaviti obrube i obojiti pozadinu ćelija postaviti širinu stupca i visinu retka na neku zadanu vrijednost filtrirati podatke (prikazati samo one retke koje u zadanom stupcu imaju zadanu vrijednost) kreirati niz brojeva i datuma (ne nužno uzastopnih) odrediti pomoću funkcija: najveću i najmanju vrijednost niza ćelija, ukupni broj podataka u nekom rasponu ćelija, ukupni broj brojčanih podataka u rasponu ćelija, prebrojavanje po određenom kriteriju, zaokružiti vrijednost ćelije na određeni broj decimala

pravilno odabrati tip grafikona za prikaz nekog skupa podataka dodati grafikon s osobitim obilježjima: lokacija legende, naslov grafikona, vrijednosti na elementima grafikona

(postotci, vrijednosti,…), linije u pozadini grafikona

(c) Vrijedni obrazovni ishodi izračunati neki izraz ovisno o nekom uvjetu (funkcija IF) kopirati formulu ili funkciju na susjedni raspon ćelija na način da se adrese ćelija prilagode novim lokacijama

odnosno da ostanu nepromijenjene urediti dodani grafikon: izmijeniti boje elemenata grafikona, dodati pozadinu grafikonu, urediti naslov, legendu i

slično

Obrazovna cjelina: Mrežne primjene

(a) Nužni obrazovni ishodi objasniti što je web stranica reći svojim riječima što je web preglednik (web browser) i nabrojati neke preglednike te ih upotrebljavati prepoznati link na web stranici te objasniti koja je njegova namjena objasniti pojam što je URL učitati stranicu sa zadanim URL-om protumačiti što je web tražilica te poznavati URL adresu bar jedne web tražilice pretražiti web na osnovi danih pojmova izabrati i preuzeti neki dio teksta ili sliku s web stranice razviti kritički stav prema informacijama na webu i Internetu općenito protumačiti opći oblik e-mail adrese i navesti primjer poslati e-mail poruku na danu adresu (s i bez privitka) odgovoriti na primljenu poruku proslijediti primljenu poruku na neku treću e-mail adresu objasniti pojam brzine prijenosa te imenovati jedinicu za mjerenje brzine prijenosa podataka

(b) Važni obrazovni ishodi obrazložiti smisao povezivanja računala opisati i objasniti vrste računalnih mreža (lokalna - LAN, rasprostranjena – WAN, Internet) imenovati i razlikovati osnovne tipove računala u računalnoj mreži (klijent i server) objasniti osnovna načela paketne mrežne komunikacije protumačiti pojam IP adrese objasniti ulogu i uporabu uređaja za spajanje na Internet (modem, ISDN „modem“, ADSL „modem“…) te

navesti njihova svojstva (brzina prijenosa) definirati Internet navesti osnovne servise Interneta te opisati njihovu namjenu prikupiti, komentirati i rezimirati podatke iz zadanih raznorodnih izvora razvijati smisao za zaštitu privatnosti te autorskih prava sadržaja na Internetu opisati osnovna načela elektroničke pošte prepoznati dijelove e-mail poruke (zaglavlje i sadržaj poruke) razlikovati pojmove: poruka, kopija poruke te karbon kopija poruke poslati kopiju poruke poslati elektroničku poruku osobi iz imenika (adresara) unijeti podatke o osobi u imenik (adresar)

(c) Vrijedni obrazovni ishodi predvidjeti nakon koliko vremena će se prenijeti datoteka određene veličine, ako je zadana brzina prijenosa

podataka koristiti web tražilice služeći se pravilima za pretraživanje (korištenje logičkih operatora, pretraživanje po

dijelovima rečenice i sl.)

