Informatičko rješenje za uspostavu uredskog poslovanja po

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

stu

deni • 2

015.

www.spi.hr

Rad sa velikom količinom dokumentacije naša je svakodnevnica. Izazov je svu tu dokumentaciju evidentirati i

kvalitetno pratiti. Preduvjet za navedeno je ustrojavanje uredskog poslovanja po Uredbi o uredskom poslovanju koja

definira skup pravila za postupanje sa predmetima i dokumentima, zaprimanjem i obradom dokumentacije i njenim

organiziranjem u smislene cjeline tj. dosje.

LIBUSOFT CICOM d.o.o. ima dugogodišnje iskustvo u implementaciji programskog rješenja za uredsko poslovanje

koje se koristi kod preko 250 organizacija, kao što su županije, gradovi, općine, agencije i komunalna poduzeća.

U svom radu primijetili smo da se komunalna poduzeća susreću sa velikim izazovima u djelu uredskog poslovanja tj.

upravljanja dokumentima jer u njihovom radu nastaje velika količina dokumentacije bilo da se zaprima od stranaka kao

što su zahtjevi za određenim uslugama, prijave i prigovori, ili dokumentacija koja se kreira od strane zaposlenika komu-

nalnog poduzeća, npr. rješenja, ugovori, odluke, odgovori na prijave, itd.

U većini slučajeva komunalna poduzeća označavaju dokumentaciju rednim brojevima i ne grupiraju je u predmete,

što uvelike otežava praćenje i snalaženje u cjelokupnoj dokumentaciji.

Prednosti uspostave LC uredskog poslovanja prema

Uredbi o uredskom poslovanju:

Organizacija dokumentacije po dosjeima, tj.

predmetima uz primjenu plana klasifikacijskih

oznaka

Jednoznačno određivanje predmeta i dokumenata

po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih

brojeva

Definirane procedure uredskog poslovanja u

organizaciji

Ustrojavanje potrebnih evidencija: urudžbeni

zapisnik, interna dostavna knjiga,…

Izrađen Plan klasifikacijskih oznaka

Izrađena Odluka o brojčanim oznakama

ustrojstvenih jedinica i referenata

Interni naputak za uredsko poslovanje

Kvalitetno i olakšano upravljanje dokumentacijom

Informatičko rješenje za uspostavu uredskog poslovanja po Uredbi o uredskom poslovanju u

komunalnim poduzećima

MBS

Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.,

Riječ glavnog urednikaPoštovani čitatelji!

Prve dvije nedjelje ovogodišnjeg mjeseca studenoga bitno se razlikuju od ostalih pede-setak u godini. Nisu to uobičajeni dani tjednog odmora, već dani obilježeni masovnim aktivnostima i kretanjima posvećenih našoj prošlosti i našoj budućnosti. Prethodne smo se nedjelje, mislima, molitvama, svijećama i cvijećem prisjetili dijela naše prošlosti i svih nama dragih koji više nisu s nama.

Sljedeće nedjelje ponovno će, za neradni dan neuobičajeno, oživjeti naše ulice i trgovi. Posebice u prilazima i blizini biračkih mjesta. Ovaj put misli će nam biti usmjerene prema našoj budućnosti i ishodima parlamentarnih izbora koji će u njoj značajno sudjelovati.

Predizborne su aktivnosti u punom zamahu. Kada slušamo i gledamo obećanja, pla-nove i programe stranaka, koalicija i kandidata, vjerujem da se možemo složiti u želji da Hrvatska bude jaka, napreduje i održivo raste, da ne bude povratka na staro, da se među svima izgradi most suradnje i solidarnosti i da svi zajedno budemo živi zid protiv nepravdi i korupciji. Takvoj bismo budućoj vladi koja će raditi 365 dana u godini i koja će svojim pametnim vođenjem osigurati ostvarenje naše želje, zasigurno dali ocjenu 5+.

Ova želja, satkana od nekoliko predizbornih slogana koje najčešće čujemo, za samo ne-koliko dana materijalizirat će se u izbornom pobjedniku. Od njega očekujemo da je ispu-ni u što većoj mjeri. Pritom „moramo biti realni, ali imamo pravo na optimizam“, kako je ovih dana rečeno s našega političkog vrha u kontekstu prognoza našega gospodarskoga rasta u skoroj budućnosti.

Do tada, a posebice nakon toga okrenimo se sadašnjosti i svakodnevnim obvezama.

Temama koje obrađujemo u ovom, predzadnjem ovogodišnjem broju, nastojali smo obuhvatiti sva aktualna i bitna stručna područja u kontekstu priprema za skoro okonča-nje poslovne godine i primjenu zakonskih novina. Vjerujemo da će svatko od vas u sa-držaju pronaći ponešto što će mu otkloniti moguće dvojbe ili donijeti novu informaciju bitnu za poslovanje. Tim se motivom i ciljem kontinuirano rukovodimo u koncipiranju naše uređivačke politike. Koliko u tome uspijevamo već sada nam možete pokazati svo-jom odlukom o nastavku pretplate na naš časopis i u 2016. godini. Onima koji su to već učinili, iskreno zahvaljujemo. I pred uredništvom časopisa su dakle svojevrsni „izbori“.

Naši su izbori vrlo izravni i provode se svake godine u „jedinstvenoj izbornoj jedinici“ koju činite vi, naši čitatelji. Prethodnih smo godina, ostvarili dobre rezultate, pa si stoga i sada dajemo pravo na „realni optimizam“. Ne dajemo velika obećanja niti imamo velike slogane. Ono što možemo i moramo sigurno ćemo ispuniti. To je prije svega biti i dalje vaš suradnik koji će vam pomoći u svakodnevnom radu i pouzdanom informiranju.

I zato, ostanimo zajedno i u 2016. godini.

Srdačan pozdrav s poštovanjem!

Glavni urednik

Izv. prof. dr. sc. Davor Vašiček

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

9

Fiskalna kretanja u Hrvatskoj i EU – listopadsko izvješćeDavor Galinec

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

13

Novine u sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornostiIvana Jakir-Bajo

24

Koordinacija sustava unutarnjih kontrola između JLP(R)S i njihovih korisnikaMarela Knežević, Davor Kozina

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

29

Mjerila koja moraju ispunjavati udruge za korištenje sredstva iz javnih izvoraVesna Lendić Kasalo

33

Kombiniranje JPP-a s fondovima Europske unijeDamir Juričić

37Zamke ugovaranja i klasifi ciranja projekata energetske učinkovitosti

RAČUNOVODSTVO

38

Novine u proračunskom računovodstvuIvana Vargašević Čonka

40

Obveza popisa i evidentiranja državne imovine Davor Vašiček

44

Pripreme za obavljanje godišnjeg popisa Ivana Vargašević Čonka, Davor Vašiček

49

Računovodstvo donacija u sustavu proračuna Ana Godić

POREZI I DOPRINOSI

51

Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada pri zadnjoj isplati plaćeDražen Opalić

57

Odobravanje i ukidanje posebnog statusa poreznom obvezniku Mirjana Mahović Komljenović

PLAĆE I NAKNADE

62Zakonske izmjene u obračunu plaćaMaja Butorac

71Ovrha na plaći i novčanoj naknadiGordana Muraja

76

Pravo državnih službenika na novčanu pomoćVesna Šiklić Odak

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

81

Brendiranje korištenjem EU fondova - uspješni primjer šibenskih tvrđavaDanijel Mileta, Iva Čogelja

84

Sadržaj projektne aplikacije za prijavu na natječaje u okviru ERDF-aAndrija Vranjković

89

Objavljen novi radni program Erasmus+ za 2016.Hrvoje Vargić

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

92

Financijsko upravljanje, kontrola i planiranje u neprofi tnim organizacijamaIvana Jakir-Bajo, Ana Zorić

ZDRAVSTVO

98

Planiranje i evidentiranje prihoda ustanova u zdravstvuIvana Jakir-Bajo

101

Tradicionalne metode obračuna troškova u zdravstvenom sustavuIvana Dražić Lutilsky, Karlo Petruša

OBRAZOVANJE I ZNANOST

104

Polugodišnji rezultati poslovanja u visokom obrazovanju i znanosti – analiza i uočene nepravilnosti u izvještajimaMirela Zagorac

111Knjiženje školskog sitnog inventaraIvana Jakir-Bajo

112

Evidencije obračuna plaća u školama i na fakultetimaMaja Butorac

LOKALNA SAMOUPRAVA

115

Obujam nezakonito izgrađene zgrade – dvojbe i pitanja iz prakse Desanka Sarvan

LUČKE UPRAVE

120Zemljište u lukama unutarnjih vodaMara Godić

TIM4PIN INFO

122Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

123Naknade korisnika državnog proračuna

125 Plaće

130Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad

131 Drugi dohodak

132 Primici izuzeti od ovrhe

133 Financijske obavijesti

134 Ostale informacije

Sadržaj

Naknada: 1.300,00 kuna za jednog sudioni-ka, svaki sljedeći sudionik iz istog subjekta 1.100,00 kn (uključen PDV, radni materijali i osvježavajući napitci u stankama)

Uplate se izvršavaju na: IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR3323400091110546815

Poziv na broj: OIB; model: 00; svrha uplate: ime i prezime polaznika

‘’PRILIKA ZA INVESTICIJSKI ZAMAH: KOMBINIRANO FINANCIRANJE U ISPORUCI JAVNIH GRAĐEVINA EU FONDOVI I JPP‘’

Zagreb, hotel Palace, 18. studeni 2015.

Uredbom 1303/2014 Europskog parlamenta i vijeća od 17. prosinca 2014. godine širom su otvorena vrata kombiniranju Europskih strukturnih i inves cijskih fon-dova (ESIF) i javno-privatnog partnerstva (JPP). Tako-đer, Europski fond za strateška ulaganja (EFSI) osobitu pažnju posvećuje upravo privatnim i javno-privatnim projek ma.

Republika Hrvatska je uspostavila zakonodavni i ins -tucionalni okvir za primjenu kombiniranog fi nanciranja ESIF/EFSI/FZOEU i JPP-a, ali još uvijek nema dovoljno projekata takve vrste u pripremi ili provedbi. Jedan od razloga je specifi čna složenost postupka pripreme pro-jekata i nedovoljna informiranost javnih naručitelja o toj specifi čnoj temi. Zato smo odlučili organizira ovaj seminar i predstavi procedure i potencijale kombini-ranja fondova i JPP-a.

Tri su osnovna razloga sve većoj atrak vnos kombi-niranog fi nanciranja: veća vjerojatnost provedbe pro-jekta, pos zanje veće vrijednos za novac poreznih obveznika i rela vno smanjivanje javnog duga uz isto-vremeno povećanje broja javnih inves cija.

Na seminaru će se detaljno prezen ra procesi JPP-a i kombiniranog fi nanciranja, postupak računovodstve-nog i poreznog statusa bespovratnog sufi nanciranja i fi nancijskih instrumenata, iskazivanja u poslovnim knji-gama javnog i privatnog partnera, značenje i primjena bespovratnog sufi nanciranja i fi nancijskih instrume-nata u različi m sektorima te prak čan primjer doku-mentacije i procedure kombiniranog fi nanciranja.

PROGRAM:

9.30-10.00 Prijava polaznika

10.00-11.30 Zakonski okvir, novine i prednos JPP-a (dr.sc. Damir Juričić, zamjenik ravnatelja AIK-a zadužen za JPP)

11.30-12.00 Proces kombiniranog fi nanciranja ESIF + JPP (dr.sc. Damir Juričić)

12.00-12.15 Pauza

12.15-13.00 Evidencija bespovratnog sufi nanciranja i fi nancijskih instrumenata u poslovnim knjigama javnog i privatnog partnera (dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci)

13.00-13.45 Bespovratno sufi nanciranje i fi nancijski instrumen u fi nancijskoj perspek vi 2014-2020. (Marin Hrešić, dipl. oec., PWC)

13.45-14.00 Pauza

14.00-14.45 Prak čan primjer sufi nanciranja izvora FZOEU i JPP-a (Goran Jus nić, dipl.ing.el., ESCO grupa, Rijeka)

15.00 Završetak radionice

Prijave su obvezne jer je broj sudionika ograničen!

Prijavi se možete:

• online: www. m4pin.hr

• e-mailom: prijave@ m4pin.hr

• faxom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: (tel.) 01/5531-755, (icloud fax) 075/805-625, (mob.) 099/3037-677

organizira

SEMINAR

Projek Centra za lokalni ekonomski razvoj:• BFC SEE (Business Friendly Cer fi cate South East Europe) - Program cer fi kacije lokalnih samouprava predstavlja

sustavno osmišljeni skup kriterija i pratećih procedura koje lokalna jedinica mora zadovolji kako bi bila proglašena sredinom s povoljnim poslovnim okruženjem i me ostvarila ciljeve povećanja inves cija, proračunskih prihoda te gospodarskog rasta na lokalnoj razini.

• EFRISTAT je jedinstven primjer baze podataka i pokazatelja dostupnih jedinicama lokalne samouprave, poduzetnici-ma i svim ostalim dionicima privatnog i javnog sektora koji potražuju podatke i informacije vezane uz lokalno gospo-darstvo, proračun, inves cijske lokacije, informacije o socijalnim, demografskim, ekološkim i svim drugim parametri-ma koji karakteriziraju određenu jedinicu lokalne samouprave.

• EFRIGIS je informacijski sustav za inteligentno prostorno planiranje lokalnog ekonomskog razvoja, namijenjen lo-kalnim samoupravama, koji omogućuje integraciju različi h kategorija podataka s prostornom dimenzijom lokalne samouprave; EFRIGIS je ujedno i web aplikacija koja vizualno nadograđuje sustav EFRISTAT.

• Izrada modela teritorijalne reforme jedinica lokalne samouprave – Centar se bavi izradom modela i pratećih sof-tverskih rješenja za potrebe teritorijalne reforme, u svrhu racionalizacije troškova lokalne samouprave i pos zanja op malnog outputa javnih dobara i usluga koje lokalne samouprave pružaju građanima.

• Organizacija znanstvenih i stručnih skupova te radionica na tema ku održivog upravljanja.

Centar lokalnom javnom sektoru i privatnom sektoru nudi usluge:• Proračunskog planiranja, usporednih analiza izvršenja proračuna;• Izrade strategija razvoja i svih ostalih strateških dokumenata;• Izrade znanstvenih i stručnih eksper za, pružanja istraživačko-razvojnih, stručnih i konzultantskih usluga;• Istraživanja tržišta i izrade poslovnih planova.

Za više informacija o projek ma Centra i mogućnos ma za suradnju, kontak rajte nas na broj telefona 051/688-296, 051/688-295 ili putem e-mail adresa: [email protected] / [email protected]

ili posje te naše Internet stranice na adresi: h p://cler.uniri.hr/.

Centar za lokalni ekonomski razvoj

Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (CLER d.o.o.)

Ins tucija je koja svojom ponudom u potpunos , holis čkim pristupom obuhvaća sve segmente upravljanja lokalnim ekonomskim razvojem.

Partneri Centra za lokalni ekonomski razvoj:

Sponzori projekata Centra:

organiziraju konferenciju

„KLJUČNI IZAZOVI EKONOMSKOG RASTA I RAZVOJA LOKALNIH SAMOUPRAVA U 2016. GODINI“

27. - 28. studeni 2015. godine, Hotel Milenij, Opa ja

PROGRAM

i

PETAK, 27.11.2015. 9:00 – 10:00 Registracija sudionika10:00 – 10:30 Uvodni pozdravi

Prof. dr. sc. Nada Denona Bogović, Predsjednica Upravnog odbora Centra za lokalni ekonomski razvojg. Davor Maje ć, Hrvatska udruga poslodavaca (tbc)g. Luka Burilović, Predsjednik Hrvatska gospodarska komora (tbc)g. Đuro Bukvić, Predsjednik Udruge općina Republike Hrvatske g. Željko Turk, Predsjednik Udruge gradova Republike Hrvatskegđa Kolinda Grabar Kitarović, Predsjednica Republike Hrvatske (tbc)

10:30 – 10:50 EUROSTAT, Fiskalna pravila i hrvatska praksa – zašto su važna za novi inves cijski ciklus?g. Marko Krištof, Ravnatelj Državnog zavoda za sta s ku

10:50 – 11:10 Kombiniranje modela javnoprivatnog partnerstva s fondovima Europske unijeDr. sc. Damir Juričić, Zamjenik ravnatelja Agencije za inves cije i konkurentnost

11:10 – 11:30 Pauza za kavu11:30 – 11:50 Kako iskoris državnu imovinu za povećanje lokalnih prihoda?

g. Mladen Pejnović, Državni ured za upravljanje državnom imovinom11:50 – 12:10 Koji problemi karakteriziraju upravljanje lokalnim samoupravama?

Pogled iz Državne revizije.mr.sc. Nada Svete, pomoćnica glavnoga državnog revizora za reviziju JLS

12:10 – 13:10 Panel rasprava o ključnim problemima/izazovima lokalnih samoupravaPredstavnici Gradova/općina, Predsjednik Udruge gradova, Predsjednik Udruge općina, predstavnici državnih ins tucija, Udruga LIPA

13:10 – 14:10 Pauza za ručak14:10 – 14:40 Svečano predstavljanje gradova i općina učesnika BFC SEE

programa u Republici Hrvatskoj14:40 – 14:55 Predstavljanje projekta Smart city – grad Rijeka

g. Damir Medved, Ericsson Nikola Tesla14:55 - 15:10 Rijeka – na putu tranzicije iz „Digitalnog“ u „Pametni grad“

g. Željko Jurić, Pročelnik Zavoda za informa čku djelatnost15:10 – 15:25 Lokalne samouprave i nove telekomunikacijske tehnologije

g. Dejan Sablić, Metronet15:25 – 15:40 Pauza za kavu15:40 – 15:55 Kako proves smart – city projekt po modelu javno-privatnog

partnerstvag. Goran Jus nić, Esco Grupa d.o.o.

15:55 – 16:10 Inves cije privatnog sektora u okviru koncepta pametnog gradag. Mario Klarić, Dalekovod Esco d.o.o.

16:10 – 16:25 Primjeri realizacije projekata energetske učinkovitos g. Branimir Šteko, Petrol

16:25 – 17:25 PANEL Uloga privatnog sektora u ciklusu javnih inves cija HEP, Dalekovod, Petrol, HT, ESCO Grupa, PWC, Metronet, Koncar KEV

20:00 Svečana večera – Dodjela nagradaSUBOTA, 28.11.2015.

10:00 – 10:20 Ključni problemi i prilike lokalnih samouprava (inves cijski ciklus) – fi nancijski okviri 2016. godine Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija

10:20 – 10:40 Sufi nanciranje projekata JLS u okviru programa FZOEU u 2016. godiniDr.sc. Vesna Bukarica, FZOEU (tbc)

10:40 – 11:00 Pauza za kavu11:00 – 11:45 PANEL Financiranje inves cijskih projekata lokalnog sektora

MFIN, FZOEU, PWC, Erste, HBOR, Udruga gradova, Udruga općina11:45 – 12:00 Financijska konstrukcija inves cijskih projekata

Gđa. Jasna Trnokop Tanta, PWC12:00 – 12:15 Financiranje projekata energetske učinkovitos

g. Vlado Pehar, Head of Project fi nance, Erste&Steiermarkishe Bank d.d.

12:15 – 12:30 Financiranje infrastrukturnih projekata u 2016. godini g. Josip Pavković, Odjel infrastrukture i zaš te okoliša, HBOR

ZATVARANJE KONFERENCIJE

Prijave za konferenciju moguće su na web stranici: www.cler.hr/konfer-encija i www. m4pin.hr/konferencija

Ko zacija za sudjelovanje u programu konferencije iznosi :- za predstavnike javnog sektora 1500,00 kn (bez PDV-a), - za sudionike iz privatnog sektora 3000,00 kn bez (PDV-a). - Za predstavnike jedinica lokalne samouprave članova Udruge gradova i

Udruge općina 1000,00 kn (bez PDV-a).- Predstavnici jedinica lokalne samouprave uključene u proces Business

friendly cer fi ca on SEE (BFC SEE) ne plaćaju ko zaciju (do dva pred-stavnika).

Cijena uključuje sudjelovanje na predavanjima i radionicama, sudjelovanje na svečanoj večeri, osvježavajuće napitke i zakusku u stankama. Rok za prijavu za sudjelovanje je do 23. studenog 2015. Organizatori zadržavaju pravo izmjene programa.Uplatu ko zacije možete izvrši na račun: TIM4PIN

SPONZORI: Metronet

Dalekovod ESCO d.o.o.Petrol d.o.o.

Ericsson Nikola Tesla d.d.Erste&Steiermarkishe Bank d.d.

ESCO grupa d.o.o.PWC d.o.o.

Agencija za inves cije i konkurentnost

JAVNI POZIV ZA OTKUP DOKUMENTACIJE ZA PROJEKTE

OBNOVE JAVNE RASVJETE U VAŠEM GRADU

- PRIPREMNA DOKUMENTACIJA -

Poštovani, U cilju ubrzavanja investicija u projekte obnova javne rasvjete i smanjivanja troškova prip-reme projekata za jedinice lokalne samouprave, pripremljen je komplet dokumenata za pripremu JPP projekata standardne i male vrijednosti.

Komplet uključuje:

prijedlog JPP ugovora; studiju o opravdanosti ulaganja u JPP

projekte male vrijednosti; dokumentaciju za odabir privatnog partnera; komparator troškova javnog sektora; standarde usluga i mehanizam plaćanja; matricu identifikacije i alokacije rizika; jamstvo matičnog društva; upute za izradu financijskog modela.

Navedena dokumentacija potvrđena je u praksi izdavanjem prethodne suglasnosti Ministarstva finan-cija i odobrenjem Agencije za investicije i konkurentnost. Struktura JPP ugovora usklađena je sa zako-nodavnom regulativom RH (iz područja energetske učinkovitosti, proračuna, JPP-a, javne nabave, građenja, zaštite okoliša itd.) i s preporukama EUROSTAT-a u pogledu evidencije izvan javnog duga. U ugovor o JPP-u je ugrađen postupak uključivanja sufinanciranja iz izvora FZOEU ili EU fondova. U cilju procjene interesa molimo vas da svoj inte-res nabave kompleta iskažete mailom ili na kon-takt tel:

mail: [email protected] kontakt tel: 00385 95 / 902 -2038

Prodajna cijena po ovoj ponudi iznosi 9.900,00 — 19.900,00 kuna bez PDV-a ovisno o iskazanom inte-resu. U cijenu je uključena pojašnjenja putem elektronskih medija i jednogodišnje unapređenje doku-menata s obzirom na neposredna iskustva iz prakse. U slučaju prihvatljivog interesa, dokumentacija će biti raspoloživa od 01. studenog 2015. godine.

S poštovanjem, ESCO grupa stručni tim.

ESCO grupa d.o.o Prolaz Marije Krucifikse Kozulić 2 (ZAGRAD) 51000 Rijeka © ESCO grupa d.o.o, 2015 godina

USKLAĐENO SA ZAHTJEVIMA MINISTARSTVA

FINANCIJA

USKLAĐENO SA ZAHTJEVIMA AGENCIJE ZA

INVESTICIJE I KONKURENTNOST

CIJENA KOMPLETA 9.900,00 kn — 19.900,00 kn

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

9

UDK 336.2 ATUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

1. Fiskalna kretanja u Hrvatskoj (DZS)U svojstvu glavnog sastavljača i nacionalne ins tucije zadužene za dostavu Izvješća o prekomjernome prora-čunskome manjku i razini duga opće države (EDP) Euro-statu, Državni zavod za sta s ku je 20. 10. 2015. godine objavio konačno listopadsko Izvješće o prekomjerno-me proračunskome manjku i razini duga opće države jekom razdoblja 2011. – 2014. godine (uključujući i

projekcije nekih pozicija za 2015. godinu) za Republiku Hrvatsku1 (koje se sastavlja u suradnji s HNB i Ministar-stvom fi nancija). EDP Izvješće je sastavljeno sukladno metodologiji ESA 2010 i ostalim pravilima za primjenu postupka prekomjernog proračunskog defi cita.

Sukladno objavljenim podacima, Hrvatska je u 2014. godini zabilježila defi cit konsolidirane opće države u iznosu od 18,4 mlrd. kuna (ili 5,6 % BDP-a, tablica 1), a u prethodnim godinama kretao se u rasponu od 7,8 % BDP-a (2011.) do 5,4 % BDP-a (2013.). Najveći utjecaj na kretanje defi cita opće države u 2014. godini ima-la je reklasifi kacija dviju fi nancijskih ins tucija (HBOR

* Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Sektor sta s ke, Hrvatska narodna banka. (Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ins tu-cije u kojoj je zaposlen ni drugih ins tucija koje se spominju u radu, ni ih na bilo koji način obvezuju.)1 Dostupno na: h p://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publica on/2015/12- 01-02_02_2015.htm . Priopćenje na prvoj stranici sadrži i dodatne poveznice za pristup dodatnim i detaljnijim podacima.

i DAB) u obuhvat sektora opće države te sta s čki tretman transfera socijalnih doprinosa iz II. u I. stup (ta se jednokratna transakcija ne priznaje kao prihod u trenutku primitka, nego se rade vremenska razgra-ničenja h prihoda), tako da je za utjecaj na defi cit iznosio oko tri mlrd. kuna.

U usporedbi s rezulta ma prethodne travanjske no -fi kacije (privremeni podaci), defi cit opće države revi-diran je za razdoblje od 2011. do 2014., tako da je za 831 milijun kuna veći u 2011. (0,25 % BDP-a), za 155 milijuna kuna veći u 2012. (0,05 % BDP-a), za 21 milijun kuna manji u 2013. (0,01 % BDP-a), te za 450 miliju-na kuna manji u 2014. (0,14 % BDP-a). Razlika u 2014. godini u odnosu na prethodnu no fi kaciju posljedica je korekcije iznosa poreza na dobit za 785 milijuna kuna (radi primjene metode novčanoga vremenskog prilagođavanja), uključivanja transakcije kojom je do-kapitalizirana tvrtka Petrokemija d. d. u iznosu od 250 milijuna kuna (nega van učinak), kao i još nekih manje značajnih promjena, tako da je ukupni utjecaj promje-na na defi cit pozi van i iznosi 0,14 % BDP-a.

Pri tome je potrebno spomenu da je defi cit pod-sektora središnje države u 2014. godini iznosio čak 5,9 % BDP-a (6,1 % BDP-a u travanjskoj no fi kaciji), a podsektori lokalne države i fondova socijalne sigur-nos ostvarili su sufi cite u iznosu od 0,1 %, odnosno 0,3 % BDP-a (bez promjene u odnosu na travanjsku no fi kaciju), što je i rezul ralo konačnim defi citom u

Fiskalna kretanja u Hrvatskoj i EU – listopadsko izvješćeDavor Galinec *

Državni zavod za sta s ku objavio je 20. listopada 2015. rezultate listopadske EDP no fi kacije za razdoblje 2011. – 2014. godine (uključujući trenutnu projekciju za 2015. godinu), koja se zasniva na korištenju konač-nih ulaznih podataka (za razliku od travanjske u kojoj se u velikoj mjeri koriste privremeni ulazni podaci). Predmet EDP no fi kacije je objava pokazatelja defi cita i duga konsolidirane opće države (čije bi se vrijed-nos trebale kreta unutar granica defi niranih Ugovorom iz Maastrichta) i ostalih fi skalnih pokazatelja. Hrvatska se zbog prekomjernih veličina defi cita i duga već nalazi u Postupku prekomjernog proračunskog defi cita (PPPD) i potrebno je poduzima pravovremene i efi kasne mjere ekonomske poli ke za korekciju prekomjernih veličina. U nastavku teksta slijedi opširniji opis rezultata konačnog listopadskog EDP izvješća za Hrvatsku (DZS) te za EU-28, Europodručje i pojedinačno za sve države članice (Eurostat). Na kraju ćemo usporedi ostvarene veličina defi cita i duga u Hrvatskoj u odnosu na vrijednos , koje su Hrvatskoj preporu-čene u sklopu PPPD-a. Konačni pokazatelji defi cita i duga Hrvatske i ostalih država članica EU u sljedećem koraku predstavljaju (zajedno s ostalim makroekonomskim varijablama) polaznu osnovu za izradu Jesenskih ekonomskih prognoza Komisije za razdoblje 2015. – 2017. (tzv. Spring Forecast 2015), koje bi trebale bi objavljene početkom studenoga 2015. godine.

10

ATUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

iznosu od 5,6 % BDP-a na razini sektora konsolidirane opće države. Konsolidirani dug opće države u 2014. godini dosegao je vrijednost 279,6 mlrd. kuna (85,1 % BDP-a, što predstavlja povećanje od 0,1 % BDP-a u odnosu na travanjsku no fi kaciju). U prethodnoj 2013. godini dug opće države je iznosio 266,1 mlrd. kuna (80,8 % BDP-a), u 2012. je iznosio 228,8 mlrd. kuna (69,2 % BDP-a), dok je u 2011. godini iznosio 211,9 mlrd. kuna (63,7 % BDP-a). Najznačajniji utjecaj na promjenu duga opće države u 2014. godini imala je reklasifi kacija HBOR-a u obuhvat podsektora sre-dišnje države (što je povećalo razinu duga opće drža-ve za oko 4,4 % BDP-a).

Povećanje razine duga za 0,1 % BDP-a u 2014. po-sljedica je istodobne korekcije na strani dužničke pasive: kod središnje države provedena je korekcija prethodnog dvostrukoga knjiženja inozemnih kredi-ta HAC-a, koje su otkupile domaće banke (smanjenje duga), dok je kod lokalne države došlo do povećanja duga u odnosu na podatke iz travnja uslijed korekcije iznosa kredita povezanih s JPP-om – Lora, kao i zbog korekcija iznosa dužničke ak ve u svim izvještajnim godinama (ispravak transakcija za tečajne razlike na depozi ma kod svih podsektora države).

Tablica 1. Republika Hrvatska – pokazatelji defi cita i duga dr-žave, izdataka za inves cije i kamate 2011. – 2015.*

u % BDP-a i međugodišnje stope rasta 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.*

listopadsko EDP izvješće (Eurostat)

Proračunski defi cit -7.8 -5.3 -5.4 -5.6 -4.8Konsolidirani dug opće države 63.7 69.2 80.8 85.1 89.2

Rashodi središnje države za inves cije 3.5 3.5 3.7 3.7 np

Rashodi središnje države za kamate 3.0 3.4 3.5 3.5 np

Rast BDP-a (nominalni, u % u odnosu na prethodnu godinu)

... -0.6 -0.3 -0.3 1.3

Razlika listopadsko - travanjsko EDP izvješće

Proračunski defi cit -0.2 0.0 0.0 0.1 Konsolidirani dug opće države 0.0 0.0 0.1 0.1

Rashodi središnje države za inves cije 0.0 0.0 0.0 0.0

Rashodi središnje države za kamate 0.0 0.0 0.0 0.0

Rast BDP-a (nominalni, u % u odnosu na prethodnu godinu)

... 0.0 -0.2 0.0

Izvor: izračun autora prema objavljenim EDP podacima DZS-a od 20. 10. 2015.

Osim svih nabrojanih promjena koje utječu na nomi-nalne vrijednos brojnika (defi cit, dug), treba spome-nu da je u razdoblju između dvije no fi kacije došlo i do revizije podataka o BDP-u za 2013. i 2014. godinu (vrijednost nazivnika), što je također utjecalo na pro-mjene vrijednos rela vnih pokazatelja (tj. promjene postotnih udjela) defi cita i duga u odnosu na BDP u te dvije godine.

Promatramo li ostale relevantne fi skalne pokazatelje za Hrvatsku koji se objavljuju u sklopu EDP Izvješća, uočljivo je da izdaci središnje države za bruto inves -cije u fi ksni kapital stagniraju jekom cijelog proma-tranog razdoblja na razini od oko 3,5 – 3,7 % BDP-a (pokazatelji nisu promijenjeni u odnosu n travanjsku no fi kaciju). Isto tako, zbog porasta razine duga opće države povećavaju se shodno tome i izdaci za kama-te: s 3 % BDP-a (2011.) na 3,4 % BDP-a (2012.), te za- m na 3,5 % BDP-a u 2013. i 2014. godini. Situacija u

kojoj se istovremeno smanjuju inves cije i povećava-ju izdaci za kamate dovodi do povećanja rizika otplate duga, jer smanjenje inves cija utječe i na sporiji rast BDP-a, zaposlenos , izvoza i u budućnos će generi-ra manje prihode u državni proračun, a rashodi (i po osnovi kamata i ostalim osnovama) su u porastu.

Kod izdataka za kamate imamo i utjecaj vanjskih fak-tora na koje Hrvatska ne može samostalno utjeca : ako se poveća referentna kamatna stopa (LIBOR) ili premija rizika neke države (tzv. spread), čak i uz ne-promijenjenu razinu glavnice duga mogu poras iz-daci države za plaćanje kamata (a me i defi cit). U nekoj idealnoj situaciji istovremeno rastu izdaci za ka-mate i inves cije, može se tvrdi da se radi o oprav-danom zaduživanju koje će bi usmjereno u državne inves cijske projekte. Kako Hrvatska ima ograničenja defi cita i duga na godišnjoj razini u sklopu PPPD-a, najoportuniji pristup fi nanciranja državnih inves cija je korištenje sredstava iz odgovarajućih programa EU fondova (jer u tom slučaju u defi cit države ulazi samo onaj dio troška inves cije koji se sufi nancira od stra-ne države kao korisnika h programa).

U tablici 2 dan je usporedni prikaz ostvarenih i Pre-porukom zadanih veličina fi skalnog defi cita u sklopu Postupka prekomjernog defi cita (EDP) po godinama, kao i prikaz ostvarenih i od Komisije projiciranih veli-čina duga opće države. U Preporuci Vijeća iz siječnja 2014. godine Hrvatskoj je bio zadan maksimalni defi -cit u iznosu od 4,6 % BDP-a u 2014. godini, a inicijalna očekivanja Komisije iskazana u Proljetnim prognoza-ma 2014. (objavljenima u travnju te godine) bila su čak i niža (3,8 % BDP-a). Među m, na temelju novih spoznaja i kon nuiranog praćenja fi skalnih ostvarenja u Hrvatskoj, Komisija je u sklopu Proljetnih prognoza 2015. (travanj 2015.) korigirala svoju projekciju defi -

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

11

UDK 336.2 ATUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

cita u 2014. godini na 5,7 % BDP-a, sukladno podaci-ma objavljenim od strane DZS-a u sklopu travanjske no fi kacije. Kako je u listopadskoj no fi kaciji konačni pokazatelj defi cita iznosio 5,6 % BDP-a, raskorak u odnosu na ciljanu veličinu defi cita iz Preporuke Vijeća za 2014. godinu iznosi 1 % BDP-a.

U 2015. godini projicirano je odstupanje defi cita u odnosu na zadanu ciljnu veličinu iznosi 1,3 % BDP-a (sukladno projiciranom defi citu hrvatskih vlas od 4,8 % BDP-a u 2015. iskazanom u nacionalnom EDP Izvješću), dok je to odstupanje veće (2,1 % BDP-a) us-poredimo li ciljnu veličinu s procjenom Komisije iska-zanom u Proljetnim prognozama iz travnja. Počet-kom studenog izlaze Komisijine Jesenske prognoze i vidjet ćemo hoće li Komisija revidira svoju procjenu hrvatskog defi cita u 2015. godini. Što se če pokaza-telja duga opće države, vrijednost duga opće države u inicijalnoj Preporuci iznosila je 62 % BDP-a (2014.), odnosno 64 % BDP-a (2015.), dok je u Proljetnim pro-gnozama Komisije 2015. iznosila 85 % BDP-a za 2014., odnosno 90,5 % BDP-a za 2015. godinu (raskorak od 23,1 % BDP-a za 2014, odnosno 25,2 BDP-a za 2015. godinu).

Tablica 2. Usporedba ostvarenih i Preporukom zadanih ve-ličina defi cita i duga države

u % BDP-a i međugodišnje stope rasta 2011. 2012. 2013. 2014.

EDP izvješće (Eurostat) Proračunski defi cit -7.5 -5.3 -5.4 -5.7Konsolidirani dug opće države 63.7 69.2 80.6 85.0Rashodi središnje države za inves cije 3.5 3.5 3.7 3.6

Rashodi središnje države za kamate 3.0 3.4 3.5 3.5

Rast BDP-a (nominalni, u % u odnosu na prethodnu godinu) ... -0.6 -0.1 -0.4

* U dokumentu Vijeća korišteni su ažurirani rezulta Jesenskih pro-gnoza Komisije 2013.

Izvor: publikacije Vijeća, Komisije, Eurostata i DZS-a.

2. Fiskalna kretanja u europskom okruženju (EUROSTAT)

Sta s čki ured Komisije (Eurostat) 21. listopada je objavio rezultate konačnog listopadskog EDP izvješća za EU-28, Europodručje i pojedinačno za sve države članice2. Promatrano na razini 19 država članica Eu-ropodručja, prosječan proračunski defi cit u 2014. go-dini iznosio je 2,6 % BDP-a (u travanjskoj no fi kaciji

2 Priopćenje Eurostata dostupno je na engleskome jeziku na: h p://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7036737/2-21102015-AP-EN.pdf/22806a48-3bb0-4eb0-b641-d420af17be5b.

iz nosio je 2,6 % BDP-a), što znači da se Europodručje kao cjelina nalazi unutar granica dozvoljenog defi cita defi niranih Mastriškim ugovorom. Defi cit europod-ručja kon nuirano se smanjivao jekom cijelog izvje-štajnog razdoblja: s razine od 4,2 % BDP-a 2011. godi-ne prvo je smanjen na 3,7 % BDP-a u 2012., za m na 3 % BDP-a u 2013. godini, da bi u 2014. godini dosegao već spomenu h 2,6 % BDP-a. Istovremeno, dug drža-ve na razini europodručja povećan je s 86 % BDP-a u 2011. na 92,1 % BDP-a u 2014. godini.

Promatrano na razini 28 država članica EU, proračun-ski defi cit je s razine od 4,5 % BDP-a u 2011. godini smanjen na razinu od točno 3 % BDP-a u 2014. godini (referentna vrijednost iz Mastriškog ugovora), iako je prva procjena iz travanjske no fi kacije iznosila 2,9 % BDP-a. Istodobno je vrijednost duga opće države po-većana s 81 % u 2011. na 86,8 % u 2014. godini. Sma-njenja proračunskog defi cita na razini EU-28 i Europo-dručja u velikoj je mjeri rezultat provedbe Postupka prekomjernog proračunskog defi cita u većini država članica EU (trenutno je pod PPPD-om 11 država člani-ca, iako je na početku promatranog razdoblja taj broj bio veći).

S druge strane, unatoč smanjenju prosječnog defi cita EU-28 i europodručja ispod razine defi nirane fi skal-nim kriterijem iz Maastrichta, prosječna vrijednost konsolidiranog duga opće države na razini Europod-ručja povećava se kon nuirano jekom cijelog pro-matranog razdoblja i viša je u odnosu na razinu za-bilježenu kod država članica EU-28 (koja se isto kon- nuirano povećava). To znači da je dug država euro-

područja viši u odnosu na dug država članica EU, koje još nisu postale članicama Europodručja. S obzirom na zabilježene trendove kretanja defi cita i duga u dr-žavama Europodručja i EU-28, mogli bismo zaključi da su smanjenja proračunskog defi cita jednim dije-lom fi nancirana povećanjem državnog duga, s me da je ta pojava izraženija kod država Europodručja koje u načelu imaju bolje ocjene kreditnog rej nga u odnosu na ostatak EU (što im omogućuje je inije zaduživanje), a imaju i bolji pristup fi nanciranju od ECB-a (otkupom državnih obveznica), Europskog fon-da za stabilnost i sl.

Prema Priopćenju Eurostata, jekom 2014. godine če ri su države članice ostvarile fi skalni sufi cit (Dan-ska 1,5 %, Luksemburg 1,4 %, Estonija 0,7 % i Nje-mačka 0,3 % BDP-a), najniži defi ci (u % od BDP-a) zabilježeni su u Litvi (–0,7 %), Rumunjskoj (–1,4 %), Latviji (–1,5 %), Švedskoj (–1,7 %) te Češkoj (–1,9 %). Četrnaest država članica imala je defi cite više od 3 % BDP-a, kako slijedi: Cipar (–8,9 %), Portugal (–7,2 %), Španjolska (–5,9 %), Bugarska (–5,8 %), UK (–5,7 %), Hrvatska (–5,6 %), Slovenija (–5 %), Irska i Francuska

12

ATUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

(od po –3,9 %), Grčka (–3,6 %), Poljska i Finska (od po –3,3 %), Belgija (–3,1 %) te Italija (–3 %). Što se če duga opće države, na kraju 2014. godine najni-

že vrijednos duga u odnosu na BDP zabilježene su u Estoniji (10,4 %), Luksemburgu (23 %), Bugarskoj (27 %), Rumunjskoj (39,9 %), Latviji (40,6 %) i Litvi (40,7 %). Čak šesnaest država članica zabilježilo je vrijed-nos duga iznad referentne granice od 60 % BDP-a, pri čemu su najviše vrijednos zabilježene u Grčkoj (178,6 %), Italiji (132,3 %), Portugalu (130,2 %), Cipru (108,2 %), Irskoj (107,5 %) i Belgiji (106,7 %).

Što se če kvalitete EDP sta s ka, tzv. rezervacija na kvalitetu podataka, iskazana je Austriji zbog nedo-voljnog korištenja obračunskog načela pri izračunima prihoda i rashoda središnje države u skladu sa zahtje-vima ESA2010 standarda, jer se većina pozicija još uvijek računa na gotovinskom načelu, i to kreira po-tencijalni rizik da će pokazatelji defi cita i duga za pro-matrano razdoblje bi značajnije revidirani u travanj-skoj no fi kaciji 2016. godine. Bugarskoj je povučena rezervacija iz travnja ove godine u vezi s nepravilnom sektorskom klasifi kacijom Fonda za osiguranje depo-zita (sada je klasifi ciran u sektor središnje države), a isto je učinjeno i za Portugal (ispravljen je sta s čki tretman dokapitalizacije Novo Banco od strane dr-žave, što ima za posljedicu povećanje defi cita za 4,9 mlrd. EUR u 2014. u odnosu na travanjsku no fi ka-ciju, jer u roku od godinu dana od dokapitalizacije banka nije prodana i država je i dalje dominantna u vlasničkoj strukturi).

Dva dana nakon objave EDP sta s ka defi cita i duga na kraju 2014. godine, Eurostat je objavio i najnovije tromjesečne podatke o kretanju duga opće države europodručja i EU-28 na kraju drugog tromjesečja 2015. godine: na razini europodručja dug je iznosio 92,2 % BDP-a (povećanje od 0,1 postotnog boda u odnosu na kraj 2014. godine), a na razini EU-28 dug je iznosio 87,8 % BDP-a (povećanje od jednog postot-nog boda u odnosu na kraj 2014. godine). Što se če Hrvatske, krajem drugog tromjesečja 2015. godine dug je iznosio 283 mlrd. EUR (ili 85,7 % BDP-a), što predstavlja povećanje od 3,4 mlrd. EUR (ili za 0,6 postotnih bodova) u odnosu na stanje duga na kra-ju 2014. godine.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

13

UDK 336.2 – 657.2 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

1. UvodZbog stupanja na snagu izmjena nekoliko propisa ko-jima se uređuje sustav proračuna javila se potreba usklađivanja Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13 i 19/15, dalje u tekstu: Uredba), ali i pitanja iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos za jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike (dalje u tekstu: Upitnik). Upitnik na temelju kojega Izjavu o fi skalnoj odgovornos daju trgovačka društva i pravne osobe ostao je nepromijenjen.

Početkom godine stupio je na snagu Zakon o izmjena-ma i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 15/15), kojim se unapređuje proces planiranja proračuna što je rezultat primjene u prvom redu posebnih preporu-ka Europske komisije (Country-specifi c Recommenda- ons – CSR) o Nacionalnom programu reformi i Pro-

gramu konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2017. Navedeno je utjecalo na potrebu uskla-đivanja dijela pitanja iz Upitnika s novim odredbama Zakona o proračunu.

Važan propis koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015. godine je Zakon o fi nancijskom poslovanju i računo-vodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14). Navedenim zakonom je, između ostalog, uvedena obveza izvještavanja o sredstvima, koja se dobivaju iz javnih izvora što je posredno utjecalo i na promjene u Upitniku. Odredbe Uredbe u dijelu koji se odnosi na davanje mišljenja unutarnje revizije o sustavu fi nan-cijskog upravljanja i kontrola mijenjaju se zbog stupa-nja na snagu Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru u srpnju ove godine (NN, br. 78/15).

Utjecaj na davanje Izjave o fi skalnoj odgovornos (da-lje u tekstu: Izjava) za 2015. godinu imat će i činjenica da za 2016. godinu nije donesen proračun, već Od-luka o privremenom fi nanciranju poslova, funkcija i programa državnih jela i drugih proračunskih kori-snika državnog proračuna Republike Hrvatske u pr-vom tromjesečju 2016. godine (NN, br. 109/15). Na-ime, radi održavanja parlamentarnih izbora donoše-nje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. i projekcija za 2017. i 2018. godinu nije bilo moguće u rokovima utvrđenim člankom 39. Zakona o proraču-nu, odnosno do kraja 2015. godine. Stoga je, sukladno članku 42. Zakona o proračunu, Hrvatski sabor donio Odluku o privremenom fi nanciranju poslova, funkci-ja i programa državnih jela i drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna u prva tri mjeseca 2016. godine. To je također imalo utjecaja na sadržaj dijela pitanja iz Upitnika.

2. Promjene u Uredbi i primjeni fi skalnih pravila

2.1. Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola

Kako je prethodno navedeno, u srpnju ove godine stupio je na snagu novi Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru kojim se uređuje sustav unutarnjih kontrola u javnom sektoru Republike Hr-vatske te odgovornos , odnosi i nadležnos u ra-zvoju sustava unutarnjih kontrola i unutarnja revizija kao dio sustava unutarnjih kontrola. Zbog toga su se izmijenili članci 6. i 11. Uredbe. Promijenjen je naziv i sadržaj obrasca Mišljenja unutarnjih revizora o su-stavu fi nancijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana. Obrazac se sada zove Mišlje-nje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana.

Novine u sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos Ana Zorić *

Ivana Jakir-Bajo **

U tekstu autorice daju kratki opis promjena u Upitniku o fi skalnoj odgovornos za 2015. godinu u odnosu na Upitnik za 2014. godinu za proračunske subjekte, a prema Uredbi o izmjenama i dopunama uredbe o sa-stavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila. Uredba je usvojena na sjednici Vlade Republike Hrvatske 29. studenoga 2015. godine.

* Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

14

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2 – 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

Novi je obrazac dan u prilogu 5. Uredbe. Sadržaj sa-mog obrasca je izričajno dorađen i uvažava činjenicu da se unutarnja revizija može uspostavi na nekoliko različi h načina. Moguće je ustroji neovisnu jedinicu za unutarnju reviziju, imenova unutarnjeg revizora, osnova zajedničku jedinicu za unutarnju reviziju ili sklopi sporazum o obavljanju poslova unutarnje re-vizije s ins tucijom ima uspostavljenu unutarnju revi-ziju na jedan od prethodno navedenih načina. Kao i do sada, mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola temeljit će se na obavljenim revizijama, ali i praćenju provedbe preporuka iz ranijih razdoblja.

2.2. Dostava Izjava trgovačkih društava i pravnih osoba

Nadalje, izmijenjen je članak 12. Uredbe kojim se pro-pisuje način i rokovi dostave Izjave i pratećih doku-menata radi uklanjanja svih dvojbi u primjeni. Važno je napomenu da se rokovi predaje Izjava za obvezni-ke nisu mijenjali u odnosu na prošlu godinu. Dodane su odredbe kojima se pojašnjava kako postupa , ako je trgovačko društvo u vlasništvu više jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, odnosno ako je pravnu osobu osnovalo zajednički više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U m slučajevima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju jednake udjele u vlasništvu trgovačkog društva koje su zajednički osnovale, a od kojih ni jedna nema najveći udio u vlasništvu su obvezne međusobno se dogovori kojoj od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pred-sjednici uprava trgovačkih društava dostavljaju Izjavu i prateću dokumentaciju do 31. ožujka.

Kako bi takva trgovačka društva bila informirana o tome kojoj će jedinici predava Izjavu, jedinice su dužne o dogovoru najkasnije do 28. veljače (tj. do 29. veljače 2016.) pisano izvijes trgovačko društvo, ali i Ministarstvo fi nancija. Jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, koje su osnivači drugih pravnih osoba također se moraju međusobno dogovori kojoj od jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve čelnici drugih pravnih osoba dostavljaju Izjavu i pra-teću dokumentaciju do 31. ožujka. I u tom slučaju o dogovoru su dužne najkasnije do 28. veljače (tj. do 29. veljače 2016.) pisano izvijes pravnu osobu na koju se dogovor odnosi te Ministarstvo fi nancija.

Ako se jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave ne dogovore na prethodno opisani način, svaka od jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, koja ima udio u vlasništvu trgovačkog društva ili je osnivač pravne osobe, ima obvezu provjeri sadržaj Izjava i druge akte koje joj dostavi trgovačko društvo u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave, odnosno pravna osoba kojoj su osnivači više jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave. U nastavku se daje pregled rokova predaje Izja-ve za sve obveznike prema važećim propisima:

OBVEZNICI I ROKOVI PREDAJE IZJAVE O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

Obveznik Rok predaje Kome se izjava predaje?Ministri i čelnici drugih državnih jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije

31. ožujka Ministarstvu fi nancija

Načelnici općina, gradonačelnici, odnosno župani

31. ožujka Ministarstvu fi nancija

Čelnici obveznika koji su izravno odgovorni Hrvatskom saboru

uz godišnje izvješće o radu

Hrvatskom saboru

Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna

28. veljače(29. veljače 2016.)

nadležnom ministarstvu

Predsjednici uprave trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i

31. ožujka nadležnom ministarstvu

Čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska

31. ožujka nadležnom ministarstvu

Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

28. veljače(29. veljače 2016.)

načelniku općine, gradonačelniku, odnosno županu nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Predsjednici uprava trgovačkih društava u vlasništvu jedne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

31. ožujka načelniku općine, gradonačelniku, odnosno županu nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač jedna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

31. ožujka načelniku općine, gradonačelniku, odnosno županu nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Predsjednici uprava trgovačkih društava u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

31. ožujka načelniku općine, gradonačelniku, odnosno županu one jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja ima najveći udio u vlasništvu trgovačkog društva, a svim ostalim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje imaju udjele u vlasništvu dostavlja na znanje presliku dostavljene dokumentacije

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

15


- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju jed-nake udjele u vlasništvu trgovačkog društva koje su zajednički osno-vale, a od kojih ni jedna nema najveći udio u vlasništvu moraju se međusobno dogovori kojoj od jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave predsjednici uprava trgovačkih društava dostavljaju Izjavu i prateću dokumentaciju do 31. ožujka – o dogovoru su dužne najkasnije do 28. veljače (tj. do 29. veljače 2016.) pisano izvijes trgovačko društvo i Ministarstvo fi nancija - jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su osni-vači drugih pravnih osoba moraju se međusobno dogovori kojoj od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čelnici drugih pravnih osoba dostavljaju Izjavu i prateću dokumentaciju do 31. ožuj-ka – o dogovoru su dužne najkasnije do 28. veljače (tj. do 29. veljače 2016.) pisano izvijes pravnu osobu i Ministarstvo fi nancija - ako se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne do-govore, svaka od jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, koja ima udio u vlasništvu trgovačkog društva ili je osnivač pravne osobe, ima obvezu provjeri sadržaj Izjava i druge akte iz članka 6. stavka 1. Uredbe trgovačkog društva u vlasništvu više jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe kojoj su osnivači više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

2.3. Rokovi čuvanja Izjave i prateće dokumentacije

Člankom 14.a Uredbe utvrđeni su rokovi čuvanja Izja-ve, priloga i sve ostale dokumentacije na temelju koje se daje Izjava. Rokovi čuvanja skraćeni sa jedanaest na sedam godina. Tako će obveznici koji daju Izjavu bi dužni čuva svu dokumentaciju na temelju koje se Izjava daje, čuva najmanje sedam godina od zavr-šetka godine u kojoj se Izjava daje. Također, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, mini-starstva i Hrvatski sabor kojima se dostavljaju izjave i drugi ak obvezni su čuva ih najmanje sedam godina od završetka godine u kojoj se Izjava daje. Time su ro-kovi čuvanja dokumentacije usklađeni s računovod-stvenim propisima, odnosno s odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu.

3. Promjene u Upitniku u području planiranja

Novi Upitnik sadrži 18 pitanja iz područja planiranja, što znači da su u odnosu na Upitnik za 2014. godi-nu dodana tri nova pitanja. Nova pitanja odnose se samo na ministarstva i druga jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije. Uz to, određena su pitanja izmijenjena ili je izmijenjena referenca zbog činjenice da se za razdoblje privremenog fi nanciranja primje-njuju i donekle različita pravila.

Nova pitanja u području planiranja su:

Novo pitanje 3. Za ciljeve iz strateškog plana utvrđeni su i procijenjeni rizici.

Na ovo pitanje odgovaraju ministarstva i druga jela državne uprave na razini razdjela organizacijske kla-

sifi kacije, a kao dokaz za davanje odgovora na ovo pitanje potrebno je naves referencu vezne tablice. Proces upravljanja rizicima povezan je s procesom strateškog planiranja u smislu da se rizici trebaju po-veza s ciljevima iz strateških planova. Uz strateške planove koje su izrađivali, obveznici su bili dužni utvr-di i rizike na razini posebnog cilja i načina ostvarenja te njihovu procjenu iskaza u tablici koja je bila za-dana u prilogu 7. Upute za izradu strateških planova za razdoblje 2016. – 2018. Navedena tablica je bila sastavni dio strateškog plana, ali je nije bilo potrebno dostavlja Ministarstvu fi nancija uz strateški plan.

Uz to vezne tablice nisu bile obvezne objavljiva se kao dio strateškog plana na službenim web-stranica-ma. Što se če samog sadržaja, bilo je potrebno utvr-di one rizike koji mogu ima najveći potencijalno nega vni učinak na ostvarenje strateškog plana ob-veznika. Takvi rizici sastavni su dio registra rizika, ko-jim se upravlja rizicima na razini pojedinog obveznika, a koji se sukladno promjenama u poslovnom okruže-nju povremeno ažurira. Na razini načina ostvarenja bilo je potrebno utvrdi i procijeni maksimalno tri rizika, a za svaki posebni cilj utvrdi i procijeni mak-simalno sedam rizika. Ako obveznici imaju utvrđene i procijenjene rizike za ciljeve utvrđene u strateškim planovima za razdoblje 2016. – 2018. mogu da po-tvrdan odgovor na ovo pitanje.

Novo pitanje 11. Godišnji plan rada je sastavljen u skladu sa strateškim i fi nancijskim planom i objavljen na web-stranicama.

Na ovo pitanje odgovaraju ministarstva i druga je-la državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifi kacije. Dokaz za davanje odgovora na ovo pita-nje je link na web-stranicu gdje je objavljen godišnji plan rada. Obveza donošenja i objave godišnjeg pla-na rada utvrđena je u članku 34. Uredbe o načelima za unutarnje ustrojstvo jela državne uprave (NN, br. 154/11 i 17/12), i to za sva jela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifi kacije. Godišnji plan rada sadrži opći prikaz zadaća i poslova jela dr-žavne uprave u određenoj godini, a posebice izrade nacrta propisa, neposredne provedbe zakona i drugih propisa, upravnog, odnosno inspekcijskog nadzora te praćenja stanja u upravnim područjima iz djelokruga jela državne uprave.

Godišnji plan rada sadrži i podatke o ciljevima koji se planiraju ostvari , a koji su u vezi s općim i poseb-nim ciljevima sadržanim u strateškim planovima za trogodišnje razdoblje koje jela državne uprave izra-đuju sukladno Zakonu o proračunu, te podatke o naj-značajnijim rizicima koji mogu utjeca na realizaciju postavljenih ciljeva. Kako je riječ o javnom dokumen-tu, jela državne uprave na razini razdjela organiza-

16


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

cijske klasifi kacije dužna su svoje godišnje planove rada objavi na svojim internetskim stranicama, te je upravo njihova objava dokaz da je godišnji program donesen i javno dostupan. Tek u tom slučaju moguće je da potvrdan odgovor na ovo pitanje.

Novo pitanje 16. Čelnik je u roku od 30 dana od stu-panja na snagu državnog proračuna donio odluku o prijenosu ovlas i odgovornos za provedbu strateš-kog plana i upravljanje proračunskim sredstvima osi-guranim u fi nancijskom planu.

Na ovo pitanje odgovaraju ministarstva i druga jela državne uprave na razini razdjela organizacijske kla-sifi kacije. Kao dokaz za davanje odgovora prilaže se ili preslika odluke ili se navodi klasifi kacijska oznaka i urudžbeni broj odluke. Čelnik obveznika je bio dužan donije odluku o imenovanju odgovornih osoba za provedbu strateškog plana, te istu u roku od 30 dana od usvajanja strategije Vladinih programa za odre-đeno trogodišnje razdoblje Ministarstvu fi nancija na znanje. Osim odluke o imenovanju odgovornih osoba za provedbu strateškog plana čelnici su bili obvezni donije odluku o prijenosu ovlas i odgovornos za upravljanje proračunskim sredstvima osiguranih u fi -nancijskom planu za 2015. godinu kako bi se povezali ciljevi, programi i proračunska sredstva.

Ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije bila su dužna donije nove odluke o prijenosu ovlas i odgovornos u roku od 30 dana od stupanja na snagu Državnog proračuna Re-publike Hrvatske za 2015. godinu i projekcija za 2016. i 2017. Ovim se pitanjem dodatno provjerava jesu li oni tu svoju obvezu izvršili. Pritom podsjećamo da će u novom ciklusu strateškog planiranja bi potrebno izradi samo jednu, jedinstvenu objedinjenu odluku o prijenosu ovlas i odgovornos za provedbu stra-teškog plana i upravljanje proračunskim sredstvima osiguranim u fi nancijskom planu za pojedinu godinu.

Naime, odlukom o imenovanju odgovornih osoba za provedbu strateškog plana su imenovane osobe od-govorne za provedbu posebnog cilja i načina ostvare-nja is h. Sastavni dio te odluke je bila veza strateškog plana i proračuna u kojoj su prikazane veze posebnih ciljeva i načina ostvarenja s programima te ak vno-s ma i projek ma iz državnog proračuna. Obveza izrade veze strateškog plana i proračuna je i uvedena kako bi osobe odgovorne za provedbu posebnog cilja i načina ostvarenja bile upoznate sa sredstvima ras-položivim za njihovu provedbu te osigurale njihovo namjensko, svrhovito i zakonito trošenje.

Budući da se odlukom o prijenosu ovlas i odgovor-nos za upravljanje proračunskim sredstvima osigu-ranim u fi nancijskom planu za pojedinu godinu pre-

nosila odgovornost za upravljanje i kontrolu prora-čunskih sredstava raspoređenih za pojedine progra-me odnosno ak vnos i projekte, a is su, kao što je navedeno, povezani s posebnim ciljevima, odnosno načinima ostvarenja, izrađena je jedna jedinstvena, objedinjena odluka. Obveznici su nove odluke o pri-jenosu ovlas i odgovornos dužni donije u roku 30 dana od stupanja na snagu Državnog proračuna Re-publike Hrvatske za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018., te iste dostavi na znanje Ministarstvu fi nan-cija, Sektoru za izvršavanje državnog proračuna.

Što se če izmjena pitanja i referenca u području pla-niranja izmijenjena su pitanja 4. (dosadašnje pitanje 3.) i pitanje 5. (dosadašnje pitanje 4.). Ovim pitanjima provjerava se jesu li dostavljene upute za izradu fi nan-cijskih planova u skladu s člancima 25. i 27. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15), kojima je uvedena obveza utvrđivanja dvojnih limita. Slijedom toga, pitanje 4. (dosadašnje pitanje 3.) sada glasi: Upravno jelo nadležno za fi nancije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nakon primitka uputa za izradu proračuna jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave od Ministarstva fi nancija izradilo je i dostavilo proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave upute za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s limi ma, odno-sno s visinama fi nancijskog plana po proračunskim korisnicima za sljedeću proračunsku godinu i za slje-deće dvije godine, koje su raspoređene na:

• Visinu sredstava potrebnih za provedbu postoje-ćih programa, odnosno ak vnos , koje proizlaze iz trenutno važećih propisa.

• I visinu sredstava potrebnih za uvođenje i proved-bu novih ili promjenu postojećih programa, odno-sno ak vnos .

Na ovo pitanje odgovaraju jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave koje u svojoj nadležno-s imaju proračunske i izvanproračunske korisnike, a njime se jedinice podsjeća da je posljednjim izmjena-ma Zakona o proračunu1 uvedena obveza da upute moraju sadržava visinu fi nancijskog plana po pro-računskim korisnicima, koja će sadržava visinu fi -nancijskog plana za prethodnu proračunsku godinu i tekuću proračunsku godinu, te visinu fi nancijskog pla-na za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, raspoređenu na:

a) Visinu sredstava potrebnih za provedbu postoje-ćih programa, odnosno ak vnos , koje proizlaze iz trenutno važećih propisa.

1 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 15/15).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

17


b) I visinu sredstava potrebnih za uvođenje i proved-bu novih ili promjenu postojećih programa, odno-sno ak vnos .

Dakle, jedan je limit bilo potrebno utvrdi ovisno o sredstvima potrebnim za provedbu postojećih pro-grama, odnosno ak vnos (koje proizlaze iz trenutno važećih propisa), i drugi, ovisno o sredstvima potreb-nim za provedbu novih ili promjenu postojećih pro-grama, odnosno ak vnos . Troškovi provođenja po-stojećih programa obuhvaćaju troškove održavanja postojeće razine usluga, uzimajući u obzir očekivane promjene u broju korisnika i primjerice tekuće troš-kove kapitalnih projekata, koji će se završi jekom planiranog razdoblja. Troškovi novih programa uklju-čuju i troškove promjene razine i vrste usluge primje-rice u školama uvođenjem boravka za djecu.

Pitanje 5. (dosadašnje pitanje 4.) sada glasi: Ministar-stvo je nakon primitka uputa za izradu prijedloga dr-žavnog proračuna od Ministarstva fi nancija izradilo i dostavilo proračunskim korisnicima iz svoje nadlež-nos upute s limi ma, odnosno s visinama fi nancij-skog plana po proračunskim korisnicima za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, koje su raspoređene na:

• Visinu sredstava potrebnih za provedbu postoje-ćih programa, odnosno ak vnos , koje proizlaze iz trenutno važećih propisa.

• I visinu sredstava potrebnih za uvođenje i proved-bu novih ili promjenu postojećih programa, odno-sno ak vnos ,

a u razdoblju privremenog fi nanciranja, ministar-stvo je, nakon primitka uputa za izradu fi nancijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za prva tri mjeseca proračunske godine od Ministarstva fi nancija, izradilo i dostavilo upute s limi ma plana za prva tri mjeseca proračun-ske godine korisnicima iz svoje nadležnos .

Na ovo pitanje odgovaraju ministarstva koja u svojoj nadležnos imaju proračunske korisnike, a pitanje je izmijenjeno zbog izmjene članka 25. Zakona o prora-čunu. Među m, kako za 2016. godinu nije usvojen proračun, već je donesena Odluka o privremenom fi nanciranju poslova, funkcija i programa državnih jela i drugih proračunskih korisnika državnog prora-čuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2016. godine, pitanje je na odgovarajući način dopunjeno općenito za razdoblje privremenog fi nanciranja. Da-kle, obveznici iznimno za razdoblje privremenog fi -nanciranja nisu trebali traži dvojne limite.

Naime, Ministarstvo fi nancija je u kolovozu 2015. go-dine, radi pripreme Prijedloga odluke o privremenom fi nanciranju poslova, funkcija i programa državnih

jela i drugih proračunskih i izvanproračunskih kori-snika državnog proračuna u prva tri mjeseca 2016. godine, izradilo Uputu za izradu fi nancijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske za prva tri mjeseca 2016. godine. Uputa je sadržavala razradu propisa-ne metodologije za izradu fi nancijskog plana za prva tri mjeseca 2016. godine i rokove za izradu i predaju nadležnom ministarstvu i Ministarstvu fi nancija. Mi-nistarstva koja u svojoj nadležnos imaju proračun-ske korisnike, su nakon primitka Upute od Ministar-stva fi nancija trebala izradi i dostavi upute s limi- ma plana za prva tri mjeseca proračunske godine

korisnicima iz svoje nadležnos .

Ovim se pitanjem tes ra je li postupljeno u skladu s navedenim. Ona ministarstva koja su primjerice izra-dila upute, ali nisu ni na jedan od mogućih načina (u apsolutnim ili rela vnim iznosima) utvrdila limite za fi nanciranje proračunskih korisnika iz svoje nadležno-s , na ovo pitanje odgovaraju s ne.

Pitanje 6. (dosadašnje pitanje 5.) sada glasi: Financij-ski plan proračunskog korisnika državnog proračuna sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama, rasho-de i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, raz-vrstane prema proračunskim klasifi kacijama i obra-zloženje prijedloga fi nancijskog plana, a u razdoblju privremenog fi nanciranja, sadrži procjenu prihoda i primitaka iskazanih po vrstama, rashoda i izdataka predviđenih za prva tri mjeseca proračunske godine, razvrstanih prema proračunskim klasifi kacijama.

Ovo pitanje je nadopunjeno sadržajem fi nancijskog plana, koji se izrađuje i donosi za razdoblje privreme-nog fi nanciranja koji je različit od sadržaja fi nancijskog plana, koji se izrađuje i donosi za proračunsku godinu i projekcije. Zbog donošenja Odluke o privremenom fi nanciranju poslova, funkcija i programa državnih je-la i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2016. godine, iznimno proračunski korisnici državnog proračuna kod odgovaranja na ovo pitanje slijede odredbe Upute za izradu fi nancijskog plana proračunskih i izvanproračun-skih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske za prva tri mjeseca 2016. (raspoloživa na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija).

Navedenom je Uputom na temelju odredbi Zakona o proračunu utvrđen izgled i sadržaj fi nancijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika držav-nog proračuna u razdoblju privremenog fi nanciranja. Zbog navedenog proračunski korisnici državnog pro-računa za 2015. ne odgovaraju na dio pitanja koji se odnosi na obvezu sastavljanja obrazloženja prijedloga fi nancijskog plana, kao ni potrebe iskazivanja priho-da i primitaka, rashoda i izdataka za 2017. i 2018.

18


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

Pitanje 8. (dosadašnje pitanje 7.) Obrazloženje fi -nancijskog plana proračunskog korisnika državnog proračuna i proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se za-snivaju programi, usklađene ciljeve, strategiju i pro-grame s dokumen ma dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvje-štaj o pos gnu m ciljevima i rezulta ma programa temeljenim na pokazateljima uspješnos iz nadlež-nos proračunskog korisnika u prethodnoj godini, te ostala obrazloženja i dokumentaciju nije se mijenjalo već se promijenila samo referenca.

Dodan je dio reference kojim je dana uputa da pita-nje nije primjenjivo za proračunske korisnike držav-nog proračuna za godinu u kojoj se donosi odluka o privremenom fi nanciranju poslova, funkcija i progra-ma državnih jela i drugih proračunskih korisnika za prva tri mjeseca naredne godine. To znači iznimno, prilikom davanja Izjave za 2015. godinu, u kojoj se donijela Odluka o privremenom fi nanciranju za prva tri mjeseca 2016. godine, proračunski korisnici dr-žavnog proračuna na ovo pitanje daju odgovor: nije primjenjivo N/P. Sam sadržaj i izgled fi nancijskog pla-na u razdoblju privremenog fi nanciranja djelomično odstupaju od uobičajenog. Naime, sukladno Upu za izradu fi nancijskog plana proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika državnog proračuna Republike Hr-vatske za prva tri mjeseca 2016. ne sastavlja se obra-zloženje.

Pitanje 9. (dosadašnje pitanje 8.) sada glasi: Finan-cijski plan izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži prihode i primitke iskazane po vr-stama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifi ka-cijama i obrazloženje prijedloga fi nancijskog plana, a u razdoblju privremenog fi nanciranja, fi nancijski plan izvanproračunskog korisnika državnog prora-čuna sadrži procjenu prihoda i primitaka iskazanih po vrstama, rashoda i izdataka predviđenih za prva tri mjeseca proračunske godine, razvrstanih prema proračunskim klasifi kacijama.

Ovo pitanje je nadopunjeno sadržajem fi nancijskog plana koji se izrađuje i donosi za razdoblje privreme-nog fi nanciranja koji je različit od sadržaja fi nancijskog plana koji se izrađuje i donosi za proračunsku godinu i projekcije. Ove godine su iznimno zbog privremenog fi nanciranja, uz Odluku o privremenom fi nanciranju poslova, funkcija i programa državnih jela i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna Republi-

ke Hrvatske u prvom tromjesečju 2016., Hrvatskom saboru dostavljeni fi nancijski planovi izvanproračun-skih korisnika državnog proračuna za prvo tromjeseč-je 2016., radi davanja suglasnos na iste.

Budući da se Upitnikom tes raju ak vnos provede-ne u 2015., a pitanje je dopunjeno dijelom koji se od-nosi na razdoblje privremenog fi nanciranja, prilikom davanja odgovora na ovo pitanje izvanproračunski korisnici državnog proračuna (Hrvatske vode, Hrvat-ske ceste, Državna agencija za osiguranje štednih ulo-ga i sanaciju banaka, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Fond za zaš tu okoliša i energetsku učin-kovitost, Centar za restrukturiranje i prodaju) mora-ju provjeri sadrži li njihov fi nancijski plan procjenu prihoda i primitaka iskazanih po vrstama, rashoda i izdataka predviđenih za prva tri mjeseca proračunske godine, razvrstanih prema proračunskim klasifi kaci-jama. Obrazloženje nije obvezni element fi nancijskog plana za prva tri mjeseca 2016. godini, kao ni pro-jekcije za 2017. i 2018. godinu.

Pitanje 12. (dosadašnje pitanje 10.) sada glasi: Uz opći i posebni dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, predstavničkom jelu na usvajanje upućen je i plan razvojnih programa koji sadrži ciljeve te prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave povezane s pro-gramskom i organizacijskom klasifi kacijom prora-čuna.

Ovo se pitanje odnosi na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a izmijenjeno je tako da se fokus stavlja na plan razvojnih programa koji uz opći i posebni dio treba bi sastavni dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Planovi razvojnih programa predstavljaju strateško-planski dokument jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave stvarajući dobru pretpostavku za pove-zivanje svih strateških dokumenata jedinice s prora-čunskim planiranjem. U planu razvojnih programa, do 2012. godine, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su iskazivale planirane rashode inves -cija za trogodišnje razdoblje, izdvajanja za kapitalne pomoći i donacije. Planovi razvojnih programa pred-stavljali su, kod većine jedinica, isječak iz posebnog dijela proračuna.

Odredbe Zakona o proračunu u vezi sa sadržajem i izgledom plana razvojnih programa različito su pri-mjenjivane. Izmjenama i dopunama Zakona o prora-čunu iz 2012. godine (NN, br. 136/12) promijenio se sadržaj plana razvojnih programa. Već kod izrade pro-računa jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu jedinice su bile obvezne izradi plan razvojnih programa prema novoj metodologiji. Plan razvojnih

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

19


programa izmijenjen je tako da mora sadržava ci-ljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji su povezani s program-skom i organizacijskom klasifi kacijom proračuna.

Planovi razvojnih programa važni su i u kontekstu pri-prema jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave za korištenje sredstava iz fondova Europske unije, zato što programi i projek koji se planiraju fi nancira iz navedenih fondova moraju ima vezu sa strateškim ciljevima i priorite ma jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, a koji opet moraju bi u suglasju s nacionalnim strateškim cilje-vima i priorite ma. Plan razvojnih programa trebao bi se sastoja od: 1. ciljeva razvoja, 2. mjera, 3. veze s programskom klasifi kacijom, 4. veze s proračunom, 5. pokazatelja rezultata i 6. veze s organizacijskom klasifi kacijom.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve utvrđuje ciljeve razvoja i mjere pomoću kojih će se ciljevi ostvari . Ciljevi razvoja predstavljaju ja-san smjer kretanja i djelovanja jedinice u dužem vre-menskom razdoblju. Mjere obuhvaćaju niz specifi č-nih ak vnos , čija je provedba usmjerena pos zanju određenog cilja razvoja, a njihov redoslijed ukazuje na prioritete razvoja jedinice i prioritete pri alokaciji resursa u sljedećem trogodišnjem razdoblju. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su-kladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hr-vatske (NN, br. 147/14) imaju obvezu izrade strategija razvoja nemaju potrebe u planu razvojnih programa utvrđiva nove ciljeve razvoja i mjere pomoću kojih će se ciljevi ostvari , odnosno ciljeve razvoja i mje-re za njihovo ostvarenje mogu preuze iz h doku-menata.

Ciljevi i mjere koji se utvrđuju planom razvojnih pro-grama trebaju bi kon nuirani, sveobuhvatni i takvi da doprinose razvoju jedinice. Naime, iako se plan ra-zvojnih programa donosi za trogodišnje razdoblje, ci-ljevi, kao i mjere, ukazuju na prioritete jedinice u du-žem vremenskom razdoblju. Najčešće jednom utvr-đeni ciljevi razvoja i mjere ostaju nepromijenjeni duži niz godina, iako su uvijek moguće određene korekcije s obzirom na razvojnu poli ku jedinice. Nakon utvrđi-vanja mjera, ak vnos , odnosno projek iz proraču-na jedinice se, ovisno o svom doprinosu, povezuju sa jednom od utvrđenih mjera. Na ovaj način se ciljevi razvoja jedinice refl ek raju u njenom proračunu tako omogućavajući praćenje izdvajanja sredstava za pro-vedbu pojedinog cilja.

Među m, kako bi se uopće moglo pra doprinose li uis nu ak vnos /projek i koliko ostvarenju mjere s kojom su povezani, utvrđuju se pokazatelji rezulta-ta. Pokazatelji rezultata utvrđuju se na razini ak v-

nos /projekta i moraju direktno mjeri uspješnost provedbe te ak vnos /projekta. Kako bi se pra la uspješnost provedbe ak vnos /projekta, za svaki od pokazatelja rezultata utvrđuje se polazna i ciljane vrijednos . Polazna vrijednost odnosi se na godinu u kojoj se izrađuje proračun i plan razvojnih programa, dok se ciljane vrijednos utvrđuju za naredno trogo-dišnje razdoblje. Radi povećanja odgovornos pro-čelnika pojedinih organizacijskih jedinica za zakonito, namjensko i svrhovito trošenje sredstava, u planu razvojnih programa svaka ak vnost/projekt povezuje se s organizacijskom jedinicom u čijoj je nadležnos .

Provođenjem suš nskih kontrola Izjava o fi skalnoj odgovornos jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2014. godinu, na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos , Ministar-stvo fi nancija je uočilo kako je veliki broj jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave izradio pla-nove razvojnih programa prema odredbama Zakona o proračunu iz 2009. godine, te nije primijenio novu metodologiju. Kako bi se JLP(R)S-ima ukazalo što je nužno ima u planu razvojnih programa, u Uputama za izradu proračuna JLP(R)S-a za 2016. – 2018., dan je i isječak iz primjera plana razvojnih programa koje su JLP(R)S-i mogli koris prilikom izrade plana razvoj-nih programa za naredno srednjoročno razdoblje. Kao dokaz za davanje odgovora bit će potrebno ili priloži presliku ili naves referencu plana razvojnih programa, koju je predstavničko jelo usvojilo do 31. prosinca 2015. godine zajedno s općim i posebnim di-jelom proračuna. Riječ je najčešće o jednoj referenci za cjelokupan dokument.

Pitanje 15. (dosadašnje pitanje 13.) Proračun JLP(R)S-a – odnosno fi nancijski plan proračunskog i izvan-proračunskog korisnika za iduću proračunsku godinu, donijele su se i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine – nije se mijenjalo, već se promijenila samo referenca.

Dodan je dio reference kojim je dana uputa da pita-nje nije primjenjivo za proračunske i izvanproračun-ske korisnike državnog proračuna za godinu u kojoj se donosi odluka o privremenom fi nanciranju poslova, funkcija i programa državnih jela i drugih proračun-skih korisnika za prva tri mjeseca naredne godine. Znači iznimno, prilikom davanja Izjave za 2015. godi-nu, u kojoj se donosi odluka o privremenom fi nanci-ranju za 2016. godinu, proračunski i izvanproračun-ski korisnici državnog proračuna na ovo pitanje daju odgovor: nije primjenjivo N/P, zato što se prilikom donošenja odluke o privremenom fi nanciranju ne do-nose projekcije za sljedeće dvije proračunske godine.

Pitanja 1., 7. (dosadašnje pitanje 6.), 10. (dosadašnje pitanje 9.), 13. (dosadašnje pitanje 11.), 14. (dosa-

20


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

dašnje pitanje 12.), 17. (dosadašnje pitanje 14.) i 18. (dosadašnje pitanje 15.) nisu se mijenjala.

4. Promjene u Upitniku u području izvršavanja

Područje izvršavanja sada sadržava 15 pitanja, što znači da je dodano jedno novo pitanje koje se odnosi na proceduru naplate prihoda.

Novo pitanje 23. Postoji jasna procedura naplate prihoda. Na ovo pitanje odgovaraju svi obveznici da-vanja Izjave, a njime se provjerava postoji li pisana procedura naplate prihoda. Da bi se mogao da po-tvrdan odgovor na ovo pitanje, u proceduri bi trebalo bi vidljivo:

• koje su vrste prihoda koje se naplaćuju • mjere naplate koje će poduzima • vremensko razdoblje nakon kojeg se pokreće poje-

dina mjera naplate• slučajevi u kojima treba pribavi instrumente osi-

guranja plaćanja, praćenje naplate po poduze m mjerama

• osobe koje će obavlja navedene poslove • i slično.

Pokazalo se korisnim razradi proceduru ovisno o vrs prihoda, odnosno potraživanja. Tako je moguće razradi postupanje npr. kod JLP(R)S-a za komunalnu naknadu, komunalni doprinos, spomeničku rentu, za-kup javnih površina, zakup poslovnih prostora i gara-ža te najam stanova, koncesije i druge vrste prihoda. Ujedno se za svaku od navedenih skupina prihoda na jednom mjestu i na sustavan način utvrđuje zakonska osnova za naplatu, ali i zastarni rokovi koji se uz poje-dinu vrstu prihoda veže. Sljedeći korak je utvrđivanje ovlas za postupanje, odnosno ustrojstvenu cjelinu, koja će bi zadužena za utvrđivanje obveze plaćanja pojedine vrste prihoda.

U praksi će se u ovom dijelu procedure utvrdi i pre-nije na papir dosadašnje postupanje. Nakon izda-vanja isprava na temelju kojih se naplaćuje prihod, izdaju se i računi, odnosno uplatnice, ovisno o vrs prihoda, a u poslovnim knjigama se eviden raju po-traživanja. Redovi m i ažurnim knjiženjem naplate prihoda omogućuje se praćenje naplate i utvrđivanje otvorenih potraživanja. U slučajevima kada se pre-koračuju rokovi dospijeća zaračunavaju se zatezne kamate u skladu s važećim zakonskim propisima, od-nosno u skladu s odredbama ugovora koji je temelj za naplatu određenog prihoda. Što se če postupanja koja će se poduzima radi naplate potraživanja nakon proteka roka plaćanja nije uputno, ali ni ekonomič-no, odmah po proteku istoga poduzima najstrože mjere, odnosno pokreta postupak prisilne naplate.

Prije nego se pristupi poduzimanju te, najstrože i kraj-nje mjere, potrebno je pokuša napla potraživanje primjenjujući blaže mjere. Te blaže mjere su opomi-njanje dužnika usmeno, odnosno slanje opomena. Redovi sustav opominjanja se također pokazao kao dobar i koristan instrument naplate. Važno je istaći da za prekid zastare nije dovoljno dostavi dužniku samo opomenu. To je i izrijekom navedeno u članku 244. Zakona o obveznim odnosima u kojemu stoji da za prekid zastare nije dovoljan da vjerovnik pozove dužnika pisano ili usmeno da obvezu ispuni. Zastara se prema članku 241. Zakona o obveznim odnosima prekida samo u slučaju kada dužnik prizna dug, odno-sno podnošenjem tužbe ili svakom drugom radnjom vjerovnika poduzetom pro v dužnika pred sudom ili drugim nadležnim jelom radi utvrđivanja osiguranja ili ostvarenja tražbine.

Ako se usmeno poziva dužnika na ispunjenje njego-vih obveza, preporuka je uvijek o tomu postupanju sastavi službenu zabilješku, bilo da je riječ o tele-fonskom pozivu ili sastanku s dužnikom. Također je moguće dužnika pozva na plaćanje i e-poštom, bez obzira na to što navedeno postupanje nema utjecaja na prekid zastare. U takvim se slučajevima poslana e-pošta treba ili pohrani elektronički u sustavu, ili ju je potrebno ispisa i arhivira na uobičajeni način, a radi dokazivanja kako i kada su poduzimane mjere naplate prihoda, odnosno pokazivanja načina na koji se određeno potraživanje pokušalo napla . Opisa-na su se postupanja u praksi pokazala kao učinkovita, jer se tako ipak napla određeni dio potraživanja od obveznika.

Nakon što u određenom roku nije naplaćen dug za koji je poslana opomena pristupa se najstrožim mjerama i pokreću se postupci prisilne naplate. Prvi korak je iz-davanje isprave koja se smatra osnovom za plaćanje, ako ista već nije izdana u ranijim fazama utvrđivanja obveze. Utvrđuje se knjigovodstveno stanje dužnika i komple ra se dokumentacija koja je podloga za po-stupak prisilne naplate prema određenom dužniku, što je novo područje za svakog obveznika naplate pri-hoda. Upravo zbog činjenice da je Državni ured za re-viziju opetovano u svojim dokumen ma upozoravao na mogućnost i potrebu veće učinkovitos u napla svojih prihoda, pokazala se potreba obra pozor-nost upravo na navedeno, što je ujedno bio po caj za dodavanje ovog pitanja u Upitnik.

Pitanje 24. (dosadašnje pitanje 20.) neznatno je izmi-jenjeno i sada glasi: Poduzete su sve potrebne mjere za potpunu naplatu prihoda i primitaka iz nadležnos i uplatu u proračun prema važećim propisima. Nai-me, ovdje je samim pitanjem u Upitniku prepoznata činjenica da prema važećim propisima određeni pri-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

21


hodi i primici mogu bi izuze od obveze uplate u proračun. Člankom 48. Zakona o proračunu propi-sana je obveza uplate namjenskih prihoda i primi-taka koje ostvare proračunski korisnici u nadležni proračun. Namjenski prihodi i primici jesu pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu JLP(R)S-a, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Nadalje, člankom 52. Zakona o proračunu utvrđuje se obve-za uplate vlas h prihoda proračunskih korisnika u nadležni proračun.

Zakonom o izvršavanju za pojedinu godinu, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna JLP(R)S-a dana je mogućnost propisivanja izuzeća od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka te vlas h prihoda korisnika u proračun, ako nisu stvoreni informa čki preduvje za praćenje prihoda i primitaka svojih ko-risnika te izvršavanje rashoda iz h izvora. Do sada je izuzeće od uplate vlas h i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika u proračun bilo po-vezano s izuzećem od planiranja navedenih prihoda u državnom proračunu, odnosno proračunu JLP(R)S. Među m, Državni ured za reviziju je u svojim pre-porukama ukazao kako mogućnost izuzeća od uplate navedenih prihoda i primitaka proračunskih korisnika u nadležni proračun ne isključuje obvezu njihova pla-niranja.

Dakle, ako država ili JLP(R)S zakonom o izvršavanju, odnosno odlukama o izvršavanju proračuna propišu izuzeće od obveze uplate vlas h i namjenskih priho-da i primitaka korisnika u proračun, moraju osigura izvještajno praćenje ostvarivanja vlas h i namjen-skih prihoda i primitaka, kao i njihova trošenja. Ovi podaci moraju bi uključeni u polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna države, odnosno je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Slijedeći navedenu obvezu iz Zakona o proračunu, u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcijama za 2016. i 2017., prvi put su iskazani vlas i namjenski prihodi i primici ustanova u zdravstvu, nacionalnih parkova i parkova prirode te Državnog zavoda za zaš tu prirode, kao i javnih usta-nova u sustavu visokog obrazovanja.

Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Repu-blike Hrvatske za 2015. (NN, br. 148/14 i 103A/15) i nadalje je propisano izuzeće od uplate vlas h i na-mjenskih prihoda i primitaka navedenih ustanova u državni proračun. Dakle, svi njihovi vlas i namjen-ski prihodi i primici dio su državnog proračuna za iduće srednjoročno razdoblje, ali nisu dio novčanog jeka sustava državne riznice. Ove ustanove i nadalje

na svojim računima ostvaruju te prihode, te sa svojih

računa podmiruju obveze/rashode koji se fi nanciraju iz ovih izvora. Na temelju mjesečnih izvještaja ovih ustanova o korištenju navedenih prihoda provode se evidencije u sustavu državne riznice.

Potrebno je istaknu kako Državni ured za reviziju u svojim preporukama (pogleda Izvješće o obavlje-noj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, a dostupno na internetskoj stranici Državnog ureda za reviziju: www.revizija.hr), navodi kako ovako postu-panje mora bi prijelazno rješenje do trenutka kada će se poslovanje svih proračunskih korisnika držav-nog proračuna obavlja po jedinstvenom računu dr-žavnog proračuna. Prema mišljenju Državnog ureda za reviziju, kod ovakvog postupanja postoji rizik da se u izvještajnom sustavu ne eviden raju potpuni i točni podaci, jer ne postoje kontrole sveobuhvatno-s i točnos , a istodobno je takvo postupanje izni-mno zahtjevno.

U pitanju 29. (dosadašnjem pitanje 25.) Pra lo se i kontroliralo namjensko isplaćivanje donacija, pomo-ći, subvencija do krajnjeg korisnika te korištenje is h koje se odnosi na obvezu praćenja i kontroliranja na-mjenskog isplaćivanja donacija, pomoći, subvencija do krajnjeg korisnika, te korištenje is h izmijenjena su potpitanja 2. i 3., kao i referenca uz potpitanje 2.

Potpitanje 29.2. sada glasi: Obavljene su provjere na licu mjesta na odabranom uzorku od onih krajnjih korisnika kojima su na godišnjoj razini izvršene ispla-te iznad 20.000,00 kuna. Kako bi se izbjegle dvojbe, promijenjena je i referenca, te je pojašnjeno da se kontrole na licu mjesta vrši za svaku isplatu iznad 20.000,00 kuna. Potrebno je od svih krajnjih korisni-ka koji su na godišnjoj razini ostvarili iznad 20.000,00 kuna od obveznika davanja Izjave odabra određeni broj i kod tog određenog broja o ći u kontrolu na licu mjesta. Broj tj. uzorak nije određen stoga ga bira sam obveznik.

Promijenjeno je i pitanje 29.3. koje sada glasi: Postoji izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava/re-alizaciji projekta. Do sada je izvješće od krajnjeg kori-snika bilo potrebno ima samo u slučajevima kada su sredstva isplaćena u iznosu od 10.000,00 kuna ili ve-ćem. Među m, uvedena je zakonska obveza da je u svim slučajevima kada se sredstva isplaćuju iz javnih izvora potrebno dobi izvješće od krajnjeg korisnika. Kontrola namjenskog korištenja isplaćenih donacija do krajnjeg korisnika do sada je predstavljala jedan od elemenata učinkovitog i djelotvornog sustava fi -nancijskog upravljanja i kontrola, a provodila se is-ključivo potaknuta ovim pitanjem iz Upitnika (koji je podloga za davanje Izjave).

22


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

Među m, Zakon o fi nancijskom poslovanju i računo-vodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14), a istodobno i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 15/15), prvi put propisuje za je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike na držav-noj, ali i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, ob-vezu kontrole korištenja namjenski isplaćenih prora-čunskih sredstava neprofi tnim organizacijama. Dakle, kako bi se dodatno ojačala odgovornost za upravlja-nje proračunskim sredstvima, propisuje se da su je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici za isplate kojima je unaprijed utvrđena namjena obvezni pra da su isplaćena sredstva korištena zakonito i namjen-ski. Zakonom o proračunu predviđene su i adekvatne novčane kazne za nepoš vanje navedenih odredbi Zakona. Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će za prekršaj čelnika pro-računa i proračunskog korisnika za isplate za koje se nije provjerilo, odnosno kontroliralo da su sredstva isplaćena neprofi tnim organizacijama korištena zako-nito i namjenski.

Pitanja 19. (dosadašnje pitanje 16.), 20. (dosadašnje pitanje 17.), 21. (dosadašnje pitanje 18.), 22. (do-sadašnje pitanje 19.), 25. (dosadašnje pitanje 21.), 26. (dosadašnje pitanje 22.), 27. (dosadašnje pitanje 23.), 28. (dosadašnje pitanje 24.), 30. (dosadašnje pitanje 26.), 31. (dosadašnje pitanje 27.), 32. (dosa-dašnje pitanje 28.) i 33. (dosadašnje pitanje 29.) nisu se mijenjala.

U pitanju 25. Pra lo se i kontroliralo namjensko ispla-ćivanje donacija, pomoći, subvencija do krajnjeg ko-risnika te korištenje is h detaljnije je uređena refe-renca. Dodano je ograničenje uzorka, pa se tako sada navedeno pitanje tes ra na uzorku od 5 % ukupnog broja svih transfera i minimalno 5 % ukupne vrijedno-s svih transfera, a najviše 100. Pitanja u području javne nabave se nisu mijenjala.

5. Promjene u Upitniku u području računovodstva

Pitanje 59. (dosadašnje pitanje 55.) je neznatno pro-mijenjeno i sada glasi: Nakon provjere suš ne računa i dokumentacije obavljenih usluga, radova odnosno nabave robe računi se u glavnoj knjizi eviden raju po proračunskim klasifi kacijama (odgovaraju obveznici primjene proračunskog računovodstva). Ranije je pi-tanje glasilo Provjerom suš ne računa i dokumentaci-je obavljenih usluga, radova odnosno nabave robe ra-čuni se u glavnoj knjizi eviden raju po proračunskim klasifi kacijama, što znači da je samo dorađen izričaj, a pitanje se nije suš nski mijenjalo.

6. Promjene u Upitniku u području izvještavanje i ostalo

Dodana su dva nova pitanja koja glase:

Novo pitanje 74. Uspostavljen je sustav dokumen ra-nja podataka o rizicima i izvještavanja o najznačajni-jim rizicima i postoji jasna procedura o upravljanju ri-zicima (odgovaraju ministarstva i druga jela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifi kacije preslika registra rizika, izvještaja i internog akta (sva tri zahtjeva treba ispuni ).

Novo pitanje 75. Internim aktom (uputom, sporazu-mom) uređen je način komunikacije, izvještavanja i drugih ak vnos s proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz nadležnos (odgovaraju ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji imaju proračunske i izvanproračunske korisnike) preslika odnosno referenca akta.

Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sek-toru propisuje se, među ostalim odgovornost čelnika za razvoj učinkovitog i djelotvornog sustava unutar-njih kontrola te se defi nira odnos korisnika proračuna razine razdjela organizacijske klasifi kacije, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve s proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz nadležnos u dijelu koordinacije razvoja sustava unutarnjih kontrola. Neovisno o broju zaposlenih i fi nancijskim sredstvima svi proračunski i izvanprora-čunski korisnici, jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, trgovačka društva i druge pravne osobe koje su obveznici podnošenja Izjave u obvezi su razvija sustave unutarnjih kontrola prilagođeno njihovim posebnos ma poslovanja, odnosno u opse-gu koji je potreban za osiguranje primjerene kontrole rizika, praćenje učinkovitos poslovanja, pouzdanost fi nancijskih i ostalih informacija, te radi osiguranja zakonitos i pravilnos u poslovanju i fi skalne odgo-vornos .

Ministarstva i jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave su koji pripremaju planske doku-mente razvoja, utvrđuju rizike u odnosu na postavlje-ne strateške ciljeve, eviden raju ih i defi niraju mjere za njihovo ublažavanje. Da bi se osigurala provedba upravljanja rizicima potrebno je internim aktom ure-di opća pravila za upravljanje rizicima, uključujući izvještavanje čelnika o najznačajnijim rizicima. Mini-starstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave trebaju sagledava funkcioniranje sustava unutarnjih kontrola u cjelini, od najviše razine gdje se defi niraju strateški ciljevi i priorite , konsolidiraju fi nancijski planovi i izvješća do proračunskih i izvan-proračunskih korisnika iz nadležnos , koji su zaduženi za realizaciju strateških ciljeva, troše fi nancijska sred-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

23


stva iz konsolidiranih proračuna i odgovorni su mini-stru/županu/gradonačelniku za način kako funkcioni-raju sustavi unutarnjih kontrola.

Da bi osigurali razvoj i odgovarajuće funkcioniranje sustava unutarnjih kontrola na razini proračunskih i izvanproračunskih korisnika, ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba-ju internim aktom uredi način suradnje i ak vnos s proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz nadležnos , uključujući sustav izvještavanja radi pra-ćenja ostvarenja ciljeva i utrošenih fi nancijskih sred-stava. Temelj za ova pitanja, osim u Zakonu o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, sadržan je i u Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 9. listopada 2014. (KLASA: 022-03/14-07/364, URBROJ: 50301-05/16-14-2) i 7. listopada 2015. (KLASA: 022-03/15-07/329, URBROJ: 50301-05/16-15-3) iz kojih proizlazi obveza razvoja upravljanja rizicima i formalnog ure-đivanja načina suradnje i ak vnos između ministar-stva i jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

7. Sastavljanje i predaja Izjave u postupku primopredaje dužnos

Ako jekom godine dođe do primopredaje tj. ako čel-nik obveznika odlazi s dužnos radi prestanka manda-ta, odlaska u mirovinu i sl. Uredba u članku 12.a po-sebno razrađuje način postupanja u takvim slučajevi-ma. U postupcima primopredaje nakon 31. kolovoza potrebno je popuni Upitnik za tekuću godinu, i to za razdoblje od 1. siječnja do datuma primopredaje. U m slučajevima čelnik koji odlazi s dužnos novom čelniku uz Izjavu predaje i sve priloge sastavljene za navedeno razdoblje. Dakle, uz Izjavu se predaje popu-njeni Upitnik, Plan otklanjanja slabos i nepravilnos , Izviješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma utvrđenima prethodne godine (u kojem se navode one slabos i nepravilnos , odnosno ak vnos koje su trebale bi provedene do datuma primopredaje) i Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kon-trola.

Izjave predane u postupku primopredaje ostaju kod obveznika do datuma predaje nadležnom ministar-stvu, odnosno jedinici lokalne i područne (regional-ne) samouprave. Navedeno znači da će oni obveznici kod kojih je jekom godine došlo do primopredaje vlas predava dvije izjave: jednu Izjavu čelnika koji je obnašao dužnost od 1. siječnja do datuma primo-predaje i drugu Izjavu čelnika koji je obnašao dužnost od datuma primopredaje do 31. prosinca. Uz dvije Izjave u pravilu se predaje jedan popunjeni Upitnik s prilozima. Među m i tu su mogući izuzeci:

• U slučaju primopredaje do 31. kolovoza prilikom primopredaje nije potrebno sastavi novi Upitnik i priloge za tekuću godinu, nego se koriste doku-men iz prethodne godine. Za tekuću se godinu sastavlja Upitnik s prilozima za razdoblje od 1. si-ječnja do 31. prosinca, a predaje se zajedno s dvije izjave nadležnom ministarstvu, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

• U slučaju primopredaje nakon 31. kolovoza pri-likom primopredaje sastavlja se Upitnik zajedno s prilozima za razdoblje od 1. siječnja do datuma primopredaje. Zbog navedenoga može se dogodi- da u tom razdoblju još nisu doneseni fi nancijski

planovi, te se na dio pitanja iz planiranja odgovara s nije primjenjivo. Isto tako moguće je da nije do-nesena odluka o provođenju popisa, pa će se i na pitanje iz područja računovodstva koje se odnosi na donošenje odluke o popisu odgovara s nije primjenjivo. U takvim slučajevima potrebno je na-knadno za razdoblje od datuma primopredaje do 31. prosinca odgovori na ova pitanja iz Upitnika. Tada će obveznik uz dvije izjave do kraja veljače, odnosno ožujka preda i dva upitnika, s me da će se u drugom odgovara samo na ona pitanja na koja nije bilo moguće odgovori u razdoblju za koje se sastavljao prvi Upitnik.

24

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

1. UvodNeovisno o broju zaposlenih i fi nancijskim sredstvima svi proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i trgovačka društva, te druge pravne osobe koje su obveznici podnošenja Izjave o fi -skalnoj odgovornos obvezni su razvija sustave unu-tarnjih kontrola prilagođenih njihovim posebnos ma poslovanja odnosno u opsegu koji je potreban za osigu-ranje primjerene kontrole rizika, praćenje učinkovitos poslovanja, osiguranje pouzdanos fi nancijskih i ostalih informacija te zakonitos i pravilnos u poslovanju.

Ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju sagledava funkcioniranje susta-va unutarnjih kontrola u cjelini, od najviše razine gdje se defi niraju strateški ciljevi i priorite , konsolidiraju fi -nancijski planovi i izvješća do proračunskih i izvanpro-računskih korisnika iz nadležnos koji su zaduženi za realizaciju strateških ciljeva, troše fi nancijska sredstva iz konsolidiranih proračuna i odgovorni su ministru/županu/gradonačelniku za način na koji funkcioniraju sustavi unutarnjih kontrola u okviru proračunom, od-nosno fi nancijskim planom dodijeljenih sredstava. Da bi osigurali razvoj i odgovarajuće funkcioniranje susta-va unutarnjih kontrola na razini proračunskih i izvan-proračunskih korisnika, ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju internim aktom uredi način suradnje i ak vnos s proračun-

skim i izvanproračunskim korisnicima iz nadležnos , uključujući sustav izvještavanja radi praćenja ostvare-nja ciljeva i utrošenih fi nancijskih sredstava.

2. Koordinacija razvoja sustava unutarnjih kontrola

Županije, gradovi i općine koordiniraju razvoj sustava unutarnjih kontrola s proračunskim odnosno izvan-proračunskim korisnicima u sljedećim područjima:

• Planiranje i izvršavanje proračuna.• Izrada i realizacija plana razvojnih programa.• Dostavljanje Izjave o fi skalnoj odgovornos te for-

malna i suš nska provjera sadržaja Upitnika o fi -skalnoj odgovornos .

• Razvoj upravljanja rizicima.• Sprječavanje rizika nepravilnos .• Način praćenja i izvještavanja proračunskih/izvan-

proračunskih korisnika• Obavljanje unutarnje revizije kod proračunskih/

izvanproračunskih korisnika, uključujući i izradu planova rada unutarnje revizije i dostavu revizor-skog izvješća

2.1. Koordinacija ak vnos za izradu proračuna

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S) na temelju uputa Ministar-stva fi nancija treba izradi upute za izradu prijedloga proračuna za naredno trogodišnje razdoblje s utvrđe-nim limi ma proračunskih sredstava.

U izradu proračuna JLP(R)S trebaju se uključi prora-čunski/izvanproračunski korisnici iz nadležnos koji

Koordinacija sustava unutarnjih kontrola između JLP(R)S i njihovih korisnikaMarela Knežević *

Davor Kozina **

Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (NN br. 78/15) defi nira se, među ostalim, odnos korisnika proračuna razine razdjela organizacijske klasifi kacije odnosno jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave s proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz nadležnos , u dijelu koordinacije razvoja sustava unutarnjih kontrola. U nastavku se daje pojašnjenje u vezi s provedbom koordinacije razvoja sustava unutarnjih kontrola između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih prora-čunskih/izvanproračunskih korisnika.

* Marela Knežević, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb. ?? Davor Kozina, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

25

UDK 657.21 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

svojim ak vnos ma i projek ma sudjeluju u proved-bi programa JLP(R)S.

Poslove koordinacije izrade proračuna JLP(R)S pro-vodi upravno jelo nadležno za proračun i fi nancije, pri čemu nadležna upravna jela koordiniraju izradu fi nancijskih planova proračunskih/izvanproračunskih korisnika iz svoje nadležnos .

Uputa za izradu prijedloga proračuna za naredno tro-godišnje razdoblje treba sadržava :

• Temeljne ekonomske pretpostavke za izradu pro-računa.

• Opis planiranih poli ka JLP(R)S.• Procjenu prihoda i rashoda JLP(R)S.• Limite rashoda proračuna po upravnim odjelima i

proračunskim/izvanproračunskim korisnicima.• Metodologiju izrade proračuna JLP(R)S i fi nancijskih

planova proračunskih/izvanproračunskih korisnika.

Proračunski/izvanproračunski korisnici trebaju prijed-loge fi nancijskih planova izradi u skladu s uputom za pripremu proračuna JLP(R)S, odnosno u skladu s utvr-đenim limi ma iz uputa.

Svoje prijedloge proračunski/izvanproračunski kori-snici dostavljaju nadležnom upravnom odjelu u JL-P(R)S na provjeru i usuglašavanje. Tijekom provjere i usuglašavanja prijedloga fi nancijskog plana prora-čunskog/izvanproračunskog korisnika treba razmo-tri opravdanost iskazanih zahtjeva za fi nancijskim sredstvima za redovno poslovanje proračunskih/izvanproračunskih korisnika, te opravdanost zahtjeva za dodatnim sredstvima za projekte. Projek koji su uvršteni u planove razvojnih programa JLP(R)S mo-raju bi sadržani u fi nancijskom planu proračunskih/izvanproračunskih korisnika.

Proračunski/izvanproračunski korisnik u obrazloženju fi nancijskog plana treba obrazloži :

• Uzroke rasta ili smanjenja pojedinih rashoda. • Analize kretanja troškova u narednom razdoblju s

obzirom na promjene okolnos poslovanja.• Promjene u kretanju vlas h prihoda.• Informacije o stanju imovine u vezi s troškovima

koji će proizaći zbog potreba održavanja, zamjene imovine, nabavke rezervnih dijelova, te troškova servisiranja.

• Informacije o obvezama koje proizlaze iz potpisa-nih ugovora koji još nisu krenuli u realizaciju ili su djelomično realizirani.

• Informacije o ostvarenim rezulta ma u prethod-nom razdoblju.

Suglasnost na prijedlog fi nancijskog plana za pro-računskog/izvanproračunskog korisnika treba da nadležni upravni odjel JLP(R)S, a usuglašeni prijedlog fi nancijskog plana proračunskog/izvanproračunskog korisnika, pročelnik nadležnog upravnog odjela JLP(R)S dostavit će upravnom jelu nadležnom za proračun i fi nancije.

Prijedlozi fi nancijskih planova proračunskih/izvan-proračunskih korisnika moraju bi izrađeni na način, odnosno u skladu s utvrđenom programskom klasifi -kacijom od nadležnog upravnog jela, koji će omogu-ći izradu Plana razvojnih programa.

Upravno jelo nadležno za proračun i fi nancije ana-lizira će usklađenost prijedloga proračuna upravnih odjela i proračunskih/izvanproračunskih korisnika s odobrenim limi ma iz uputa za izradu proračuna te izradi prijedlog proračuna JLP(R)S i o njemu izvijes - župana/gradonačelnika/načelnika.

PRETPLATE NA

SU U TIJEKU NAwww.tim4pin.hr

[email protected]

[email protected]

telefoni01/5531-755; 01/5531-335

099/3037-677; 099/3037-678

26


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

Župan/gradonačelnik/načelnik treba razmotri i pre-ispita prijedloge proračuna svakog upravnog odjela, usporedi s raspoloživim prihodima, što se osobito odnosi na namjenske prihode, te provjeri preuzete obveze.

U slučaju prekoračenja odobrenog limita preispituje se opravdanost visine predloženih odnosno zatraže-nih sredstava. Usuglašavanje se provodi sve do tre-nutka kada se proračun ne uravnoteži, odnosno sve dok se ne pos gne usklađenost prihoda i rashoda po izvorima fi nanciranja.

Konačni nacrt proračuna stavlja se na javnu raspra-vu putem internetske stranice JLP(R)S uz mogućnost dostave prijedloga i primjedbi na nacrt u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama.

Po odobrenju proračuna u najkraćem roku treba izvi-jes proračunske/izvanproračunske korisnike s do-dijeljenim sredstvima.

Uz plan proračuna se donosi i Odluka o izvršavanju proračuna u kojoj su detaljnije opisani odnosi s pro-računskim/izvanproračunskim korisnicima, te se i ta odluka dostavlja proračunskim/izvanproračunskim korisnicima.

2.2. Koordinacija ak vnos za izradu i realizaciju plana razvojnih programa

U izradu plana razvojnih programa treba uključi pro-računske/izvanproračunske korisnike iz nadležnos koji sudjeluju u ostvarenju strateških ciljeva JLP(R)S i provedbi projekata i ak vnos radi ostvarenja zajed-ničkih ciljeva.

Poslove koordinacije izrade plana razvojnih programa na razini JLP(R)S opera vno provodi upravno jelo nadležno za proračun i fi nancije, pri čemu nadležna upravna jela u JLP(R)S koordiniraju izradu planova razvojnih programa sa svojim proračunskim/izvan-proračunskim korisnicima.

Proračunski/izvanproračunski korisnici iz nadležnos JLP(R)S dostavi će svoje prijedloge razvojnih pro-grama za naredno trogodišnje razdoblje nadležnom upravnom jelu u JLP(R)S na usuglašavanje. Objedi-njeni prijedlog upravnog jela s ugrađenim prijedlo-zima proračunskih/izvanproračunskih korisnika, sva upravna jela dostavit će upravnom jelu nadležnom za proračun i fi nancije.

Konačni prijedlog planova razvojnih programa dogo-vorit će pročelnici upravnih jela i župan/gradona-čelnik/načelnik sa zamjenicima koji su i odgovorni za njihovo ostvarenje.

Na razini nadležnih upravnih jela, te proračunskih/izvanproračunskih korisnika iz nadležnos defi niraju

se i opisuju načini ostvarenja razvojnih programa te utvrđuju pokazatelji uspješnos .

Upravno jelo nadležno za proračun i fi nancije obje-dinit će prijedloge upravnih jela (koji uključuje i pri-jedlog proračunskog/izvanproračunskog korisnika iz nadležnos upravnog jela) u jedinstveni plan ra-zvojnih programa JLP(R)S za naredno trogodišnje raz-doblje u skladu s odobrenim sredstvima u proračunu.

Upravna jela u JLP(R)S i proračunski/izvanproračun-ski korisnici dužni su pra realizaciju dogovorenih zajedničkih ciljeva i provedbu programa, odnosno pro jekata iz plana razvojnih programa.

2.3. Dostavljanje Izjave i provjera Upitnika o fi skalnoj odgovornos

Samoprocjena sustava unutarnjih kontrola obavlja se popunjavanjem Upitnika o fi skalnoj odgovornos koji je sastavni dio Uredbe o sastavljanju i predajom Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13 i 19/15).

Čelnici proračunskih/izvanproračunskih korisnika do-stavi će Izjavu o fi skalnoj odgovornos s prilozima nadležnom upravnom jelu (ili nadležnom upravnom odjelu za proračun i fi nancije ako je takva praksa) JL-P(R)S do 28. veljače tekuće godine za prethodnu go-dinu.

JLP(R)S će za svakog obveznika provjeri formalni sa-držaj Izjave o fi skalnoj odgovornos . Provjeru formal-nog sadržaja Izjave i Upitnika o fi skalnoj odgovornos provodi upravno jelo nadležno za proračunskog korisnika u suradnji s upravnim jelom nadležnim za proračun i fi nancije na način da utvrdi jesu li:

• Predani svi propisani dokumen .• U izjavama čelnika proračunskih/izvanproračun-

skih korisnika navedena područja za koja je u Upit-niku o fi skalnoj odgovornos utvrđeno da postoje slabos i nepravilnos .

• Za utvrđene slabos i nepravilnos sastavljeni Pla-novi otklanjanja slabos i nepravilnos .

• Za Planove otklanjanja slabos i nepravilnos iz prethodnog razdoblja izrađena Izvješća o otklonje-nim slabos ma i nepravilnos ma.

Suš nska provjera sadržaja Izjave o fi skalnoj odgo-vornos provodi se na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos i za dostavljena Izvješća o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma utvrđenim prethodne godine.

Provjeru dokumentacije sadržaja Upitnika o fi skalnoj odgovornos te provjeru provedbe ak vnos iz Izvje-šća o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma utvr-đenim prethodne godine provodi djelatnik upravnog

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

27

UDK 657.21 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

odjela nadležnog za proračunskog/izvanproračun-skog korisnika (ili ako je takva praksa: djelatnik uprav-nog jela nadležnog za proračun i fi nancije ili zajed-nički m), a mogu se provodi :

• Na licu mjesta, pregledom dokumentacije prema referencama iz Predmeta o fi skalnoj odgovornos , odnosno preslike dokumentacije uložene u Pred-met i pregledom dokumentacije koja potvrđuje provedbu ak vnos iz Izvješća o otklonjenim sla-bos ma i nepravilnos ma.

• Za uzorak pitanja iz Upitnika o fi skalnoj odgovor-nos i za provedene ak vnos iz Izvješća o otklo-njenim slabos ma i nepravilnos ma može se za-traži dostava dokazne dokumentacije.

Djelatnike zadužene za suš nsku provjeru sadržaja Izjave o fi skalnoj odgovornos odabire pročelnik nad-ležnog upravnog odjela (ili pročelnik upravnog jela nadležnog za proračun i fi nancije).

2.4. Koordinacija razvoja upravljanja rizicima

Čelnici proračunskih/izvanproračunskih korisnika od-govorni su za rizike koji bi mogli bi prijetnja ostvare-nju ciljeva, te u skladu s očekivanim rizicima trebaju provodi prikladne i učinkovite prethodne i naknad-ne kontrole u svrhu usmjeravanja poslovanja u želje-nom smjeru.

Čelnici proračunskih/izvanproračunskih korisnika duž -ni su provodi kontrolne ak vnos radi smanjenja rizika, a koje su usmjerene na:

• Očuvanje vrijednos imovine kojom raspolaže pro-računski/izvanproračunski korisnik.

• Sprječavanje nastanka obveza na teret proračun-skog/izvanproračunskog korisnika za koje nisu osi-gurana sredstva u proračunu JLP(R)S, odnosno fi -nancijskom planu.

• Sprječavanje nenamjenskog trošenja proračunskih sredstava.

• Povećanje vlas h prihoda i pravodobnu naplatu prihoda.

Nadležno upravno jelo treba uspostavi prikladan model izvještavanja kako bi dobilo informacije o naj-značajnijim rizicima svojih proračunskih/izvanprora-čunskih korisnika, te takve rizike uvrs i u registar rizika na razini upravnog jela.

2.5. Koordinacija sprječavanja rizika nepravilnos

Čelnik JLP(R)S, odnosno proračunskog/izvanprora-čunskog korisnika obvezan je sprječava rizik nepra-vilnos i poduzima radnje pro v nepravilnos .

Proračunski/izvanproračunski korisnici nisu obvezni imenova osobu zaduženu za nepravilnos , ali su duž-

ni o uočenim nepravilnos ma pisano izvijes osobu zaduženu za nepravilnos na razini JLP(R)S, sukladno Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o ne-pravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, pro-računskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 70/12).

Župan/gradonačelnik/načelnik na prijedlog pročelni-ka upravnog jela nadležnog za proračun i fi nancije, u roku od sedam radnih dana, u slučaju uočenih ne-pravilnos po provedenim provjerama Izjava i Upit-nika o fi skalnoj odgovornos koje dostavljaju čelnici proračunskih/izvanproračunskih korisnika u slučaju spoznaja o nepravilnos ma poduzima sljedeće mjere:

• U slučaju utvrđenih nepravilnos za koje postoji sumnja na kazneno djelo, predmet s dokazima u prilogu dostavlja na postupanje nadležnom držav-nom odvjetništvu.

• U slučaju utvrđenih nepravilnos koje imaju obi-lježje prekršaja, predmet sa dokazima u prilogu do-stavlja na postupanje nadležnoj ustrojstvenoj jedi-nici u Ministarstvu fi nancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor.

• Kada se utvrdi da su sredstva korištena suprotno zakonu ili proračunu, čelnik obveznika odmah za-h jeva povrat proračunskih sredstava u proračun ili podnosi zahtjev za obavljanje proračunskog nad-zora radi donošenja rješenja o povratu sredstava u proračun.

• U slučaju utvrđenih nepravilnos za koje nisu propi-sane kazne, nalaže mjere za otklanjanje nepravilnos .

Čelnici proračunskih/izvanproračunskih korisnika duž -ni su:

• Za svaku zaprimljenu prijavu o nepravilnos odno-sno za uočenu nepravilnost i poduzete mjere po-puni Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj ne-pravilnos i odmah ga dostavi osobi zaduženoj za nepravilnos u županiji/gradu/općini.

• Pra postupanja po poduze m mjerama i polu-godišnje i godišnje izvješćiva osobu zaduženu za nepravilnos u županiji/gradu/općini, na Obrascu Praćenje postupanja po poduze m mjerama.

Čelnici proračunskih/izvanproračunskih korisnika, u roku 15 dana od poduzimanja mjera, u pisanom će obliku o tome obavijes osobu koja je prijavila ne-pravilnost, osim u slučaju anonimne prijave.

U slučaju uočenih nepravilnos po provedenim pro-vjerama Izjava i Upitnika o fi skalnoj odgovornos koje dostavljaju čelnici proračunskih/izvanproračunskih koris nika, osoba zadužena za nepravilnos , na te-melju prijave pročelnika nadležnog upravnog odjela (ili pročelnika upravnog jela nadležnog za proračun i fi nancije), koji je nadležan za provjeru, popunit će Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos

28


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

radi sastavljanja polugodišnjeg i godišnjeg izvješća o nepravilnos ma.

3. Uloga unutarnje revizije županije/grada Unutarnja revizija procjenjuje sustav unutarnjih kontro-la, daje mišljenje i savjete za unaprjeđenje poslovanja.

Unutarnja revizija ustrojena na razini županije/grada, obavlja unutarnju reviziju i kod proračunskih/izvan-proračunskih korisnika iz nadležnos (osim u onima koji su unutarnju reviziju uspostavili sukladno kriteri-jima za uspostavu unutarnje revizije).

Prilikom izrade svog strateškog plana rada unutarnja revizija obavlja procjenu rizika i za sve proračunske/izvanproračunske korisnike županije/grada, te će su-kladno procjeni rizika uvrs obavljanje određene revizije u svoj strateški plan.

Unutarnja revizija obavlja reviziju svih programa, pro-jekata, ak vnos i poslovnih procesa.

Unutarnja revizija dat će informaciju čelniku prora-čunskog/izvanproračunskog korisnika županije/grada o funkcioniranju sustava unutarnjih kontrola u odre-đenom području poslovanja koje je ocijenjeno rizič-nim, te osnivaču informaciju o njegovom poslovanju (s obzirom na to da je proračunski/izvanproračunski korisnik osnovan radi realizacije određenih ciljeva žu-panije/grada i/ili pružanja javnih usluga).

Revizorsko izvješće dostavlja se čelniku proračun-skog/izvanproračunskog korisnika županije/grada, a župana/gradonačelnika se izvještava kroz uspo-stavljene oblike izvještavanja o radu unutarnje revi-zije (kvartalna, polugodišnja, godišnja izvješća o svim ak vnos ma unutarnje revizije). O ključnim nalazima i preporukama obavijes t će se i nadležni upravni odjel za proračun i fi nancije koji je zadužen za koordi-naciju razvoja sustava unutarnjih kontrola.

Za potrebe čelnika proračunskog/izvanproračunskog ko-risnika županije/grada unutarnja revizija priprema obra-zac – prilog Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unu-tarnjih kontrola koji je sastavni dio Izjave o fi skalnoj od-govornos koji čelnik proračunskog/izvanproračunskog korisnika dostavlja nadležnom županu/gradonačelniku.

4. IzvještavanjeOsim propisanih fi nancijskih izvještaja (uključuju-ći i izvješća o vlas m i ostalim prihodima koji nisu uključeni u nadležni proračun) koja se traže od pro-računskih/izvanproračunskih korisnika, pročelnici nadležnih upravnih jela, ovisno o rizicima u po-slovanju proračunskih/izvanproračunskih korisni-ka, kapacite ma i tehnološkoj povezanos , moraju odredi način praćenja i izvještavanja proračunskih/izvanproračunskih korisnika, što uključuje i traženje nekih drugih izvješća odnosno informacija bitnih za praćenje rada proračunskih/izvanproračunskih kori-snika iz nadležnos .

5. Završne napomeneMinistarstvo fi nancija izradilo je predložak Upute ko-jom se uređuje način suradnje između JLP(R)S i njiho-vih proračunskih/izvanproračunskih korisnika u vezi s koordinacijom ak vnos radi učinkovite provedbe Zakona o proračunu, Zakona o fi skalnoj odgovornos i Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sek-toru. Predložak Upute je dostupan na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija:

h p://www.mfi n.hr/hr/novos /uputa-o-suradnji-iz-medu-jedinica-lokalne-i-podrucne-regionalne-samo-uprave-i.

Uputom su utvrđene minimalne obveze koje je nuž-no izvrši u svrhu razvoja suradnje između JLP(R)S i njihovih proračunskih/izvanproračunskih korisnika iz nadležnos , te iste ne isključuju obveze koje proizla-ze iz zakona i ostale regula ve koja uređuje područje proračuna i sustava unutarnjih kontrola, kao i eventu-alne dodatne ak vnos koje čelnik procijeni potreb-nim uredi . S obzirom na to da su trgovačka društva u vlasništvu JLP(R)S i druge pravne osobe kojima je osnivač JLP(R)S obveznici Zakona o fi skalnoj odgovor-nos i Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, preporučuje se istom ili posebnom uputom obuhva i navedena društva utvrđena u Registru tr-govačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos koju objavljuje Ministarstvo fi nancija.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

29

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

1. Tko je dužan provjerava ispunjavanje mjerila?

Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima fi nanci-ranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN, br. 26/15, dalje u tekstu: Uredba) propisuje mjerila koja moraju ispunjava udruge, koje namjeravaju koris sred-stva iz javnih izvora za provedbu programa i projeka-ta od interesa za opće dobro, jednako kada se radi o fi nancijskim sredstvima ili nefi nancijskim podrškama u pravima, pokretninama i nekretninama, bez obzira na to dodjeljuju li se sredstva na temelju provedenog javnog natječaja ili javnog poziva, odnosno izravno bez provedbe javnog natječaja.

Ispunjava li udruga mjerila koja su propisana Uredbom, provjerava davatelj fi nancijskih sredstava (nadležno državno jelo, Vladin ured ili jelo, jedinica lokalne sa-mouprave, javno trgovačko društvo ili javna ins tucija) jekom provjere ispunjavanja formalnih (administra- vnih) uvjeta prijave na javni natječaj ili javni poziv,

koja prethodi ocjenjivanju samog programa ili pro-jekta. Dodjela fi nancijskih sredstava po natječajima je pravilo, ali se sredstva udruzi mogu dodijeli i izravno, bez provedbe javnog natječaja ili javnog poziva, pod uvje ma propisanim člankom 6., stavkom 3. Uredbe1,

* Vesna Lendić Kasalo, dipl. iur., zamjenica ravnatelja, Vladin Ured za udruge, Zagreb.1 Financijska sredstava, bez objavljivanja javnog natječaja dodjelju-ju se izravno samo u opravdanim i iznimnim slučajevima, kada ne-predviđeni događaji obvezuju davatelja fi nancijskih sredstava da u suradnji s udrugama žurno djeluje u rokovima u kojima nije moguće proves standardni natječajni postupak i problem je moguće riješi samo izravnom dodjelom fi nancijskih sredstava, kada se fi nancijska sredstva dodjeljuju udruzi ili skupini udruga koje imaju isključivu nad-ležnost u području djelovanja i/ili zemljopisnog područja za koje se fi nancijska sredstva dodjeljuju ili je udruga jedina organizacija opera-

ili na temelju ugovora o sponzorstvu, a u m slučajevi-ma ispunjavanje mjerila davatelj fi nancijskih sredstava provjerava najkasnije prije potpisa ugovora o fi nanci-ranju. Mjerila su uređena člankom 5. Uredbe i detaljno se pojašnjavaju dalje u ovom članku.

2. Udruga mora bi upisana u Registar udruga

Udruga može bi fi nancirana iz javnih izvora, samo ako je upisana u Registar udruga2, iz čega proizlazi da treba djelova sukladno Zakonu o udrugama (NN, br. 74/14; dalje u tekstu: Zakon), što znači da mora ima statut usklađen sa Zakonom o udrugama3, a osoba

vno sposobna za rad na području djelovanja i/ili zemljopisnom po-dručju na kojem se fi nancirane ak vnos provode, kada se fi nancijska sredstva dodjeljuju udruzi koja je na temelju propisa izrijekom nave-dena kao provoditelj određene ak vnos , odnosno kada se prema mišljenju nadležnog povjerenstva jednokratno dodjeljuju fi nancijska sredstva do 5.000 kuna za ak vnos koje iz opravdanih razloga nisu mogle bi planirane u godišnjem planu udruge, a ukupan iznos tako dodijeljenih sredstava iznosi najviše 5 % svih sredstava planiranih u proračunu za fi nanciranje svih programa i projekata udruga.2 Odnosno drugi odgovarajući registar, ako se radi o neprofi tnoj organizaciji na koju se primjenjuju i odredbe Zakona o udrugama (kao što su umjetničke organizacije), ili koja je prihvatljivi prijavitelj u skladu s uvje ma javnog natječaja (zaklada, privatna ustanova, vjer-ska zajednica ili druga neprofi tna organizacija)3 Sve udruge, sukladno članku 55. stavku 1. Zakona imale su ob-vezu u roku od godinu dana od stupanja Zakona na snagu, dakle do 1. listopada 2015., uskladi svoje statute sa Zakonom i podnije za-htjev za upis promjena nadležnom uredu državne uprave. Za udruge koje to nisu učinile u propisanom roku to nikako ne znači prestanak udruge po sili zakona, odnosno gubitak pravne osobnos koja je stečena upisom u Registar udruga, već ukazuje na moguće nedje-lovanje udruge ili njezinu pasivnost za donošenje odluka povezanih sa usklađivanjem statuta. Naime, rok 1. listopada 2015. nije preklu-zivan (ne nastupa gubitak prava zbog nevršenja u roku koji je strogo određen), te uredi državne uprave i nakon proteka tog roka zapri-maju i rješavaju zahtjeve za upis promjene statuta udruge u Registru

Mjerila koja moraju ispunjava udruge za korištenje sredstva iz javnih izvoraVesna Lendić Kasalo *

U prethodna dva broja časopisa objavljeni su članci autorice, kojima je obrađena primjena Uredbe o krite-rijima, mjerilima i postupcima fi nanciranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro, koje provode udruge te osnovni standardi koje valja uvaži . U ovom broju detaljnije se obrađuju mjerila koja moraju ispunjava udruge u namjeri korištenja sredstava iz javnih izvora.

30

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

ovlaštena za zastupanje udruge koja potpisuje ugo-vor o fi nanciranju mora bi u mandatu.

Upisom u Registar, udruga stječe pravnu osobnost, a tu činjenicu dokazuje izvatkom iz Registra udruga koji se vodi u elektroničkom obliku jedinstveno za sve udruge u Republici Hrvatskoj. Registar udruga vode uredi dr-žavne uprave u županijama, odnosno gradski ured Gra-da Zagreba nadležan za poslove opće uprave, a udruge se upisuju prema sjedištu udruge pri nadležnom uredu. Izvadak iz Registra udruga, neovisno o sjedištu udruge izdaje ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove opće uprave, na zahtjev svake zainteresirane osobe. Izvadak iz Regi-stra udruga izdaje se u obliku računalnog ispisa i sadrži posljednje podatke upisane u Registar udruga.

Ipak, davatelji fi nancijskih sredstava više nemaju po-trebu traži od udruge izvadak iz Registra udruga Republike Hrvatske (ili njegovu presliku), kao dokaz o registraciji udruge, za koji je bilo važno da ne bude stariji od tri mjeseca do dana raspisivanja natječaja, kako bi bilo vidljivo da udruga djeluje najmanje ono-liko godina od dana registracije do dana raspisivanja, koliko je to propisano uvje ma natječaja, da udruga ima statut usklađen sa Zakonom ili da je osoba ovla-štena za zastupanje udruge u mandatu.

Naime, ustrojavanjem Registra udruga sukladno Pra-vilniku o sadržaju i načinu vođenja Registra udruga Republike Hrvatske i Registra stranih udruga u Re-publici Hrvatskoj (NN, br. 4/15) davatelji fi nancijskih sredstava, kao i cijela zainteresirana javnost, u svakom trenutku iz Registra udruga mogu ispisa sve aktualne podatke o udruzi, koje sadrži i izvadak, a ispis im može bi dokaz o registraciji udruge, mandatu osobe ovla-štene za zastupanje i usklađenos statuta sa Zakonom.

Time se pos glo da se udruge ne moraju izlaga pla-ćanju upravne pristojbe za izdavanje izvatka, a ispis s najnovijim podacima iz Registra udruga moguće je napravi neposredno prije potpisivanja ugovora o fi nanciranju iz javnih izvora. Također, udruga koja je uskladila svoj statut sa Zakonom o udrugama, kada se javlja na javni natječaj ili javni poziv za fi nanciranje njezinog programa ili projekta iz javnih sredstava više ne mora prilaga statut udruge, jer se statut javno objavljuje u Registru udruga.

3. Udruga mora bi upisana u Registar neprofi tnih organizacija

Da bi koris la sredstva iz javnih izvora udruga mora vodi transparentno fi nancijsko poslovanje, što doka-

udruga. Prema preporuci Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske svim davateljima fi nancijskih sredstava iz javnih izvora, u postupak ocjenjivanja mogu se uze i prijave udruga, koje su podnijele zahtjev za upis promjena statuta, neovisno o vremenu podnošenja zahtjeva.

zuje upisom u Registar neprofi tnih organizacija, koji vodi Ministarstvo fi nancija, kao javnu bazu i središnji izvor podataka o neprofi tnoj organizaciji potrebnih za utvrđivanje i praćenje obveze sastavljanja i podnoše-nja fi nancijskih izvještaja, utvrđivanja fi nancijskog po-ložaja i poslovanja te namjenskog korištenja sredstva proračuna. Registar neprofi tnih organizacija vodi se u elektroničkom obliku i javno je dostupan (uključujući i godišnje fi nancijske izvještaje neprofi tnih organizaci-ja) na mrežnim stranicama Ministarstva fi nancija.

Sukladno odredbama Zakona o fi nancijskom poslova-nju i računovodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14; dalje u tekstu: Zakon o fi nancijskom poslova-nju) prvi godišnji fi nancijski izvještaji neprofi tne orga-nizacije koji su javno objavljeni u Registru neprofi tnih organizacija odnose se na 2013. godinu, te se sada u navedenom Registru javno mogu pregledava izvje-štaji neprofi tnih organizacija (pa tako i udruga), koje su do primjene Zakona o fi nancijskom poslovanju bile ob-veznice vođenja dvojnog knjigovodstva. Kako je Zakon o fi nancijskom poslovanju u primjeni od početka 2015. godine sve neprofi tne organizacije (pa tako i udruge) sastavljaju i podnose fi nancijske izvještaje na razini pravne osobe s uključenim podacima o poslovanju nje-zinih organizacijskih dijelova, neovisno o tome vode li jednostavno ili dvojno knjigovodstvo.

Čak i neprofi tna organizacija (udruga) koja jekom poslovne godine nije imala poslovnih događaja, ni u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obveza-ma, dužna je u roku propisanom za predaju godišnjih fi nancijskih izvještaja Ministarstvu fi nancija dostavi izjavu o neak vnos za prethodnu poslovnu godinu. Slijedom navedenoga, udruge već jekom 2015. go-dine (ako vode dvojno knjigovodstvo) više ne moraju davateljima fi nancijskih sredstava uz prijavu na javni natječaj ili javni poziv dostavlja i kopiju fi nancijskog izvještaja za prethodnu godinu. Udruge koje vode jednostavno knjigovodstvo jekom 2015. godine pri-lažu Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela koja je usvojena od zakonskog zastupnika podnositelja, te presliku Knjige prihoda i rashoda i Knjige blagajne.

4. Djelatnos i ciljevi djelovanja udruge moraju bi usklađeni s predmetom fi nanciranja

Sukladno odredbama svoga statuta kojima uređuje ciljeve svoga djelovanja i djelatnos kojima se ci-ljevi ostvaruju, udruga treba bi opredijeljena za obavljanje djelatnos i ak vnos koje su predmet fi nanciranja i kojima promiče uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnos s Ustavom i zakonom. Dakle, udruga u svom statutu, u dijelu u kojem navodi dje-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

31


latnos kojima će ostvariva svoje ciljeve mora ima jasno navedene djelatnos , koje su sukladne područ-ju fi nanciranja natječaja na koji udruga prijavljuje svoj program ili projekt.

Pri tome, nije bitno je li udruga u Registru udruga razvrstana u odgovarajuće područje djelovanja, jer razvrstavanje u Registru udruga prema području dje-lovanja i djelatnos ma4 služi samo za sta s čka pre-traživanja udruga u Registru udruga, te ne utječe na prava ili obveze udruga u pravnom prometu. Isto se odnosi i na razvrstavanje udruga prema ciljanim sku-pinama. Tako se udruga može razvrsta prema jednoj ili više ciljanih skupina s obzirom na članstvo i/ili kori-snike prema kojima je udruga usmjerena. Udruga ne mora ciljane skupine navodi u svome statutu, ali ih je obvezna unije u Registar udruga, sukladno ciljevi-ma svoga djelovanja utvrđenih statutom.

5. Udruga mora uredno ispuni obveze iz prethodnih ugovora o fi nanciranju

Da bi koris la sredstva iz javnih izvora udruga mora uredno ispuni obveze iz svih prethodno sklopljenih ugovora o fi nanciranju iz javnih izvora, neovisno je li riječ o istom ili različitom davatelju fi nancijskih sred-stava iz javnih izvora (npr. nekom ministarstvu ili Vla-dinom uredu ili Gradu Zagrebu, Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva, županiji, gradu, općini i sl.). Imajući u vidu da svi davatelji fi nancijskih sredstava ne koriste jedinstveni informacijski sustav za proved-bu i praćenje fi nanciranja programa i projekata udru-ga iz javnih izvora, davatelj fi nancijskih sredstava kao dio natječajne dokumentacije treba propisa obrazac izjave, koju potpisuje podnositelj prijave na natječaj i kojom potvrđuje da je ispunio sve obveze iz ranije potpisanih ugovora o fi nanciranju iz javnih izvora.

6. Udruga mora uredno plaća poreze i doprinose

Najkasnije prije potpisivanja ugovora o fi nanciranju udruga mora priloži potvrdu nadležne ispostave porezne uprave da uredno plaća doprinose za mi-rovinsko i zdravstveno osiguranje i poreze, te druga davanja prema državnom proračunu i proračunima jedinica lokalne samouprave. Ovu potvrdu udruga bi trebala priloži bez obzira na to jesu li sredstva (ili

4 Udruge se samostalno opredjeljuju i razvrstavaju u Registru udru-ga prema obliku udruživanja (udruga, ustrojstveni oblik udruge s pravnom osobnošću ili savez udruga), ciljanim skupinama (prema popisu 115 ciljanih skupina koji je sastavni dio Pravilnika) i prema području djelovanja i djelatnos ma kojima se ostvaruju ciljevi propi-sani statutom udruge (prema Klasifi kaciji djelatnos udruga, koja je sastavni dio Pravilnika i obuhvaća 17 različi h područja djelovanja, uključivo i ostala područja djelovanja).

nefi nancijska podrška) dodijeljena na temelju natje-čaja, ili izravno ili ugovorom o sponzorstvu (s javnim trgovačkim društvom).

Upravo zato što se za izdavanje takve potvrde plaća upravna pristojba, nju nije potrebno prilaga prije nego udruga prođe administra vnu provjeru i njezin program ili projekt bude ocijenjen i predložen za fi -nanciranje. Ipak, ako udruga prije potpisivanja ugovo-ra ne priloži potvrdu porezne uprave kojom dokazuje da nema javnih dugovanja, s udrugom se ne može i neće zaključi ugovor o fi nanciranju ili nefi nancijskoj podršci, što jasno treba bi navedeno u uvje ma na-tječaja utvrđenim uputama za prijavitelje.

7. Nekažnjavanje udruge i ovlaštenih osoba

Kako bi udruga postala korisnik sredstava iz javnih izvora neophodno je i da se pro v udruge odnosno osobe ovlaštene za zastupanje udruge i voditelja pro-grama ili projekta ne vodi kazneni postupak, što se dokazuje uvjerenjem općinskog suda ili njegove stalne službe prema mjestu prebivališta/sjedišta pravne ili fi -zičke osobe za koju se traži uvjerenje. Uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak dokazuje da pro v određene osobe nije doneseno pravomoćno rješenje o provođe-nju istrage, da ne postoji potvrđena optužnica, da nije donesena presuda o izdavanju kaznenog naloga, odno-sno da nije donesena nepravomoćna presuda.

S obzirom na to da se za to uvjerenje plaća sudska pristojba u iznosu 30 kuna sudskih biljega, uvje ma natječaja (uputama za prijavitelje) se može propisa- da se takvo uvjerenje dostavlja prije potpisivanja

ugovora, odnosno da ne smije bi starije od uvje -ma natječaja propisanog broja dana ili mjeseci. Ne-dostatak takvog uvjerenja je u činjenici da se njime dokazuje samo činjenično stanje na općinskom i okružnom sudu prema mjestu prebivališta/sjedišta pravne ili fi zičke osobe za koju se izdaje uvjerenje, te se očekuje da će se ostvarivanjem organizacijskih i tehničkih preduvjeta za izdavanje uvjerenja neovisno o prebivalištu/sjedištu osobe, uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak uskoro moći zatraži na bilo kojem općinskom sudu u Republici Hrvatskoj.

Također, davatelj fi nancijskih sredstava iz javnih izvo-ra prije donošenja odluke o fi nanciranju i jekom pro-vedbe ugovora o fi nanciranju može (kada to smatra nužnim) od Ministarstva pravosuđa zatraži uvje-renje iz prekršajne evidencije, jer sukladno Uredbi neće zaključi ugovor o fi nanciranju ili će raskinu već zaključeni ugovor, ako utvrdi da je korisnik fi nan-ciranja, partner, podugovarač ili osoba ovlaštena za zastupanje korisnika fi nanciranja pravomoćno osuđe-na za prekršaj počinjen zlouporabom dužnos i dje-

32


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

latnos , u obavljanju poslova i djelatnos , odnosno u vezi s korisnikovom djelatnos , a koje prekršaje dava-telj fi nancijskih sredstava specifi cira u općim uvje ma ugovora ovisno o specifi čnos ma svakog natječaja.

Isto tako, davatelj fi nancijskih sredstava iz javnih izvo-ra prije donošenja odluke o fi nanciranju i jekom pro-vedbe ugovora o fi nanciranju može (kada to smatra nužnim) od Ministarstva pravosuđa zatraži uvjere-nje iz kaznene evidencije, jer sukladno Uredbi neće zaključi ugovor o fi nanciranju ili će raskinu već za-ključeni ugovor, ako utvrdi da je korisnik fi nanciranja, partner, podugovarač ili osoba ovlaštena za zastupa-nje korisnika fi nanciranja pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela koja su taksa vno navedena u članku 48., stavak 2., alineja d) Uredbe, osim ako je nastupila rehabilitacija sukladno posebnom zako-nu. Uvjerenja iz prekršajne odnosno kaznene eviden-cije davatelj fi nancijskih sredstva ne može traži od udruge ili ovlaštenih osoba udruge, nego ih, kada to ocijeni nužnim sam mora zatraži od nadležne ustroj-stvene jedinice Ministarstva pravosuđa.

8. Udruga ima organizacijske i ljudske resurse

Kako bi bio siguran da udruga s kojom će zaključi ugovor o fi nanciranju ima organizacijske i ljudske re-surse za upravljanje javnim sredstvima u provedbi programa ili projekta od interesa za opće dobro, da-vatelj fi nancijskih sredstva zatražit će od udruge da dokaže da sukladno svom statutu ima uspostavljen model dobrog fi nancijskog upravljanja i kontrola, te način sprječavanja sukoba interesa pri raspolaganju javnim sredstvima, što je i zakonska obveza udruge.

Također, udruga treba dokaza da ima prikladan način javnog objavljivanja programskog i fi nancijskog izvje-štaja o radu za proteklu godinu (na mrežnim strani-cama udruge, odnosno na drugi odgovarajući način), čime osigurava transparentno upravljanje javnim sred-stvima. Ovisno o vrs programa ili projekta za koji traži fi nanciranje u visini sredstava koja će joj bi dodijelje-na, udruga treba dokaza da ima odgovarajuće orga-nizacijske kapacitete i ljudske resurse za provedbu programa ili projekta, programa javnih potreba, jav-nih ovlas , odnosno pružanje socijalnih usluga.

9. Dodatni uvje koji mogu bi prednost Na kraju, ali ne manje važno, u svrhu ostvarivanja prednos u fi nanciranju, davatelj fi nancijskih sredsta-va može propisa uvje ma natječaja da udruga mora ispunjava i dodatne uvjete. Tako se uvje ma natje-čaja može naves da će prednost u vrednovanju ima- udruga koja primjenjuje neki od sustava osiguranja

kvalitete djelovanja u neprofi tnim organizacijama

zasnovan na samoprocjeni u prepoznavanju potreba korisnika i dokazima o pružanju odgovarajuće razine usluga u skladu sa standardima kvalitete i ciljevima svog djelovanja.

Uvje ma natječaja prednost u odabiru i fi nanciranju može se da udruzi koja u provedbu programa ili projekata uključuje volontere, posebice mlade koji na taj način stječu znanja i vješ ne potrebe za uklju-čivanje na tržište rada i ak vno sudjelovanje u demo-kratskome društvu. Kada se radi o natječajima na ko-jima se daju znatna fi nancijska sredstva manjem bro-ju korisnika, uvje ma natječaja može se propisa da će prednost u odabiru ima udruga koja je umrežena ili povezivana sa srodnim udrugama i organizacija-ma iz različi h županija, pogotovo s udrugama koje djeluju na lokalnoj razini radi širenja i ravnomjerne regionalne raspodjele pozi vnih učinaka provedbe programa i projekata, te prijenosa znanja, jačanja sposobnos i održivos organizacija koje djeluju na lokalnim razinama.

Prednost u fi nanciranju može se da i udruzi koja je članica ili surađuje sa srodnim međunarodnim i europskim udrugama ili ima iskustva u provedbi međunarodnih ak vnos , sukladno mogućnos ma i potrebama, koja nastoji djelova sukladno najbo-ljim standardima i najnovijim trendovima djelovanja u određenom području, čime se poboljšava kvalite-ta usluga korisnicima, odnosno općenito kvaliteta rada organizacije. Prednost u fi nanciranju može ima udruga koja provedbom programa ili projekta odr-žava postojeću zaposlenost, odnosno omogućuje novo zapošljavanje stručnih osoba, i me daje vidljiv doprinos smanjenju nezaposlenos i gospodarskom rastu na lokalnoj razini.

Uvjet natječaja ili prednost u fi nanciranju može bi i ostvarivanje međusektorskog partnerstva udruga i predstavnika javnog i poslovnog sektora u svrhu jačanja potencijala za razvoj lokalne zajednice, kad primjerice udruga ostvaruje partnerstvo u provedbi projekta sa školom ili nekom drugom obrazovnom ustanovom.

10. Primjena mjerila i na druge neprofi tne organizacije

Transparentnost fi nanciranja iz javnih izvora nije usmjerena samo na udruge, jer kada su one, u skladu s uvje ma javnog natječaja za fi nanciranje programa i projekata, prihvatljivi prijavitelji, odnosno partneri, odredbe Uredbe koje se odnose na mjerila koja mo-raju ispunjava udruge, na odgovarajući način pri-mjenjuju se i u odnosu na druge organizacije civilnoga društva (zaklade, privatne ustanove, vjerske zajedni-ce i druge neprofi tne organizacije).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

33


1. Značaj kombiniranog fi nanciranja za sudionike u projektu

Svaki model isporuke javnih projekata, inves cija ili građevina mora bi rezultat analize koris i troškova subjekata uključenih u pripremu i provedbu projekta. Kod modela koji se temelji na iden fi kaciji i alokaciji rizika projekt među subjek ma u projektu, a model JPP-a je upravo takav model, u postupku analize kori-s i troškova potrebno je uključi :

• Naručitelja• Izvršitelja• Izvore fi nanciranja izvršitelja• I davatelja sufi nanciranja.

Svako od navedenih subjekata teži ostvari određe-ne koris , ali u postupku ostvarivanja h koris sno-si određene troškove, tj. izložen je brojnim rizicima. U nastavku nekoliko riječi o principima op malnos kombiniranja JPP modela s ESI fondovima gledano kroz prizmu ostvarivanja temeljnih ciljeva pojedinog subjekta uključenog u projekt.

1.1. Javni naručitelji

U praksi upravljanja javnim inves cijama od strane javnih naručitelja (javnog menadžmenta) čest je slučaj društvene potrebe za određenim javnim projektom (javnom građevinom posredstvom koje se isporučuje

određena javna usluga), ali troškovi isporuke prelaze kapacitet plaćanja naručitelja. S obzirom na prora-čunska ograničenja, predstavnici poreznih obveznika u općinama, gradovima, županijama, pa čak i u mi-nistarstvima, ne mogu si priuš inves ciju s takvim ukupnim životnim troškovima. Društvenu potrebu, i s njom u svezi društvenu opravdanost, nije moguće spoji s fi skalnim kapacitetom naručitelja (javni si na-ručitelj projekt ne može priuš ). U situa cijama kada je isporuka projekta društveno opravdana, a fi skalno ograničenje uzrokuje fi nancijsku neodrživost, opravda-no je sufi nanciranjem smanji ukupne životne troško-ve kako bi se pos gla potrebna sposobnost plaćanja javnog naručitelja. Ovo je prikazano grafi konom 1.

Grafi kon 1. Ilustracija odnosa troškova građevine i spo-sobnos plaćanja – korist javnih naručitelja

Izvor: Juri čić, D. (2015)

Na grafi konu 1 prikazana je struktura sadašnje vri-jednos ukupnih životnih troškova javne građevine.

Kombiniranje JPP-a s fondovima Europske unijeDamir Juričić *

U posljednje dvije godine na Hrvatskom tržištu javnih inves cija postojala je dilema hoće li se javna inves -cija isporuči po tradicionalnom modelu uz sufi nanciranje iz Europskih strukturnih i inves cijskih fondova (ESIF) ili po modelu javno-privatnog partnerstva (JPP). Javni naručitelji su zauzimali stav da, ako ne uspiju osigura izvore bespovratnog fi nanciranja iz Europskih fondova, da će se posluži JPP-om. Ovdje treba ja-sno istaknu da je to bila umjetna dilema, zato što sufi nanciranje iz Europskih fondova ne uvjetuje model isporuke javne građevine.Uredbom Europskog parlamenta i vijeća broj REG(EU)1303/2013 iz prosinca 2013. godine otvorena je mogućnost kombiniranja izvora iz EU fondova i JPP-a. Također, u Hrvatskoj postoji proce-dura kombiniranja ESIF-a i JPP-a, tako da i u tom smislu ne postoje ograničenja u primjeni ESIF-a i JPP-a na istom projektu. U ovom članku pobliže će se istaknu koris koje subjek u javnom projektu imaju od kom-biniranja ESIF-a i JPP-a, kao što će se pojasni sami koraci u primjeni procedure kombiniranog fi nanciranja.

* Dr. sc. Damir Juričić, Agencija za inves cije i konkurentnost, zamje-nik ravnatelja.

Stavovi koje autor iznosi u članku ne moraju bi i stavovi organizaci-je u kojoj je zaposlen.

34


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

Dakle, ovdje se skreće pozornost da je u postupku pripreme nedovoljno uzima u obzir isključivo troš-kove građenja i, eventualno, fi nanciranja. Javna gra-đevina ne košta porezne obveznike onoliko koliko iznose troškovi građenja uvećani za troškove fi nanci-ranja, već porezne obveznike javna građevina košta onoliko koliko iznose njeni ukupni životni troškovi1. Na grafi konu se iden fi cira da je javni naručitelj spo-soban plaća samo do razine označene na grafi konu kao Aff ordability level, odnosno, razina priuš vos ili sposobnos plaćanja iz proračuna. Ovi ukupni životni troškovi predstavljaju troškove, ako bi se javna gra-đevina isporučila po tradicionalnom ili proračunskom modelu2. Dakle, javni projekt je društveno opravdan, ali projekt s takvim ukupnim životnim troškovima si javni naručitelj ne može priuš . Projekt je opravda-no sufi nancira .

JPP je, prema Zakonu o javno-privatnom partnerstvu (NN78/12, 152/14), opravdan ako su ukupni životni troškovi po JPP modelu manji od ukupnih životnih troškova po tradicionalnom modelu. Ova usporedba prikazana je grafi konom 2.