Struktura ispita Ispit će se ustrojiti tako da provjeri odgovarajući udio kompetencija pojedinih cjelina. Približni udio pitanja iz pojedinih cjelina je:

poznavanje i uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije 30% sučelja i srodne operacije primjenskih programa, obrada teksta i pripremanje dokumenata,

izrada prezentacija i multimediji, proračunske tablice 50% mrežne primjene 20 %

Nadalje, u ispitu će se u odgovarajućem omjeru provjeravati nužni, važni i vrijedni obrazovni ishodi. Većina zadataka odnosit će se na nužne obrazovne ishode, nešto manji dio na važne obrazovne ishode, a najmanji na vrijedne obrazovne ishode

Način provođenja ispita

Nacionalni ispit iz Informatike sastojat će se iz dva dijela: pismenog i praktičnog. Pismeni ispit traje 40 minuta. Za vrijeme provođenja ispita vrijede pravila za pisanje nacionalnih ispita. Praktični dio ispita provodi se u računalnoj učionici i traje 70 minuta. Svaki ispitanik na početku praktičnog dijela ispita dobiva i na kraju ispita predaje:

pisani materijal CD-ROM s radnim mmaterijalom

Za vrijeme trajanja praktičnog dijela ispita promet na mreži će se nadzirati.

Ogledni zadatci pismenog i praktičnog dijela ispita

Sastavni dio Ispitnog kataloga za nastavnike :

ogledni primjerak pismenog ispita ogledni primjerak praktičnog ispita primjer bodovanja oglednih zadataka sadržaj CD ROMA s mapama i datotekama koje se upotrebljavaju na praktičnom dijelu ispita

Primjeri bodovanja zadataka

Zadatak na pismenom ispitu:

Zadatak: Na osnovi nastavka datoteke možeš prepoznati o kojem tipu datoteke se radi. Odaberi jedan nastavak za svaki od navedenih tipova datoteka.

tekstualna datoteka: _____________________________________________________ datoteka proračunskih tablica: _____________________________________________________ slikovna datoteka: _____________________________________________________

xls rtf rar txt jpg zip doc gif

Odgovor: Na osnovi nastavka datoteke možeš prepoznati o kojem tipu datoteke se radi. Odaberi jedan nastavak za svaki od navedenih tipova datoteka.

tekstualna datoteka: _rtf__ili___txt___ili___doc__________ datoteka proračunskih tablica: _xls_______________________________ slikovna datoteka: _jpg__ili__gif______________________

xls rtf rar txt jpg zip doc gif

Učenik dobiva jedan bod ukoliko je točno odabrao jedan nastavak za svaku traženu vrstu datoteka. Ukoliko je učenik razvrstao točno više nastavaka zadatak će se priznati. Međutim, ukoliko je učenik razvrstao više nastavaka od kojih je jedan netočan učenik ne dobiva bod.

Zadatak na praktičnom ispitu:

Zadatak na računalu: Otvori datoteku klima.xls koja se nalazi u mapi ISPIT! Na osnovi podataka koji se nalaze u jedinom radnom listu (Temperature) oblikuj grafikon. Pri oblikovanju grafikona vodi računa o sljedećem: •• podatke prikaži na linijskom grafikonu (line) •• na x osi (apscisa) nalazi se popis mjeseci •• na y osi (ordinata) nalaze se vrijednosti temperatura •• kao naslov grafikona stavi tekst koji se nalazi u ćeliji A1

Spremi promjene i zatvori datoteku! Rješenje:

Bodovanje: 2 boda 2 boda za grafikon koji je linijski s popisom mjeseci na apscisi, s vrijednostima na ordinati te naslovom grafikona koji se nalazio u ćeliji A1 1 bod – ukoliko jedan od zahtjeva nije ispunjen 0 bodova ukoliko dva ili više zahtjeva nisu ispunjeni

Zadatak na računalu U Excel datoteci rezultati.xls u radnom listu Podatci ispod s nazivom Broj bodova nalazi se uokvirena ćelija (B11) predviđena za upis prosječnog broja bodova. U tu ćeliju upiši funkciju ili formulu koja će izračunati prosječni broj bodova za sve polaznike. Spremi promjene i zatvori datoteku! Rješenje:

=AVERAGE (B4:B9) =SUM(B4:B9)/6 =(B4+B5+B6+B7+B8+B9)/6 Bodovanje: 1 bod za bilo koji oblik funkcije ili formule koja daje točan rezultat. Moguće je apsolutno i relativno adresiranje ćelija. 0 bodova ukoliko je u ćeliju upisana konkretna vrijednost (63)

Nacionalni ispit iz informatičke pismenosti pismeni ispit

(ogledni primjerak)

Vrijeme rješavanja: 40 minuta.