Grafi kon 2. Usporedba ukupnih životnih troškova po tra-dicionalnom (TIP) modelu i JPP-u

Izvor: Simulacija autora

Ako se analizom JPP opcije temeljene na realnim tr-žišnim parametrima očekuju manji ukupni životni troškovi, društveno je opravdano i ekonomski raci-onalno projekt isporuči po JPP modelu najmanje zato što će trošak za javnog naručitelja u ukupnom životnom vijeku građevine bi manji. Na takav način se jaz između sposobnos plaćanja javnog naručitelja i ukupnih troškova smanjuje.

1 Engl. Whole Life Costs, tzv. trošak vlasništva (građenje, održava-nje, rizici, zamjena istrošenih materijala i slično).2 TIP – engl. Tradi onal Investment Procurement.

1.2. Davatelji sufi nanciranja

Prema pravilima za sufi nanciranje javnih projekata iz izvora ESI fondova, vrijednost sufi nanciranja jednaka je, pojednostavljeno rečeno, razlici sadašnje vrijed-nos kapitalnih troškova i sadašnje vrijednos neto-prihoda, gdje netoprihodi predstavljaju razliku priho-da i opera vnih troškova u ukupnom životnom vijeku građevine (European Commission, 2008). Slijedom toga, sufi nanciranje će bi veće kod onih projekata ili modela isporuke kod kojih se pokaže da je ta razlika kapitalnih troškova i netoprihoda veća. To zorno pri-kazuje grafi kon 3.

Grafi kon 3. Iznos očekivanog sufi nanciranja kod primjene različi h modela isporuke

Izvor: Juricic, D; Kusljic, D. (2014)

Iako su troškovi fi nanciranja i građenja kod JPP mode-la veći od takvih troškova kod tradicionalnog mode-la, zbog efi kasnijeg upravljanja svim komponentama projekta troškovi rizika i održavanja su manji čime su i ukupni životni troškovi kod JPP opcije manji. U tom smislu, odlukom o primjeni JPP modela stvara se vri-jednost za novac poreznih obveznika (VfM na grafi -konu 3). Manji ukupni životni troškovi znače i manje javne rashode koje će javni naručitelj plaća u obliku naknade za isporučene usluge raspoloživos javne građevine. Među m, manji ukupni životni troškovi imaju i pozi vne učinke i na davatelja sufi nanciranja. Naime, s obzirom na pravila za izračun vrijednos su-fi nanciranja, očito je da će vrijednost sufi nanciranja (Grant na grafi konu 3), kako bi se pos gao učinak sposobnos plaćanja javnog naručitelja (Aff ordabi-lity na grafi konu 3), bi manja kod JPP opcije nego kod tradicionalne opcije. Ovo je važan učinak kombi-niranog fi nanciranja JPP-a i, primjerice, ESI fondova kao izvora sufi nanciranja. Drugim riječima, ukoliko se odabere JPP opcija, tj. sufi nancira projekt isporučen po JPP modelu, sa manjim iznosom sufi nanciranja po-s že se jednaka količina i kvaliteta javnih usluga (kon-kretno, usluga raspoloživos javne građevine.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

35


1.3. Izvori fi nanciranja izvršitelja

Projek javne infrastrukture kod kojih se može primi-jeni JPP model obično su kapitalom značajni. Zbog značajnih vrijednos ulaganja potrebna su i značajni izvori fi nanciranja. Financijska tehnika koja se pri-mjenjuje kod takvih projekata naziva se projektno fi nanciranje, a jedna od značajki je visoka fi nancijska poluga3. Visoka poluga, tj. visok udjel duga u uku-pnim izvorima fi nanciranja stavlja kreditore u poziciju preuzimanja većeg dijela ukupnih rizika projekta što smanjuje sklonost kreditora sklapanju ugovora o kre-ditu. Sufi nanciranjem, i povezivanjem sufi nanciranja s dugom, moguće je poveća sklonost kreditora pre-ma fi nanciranju projekta. To je prikazano shemom 1.

Shema 1. Učinak sufi nanciranja na strukturu izvora fi nanci-ranja

Izvor: Juričić, D. (2015)

Društvo posebne namjene (SPV) koje odabrani ponu-ditelj osniva u svrhu provedbe JPP projekta fi nancira

3 Odnos duga i kapitala u strukturi izvora fi nanciranja.

se najmanje iz dva izvora: vlas h izvora (equity) i duga (debt). S obzirom na strukturu kapitalnih troš-kova (Capex) utvrđuju se prihvatljivi troškovi za su-fi nanciranje (Eligible costs). Isplatom sufi nanciranja kreditoru smanjuje se prvotno defi nirana fi nancijska poluga čime kreditori, nakon završene faze građenja ili jekom nje, smanjuju dio ukupno preuze h rizika projekta. Posljedično, udio vlas h izvora fi nancira-nja u ukupnim izvorima se povećava, tj. veći dio rizika projekta preuzima privatni partner.

1.4. Izvršitelj

Sufi nanciranje je, u principu, namijenjeno javnom naru-čitelju kako bi se povećala njegova sposobnost plaćanja ili sposobnost plaćanja krajnjih korisnika. Ukupna direk-tna korist u obliku smanjenja troškova zbog sufi nancira-nja pripada javnom naručitelju. U tom smislu, sufi nanci-ranje, barem što se če direktnih koris na vrijednos troškova, na izvršitelja djeluje neutralno. Među m, kako je prethodno u tekstu istaknuto, izvršitelj ima posred-ne koris zato što se povećava općenito vjerojatnost narudžbe projekta od strane javnih jela, ali se, ako se sufi nanciranje poveže s kreditom, povećava i sklonost kreditora fi nanciranju projekta. Posljedica ove sklonos može bi i manji udio vlas h izvora fi nanciranja.

2. Procedura kombiniranog fi nanciranjaRepublika Hrvatska je, vjerojatno među prvima u Europi, propisala službenu proceduru kombiniranja JPP-a i ESI fondova. Procedura je defi nirana u sklopu Generalnih pravila za korištenje ESI fondova. Sama procedura je prikazana shemom 2.

Shema 2. Procedura kombiniranog fi nanciranja

36


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

Korak 1: Na početku procesa potrebno je jasno iden -fi cira projekt i naznači njegovu društvenu opravda-nost. Radi iden fi kacije potrebno je istaknu vlasnika zemljišta, društvenu korist od projekta, usklađenost sa strateškim planovima, eventualna ekološka ogra-ničenja i probleme s izdavanjem dozvola, interes trži-šta privatnih partnera, sklonost kreditora, raspoloži-vost savjetnika i slično.

Korak 2: Osobito je važno iden fi cira administra vni kapacitet pokretača projekta u smislu poznavanja pro-cedure JPP-a, procedure kombiniranog fi nanciranja, po-trebe formiranja ma koji će upravlja pripremom i pro-vedbom projekta, koje će se usluge koris kao vanjske usluge i slično. U slučaju nedovoljnog kapaciteta mogu se organizira radionice za određene specifi čne teme.

Korak 3: U ovom koraku, nakon što je projekt iden -fi ciran i utvrđen kapacitet pripreme i provedbe, po-trebno je utvrdi je li projekt prihvatljiv za sufi nanci-ranje iz ESIF ili EFSI izvora. Također, važno je utvrdi koji su oblici sufi nanciranja raspoloživi (bespovratno sufi nanciranje ili fi nancijski instrumen ). Također, u ovoj točki se razmatraju potencijalni domaći izvori sufi nanciranja poput FZOEU ili darovnica.

Korak 4: Nakon utvrđivanja prihvatljivos sufi nanci-ranja potrebno je izradi predstudiju, koja svojim sa-držajem daje informacije o ključnim aspek ma pro-jekta. Preporučeni sadržaj je prikazan shemom 3.

Shema 3. Preporučeni sadržaj predstudije

1. Svrha, predmet i cilj projekta 2. Društvena potreba projekta i usklađenost s domaćim i EU strategijama 3. Organizacija i zadatci ma naručitelja 4. Mogućnost i osnovanost subvencioniranja projekta 5. Opis zahvata projekta

- tehnički aspek - raspoložive tehnologije i njihov utjecaj na uku-pne životne troškove

- pravni aspek - propisi od značaja za isporuku projekta- fi nancijski aspek - gruba procjena ukupnih životnih troškova i fi -

nancijskog jaza 6. Opis mogućih modela isporuke projekta 7. Utjecaj pojedinog modela na evidenciju projekta u poslovnim knji-

gama naručitelja 8. Kvalita vna analiza vrijednos za novac 9. Iden fi kacija i alokacija osnovnih rizika projekta10. Analiza pretpostavki fi nancijske analize projekta11. Analiza sposobnos plaćanja naručitelja12. Prijedlog i obrazloženje op malnog modela organizacije subjekata u

projektu13. Smjernice za daljnji razvoj projekta

Korak 5: Rezulta predstudije pogodni su za prvu konzultaciju s JASPERS-om ili EIB-ovim Investment Advisory Hub-om, ovisno o izvoru sufi nanciranja. Ako se sufi nanciranje aplicira na ESIF, tada se konzultaci-je obavljaju sa JASPERS-om, a ako se sufi nanciranje aplicira na EFSI, tada se konzultacije provode s EIB-IAH-om. Cilj ovih konzultacija je preciznije oblikova-nje pretpostavki projekta s obzirom na njihovu pri-hvatljivost davateljima sufi nanciranja.

Korak 6: U šestom koraku se procjenjuje je li moguće JPP shemom isporuke projekta ostvari vrijednost za novac poreznih obveznika. U tu svrhu se na temelju kvalita vnih metoda procjenjuje mogućnost ostvari-vanja vrijednos za novac poreznih obveznika, ako se projekt isporuči po JPP modelu.

Korak 7: Nakon što se utvrdi racionalna mogućnost ostvarivanja vrijednos za novac u slučaju primjene JPP modela, opravdano je nastavi proces po opisa-noj proceduri nabavom savjetnika za pripremu pri-jedloga projekta. U naravi se radi o konzorciju teh-ničkog, pravnog i fi nancijskog savjetnika s uključenim savjetnikom za pripremu aplikacije na ciljane izvore sufi nanciranja. Najčešće, osobe koje priređuju pred-studiju, opravdano je da budu u vezi sa savjetnikom za pripremu prijedloga JPP projekta.

Korak 8: Na natječaju odabrani savjetnik izrađuje pri-jedlog JPP projekta. U naravi radi se o skupu dokume-nata od kojih su najznačajniji prijedlog JPP ugovora i komparator troškova javnog sektora.

Korak 9: Nakon što se izradi sva potrebna dokumentacija za odobravanje prijedloga projekta i sufi nanciranje, pro-vode se druge konzultacije s JASPERS-om ili EIB-IAH-om, kako bi se ustvrdio najvjerojatniji iznos sufi nanciranja.

Koraci 10 i 11: Slijedi odobrenje davatelja sufi nanci-ranja te odobrenje prijedloga JPP projekta u skladu s propisima iz područja JPP-a.

Korak 12: Nakon odobrenja provodi se postupak na-bave privatnog partnera, sklapanje JPP ugovora te razdoblje građenja. Po okončanju građenja davatelj sufi nanciranja isplaćuje sufi nanciranje javnom par-tneru, a ovaj kreditoru privatnog partnera.

3. ZaključakRastuća potražnja za infrastrukturom i javnim građe-vinama općenito, s jedne strane, i proračunska ograni-čenja i prezaduženost s druge, nametnuli su kombini-ranje ESI fondova s JPP-om kao društveno opravdano i ekonomski racionalno rješenje koje bi moglo potaknu isporuku većeg broja javnih inves cija uz zadržavanje udjela javnog duga na postojećoj razini. Potencijal ova-kvog rješenja ponajviše se argumen ra raspoloživošću ESI fondova, jasne, transparentne i provjerene proce-dure pripreme i provedbe JPP projekata te defi niranom procedurom kombiniranja sufi nanciranja i JPP-a. Za nada se da će predstojeći izbori doprinije vizibilnos kombiniranog fi nanciranja kao prihvatljivog rješenja.

Literatura1. European Commission (2008): Guide to Cost Benefi t Analysis of Investment Projects, Regional

Policy, July.2. Juricic, D.; Kusljic, D. (2014): The Economics of Combining Subsidy with PPP, Economical Re-

view, Vol. 65, No1., Zagreb.3. Juričić, D. (2015): Procedure of combining ESIF with PPP – Croa an experience, prezentacija na

10th Anual Infrastructure Finance & Development Summit, 20th–22nd May.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

37


Predmet: Objašnjenje Agencije za inves cije i konku-rentnost o klasifi kaciji projekata energetske učinkovitos (javna rasvjeta i energetska obnova javnih zgrada)1

S obzirom na iskaze u medijima o primjenjivanim modeli-ma isporuke projekata energetske učinkovitos , propise iz područja energetske učinkovitos , propise iz područja proračuna i javno-privatnog partnerstva, uputa Europ-ske komisije u pogledu evidencije projekata energetske učinkovitos u odnosu na javni dug, raspoložive infor-macije o sklopljenim ugovorima o energetskom učinku te česte upite javnih jela o primjeni modela smanjenog rizika zakonite pripreme i provedbe projekata, Agencija za inves cije i konkurentnost, kao regulatorno jelo za područje javno-privatnog partnerstva, daje mišljenje o klasifi kaciji projekata energetske učinkovitos .

Propisima iz područja energetske učinkovitos određe-na je obveza/mogućnost naručitelja energetskog učinka da provedbu mjera energetskog učinka (obnova), odr-žavanja provedenih mjera te, u određenim slučajevima, utvrđivanje uštede mjerenjem prenese na pružatelja energetskog učinka.

Propisima iz područja proračuna određeno je da u slučaju kada naručitelj provedbu mjera energetske uštede fi nanci-ra zaduživanjem, tada iznos zaduženja ne ulazi u zakonom propisani limit. Također, kao kriteriji za ocjenu radi li se o zaduživanju navode se obnova, održavanje i praćenje.

Uputama Europske komisije (Eurostat) određeno je da su projek energetske učinkovitos kod kojih su obveze obnove i održavanja preneseni na pružatelja energetske usluge, projek s obilježjem javno-privatnog partner-stva. Također, uputama se is ču i kriteriji za evidenciju imovine projekta u odnosu na javni dug.

1 KLASA: 404-01/15-02/10, URBROJ: 316-01/2-15-01, Zagreb, 13. listopada 2015.

Propisima iz područja javno-privatnog partnerstva odre đeno je da je javno-privatno partnerstvo dugoročni ugovorni odnos između javnog (naručitelj energetskog učinka) i privatnog partnera (pružatelj energetskog učinka) predmet kojeg je izgradnja i/ili rekonstrukcija (obnova) i održavanje javne građevine u svrhu pružanja javnih usluga iz okvira nadležnos javnog partnera.

Slijedom navedenog, Agencija za inves cije i konkurent-nost, temeljem odredbe članka 3. stavka 2. točke 18. Za-kona o osnivanju Agencije za inves cije i konkurentnost (NN, br. 53/12, 56/13, 152/14) daje sljedeće objašnjenje:

1. Ako se ugovorom kojim se uređuje usluga energet-skog učinka, obveze rekonstrukcije (obnove) i održa-vanja prenesu na pružatelja energetskog učinka tada se radi o projektu s obilježjima javno-privatnog par-tnerstva. Pružatelj isporučuje usluge, a naručitelj za isporučene usluge plaća naknadu. Radi se o nabavi usluge, a nabava se provodi sukladno propisima iz područja javne nabave i javno-privatnog partnerstva.

2. Ukoliko se ugovorom kojim se uređuje usluga energet-skog učinka, obveze rekonstrukcije (obnove) prenesu na pružatelja energetske usluge, a obveza održavanja provedenih mjera zadrži na strani naručitelja, radi se o tradicionalnom modelu nabave radova u kojem sluča-ju se ne plaća naknada za isporučene usluge već cijena izvršenih radova. Radi se o nabavi radova i postupa se u skladu s propisima iz područja javne nabave.

3. Ugovori kojima se uređuje usluga energetskog učinka tako da je na pružatelja prenesena samo rekonstruk-cija (obnova), imovina projekata koji proizlaze iz ta-kvih ugovora uvijek se alocira u javnom dugu.

4. Ugovori kojima se uređuje usluga energetskog učinka tako da je na pružatelja prenesena i obveza rekon-strukcije (obnove) i održavanja (projek s obilježjima javno-privatnog partnerstva), moraju proći postupak analize svih odredbi ugovora u svrhu konačne ocjene o alokaciji imovine projekta u odnosu na javni dug.

Zamke ugovaranja i klasifi ciranja projekata energetske učinkovitos

Projek energetske učinkovitos sve se intenzivnije ugovaraju pri čemu je primjećena praksa njihova nepravilnog ugovaranja, a posljedično i klasifi ciranja. Naime, o ugovornim odredbama o alokaciji rizika fi nanciranja i funkcio-nalnos na isporučitelja izravno ovisi spadaju li ovi projek u zaduživanje naručitelja (javni dug). Također porezne implikacije izravno ovise o tome radi li se o isporuci roba i radova ili isporuci energetskih usluga. Ugovorne strane nerijetko sastavljaju ugovore koji po svojoj suš ni ne predstavljaju željeni poslovni aranžman isporuke energet-skih usluga već se de facto radi o inves ciji naručitelja uz zaduživanje robnim zajmom. U opisanim okolnos ma Agencija za inves cije i konkurentnost kao nadležna ins tucija objavila je uputu o klasifi kaciji pojedinih projekata s obzirom na releventne ugovorne odredbe. Tekst upute/objašnjenja objavljujemo u nastavku.

38

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

1. UvodNa temelju ovlas za uređivanje sustava proračunskog računovodstva iz članka 99., stavka 2. i članka 100., stavka 1. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15), ministar fi nancija donio je 19. listopada 2015. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o pro-računskom računovodstvu i Računskom planu (dalje u tekstu: Izmjene i dopune Pravilnika). Ove Izmjene i dopune Pravilnika objavljene su u Narodnim novinama br. 115/2015., i stupile su na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama. Više je razloga utjecalo na njihovo donošenje. Prvenstveno su to odredbe Za-kona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz veljače (NN, br. 15/15) te potreba za pojašnjenjem ili dopunom odredbi samoga Pravilnika, koja je uočena jekom njegove jednogodišnje primjene.

2. Računovodstvo za izvanproračunske korisnike

Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz veljače ove godine dana je ovlast ministru fi nancija da Pravil-nikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu propiše kriterije za utvrđivanje obveze primje-ne proračunskog računovodstva za izvanproračunske korisnike.

Do sada su izvanproračunski korisnici bili obvezni pri-mjenjiva proračunsko računovodstvo samo u dijelu sastavljanja i predaje fi nancijskih izvještaja, dok ovi-sno o svom pravnom obliku primjenjuju poduzetnič-ko računovodstvo, računovodstvo neprofi tnih orga-nizacija ili proračunsko računovodstvo.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski za-vod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapo-šljavanje, Centar za restrukturiranje i prodaju te Fond za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost su izvan-

proračunski korisnici državnog proračuna koji primje-njuju proračunsko računovodstvo. Iako poduzetničko računovodstvo mogu primjenjiva i drugi pravni obli-ci, u pravilu ga primjenjuju trgovačka društva. Primjer izvanproračunskog korisnika koji primjenjuje ovaj raču-novodstveni sustav je trgovačko društvo Hrvatske ce-ste d.o.o. Pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobi neprofi tnog su karakte-ra. Ove pravne osobe mogu primjenjiva ili proračun-ski računovodstveni sustavi, čiji je okvir propisan Zako-nom o proračunu ili neprofi tni računovodstveni sustav propisan Zakonom o fi nancijskom poslovanju i računo-vodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14).

Svrha uvođenja kriterija za obveznu primjenu pro-računskog računovodstva za izvanproračunske kori-snike je utvrđivanje koji bi izvanproračunski korisnici svoj fi nancijski položaj i uspješnost ispunjenja po-stavljenih ciljeva (poslovanja) mogli transparentnije i realnije prikaza unutar proračunskog računovod-stvenog sustava. Ovo se ponajprije odnosi na one izvanproračunske korisnike kojima cilj osnivanja i dje-lovanja nije stjecanje dobi , te kao takvi primjenjuju računovodstvo neprofi tnih organizacija.

Slijedom navedenoga, Izmjenama i dopunama Pravil-nika dopunjuju se odredbe o primjeni proračunskog računovodstva na izvanproračunske korisnike, koji nisu trgovačka društva. Izvanproračunske korisnike koji primjenjuju neprofi tno računovodstvo Ministar-stvo fi nancija će obavijes o obvezi primjene pro-računskog računovodstva. Kako bi se zadržala konzi-stentnost u računovodstvenim evidencijama unutar proračunske godine, izvanproračunski korisnici će završi godinu primjenjujući računovodstvo neprofi t-nih organizacija i sukladno tome preda fi nancijske izvještaje, a od 1. siječnja 2016. će poče s primje-nom proračunskog računovodstva.

Obveza fi nancijskog izvještavanja u skladu s prora-čunskim računovodstvom ostaje za sve izvanprora-čunske korisnike.

Novine u proračunskom računovodstvuIvana Vargašević Čonka *

Autorica člankom u nastavku daje vrlo aktualan prikaz promjena u sustavu proračunskog računovodstva, koje su posljedica stupanja na snagu novog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom plan.

* Ivana Vargašević Čonka, mag. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Za-greb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

39

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

2.1. E-račun

Članak 10. Pravilnika o proračunskom računovod-stvu i Računskom planu defi nira knjigovodstvenu ispravu kao pisani ili memorirani elektronički dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni. U sklopu Europskog semestra Vlada je prihva la Nacionalni program re-formi 2015. Jedna od mjera u okviru reformskog pod-ručja: Poboljšanje funkcioniranja javne uprave, pod ciljem: Rješavanje slabos u upravljanju i povećanje učinkovitos javnog sektora, podrazumijeva uvođe-nje obveze zaprimanja strukturiranog e-računa od strane jela državne uprave.

Iako je primjena e-računa u Republici Hrvatskoj omo-gućena i defi nirana pozi vnim zakonskim propisima, nije se dogodila njegova šira primjena. Kako bi se naglasila važnost primjene unapređenja proizašlih iz razvoja elektroničkog poslovanja i u proračunskom sustavu, Izmjenama i dopunama Pravilnika, is če se kako je i račun u elektroničkom obliku (dalje u tekstu: e-račun) također knjigovodstvena isprava. E-račun predstavlja razmjenu računa između prodavatelja i kupca u elektroničkom obliku pogodnom za auto-matsku obradu, što pozi vno utječe na oba subjekta, u smislu smanjenja troškova i povećanja produk v-nos . Po obliku i sadržaju e-račun mora ispunjava zahtjeve i uvjete propisane posebnim zakonima i dru-gim propisima1.

3. Prijenosi u sustavu proračuna Nadalje, uočena je potreba za pojašnjenjem odredbe Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Račun-skom planu o knjigovodstvenim evidencijama prije-nosa kratkotrajne i dugotrajne nefi nancijske imovi-ne u sustavu proračuna. Pravilnikom je do sada bilo propisano da se međusobni prijenosi kratkotrajne i

1 Između ostalih, Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14), Općim poreznim zakonom (NN, br 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15), Zakonom o elektroničkoj ispravi (NN, br 150/05) i Zakonom o elektroničkom potpisu (NN, br 10/02, 80/08 i 30/04).

dugotrajne nefi nancijske imovine proračuna i pro-računskih korisnika eviden raju preko promjena u obujmu imovine. Ne priznaju se ni prihodi ni rasho-di kod sudionika prijenosa, s obzirom na to da su svi subjek unutar općeg proračuna, te bi eviden ranje prihoda i rashoda kod ovog poslovnog događaja do-vodilo do umjetnog uvećavanja prihoda i rashoda u fi nancijskim izvještajima sudionika prijenosa, a me i općeg proračuna.

Podaci iz fi nancijskih izvještaja subjekata općeg pro-računa koriste se, između ostaloga, za izradu sta- s čkih izvještaja Eurostatu kao sta s čkom jelu

Europske komisije (na primjer, Fiskalno izvješće kojim se pra ispunjavanje kriterija o državnom defi citu i dugu po Maastrichtu). Među m, izvanproračunski korisnici su također subjek unutar općeg proračuna, a odredba Pravilnika o međusobnim prijenosima ne-fi nancijske imovine nije ih izričito uključivala, iako se podrazumijevala.

Slijedom navedenoga, kako bi se osigurala jedno-obraznost u eviden ranju prijenosa nefi nancijske imovine kod svih subjekata općeg proračuna, a me i unaprijedila kvaliteta podataka u njihovim fi nancij-skim izvještajima, Izmjenama i dopunama Pravilnika utvrđeno je da se preko promjena u obujmu imovine eviden raju međusobni prijenosi kratkotrajne i dugo-trajne nefi nancijske imovine proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika, dakle svih subjekata unutar općeg proračuna.

4. Stope ispravka vrijednos Člankom 19., stavkom 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu kao sastavni dio Pravilnika, naveden je popis stopa ispravka vrijed-nos dugotrajne imovine, ali taj popis nije objavljen s Pravilnikom. Izmjene i dopune Pravilnika donose popis stopa ispravka vrijednos dugotrajne imovine, koje se ne razlikuju od onih propisanih Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, koji se primjenjivao od 1. siječnja 2011. do 31. pro-sinca 2014.

PRETPLATE NAe-mail

[email protected]@tim4pin.hr

telefoni01/5531-755; 01/5531-335

099/3037-677; 099/3037-678

40


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

1. Stanje u eviden ranju državne imovineDržavna imovina u Republici Hrvatskoj još uvijek se na neodgovarajući način klasifi cira, eviden ra i vred-nuje. Glavna knjiga Državne riznice stoga ne sadrži u cijelos podatke o ukupnoj imovini u vlasništvu Re-publike Hrvatske. Neki oblici državne imovine u svo-joj ukupnos , zbog svojih su posebnos , kao i zbog primijenjenog računovodstvenog koncepta, i dalje potpuno izostavljeni iz računovodstvenih i drugih evi-dencija ili su podaci o njima nepotpuni. Radi se prije svega o tzv. baš nskoj imovini (povijesnim, kultur-nim i sl. dobrima) i prirodnim bogatstvima.

Podaci o poslovnoj (opera vnoj) imovini eviden raju se u bilančnim, izvanbilančnim i anali čkim eviden-cijama nadležnih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, pri čemu pojedine imovinske čes ce, zbog nedostatne formalnopravne uređenos i dokumen- ranos vlasništva, nisu primjereno vrednovane, ni

cjelovito iskazane. Sve navedeno rezul ra činjenicom da podaci o državnoj imovini iskazani u konsolidira-noj državnoj Bilanci nisu realni ni potpuni. Radi obje-dinjavanja evidencija o imovini u Glavnoj knjizi Držav-

ne riznice nužno je stoga sastavi sveobuhvatni popis državne imovine, koja će bi priznata, procijenjena i eviden rana na temelju međunarodno prihvatljivih kriterija, dobre prakse i relevantnih proračunskih kla-sifi kacija koje se univerzalno primjenjuju u postupku fi nancijskog izvještavanja u sustavu proračuna, dakle sukladno propisima koji uređuju proračunsko računo-vodstvo.

Zakonodavni okvir relevantan za provođenje sveo-buhvatnog popisa i sustavno eviden ranje državne imovine čine:

• Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vla-sništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13).

• Zakon o proračunu (NN, br. 87/08,136/12, 15/15).• Zakon o fi skalnoj odgovornos (NN, 139/10, 19/14).• Uredba o Registru državne imovine (NN, br. 55/11).• Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog ure-

da za upravljanje državnom imovinom (NN, br. 118/13).

• Pravilnik o proračunskom računovodstvu i račun-skom planu (NN, br. 114/10, 31/11, 124/14).

• Pravilnik o fi nancijskom izvještavanju u proračun-skom računovodstvu (NN, br. 32/11, 3/15).

Sukladno članku 60. Zakona o upravljanju i raspola-ganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, Re-gistar državne imovine je središnji registar državne imovine (dalje u tekstu: Središnji registar) koji obje-dinjuje sve pojavne oblike imovine u vlasništvu Repu-blike Hrvatske. Pojedini pojavni oblici državne imovi-ne defi nirani su u članku 4. Zakona.

Obveza popisa i eviden ranja državne imovine Davor Vašiček *

Strategija upravljanja i raspolaganja državnom imovinom za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN, br. 76/13) na snazi je kao i Zakon o upravljanju i raspolaganju imov inom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13). Također, procjena vrijednos nekretnina uređena je posebnim zakonom (NN, br. 78/15). No, za učinkovito upravljanje državnom imovinom nužan je sveobuhvatni kvan ta vni i kvalita vni popis te funk-cionalni registar imovine. Registar je formalno pravno ustrojen Uredbom o Registru državne imovine (NN, br. 55/11). Za njegovu potpunu funkcionalnost nužna je jedinstvena metodologija obuhvata, eviden ranja, priznavanja i procjenjivanja koju će primijeni vlasnici i korisnici državne imovine na svim razinama. To je učinjeno obvezujućim napucima i uputama koje je Ministarstvo fi nancija donijelo i još u 2013. godini upu lo svim relevantnim čimbenicima upravljanja državnom imovinom. U članku podsjećamo na njihov sadržaj i obveze u svezi s provođenjem popisa državne imovine u kontekstu godišnjeg popisa koji nalažu računovod-stveni propisi.

* Dr. sc. Davor Vašiček, izv. prof., Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci.Članak je rezultat rada na projektu Hrvatske zaklade za zna-nost 8509 Accoun ng and fi nancial repor ng reform as a means for strengthening the development of effi cient public sector fi nan-cial management in Croa a. Mišljenja, nalazi i zaključci ili preporuke navedene u ovom materijalu odnose se na autora i ne odražavaju nužno stajališta Hrvatske zaklade za znanost.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

41


2. Postupak priznavanja, mjerenja i eviden ranja imovine u vlasništvu RH

Ministarstvo fi nancija Republike Hrvatske svojim je aktom (KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 513-05-02/13-7) dostavilo na postupanje Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i Centru za postupanje i prodaju: Naputak o vrs , načinu pri-kupljanja i sadržaju podataka i informacija o držav-noj imovini za potreba vođenja Registra državne imovine i sastavljanje Bilance državne imovine. Ta-kođer, svim proračunskim i izvanproračunskim kori-snicima državnog i lokalnih proračuna, te svim drugim korisnicima državne imovine dostavljena je obvezu-juća: Uputa o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske (KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 513-05-02/13-7).

U nastavku se daje osnovni sadržaj i naglašava in-tencija ovih akata.

2.1. Obveznici primjene i obuhvat imovine

Obveznici primjene ove Upute su proračunski i izvan-proračunski korisnici državnog proračuna, prora-čunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, te svi ostali korisnici državne imovine. Državnu imovinu, sukladno članku 61. Zakona o proračunu čini fi nancijska i nefi nancijska imovina u vlasništvu drža-ve i JLP(R)S-a, klasifi cirana slijedom strukture Račun-skog plana proračuna. Ovo je važno naglasi jer ovaj pristup zapravo znači da se i u upravljanju državnom imovinom afi rmiraju računovodstvene klasifi kacije, međunarodno prepoznatljive i usporedive.

2.2. Usklađivanje knjigovodstvenog stanja i evidencije

Prema obvezujućoj Upu , Državni proračun i prora-čuni JLP(R)S te njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici kao i drugi vlasnici i/ili korisnici državne imo-vine dužni su sa stanjem na dan 31. prosinca svake godine proves sveobuhvatni popis državne imovi-ne kojom raspolažu/upravljaju, a neovisno o prav-noj osnovi korištenja te imovine (knjižno vlasništvo, izvanknjižno vlasništvo, druga pravna osnova korište-nja, bez dokumen rane pravne osnove) i neovisno o svom pravnom statusu. Pri tome su se državni pro-račun i proračuni JLP(R)S-a, te njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici dužni pridržava članka 15. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Ra-čunskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11), dok se tr-govačka društva i pravne osobe s javnim ovlas ma kao i ustanove kojima je jedan od osnivača Republi-ka Hrvatska ili Vlada Republike Hrvatske pridržavaju

odredbi propisa koji uređuju računovodstveni sustav sukladno njihovom pravnom statusu.

Na temelju provedenog popisa i konsta ranog stvar-nog stanja potrebno je uskladi /ustroji anali čke evidencije i/ili pomoćne poslovne knjige o svim po-javnim oblicima imovine, i to tako da:

• Anali čke evidencije i pomoćne knjige o nekret-ninama moraju sadržava najmanje podatke i in-formacije propisane Uredbom o Registru državne imovine (NN, br. 55/11).

• Anali čke evidencije i pomoćne knjige o fi nancij-skoj imovini – dionicama i udjelima moraju sadr-žava najmanje podatke i informacije propisane Uredbom o Registru državne imovine.

• Anali čke evidencije i pomoćne knjige o ostalim oblicima imovine moraju sadržava podatke po-trebne za učinkovito upravljanje

• Anali čka knjigovodstva i evidencije imovine obve-zno se usklađuju s podacima u glavnoj knjizi.

2.3. Načela iskazivanja vrijednos imovine

Sukladno Upu :

• Svi pojavni oblici državne imovine, pojedinačno i zbirno, moraju se iskaza vrijednosno.

• Procjena vrijednos imovine, temeljno se provodi po računovodstvenom načelu nastanka događaja uz primjenu metode povijesnog troška, što znači da će se prilikom iskazivanja imovinskih čes ca u anali čkim evidencijama i zbirno u glavnoj knjizi, imovina prikaza po raspoloživim knjigovodstve-nim vrijednos ma o revaloriziranom trošku naba-ve (nabavna vrijednost i ispravak vrijednos ).

• Imovinske čes ce koje do sada nisu bile eviden -rane u poslovnim knjigama priznat će se sukladno načelima Međunarodnih računovodstvenih stan-darda za javni sektor i međunarodno prihvaćenoj dobroj praksi. Pritom, nekoliko je ključnih pristu-pa u vrednovanju državne imovine koje je moguće primijeni u vrednovanju do sada neeviden rane imovine:• vrednovanje na temelju procijenjene vrijedno-

s imovine (trošak zamjene)• vrednovanje na osnovi očekivanih prihoda od

uporabe• tržišno vrednovanje prema pojavnim obilježji-

ma sličnoj imovini (usporedna metoda) • i simbolično eviden ranje po jednoj novčanoj

jedinici.

Pristup i metodologija vrednovanja ovisi o tome može li se imovina vrednova prema tržišnom principu ili ne. Ako ne može, tada se vrijednost državne imovine utvrđuje na osnovu procijenjenih troškova zamjene uvažavajući i stupanj otpisanos (amor ziranos ),

42


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

na osnovu troškova alterna vne uporabe ili jednom novčanom jedinicom.

2.4. Postupak procjene vrijednos imovine

Postupak procjene vrijednos do sada neeviden ra-ne imovine obveza je svih vlasnika/korisnika imovine, a dužni su je proves u okviru redovnog postupka ažuriranja poslovnih knjiga i osiguranja realnos svo-jih fi nancijskih izvještaja. Postupak procjene vrijedno-s do sada neeviden rane imovine provodit će se:

1) Internom procjenom – po radnom povjerenstvu proračunskog i izvanproračunskog korisnika na te-melju aproksima vne usporedne metode (koriste-ći dostupne informacije s tržišta, Porezne uprave, katastra i dr.)

2) Po ovlaštenom procjenitelju – u slučajevima kada je imovina u postupku otuđenja, zamjene, pred otuđenjem i sl., pri čemu je nužno uvaži odredne Zakona o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 78/15).

3) U iznosu od 1 (jedne) kune po imovinskoj čes ci – za svaku pojedinu imovinsku čes cu čiju vrijednost zbog njezinih specifi čnih obilježja nije opravdano, ni moguće procijenjiva . Radi se isključivo o spe-cifi čnim vrstama imovine koja spada u kategoriju kulturno-povijesne baš ne, neotuđivih prirodnih bogatstava, nekih infrastrukturnih objekata i sl. Uputom se preciziraju pozicije Računskog plana predviđene za praćenje ove imovine.

Navedeni način utvrđivanja vrijednos dan je ta-kođer Uputom Ministarstva fi nancija (KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 513-05-02/13-7) svim pro-računskim i izvanproračunskim korisnicima držav-nog proračuna, proračunskim i izvanproračunskim korisnicima proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, jedinicama lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave te ostalim korisni-cima državne imovine kao obveznicima fi nancijskog izvještavanja i dostavljanja podataka o imovini.

2.5. Knjiženje razlika u proračunskom računovodstvu

Na temelju obavljenog popisa i provedenog postupka procjene vrijednos imovine, za ustanovljene razlike ažuriraju se anali čke evidencije i pomoćne knjige. Knjiženje razlika u glavnoj knjizi provodi se sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Račun-skom planu proračuna, i to:

• Za odstupanja u količini i vrijednos eviden rane imovine provest će se odgovarajuća knjiženja u ra-zredu 0 (račun predviđen za pojedini oblik imovine) u korist ili na teret izvora vlasništva na računima podskupine 9111 (posredstvom skupine 915).

• I za odstupanja u količini i vrijednos imovine koja do sada nije bila eviden rana, na teret odgovara-jućih računa u razredu 0, a na teret računa u pod-skupini 9112 – Ostali vlas izvori (posredstvom skupine 915).

3. Obveze DUUDI-a i CERP-aU provođenju sveobuhvatnog popisa državne imo-vine posebnu ulogu imaju specijalizirane ins tucije utemeljene za upravljanje državnom imovinom. Pre-ma navedenom Naputku, a radi usklađivanja i obu-hvaćanja cjelokupne državne, DUUDI je dužan:

1) Nefi nancijsku imovinu koja se sastoji od:• građevinskog zemljišta i građevina• poljoprivrednog zemljišta• šuma i šumskog zemljišta• javnog vodnog dobra• stambenih objekata• poslovnih prostora• nekretnina koje koriste jela državne uprave• rezidencijalnih objekata i vila• nekretnina koje se koriste za potrebe očuvanja

suverenos , neovisnos , te obrane teritorijalne cjelovitos Republike Hrvatske,

klasifi cira je prema rasporedu osnovnih računa iz Računskog plana.

2) Financijsku imovinu iz Središnjeg registra reklasifi -cira prema osnovnim računima u Računskom pla-nu proračuna.

3) U svrhu korištenja podataka iz Središnjeg registra za ažuriranje/sastavljanje bilance državne imovine te za potrebe upravljanja imovinom, propisane po-datke u Središnjem registru nadopuni podacima o:• Broju iz Registra proračunskih i izvnaproračunskih

korisnika (RKP broj vlasnika/korisnika imovine).• Broju računa iz računskog plana (na razni osnov-

nog računa) za svaku imovinsku čes cu.• Vrijednos imovine po bruto principu (nabavna i

otpisana vrijednost) za svaku jedinicu (primjerice svaku zemljišnu čes cu) svakog pojavnog oblika imovine (primjerice poljoprivredno zemljište, građevinsko zemljište, sukladno klasifi kaciji iz Računskog plana) s oznakom načina utvrđivanja vrijednos :c.1. knjigovodstvena vrijednost – revalorizirani

trošak nabavec.2. interna procjena – evidencijska (aproksima-

vna) vrijednostc.3. po ovlaštenom procjenitelju – tržišna vrijed-

nostc.4. evidencijska vrijednost jedne novčane jedi-

nice.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

43


4) Sukladno potrebama efi kasnijeg upravljanja imo-vinom u Središnji registar doda i podatke o ocjeni funkcionalnos i fi zičkom stanju imovine te o nači-nu korištenja imovine.

Temeljem navedenoga obveza je DUUDI-a kreira i svim korisnicima državne imovine dostavi prošireni obrazac za unos u Središnji registar.

DUUDI je u 2015. godini intenzivirao radnje na izra-di nove verzije Registra državne imovine. Riječ je o podatkovnoj i sistemskoj nadogradnji već uspostav-ljenog i javno objavljenog Registra državne imovi-ne, odnosno o projektu ISUDIO (Informacijski sustav upravljanja državnom imovinom).1 U visokom stupnju izrade je i novi prošireni obrazac za unos i metodo-lošku standardizaciju podataka o imovini u Registar državne imovine, kojim se, između ostalog, proširuje slog podataka koji se dostavljaju u Registar, odnosno proširuje se obuhvat informacija o imovini. Navedeno je u skladu sa smjernicama iz Upute i Naputka Mini-starstva fi nancija iz 2013. godine.

Prema saznanjima uredništva, pored proširenog obrasca za unos i metodološku standardizaciju poda-taka o imovini u Registar, DUUDI je pripremio i niz provedbenih propisa (Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imo-vinom u vlasništvu RH2, Nacrt prijedloga uredbe o ustrojstvu, načinu vođenja i sadržaju Središnjeg re-gistra državne imovine) koji uređuju sva relevantna pitanja, a njihovo se donošenje očekuje nakon kon-s tuiranja nove Vlade i Sabora nakon parlamentarnih izbora. Do tada na snazi i u primjeni su propisi koje u ovom članku navodimo.

1 Detaljnije vidje u dokumentu Izvješće o provedbi Plana uprav-ljanja imovinom u vlasništvu RH za 2014. godinu (14. Poglavlje - Go-dišnji plan vođenja Registra državne imovine), kojeg je Vlada Repu-blike Hrvatske prihva la na svojoj 256. sjednici održanoj 23. rujna 2015. godine, i koji dodatno uključuje i sistema zirane ak vnos u vezi s provedbom ciljeva za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. godine. Tekst Izvješća dostupan je na mrežnim stranicama DUUDI-a:https://imovina.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Izvjesca//Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20provedbi%20Plana%20upravlja-nja%20imovinom%20u%20vlasni%C5%A1tvu%20Republike%20Hrvatske%20za%202014.%20godinu.pdf2 Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hr-vatske, Vlada Republike Hrvatske prihva la je na svojoj 256. sjed-nici održanoj 23. rujna 2015. godine. Dokument je dostupan na: h ps://vlada.gov.hr/sjednice/256-sjednica-vlade-republike-hrvat-ske-17776/17776

44


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

1. UvodPopis imovine i obveza je mjera usklađenja stvarnog i knjigovodstvenoga stanja imovine i obveza (i vlas h izvora kao razlike između imovine i obveza) čime se, između ostaloga, osigurava i vjerodostojnost godiš-njih fi nancijskih izvještaja.

Pravna osnova za objavu Upute o obavljanju popisa i imovine nalazi se u članku 5. Pravilnika o proračun-skom računovodstvu i Računskom planu (dalje u tek-stu: Pravilnik). Njime je ministru fi nancija dana ovlast da donosi upute i daje objašnjenja o primjeni Pravil-nika, kojime je, između ostaloga, propisana i obveza obavljanja popisa. Obveznici primjene Upute su dr-žavni proračun, jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave, proračunski i izvanproračunski kori-snici državnog proračuna te proračunski i izvanprora-čunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: obveznici).

2. Rokovi i predmet popisaU skladu s člankom 14. Pravilnika, obveznici na počet-ku poslovanja moraju popisa imovinu i obveze, te naves njihove pojedinačne vrijednos . Popis imovi-ne i obveza mora bi sastavljen i na kraju svake po-

slovne godine sa stanjem na datum bilance. Pravilni-kom nije propisan rok za provedbu godišnjeg popisa imovine i obveza. Među m, u skladu s Pravilnikom o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računo-vodstvu (NN, br. 3/15 i 93/15), proračunski korisnici jedinica i državnog proračuna fi nancijske izvještaje za proračunsku godinu predaju ins tuciji ovlaštenoj za obradu podataka (FINA) do 31. siječnja, a jedinice i izvanproračunski korisnici do 15. veljače tekuće godi-ne za prethodnu. S obzirom na to da podaci dobiveni popisom unaprjeđuju vjerodostojnost samih fi nancij-skih izvještaja, proizlazi da se godišnji popis imovine i obveza mora obavi u roku koji osigurava dostu-pnost podataka iz popisa u roku za izradu godišnjih fi nancijskih izvještaja. Vremenski period potreban za obavljanje popisa ovisi prvenstveno o količini i pojav-nim oblicima imovine, te njenoj lokaciji/lokacijama, a može se skra imenovanjem više članova odnosno povjerenstava za popis. Budući da se popis fi zički u pravilu ne može obavi u jednom danu, tj. popis se obavlja prije i/ili poslije 31. prosinca, a promjene koje nastaju između h dana naknadno se eviden raju u popisnim listama na temelju knjigovodstvenih ispra-va i svode se na stanje dana 31. prosinca.

Pravilnikom su propisane i iznimke od obavljanja popisa svake godine:

• Obveznici koji obavljaju muzejsku djelatnost, popis građe mogu obavi u roku koji nije duži od pet go-dina.

Pripreme za obavljanje godišnjeg popisa Ivana Vargašević Čonka *

Davor Vašiček **

Obveza provođenja popisa imovine i obveza, unošenja podataka o popisu u popisne liste te potreba formira-nja povjerenstva za popis koje sastavlja izvještaj o rezulta ma obavljenog popisa propisana je Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 124/14). Sve ostalo prepušteno je jedinici, pro-računskom odnosno izvanproračunskom korisniku koji provode popis svoje imovine i obveza. U svrhu ujed-načavanja postupanja u obavljanju popisa, Ministarstvo fi nancija priprem ilo je Uputu o obavljanju popisa imovine i obveza, koju je sredinom kolovoza ove godine dostavilo obveznicima njene primjene (raspoloživa je na internetskoj stranici h p://www.mfi n.hr/hr/upute-nalozi-i-ostalo). Uputom se uređuje metodologija obavljanja popisa imovine i obveza, dokumen , postupci i procedure svih faza provedbe popisa imovine i obveza u sustavu proračuna. Napominjemo da je pred proračunskim subjek ma i dalje obveza provođenja sveobuhvatnog popisa državne imovine i primjena Upute Ministarstva fi nancija o priznavanju, mjerenju i eviden ranju državne imovine. Više o toj temi obrađeno je u posebnom članku ovoga broja časopisa.

* Ivana Vargašević Čonka, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Za-greb.** Dr. sc. Davor Vašiček, izv. prof., Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

45


• Obveznici koji obavljaju knjižničnu djelatnost, po-pis knjižnične građe mogu obavi u roku koji nije duži od roka za provođenje obvezne redovne revi-zije knjižnične građe utvrđenog posebnim podza-konskim aktom.

• Popis vojnih nekretnina kojima upravlja odnosno raspolaže Ministarstvo obrane, kao obveznik obav-ljanja popisa, može se obavi u roku koji nije duži od tri godine.

Iako Pravilnikom nije posebno istaknuto, popis imo-vine i obveza treba proves i prilikom statusnih pro-mjena, kada se izrađuje bilanca sa stanjem na dan koji prethodi danu nastanka statusne promjene, pa se i popis imovine i obveza obavlja sa stanjem toga dana. Statusne promjene su:

• Spajanje dvaju ili više proračuna ili proračunskih korisnika u novu jedinicu.

• Pripajanje jednog ili više proračuna ili proračunskih korisnika postojećoj jedinici.

• Podjela proračuna ili proračunskog korisnika u dvi-je ili više novih jedinica.

Imovinu države i jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave, sukladno članku 61. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15), čini fi -nancijska i nefi nancijska imovina u vlasništvu države i jedinica. Prema Pravilniku, imovina su resursi koje kontrolira proračun, odnosno proračunski korisnici kao rezultat prošlih događaja, te se od is h očekuju buduće koris u obavljanju djelatnos . Imovina se klasifi cira po svojoj vrs , trajnos i funkciji u obav-ljanju djelatnos . Obveze su neizmirena dugovanja proračuna, odnosno proračunskih korisnika proizašla iz prošlih događaja, za čiju se namiru očekuje odljev resursa. Obveze se klasifi ciraju prema namjeni i roč-nos . Imovina i obveze iskazuju se po računovodstve-nom načelu nastanka događaja uz primjenu metode povijesnog troška. Popisom se mora obuhva sva imovina i obveze koji su u strukturi Računskog plana proračuna obuhvaćeni razredima:

0 Nefi nancijska imovina, 1 Financijska imovina i 2 Ob-veze.

Imovinu materijalnog oblika (građevinske objekte, prijevozna sredstva, opremu, novac itd.) uobičajeno je popisa prije ili najkasnije 31. prosinca, s utvrđe-nim stanjem na dan 31. prosinca. Ostalu imovinu (ne-materijalnu imovinu, potraživanja itd.) te obveze bi trebalo popisa prema knjigovodstvenom stanju na dan 31. prosinca početkom sljedeće proračunske go-dine, nakon što se u poslovnim knjigama eviden raju svi poslovni događaji i transakcije koji se odnose na razdoblje do 31. prosinca.

3. Popis imovine i obvezaProvedba popisa imovine i obveza obuhvaća:

• Obavljanje cjelovitog godišnjeg popisa imovine i obveza.

• Usklađivanje stanja iskazanog u poslovnim knjiga-ma sa stanjem utvrđenim popisom.

• Utvrđivanje razlike između knjigovodstvenog i stvarnog stanja.

• Odlučivanje o popisnim razlikama te u skladu s me knjigovodstvenog eviden ranja nastalih razlika.

Kako bi se popis imovine i obveza obavio što učinko-vi je, organizacijom popisa planiraju se koraci kojima se utvrđuje tko obavlja popis, što se popisuje, na koji način se popisuje, period obavljanja popisa, te rok za izradu izvještaja o obavljenom popisu.

3.1. Povjerenstvo za popis

Čelnik obveznika osniva povjerenstvo za popis imovi-ne i obveza, te određuje datum popisa, rokove obav-ljanja popisa i dostavljanja izvještaja o provedenom popisu s priloženim popisnim listama. Uzevši u obzir sve pojedinos popisa koje treba utvrdi , čelnik do-nosi Odluku o popisu imovine i obveza. Odlukom se određuje koja i koliko povjerenstava za popis se osni-va, a ako se ocijeni potrebnim formira se i središnje povjerenstvo, postavlja plan i predmet popisa, utvr-đuju rokovi obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja te imenuju predsjednici i članovi povjerenstava.

Povjerenstva za popis osnivaju se prema veličini, kao i specifi čnos ma obveznika. Vrsta, količina i vrijed-nost imovine i obveza može, sa svrhom kvalitetnije i učinkovi je obavljenog popisa, uvjetova potrebu osnivanja više od jednog povjerenstva koja su u tom slučaju odgovorna središnjem povjerenstvu. Središ-nje povjerenstvo koordinira i nadzire rad svih povje-renstava.

Povjerenstvo za popis, ako je to moguće, ima pred-sjednika i najmanje dva člana. Broj članova povjeren-stva mora zadovolji potrebu sveobuhvatnos popi-sa te dane rokove u kojima popis mora bi izvršen. Iako bi svako povjerenstvo za popis, kako je već ista-knuto, trebalo ima najmanje tri člana, to nije nuž-no kod obveznika s malim brojem zaposlenih. U m slučajevima, popis se može povjeri i manjem broju osoba ili čak pojedincu. Pritom, propisima nije izri-čito regulirano tko sve može popisiva imovinu, ali treba ima na umu da predsjednik i članovi popisnog povjerenstva ne budu osobe koje su materijalno za-dužene za imovinu koja se popisuje, da nisu njihovi neposredni rukovoditelji, te zaposlenici koji obavljaju kontrolu i nadzor. U povjerenstvo ne bi trebale bi imenova ni osobe koje su neposredno zadužene za

46


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

knjigovodstvenu evidenciju predmeta popisa, kao ni rukovoditelj knjigovodstva. Time se osigurava nepri-stranost popisa. Također, pri izboru predsjednika i članova povjerenstva treba vodi računa i o njihovoj stručnos , što bi trebalo bi jamstvo kvan ta vne i kvalita vne vjerodostojnos informacija o stvarnom stanju imovine i obveza.

Odlukom o imenovanju, članovi popisnog povjeren-stva preuzimaju nove radne obveze. Sve osobe od-govorne za popis trebaju bi upoznate sa svojim ob-vezama koje proizlaze iz dodijeljenih im zadataka, ali i odgovornos . Predsjednik i članovi povjerenstva za popis odgovorni su za:

• točnost stanja utvrđenog popisom• pravilno sastavljanje popisnih lista• pravodobno obavljanje popisa• vjerodostojnost i točnost izvještaja o obavljenom

popisu• pravodobnu dostavu izvještaja o obavljenom popisu.

3.2 Priprema i provedba popisaPrije popisa potrebno je obavi pripremne radnje kako bi popis imovine i obveza bio obavljen učinko-vito i točno, te u zadanim rokovima. Sve osobe od-govorne za popis trebaju bi upoznate sa svrhom popisa, njihovim zadacima, odgovornošću i drugim pitanjima važnim za početak popisa. Pripremne rad-nje popisnog povjerenstva odnose se na utvrđivanje svih poslova popisa i rokova njihovog obavljanja te pribavljanje popisnih lis .

U ustrojstvenim jedinicama u kojima se obavlja po-pis potrebno je osigura dostupnost imovine i pro-vjeri postojanje inventarnih brojeva te osigura do-stupnost dokumentacije o imovini i obvezama. Kod potraživanja i obveza potrebno je, za svako pojedino potraživanje i obvezu za koje postoji pravni temelj, provjeri je li ispostavljen dokument i jesu li svi po-slovni događaji iz dokumenata proknjiženi. Pripre-mne radnje također uključuju usklađivanje podata-ka eviden ranih u pomoćnim knjigama i anali čkim evidencijama sa stanjem u Glavnoj knjizi.

Zadaće povjerenstva za popis su sljedeće:

• Obavi popis imovine i obveza koje su predmet popisa i utvrdi stvarno stanje, odnosno utvrdi količinu, vrstu i vrijednost imovine.

• U posebne popisne liste popisa materijalnu imo-vinu za koju se popisom utvrdi da je oštećena ili ne-upotrebljiva te istu s kratkim opisom zapažanja (po potrebi) predloži za rashodovanje odnosno otpis.

• U posebne popisne liste popisa dugotrajnu nema-terijalnu imovinu za koju se popisom utvrdi neop-ravdanost zadržavanja u poslovnim knjigama te od

koje se u budućnos ne očekuje ekonomska korist i istu predloži za rashodovanje odnosno otpis.

• U posebne popisne liste popisa dugotrajnu mate-rijalnu imovinu u pripremi (inves cije u jeku), pro-vjeri i procijeni stupanj dovršenos te predvidje rok završetka ili predloži drukčiji način rješavanja.

• U posebne popisne liste upisa materijalnu imovinu koja se vodi u posebnim skladišnim evidencijama.

• U posebne popisne liste popisa vlas tu imovinu koja se u trenutku popisa nalazi u nekoj drugoj ustrojstve-noj jedinici, koja je posuđena te koja je na popravku ili se iz drugih opravdanih razloga nalazi izvan jedinice/proračunskog/izvanproračunskog korisnika.

• U posebne popisne liste popisa tuđu imovinu i sit-ni inventar.

• U posebne popisne liste popisa trgovačku robu. • U posebne popisne liste popisa stanje novčanih

sredstava. • U posebne popisne liste popisa dugoročna i krat-

koročna potraživanja i obveze, utvrdi stvarno stanje i razlike između stvarnog stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja usklađivanjem podataka s vjerovnicima i dužnicima.

• Provjeri usklađenost anali čkih i sinte čkih poda-taka, utvrdi razlike između stvarnog stanja utvr-đenog popisom i knjigovodstvenog stanja imovine, odnosno stanja po posebnim evidencijama te ra-zloge nastalih razlika.

• Predloži način postupanja s utvrđenim viškovima i manjkovima.

Povjerenstvo mora dobi jasne upute o popisu poje-dine vrste imovine i obveza odnosno o načinu odre-đivanja količine, vrste i vrijednos imovine i obveza, o načinu popunjavanja popisnih lista i o sastavljanju iz-vješća o obavljenom popisu. Popis se obavlja fi zičkim utvrđivanjem stvarnog stanja imovine i obveza na licu mjesta koristeći uobičajene metode brojanja, mjere-nja, vaganja, procjenjivanja, obračunavanja i slično. Pri popisivanju imovine i obveza potrebno je utvrdi re-doslijed obavljanja popisa materijalne i nematerijalne imovine, potraživanja i obveza te uoči razlike.

Nematerijalnu imovinu, potraživanja i obveze nije moguće popisa bez saznanja o njihovom postojanju u knjigovodstvenim evidencijama. Zbog toga se na-vedena imovina popisuje istovremeno s unošenjem knjigovodstvenih podataka u popisne liste. Za razliku od nematerijalne imovine, popis materijalne imovine obavlja se prije nego što se knjigovodstveni podaci o navedenoj imovinu unesu u popisne liste.

Sadržaj popisnih lista nije propisan Pravilnikom, ali li-ste bi trebale sadržava podatke o mjestu i predmetu popisa, datum početka i završetka popisa, imena čla-nova popisnog povjerenstva, naziv, vrstu i inventarni ili drugi broj imovine, jedinicu mjere, stvarno i knji-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

47


govodstveno stanje te razliku među njima u količini i vrijednos , potpise članova popisnog povjerenstva, kratak komentar ili primjedbe popisnog povjeren-stva, a po potrebi i druge podatke.

Ako je povjerenstvo za popis nakon obavljenog popisa imovine i obveza utvrdilo neeviden ranu dugotrajnu nefi nancijsku imovinu treba izvrši procjenu iste. Su-kladno članku 104. Zakona o proračunu, procjena vri-jednos neeviden rane imovine provodi se po raču-novodstvenom načelu nastanka događaja uz primjenu metode povijesnog troška ili internom procjenom.

Proračunski i izvanproračunski korisnici, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i dru-gi korisnici državne imovine neovisno o pravnom statusu (knjižno vlasništvo, izvanknjižno vlasništvo, druga pravna osnova korištenja, bez dokumen ra-ne pravne osnove) pri popisu imovine trebaju po-stupa prema Upu Ministarstva fi nancija o prizna-vanju, mjerenju i eviden ranju državne imovine1. Navedena Uputa (detaljnija, s posebnim osvrtom na procjenu do sada neeviden rane imovine) i Uputa o popisu imovine i obveza (šireg obuhvata) nadopu-njuju se i obje su obvezne za primjenu.

Nakon unošenja stvarnog i knjigovodstvenog stanja u popisne liste utvrđuju se količinske razlike između stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja. Ustanov-ljene razlike se vrijednosno obračunavaju. Povjerenstvo za popis utvrđuje uzroke h razlika i daje prijedlog nji-hove likvidacije. Predsjednik i članovi povjerenstva svo-jim potpisom popisnih lis ovjeravaju i potvrđuju točno utvrđeno stanje imovine i obveza, a potpisane popisne liste predstavljaju knjigovodstvene isprave temeljem kojih se unose podaci u poslovne knjige.

Nakon obavljenog popisa, popisno povjerenstvo sa-stavlja izvještaj o obavljenom popisu, čiji su obavezan prilog potpisane popisne liste.

3.3. Izvještaj o obavljenom popisu imovine i obveza

Povjerenstvo za popis dužno je obrazloži nastale viškove i manjkove, ispita razloge nastanka h popi-snih razlika i da prijedlog mjera za otklanjanje nedo-stataka. Ovisno o nalazima obavljenog popisa, izvje-štaj treba sadržava :

• Mišljenje o popisom utvrđenim razlikama (manjku od-nosno višku) te prijedlog načina knjiženja ovih razlika.

• Mišljenje o sumnjivim i spornim potraživanjima kao i o nenapla vim te zastarjelim potraživanjima.

• Mišljenje o načinu likvidacije trajno neupotrebljive dugotrajne nefi nancijske imovine i obustavljenih inves cija.

1 Uputa je objavljena na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija h p://www.mfi n.hr/hr/upute-nalozi-i-ostalo

• Primjedbe i izjave zaposlenika koji rukuju materi-jalnim i novčanim vrijednos ma o ustanovljenim razlikama i eventualne druge primjedbe.

• Objašnjenje viškova odnosno manjkova koji su nastali kao posljedica mogućih pogrešaka zbog zamjene pojedinih vrsta odnosno dimenzija istovr-snog materijala, sitnog inventara i dr.

• Prijedlog mjera za otklanjanje nedostataka.

Popisno povjerenstvo dostavlja izvještaj o obavlje-nom popisu čelniku jedinice proračunskog i izvan-proračunskog korisnika kako bi se donijele odluke o postupanju u slučaju popisanih manjkova odnosno viškova, otpisu, vrijednosnom usklađenju. Izvještaj se dostavlja u roku utvrđenom odlukom o popisu imovi-ne i obveza, na dokaziv način.

4. Usklađivanje knjigovodstvenog stanja sa stanjem utvrđenim popisom

Na temelju mišljenja, obrazloženja i prijedloga povje-renstva iz izvještaja o obavljenom popisu te prilože-nih popisnih lista, čelnik, u okviru svojih ovlas , a u skladu s člankom 16. Pravilnika, odlučuje o:

1. načinu likvidacije utvrđenih manjkova,2. načinu knjiženja utvrđenih viškova,3. otpisu nenapla vih i zastarjelih potraživanja i obveza,4. rashodovanju sredstava, opreme i sitnog inventara,5. mjerama pro v osoba odgovornih za manjkove, ošte-

ćenja, neusklađenost knjigovodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i nenapla vos potraživanja i slično.

Ovlast za odlučivanje o otpisu proizlazi iz zakona, sta-tuta ili drugih općih akata. Raspolaganje imovinom, što podrazumijeva i otpisivanje do određenog iznosa, za proračunskog korisnika je u pravilu utvrđeno statu-tom. Ovisno o tome, odluku o otpisu donosi čelnik ili upravljačko jelo, a u pojedinim slučajevima osnivač (jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, odnosno Vlada kada je osnivač Republika Hrvatska).

Na temelju odluka zakonskog predstavnika potrebno je uskladi stanja imovine, obveza i izvora iskazanih u knjigovodstvu s njihovim stvarnim stanjima ustanov-ljenima u izvještaju o popisu. Usklađivanje u poslov-nim knjigama proračunskog korisnika obavlja se s da-nom s kojim je obavljen popis, dakle s 31. prosincem godine za koju je proveden popis. Utvrđene popisne (inventurne) razlike (viškovi odnosno manjkovi) evi-den raju se u knjigovodstvenim evidencijama teme-ljem naloga za knjiženje koje u tu svrhu izdaje voditelj računovodstva, a u skladu s odlukama čelnika.

Imovina koja više nije za upotrebu rashoduje se na te-melju odluke o rashodovanju. Odlukom o rashodova-nju utvrđuje se imovina za rashodovanje uz navođenje njezine nabavne i sadašnje vrijednos te ispravka vri-

48


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

jednos . Is m se aktom može utvrdi daljnje postu-panje s rashodovanom imovinom, iako se u praksi to često propisuje posebnim odlukama. Rashodovana imovina može se uniš ili otuđi . Otuđenjem se sma-tra svaki čin prodaje ili donacije. Bitno je naglasi da se isknjiženje imovine iz knjigovodstvene evidencije ne može proves na temelju odluke o rashodovanju, već izvornih dokumenata o prodaji ili donaciji (ako je ras-hodovana imovina prodana ili donirana), odnosno ko-misijskog zapisnika o uništenju rashodovane imovine (ako je rashodovana imovina dana na uništenje).

5. Osvrt na neka pitanja iz prakseS obzirom na to da su količine i vrste imovine koje treba popisa nerijetko vrlo različite i specifi čne, u operacionalizaciji samog popisa koji nije procedural-no propisan obveznici se trebaju rukovodi načelom racionalnos i ekonomičnos . To prije svega znači da se u pripremi popisa i popisnih lis trebaju koris po-stojeće evidencije i podaci iz ustrojenih registara i evi-dencija. Valja ima na umu i obvezu provođenja popisa državne imovine i obvezu dostave podataka u Registar državne imovine što znači da se jedinstvenim popisom ispunjava obeveza i prema Zakonu o upravljanju držav-nom imovinom i prema računovodstvenim propisima.

Takav primjer je i popisna lista vlas te imovine (popis poljoprivrenog i građevinskog zemljišta, popis stanova, poslovnih prostora, drugih nekretnina...) čemu može posluži izvješće iz evidencije Registra nekretnina koji pored ostalog sadrži i podatke o vrs imovine, količini (kvadraturi) imovine, omjer vlasništva, knjigovodstve-nu i procijenjenu vrijednost imovine. Ovo posebno zbog činjenice da povjerenstvo ne može popisa vla-s tu imovinu na temelju fi zičkog uvida (često se radi o nekoliko suća k.č. zemljišta, kilometara cesta, sto ne poslovnih prostora, stanova i dr.

Nadalje, popisne liste dugotrajne materijalne imovine u pripremi (inves cije u jeku) temelji će se na knji-govodstvenim evidencijama proknjiženih tzv. privreme-nih situacija za pojedini objekt u izgradnji (zaključno sa obračunsko/privremenom situacijom na dan 31. 12.) čime će se ujedno, na osnovu ovjere nadzornog organa, provjeri i procijeni stupanj dovršenos , te predvidje rok završetka. Popis naravno neće podrazumijeva za-sebnu procjenu stupnja dovršenos od strane popisnog povjerenstva. Popisna lista bit će de facto izvadak raču-na iz glavne knjige (računi imovine u pripremi) u koje će se unije nalazi povjerenstva s napomenama o stupnju dovršenos te predviđenom roku završetka inves cije i drugim relevantnim podacima.

Kod popisnih lista dugotrajne fi nancijske imovine i samog popisa radi se o knjigovodstvenom usklađe-nju temeljem raspoložive relevantne dokumenta-cije (ugovora s dužnicima i trgovačkim društvima i

ustanovama u vlasništvu) o stanju dugovanja odno-sno iskazanom stanju temeljnog kapitala.

U svezi s popisom potraživanja od dužnika i obve-za vjerovnicima proizašlih iz tekućeg poslovanja, popisne liste su de facto izvatci iz pomoćnih knjiga i anali čkih evidencija. Iskazana stanja (salda i njihovu strukturu) treba provjeri kako zbog otklanjanja mo-gućih grešaka u knjiženju, tako i zbog samog prizna-nja duga. U tom smislu najefi kasniji način je razmjena tzv. izvoda otvorenih stavaka (IOS). Nekada davno do-stava potvrđenih ili osporenih IOS-a bila je zakonska obveza dužnika. Danas je to stvar poslovnos ili pret-hodno ugovorenih pravila ponašanja. Dostava IOS-a u slučajevima izrazito velikog broja dužnika neefi ka-sna je, neracionalna i ne bi dala potrebne rezultate. Poglavito kada se radi o manjim iznosima i u odnosu sa fi zičkim osobama - dužnicima. Stoga su u praksi subjek koji posluju s velikim brojem komitenata us-postavili kon nuirane sustave praćenja i informiranja dužnika o stanju njihova duga (na svakom računu je iskazano stanje potraživanja od dužnika, odnosno ra-čuni pored iznosa tekućeg dugovanja sadrže i iznos ukupnog dugovanja do dana izdavanja, šalju se opo-mene svim dužnicima po svim vrstama potraživanja, upozorenja da se u slučaju neispunjenja dospjele novčane obveze može zatraži određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave i sl.). Time se zapravo provodi kon nuirano usklađenje potraživanja.

U pogledu iskazanih obveza, očekivano je da će vje-rovnici zatraži potvrdu svojih potraživanja čime će se proves potrebna usklađenja. Značajnije stavke obve-za, u slučaju izostanka zahtjeva vjerovnika za usklađe-njem, potrebno je uskladi i na inicija vu dužnika.

Kada je riječ o IOS obrascu kao načinu usklađenja međusobnih obveza i potraživanja valja ima na umu da on ima i moguću suš nsku ulogu kao priznanje duga. No, ako je usklađeni izvod iz otvorenih stavki (IOS) ovjeren od strane osoba iz računovodstva duž-nika (kako je to uobičajeno), u slučaju sudskog spora, sud to neće smatra priznanjem duga. Naime, u pra-vilu prizna dug za potrebe sudskog postupka može samo ovlaštena osoba tvrtke. Stoga, ako je moguće treba traži da se odgovorna osoba očituje o stanju predmetnog duga. U vezi s navedenim postoji sudska praksa koja glasi: Priznanje duga može se učini po-tvrđivanjem izvoda iz otvorenih stavaka, koji su potpi-sali zastupnici obaju trgovačkih društava, te koji izvod je ovjeren pečatom od strane obiju stranaka. (VTSRH, Pž-2503/01 od 16. travnja 2002.)2 kao i: Priznanje duga u pisanom obliku valjano je ako ga je potpisa-la osoba koja je ovlašteni zastupnik dužnika, a to po zaposlenju nije šef računovodstva (VSRH, broj Revt-54/2005-2 od 11. ožujka 2009.).

2 izvor: www.poslovni.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

49


1. UvodNamjenski prihodi i primici proračuna prema članku 48., Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12, 15/15) jesu: pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, pri-hodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Dane donacije su tekući ili kapitalni prijenosi sredstava neprofi tnim organizacijama te građanima i kućanstvima koji uklju-čuju i prijenose u naravi, a koje proračun i proračunski korisnici mogu dava za određenu namjenu, sukladno stavku 1., točki 4., članka 3., Zakona o proračunu.

Primljene donacije su namjenska sredstva koja prora-čun i proračunski korisnici ostvare od fi zičkih osoba, neprofi tnih organizacija, trgovačkih društava i ostalih subjekta izvan općeg proračuna, prema točki 40. isto-ga članka. Člankom 48., Zakona o proračunu propisana je i obveza uplate namjenskih prihoda i primitaka koja ostvare proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u proračun nadležne jedinice. Zakonom o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu (NN, br. 148/14), odnosno od-lukom o izvršavanju proračuna dana je mogućnost propi-sivanja izuzeća od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka u proračun, ako jedinica nije stvorila informa- čke preduvjete za praćenje prihoda i primitaka svojih

korisnika te izvršavanje rashoda iz h izvora. Namjenski prihodi i primici koji nisu iskorišteni u prethodnoj godini prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu, a proračunski korisnici, koji ih ostvaruju imaju pravo na plaćanje rashoda u visini naplaćenih prihoda.

Sva jela javne vlas obvezna na svojim internetskim stranicama objavi među ostalim i informacije o do-dijeljenim potporama, bespovratnim sredstvima ili do-nacijama uključujući popis korisnika i visinu iznosa, na

temelju članka 10., stavka 1., Zakona o pravu na pristup informacijama (NN, br. 25/13, 85/15). Valja napomenu da i pitanje 25. iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos pret-postavlja (Pra lo se i kontroliralo namjensko isplaći-vanje donacija, pomoći, subvencija i drugih transfe-ra do krajnjeg korisnika te korištenje is h), da su za sve isplate donacija veće od 20.000,00 kn provedene provjere na licu mjesta kod krajnjeg korisnika, a za sve pojedinačne isplate iznad 10.000,00 kn je prikupljeno izvješće od krajnjeg korisnika.

2. Donacije nefi nancijske imovineKnjigovodstveno eviden ranje donacija nefi nancijske imovine ovisi o tome odvija li se transakcija u okviru opće države (između proračuna i/ili proračunskih kori-snika) ili između subjekata od kojih je jedan izvan opće države. Međusobni prijenosi kratkotrajne i dugotrajne nefi nancijske imovine proračuna, proračunskih i izvan-proračunskih korisnika (subjekata unutar općeg prora-čuna) eviden raju se preko promjena u obujmu imovine sukladno članku 3. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 115/15). Nerijetko se postavlja pitanje kako se eviden raju prijenosi nefi nancijske imovine proračuna i/ili proračunskih korisnika. Primjerice, grad želi donira opremu proračunskom korisniku – školi.

U slučaju kada se donira nefi nancijska imovina izme-đu proračuna i/ili proračunskih korisnika, donacije se prikazuju kao promjene u vrijednos i obujmu imovi-ne (samo preko pozicija bilance, odnosno kao promjena vlasništva). Prijenos se knjigovodstveno provodi preko odgovorajućih računa podskupine 915 Promjene u vri-jednos i obujmu imovine i obveza, i kod primatelja i kod davatelja. Dakle, kada je riječ o donacijama u okviru opće države, ne eviden raju se prihodi i rashodi, nego se eviden ra povećanje/smanjenje imovine na računi-ma podskupine 915. Pri prijenosu imovine prenositelj imovine mora isknjiži imovinu, jer će u pro vnom u

Računovodstvo donacija u sustavu proračuna Ana Godić *

Prijenosi različi h oblika imovine bez naknade nerijetka su pojava među subjek ma u sustavu proračuna, kao i u interakciji ovog sustava s okruženjem. S obzirom na primjenu modifi ciranog računovodstvenog nače-la, kao i zbog primjene releventnih sta s čkih sustava koji defi niraju priznavanje transakcija i konsolidaciju fi nancijskih izvještaja u okviru opće države, računovodstveni postupci s donacijama i drugim oblicima prije-nosa bez naknade specifi čni su. U članku autorica daje saže presjek računovodstvenih i poreznih postupa-nja u ovim poslovnim događajima.

* Ana Godić, mag. oec., savjetnica u Centru TIM4PIN , Zagreb.

50


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

konsolidiranoj bilanci ima dvostruku vrijednost imovi-ne (rashod je iskazan u razredu 4 nadležnog proračuna). Primatelj takve imovine eviden ra imovinu u razredu 0, bez prikazivanja rashoda za nabavu.

Dva su razloga korištenja ovakvog računovodstvenog rješenja za prijenos nefi nancijske imovine. Prvo, nadlež-na jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve ne može iskaza prijenos sredstava na računu danih pomoći kada prenosi nefi nancijsku imovinu svom kori-sniku, jer se sredstva proračunskim korisnicima iskazuju izravno na odgovarajućim računima rashoda za čije se pokriće sredstva prenose. Drugo, jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, koja prenosi nefi nan-cijsku imovinu drugoj lokalnoj jedinici ili proračunskom korisniku pri nabavi te imovine imala je iskazan rashod za nabavu nefi nancijske imovine. Kada bi jedinica koja dobiva imovinu ponovno iskazala rashode za nabavu u konsolidaciji na razini čitave države iznos rashoda za nabavu nefi nancijske imovine bio bi dvostruko iskazan.

U slučaju doniranja nefi nancijske imovine između su-bjekata od kojih je jedan izvan opće države (stanovniš-tvo, gospodarstvo, inozemstvo i sl.), donacije se iskazuju kao promjene imovine posredstvom prihoda i rashoda. Dobivena dugotrajna nefi nancijska imovina eviden ra se odobravanjem odgovarajućeg računa prihoda poslo-vanja i zaduživanjem odgovarajućeg računa rashoda za nabavu dugotrajne nefi nancijske imovine. Istovremeno se za primljenu imovinu zadužuje odgovarajući račun ne-fi nancijske imovine u razredu 0, a odobrava odgovarajući račun vlas h izvora u razredu 9, sukladno članku 55., stavku 3., Pravilnika o proračunskom računovodstvu i ra-čunskom planu (NN, br. 124/14).

Dane donacije (između subjekata od kojih je jedan izvan opće države) prikazuju se smanjenjem ak ve i izvora vla-sništva uz istodobno prikazivanje prihoda od prodaje ne-fi nancijske imovine – razred 7 i rashoda za dane donacije – skupina 38. Treba ima na umu da se obveza za dona-cije ne knjiži, jer se radi o nerecipročnom rashodu, odno-sno u pravnom smislu za donatora nije nastao poslovni događaj s karakterom obveza. Za proračunske korisnike također je ponekad sporno eviden ranje prihoda koje ostvare iz nenadležnih i nadležnih proračuna, pa se često javljaju s upitom eviden raju li se prihodi kao donacije. Prihode koje proračunski korisnici ostvare iz nenadležnih proračuna eviden raju se kao tekuće i kapitalne pomoći u okviru podskupine računa 636 Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan, a prihode koje ostvare iz nadležnog proračuna eviden rat će na podskupini računa 671 Prihodi iz nadležnog proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos proračunskih korisnika.

3. Donacije u poreznom sustavuČlanak 7., stavak 7., Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14) propisuje koje se donacije smatraju porezno prizna m troškom, pa se stoga tu ubrajaju darovanja

u naravi ili novcu učinjena u tuzemstvu za: kulturne svr-he, znanstvene svrhe, odgojno-obrazovne svrhe, zdrav-stvene svrhe, humanitarne svrhe, sportske svrhe, vjer-ske svrhe, ekološke svrhe, druge općekorisne svrhe i to udrugama i drugim osobama, koje spomenute djelatno-s obavljaju u skladu s posebnim propisima, a uz uvjet da takva darovanja nisu veća od 2 % ukupnog prihoda prethodne godine. Samo iznimno svota darovanja može bi veća od 2 % prihoda prethodne godine, a da je pri-tom riječ o porezno priznatom trošku, i to ako je takva donacija dana prema odlukama nadležnih ministarstva o provedbi fi nanciranja posebnih programa i akcija.

U skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom 4. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14), dohodak se ne utvrđuje po osnovi pri-mitaka koje fi zičke osobe ostvaruju darovanjima u novcu i dobrima dobivenima od pravnih i fi zičkih oso-ba za zdravstvene potrebe, pod propisanim uvje ma i do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu. Od h primitaka ne utvrđuje se dohodak pod uvje ma:

da zdravstvene potrebe koje se fi nanciraju danim da-rovanjima nisu plaćene iz osnovnog, dopunskog, do-datnog ili privatnoga zdravstvenog osiguranja, ni na teret sredstava fi zičke osobe, da su novčana sredstva (darovanja) isplaćena na žiroračun fi zičke osobe prima-telja darovanja ili zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu za te svrhe, te da davatelj i primatelj da-rovanja o navedenim darovanjima i njihovu korištenju posjeduju vjerodostojne isprave (potvrde o primitku dobara, isprave o izvršenoj doznaci na žiroračun prima-telja, račune za izvršene zdravstvene usluge i drugo).

Ako primljena darovanja nisu u cijelos ili dijelom utroše-na za zdravstvene potrebe primatelja, neutrošena novča-na sredstva ili vrijednost darovanja smatraju se oporezi-vim primitkom. Odredbama članka 4., stavka 1., Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13, 99/13 – Rje-šenje USRH, 148/13 i 153/13 – Rješenje USRH) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu, stjecanje do-bara unutar Europske unije uz naknadu, te uvoz dobara. Prema zakonskim odredbama sama donacija novčanih sredstava bez protučinidbe se ne smatra isporukom, te ne podliježe plaćanju PDV-a. Ako se radi o donaciji u robi ili uslugama obvezno se na vrijednost donacije obraču-nava PDV. Također, Zakonom nije propisana mogućnost oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke dobara i uslu-ga, koje se plaćaju iz primljenih novčanih donacija, kao ni mogućnost oslobođenja od plaćanja PDV-a prilikom uvo-za dobara koja doniraju međunarodne organizacije.

PDV se kod isporuke robe bez naknade obračunava na kupovnu cijenu uvećanu za zavisne troškove, kod ispo-ruke proizvoda na proizvodnu cijenu, a kod obavljenih usluga obračunava se na tržišnu vrijednost usluge. Za da-rovanje u stvarima ili uslugama, darovatelj je obvezan is-postavi račun (ili obračun koji ima sve elemente računa) i u njemu iskaza poreznu osnovicu i iznos PDV-a.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

51

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

1. UvodOdredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak poslodavcima je u određenim slučajevima propisana obveza, a u određenim samo mogućnost sastavlja-nja godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sa zadnjom isplatom plaće u sva-koj kalendarskoj godini kao poreznom razdoblju, ako postoje propisane pretpostavke i uvje za obvezno ili dobrovoljno sastavljanje toga godišnjeg obračuna.

Svrha godišnjeg obračuna je s jedne strane na naj-manju moguću mjeru smanji broj podnesenih go-dišnjih poreznih prijava u kojima porezni obveznici iskazuju isključivo dohodak ostvaren od nesamo-stalnog rada, i to zbog iskorištenja dijela propisanih prava (primjerice godišnjeg osnovnog osobnog od-bitka, izravnanja porezne osnovice, ravnomjernog godišnjeg oporezivanja i sl., što je u interesu pore-znog jela), a sa stajališta poreznog obveznika, još je važnija svrha da na taj način povrat predujmom više plaćenog poreza na dohodak i prireza pore-zu na dohodak ostvaruju prak čki odmah po tom obračunu, odnosno u najboljem slučaju s isplatom plaće u prosincu za mjesec studeni.

Osim toga, u tom slučaju ne moraju prethodno sa-stavlja i dostavlja svaki svoju godišnju poreznu prijavu, osim ako zbog raznih drugih okolnos nisu obvezni, ili ako i inače žele godišnju poreznu prijavu podnije .

2. Obvezno sastavljanje godišnjeg obračuna

Obveznik sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na do-hodak od nesamostalnog rada je poslodavac i ispla telj primitaka i mirovina iz članka 14. Zakona, odnosno:

• Poslodavac (pravna osoba) koji radniku isplaćuje ili daje primitke u novcu ili u naravi po osnovi rad-nog odnosa, prema propisima, koji uređuju radni odnos (plaća).

• Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, po kojoj osnovi su obveznici poreza na dohodak (za plaće radnika) i fi zičke oso-be, koje su po osnovi obavljanja samostalne dje-latnos iz članka 18. Zakona obveznici poreza na dobit (za plaće radnika, a i za poduzetničku plaću).

• Ispla telji mirovina iz članka 14., stavka 2. Zakon.• Ispla telji primitaka (plaća) fi zičkim osobama, koje

su izaslane na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca i koje ostvaruju primitke za rad u tuzemnim društvima.

• Ispla telji primitaka članovima predstavničkih i iz-vršnih jela državne vlas i jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, koji im se ispla-ćuju za rad u m jelima i jedinicama.

• Ispla telji naknade plaće fi zičkim osobama, koje pružaju njegu i pomoć HRVI iz Domovinskog rata I. skupine prema posebnom propisu.

Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada pri zadnjoj ispla plaćeDražen Opalić *

Približavanjem kraja godine za određene poslodavce, odnosno ispla telje primitaka od nesamostalnog rada (plaće i mirovine) predstoji i obveza sastavljanja godišnjeg obračuna sa zadnjom isplatom dohotka u godini. Ta je obveza propisana odredbama članka 38. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH – 120/13,125/13, 148/13 i Odluka USRH – 83/14; dalje u tekstu: Zakon) i odredbama članka 68. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13; dalje u tekstu: Pravilnik). O temeljnim značajkama godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada daje se osvrt u nastavku teksta.

* Dražen Opalić, bacc. oec., Ministarstvo fi nancija – Središnji ured Porezne uprave, Zagreb.

52

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

2.1. Neredovite isplate dohotka od nesamostalnog rada

Poslodavci i ispla telji mirovine i primitka iz članka 14. Zakona obvezni su sastavi godišnji obračun, ako jekom godine dohodak od nesamostalnog rada nije

redovito mjesečno isplaćivan. Godišnji obračun u tom slučaju sastavlja se zato što:

• Porezni obveznici nisu iskoris li osobni odbitak iz članka 36., stavaka 1. i 2. Zakona za svaki mjesec toga poreznog razdoblja.

• Zbog neravnomjerne isplate plaće porezno opte-rećenje je u pojedinim mjesecima poreznog raz-doblja bilo različito.

Posljedica neredovite mjesečne isplate primitka od nesamostalnog rada (plaće i mirovine) i zbog toga nemogućnos iskorištenja propisanih prava je ta, da je porezni obveznik (radnik, umirovljenik, stjecatelj primitka) u svakom slučaju pla o na godišnjoj razini veći predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, od onog koji bi bio plaćen da su pri-mici isplaćivani redovito mjesečno.

2.2. Isplate naknade plaće na teret sredstava obveznih osiguranja i različitog poreznog opterećenja jekom godine

Poslodavac je obvezan sastavi godišnji obračun po-reza na dohodak od nesamostalnog rada za svoje rad-nike odnosno osobe, koje ostvaruju plaću ne samo u slučajevima neredovite isplate plaće već i, ako je radnik, odnosno osoba koja ostvaruje plaću u jeku poreznog razdoblja koris la:

• Pravo na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski do-pust.

• Bolovanje iznad 42 dana. • Drugi dopust za koji se prema posebnim propi-

sima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava obveznih osiguranja, (osim ako je to pravo koris la svih 12 mjeseci poreznog razdoblja).

• Odnosno u svim ostalim slučajevima, kada je po-rezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo ra-zličito,

te bi na temelju godišnjeg obračuna radnik odnosno osoba koja ostvaruje plaću, ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog po-reza zbog ravnomjernog godišnjeg oporezivanja, od-nosno izravnanja porezne osnovice.

Stoga je poslodavac obvezan izvrši godišnji obra-čun, ako su primjerice njegovi radnici prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13) ostvarili pravo na:

• rodiljni dopust• roditeljski dopust• posvojiteljski dopust• dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama

u razvoju• mirovanje radnog odnosa do treće godine života

djeteta• dopust za slučaj smr djeteta i druga prava,

uz uvjet da su ta prava koris li manje od 12 mjese-ci u jeku jednog poreznog razdoblja.

Nadalje, poslodavac je obvezan izvrši godišnji obra-čun za svoje radnike, koji su primjerice u jeku po-reznog razdoblja (ali ne svih 12 mjeseci) prema Za-konu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13, 137/13) ostvarili pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznih osiguranja u svezi s korište-njem zdravstvene zaš te iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, odnosno drugih okolnos utvrđenih m Zakonom, i to primjerice, ako su:

• Privremeno nesposobni za rad zbog boles ili oz-ljede, odnosno radi liječenja ili medicinskih ispi -vanja smješteni u zdravstvenu ustanovu (duže od 42 dana bolovanja).

• Privremeno nesposobni za rad zbog određenog li-ječenja ili medicinskog ispi vanja, koje se ne može obavi izvan radnog vremena osiguranika (duže od 42 dana bolovanja).

• Izolirani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u nji-hovoj okolini, odnosno privremeno nesposobni za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u ko-rist druge osigurane osobe Zavoda.

• Određeni za pra telja osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjek-tu Zavoda izvan mjesta prebivališta, odnosno bora-višta osigurane osobe koja se upućuje.

• Određeni da njeguju oboljelo dijete ili supružnika uz uvjete propisane m Zakonom.

• Privremeno nesposobni za rad zbog boles i kom-plikacija u svezi s trudnoćom i porođajem.

• Privremeno nesposobni za rad zbog rane, ozljede ili boles , koja je neposredna posljedica sudjelova-nja u Domovinskom ratu.

• Privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozlje-de na radu, odnosno profesionalne boles .

Također, u nastavku navodimo još neke primjere, kada je poslodavac obvezan izvrši godišnji obračun za svoje radnike zbog veće isplate u jeku pojedinog mjeseca poreznog razdoblja s čime je možebitno doš-lo do oporezivanja primjenom veće porezne stope, nego na godišnjoj razini, kada bi došlo do izravnanja porezne osnovice:

• Ako im je jekom poreznog razdoblja u pojedinom mjesecu isplaćen veći bonus.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

53


• Ako im je isplaćena jubilarna nagrada ili ostale naknade veće od Zakonom, odnosno Pravilnikom propisanog neoporezivog iznosa.

• Ako im je isplaćena trinaesta plaća.• Ako im je isplaćen iznos plaća ili razlike plaća za

protekla porezna razdoblja temeljem izvansudske nagodbe.

• Ako im je isplaćena otpremnima u 12. mjesecu za-jedno s plaćom za 11. mjesec i sl.

VAŽNO!!! Godišnji obračun je moguće izvrši samo, ako je radnik u cijelom poreznom razdoblju bio za-poslen i radio kod istog poslodavca, i da nije mi-jenjao prebivalište/uobičajeno boravište između gradova i općina, koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak.

3. Dobrovoljno sastavljanje godišnjeg obračuna

Poslodavac odnosno ispla telj primitka iz članka 14. Zakona iako to nije obvezan, može dobrovoljno za svoje radnike odnosno osobe koje ostvaruju primit-ke iz članka 14. Zakona sastavi godišnji obračun, a radi iskorištenja osobnog odbitka, primjerice:

• U slučaju kada pojedini radnici nisu iskoris li u poje-dinim mjesecima pripadajući iznos osobnog odbitka, i to zbog činjenice da određene promjene, u smislu povećanja broja uzdržavanih članova uže obitelji ili nastupa svoje invalidnos ili invalidnos uzdržava-nih članova uže obitelji, nisu bile upisane u njihove porezne kar ce u roku, kojim bi se osiguralo da pro-mjena – povećanje osobnog odbitka bude uzeta u obzir već kod prve sljedeće isplate plaće (propisani rok za izmjenu h podataka u poreznoj kar ci jest prije prve iduće isplate plaće, a najkasnije u idućih 30 dana od dana nastanka promjene).

Ako se poslodavac odluči sastavi godišnji obračun poreza i prireza iz plaće, sastavlja ga na način i pod uvje ma propisanim i za slučaj obveznog sastavlja-nja godišnjeg obračuna poreza i prireza iz plaće, a na način propisan kako slijedi.

4. Primjer godišnjeg obračuna i Obrasca JOPPD

Ako poslodavci i drugi ispla telji primitaka od nesa-mostalnog rada obvezno ili dobrovoljno sastave go-dišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada, i to sa zadnjom isplatom dohotka u kalendar-skoj godini kao poreznom razdoblju, obvezni su u pro-pisane evidencije unije podatke o razlikama utvrđe-nim m obračunom (Obrazac DNR, Obrazac JOPPD i Obrazac IP).

Obrazac JOPPD treba sastavi s podacima o ispla- plaće u zadnjem mjesecu kalendarske godine i

s podacima iz godišnjeg obračuna poreza na do-hodak i prireza i dostavi ga nadležnoj Poreznoj upravi na dan isplate plaće, odnosno najkasnije sljedeći dan, a iskazuju se u zasebnim recima na stranici B Obrasca JOPPD (posebno plaća za 11. mjesec, a posebno godišnji obračun).

Moguće je da u tom Obrascu određene stavke budu iskazane s predznakom minus, i to porezna osnovica, obračunani porez na dohodak i prirez. Tako će se uni-je podatke i u Obrazac IP, kojeg je obvezno da rad-niku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada za potrebe sastavljanja godišnje porezne prijave, najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu.

IP Obrazac u zadnjem zbirnom retku ne može ima nega vne stavke, već porezna osnovica i uplaćeni porez i prirez mogu bi najmanje jednaki nuli.

U nastavku prikazujemo jedan slučaj obračuna, i to zbog različitog poreznog opterećenja jekom godi-ne. Zbog opsežnos primjera s pripadajućim obras-cima, više primjera godišnjeg obračuna (zbog bolo-vanja jekom godine, korištenja rodiljnog dopusta, promjene osobnih odbitaka, i sl.) može se pregleda u Newsle eru br. 3/2014 kojeg je moguće preuze na stranicama www. m4pin.hr.

54


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

Primjer: Radnik Ivo Ivić cijelu je godinu radio kod istog poslodavca. U mjesecu srpnju 2015., uz redovitu plaću, isplaćen mu je i oporeziv regres za godišnju odmor, koja je djelomično oporezovana i stopom od 25 %. Stoga, primjenom godišnjeg obračuna (u mjesecu prosincu) utvrđena je razlika za povrat poreza od 215,99 kuna.

RB šifra općine

Mjesec isplate

Iznos plaće

Doprinosi iz plaće Dohodak Osobni

odbitakPorezna osnovica

Porezna osnovica

za primjenu stope od

12%

Porezna osnovica


25%

Porezna osnovica


40%

porez prirez porez i prirez

Iznos za isplatu

OBRAČUNI TIJEKOM GODINE0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 11 12 13 141 1333 siječanj 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 2.072,00 0,00 0,00 248,64 44,76 293,40 4.378,602 1333 veljača 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 2.072,00 0,00 0,00 248,64 44,76 293,40 4.378,603 1333 ožujak 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 2.072,00 0,00 0,00 248,64 44,76 293,40 4.378,604 1333 travanj 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 2.072,00 0,00 0,00 248,64 44,76 293,40 4.378,605 1333 svibanj 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 2.072,00 0,00 0,00 248,64 44,76 293,40 4.378,606 1333 lipanj 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 2.072,00 0,00 0,00 248,64 44,76 293,40 4.378,607 1333 srpanj 9.840,00 1.968,00 7.872,00 2.600,00 5.272,00 2.200,00 3.072,00 0,00 1.032,00 185,76 1.217,76 6.654,248 1333 kolovoz 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 2.072,00 0,00 0,00 248,64 44,76 293,40 4.378,609 1333 rujan 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 2.072,00 0,00 0,00 248,64 44,76 293,40 4.378,60

10 1333 listopad 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 2.072,00 0,00 0,00 248,64 44,76 293,40 4.378,6011 1333 studeni 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 2.072,00 0,00 0,00 248,64 44,76 293,40 4.378,6012 1333 prosinac 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 2.072,00 0,00 0,00 248,64 44,76 293,40 4.378,6013 ukupno 2015 74.080,00 14.816,00 59.264,00 31.200,00 28.064,00 24.992,00 3.072,00 0,00 3.767,04 678,07 4.445,11 54.818,89

KONAČNI OBRAČUN14 Konačni obračun 74.080,00 14.816,00 59.264,00 31.200,00 28.064,00 26.400,00 1.664,00 0,00 3.584,00 645,12 4.229,12 55.034,88

obračun nakon konačnog obračuna 15 1333 prosinac 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1.408,00 -1.408,00 0,00 -183,04 -32,95 -215,99 215,99

OBRAZAC IP

I. PODACI O POSLODAVCU - ISPLATITELJU PLAĆE/MIROVINE II. PODACI O RADNIKU, UMIROVLJENIKU, OSOBI KOJA OSTVARUJE PLAĆU 1. NAZIV/IME I PREZIME Poslodavac d.o.o. 1. IME I PREZIME Ivo Ivić2. ADRESA Ilica 5, Zagreb 2. ADRESA Trnjanska 1, Zagreb3. OIB 11111111111 3. OIB 22222222222III. PODACI O PLAĆI, MIROVINI, DOPRINOSIMA, POREZU I PRIREZU ZA ___2015.____ GODINU IDENTIFIKATOR1 1

MJESEC ISPL. ŠIFRA OPĆINE/ GRADA

ISPLAĆENA PLAĆA I MIROVINA

UPLAĆENI DOPRINOSI IZ PLAĆE DOHODAK OSOBNI

ODBITAKPOREZNA

OSNOVICAUPLAĆENI

POREZ I PRIREZNETO

ISPLATA1 2 3 4 5 (3-4) 6 7 (5-6) 8 9 (5-8)1. 133 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 293,40 4.378,602. 133 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 293,40 4.378,603. 133 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 293,40 4.378,604. 133 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 293,40 4.378,605. 133 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 293,40 4.378,606. 133 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 293,40 4.378,607. 133 9.840,00 1.968,00 7.872,00 2.600,00 5.272,00 1.217,76 6.654,248. 133 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 293,40 4.378,609. 133 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 293,40 4.378,60

10. 133 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 293,40 4.378,6011. 133 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 293,40 4.378,6012. 133 5.840,00 1.168,00 4.672,00 2.600,00 2.072,00 77,41 4.594,59

UKUPNO 74.080,00 14.816,00 59.264,00 31.200,00 28.064,00 4.229,12 55.034,88

1 Iden fi kator: 1 za poslodavce kod kojih je Obrazac PK; 2 za druge poslodavce (ne popunjavaju stupac 6); 3 za poslodavce koji isplaćuju plaće i mirovine za prethodna porezna razdoblja (godine) (čl. 45. st. 3. Zakona, čl. 61. st. 10. Pravilnika); 4 za druge ispla telje mirovine (kod kojih se nalazi preslika PK sukladno čl. 61. st. 18. Pravilnika).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

55


MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVASREDIŠNJI REGISTAR OSIGURANIKAOBRAZAC JOPPD - stranica A -

I Z V J E Š Ć Eo primicima, porezu na dohodak i prirezu te dopri-

nosima za obvezna osiguranja na dan _10. prosinca 2015.__

I. OZNAKAIZVJEŠĆA 15344 II. VRSTA IZVJEŠĆA 1

III. PODACI O: III.1. PODNOSITELJU IZVJEŠĆA

III.2. OBVEZNIKU PLAĆANJA

1. Naziv/ime i prezime Poslodavac d.o.o.2. Adresa Zagreb, Ilica 5 3. Adresa elektroničke

pošte [email protected]

4. OIB 111111111115. Oznaka podnositelja 1IV.1. BROJ OSOBA ZA

KOJE SE PODNOSI IZVJEŠĆE 1

IV.2. BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINAČNIH OBRAČUNA SA STRANICE B

2

V. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG PREDUJMA POREZA NA DOHODAK I PRIREZA POREZU NA DOHODAK

I Z N O S

1. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (1.1. + 1.2.) 77,41

1.1. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod ozna-kom stjecatelja primitka/osiguranika (plaća) 77,41

1.2. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod ozna-kom stjecatelja primitka/osiguranika (mirovina)

2. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala

3. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava

4. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od osiguranja

5. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak

VI. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG DOPRINOSA

VI.1. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi radnog odnosa 876,00

2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi drugog dohotka

3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi poduzetničke plaće

4.Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima

5.Ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za osobe osigurane u određenim okolnos ma

6.Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za staž osiguranja, koji se računa s povećanim trajanjem

VI.2. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE

1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi radnog odnosa 292,00

2.Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi drugog dohotka

3.Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi poduzetničke plaće

4.Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima

5.Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja, koji se računa s povećanim trajanjem

VI.3. DOPRINOS ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

1. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa 876,00

2. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi radnog odnosa 29,20

3. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetničke plaće

4. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi poduzetničke plaće

5. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog dohotka

6. Ukupan iznos posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu

7. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje – za obveznike po osnovi korisnika mirovina

8.Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje – za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima

9.Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu – za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima

10. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zaš tu zdravlja na radu – za osobe osigurane u određenim okolnos ma

VI.4. DOPRINOS ZA ZAPOŠLJAVANJE1. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje 99,28

2. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom

3. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi poduzetničke plaće

VII. ISPLAĆENI NEOPOREZIVI PRIMICI

VIII.NAPLAĆENA KAMATA ZA DOPRINOSE ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE

56


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

- str

anic

a B

-I. O

IB po

dnosi

telja i

zvješć

a 22

2222

2222

2II.