Rb Pitanje Bodova

1. Sve fizičke dijelove računala jednim imenom zovemo _________________

1

Razvrstaj prema namjeni:

2.

ulazne jedinice: ________________________________________________________________________________________________ izlazne jedinice: ________________________________________________________________________________________________ vanjski spremnici: ________________________________________________________________________________________________

tvrdi disk tipkovnica disketa pisač crtač miš CRT monitor zvučnici memorijski ključić

1

Vanjske spremnike poredaj u kategorije prema načinu zapisa podataka:

3.

magnetski zapis: ______________________________________________ optički zapis: ______________________________________________

CD ROM Tvrdi disk Disketa DVD ROM

1

4.

Prilikom uključivanja računala prvo se pokreće program koji se nalazi:

a) u ROM memoriji b) u RAM memoriji c) na CD ROM-u d) na tvrdom disku

1

5.

U RAM memoriji podatci se mogu:

a) samo čitati b) samo pisati c) ni čitati ni pisati d) i čitati i pisati

1

6.

Jedna od jedinica za mjerenje količine memorije je:

a) MHz b) bps c) KB d) Ns

1

7.

Zaokruži ispravan odgovor! Prilikom upisivanja sadržaj lozinke je vidljiv na ekranu. Točno Netočno

1

8.

Čemu služe datoteke?

a) Za trajno pohranjivanje sadržaja u računalima. b) Za pohranjivanje mapa. c) Isključivo za čuvanje teksta. d) Za pohranu podataka u RAM memoriji.

1

Na osnovi nastavaka datoteke možeš prepoznati o kojem tipu datoteke se radi. Odaberi jedan nastavak za svaki od navedenih tipova datoteka.

9.

tekstualna datoteka: _____________________________________________________ datoteka proračunskih tablica: _____________________________________________________ slikovna datoteka: _____________________________________________________

xls rtf rar txt jpg zip doc gif

1

10. Procesor se sastoji od ____________________________________________ i ________________________________________________ jedinice.

1

11. Ako se za zapis svakog piksela (slikovnog elementa) koristi 8 bitova, slika s rasterom 640×480 piksela zauzet će u spremniku ____ bitova

1

12.

Koji je odnos između bita i bajta?

a) 1 bit ima 8 bajtova b) 1 bit ima 1024 bajtova c) 1 bajt ima 1024 bitova d) 1 bajt ima 8 bitova

1

13.

Prilikom pohranjivanja u memoriju računala znakovi se kodiraju (pretvaraju u nizove 0 i 1). Koji se kôd za to najčešće koristi?

a) BCD b) ASCII c) EBCDIC d) CHAR

1

14. Koji je najveći broj različitih podataka koji se mogu prikazati nizom od 8 bitova? Odgovor: ______________

1

15.

Ako logička varijabla A ima vrijednost istina (true), a logička varijabla B vrijednost laž (false), tada će vrijednost logičke varijable C = A ILI B biti jednaka ________.

1

16.

WWW je kratica za:

a) Internet b) uslugu Interneta c) html datoteku d) Internet preglednik

1

17.

Web preglednik (browser) je:

a) program za pregledavanje web stranica b) program za izradu web stranica c) program za obradu fotografija preuzetih s web stranice d) drugi naziv za web tražilicu

1

18. Dio web stranice koji služi kao veza na drugi sadržaj zove se ___________________.

1

19.

Kada izravno želimo doći do neke web stranice potrebno je poznavati:

a) njezin URL b) autora stranice c) ime davatelja Internet usluga (providera) d) temu stranice

1

20.

Što od navedenog može biti adresa elektroničke pošte?

a) www.mzos.hr b) @google c) marko.marulic@strip.srce.hr d) slavko@strip@com

1

21.

Odaberi kombinaciju koja može predstavljati IP adresu:

a) 098/673/345 b) 512-345-256-128 c) 35664102760 d) 128.101.145.200

1

Sljedeće uređaje poredajte prema brzini prijenosa podataka, od najsporijeg prema najbržem:

22. ADSL „modem“ klasični modem ISDN „modem“

1

23.

Ukoliko je brzina kojom se spajamo na Internet 100000 b/s. Koje će najmanje vrijeme biti potrebno da bi s Interneta preuzeli fotografiju veličine 1 MB?

a) oko 2 s b) oko 12 s c) oko 84 s d) oko 127 s

1

24. Dekadski broj 27 zapiši u binarnom obliku:____________________

1

25.