Ozna

ka izv

ješća

__15

344_

____

___

III. Vr

sta izv

ješća

___1

____

__.

IV. Re

dni b

roj str

anice

_1__

/__1_

__

1. Redni broj

2. Šifra

op

ćine/g

rada

prebiv

ališta

/bo

ravišta

4. OIB

stjecat

elja/

osigu

ranika

6.1. O

znaka

stjecat

elja/

osigu

ranika

7.1. O

bveza

doda

tnog

dopri

nosa

za MO

za sta

ž s

poveć

anim

tra

janjem

8. Ozna

ka prv

og/

zadnje

g mjes

eca

u osig

uranju

po

istoj os

novi

10. Sa

rada

11. Iz

nos

primi

tka

(opore

zivi)

12.1.

Dopri

nos

za mi

rovins

ko osi

guran

je

12.3.

Dopri

nos

za zdr

avstve

no

osigu

ranje

12.5.

Dopri

nos z

a zap

ošljav

anje

12.7.

Doda

tni do

prino

s za

mirov

insko

osigu

ranje

za sta

ž osig

uranja

koji

se rač

una s

poveć

anim

tra

janjem

- II ST

UP

12.9.

Poseb

an

dopri

nos z

a zap

ošljav

anje

osoba

s inv

alidite

tom

13.2.

Izd

atak -

uplać

eni

dopri

nos z

a mi

rovins

ko osi

guran

je

13.4.

Os

obni

odbit

ak

14.1.

Iznos

obrač

unan

og

porez

a na

doho

dak

15.1.

Ozna

ka ne

opore

zivog

pri

mitka

16.1.

Ozna

ka na

čina

isplat

e

17.

Obrač

unan

i pri

mitak

od

nesam

. rad

a (pla

ća)

3. Šifra

op

ćine/g

rada

rada

5. Ime

i pre

zime

stjecat

elja/

osigu

ranika

6.2. O

znaka

primi

tka/

obvez

e do

prino

sa

7.2. O

bveza

poseb

nog

dopri

nosa

za po

canje

zap

ošljav

anja

osoba

s inv

alidite

tom

9. Ozna

ka pu

nog/

nepu

nog

radno

g vrem

ena

ili rad

a s

polov

icom

radno

g vrem

ena

10.1.

Razdo

blje

obrač

una

od

10.2.

Ra

zdoblj

e ob

račun

a

do

12. O

snovic

a za

obrač

un

dopri

nosa

12.2.

Dopri

nos

za mi

rovins

ko osi

guran

je - II

STUP

12.4.

Dopri

nos

za zaš

tu

zdravl

ja na

radu

12.6.

Doda

tni

dopri

nos z

a mi

rovins

ko osi

g. za

staž o

sigura

nja

koji se

račun

a s p

ovećan

im

trajan

jem

12.8.

Poseb

an

dopri

nos z

a kori

štenje

zdr

avstve

ne za

š te u

ino

zemstv

u

13.1.

Izdata

k 13

.3.

Doho

dak

13.5.

Po

rezna

osn

ovica

14.2.

Iznos

obrač

unan

og

prirez

a po

rezu n

a do

hoda

k

15.2.

Iznos

neop

oreziv

og

primi

tka16

.2.

Iznos

za isp

latu

1.01

333

111111

11111

0001

03

168

5.840

,0087

6,00

876,0

099

,280,0

00,0

01.1

68,00

2.600

,0024

8,64

01

6.526

,80

0133

3Ivo

Ivić

0001

01

1. 11

. 201

4.30

. 11. 2

014

5.840

,0029

2,00

29,20

0,00

0,00

0,00

4.672

,002.0

72,00

44,76

0,00

4.378

,60

2.01

333

111111

11111

0001

03

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

0-18

3,04

01

0,00

0133

3Ivo

Ivić

0046

01

1. 1.

2014

.31

. 12.

2014

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

-32,95

0,00

215,9

9

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

57


1. UvodU Narodnim novinama br. 67/15. objavljen je pose-ban Pravilnik o načinu odobravanja i ukidanja poseb-nog statusa poreznom obvezniku u svrhu promicanja dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza (dalje u tekstu: Pravilnik o posebnom statusu), koji je u pri-mjeni od 25. lipnja 2015. Navedeni Pravilnik donesen je u skladu s člankom 83.a. Zakona o Poreznoj upravi (NN, br. 148/13. i 141/14.), prema kojim odredbama Porezna uprava može poreznom obvezniku odobri poseban status u sklopu programa promicanja dobro-voljnog ispunjavanja poreznih obveza i smanjenja ad-ministra vnog opterećenja poreznog nadzora. Nave-deno znači da je prema odredbama novog Pravilnika, omogućeno tzv. urednim poreznim obveznicima koji podmiruju iskazane porezne obveze u zakonom pro-pisanim rokovima, da se u razdoblju trajanja posebnog statusa dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza, kod njih ne pokreću postupci poreznog nadzora.

Uz poseban status koji se stječe na inicija vu po-reznog obveznika sklapanjem Sporazuma o dobro-voljnom ispunjavanju poreznih obveza s Poreznom upravom, poreznim obveznicima je omogućeno i sklapanje porezne nagodbe s Poreznim jelom u postupcima poreznog nadzor,a i to do uručenja za-

pisnika o obavljenom poreznom nadzoru, te iznimno i nakon uručenja zapisnika, ako po obvezi utvrđenoj rješenjem nije izvršena uplata kao i izdavanje obve-zujućeg mišljenja o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija odnosno poslovnih doga-đaja, a koji su kao potpuno novi ins tu uvedeni u naš porezni sustav novim Pravilnikom o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, sta s čkim izvješćima i poreznoj nagodbi (NN, br. 78/15), koji je stupio na snagu 25. srpnja 2015.

Prema odredbama oba navedena Pravilnika → o po-sebnom statusu poreznog obveznika te → obvezuju-ćim mišljenjima, kao potpuno novim oblicima komu-nikacije između Porezne uprave i poreznih obveznika, nastoji se poveća pravna sigurnost obveznika radi lakšeg i uspješnijeg poslovanja, a što pridonosi dalj-njem razvoju Porezne uprave kao suvremene uprav-ne organizacije, čija je temeljna zadaća primjena i nadzor primjene poreznih propisa i propisa o priku-pljanju doprinosa.

2. Načela odobravanja posebnog statusaPravilnikom o posebnom statusu, propisana su dvo-ja načela na kojima se temelji određivanje posebnog statusa poreznog obveznika, i to:

1) Načela dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obve-za, koja obuhvaćaju:

Odobravanje i ukidanje posebnog statusa poreznom obvezniku Mirjana Mahović Komljenović *

Zadnjim izmjenama i dopunama Zakon o Poreznoj upravi (NN, br. 141/14.) od 1. 12. 2014. predviđeno je do-nošenje posebnog Pravilnika o načinu odobravanja i ukidanja posebnog statusa poreznom obvezniku u svr-hu promicanja dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza, kojim se nastoji poboljša odnos između poreznih obveznika i Porezne uprave. Spomenu Pravilnik koji je objavljen u Narodnim novinama broj 67/15., trebao bi pridonije partnerskom modelu suradnje između Porezne uprave i poreznih obveznika radi uspješnijeg poslovanja, te po canja poreznih obveznika na dobrovoljno podmirivanje poreznih obveza sukladno pore-znim propisima, a što će na taj način doprinosi smanjenju administra vnog opterećenja poreznog nadzora.

U nastavku članka pročitajte kako se provodi postupak odobravanja posebnog statusa, koja su prava i ob-veze poreznog obveznika i Porezne uprave pri sklapanju Sporazuma o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza te na koji se način provodi postupak ocjenjivanja sklopljenih Sporazuma najmanje jedanput jekom svakog poreznog razdoblja. U ovoj godini Porezna uprava i porezni obveznik mogu sklopi 20 Sporazuma o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza i to prema redoslijedu zaprimanja izjava o namjeri stjecanja posebnog statusa, a u svakoj sljedećoj godini najviše 30 novih Sporazuma, ali iznimno i veći broj Sporazuma od 30, sukladno svojim resursima i kapacite ma.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Ministarstvo fi -nancija – porezna uprava, PU Zagreb.

58


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

• Spremnost poreznog obveznika na zakonito, pravilno i pravovremeno ispunjavanje poreznih obveza.

• Sposobnost poreznog obveznika za osiguravanje i provođenje učinkovite kontrole svojih poreznih obveza te njihovo unaprjeđivanje.

Poreznim obvezama smatraju se javna davanja čije je utvrđivanje, eviden ranje, naplata i nadzor u nad-ležnos Porezne uprave, a prema odredbama OPZ-a (NN, br. od 147/08. do 26/15.) javna davanja uklju-čuju:

• Poreze → porez na dobit, porez na dohodak, PDV, PDV pri uvozu, porez na promet nekretni-na, lokalne poreze što ih uvode općine ili gradovi a u nadležnos su Poreze uprave kao što su to: porez na potrošnju, porez na kuće za odmor, po-rez na tvrtku ili naziv, porez na korištenje javnih površina, spomenička renta.

• Druga javna davanja → carine, trošarine, pristoj-be, doprinosi, naknade za koncesije, novčane ka-zne za porezne prekršaje.

2) Načela smanjenja administra vnog opterećenja poreznog nadzora – koja znače da se u razdoblju trajanja posebnog statusa dobrovoljnog ispunjava-nja poreznih obveza i smanjenja administra vnog opterećenja poreznog nadzora dodijeljenog pore-znom obvezniku, ne pokreću postupci poreznog nadzora nad njegovim poslovanjem.

Prema odredbama članka 2., stavka 3. Pravilnika o posebnom statusu, za provedbu navedenih temeljnih načela, između poreznog obveznika i Porezne uprave treba postoja :

• Transparentnost odnosno potpuna otvorenost.• Postupanje u dobroj vjeri.• Međusobno razumijevanje u poreznim pitanji-

ma.• I uzajamno povjerenje između poreznog obve-

znika i Porezne uprave u smislu međusobnih očekivanja i preuzimanja odgovornos za rizike.

Poreznim rizikom smatra se svaki rizik koji može utje-ca na smanjenje ili rezul ra smanjenjem naplate poreznih prihoda, kao što je to: rizik registracije po-reznog obveznika kada počinje obavlja gospodarsku djelatnost, rizik podnošenja poreznih prijava i propi-sanih izvješća jekom i po završetku kalendarske go-dine kao poreznog razdoblja, rizik iskazivanja svih po-dataka bitnih za utvrđivanje poreznih obveza, te rizik pravovremenog plaćanja poreznih obveza.

Iz navedenog se može zaključi da je za odobrava-nje posebnog statusa poreznom obvezniku, potrebna primjena navedenih načela, kojima se na partnerskoj

osnovi između poreznog obveznika i Porezne uprave želi pos ći cilj, a to je po canje poreznih obveznika na dobrovoljno ispunjavanje poreznih obvezna sukladno poreznim propisima, čime se doprinosi i pravovreme-nom smanjenju poreznih rizika.

3. Uvje za stjecanje posebnog statusaPrema članku 83.a, stavku 2. Zakona o poreznoj upra-vi i članku 2. Pravilnika o posebnom statusu, da bi po-rezni obveznici mogli steći poseban status, potrebno je udovolji propisanim uvje ma, i to:

1) Da su im za zadnje tri godine prije godine u kojoj se stječe poseban status izdana revizorska mišlje-nja bez rezerve, pod kojim se razumijevaju revi-zorska mišljenja izdana u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, kao i pozi vno mišljenje ovlaštenog revizora koji izražavaju da fi nancijski iz-vještaji poreznog obveznika daju is nit i fer prikaz, u svim značajnim odrednicama, u skladu s primje-njivim okvirom fi nancijskog izvještavanja.

2) Da imaju uspostavljen sustav unutarnje kontro-le odnosno u svom poslovanju primjenjuju i uva-žavaju načela korpora vnog upravljanja (transpa-rentnost poslovanja, jasno razrađene procedure za rad nadzornih odbora, uprave i drugih jela i struktura koje donose važne odluke, sprječavanje sukoba interesa, učinkovi unutarnji nadzor i su-stav odgovornos ), te da u poslovanju primjenjuju provjerene računalne programe za unutarnju kon-trolu prepoznate od strane poreznog obveznika i Porezne uprave.

3) Da se obvezuju obavještava Poreznu upravu o svim poslovnim odlukama iz kojih bi mogli proizla-zi porezni rizici.

4) Da članovi uprave u zadnje tri godine nisu pravo-moćno osuđeni zbog kaznenog djela.

5) Da se može očekiva da će porezni obveznik is-punjava porezne obveze iz posebnog statusa, a prema podacima s kojima raspolaže Porezna uprava.

4. Postupak odobravanja posebnog statusa

Postupak odobravanja posebnog statusa poreznom obvezniku sadrži pet dijelova, i to:

1) Inicija vu za pokretanje postupka odobravanja po-sebnog statusa.

2) Stvaranje poreznog profi la poreznog obveznika.3) Prethodni razgovor s poreznim obveznikom. 4) Sklapanje Sporazuma o dobrovoljnom ispunjava-

nju poreznih obveza.5) Ocjenjivanje pos gnu h rezultata i unaprjeđivanje

postupka.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

59


4.1. Inicija va za pokretanje postupka

Sukladno članku 7. Pravilnika o posebnom statusu, postupak odobravanja posebnog statusa započinje podnošenjem pisane izjave poreznog obveznika o na-mjeri stjecanja posebnog statusa. Pisana izjava pore-znog obveznika koja se dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu, odnosno Uredu za velike porezne obveznike (koji je nadležan za praće-nje poslovanja velikih poreznih obveznika a prema kriterijima utvrđenim Pravilnikom o uvje ma za is-punjavanje kriterija za određivanje velikih poreznih obveznika za koje je nadležan Ured za velike porezne obveznike (NN, br. 67/15.), treba sadržava opis svih poslovnih ak vnos poreznog obveznika, upravljanja i kontrole društva, a osobito:

• Sažet prikaz poslovnog okruženja te strukture do-bavljača i kupaca, podatke o tržišnom udjelu, os-novnima načelima strateških planova, načine mje-renja ostvarenja postavljenih ciljeva, sažet prikaz plana upravljanja ljudskim resursima.

• Opis unutarnjih kontrola, sažetke rezultata revizija u zadnje tri godine, sažet prikaz načina upravljanja glavnim poslovnim rizicima.

• Sažet popis poreznih rizika i instrumenata, koji se koriste za upravljanje rizicima.

• Iskustva u komunikaciji s Poreznom upravom te očekivanja u pogledu stjecanja posebnog statusa kao i podatke o kontakt osobi.

Uz pisanu izjavu o namjeri stjecanja posebnog statu-sa, porezni obveznik je obvezan:

• Priloži izjavu kojom se obvezuje da će obavješta-va Poreznu upravu o svim poslovnim odlukama iz kojih bi mogli proizlazi porezni rizici.

• I priloži vjerodostojne isprave da članovi uprave u zadnje tri godine nisu pravomoćno osuđeni zbog kaznenog djela.

Iz navedenih odredbi Pravilnika o posebnom statusu proizlazi da pisanu izjavu za odobravanje posebnog statusa, mogu podnije samo trgovačka društva (dio-nička društva, društva s ograničenom odgovornošću i druge pravne osobe), te veliki porezni obveznici, dok se fi zičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obr-ta i slobodnih zanimanja nigdje ne spominju, što znači da obrtnici i slobodna zanimanja uopće nisu u moguć-nos zatraži poseban status od Porezne uprave.

4.2. Stvaranje poreznog profi la

Porezni profi l poreznog obveznika stvara Porezna uprava na temelju njegove porezne discipline, a stva-ranje poreznog profi la ima za cilj omogući Poreznoj upravi procjenu očekivanja da će porezni obveznik točno i na vrijeme ispunjava porezne obveze iz po-

sebnog statusa. Stoga je za postupak stvaranja pore-znog profi la poreznog obveznika, važna ocjena njega statusa do kojeg se dolazi uvidom u dosije o njegovom poslovanju, pri čemu se utvrđuju sljedeće činjenice:

• Podnosi li porezni obveznik propisane porezne pri-jave i obrasce uredno, neuredno, po pozivu ili sa zakašnjenjem, te postoji li točnost iskazivanja po-dataka u dostavljenim prijavama i obrascima?

• Sadrže li porezne prijave formalne nedostatke (nedostaju li neki od obveznih privitka), jesu li bila potrebna dodatna objašnjena prije verifi kacije do-stavljenih prijava, je li porezni obveznik učestalo podnosi zahtjev za ispravak već predanih poreznih prijava?

• Plaća li porezni obveznik uredno porezne obveze, od kada ne plaća porezne obveze te postoji li kon- nuitet u plaćanju?

• Jesu li kod poduzetnika u postupku nadzora bile utvrđene nepravilnos u poslovanju, za koju godi-nu i kod kojih poreza?

• Je li poduzetnik prekršajno kažnjavan te, je li i kada pro v poduzetnika pokrenut postupak ovrhe?

• Postoje li podaci o sudskim postupcima koji imaju utjecaj na poslovanje poduzetnika?

• Kakvi su podaci o strukturi vlasništva poduzetnika te OIB, ime i prezime i % vlasništva za osnivače/čla-nove, podaci o povezanim trgovačkim društvima u kojima se pravna osoba javlja kao osnivači kao i drugi slični podaci na temelju kojih se može doni-je zaključak da se poduzetnik može smatra tzv. urednim poreznim obveznikom.

4.3. Prethodni razgovor s poreznim obveznikom

Nakon što je stvoren obveznikov porezni profi l, nad-ležna ispostava Porezne uprave odnosno Ured za velike porezne obveznike, obvezni su poreznom ob-vezniku ili njegovom opunomoćeniku i/ili poreznom savjetniku upu poziv za održavanje prethodnog razgovora, najkasnije u roku od 30 dana od dana za-primanja pisane izjave o namjeri stjecanja posebnog statusa. Prethodni razgovor koji se obavlja u prostori-jama Porezne uprave služi za bolje razumijevanje po-reznih obveznika, a treba ima za cilj:

• Upozna se s očekivanjima poreznog obveznika i Porezne uprave u daljnjem praćenju poreznog ob-veznika u slučaju stjecanja posebnog statusa.

• I ocijeni procjenu poreznog obveznika i Porezne uprave o opravdanos , prikladnos i svrsishodnos odobravanja posebnog statusa poreznom obvezniku.

Među m, ako Porezna uprava utvrdi da porezni ob-veznik ne ispunjava uvjete za stjecanje posebnog statusa, a koji su propisani člankom 83.a, stavkom 2. Zakona o poreznoj upravi (da su zadnje tri godi-

60


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

ne izdana revizorska mišljenja bez rezerve, da po-stoji uspostavljen sustav unutarnje kontrole, da se poduzetnici obvezuju obavještava Poreznu upravu o svim poslovnim odlukama, te da članovi uprave u zadnje tri godine nisu pravomoćno osuđeni), pisano će o istome izvijes poreznog obveznika ili njegovog opunomoćenika i/ili poreznog savjetnika, najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja izjave, da se njegov zahtjev odbija.

4.4. Sklapanje sporazuma o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza

Ako je u postupku odobravanja posebnog statusa, a nakon prethodnog razgovora, procijenjeno da je odobravanje posebnog statusa poreznom obvezniku opravdano, prikladno i svrsishodno, porezni obveznik i Porezna uprava mogu sklopi Sporazum o dobro-voljnom ispunjavanju poreznih obveza (dalje u tek-stu: Sporazum). Sporazumom kojeg sklapaju porezni obveznik i Porezna uprava, utvrđuju se njihova prava i obveze, a koja sukladno članku 10., stavku 3. Pravil-nika o posebnom statusu, obuhvaćaju:

Za poreznog obveznika Za poreznu upravu• Pravovremeno podmirenje

poreznih obveza u skladu s poreznim propisima

• Usklađivanje načina i intenziteta praćenja s kvalitetom unutarnje kontrole te unutarnje i vanjske revizije

• Pravovremeno podnošenje poreznih prijava i izvješća u skladu s poreznim propisima odnosno promicanje obrade u stvarnom vremenu: podnošenje poreznih prijava i izvješća u najkraćem mogućem roku, po završetku obračunskih razdoblja

• Pružanje savjeta i smjernica te po potrebi izdavanje mišljenja u najkraćem mogućem roku, po primitku sadašnjeg ili budućeg stajališta poreznog obveznika o relevantnim poreznim pitanjima, uz što češće konzultacije s poreznim obveznikom i raspravljanje o bitnim poreznim pitanjima posebice o pitanjima u kojima porezna uprava ima različito stajalište

• Osiguravanje sustava unutarnje kontrole te unutarnje i vanjske revizije

• Promicanje obrade u stvarnom vremenu odnosno utvrđivanje poreznih obveza u najkraćem mogućem roku

• Omogućavanje poreznoj upravi cjelovitog uvida u sve bitne činjenice i okolnos iz kojih proizlaze ili mogu proisteći porezne obveze ili porezni rizici

• Rješavanje postojećih poreznih pitanja te utvrđivanje daljnjih postupaka po m pitanjima

• Dostavljanje poreznoj upravi u najkraćem mogućem roku sadašnjih ili budućih stajališta o poreznim pitanjima te njihovih pravnih posljedica

• Otkazivanje sporazuma u slučaju pojave poreznog rizika koji zah jeva provedbu poreznog nadzora

• Na zahtjev porezne uprave, dostavljanje u najkraćem mogućem roku svih informacija i podataka u cjelovitom i nedvojbenom obliku

Sporazum kojeg potpisuju porezni obveznik odnosno odgovorna osoba poreznog obveznika i službena oso-ba Porezne uprave, stupa na snagu danom potpisa obiju ugovornih strana, a sačinjava se u dva izvornika od kojih svaka ugovorna strana zadržava jedan izvor-nik. O broju sklopljenih Sporazuma, Porezna uprava je obvezna vodi posebnu evidenciju, pri čemu je u RPO registru poreznih obveznika uvedena i nova oznaka za poseban status poreznih obveznika koja se povijesno pra .

4.5. Ocjenjivanje pos gnu h rezultata

Jednom sklopljeni Sporazum o dobrovoljnom ispunja-vanju poreznih obveza, predmet je povremenog ocje-njivanja od strane Porezne uprave, radi utvrđivanja učinkovitos i svrsishodnos dodijeljenog posebnog statusa poreznom obvezniku. Porezna uprava je obve-zna izvrši pojedinačno ocjenjivanje za svaki sklopljeni Sporazum, i to najmanje jedanput jekom svakog po-reznog razdoblja, te o rezulta ma ocjenjivanja sklo-pljenih Sporazuma izradi izvješće. Izvješća o rezulta -ma ocjenjivanja sklopljenih Sporazuma, sastavni su dio evidencije o broju sklopljenih Sporazuma.

Na temelju izvješća o rezulta ma ocjenjivanja sklo-pljenih Sporazuma, Porezna uprava i porezni obve-znici unaprjeđuju postupak odobravanja posebnog statusa, jer je Porezna uprava dužna o rezulta ma ocjenjivanja obavijes poreznog obveznika. Prema tome, Porezna uprava je obvezna vodi evidenciju o broju sklopljenih Sporazuma te izradi izvješće o iz-vršenom ocjenjivanju Sporazuma najmanje jednom jekom poreznog razdoblja za koje je Sporazum sklo-

pljen, te o rezulta ma ocjenjivanja obavijes pore-znog obveznika, a što sve pridonosi unapređenju po-stupka odobravanja posebnog statusa.

5. Postupak ukidanja posebnog statusaBudući da se Sporazum o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza sklapa slobodnom voljom između poreznog obveznika i Porezne uprave, svaka ugovor-na strana može otkaza Sporazum uz uvjet da drugu ugovornu stranu pisano izvijes o razlozima za otka-zivanje Sporazuma. Među m, otkazivanje Sporazuma nije moguće bez prethodnog usmenog objašnjenja o razlozima za otkazivanje Sporazuma, pod uvjetom da najmanje jedna ugovorna strana zatraži takvo objaš-njenje. Usmeno objašnjenje razloga za otkazivanje

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

61


Sporazuma ugovorna strana može zatraži pisano u roku od 30 dana od dana dostave izjave o otkazivanju Sporazuma.

Sukladno članku 12., stavcima od 4. do 7. Pravilnika o posebnom statusu, otkazivanje Sporazuma može bi s trenutnim učinkom, u roku od 30 dana od dana do-stave izjave o otkazivanju Sporazuma ili jednostrano od strane Porezne uprave. Naime, ako jedna od ugo-vornih strana (porezni obveznik ili Porezna uprava) zatraži usmeno objašnjenje o razlozima otkazivanja Sporazuma, druga ugovorna strana obvezna je osi-gura takvo objašnjenje u roku od 15 dana od dana zaprimanja pisanog zahtjeva, pri čemu prestanak Sporazuma nastupa nakon usmenog objašnjenja, i to s trenutnim učinkom.

Među m, ako ni jedna od ugovornih strana ne za-traži usmeno objašnjenje o razlozima otkazivanja Sporazuma, prestanak Sporazuma nastupa u roku od 30 dana od dana dostave izjave o otkazivanju Spora-zuma. U iznimnim slučajevima, Porezna uprava može i jednostrano raskinu Sporazum, i to s trenutnim učinkom, u slučaju pojave poreznog rizika koji zah -jeva provedbu poreznog nadzora kod poreznog obve-znika. U tom slučaju Porezna uprava je o raskidu Spo-razuma obvezna pisano izvijes poreznog obvezni-ka, njegovog opunomoćenika i/ili poreznog savjetni-ka u roku od osam dana od dana raskida Sporazuma.

6. Prijelazne i završne odredbePostupak odobravanja posebnog statusa poreznog obveznika obuhvaća: inicija vu za pokretanje po-stupka, stvaranje poreznog profi la, prethodni razgo-vor, sklapanje Sporazuma te ocjenjivanje pos gnu h rezultata. Izjavu o namjeri stjecanja posebnog statu-sa, porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Po-rezne uprave prema svom sjedištu odnosno Uredu za velike porezne obveznike.

Porezna uprava i porezni obveznik mogu u 2015. sklo-pi najviše 20 Sporazuma o dobrovoljnom ispunjava-nju poreznih obveza, i to prema redoslijedu zaprimanja izjava poreznih obveznika o namjeri stjecanja poseb-nog statusa. Među m, u svakoj sljedećoj godini, Po-rezna uprava može sklopi najviše 30 novih Sporazu-ma, a iznimno i više od 30 Sporazuma sukladno svojim resursima i kapacite ma s kojima raspolaže. Odluku o najvišem godišnjem broju Sporazuma, donosi ravnatelj Porezne uprave, a ista se obvezno objavljuje na inter-netskim stranicama Porezne uprave.

7. ZaključakRadi promicanja dobrovoljnog ispunjenja poreznih ob-veza te smanjenja administra vnog opterećenja pore-znog nadzora, Porezna uprava će na temelju pisanog zahtjeva, poreznim obveznicima dodjeljiva poseban status. Uz pisani zahtjev o namjeri stjecanja posebnog statusa, porezi obveznik je dužan priloži izjavu u ko-joj se obvezuje obavještava Poreznu upravu o svim svojim poslovnim odlukama koje bi mogle bi u vezi s poreznim rizikom, te izjavom o nekažnjavanju članova uprave. Ako su porezni obveznici ispunili i sve druge propisane uvjete, a iz stvorenog poreznog profi la po-reznog obveznika i prethodnog razgovora, može se očekiva da će porezni obveznik ispunjava porezne obveze, Porezna uprava će sklopi Sporazum o dobro-voljnom ispunjavanju poreznih obveza odnosno svih javnih davanja o kojima anali čku evidenciju vodi Po-rezna uprava. Sporazum stupa na snagu na dan potpi-sa obiju ugovornih strana, a is m se utvrđuju prava i obveze poreznog obveznika i Porezne uprave.

Najmanje jednom u jeku poreznog razdoblja, Pore-zna uprava je obvezna izvrši ocjenjivanje sklopljenih Sporazuma i o rezulta ma ocjenjivanja obavijes poreznog obveznika. Porezna uprava može raskinu- Sporazum o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih

obveza s trenutnim učinkom bez pisanih i usmenih objašnjenja u slučaju pojave rizika koji zah jeva-ju provedbu poreznog nadzora. Urednim poreznim obveznicima na temelju potpisanog Sporazuma o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza s Pore-znom upravom, u razdoblju trajanja posebnog statu-sa ne pokreću se postupci poreznog nadzora.

O broju sklopljenih Sporazuma, Porezna uprava je obvezna vodi evidenciju, a odluku o najvišem godiš-njem broju Sporazuma koji se može sklopi s pore-znim obveznicima, objavljiva će se na internetskim stranicama Porezne uprave. Poseban status pore-znog obveznika ukida se otkazivanjem Sporazuma, pri čemu jedna ugovorna strana može otkaza Spora-zum tek, ako je druga ugovorna strana pisano obavi-ještena o razlozima otkazivanja.

62

PLAĆE I NAKNADE UDK 331.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

1. UvodObjavom dva važna pravilnika koja spadaju u evi-dencijske obrasce kod isplata i neisplata plaća i na-knada plaća, odnosno otpremnina, odnosno kod eviden ranja radnika i njihovog radnog vremena u ins tuciji, pojavile su se određene prak čne dvojbe u vezi s konkretnom primjenom is h. Pravilnik o sa-držaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN, br. 32/15, 97/15), te Pravilnik o sadržaju obračuna plaća, naknade plaće ili otpremnine (NN, br. 32/15, 102/15) prvotno su doneseni u ožujku 2015., a izmje-ne i dopune objavljene su u rujnu, s m da je sadržaj prvog Pravilnika stupio na snagu 19. rujna, dok je sa-držaj drugog stupio na snagu 1. listopada. Člankom u nastavku dan je pregled najčešćih nedoumica uz kon-kretne prijedloge mogućih rješenja.

2. Nove evidencije o radnicimaZakon o radu (NN, br. 93/14) člankom 5. propisuje da je obveza poslodavca vođenje evidencije o radnicima koji su kod njega zaposleni, a u vezi je s radnim vreme-nom is h. Člankom 233. defi nira se da će ministar, u roku od šest mjeseci od dana stupanja Zakona o radu na snagu, uskladi pravilnike o radu, između ostalih, i Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (dalje u tekstu: Pravilnik o radnicima). Prvo usklađenje Pravilnika o radnicima dogodilo se u ožujku 2015., a drugo u rujnu 2015., i to tako da je u ožujku objavljen Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN, br. 32/15), a Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o sadržaju i načinu vođe-nja evidencije o radnicima defi niran je sredinom rujna

(NN, br. 97/15). Oba pravilnika donose bitne novine u vezi s vođenjem evidencije o radnicima.

2.1. Izgled obrazaca i obvezni podaci

Sukladno Pravilniku o radnicima (NN, br. 32/15, 97/15), Evidencija o radnicima mora sadržava po-datke o: • radnicima • drugim osobama koje obavljaju poslove za poslo-

davca • i radnom vremenu.

Sam izgled obrazaca evidencija nije propisan, a može se vodi pisano u obliku knjige ili u elektro-ničkom obliku. To znači da se izgled obrazaca može prilagodi potrebama ins tucije, uz obvezu da se u njima osiguraju svi propisani podaci. Evidencija o rad-nom vremenu vodi se za obračunsko razdoblje za isplatu plaće i mora bi ažurna najkasnije po zavr-šetku radnog dana radnika. Ako podatak nije poznat poslodavcu po završetku radnog dana, is se mora upisa odmah po saznanju. Evidencije se vode uz ko-rištenje odgovarajućih kra ca, ali uz odgovarajuće, nedvojbeno i jasno pojašnjenje njihova značenja (pri-mjer dan u tablici 3.).

Za redovito vođenje i dostavljanje Evidencije o rad-nom vremenu poslodavac može zaduži radnika. Evi-denciju je dužan čuva najmanje šest godina. U sluča-ju radnog spora, čuvanje je obvezno do pravomoćnog okončanja spora. Evidencije o radnicima se čuvaju kao dokumentacija trajne vrijednos , a Evidencija o drugim osobama čuva se najmanje šest godina od dana prestanka njihovog rada. Obvezni podaci Evi-dencije o radnicima i o drugim osobama su kako je prikazano tablicom 1.

Zakonske izmjene u obračunu plaćaMaja Butorac *

Zakonske izmjene u obračunu plaća stupile su na snagu u rujnu i listopadu. Naime, Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN, br. 32/15, 97/15) ove je godine prvotno mijenjan u ožujku potom u rujnu pri čemu su donesene značajne izmjene kojih se poslodavci trebaju pridržava s obzirom na evidenciju o radnicima i njihovom radnom vremenu. Pravilnik o sadržaju obračuna plaća, naknade plaće ili otpremnine (NN, br. 32/15, 102/15) s posljednjim izmjenama koje su stupile na snagu 1. listopada, obvezuje poslodavce da svoje obračune (ne)isplaćenih plaća, naknada plaća i otpremnina usklade s novim odredba-ma. Ovim člankom dan je pregled najčešćih prak čnih nedoumica i dvojbi, uz primjere mogućih rješenja. U posebnom članku u ovom broju časopisa dodatno se osvrćemo na posebnos u odgoju i obrazovanju.

* Maja Butorac, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN d.o.o. za savjeto-vanje.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

63

UDK 331.2 PLAĆE I NAKNADE

Tablica 1. Evidencije o radnicima i o drugim osobama

RB RADNICI* DRUGE OSOBE1 ime i prezime

2 OIB3 spol4 dan, mjesec i godina rođenja5 prebivalište, odnosno boravište6 dan početka rada7 dan prestanka rada

8mjesto rođenja (ako je izvan RH, i podatak o državi)**

naziv akta na temelju kojeg osoba radi kod poslodavca, te dokaz o udovoljavanju propisanim uvje ma za obavljanje h poslova**

9 državljanstvo naziv posla

10ako je radnik stranac, dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada, ako ih je obvezan ima

mjesto rada

11 stručno obrazovanje te posebni ispi , tečajevi i slično

12 zanimanje, naziv posla (narav, vrsta rada koje radnik obavlja)

13

ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme (kod neodređenog, očekivano trajanje ugovora)

14

naznaka ako se radi o ugovoru iz čl. 61. st. 3. i čl. 62. st. 3. ZOR-a, te br. radnih sa koje će radnik radi na temelju takvog ugovora, te suglasnost poslodavca kod kojeg radnik radi u punom ili poslodavaca kod kojih radnik u nepunom radnom vremenu radi 40 h tjedno**

15 trajanje probnog rada, ako je ugovoreno

16

trajanje pripravničkog staža, ako je ugovoreno; vrijeme i rezultat polaganja stručnog ispita (ako je predviđen i obavljen)

17 trajanje rada u inozemstvu, država i mjesto rada

18

trajanje privremenog ustupanja radnika u povezano društvo, sjedište i mjesto rada ustupljenog radnika te država poslovnog nastana povezanog društva**

19naznaka radi li se o poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i kako

20

naznaka radi li se o poslovima na kojima radnik može radi samo nakon utvrđivanja radne sposobnos za njihovo obavljanje

21mjesto rada (ako ne postoji stalno ili glavno, napomena da se rad obavlja na različi m mjes ma)

22tjedno radno vrijeme, puno radno vrijeme, odnosno skraćeno radno vrijeme u sa ma

23 mirovinski staž do početka rada kod poslodavca

24 vrijeme mirovanja radnog odnosa 25 razlog prestanka radnog odnosa

Izvor: obrada autorice

* Za radnika, poslodavac je obvezan, osim prethodno navedenih podataka, dužan vodi i druge podatke od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom kao što su: obavijest ili potvrda o trudnoći, majčinstvu, ozljeda na radu, invalidnost i slično.

** Odredbe defi nirane Pravilnikom o radnicima (NN, br. 32/15) u ožujku 2015.

Evidentno je da, sukladno odredbama iz 2015., u odnosu na one propisane Pravilnikom o radnicima iz 2011., poslodavac više nije dužan vodi podatak o egzaktnom danu sklapanja ugovora o radu, od-nosno danu izdavanja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, te vrijeme za koje će poslodavac uplaćiva doprinos za produženo mirovinsko osigu-ranje za radnike, koji su sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove.

Za druge osobe koje obavljaju određeni rad kod po-slodavca, također je potrebno osigura propisane evidencije, a prema podacima predočenih tablicom 1. Radi se o sljedećim osobama:

• Radnicima koji su poslodavcu privremeno ustupljeni od s njim povezanog društva.

• Osobama koje se kod poslodavca nalaze na struč-nom osposobljavanju za rad bez zasnivanja rad-nog odnosa.

• Redovi m studen ma koji kod poslodavca rade posredstvom ovlaštenih studentskih centara.

• Redovi m učenicima koji kod njega rade posred-stvom ovlaštenih srednjoškolskih ustanova.

• Redovnim učenicima ustanova za strukovno ob-razovanje, koji kod poslodavca pohađaju prak čnu nastavu i vježbe.

• Osobama koje kod njega obavljaju rad za opće do-bro u skladu s općim propisom.

Obvezni podaci Evidencije o radnom vremenu prika-zani su tablicom 2.

64


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

Tablica 2. Obvezni podaci Evidencije o radnom vremenu

RB Radnici Radnici na izdvojenom mjestu rada

1 ime i prezime radnika2 datum u mjesecu3 početak rada -4 završetak rada -5 ukupno dnevno radno vrijeme6 vrijeme terenskog rada

7

vrijeme i sate zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnos za koje radnik nije odgovoran

-

8 vrijeme pripravnos 9 vrijeme nenazočnos na poslu:

10 vrijeme korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg)

11 neradni dani i blagdani utvrđeni posebnim propisom

12 vrijeme spriječenos za rad zbog privremene nesposobnos za rad

13vrijeme rodiljnih, roditeljskih dopusta, mirovanja radnog

odnosa ili korištenja drugih prava u skladu s posebnim propisom

14 vrijeme plaćenih dopusta15 vrijeme neplaćenih dopusta

16vrijeme nenazočnos u jeku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika

-

17

vrijeme nenazočnos u jeku dnevnog rasporeda radnog vremena u kojima radnik svojom krivnjom ne obavlja ugovorene poslove

-

18 vrijeme provedeno u štrajku -

19 vrijeme isključenja s rada (lockout) -

Izvor: obrada autorice

U ožujku je uvedena obveza vođenja Evidencije rad-nog vremena radnika na izdvojenom mjestu rada. U ovom slučaju postoji mogućnost da radnik samo-stalno vodi evidenciju radnog vremena, te je dostavi na kontrolu poslodavcu. Evidencija za navedene rad-nike nije obvezna, ako je tako uređeno posebnim propisom, kolek vnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, no ako nije, tada obveza postoji.

2.2. Neka pitanja iz prakse

U nastavku se obrađuje neka karakteris čna pitanja u prak čnom postupanju.

2.2.1. Evidencija nenazočnos na poslu (rodiljni dopust, štrajk i drugo)

Poslodavac u Evidenciji radnog vremena nije obve-zan vodi podatke navedene tablicom 2. koji u raz-doblju, odnosno mjesecu za koje se plaća ili naknada plaće isplaćuje, kod radnika ne postoje.

Primjerice, ako se osoba s kojom je sklopljen ugovor o radu nalazi čitav mjesec na rodiljnom dopustu, u Evidenciji o radnom vremenu će joj se eviden ra ukupno vrijeme kao vrijeme provedeno na rodiljnom dopustu. Također, pravovaljano će se eviden ra i vrijeme neplaćenih dopusta, neradnih dana, blagda-na utvrđenih posebnim propisom, vrijeme provede-no u štrajku, i u drugim situacijama kada su osobe bile nenazočne na poslu (primjer korištenja rodiljnog dopusta dan je tablicom 3.).

2.2.2. Eviden ranje posebnih podataka (noćni rad, dvokratni rad i drugo)

Osim obveznih podataka za Evidenciju o radnom vremenu radnika predočenih tablicom 2., posloda-vac je dužan vodi i posebne podatke o radnom vre-menu: sate rada noću, prekovremeni rad, smjenski rad, dvokratni rad, rad u dane blagdana ili neradnih dana utvrđene posebnim propisom i slično, no jedi-no ako je obveza vođenja h podataka ugovorena ko-lek vnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izme-đu radničkog vijeća i poslodavca, ugovorom o radu ili je uređena pravilnikom o radu. Posljedično, ako nije, tada obveza eviden ranja posebnih podataka o rad-nom vremenu nije obvezna.

2.2.3. Radnici na privremenom zapošljavanju

Evidenciju o radnom vremenu poslodavac je obvezan vodi i za radnike koje mu je ustupila agencija za pri-vremeno zapošljavanje, no samo u slučaju, ako mu je ugovorom o ustupanju radnika utvrđena navedena obveza.

2.2.4. Sankcije za poslodavce

Važno je utvrdi postoji li zakonski defi nirana odred-ba o sankcijama poslodavcima za nepridržavanje odredbi defi niranih Pravilnikom o radnicima, Zako-nom o radu (NN, br. 93/14), člankom 229., stavkom 1., točkom 1. i stavkom 2, određene su prekršajne sankcije. Prekršajna kazna određena je za poslodavca fi zičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe u vi-sini od 7.000,00 do 10.000,00 kn, odnosno za pravnu osobu u visini od 61.000,00 do 100.000,00 kn, koja je ugovorom o ustupanju radnika preuzela obvezu vo-đenja evidencije radnog vremena za ustupljene rad-nike (članak 45., stavak 5. Zakona o radu).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

65


2.2.5. Specifi čnos evidencija u školama i na fakulte ma

Kako je u odgojno obrazovnom sustavu sama narav rada i struktura radnog vremena vrlo specifi čna, prak- čno je pitanje ima li poslodavac obvezu vodi sve

podatke o ugovorenom radnom vremenu radnika de-fi niranih Pravilnikom o radnicima, napose s obzirom na činjenicu da radnici dio svojih poslova obavljaju u ins -tuciji, a dio izvan nje. S obzirom na odredbe Pravilnika o radnicima, što se če podataka o radnom vremenu radnika, obvezno se eviden raju samo normirani oblici rada. Više o navedenoj temi pročitajte u članku Speci-fi čne evidencije škola i fakulteta kod obračuna plaća sukladno posljednjim zakonskim izmjenama u rubrici Odgoj i obrazovanje u ovom broju časopisa.

2.3. Novine defi nirane Pravilnikom iz rujna

S obzirom na zaključen Pravilnik o radnicima iz ožujka, i odredbe koje su defi nirane člankom 8., povezane su s obveznim podacima sadržanim u evidenciji radnog vremena, u praksi su se javljale određene nedoumi-ce i dvojbe s obzirom na odredbu obveze paralelnog eviden ranja podataka o početku i završetku rada, te o vremenu korištenja dnevnog i tjednog odmora.

Kako bi se iste razriješile, donesen je Pravilnik o iz-mjenama i dopunama Pravilnika o radnicima koji je stupio na snagu 19. rujna 2015. Njime je utvrđeno da poslodavac, koji je obvezan vodi podatke o

početku rada te o završetku rada, u evidenciji o radnom vremenu nije obvezan uključi i podatak o vremenu korištenja dnevnog i tjednog odmora. Obveza o vođenju evidencije o početku i završetku rada može (a i ne mora) proizlazi kolek vnog ugo-vora, sporazuma sklopljenim između radničkog vije-ća i poslodavca, ugovora o radu ili pravilnika o radu.

Odnosno, poslodavac ima obvezu da nakon 19. ruj-na vodi podatke:

• početku i završetku rada ili• vremenu korištenja dnevnog i tjednog odmora.

Vođenje obje evidencije usporedno ne predstavlja prekršaj poslodavca.

Što se če samog određivanja dnevnog i tjednog od-mora, isto je defi nirano Zakonom o radu, člankom 74. stavkom 1., te člankom 75. stavkom 1. Tijekom svaka 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sa neprekidno (primjerice, nakon rad-nog vremena od osam sa , slijedi dnevni odmor od 12 sa što ukupno čini 24 sata, odnosno jedan radni dan). Također, radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor od 12 sa (ukupno neprekid-ni odmor pritom čini 36 sa ).

Sljedećom tablicom dan je primjer Evidencije radnog vremena sukladno posljednjim izmjenama Pravilnika o radnicima.

66


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

Tablica 3. Primjer Evidencije o radnom vremenu sukladno posljednjim zakonskim izmjenama

Evidencija o radnom vremenu za studeni 2015.Ime i prezime radnika: Marija Marić Poslodavac: Poslodavac d.o.o.

Dan u

mj.

Poče

tak

rada

Zavr

šeta

k ra

da

Vrije

me

i sa

zas

toja

, pre

kida

rada

i dr

. ra

di k

riv.p

oslo

d. Il

i dr.o

koln

os

Ukup

no d

nevn

o ra

dno

vrije

me

Sa t

eren

skog

rada

Sa p

ripra

vnos

Vrijeme nenazočnos na posluVrijeme korištenja

odmora

Nera

dni d

ani i

bla

gdan

i pre

ma

pos.

prop

isu

Vrije

me

sprij

ečen

os z

a ra

d zb

og

priv

rem

ene

nesp

osob

nos

za

rad

Rodi

ljni,

rodi

t.dop

., m

irova

nje

r. od

nosa

, kor

išten

ja d

rugi

h pr

ava

prem

a po

s.pro

pim

a

Plać

eni d

opus

tNe

plać

eni d

opus

t

Vrije

me

nena

zoč.

u dn

ev.ra

sp.

r. vr

em. p

o za

htje

vu ra

dnik

a

Vrije

me

nena

zoč.

u dn

ev.ra

sp.

r. vr

em. k

ada

radn

ik sv

ojom

kriv

njom

ne

oba

vlja

ugo

v. p

osl.

Vrije

me

prov

eden

o u

štra

jku

Vrije

me

isklju

čenj

a s r

ada

(lock

out)

Dnev

ni o

dmor

Tjed

ni o

dmor

Godi

šnji

odm

or01 24 02 9:00 17:00 8,00 16 03 9:00 17:00 8,00 16 04 9:00 17:00 8,00 16 05 9:00 17:00 8,00 16 06 9:00 17:00 8,00 16 07 24 08 24 09 rod.dop. 10 rod.dop.

Kra ce: rod. dop. = roditeljni dopust; g. o. = godišnji odmor; nepl. dop. = neplaćeni dopust; bol. = bolovanjeIzvor: obrada autorice

ILI

3. Sadržaj obračuna plaća, naknade plaće ili otpremnine

Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade pla-će ili otpremnine (NN, br. 32/15, 102/15; dalje u tek-stu: Pravilnik) se propisuje:

• Sadržaj obračuna isplaćene plaće i naknade plaće (obrazac IP1).

• Sadržaj obračuna neisplaćene plaće ili naknade plaće (obrazac NP1).

• Sadržaj obračuna isplaćene otpremnine (obrazac IO1).

• I sadržaj obračuna neisplaćene otpremnine (obra-zac NO2).

Poslodavci su s odredbama novog Pravilnika bili duž-ni najkasnije do 1. srpnja 2015. godine uskladi svoje obračunske isprave, unatoč tome što je is bio objav-ljen 28. ožujka. Izmjene i dopune Pravilnika objavljene su u rujnu, a stupile su na snagu 1. listopada, a njima, propisana je važna novina, koja se odnosi na obvezu poslodavca da od listopada primjenjuje obrasce pri neispla plaće (NP1) i neispla otpremnine (NO1).

Odnosno, ako poslodavac na dan dospjelos u cije-los ne ispla plaću, naknadu plaće odnosno otpre-mninu, dužan je radniku uruči dva obračuna, od kojih jedan u kojem će bi iskazan ukupan obračun plaće, naknade plaće odnosno otpremnine (suklad-no članku 2. i 3., odnosno članku 4., 5. i 6. Pravilnika), i drugi u kojem će bi iskazan iznos (dijela ili cijele) neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, u propisanom sadržaju, potpisan od ovlaštene oso-be te ovjeren pečatom poslodavca, kao i podatak o danu dospjelos plaće, naknade plaće odnosno otpremnine, a koji ima snagu ovršne isprave. Ovim odredbama riješile su se nedoumice koje su se poja-vile u praksi objavom Pravilnika u ožujku.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava1 je izdalo Mi-šljenje kojim obvezuje poslodavce na primjenu obra-zaca iz priloga Pravilnika, koje pritom mogu prilago-di (proširi ) sadržajem podataka2 iako konačno po

1 Mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava, od 24. travnja 2015., Klasa 011-01/14-01/192, Ur.broj: 524-03-01-01/2-15-27. 2 U obrascima koji se odnose na obračune plaće, u okviru opisa plaće, navedeni su određeni oblici rada. U slučaju da kod radnika postoje dvije ili više osnova rada koje bi trebalo upisa u okviru opi-sa plaće (npr. redovi rad i redovi rad noću), takav rad je potrebno upisa u odgovarajućem obrascu, u obje rubrike.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

67


svom sadržaju, strukturi i obliku moraju odgovara obrascima o snu m u prilogu Pravilnika. Time se poslodavci obvezuju na primjenu Pravilnikom pro-pisanih obrazaca, unatoč tome što se is sadržajno razlikuju od sadržaja samog Pravilnika.

Kao pokušaj rješenja ove dvojbe donesene su Izmje-ne i dopune Pravilnika i njime propisan modifi ciran izgled obrazaca: IP1, NP1, IO1 i NO1, te je propisana mogućnost primjene obrazaca IP1 i IO1, te obveza primjene obrazaca NP1 i NO1. Također, novine se odnose i na obvezu poslodavca na iskazivanje dopri-nosa koji se obračunavaju na osnovicu, a kod djelo-mične ili u cijelos neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, propisana je obveza iskazivanja poda-taka: o primatelju, IBAN broju računa i pozivu na broj primatelja za doprinose za mirovinsko osiguranje, po-rez i prirez, odnosno druge obustave iz plaće.

3.1. Primjeri popunjavanja propisanih obrazaca

Primjer 1. Obračun i popunjavanje obrasca IP1 pri ispla plaće radniku

Zaposlenica Ana Anić, OIB 1111111111111, u poduze-ću Poslodavac d.o.o., primila je isplatu redovite plaće za mjesec listopad. Zaposlenici je utvrđena brutopla-ća u iznosu od 10.000,00 kn. Kako ima jedno dijete prijavljeno na svojoj poreznoj kar ci, njen osobni od-bitak iznosi 3.900,00 kn (koef. 1,5 x o.o. 2600,00 = 3.900,00). Zaposlenici je radni tjedan raspoređen na pet radnih dana, od po osam sa na dan, a za mjesec listopad ukupno čini fond od ukupno 176 sa . Plaća je isplaćena u utorak, 10. studenoga. U mjesecu li-stopadu, zaposlenica je radila ukupno 120 sa , dok je 40 sa provela na godišnjem odmoru, a 16 sa na plaćenom dopustu. Plaća je prikazana na obrascu za obračun isplaćene plaće IP1 kako slijedi u nastavku.

OBRAČUN ISPLAĆENE PLAĆE / NAKNADE PLAĆE Obrazac IP1I. PODACI O RADNIKU1. Ime i prezime: Ana Anić2. Adresa: Ulica grada Vukovara 111, Zagreb3. Osobni iden fi kacijski broj: 11111111111114. IBAN broj računa HR1111111111 kod Hrvatske poštanske banke d.d.5. IBAN broj računa iz članka 212. Ovršnog zakona

kod

II. PODACI O POSLODAVCU1. Tvrtka/ime i prezime: Poslodavac d.o.o.2. Adresa/sjedište: Julijska ulica 111, Zagreb3. Osobni iden fi kacijski broj: 222222222226. IBAN broj računa HR2222222222 kod Hrvatske

poštanske banke d.d.

III. OPĆI PODACI POTREBNI ZA OBRAČUN PLAĆE1.1.1.n.IV. DATUM ISPLATE/OBRAČUNA1.1. Datum isplate plaće/naknade plaće u cijelos | |10| | |11| |2|0|1|5|1.2. Datum djelomične isplate plaće/naknade plaće | | | | | | | | | | |1.3. Datum obračuna u slučaju neisplate plaće/naknade plaće | | | | | | | | | | |V. RAZDOBLJE NA KOJE SE PLAĆA ODNOSI: GODINA 2015., MJESEC LISTOPAD DANI U MJESECU OD 1 DO 31

O P I S SATI ELEMENT OBRAČUNA IZNOS

1 2 3 4VI. PODACI O RADNOM VREMENU I OSTVARENOJ PLAĆI/NAKNADI PLAĆEREDOVNI MJESEČNI FOND SATI 176PODACI O VRSTI I IZNOSIMA OSTVARENE PLAĆE/NAKNADE PLAĆE IBROJU OSTVARENIH SATI RADA/NAKNADE NA TERET POSLODAVCA(VI.2.1. + … + VI.6.n.) 176 10.000,001.1. redovi rad prema rasporedu radnog vremena 120 6.818,181.2. redovi rad nedjeljom1.3. redovi rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom1.4. redovi rad noću1.5. prekovremeni rad1.6. prekovremeni rad nedjeljom1.7. prekovremeni rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom1.8. prekovremeni rad noću

68


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

1.9. pripravnost1.n.2.1. naknada za godišnji odmor 40 2.272,732.2. naknada za vrijeme privremene nesposobnos za rad zbog boles na teret poslodavca2.3. naknada za vrijeme privremene nesposobnos za rad zbog boles na teret HZZO2.4. naknada za dane blagdana i neradne dane utvrđene posebnim zakonom2.5. naknada za vrijeme u kojemu je radnik odbio radi zbog neprovedenih mjera zaš tezdravlja i sigurnos na radu2.6. naknada za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijeddrugih okolnos za koje radnik nije odgovoran2.7. naknada za vrijeme kada radnik ne radi zbog drugih opravdanih razloga određenihzakonom, drugim propisom, kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu 16 909,093.1. propisani ili ugovoreni dodaci na plaću radnika3.n. ostali primici po osnovi rada koji nisu vezani uz fond radnih sa 4.1. naknada u slučaju ugovorne zabrane natjecanja4.n.5.1. sa koje radnik nije radio iz razloga za koje je sam odgovoran5.2. sa neopravdanog izostanka radnika s rada krivnjom radnika5.n.

O P I S IZNOS1 2

VII. UTVRĐIVANJE DOPRINOSA IZ OSNOVICEOSNOVICA ZA UTVRĐIVANJE DOPRINOSA PREMA OPOREZIVIM NAKNADAMA 10.000,001. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos 1.500,002. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje 500,00VIII. UTVRĐIVANJE POREZA NA DOHODAK I PRIREZA POREZU NA DOHODAK1. IZNOS OSTVARENOG OPOREZIVOG PRIMITKA 10.000,002. IZDACI (VIII.2.1. + VIII.2.2.) 2.000,002.1. plaćeni iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos 1.500,00

2.2. plaćeni iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje 500,003. DOHODAK (VIII.1. – VIII.2.) 8.000,004. NEOPOREZIVI ODBITAK (UKUPAN FAKTOR OSOBNOG ODBITKA 1,5) 3.900,005. POREZNA OSNOVICA (VIII.3. – VIII.4.) 4.100,006. UKUPAN IZNOS POREZA (VIII.6.1. +…+ VIII.6.n.) 739,00STOPA (%) OSNOVICA6.1. 12 % 2.200,00 264,006.2. 25 % 1.900,00 475,006.3. 40 % 0,00 0,006.n. %7. IZNOS UMANJENJA OBVEZE POREZA ZA POSTOTAK INVALIDNOSTI HRVI-a ( %)8. IZNOS PRIREZA ( 18 %) 133,029. KOREKCIJE POREZA I PRIREZA +/– (VIII.9.1. + … + VIII.9.n.)9.1.9.n.10. UKUPNO POREZ I PRIREZ (VIII.6. – VIII.7. + VIII.8. + VIII.9.) 872,02IX. IZNOS NETO PLAĆE (VIII.3. – VIII.10.) 7.127,98

OPIS IZNOSX. VRSTE I IZNOSI NEOPOREZIVIH NAKNADA (X.1. + ... + X.n.)

VRSTA NEOPOREZIVOG PRIMITKA IZNOS DOPRINOSA IZ OSNOVICE SATI1.n.XI. VRSTE I IZNOSI OBUSTAVA IZ PLAĆE (XI.1. + … + XI.n.)1.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

69


n.XII. IZNOS ZA ISPLATU NAKON OBUSTAVA (IX. + X. – XI.) 7.127,981. Iznos za isplatu isplaćen radniku na redovan račun 7.127,982. Iznos plaće/naknade plaće isplaćen radniku za račun iz čl. 212. Ovršnog zakona 0,00XIII. DOPRINOSI NA OSNOVICU1. OSNOVICA ZA UTVRĐIVANJE DOPRINOSA NA OSNOVICU 10.000,002. IZNOS DOPRINOSA NA OSNOVICU (XIII.2.1. + … + XIII.2.n.)2.1. doprinos za zdravstveno osiguranje prema plaći/naknadi plaće 1.500,002.2. doprinos za zaš tu zdravlja na radu prema plaći/naknadi plaće 50,002.3. doprinos za zapošljavanje prema plaći/naknadi plaće 170,002.4. doprinos za zdravstveno osiguranje prema naknadi plaće mobiliziranoj osobi2.5. doprinos za zaš tu zdravlja na radu prema naknadi plaće mobiliziranoj osobi2.6. doprinos za zapošljavanje prema naknadi plaće mobiliziranoj osobi2.7. doprinos za zdravstveno osiguranje prema naknadi u slučaju ugovorne zabrane natjecanja2.8. dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjemXIV. UKUPAN TROŠAK RADA (VI.2. + X. + XIII.2.) 11.720,00XV. NAPOMENA:

podaci o ovlaštenoj osobi poslodavca

Primjer 2. Obračun i popunjavanje obrasca NP1 pri neispla plaće radniku

Zaposlenica Marija Marić, OIB: 33333333333, u po-duzeću Poslodavac d.o.o., nije primila isplatu redovite plaće za mjesec listopad jekom mjeseca. Zaposlenici pripada utvrđena brutoplaća u iznosu od 10.000,00 kn. Kako ima jedno dijete prijavljeno na svojoj po-

reznoj kar ci, njen osobni odbitak iznosi 3.900,00 kn (koef. 1,5 x o.o. 2600,00 = 3.900,00), a netoplaća 7.127,98 kn. Kako poslodavac zaposlenici nije ispla o plaću, nije upla o obvezne doprinose, te nije podmi-rio obvezu plaćanja poreza i prireza po istoj neispla-ćenoj plaći, ima obvezu sastavi obračun neisplaćene plaće odnosno popuni obrazac NP1.

OBRAČUN NEISPLAĆENE ILI DJELOMIČNO Obrazac NP1 ISPLAĆENE PLAĆE/NAKNADE PLAĆE

I. PODACI O RADNIKU1. Ime i prezime: Marija Marić2. Adresa: Ulica grada Vukovara 111, Zagreb3. Osobni iden fi kacijski broj: 333333333334. IBAN broj računa HR1111111111 kod Hrvatske poštanske banke d.d.5. IBAN broj računa iz članka 212. Ovršnog zakona

kod

II. PODACI O POSLODAVCU1. Tvrtka/ime i prezime: Poslodavac d.o.o.2. Adresa/sjedište: Julijska ulica 111, Zagreb3. Osobni iden fi kacijski broj: 222222222224. IBAN broj računa HR2222222222 kod Hrvatske

poštanske banke d.d.

III. RAZDOBLJE NA KOJE SE PLAĆA ODNOSI: GODINA 2015., MJESEC 10 DANI U MJESECU OD 1 DO 31

IV. PODACI O PLAĆI/NAKNADI PLAĆE/DIJELU PLAĆE/NAKNADE PLAĆE KOJI NISU ISPLAĆENI RADNIKU DO IZDAVANJA OBRAČUNAOpis Iznos

1 2IV.1. IZNOS PLAĆE/NAKNADE PLAĆE I OSTALIH PRIMITAKA ZA ISPLATU RADNIKU(IV.1.1. + IV.1.2.)

7.127,98

1.1. Iznos plaće/naknade plaće za isplatu radniku na redovan račun 7.127,981.2. Iznos plaće/naknade plaće za isplatu radniku na račun iz čl. 212. Ovršnog zakonaIV.2. IZNOS OBRAČUNATIH, A NEPLAĆENIH JAVNIH DAVANJA IZ PLAĆE

70


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

Opis Iznos Opis Podaci o uplatnom računu2.1. Obračunana, a neplaćena obvezadoprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos (I. stup)

1.500,00Naziv primatelja Državni proračun RHIBAN HR1210010051863000160model i poziv na broj primatelja HR68 8168 56789101234 5334

2.2. Obračunana, a neplaćena obvezadoprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup)

500,00Naziv primatelja Doprinos za mirovinsko osigu-

ranje na temelju individ. kapi-tal.štednje

IBAN HR7610010051700036001model i poziv na broj primatelja HR68 2283 56789101234 5334

2.3. Obračunana, a neplaćena obvezaporeza na dohodak i prireza porezu na doho-dak

872,02Naziv primatelja Grad ZagrebIBAN HR1110010051713312009model i poziv na broj primatelja HR 68 1880 56789101234 5334

IV.3. IZNOS OBRAČUNATIH, A NEUPLAĆENIH OBUSTAVA IZ PLAĆEOpis Iznos Opis Podaci o uplatnom računu

3.1. Naziv primateljaIBANmodel i poziv na broj primatelja

Opis Iznos Opis Podaci o uplatnom računu3.n. Naziv primatelja

IBANmodel i poziv na broj primatelja

V. DATUM DOSPJELOSTI PLAĆE/NAKNADE PLAĆE:VI. NAPOMENA: Na dospjeli, a neisplaćeni iznos plaće/naknade plaće/obustave iz plaće teče zakonska zatezna kamatapropisana sukladno članku 29. Zakona o obveznim odnosima za odnose koji nisu odnosi iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava, počevši od datuma dospijeća pa do isplate, osim kamata na iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno propisima iz razloga što predujam poreza i prireza dospijeva na naplatu u trenutku isplate plaće/oporezive naknade plaće.

VII. MJESTO I DATUM IZDAVANJA:

M.P.(potpis ovlaštene osobe poslodavca)VIII. DATUM PREDAJE RADNIKU/RADNICI:

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

71


1. Osnovni pojmoviOsnova za plaćanje je bilo koja ovršna odluka done-sena na temelju važećih propisa od nadležnog jela koja glasi na ispunjenje određene novčane obveze i kojom se u cijelos ili djelomice prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe.

Ovrhovoditelj je zapravo vjerovnik koji je podnio zahtjev za prisilnu naplatu novčane tražbine, dok je ovršenik dužnik pro v čije se imovine provodi ovrha.

Ovrha na novčanim sredstvima uređena je Ovršnim zakonom (NN, br. 112/12, 25/13, 93/14) kao općim propisom, no za njeno je provođenje donesen i po-seban propis. Primjenom načela da posebni zakon ima prednost u primjeni pred općim, na provođenje ovrhe na novčanim sredstvima kao najvažniji pravni izvor primjenjuje se Zakon o provedbi ovrhe na nov-čanim sredstvima (NN, br. 091/10 i 112/12; dalje u tekstu: ZOPONNS).

Uz Zakon, na snazi su i brojni podzakonski ak koji uređuju različita, uglavnom tehnička pitanja, a koje na temelju ovlaštenja donosi ministar fi nancija. Pri-mjerice, Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovr-he na novčanim sredstvima (NN, br. 6/2013).

2. Nadležnost za provođenje ovrheNa temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovr-si kojim je ovrha određena na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može zatraži izravno od Financijske agencije da banci izda nalog da iznos za koji je ovrha određena prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobnim iden fi kacijskim brojem na račun ovrhovoditelja. Is takav zahtjev ovrhovodi-

telj može upu izravno i poslodavcu, odnosno ispla- telju stalnog novčanog primanja.

Financijska agencija – FINA

Da bi provela ovrhu na novčanim sredstvima na ra-čunu, ZOPONNS je FINA-i dao različita ovlaštenja. FINA vodi očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje, jedinstvenu bazu podataka u koju se upisuju osno-ve za plaćanje po redoslijedu, a vodi se računa ne samo o datumu i satu nego i o minu , po kojem su pris gle u Agenciju. U tom se očevidniku vodi eviden-cija i o vraćenim, izvršenim i neizvršenim osnovama za plaćanje. Naloge za izvršenje osnova za plaćanje FINA daje prema redoslijedu upisanom u očevidnik. U provođenju ovrhe FINA ima i druga ovlaštenja, koja su joj neophodna da bi mogla proves ovrhu: primje-rice, daje nalog banci da provede provode zabranu raspolaganja novčanim sredstvima do visine sredsta-va određene u ovršnom nalogu pa do blokiranja svih ovršenikovih računa i zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, daje naloge bankama za otva-ranje zaš ćenog računa, daje naloge ispla telju stal-nih primitaka za uplatu i slično.

3. Provedba ovrhe na novčanim sredstvima

3.1. Opće odredbe

Ovrha na novčanim sredstvima provodi se na novčanim sredstvima po svim računima i oroče-nim novčanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom iden fi kacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnos i bez obzira na to ako u osno-vi za plaćanje nije određena ovrha na novčanim sredstvima. Ovrha se ne provodi na novčanim sredstvima, odnosno računima izuze ma od ovr-he zakonom.

Ovrha na plaći i novčanoj naknadiGordana Muraja *

Provođenje ovrhe, kao postupka prisilnog ostvarenja novčanih tražbina, ovrhovoditelj može zatraži razli-či m sredstvima i na različi m predme ma ovrhe. Ovrha se može zatraži na nekretninama i na pokretni-nama koje su već u vlasništvu ovršenika, ali se može zatraži i na tražbini koju ovršenik ima prema trećim osobama. Tako predmet ovrhe, između ostaloga, može bi i novčana tražbina. Kad govorimo o ovrsi na plaći, ona je na dva načina ovrha na novčanoj tražbini ovršenika. Izvršava se na računu na koji se plaća ispla-ćuje, pa se ovdje govori o ovrsi na tražbini koju vlasnik računa ima prema banci u kojoj je račun otvoren, ali se može izvrši i kao ovrha na tražbini za isplatu plaće koju radnik, na temelju ugovora o radu, ima prema poslodavcu. U članku se daje pregled najčešćih prak čnih dvojbi s pojašnjenjima.

* Gordana Muraja, mag. iur., odvjetnica u Velikoj Gorici.

72


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

Na prak čnoj razini, ovrhovoditelj dostavlja FINA-i osnovu za plaćanje te prilaže zahtjev s podacima po-trebnima za provedbu ovrhe, na za to propisanom obrascu. Agencija upisuje osnovu za plaćanje u oče-vidnik redoslijeda te banci daje naloge za izvršavanje osnova za plaćanje onim redoslijedom kojim su upi-sane u Očevidnik. Banke provode naloge Agencije, te na dnevnoj bazi obavještavaju Agenciju o izvršenim nalozima.

3.2. Ovrha na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima

Posebne odredbe u Ovršnom zakonu uređuju spe-cifi čnos ovrhe na plaći. Tako je propisano da se rješenjem o ovrsi na plaći određuje pljenidba odre-đenog dijela plaće i nalaže se poslodavcu da novča-ni iznos za koji je određena ovrha ispla odnosno isplaćuje ovrhovoditelju. Rješenje o ovrsi odnosi se i na povećanje plaće do kojega dođe nakon dostave rješenja o ovrsi.

4. Ograničenje ovrhe

Budući da je ovrha postupak u kojem se od dužnika prisilno oduzima određena novčana svota, imajući u vidu da se bez određenog minimuma sredstava u današnjem svijetu ne može preživje , zakonodavac je odredio iznose koji moraju osta na raspolaganju ovršeniku.

Tako, ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovr-he je izuzet određeni iznos čija visina zavisi od visi-ne plaće ovršenika. Polazna veličina za obračun tog iznosa je prosječna netoplaća u Republici Hrvatskoj koju do kraja tekuće godine na temelju sta s čkih

podataka izračunava i objavljuje Državni zavod za sta s ku. U Narodnim novinama broj 133. od 14. 11. 2014. godine Državni zavod za sta s ku objavio je da prosječna mjesečna isplaćena netoplaće po zaposle-nome u pravnim osobama Republike Hrvatske za pri-mjenu u izvršavanju odredbi Ovršnog zakona u 2015. godini iznosi 5.510,00 kn.

4.1. Ograničenja po Ovršnom zakonu

Ograničenja ovrhe uređena su člankom 173. Ovršnog zakona. Dakle, tu se govori o dijelu plaće koji mora osta ovršeniku na raspolaganju. Ograničenja se razliku po tome kolika je ovršenikova plaća, ali i po tome zbog čega se provodi ovrha. Prvo ograničenje u vezi sa svotom koja se mora ostavi ovršeniku na raspolaganju.

Prosječna neto plaća u RH

Zaš ćeno od ovrhe Dozvoljena ovrha

Plaća < 5.510,00 kn 2/3 plaće ovršenika 1/3 plaće

Plaća = 5.510,00 kn 2/3 pr. n. pl. RH (3.637,33 kn)

sve preko 2/3 pr. n. pl. RH (>3.637,33 kn)Plaća > 5.510,00 kn

Drugo ograničenje u vezi je s osnovom za provođe-nje ovrhe. Ako se ovrha provodi po osnovi zakon-skog uzdržavanja ili po osnovi naknade štete zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos ili po osnovi naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smr davatelja uzdrža-vanju, ovršeniku se na raspolaganju moraju ostavi sljedeće svote:

Prosječna neto plaća u RH

Zaš ćeno od ovrhe Dozvoljena ovrha

Plaća < 5.510,00 kn 1/2 plaće ovršenika

1/4 pr. n. pl. RH(1.377,5 kn)

Plaća = 5.510,00 kn 1/2 pr. n. pl. RH(3.637,33 kn)

sve preko 2/3 pr. n. pl. RH (>3.637,33 kn)Plaća > 5.510,00 kn

4.2. Ograničenja po Općem poreznom zakonu

Ako se ovrha provodi radi naplate poreznog duga, na temelju članka 142. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13 i 26/15) ne mogu se plijeni ovršenikove tražbine po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do iznosa minimalne plaće u RH1. No kako se ovrha provodi zapravo na ne-toplaći, nakon odbitka poreza i doprinosa, kod ovrhe radi naplate poreznog duga kod obračuna se iznos minimalne plaće uzima u netoiznosu.

1 Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 151/14) minimalna plaća utvrđena je u bruto iznosu od 3.029,55 kn.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

73


4.3. Ograničenja ovrhe za naknade plaće i druge vrste primanja

Ovrha se provodi s is m ograničenjima kao na plaći, ako su u pitanju naknade:

• naknada umjesto plaće koju poslodavac isplaćuje na svoj teret (naknada plaće za godišnji odmor, za plaćeni dopust, osim naknade plaće za bolovanje)

• naknada za skraćeno radno vrijeme• naknada zbog umanjenja plaće• mirovina• plaća vojnih osoba• primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme

vojne službe• druga stalna novčana primanja civilnih i vojnih oso-

ba.

Osim navedenih, u primanja nad kojima se provodi ovrha na is način kao i plaća jesu jubilarne nagra-de, otpremnine, naknade za odvojeni život od obi-telji i božićnica. Za dvije vrste naknada se ograniče-nja razlikuju od općeg pravila, i to:

• Ovrha na primanju invalida po osnovi novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu može se proves samo radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, nakna-de štete nastale zbog narušena zdravlja ili smanje-nja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smr dava-telja uzdržavanja, i to do iznosa od jedne polovice toga primanja.

• Ovrha na primanju po osnovi ugovora o doživot-nom uzdržavanju i doživotnoj ren , te na primanju po osnovi ugovora o osiguranju života može se proves samo na dijelu koji prelazi iznos osnovice na temelju koje se utvrđuje iznos pomoći za uzdr-žavanje.

Da bi obuhva o sve naknade i postavio temelj za primjenu ovršnih pravila i na one naknade koje nisu izričito nabrojane, zakonodavac je nega vnom defi -nicijom zapravo odredio da se odredbe o ograničenju ovrhe primjenjuju i kada se ovrha provodi na prima-njima ovršenika koji nisu plaća, mirovina ni primici od obavljanja samostalne djelatnos obrta, od slo-bodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao ni pri-mici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja. No na kraju tog stavka postavljen je uvjet da ovršenik javnom ispravom treba dokaza da se radi o jedinom stalnom novčanom primanju. Za sada još nije jasno koju je javnu ispravu zakonodavac imao na umu, odnosno koja bi to javna isprava uopće mogla bi (prema sadašnjoj praksi jedino bi odgova-

rajuće uvjerenje porezne uprave koja putem OIB-a i temeljem uplaćenih poreza ima uvid u sve vrste opo-rezivih prihoda poreznih obveznika op.ur.)

5. Izuzimanje od ovrhe 5.1. Izuzimanja od ovrhe po Ovršnom zakonu

Određene vrste primanja u cijelos su izuzete od ovrhe. To znači da se na m vrstama primanja ovr-ha uopće ne može proves i da se takva primanja ovršeniku mogu ispla u cijelos . Tako su po izri-čitoj odredbi članka 172. Ovršnog zakona od ovrhe izuzeta:

1) Primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, na-knade štete nastale zbog narušena zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smr davatelja uzdržavanja.

2) Primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osigu-ranju.

3) Primanja po osnovi socijalne skrbi.4) Primanja po osnovi privremene nezaposlenos .5) Primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako

posebnim propisom nije drukčije određeno.6) Primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima

i studen ma. 7) Naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po

osnovi zakonskoga uzdržavanja, te za tražbine na-knade štete prouzročene kaznenim djelom osu-đenika.

8) Primanja po osnovi odličja i priznanja. 9) Rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno.10) Utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni

na poseban račun kod banke.11) Naknada troškova za službeno putovanje i nakna-

da troškova prijevoza na posao i s posla do pro-pisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada.

12) Naknada za saniranje posljedica štete od kata-strofa i elementarnih nepogoda.

13) Ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Posebno se is ču točke 12. i 14., stavka 1., članka 172., jer su to primanja koja su izuzeta od ovrhe, ali imaju i ograničenje. Naime, mogu se ispla samo do visine propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima nego neoporezivim isplata-ma, u skladu s odredbama Pravilnika o porezu na dohodak. To su:

74


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

12) Dar za djecu do 15. godine života (do 600,00 kn) i potpore za novorođenče do propisanih iznosa (do 3.326,00 kn) do kojih se ne smatraju opo-rezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada.

14) Potpore zbog invalidnos radnika (do 2.500,00 kn) i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana (do 2.500,00 kn), potpore za slučaj smr radnika (do 7.500,00 kn) i smr člana uže obitelji radnika (do 3.000,00 kn), do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po os-novi od nesamostalnog rada.

5.2. Izuzimanje od ovrhe po posebnim propisima

Brojnim je propisima predviđeno da se pojedine vrste naknada izuzimaju od ovrhe. Između ostalog, to je Za-kon o obaveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13. i 137/13.). Njemu se pridaje posebna važnost jer Ovršni zakon među izuzećima od ovrhe ne spo-minje naknadu plaće za vrijeme privremene nespo-sobnos za rad, nego je to izuzeće propisano upravo ovim Zakonom, pa je naknada za vrijeme privremene nesposobnos , odnosno spriječenos za rad, popu-larno tzv. bolovanje izuzeto od ovrhe na temelju član-ka 35., stavka 3.

Među propisima kojima su uređena posebna izuzeća je cijeli niz različi h propisa no oni se uglavnom odno-se na naknade koje ne isplaćuju poslodavci. Svi pro-pisi u nekoj mjeri i za neke vrste naknada propisuju da se radi o naknadama koje su izuzete od ovrhe. Takve odredbe pronalaze se u: Zakonu o socijalnoj skrbi, Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenos , Zakonu o doplatku na djecu, Zakonu o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, Zakonu o poljoprivredi, Zakonu o privremenom uzdržavanju, itd.

6. Otvaranje zaš ćenog računaBudući da se na redovnom računu provodi ovrha, da bi se iznosi koji ovršeniku preostaju na temelju ogra-ničenja ovrhe, odnosno primitci iz kategorija koji su izuze od ovrhe mogli ovršeniku ispla tako da on njima može raspolaga , ovršenik treba otvori po-seban račun. U poslovnoj praksi u RH već udomaćio izraz tzv. zaš ćeni račun, premda račun pod takvim imenom nećemo pronaći u propisima.

Zaš ćeni račun otvara ovršenik podnoseći zahtjev u FINA-i, obavještavajući na propisanom obrascu, o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuze od ovrhe. Na tom obrascu ispla telj primitaka navodi podatke o vrs uplate i ostale podatke potrebne da bi se nedvojbeno moglo prepozna o kojem se primitku radi, kako bi se primijenila ograničenja i izuzeća.

Ovršenik je obvezan podnije po jedan takav zahtjev za svaki račun i za svaku banku, zato što se ovrha pro-vodi na svim računima u svim bankama. Ne otvori li zaš ćeni račun, na računu za koji zahtjev nije pod-nesen će se provodi ovrha. Također, čak i kad već ima otvoren zaš ćeni račun ovršenik za svaku novu kategoriju primanja, naknade ili iznosa izuzetog od ovrhe treba FINA-i dostavi novi obrazac Obavijes . Obrasci su dostupni na mrežnim stranicama FINA-e. Na adresi: www.fi na.hr treba otvori Usluge za gra-đane pa Ovrha na novčanim sredstvima. U tekstu koji je dostupan na toj mrežnoj adresi su i poveznice na kojima se nalaze odgovarajući obrasci.

7. Obveze i odgovornos poslodavca kod provođenja ovrhe

Osim od FINA-e, ovrha se može zatraži i od poslo-davca koji je dužan proves ovrhu na temelju pravo-moćnog i ovršnog rješenja. No poslodavac ima i dru-ge obveze, i kad ovrhu provodi FINA. Da bi se ovrha mogla pokrenu , ovrhovoditelj je treba zatraži vrlo konkretno, a da bi to mogao trebaju mu i određeni podaci. Poslodavac, odnosno ispla telj stalnog nov-čanog primanja je jedan od subjekata koji je dužan da podatke. A dužan je da podatak o tome kako osobi pro v koje podnositelj zahtjeva namjerava po-krenu postupak isplaćuje plaću, odnosno drugo stal-no novčano primanje.

Važno je uoči da je poslodavac u obvezi da podatke (čl. 18., st. 1., t. 6. Ovršnog zakona) na zahtjev osobe koja tvrdi da namjerava pokrenu ovršni postupak ili postupak osiguranja (koja treba naves o kakvoj se tražbini radi i priloži ispravu na kojoj se tražbina te-melji) u roku od osam dana od zahtjeva. Poslodavac ne smije obavijes dužnika o tome je li vjerovnik za-tražio podatke.

Ako poslodavac ne ispuni ovu obvezu, ovrhovoditelj ima pravo na naknadu štete. Kad je ovrha u jeku, a ovršenik prestane radi kod poslodavca, poslodavac je u obvezi bez odgode i to, po izričitom zakonskom tekstu: preporučenom pošiljkom s povratnicom, do-stavi rješenje o ovrsi novom poslodavcu i o tome obavijes : sud, a ako nije poznat novi poslodavac, obavještava se samo sud. Pod pojmom sud, ovdje se zapravo govori o jelu koje je vodilo postupak do do-nošenja isprave po kojoj se ovrha provodi.

Obveza poslodavca da sudjeluje u provođenju ovr-he očituje se i u obvezi (čl. 201. Ovršnog zakona) da obustavi isplatu ovršeniku sve svote koje nisu ogra-ničene ili izuzete od ovrhe. Ako ne ispuni tu obvezu, ovrhovoditelj može do završetka ovršnog postupka zatraži ovrhu pro v poslodavca, i to u istom ovrš-nom postupku. I u ovom slučaju, uz naplatu dužnih

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

75


iznosa, poslodavac odgovara ovrhovoditelju za štetu koju je ovrhovoditelj pretrpio. Uz obvezu obustave isplate, Ovršnim je zakonom posebno istaknuta i duž-nost (čl. 212. Ovršnog zakona) uskrate uplate iznosa, koji su ograničeni i izuze od ovrhe na ovršeni račun i obvezu da se iznosi na čiju isplatu ovršenik ima pravo uplate na zaš ćeni račun.

Nakon što je ovršenik obavijes o FINA-u o vrs pri-manja i nakon što mu je otvoren tzv. račun, posloda-vac dobiva obavijest od FINA-e, te daljnje uplate vrši prema ovršnim pravilima. Za povredu ove dužnos propisana je i prekršajna kazna (čl. 365., st. 1. Ovršnog zakona), i to od 10.000 do 50.000 kn kazne za pravnu osobu, te od 2.000 do 10.000 kn kazne za odgovornu osobu. Također, upla telj primanja i naknada koji su izuze od ovrhe i banka, dužni su na zahtjev ovršnog jela dostavi podatke o uplatama, odnosno podatke

o uplatama i stanju na posebnom računu.

8. Neka pitanja iz prakseRadnik već ima otvoren zaš ćeni račun, a primljeno je novo rješenje o ovrsi. Znači li to da bi poslodavac trebao presta uplaćiva sredstva prema dosadaš-njem rasporedu?

• Budući da ovrhu na novčanim sredstvima provodi FINA, i to prema redoslijedu zaprimljenih osnova za

plaćanje – a tu se vodi računa čak i o minu u kojoj je osnova za plaćanje upisana u očevidnik, kad jed-nom postoji raspored, odnosno kad je jednom otvo-ren zaš ćeni račun – najsigurnije je ovrhovoditelja upu da osnovu za plaćanje upu FINA-i. Naime, iako poslodavac također može proves izvansudsku ovrhu, kad se radniku već isplaćuje dio koji je ogra-ničen ili izuzet od ovrhe, prak čno nema prostora za promjene postupka, koji je već u jeku, ni je poslo-davac ovlašten za takve promjene.

Radnici je ovjeren zahtjev za kredit u kojem je na-veden točan iznos plaće. Nakon toga je poslodavac dobio administra vnu zabranu za taj kredit. Da bi se ispunili uvje iz administra vne zabrane, trebao bi se ispla iznos koji prelazi granicu dopuštenu zakonom. Što učini ?

• Radnik može da nalog da se dio njegove plaće isplaćuje nekom trećem. Među m, suglasnost rad-nika kojom dopušta zapljenu plaće u dijelu u kojem je primanje po zakonu izuzeto od ovrhe ne proi-zvodi pravne učinke (čl. 202. Ovršnog zakona). Pri tome, ispla telj je u obvezi primijeni Ovršni za-kon, pa ne može trećoj osobi / vjerovniku ispla iznos prema suglasnos , koja nema pravni učinak. Mada nema izričite zakonske obveze, dobro bi bilo vjerovnika obavijes o razlozima zbog kojih admi-nistra vna zabrana nije provedena.

PRAKTIČAN SEMINAR:

PRIPREMA PROJEKATA IZ ERASMUS+ PROGRAMA

ZA 2016.

27. studenog 2015.

Trinom centar, Zagreb

76


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

1. UvodnoMaterijalna prava državnih službenika i namje-štenika kao što su novčane pomoći, nisu prigodne nagrade, kao što su pravo na dar za dijete u prigodi dana sv. Nikole i pravo na nagradu za božićne blag-dane (božićnica), ni su regres i nagrade za vjernost za ostvarenje određenih godina radnog staža u istoj grani djelatnos (jubilarna nagrada), koje se godišnje ostvaruju prigodom određenih dana i pripadaju služ-benicima i namještenicima koji su na te dane, bili za-posleni u državnom jelu, odnosno javnoj službi.

U nastavku ovog članka daje se pregled prava na isplatu novčane pomoći za državne službenike i na-mještenike utvrđene Kolek vnim ugovorom. Ujedno se, u vezi s m pitanjima, daje pregled tumačenja Komisije za tumačenje i praćenje primjene odredaba Kolek vnog ugovora.

2. Vrste i iznosi novčanih pomoći Novčana pomoć državnim službenicima i namješteni-cima ugovorena je KU-om, člancima od 51. do 54., i to: otpremnina kao pomoć prilikom odlaska u mi-rovinu, pomoć u slučaju smrtnog slučaja, pomoć djeci službenika i namještenika, koji je izgubio život u obavljanju službe odnosno rada, pomoć kod bolo-vanja, nastanka teške invalidnos i rođenja djeteta, te pravo na par cipaciju u liječenju i nabavi medi-cinskih pomagala i lijekova.

Ovdje je potrebno napomenu da je i otpremnina zbog odlaska u mirovinu jedna vrsta novčane pomo-

ći, koja pripada službeniku i namješteniku radi poseb-ne situacije koja nastaje gubitkom plaće i eventualno kasnijim zaprimanjem iznosa utvrđene mirovine, te je treba razlikova od propisane otpremnine na teme-lju Zakona o radu i autonomnih izvora prava usli-jed otkaza radnog odnosa od strane poslodavca. Na isplatu takve vrste pomoći obvezni su samo oni po-slodavci, koje na to obvezuje kolek vni ugovor, kao i oni poslodavci koji su u ugovoru o radu ili u svom pra-vilniku o radu ili nekom drugom posebnom pravilniku regulirali obvezu isplate otpremnine u slučaju odlaska radnika u mirovinu. Također je bitno napomenu da su sve novčane pomoći (osim onih iz čl. 53. KU) na temelju članka 67. KU ugovorene u netoiznosima.

Pravo državnih službenika na novčanu pomoćVesna Šiklić Odak *

Pravo radnika na novčanu pomoć nije uređeno Zakonom o radu (NN, br. 93/14; dalje u tekstu: ZOR), no može bi uređeno autonomnim izvorima radnog prava odnosno ugovorom o radu, kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu i odlukom poslodavca. Pravo na novčanu pomoć, ugovorenu kolek vnim ugovorima, dr-žavni službenici i namještenici ostvaruju u određenim životnim situacijama, te se novčana pomoć uglavnom ostvaruje jednokratno povodom nepredvidljivog događaja i u vrijeme nastanka događaja, te služi za pokriće nastalih izvanrednih troškova. U nastavku ovog članka daje se pregled prava na isplatu novčane pomoći za državne službenike i namještenike utvrđene Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13; dalje u tekstu: KU), te njemu pripadajućem Dodatku I (NN, br. 104/13) i Dodatku II (NN, br. 150/13, 153/13 – isprav.).

* Vesna Šiklić Odak, dipl. iur., Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

77


Tablica 1. Pregled iznosa novčane pomoći u slučajevima ugovorenim KU-om

U slučaju: Iznos novčane pomoći Izvor

otpremnina zbog odlaska u mirovinu 3 P.O.= 9.978,00 kn Čl. 51. KU

smrt službenika i namještenika koji izgubi

životu obavljanju ili povodom obavljanja službe

odnosno rada

3 P.O.= 9.978;00 kni troškovi pogreba

Čl. 52. st. 1. al. 1. KU

smrt službenika i namještenika 2 P.O. = 6.652,00 kn Čl. 52. st. 1.

al. 2. KUsmrt supružnika, djeteta ili

roditelja 1 P.O. = 3.326,00 Čl. 52. st.3. KU

djeci službenika i namještenika koji je izgubio

život u obavljanju službe odnosno rada, mjesečno

% prosječno isplaćene plaće u

gospodarstvu RH u prethodnoj godini

i to:* 50 % za dijete predškolskog uzrasta* 70 % za dijete do završenog osmog

razreda i* 90 % za dijete do završene srednje škole, odnosno

redovnog studenta

Čl. 53. KU

bolovanja dužeg od 90dana

1 P.O. = 3.326,00jednom godišnje

Čl. 54. st. 1. al. 1. KU

nastanka teške invalidnos zaposlenika, njegove

malod. djece ili supružnika

1 P.O. = 3.326,00 Čl. 54. st. 1. al. 2. KU

rođenje djeteta 50/% P.O.=1.663,00 kn

Čl. 54. st. 1. al. 3 KU

pokriće troškova liječenja, nabave pomagala i lijekova

u visini plaćenog iznosa

najviše do 1 P.O

Čl. 54. st.4. KU

Također je bitno naglasi , da sva potraživanja u obli-ku novčane pomoći, koja pripadaju službeniku i na-mješteniku (navedenih u tablici) zastarijevaju u roku od pet godina od stjecanja prava na pomoć.

Naime, prema novom ZOR-u propisan je opći za-starni rok od pet godina za potraživanja iz radnog odnosa (do sada su potraživanja iz radnog odnosa zastarijevala za tri godine), pa službenik ili namje-štenik odnosno njegova obitelj mogu traži ispla-tu pomoći u roku od pet godina od stjecanja prava na pomoć.

3. Otpremnina kod odlaska u mirovinuNa temelju članka 51. KU-a službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini od tri proračunske osnovice.

Sukladno članku 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2015. godinu (NN, br. 148/14) pro-računska osnovica za izračun naknada i drugih pri-manja na temelju posebnih propisa iznosi 3.326,00.

Navedeno pravo stječe službenik ili namještenik kada odlazi u mirovinu, neovisno o kojoj se vrs mirovine radi (starosna, prijevremena starosna ili invalidska mirovina), te neovisno o načinu prestanka službe (po sili zakona ili sporazumom). Iz navedene odredbe ja-sno proizlazi da službenik i namještenik stječe pravo na otpremninu kada mu državna služba prestaje zbog odlaska u mirovinu, pri čemu nije od utjecaja u koju vrstu mirovine odlazi.

Na pitanje kada se isplaćuje otpremnina zbog odla-ska u mirovinu, Zajednička komisija za tumačenje i primjenu odredbi KU-a1, dala je tumačenje da službenik i namještenik stječe pravo na otpremni-nu danom prestanka službe odnosno radnog od-nosa radi stjecanja prava na mirovinu.

3.1. Izračun visine otpremnine

Službenike i namještenike koji odlaze u mirovinu naj-više zbunjuje izračun visine otpremnine s obzirom na Pravilnik o porezu na dohodak2, koji u svojim odredba-ma određuje da se na otpremninu za odlazak u mirovi-nu do iznosa od 8.000,00 kn ne plaćaju porezi i dopri-nosi, dok se razlika iznad 8.000,00 kn smatra plaćom na koji iznos se obračunavaju porezi i doprinosi. Naime, kako je člankom 51. Kolek vnog ugovora propisano da službenik ili namještenik ima pravo za odlazak u miro-vinu na otpremninu u visini tri proračunske osnovice, koja u 2015. godini iznosi 9.978,00 kn (3 x 3.326,00 kn), postavlja se pitanje na koji iznos otpremnine službenik i namještenik ima pravo, odnosno ima li pravo na puni iznos u visini tri proračunske osnovice ili na iznos uma-njen za obračunate poreze i doprinose?

Kao što je prethodno navedeno, dvojba oko izračuna visine otpremnine koja pripada službeniku i namje-šteniku prilikom odlaska u mirovinu razriješena je člankom 67. Kolek vnog ugovora, kojim je propisano da je iznos materijalnog prava iz članka 51. Kolek v-nog ugovora ugovoren u neto iznosu.

To znači da državni službenik i namještenik ima pravo na isplatu otpremnine u punom iznosu u vi-sini tri proračunske osnovice, odnosno u iznosu od 9.978,00 kn, dok je poslodavac obavezan na razli-ku iznad neoporezivog iznosa otpremnine obraču-na i upla poreze i doprinose na plaću.

1 Tumačenje br. 1/51 od 4. travnja 2014. 2 Pravilnik o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14).

78


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

4. Novčana pomoć u slučaju smrtnog događaja

Prema članku 52. Kolek vnog ugovora, obitelj službe-nika i namještenika ima pravo na pomoć u slučaju:

• Smr službenika i namještenika koji izgubi život u obavljanju ili povodom obavljanja službe, odnosno rada: tri proračunske osnovice i troškove pogreba.

• Smr službenika i namještenika: dvije proračunske osnovice.

Članovima obitelji službenika i namještenika u pret-hodno navedenim slučajevima smatraju se zakonski nasljednici pojedinog reda nasljeđivanja u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju.

Također, službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučaju:

• Smr supružnika, djeteta i roditelja: jednu prora-čunsku osnovicu.

Pitanje koje se postavlja jest: ima li službenik i na-mještenik pravo na pomoć u slučaju smr maćehe i očuha? Prema tumačenju Zajedničke komisije za tumačenje i primjene KU-a3, u slučaju smr očuha i maćehe, službenik i namještenik nema pravo na pomoć iz članka 52., stavka 3. Kolek vnog ugovora, jer to pravo ima samo u slučaju smr supružnika, djeteta i roditelja. Očuh i maćeha ne smatraju se ro-diteljima službenika i namještenika.

4.1. Pomoć djeci službenika i namještenika koji je izgubio život u obavljanju službe odnosno rada

Prema članku 53. Kolek vnog ugovora, djeci, odno-sno zakonskim starateljima djece službenika i na-mještenika, koji je izgubio život u obavljanju službe odnosno rada, mjesečno ispla pomoć, i to:

• Za dijete predškolskog uzrasta 50 % prosječno isplaćene netoplaće u gospodarstvu RH u prethod-noj godini.

• Za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole 70 % prosječno isplaćene netoplaće u gospo-darstvu RH u prethodnoj godini.

• Za dijete do završene srednje škole, odnosno re-dovnog studenta 90 % prosječno isplaćene neto-plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini.

Pomoć u slučaju smr službenika ili namještenika iz članka 53. Kolek vnog ugovora isplaćuje se svaki mjesec. Pravo na mjesečnu pomoć u slučaju smr službenika ili namještenika iz članka 53. Kolek vnog ugovora odnosi se samo na slučaj kad je službenik ili

3 Tumačenje br. 1/52 od 26. rujna 2014.

namještenik izgubio život u obavljanju službe odno-sno rada, tj. kada je izgubio život upravo zbog toga što je tada obavljao radni zadatak, ali ne i u slučaju smr na radnom mjestu zbog boles , prometne ne-sreće prilikom dolaska na posao ili odlaska s posla, odnosno smr koja nije nastupila uslijed obavljanja službe ili rada.

S obzirom da Državni zavod za sta s ku ne pra po-datke o prosječno isplaćenoj netoplaći u gospodar-stvu RH, pa nema službenog podatka, postavlja se pitanje koju osnovicu treba uze za izračun visine pomoći. U vezi s m pitanjem upućujemo na tuma-čenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba ranije važećeg Kolek vnog ugovora:

• Prema jednom tumačenju, kao osnovicu za izračun visine pomoći djetetu službenika i namještenika koji je izgubio život u obavljanju službe odnosno rada, umjesto prosječno isplaćene netoplaće u gospodar-stvu RH treba uze proračunsku osnovicu.

• Prema drugom tumačenju, Zajednička komisija utvrđuje da kao osnovicu za izračun visine pomo-ći iz članka 53. Kolek vnog ugovora treba uze prosječnu mjesečnu isplaćenu netoplaću po za-poslenom u pravnim osobama Republike Hrvat-ske.

Prema našem mišljenju, drugo tumačenje čini se pri-hvatljivije.

5. Novčana pomoć u slučaju bolovanja, teške invalidnos i rođenja djeteta

Prema članku 54. Kolek vnog ugovora, službenik i na-mještenik ima pravo na pomoć u slučaju:

• Bolovanja dužeg od 90 dana – jednom godišnje u visini jedne proračunske osnovice.

• Nastanka teške invalidnos službenika i namje-štenika, malodobne djece ili supružnika službe-nika i namještenika – u visini jedne proračunske osnovice.

• Rođenja djeteta u visini 50 % proračunske osno-vice.

5.1. Bolovanje

U primjeni odredbe članka 54., stavka 1., podstavka. 1. Kolek vnog ugovora često se pojavljuju nejasnoće u vezi s kon nuitetom bolovanja dužeg od 90 dana, što se smatra prekidom bolovanja i što se smatra bolovanjem u smislu navedenog članka Kolek vnog ugovora, odnosno traži li se za ostvarenje navedene pomoći neprekidno bolovanje u trajanju od 90 dana; što se smatra prekidom bolovanja, te mora li kon nu-itet od 90 dana bi u tekućoj godini za koju se ispla-ćuje pomoć.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

79


Prema tumačenju Zajedničke komisije za tumačenje i primjene KU-a4, prema članku 54., stavku 1., pod-stavku 1. Kolek vnog ugovora, službenik i namješte-nik ima pravo na pomoć u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana – jednom godišnje u visini jedne proračunske osnovice. Na navedenu pomoć ima pravo za kalen-darsku godinu u kojoj je ostvario potrebni uvjet – da je na bolovanju bio duže od 90 dana u kon nuitetu, neovisno o tome kada je bolovanje započelo.