Sabirnice služe za:

a) pohranu podataka b) mijenjanje podataka c) skupljanje podataka d) prijenos podataka

1

Nacionalni ispit iz informatičke pismenosti praktični dio ispita

na računalu (ogledni primjerak)

Vrijeme rješavanja: 70 minuta.

Uputa učenici/učeniku

Praktični dio ispita traje 70 minuta. Uz pisani materijal dobiva se CD-ROM s radnim materijalom vezanim za zadatke. Prije početka rada provjeriti ispravnost računala (miš, tipkovnica, čitač CD-ROM-a). Ukoliko postoji bilo kakav problem, obrati se dežurnom nastavniku. Sljedeći upute dežurnog nastavnika, na tvrdom disku računala za kojim ćeš raditi kreiraj mapu s nazivom koji se sastoji od slova NI i zadnjih pet znamenaka tvoga identifikacijskog kôda.

Primjer: Identifikacijski kôd je 1234567890123 Naziv mape je: NI_90123.

Dežurni nastavnik će provjeriti jesu li svi učenici ispravno kreirali mapu na svojem računalu. Za vrijeme rješavanja zadataka sve promjene spremaj u tu mapu. Ocjenjuju se isključivo rješenja pohranjena u mapu NI_xxxxx, gdje je xxxxx zadnjih pet znamenaka tvojeg identifikacijskog kôda. Za vrijeme pisanja ispita sav promet mrežom se kontrolira. Korištenje mreže dozvoljeno je samo prilikom rješavanja 27. i 28. zadatka. Nakon završetka ispita dežurni nastavnik će, uz tvoju prisutnost, kopirati tvoju mapu na memorijski ključić.

Pitanje Bodova

1.

Umetni CD u računalo! Mapu ISPIT s CD-a kopiraj u mapu NI_xxxxx gdje je xxxxx zadnjih pet znamenaka tvojeg bar koda!

1

2.

Koliko ukupno datoteka, a koliko mapa (uključujući i sve podmape) ima na CD-u? Rezultat zapiši u datoteku datoteke_i_mape.doc koja se već nalazi u mapi ISPIT u mapi NI_xxxxx! Izvadi CD iz računala i spremi ga u za to predviđenu košuljicu!

2

3. Otvori program za obradu teksta i u njemu otvori prazan dokument! Dokument spremi pod nazivom rjesenje.doc u mapu NI_xxxxx!

1

4.

Sadržaj mape ISPIT prikaži prikazom Detalji. Sortiraj datoteke i mape prema veličini (size), od najveće prema najmanjoj i napravi Print Screen ekrana te ga zalijepi u datoteku rjesenje.doc ! Uputa: Print Screen ekrana napravit ćeš tako da na tipkovnici pritisneš tipku Prt Sc, a potom u tekstualnoj datoteci zalijepiš sliku kombinacijom tipki Ctrl + V ili u izborniku Uređivanje (Edit) odabereš Zalijepi (Paste). Spremi izmjene i zatvori dokument!

2

5.

Iz mape ISPIT otvori datoteku zadatak.doc i spremi ju pod novim imenom prica.doc u istu mapu!

1

U sljedeća tri zadatka sve izmjene spremaj u datoteku prica.doc!

6.

Koristeći ukrasni tekst (WordArt), iznad teksta dodaj naslov TUŽIBABA i oblikuj ga prema vlastitoj želji! Spremi promjene!

1

7.

Prvu rečenicu priče TUŽIBABA podcrtaj! Spremi promjene!

1

8.

Orijentaciju dokumenta postavi pejzažno (Landscape)! Spremi promjene i zatvori dokument!

1

U sljedećih šest zadataka sve izmjene spremaj u datoteku stribor.doc!

9.

Iz mape ISPIT otvori datoteku stribor.doc! Umetni prijelom stranice tako da tekst prijeđe na drugu stranicu, a slika ostane na prvoj stranici! Spremi promjene!

1

10. Ispod teksta napravi 2 prazna reda! Spremi promjene!

1

11.

U istoj datoteci (stribor.doc) umetni tablicu prema predlošku na slici (dimenzije ćelija nisu bitne):

GRAD POVRŠINA BROJ STANOVNIKA

Vinkovci Makarska Otočac

Spremi promjene!

1

12.

U datoteci gradovi.doc nalaze se podaci o gradovima iz tablice. Popuni tablicu korištenjem tih podataka! Spremi promjene!

1

13. Podatke u prvom stupcu (GRAD) poravnaj uz desni rub! Spremi promjene!

1

14. Lijevo od stupca GRAD dodaj novi stupac! U prvi red tog stupca upiši tekst REDNI BROJ i popuni stupac rednim brojevima! Spremi promjene i zatvori program za obradu teksta!

1

U sljedeća četiri zadatka sve izmjene spremaj u datoteku prezentacija.ppt!

15.

Otvori datoteku prezentacija.ppt i promijeni boju pozadine svih slajdova u žutu! Spremi promjene!

1

16.

U četvrtom slajdu prezentacije okreni trapez za 180° (tako da mu veća stranica bude dolje, a manja gore) te trapez oboji proizvoljnom bojom, različitom od podloge! Spremi promjene!

2

17. Dodaj tekst: VŽ 123 AB u trapez! Spremi promjene!

1

Postavi krugove u drugi, a trapez u prvi plan, tako da slika ima sljedeći izgled:

18.

Spremi promjene i zatvori datoteku!

1

19.

Napravi novu prezentaciju s imenom parkovi.ppt! Na naslovnom slajdu napiši NACIONALNI PARKOVI HRVATSKE fontom veličine 66!

VŽ 123 AB

1

Spremi promjene!

U sljedeća tri zadatka sve izmjene spremaj u datoteku parkovi.ppt!

20.

Umetni novi slajd i na njemu nabroji imena najmanje tri nacionalna parka koristeći popis s oznakama (Bullets)! Uputa: Više o nacionalnim parkovima možeš pronaći u mapi NACIONALNI PARKOVI. Spremi promjene!

1

21.

Na slajd s popisom nacionalnih parkova umetni sliku jednog od parkova. Sliku umetni tako da čitav tekst bude vidljiv. Uputa: Slike se nalaze u mapi NACIONALNI PARKOVI. Spremi promjene.

1

22. Na sliku primjeni bilo koji animacijski efekt! 1 Spremi promjene i zatvori program za prezentacije!

U sljedeća tri zadatka sve izmjene spremaj u datoteku rezultati.xls!

23.

Otvori Excel datoteku rezultati.xls, koja se nalazi u mapi ISPIT ! Proširi stupac A na radnom listu podaci, tako da se vide imena polaznika! Spremi promjene!

1

24.

U radnom listu podaci, u datoteci rezultati.xls sortiraj retke prema broju bodova, silazno (od najvećeg prema najmanjem)! Spremi promjene!

1

25.

U Excel datoteci rezultati.xls u radnom listu podaci ispod podataka u stupcu u kojem je popisan broj bodova nalazi se uokvirena ćelija (B11) predviđena za upis prosječnog broja bodova! U tu ćeliju upiši funkciju ili formulu koja će izračunati prosječni broj bodova za sve polaznike! Spremi promjene i zatvori datoteku!

1

U sljedećem zadatku sve izmjene spremaj u datoteku klima.xls!

26.

Otvori datoteku klima.xls koja se nalazi u mapi ISPIT! Na osnovu podataka koji se nalaze u jedinom radnom listu Temperature oblikuj grafikon. Pri kreiranju grafikona vodi računa o sljedećem: •• podatke prikaži na linijskom grafikonu (line) •• na osi x (apscisa) nalazi se popis mjeseci •• na osi y (ordinata) nalaze se vrijednosti temperatura •• kao naslov grafikona stavi tekst koji se nalazi u ćeliji A1

Spremi promjene i zatvori datoteku!

2

U sljedećem zadatku sve izmjene spremaj u datoteku otok.doc!

27.

Na Internetu pronađi koji je najniži naseljeni otok na Jadranu! Naziv otoka i adresu stranice (URL) na kojoj se nalazi taj podatak zapiši u datoteku otok.doc koja se nalazi u mapi ISPIT! Spremi promjene i zatvori datoteku!

1

28. Na Internetu pronađi sliku na kojoj se nalazi Bašćanska ploča. Sliku spremi u mapu ISPIT !

1