Stoga ako je bolovanje započelo u prethodnoj godini i u toj godini službenik ili namještenik nije ostvario pravo na pomoć, jer nije navršio kon -nuitet od najmanje 91 dan bolovanja, pravo na pomoć ostvarit će u tekućoj godini, kada ostvari potrebni kon nuitet u bolovanju (zbraja se vrije-me bolovanja iz prethodne i tekuće godine). Me-đu m, ako je navedenom službeniku i namješteni-ku bila isplaćena pomoć za bolovanje duže od 90 dana za prethodnu godinu, pravo na pomoć za bo-lovanje duže od 90 dana u tekućoj godini ostvarit će tek kada ispuni uvjet da je u tekućoj godini bio na bolovanju dužem od 90 dana.

Prema tumačenju Zajedničke komisije za tumačenje i primjene KU-a5, pod bolovanjem u smislu članka 54., stavka 1., podstavka 1. Kolek vnog ugovora podrazu-mijeva se privremena nesposobnos za rad zbog bo-les ili ozljede službenika ili namještenika ili njegova malodobnog djeteta te zbog komplikacija u trudnoći. Rodiljni dopust ne smatra se bolovanjem u smislu članka 54., stavka 1., podstavka 1. Kolek vnog ugo-vora, pa službenik ili namještenik ne može s osnova korištenja rodiljnog dopusta ostvari pravo na po-moć u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana.

5.2. Nastanak teške invalidnos

U Kolek vnom ugovoru defi nirano je da se nastanak teške invalidnos službenika i namještenika, odno-sno njegovog supružnika, utvrđuje dostavom pravo-moćnog rješenja o općoj nesposobnos za rad (rje-šenje HZMO). Među m, donošenjem novog Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13, 151/14 i 33/15) termin: opća nesposobnost za rad, zamijenjen je terminom: potpuni gubitak radne sposobnos .

U vezi s m i prava na pomoć u slučaju nastanka teške invalidnos Zajednička komisija za tumačenje i praćenje primjene KU-a dala je tumačenje6: prema članku 54., stavku 1., alineji 2. i stavku 2. KU-a, dr-žavni službenik i namještenik ima pravo na pomoć u

4 Tumačenje br. 6/54 od 4. travnja 2014. 5 Tumačenje br. 8/54 od 4. travnja 2014. 6 Tumačenje br. 10/54 od 03. lipnja 2014.

slučaju nastanka teške invalidnos , koja se utvrđuje dostavom pravomoćnog rješenja o općoj nesposob-nos za rad.

Nakon sklapanja KU-a, donesen je novi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine kojim je došlo do izmjene ter-minologije. S obzirom na to, državni službenik ko-jem je pravomoćnim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrđen potpuni gubitak radne sposobnos i priznato pravo na invalidsku mirovinu, ima pravo na pomoć zbog nastanka teš-ke invalidnos iz članka 54., stavka 1., alineje 2. Kolek vnog ugovora.

Nastanak teške invalidnos malodobnog djeteta utvrđuje se pravomoćnim rješenjem o invalidnos nadležne službe socijalne skrbi. Zapravo, nastanak teške invalidnos djeteta ne utvrđuje se rješenjem nadležne službe socijalne skrbi (kako je navedeno u KU), već rješenjem nadležnog jela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i dru-gih prava po posebnim propisima.

Zahtjev za isplatu pomoći podnosi se poslodavcu (dr-žavnom jelu), uz koje se prilaže odgovarajuće rješe-nje. S obzirom na to da se radi o pomoći u slučaju nastanka teške invalidnos , navedena pomoć ispla-ćuje se samo kod nastanka invalidnos , dakle samo jedanput za invalidnost iste osobe.

5.3. Rođenje djeteta

Prema članku 54., stavku 1., podstavku 3., svaki dr-žavni službenik i namještenik ima pravo na ugovo-renu novčanu pomoć. Pri tome su se u praksi često postavljala pitanja koji iznos novčane pomoći ostva-ruje službenik i namještenik u slučaju rođenja dvoje ili više djece, ako su oba roditelja državni službenici i namještenici, ako usvoje dijete ili ako premine tek ro-đeno dijete. U vezi s m, i u vezi s pravom na novčanu pomoć u slučaju rođenja djeteta, Zajednička komisija za tumačenje i praćenje primjene KU dala je tumače-nje7: službenik ima pravo na pomoć u slučaju rođenja djeteta sukladno članku 54., stavku 1., alineji 3. KU.

S obzirom na formulaciju u navedenoj odredbi (za rođenje djeteta…), službenik ima pravo na pomoć za svako rođeno dijete. Za ostvarenje prava na po-moć iz članka 54. KU, nije od utjecaja činjenica da su djeca nakon rođenja preminula. Također, sukladno Tumačenju8, KU-om nije propisano pravo na pomoć državnom službeniku i namješteniku u slučaju po-svojenja djeteta.

7 Tumačenje br. 4/54 od 13. lipnja 2013. 8 Tumačenje br. 9/54 od 20. svibnja 2014.

80


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

6. Par cipacija u liječenju i nabavi medicinskih pomagala i lijekova

U članku 54., stavku 4. KU, propisano je pravo na par cipaciju u troškovima liječenja, odnosno naba-ve medicinskih pomagala i lijekova. Radi se o pokriću troškova liječenja, odnosno pokriću troškova prilikom nabave medicinskih pomagala, odnosno lijekova (u visini plaćenog iznosa, a najviše do iznosa jedne pro-računske osnovice jednom godišnje), ako su:

• prema preporuci nadležnog liječnika specijaliste po pravilima medicinske struke: za službenika i na-mještenika, dijete ili supružnika.

• Te ako troškovi nisu odobreni od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Prema Tumačenju9, službenik i namještenik ima pra-vo na pokriće troškova liječenja, odnosno pokriće troškova prilikom nabave medicinskih pomagala od-nosno lijekova, a koja su prema preporuci nadležnog liječnika specijaliste po pravilima medicinske struke

9 Tumačenje br. 12/54 od 3. lipnja 2014.

za svako dijete pod uvje ma iz članka 54. stavka 4. Kolek vnog ugovora. Ukupna pomoć radi pokrića troškova iz članka 54., stavka 4. Kolek vnog ugovo-ra ne može bi više od jedne proračunske osnovi-ce godišnje, neovisno o broju slučajeva u kojima se ostvaruje pravo.

Komisija svojim Tumačenjem10 također upućuje da pravo na pomoć za pokriće troškova prilikom nabave lijekova ostvaruje na temelju zahtjeva službenika ili namještenika uz prilaganje računa i odgovarajuće medicinske dokumentacije. Osim toga, službenik i namještenik ima pravo na pokriće troškova iz članka 54., stavka 4. KU za malodobno dijete te punoljet-no dijete koje se nalazi na redovitom školovanju, ali najduže do navršene 26. godine života. Iznimno od toga, službenik i namještenik ima pravo na pokriće troškova i za punoljetno dijete, ako mu je pravomoć-nim rješenjem nadležne službe socijalne skrbi utvr-đena roditeljska skrb nakon punoljetnos 11. U smislu članka 54. stavka 4. Kolek vnog ugovora, službenik nema pravo na pokriće troškova medicinske pretrage (dijagnos ke)12.

10 Tumačenje br. 14/54 od 26. rujna 2014. 11 Tumačenje broj 16/54 od 5. ožujka 2015. 12 Tumačenje br. 17/54 od 12. svibnja 2015.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

81

UDK 336.2-339.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

1. Tvrđava Sv. MihovilaTvrđava Sv. Mihovila originalno je sagrađena kao osmatračnica šibenskog zaljeva i ušća Krke, te kao sklonište za okolno stanovništvo. Svoje duguje ime crkvi Sv. Mihovila, koja se od 12. stoljeća nalazila unu-tar njenih zidova. Ona nije sačuvana, ali je tvrđava zadržala ime ovog sveca koji je vrlo rano postao i za-š tnik grada Šibenika. Kao ključni obrambeni položaj u regiji, tvrđava je u povijes nekoliko puta razarana i obnavljana, te nam je sačuvana u obliku nepravilnog četverokuta. Projekt obnove i revitalizacije je zapo-čeo u travnju 2012., a završen je u srpnju 2014.

Opći cilj: Projekt revitalizacije tvrđave Sv. Mihovila bio je doprinos održivom gospodarskom razvoju Ši-benika i okolne regije kroz razvitak i širenje ponude kulturnog turizma.

Specifi čni cilj: Specifi čni cilj projekta bio je obnova i nadogradnja turis čke infrastrukture, te uređenje tvrđave Sv. Mihovila kao nove turis čke atrakcije koja ima za cilj stvara inova vne kulturno-umjetničke, eduka vne i druge sadržaje. Uz navedeno cilj je bio uključi male i srednje poduzetnike u razvoj i ponudu sadržaja, proizvoda i usluga na lokalitetu tvrđave Sv. Mihovila, te na području grada Šibenika.

Ak vnos : Projekt Revitalizacije tvrđave Sv. Mihovila uključivao je infrastrukturne radove na površini 2600 m2, koji su obuhvaćali izgradnju i uređenje ljetne po-zornice s 1077 mjesta, te uređenje podzemnog dijela tvrđave. Tijekom projekta izrađeno je nekoliko stu-dija i planova (među ostalima: Kulturni brend grada Šibenika, Plan upravljanja kulturnim dobrima i Plan razvoja programa tvrđave Sv. Mihovil), a kulturna po-nuda grada Šibenika prezen rana je na tri međuna-rodna sajma. U okviru projekta organizirana su če ri eduka vna programa na kojima je sudjelovalo više od sto nu polaznika, a provedene su i help-desk ak vno-s od 50 sa konzultantskih usluga zainteresiranim lokalnim dionicima. Tijekom projekta Revitalizacije, za potrebe tvrđave Sv. Mihovila i grada Šibenika izra-đeni su promo vni materijali o tvrđavi i projektu na šest jezika, promo vni video i mul medijalna prezen-tacija. Također su postavljeni panoramski teleskopi na kulama te su izrađene replike srednjovjekovnog oružja i 20 srednjovjekovnih kos ma namijenjenih osoblju tvrđave.

Rezulta : U nepune dvije sezone rada tvrđava Sv. Mi-hovila ostvarila je iznimne rezultate. Tvrđavu je po-sje lo više od 250.000 posje telja i održala su se 43 večernja događanja na kojima je nastupilo preko 600 renomiranih domaćih i stranih izvođača, koji nisu krili oduševljenje lokacijom. Kon nuiranim radom Odjela za for fi kacije koji upravlja tvrđavom Sv. Mihovila i prezentacijom svih mogućnos koje tvrđava pruža,

Brendiranje korištenjem EU fondova - uspješni primjer šibenskih tvrđavaDanijel Mileta *

Iva Čogelja **

Najveće tvrđave koje su do unazad nekoliko godina bile dobro očuvane, ali zatočene u vremenu, su tvrđava Šubićevac (Barone), Sv. Ivan, Sv. Nikola i tvrđava Sv. Mihovila koja se nalazi u staroj gradskoj jezgri. Upo-zna s činjeničnim stanjem tvrđava i njenog neiskorištenog potencijala, Grad Šibenik kao nositelj projekta i Društvo za očuvanje šibenske baš ne Juraj Dalma nac (dalje u tekstu: Društvo), zajedničkim snagama rade na osvješćivanju lokane svijes stanovništva za unaprjeđenje turis čke ponude Grada stvaranjem tržišne konkurentnos , uz primarno očuvanje kulturne baš ne. Tako slijedi priča revitalizacije šibenskih tvrđava u suradnji i partnerstvu, što je i jedan od preduvjeta za kvalitetnu pripremu projekata te uspješnu provedbu. U nastavku autori donose kratki pregled projekata obnove i revitalizacije kulturne baš ne koji su u jeku, priču o uspješnoj suradnji i već provedenim projek ma.

* Mr. sc. Danijel Mileta, dipl. ing., zamjenik gradonačelnika, grad Šibenik** Iva Čogelja, struč. spec. oec., Društvo za očuvanje šibenske baš ne Juraj Dalma nac.

82

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 336.2-339.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

poput novoosmišljenog programa Strane B, koji se održava u in mnijoj atmosferi kamene pozornice is-pod amfi teatralnim gledalištem, rezul ralo je i veli-kim odazivom u Klub prijatelja tvrđave, čijih trenutnih 650 članova ostvaruju razne pogodnos jekom čita-ve godine. Odlični rezulta nagrađeni su od Hrvatske turis čke zajednice kao Kulturna atrakcija 2014. go-dine i Grand Prixom za odnose s javnošću u katego-riji javni sektor, koje je dodijelila Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HOUJ).

Tvrđava Sv. Mihovila ovim je projektom istovremeno postala prepoznatljivi spomenik kulturne baš ne u najužoj gradskoj jezgri, svakodnevno dostupan posje- teljima, koji promovira revalorizaciju i revitalizaciju

hrvatskih kulturnih dobara i jedna od najpres žnijih pozornica u regiji, koja organizira različita kulturna, glazbena i scenska događanja i me doprinosi imidžu RH, te posebice grada Šibenika, kao nezaobilaznih de-s nacija kulturnog turizma.

Ukupna vrijednost projekta: 1,66 milijuna eura

Iznos EU sufi nanciranja (IPA IIIC): 999.947,40 eura

2. Projek koji su u pripremnoj faziTvrđava Barone

Vizija projekta for fi kacijskog spomenika Barone je revitalizacija, restauracija i održivo korištenje njezine kulturno-turis čke valorizacije. Prvi neophodni korak je bio da se sve intervencije u vezi s utvrdom prilago-de posebnim uvje ma Ministarstva kulture, odnosno Konzervatorskog odjela u Šibeniku, jer je tvrđava Ba-rone registrirana kao kulturno dobro. Projekt revitali-zacije tvrđave Barone temeljio se na nekoliko osnov-nih počela:

• Diskretna i suzdržana nova arhitektonika koja ne konkurira tvrđavnom sklopu.

• Nježno i nenametljivo tre ranje okoliša unutar pe-rimetra tvrđave s minimalnim intervencijama.

• Poš vanje zatečene nivelacije terena.• Poš vanje niže i više razine tvrđave.• Upotreba prirodnih materijala u oblikovanju okoliša.

Godine 2011. gradsko vijeće grada Šibenika donijelo je odluku po kojoj upravljanje tvrđavom Barone pre-pušta Društvu Juraj Dalma nac. Dobivanjem tvrđave na upravljanje, u Društvu se pristupalo traženju ideja i promišljanju buduće namjene tvrđave. Osnovna vo-dilja bila je kako obnovi tvrđavu i stvori dodatnu atrakcijsku osnovu – učini je samoodrživom u fi nan-cijskom smislu. H o se pronaći način obnove tvrđa-ve, vraćanje u stanje što sličnije izvornom i stvaranje novih sadržaja koji će generira prihod dostatan za buduće održavanje. Ukratko, restaurira , revitalizira-

i održivo koris tvrđavu na dobrobit i korist svih građana Šibenika.

Trebalo je vodi računa i o prihvatljivos projekta kako bi se mogli prijavi za fi nanciranje EU fondovi-ma. Uz obnovu tvrđave i njezinu povijesnu vrijednost, zaključilo se da bi se dodatna atrak vnost pos gla, ako bi se posje telje moglo poves na putovanje u prošlost. Ideja je bila stvori svijet u kojem bi dodana atrakcija bila oživljavanje likova i događaja onog vre-mena tzv. tehnologijama proširene stvarnos (engl. Augmented reality ). Nakon što je pripremljen dio tehničke dokumentacije za tvrđavu Barone/Šubiće-vac (Posebna geodetska podloga, arhitektonski sni-mak, idejno rješenje, idejni projekt, glavni projekt, 3D snimak tvrđave), koja je poslužila Gradu Šibeniku za prijavu na EU natječaj IPA IIIC, tvrđava se obnavlja u povijesnim gabari ma, te dobiva sljedeće sadržaje:

• Uređaje za generiranje tzv. proširene stvarnos .• Gastro-kulturni centar.• Mala ljetna pozornica.• Opremanje tvrđave urbanom opremom.

Projekt uređenja tvrđave Barone vrijedan je 1.377.165,38 Eura. Sredstvima EU sufi nanciran je pretpristupnim fondom IPA komponenta IIIIC fond sa 72,17 % ukupne vrijednos projekta, a ostatak sredstava osigurava Grad Šibenik. Prilikom posjetu Europskoj Komisije istaknut je kao najbolji projekt obnavljanja kulturne baš ne. Iako na kraju zvuči pa-radoksalno da je tvrđava sagrađena u dva mjeseca, a projekt obnove potrajat će 18 mjeseci, ipak je najvaž-nije da će za svoj 370. rođendan tvrđava zasja novim sjajem koji će, nadamo se, znači i novi početak. Ili, kako stoji u Strategiji grada Šibenika, da će se uredi atrak vni izletnički lokalitet od kojega bi indirektnu korist imalo cijelo stanovništvo, dok bi direktnu korist mogli ima lokalni poduzetnici.

Tvrđava Sv. Ivan

Tvrđava Sv. Ivana ime je dobila po maloj kapeli koja je srušena radi izgradnje tvrđave 1638. godine. Nacrt Sv. Ivana izradio je pozna franjevački majstor Anto-nio Leni iz Genove. Kao takva u tlocrtu ima zvjezdas oblik, na sjevernoj strani pojačana visokim zidanim nasipom u obliku kliješta. Vodeći se strategijom dje-lovanja Društva, krajnji cilj je tvrđavu doves u prvo-bitno stanje modernizacijom usklađenom prilikama i potrebama društva.

Provedene faze na procesu pripreme projekta revita-lizacije, su:

Prva faza – Pristupanje Ministarstvu kulture kako bi se osigurala sredstava za izradu idejnog rješenja.

Druga faza – Javna tribina 5. 7. 2013.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

83


Prvi put u Hrvatskoj građani su imali priliku ak vno sudjelova u promišljanju buduće namjene važnog gradskog prostora, što je u EU ustaljena praksa, jer je Grad Šibenik i Društvo organiziralo javnu raspravu i predlaganje ideja za buduću namjenu tvrđave. Jav-nom raspravom je odlučeno da tvrđava bude namije-njena djeci.

Treća faza – Organiziranje i koordiniranje izrade idej-nog rješenja.

• Idejno rješenje:

Prema idejnom rješenju Tvrđava Sv. Ivan bi trebala posta mjesto koje građani Šibenika i njihovi gos če-sto i rado posjećuju, dobro povezana s gradskim tki-vom osvijetljenom i uređenom pješačkom i kolnom vezom te zračnim tramvajem. Sadržaji koji bi svakod-nevno bili pristupačni građanima su šetnjica, trim i jogging-staza uokolo cijelog kompleksa, vidikovac i caff e/bistro s terasom. Posebno zanimljivo je uređe-nje sjevernog, izduženog dijela tvrđave poznatog kao Kliješta/Tanaja, gdje bi se nalazio novi glavni sadržaj namijenjen prvenstveno djeci i mladima nazvan KID’S LAB2, koji se sastoji od povijesnog laboratorija i zele-nog labirinta1.

KID’S LAB2 je međunarodno atrak van koncept kampusa sa smještajnim kapacite ma u kojem bi se održavale kraće ili duže tematske radionice stručnog karaktera jekom cijele godine. Interak vni zeleni la-birint zamišljen je kao interak vna igra sa zadacima u kojoj sudionici obilaska dobivenom kar com ili naru-kvicom eviden raju prolaske po informa vnim cilje-vima, te tako rješavaju određene eduka vne zadatke.

Četvrta faza – Tvrđava je u vlasništvu Republike Hr-vatske. Održavani su sastanci na temu uređenja i da-rovanja nekretnine Gradu Šibeniku tvrđave Sv. Ivana:

• Ministarstvo turizma• Ministarstvo kulture• DUUDI• Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta.

Peta faza – Od Ministarstva turizma osigurana su fi -nancijska sredstva za izradu idejnog i glavnog projekta.

Šesta faza – Od Ministarstva kulture osigurana su sredstva za izradu Izvedbenog projekta.

1 Idejno rješenje, idejni i glavni projekt potpisuje Vulin i Ileković d.o.o. Zagreb, autor je profesor Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu doc. dr. sc. Boris Ileković, dipl. ing. arh.

Sedma faza – Koordinacija s Konzervatorskim odje-lom u Šibeniku i Muzejom Grada Šibenika oko pro-jekta.

Osma faza – Volonterskim radom izrađen je Geodet-ski projekt.

Deveta faza – Organizirani i realizirani prethodni ar-heološki istražni radovi neophodni za nastavak pro-jekta (potvrda glavnog projekta) i dalje apliciranje na EU natječaje.

Društvo Juraj Dalma nac iniciralo je i organiziralo vo-lonterske akcije u okviru arheoloških iskopavanja, te je angažmanom članova Društva i svih ostalih volon-tera i donatora završena prva faza arheološkog istra-živanja tvrđave. Donacijama, pretežito u vidu volon-terskog rada, osigurana su fi nancijska i druga sredstva neophodna za istraživanja, te je sukladno Pravilniku o arheološkim istraživanjima (NN, br. 102/10) dobiveno odobrenje za istraživanje, od strane nadležnog Kon-zervatorskog odjela u Šibeniku. Društvo je iz vlas h sredstava fi nanciralo nabavu potrebnog ručnog ala-ta. Članovima Društva, pridružili su i članovi ostalih šibenskih udruga i ins tucija.

Trenutno u najavi natječaj iz Europskog fonda za regionalni razvoj:

PRIPREMA I PROVEDBA INTEGRIRANIH RAZVOJNIH PROGRAMA TEMELJENIH NA OBNOVI KULTURNE BAŠTINE

Više na: www.strukturnifondovi.hr

84


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

1. Pravovremena priprema kao preduvjet za povlačenje sredstava

Kako bi se ostvarilo sufi nanciranje projekta iz EU fondova, potrebno je proći dug put koji prate razli-či administra vni, kvalita vni i fi nancijski zahtjevi i rizici koji su često visoki i prema prijavitelju i prema projektu. Zbog toga je potrebno dobro se pripremi i pomno planira cijeli proces, posebno u odnosu na dokumentaciju koja će bi potrebna i koja se može pokaza ključna za (ne)dobivanje sredstava. Prije same prijave na natječaj, potrebno je ispravno ocije-ni svoje mogućnos . Logično je kako svaki poduzet-nik želi ima pomoć u fi nanciranju svojih inves cij-skih projekata, pogotovo kad se radi o bespovratnim sredstvima.

Među m, ne treba se precijeni i doves u probleme jekom provedbe projekta ili doves u opasnost svoje

poslovanje, jer nije realno procijenio svoje sposobno-s , fi nancijske i ljudske kapacitete za uspješno izvršenje projekta. Kao ključan element u ostvarivanju uspjeha u dobivanju sredstava iz EU fondova javlja se projektna dokumentacija. Ispravno komple rana i pripremljena dokumentacija je temeljni korak u uspješnos dobiva-nja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Iako je svaki javni poziv poseban, ovisno o sektoru koji pokri-va, kada se radi o pozivima za male i srednje poduzet-nike može se očekiva da će dio dokumentacije uvijek bi is bez obzira na poziv. Jedan dio dokumentacije

koju poduzetnik prilaže uz projektnu prijavu podrazu-mijeva prikupljanje različi h potvrda, izjava, fi nancij-skih izvješća i slično. Drugi dio dokumentacije podra-zumijeva njihovu izradu i pripremu.

Tako na primjer poduzetnik treba prikupi i priloži izvode iz različi h registara (npr. sudskog), određenu dokumentaciju treba samo pravovremeno pripremi i pribavi (npr. godišnja fi nancijska izvješća, potvrde porezne uprave o ne postojanju duga), dok je za neku dokumentaciju potrebno uloži vremena i stručnog rada, često uz pomoć stručnjaka. O takvoj dokumen-taciji najviše ovisi uspjeh projekta (npr. inves cijska studija, tehnička dokumentacija, marke nška studija itd.) Sva dokumentacija koja je potrebna za prijavu na neki natječaj bude objavljena u samom tekstu natje-čaja, često i uz kontrolnu listu, gdje se jednostavno može pra je li prikupljena i pripremljena sva traže-na dokumentacija.

Iako u većini slučajeva nakon objave natječaja ostaje određeno vrijeme, najčešće od 30 dana, do početka zaprimanja projektnih prijava, za pripremu sve traže-ne dokumentacije to vrijeme nije dostatno. Ovo se prije svega odnosi na projekte u kojima je potrebno ishodova npr. građevinsku dozvolu ili izradi studi-ju utjecaja na okoliš, jer priprema ovih dokumenata traži svakako dulje vremena. Tijekom 2015. godine većina objavljenih poziva bila je objavljena tako da su sredstva raspoloživa i poziv otvoren sve do utroška sredstava. Dakle, ako se želi ima veću sigurnost da će projekt ostvari fi nanciranje svakako treba nasto-

Sadržaj projektne aplikacije za prijavu na natječaje u okviru ERDF-aAndrija Vranjković *

Unatoč tome što je svaki projekt i prijava jedinstven, potencijalni prijavitelji i nositelji projekata trebaju is-puni određene unaprijed propisane zahtjeve i kriterije. Ovo se odnosi na potrebu potpunog udovoljavanju kriterija prihvatljivos prijavitelja i kriterija prihvatljivos projektnih ak vnos propisanih dokumentacijom za natjecanje na svakom pojedinom javnom pozivu na dostavu projektnih prijava. Kako bi se dokazala pri-hvatljivost, potrebno je izradi različite studije i analize te prikupi različitu dokumentaciju koja je uvijek sastavni dio projektne prijave – prijavnog paketa. Dio dokumentacije vrlo često je is na različi m javnim pozivima. No, neki pozivi imaju svoje specifi čnos i različitos u pogledu dokumentacije i drugih informacija koje se traže. Autor u nastavku daje kratki pregled projektne dokumentacije za poduzetnike i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj.

* Andrija Vranjković, mag. iur., Plavi partner d.o.o., Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

85


ja prijavi svoj projekt što prije nakon dana defi ni-ranog kao prvi dan za zaprimanje projektnih prijava.

Ostaje vječita dilema: brzina ili kvaliteta? No, mogu-će je pos ći oboje! I to ako se ne čeka objava javnog poziva da bi se tek započelo s pripremama projektne dokumentacije. Preporuča se da se do objave poziva pripremi sva dokumentacija za koju je potpuno izvje-sno da će se traži , a to su sve dozvole, studije i ana-lize, te osiguravanje vlas tog dijela sufi nanciranja (iz vlas h sredstava / kreditom banke). Nakon što se objavi poziv i kada postaju pozna svi kriteriji i defi -nirana je lista potrebne dokumentacije, tada se treba posve popunjavanju tamo priloženih obrazaca, te komple ranju sve potrebne dokumentacije.

2. Mali i srednji poduzetnici kao nositelji projekta

U travnju 2015. godine otvorena su dva natječaja za MSP – Izgradnja proizvodnih kapaciteta i ulaganje u opremu te Ulaganje u proizvodnu tehnologiju, koji mogu bi pokazatelj i smjernica u pogledu dokumen-tacije, odnosno koji je najbitniji za poduzetnike i što poče što prije priprema . Naravno, treba naglasi kako je svaki pojedini natječaj poseban i propisuje posebne zahtjeve koji ne moraju bi iden čni nave-denim natječajima. U nastavku se ukratko opisuju najbitniji dijelovi projektne dokumentacije.

• Inves cijska studija

Inves cijska studija predstavlja dokument koji treba bi osnova za razmatranje je li opravdano pristupi realizaciji određenog projekta, odnosno ideje. Ona treba defi nira projekt i postavi ciljeve projekta, odredi i defi nira potencijalne probleme i moguć-nos , pruži detaljnu analizu trenutnog stanja i okru-ženja, te razmatranjem mogućih scenarija pronaći pozi vne ishode projekta. Uobičajeno je da poduzet-nici izrađuju inves cijsku studiju kada to od njih traži inves tor ili banka kako bi se uvjerili u ekonomsku opravdanost ulaganja. Iz nje se treba jasno vidje što je predmet ulaganja, kolika sredstva su potrebna za provedbu i koji su izvori h sredstava, koji su fi nan-cijski i drugi učinci ulaganja te koji su rizici projekta, iden fi cira dionike i dr. Među m, svaki poduzet-nik inves cijsku studiju trebao bi prvenstveno radi upravo zbog sebe i sigurnos u opravdanost ulaganja.

Često se javnim pozivom defi nira minimalni sadržaj inves jske studije, pa se u nastavku daje mogući pre-poručeni sadržaj:

• Sažetak projekta.• Podaci o prijavitelju projekta (predmet poslovanja

prijavitelja; postojeća imovina; analiza dosadaš-njeg poslovanja; razvojne mogućnos ).

• Provedbeni kapacite prijavitelja (projektno isku-stvo prijavitelja; metodologija uspostave projek-tnog ma; fi nancijski kapacite prijavitelja).

• Opis projekta (analiza problema; ciljevi projekta; logička matrica; plan provedbe; proračun projekta; lokacija; sektor u kojem se provodi; pokazatelji).

• Relevantnost projekta s obzirom na strateške do-kumente i ciljeve predmetnog poziva na dostavu projektnih prijava.

• Analiza rizika.• Analiza opcija.• Dinamika i struktura zaposlenih (analiza potrebnih

kadrova; proračun godišnjih bruto plaća).• Analiza tržišta (tržište nabave; tržište prodaje).• Tehnički elemen projekta (izbor tehnologije; opis

tehničko-tehnološkog procesa; utrošak sirovina, materijala i energenata; tehnička struktura ulaga-nja).

• Ekonomsko-fi nancijska analiza (ulaganje i struktu-ra ulaganja u osnovna i obrtna sredstva; izvori fi -nanciranja i kreditni uvje ; proračun amor zacije, troškova i kalkulacija cijena; projekcija bilance i ra-čuna dobi i gubitka; fi nancijski i ekonomski jek).

• Ekonomsko-tržišna ocjena (sta čka ocjena efi ka-snos inves cijskog projekta; dinamička ocjena projekta; metoda razdoblja povrata inves cijskog ulaganja; metoda neto sadašnje vrijednos ; meto-da rela vne sadašnje vrijednos ; metoda interne stope rentabilnos ).

• Analiza osjetljivos .• Horizontalna pitanja.

• Marke nška strategija

Iako bi se to po samom nazivu dalo zaključi , marke- nška strategija obuhvaća puno više od plana promo-

cije i oglašavanja. Ona se temelji na poslovnim ciljevi-ma i predstavlja plan koji će tvrtki omogući usmje-ravanje ak vnos na ostvarenje h ciljeva ulaganjem koje će donije profi t. Minimalni sadržaj marke nške studije često je propisan samim javnim pozivom, a u nastavku se dalje primjer iz dosadašnje prakse:

• Analizu vanjskih čimbenika (analiza kupaca, tržišta, konkurencije).

• Analizu unutarnjih čimbenika (analiza fi nancijskih i nefi nancijskih aspekata poslovanja, por olio anali-zu).

• SWOT analizu (prikazivanje potencijalnih snaga, slabos , prilika i prijetnji projektu).

• Odabir strategije (misija, strateški ciljevi, ciljano tržište, utvrđivanje resursa i oblikovanje marke- nškog miksa).

• Uvođenje i primjenu strategije (što, kada, tko treba poduze i s kojim sredstvima te kako će se utvrđi-va uspješnost provedbe).

86


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

• Tehnička dokumentacija

U slučaju projekata koji imaju infrastrukturnu kompo-nen tu odnosno za građenje objekata tehničku doku-mentaciju, ona se odnosi na skup projekta i elaborata u kojima se tehnički razrađuje izgradnja i izgled nekog objekta te daju tehnička rješenja za izgradnju. Opseg i oblik tehničke dokumentacije nemoguće je jedin-stveno defi nira , ali postoje propisi i pravila koja se moraju poš va . Tehnička dokumentacija mora bi jasna, jednostavna, sustavna i cjelovita i u skladu sa svim relevantnim zakonskim propisima. U natječaji-ma za poduzetnike, propisuje se potrebna tehnička dokumentacija koja može ovisi o veličini i karakteru zahvata u prostor te utjecaju tog zahvata na okoliš.

Građevinska dozvola

U slučaju zahvata za koji je prema Zakonu o gradnji (NN, br. 153/13) ili prema Zakonu o prostornom ure-đenju i gradnji (NN, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 80/13) potrebno ishodi akt kojim se odobrava građenje, potrebno je dostavi glavni projekt arhitek-ture u pdf formatu i pravomoćnu građevinsku dozvolu / važeću potvrdu glavnog projekta. Tu je također veo-ma bitno pra koliko je vremena prošlo od izdavane potvrde glavnog projekta i/ili akta kojim se produljuje važenje potvrde glavnog projekta. Ako je prošlo više od dvije godine od njihovog izdavanja, potrebno je pri-loži dokaz o prijavi početka radova u obliku Obavijes o prijavi početka građenja nadležnog upravnog jela.

Potrebna dokumentacija ovisi o vrs i opsegu zahva-ta. Ako je riječ o zahvatu za koji je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN, br. 79/14) potrebno dostavi glavni projekt arhitek-ture, on se obvezno dostavlja u pdf formatu, a ako je u pitanju zahvat za koji je Pravilnikom propisano da glavni projekt nije obvezan, dostavlja se samo tehnič-ki opis namjeravanih radova u pdf formatu. Građe-vinska dozvola iziskuje vrijeme, fi nancijska sredstva, ali i pomoć stručnjaka, pa predstavlja dio dokumen-tacije od velike važnos i iziskuje poduzimanje radnji za njeno dobivanje što prije kako bi se dokumentacija mogla upotpuni na vrijeme, a također ona je izvor vrijednih informacija potrebnih za drugu dokumente (npr. inves cijsku studiju).

Zahva u okoliš

Također, u ovisnos o utjecaju zahvata na okoliš, ra-zlikuje se i dokumentacija koju je potrebno dostavi . Nedostatak ove dokumentacije vrlo je često razlog odbijanja projektnih prijava. Ako je za zahvat u pro-storu potrebno proves postupak ocjene o potrebi procjene i/ili procjene utjecaja zahvata na okoliš ob-vezno se dostavlja:

1) Odgovarajuće rješenje (rješenje o prihvatljivos zahvata za okoliš/rješenje o objedinjenim uvje ma zaš te okoliša/rješenje nadležnog jela kojim utvr-đuje da za zahvat nije potrebno proves procjenu utjecaja na okoliš).

2) Studija o utjecaju zahvata na okoliš u digitalnom (.pdf) formatu.

Osim toga, ako je za zahvat u prostoru potrebno pro-ves postupak ocjene prihvatljivos za ekološku mre-žu, obvezni dio dokumentacije obuhvaća:

• Potvrda o prihvatljivos zahvata ili studiju za glav-nu ocjenu prihvatljivos zahvata za ekološku mre-žu ili studiju o ocjeni prihvatljivos zahvata za eko-lošku mrežu u digitalnom formatu (.pdf).

• Rješenje o Glavnoj ocjeni zahvata tj. rješenje o dopuštenju zahvata (ako se Glavna ocjena zahva-ta ne provodi u okviru postupka procjene utjecaja na okoliš) ili Rješenje o prihvatljivos zahvata za ekološku mrežu ili Rješenje o utvrđivanju prevla-davajućeg javnog interesa i odobrenju zahvata uz kompenzacijske uvjete.

Mišljenje Ministarstva zaš te okoliša i prirode

U slučaju građenja za sve projekte koji su obveznici postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš ili po-stupak ocjene o potrebi provođenja postupka pro-cjene utjecaja na okoliš, prijavitelji su dužni ishodi i prilikom predaje projektne prijave priloži mišljenje Ministarstva zaš te okoliša i prirode, Sektora za pro-cjenu utjecaja na okoliš o tome da je odgovarajuća dozvola kojom se omogućuje početak ak vnos /ra-dova, odnosno pripadajuća tehnička dokumentacija izdana/ishođena suglasno Rješenju o prihvatljivos zahvata na okoliš i/ili Ocjeni prihvatljivos zahvata na ekološku mrežu, odnosno da sadržava uvjete i mjere iz navedenog Rješenja/Ocjene.

3. Jedinice lokalne uprave i samouprave kao nositelji projekata

• Studija izvodljivos s uključenom Analizom troš-kova i koris

Studija izvodljivos donosi podatke o fi zičkoj, eko-nomskoj i fi nancijskoj izvodljivos pojedinog projekta te opravdanost njegove provedbe. Pomoću podataka iz studije ocjenjuje se mogućnost uspjeha i ispla vost konkretnog projekta. Njenom izradom se smanjuje ri-zik od nailaska na probleme jekom provedbe projek-ta i predstavlja osnovu za donošenje najbolje odluke o izvođenju projektu. Studija izvodljivos omogućuje prepoznavanje potencijalnih ograničenja te utvrđuje moguća rješenja s obzirom na tehničke, upravljačke i druge uvjete projekta. Također, studija dokazuje kako

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

87


se projekt može proves unutar zadanog vremen-skog okvira, te da je to najbolja opcija od mogućih alterna va, a daje i mogućnost procjene prihvatljivo-s projekta s ekonomskog stajališta i njegov doprinos ciljevima regionalne poli ke EU.

Prijavitelj mora obavezno u pratećoj dokumentaciji dostavi i Studiju izvodljivos projekta s uključenom analizom troškova i koris . Preporučeni sadržaj bi trebao sadržava sljedeće dijelove:

• Sažetak (nosioci i opis projekta te cilj nosioca; glav-ni rezulta analize – fi nancijski i ekonomski povra- ; utjecaj na nezaposlenost i okoliš itd.).

• Socioekonomski okvir.• Iden fi kacija projekta (što je projekt; koji su indi-

rektni i mrežni efek projekta; tko su korisnici/cilj-na skupina).

• Analiza izvedivos i opcija (iden fi kacija alterna -va; analiza izvedivos – analiza potražnje, raspolo-živa tehnološka rješenja, plan proizvodnje i kadro-vi, obujam projekta; izbor opcije).

• Financijska analiza (pretpostavke fi nancijske ana-lize – cijene koje su korištene; razdoblje analize; procjena prihoda i rashoda itd.; visina inves cije; opera vni prihodi i rashodi; izvori fi nanciranja; fi -nancijska održivost i fi nancijski povrat kapitala).

• Ekonomska analiza (konverzija tržišnih u ekonomske cijene; kvan fi kacija društvenih koris i ostali indi-rektni učinci; indikatori ekonomskih učinaka i dr.).

• Procjena rizika (defi niranje kri čnih varijabli pri-mjenom analize osjetljivos ; simulacija najboljeg i najgoreg scenarija; procjena rizika; upravljanje i smanjenje rizika).

• Troškovnik za radove

• Tehničke specifi kacije

• Glavni projekt

U pogledu glavnog projekta, navodi se kako je potreb-no dostavi samo naslovnicu / prvu stranicu glavnog projekta koja treba sadržava potpis i pečat ovla-štenog arhitekta ili inženjera, a kao prilog obavezno treba dostavi i tablicu sadržaja iz glavnog projekta, koja uključuje obavezni sadržaj glavnog projekta i sve njegove dijelove. Ako je moguće, traženi dokumen moraju bi dostavljeni na elektroničkom mediju za snimanje, koji se može snimi samo jednom (DVD ili CD s oznakom R: CD/R, DVD/R), a ako ne, mogu bi dostavljeni i u skanoj verziji.

• Građevinska dozvola / potvrda glavnog projek-ta ili zahtjev za izdavanje građevinske dozvole / potvrde glavnog projekta, koji je prijavitelj podnio ovlaštenom jelu iz kojega mora bi jasno vidljivo da je zahtjev zaprimljen kao i datum zaprimanja za-htjeva (u slučaju kada u trenutku prijave prijavitelj ne posjeduje građevinsku dozvolu / potvrdu glav-nog projekta).

88


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

• Procjena utjecaja zahvata na okoliš i ocjena pri-hvatljivos zahvata za ekološku mrežu (ako je pri-mjenjivo)

Natječaji u najavi:

Priprema i provedba integriranih razvojnih progra-ma temeljenih na obnovi kulturne baš ne Prijavitelji: Tijela javne vlas (npr. jela državne upra-ve, jedinice lokalne i regionalne samouprave, ins tu-cije u potpunom javnom vlasništvu) i vlasnici kultur-nih dobara.

Potencijalni partneri: Tijela javne vlas (ako is nisu ujedno i prijavitelji/korisnici), vlasnici kulturnih dobra (ako is nisu ujedno i prijavitelji/korisnici), mali i sred-nji poduzetnici, organizacije civilnog društva.

Poziv se provodi dvjema grupama ak vnos :

A) Priprema integriranih razvojnih programa temelje-nih na obnovi kulturne baš ne.

B) Provedba integriranih razvojnih programa teme-ljenih na obnovi kulturne baš ne (obvezan par-tner za grupu ak vnos B je odgovarajući Ured turis čke zajednice na lokalnoj/regionalnoj/naci-onalnoj razini).

Područje: turizam, kultura.

Stopa sufi nanciranja za poduzetnike: 85 % (maksi-malni iznos 200 000 eura – primjenjuje se de minimis pravilo).

Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji pro-izlaze iz ak vnos istraživanja i razvoja

Prijavitelji: mali i srednji poduzetnici, mikro poduzet-nici, veliki poduzetnici.

Područje: istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije.

Stopa sufi nanciranja: 50 – 100 % (ovisno o području/veličini prijavitelja).

Minimalna i maksimalna vrijednost potpore: 25.000 – 7.500.000 milijuna eura.

Trajno otvoreni natječaji:

Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP

Područje: malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo.

Prijavitelji: mali i srednji poduzetnici, obrtnici.

Stopa sufi nanciranja: 45 % (mikro i mali poduzetnici); 35 % (srednji poduzetnici).

Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeli poje-dinom projektu iznosi 500.000 kuna. Ukupna državna potpora ne može prijeći prag od 5.000.000 kuna.

Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganje u opremu

Područje: malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo.

Prijavitelji: mali i srednji poduzetnici, obrtnici.


Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeli pojedi-nom projektu iznosi 1.500.000 kuna. Ukupna državna potpora ne može prijeći prag od 15.000.000 kuna.

Podrška razvoju MSP u turizmu povećanjem kvalite-te i dodatne ponude hotela

Područje: malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo

Prijavitelji: mali i srednji poduzetnici, obrtnici


Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeli pojedi-nom projektu iznosi 1.000.000 kuna. Ukupna državna potpora ne može prijeći prag od 10.000.000 kuna.

Poboljšanje konkurentnos i učinkovitos MSP u područjima s razvojnim posebnos ma kroz infor-macijske i komunikacijske tehnologije (IKT)

Područje: malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo

Prijavitelji: mali i srednji poduzetnici, obrtnici

Stopa sufi nanciranja: 90% (I., II. III. skupina JLP(R)S)

Najniži iznos potpore male vrijednos ,odnosno bes-povratnih sredstava koji se po ovom Pozivu može dodijeli pojedinom poduzetniku iznosi 100.000,00 HRK. Ukupna potpora male vrijednos ne može pri-jeći prag od 1.500.000,00 HRK.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

89


1. Struktura Erasmus+ programa za 2016.1 Ukupni proračun Erasmus+ programa za 2016. godinu iznosi 1.871,1 milijuna eura, od čega je za obrazovanje i osposobljavanje namijenjeno 1.645,6 milijuna eura, za područje mladih 186,7 milijuna eura, za ak vnos u sklopu programa Jean Monnet 11,4 milijuna eura i za područje sporta 27,4 milijuna eura. S obzirom na to da je proračun za 2015. iznosio 1.736,4 milijuna eura, iznos za 2016. godinu predstavlja povećanje od 7,7 %.

Novos u radnom programu za 2016. su:

1) Nove mogućnos u području mobilnos u strukov-nom obrazovanju i osposobljavanju (mogućnost da se organizacije prijave za projekte s ili bez tzv. VET Chartera).

2) Bolje usmjerena Strateška partnerstva (jasnije ra-zlikovanje između projekata koje podupiru inovaci-je i onih koji podupiru razmjenu dobre prakse).

3) Revidiran format Udruženja sektorskih vješ na: dva načina podrške prepoznavanju, nacrtu i odgo-voru na potrebe u strukovnom obrazovanju i ospo-sobljavanju.

4) Nove mogućnos u području sporta: Mala surad-nička partnerstva.

Cijelim programom za 2016. stavljen je poseban fo-kus na podršku projek ma koji podupiru socijalnu uključenost (osobito izbjeglica i migranata), kao i bor-bu pro v radikalizacije društva.

Program se kao i do sada sastoji od tri ključne ak v-nos :

* Hrvoje Vargić, mag. oec., Centar za razvoj javnog i neprofi tnog sek-tora TIM4PIN.1 Mladi na djelu, programe međunarodne suradnje (Erasmus Mun-dus, Alfa, Tempus, Edulink i program suradnje s industrijaliziranim državama i teritorijima) te Program za cjeloživotno učenje (Era-smus, Leonardo da Vinci, Grundtvig, Comenius).

• KA1 Mobilnost u svrhu učenja za pojedince• KA2 Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse• KA3 Podrška reformi poli ka.

Novi program za 2016. fi nancira projekte u području predškolskog i općeg odgoja i obrazovanja, strukov-nog obrazovanja i osposobljavanja, visokog obrazova-nja, općeg obrazovanja odraslih, mladih i sporta.

Ključna ak vnost 1 – Mobilnost u svrhu učenja za pojedince po če mobilnost pojedinaca, učenika, stu-denata, vježbenika, mladih i volontera, te djelatnika u odgoju, obrazovanju i području mladih iz javnih ustanova i organizacija civilnog društva. Obuhvaća također fi nanciranje združenih diplomskih studija i davanje jamstva za zajmove studen ma diplomskih studija, a podupire i velika događanja u okviru europ-ske volonterske službe.

Ključna ak vnost 2 – Suradnja za inovacije i razmje-nu dobre prakse po če stvaranje strateških partner-stava, udruživanja znanja i udruživanja sektorskih vješ na. Sredstva se mogu koris i za projekte iz-gradnje i jačanja kapaciteta mladih, koji pružaju po-dršku suradnji s partnerskim zemljama. Unutar ove ak vnos fi nanciraju se i IT pla orme, kao što su e-Twinning, European Pla orm for Adult learning – EPALE i European Youth Portal.

Ključna ak vnost 3 – Podrška reformi poli ka pro-miče razmjenu znanja, u području obrazovanja, os-posobljavanja i mladih, potrebnog za razvoj poli ka temeljenih na podacima i praćenje poli ka u okviru strategije Europa 2020. Moguće je fi nancira buduće inicija ve za jačanje razvoja inova vnih javnih poli -ka, kao i instrumente europskih poli ka u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Is če se po- canje suradnje s međunarodnim organizacijama,

dijalog dionika, promidžba poli ka i programa Era-smus+.

Objavljen novi radni program Erasmus+ za 2016.Hrvoje Vargić *

Erasmus+ novi jedinstveni program Unije, koji od 2014. objedinjuje sedam programa u području obrazova-nja, osposobljavanja i mladih, te prvi put uvodi i fi nanciranje projekata u području sporta1. Unutar okvira 2014. – 2020. program ima proračun od 14,7 milijardi eura, što je 40 % više od proračuna svih sedam obje-dinjenih programa za razdoblje 2007. – 2013. Europska komisija je 20. listopada 2015. objavila pozive za dostavu projektnih prijedloga za 2016. Autor u članku daje kratki pregled novos koje nas očekuju u 2016., alokacije, datume natječaja kao i prioritetna područja koja će se fi nancira u okviru ovog poziva.

90


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

Ak vnos Jean Monnet – podržavaju akademske module, katedre i centre izvrsnos kojima se po ču i razvijaju obrazovni sadržaji, podučavanje, nastava i istraživanja u vezi s europskim integracijama. Finan-ciraju se mreže i projek usmjereni na po canje ra-sprava s akademskom zajednicom o europskim poli -kama, a sredstva se mogu dobi i za ak vnos u vezi sa studijima EU-a i pitanjima EU-a.

Akcije u području sporta – omogućuju davanje pot-pore zajedničkim partnerstvima i fi nanciranje ama-terskih europskih sportskih događaja.

Priorite u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih u okviru ovog Poziva će dobi projek koji:

1) Razvijaju ključne kompetencije2 i visokokvalitetne vješ ne.

2) Promoviraju socijalno uključivo obrazovanje i pri-hvaćanje različitos .

3) Razvijaju društvene i građanske kompetencije.4) Promoviraju otvoreno i inova vno obrazovanje,

osposobljavanje i rad s mladima.5) Jačaju regru ranje, selekciju i osposobljavanje naj-

kvalitetnijih kandidata za obrazovnu profesiju, te podupiru trajni profesionalni razvoj edukatora i osoba koje rade s mladima.

6) Razvijaju alate za povećanje transparentnos i pre-poznatljivos u području obrazovanja, osposoblja-vanja i mladih.

7) Povećavaju efi kasnost i fi nancijsku pokrivenost projektnih ak vnos .

2. Registracija prijavitelja i podnošenje prijave

Prihvatljivi prijavitelji projekata su: dječji vr ći, osnov-ne i srednje škole, ustanove u kulturi, muzeji, knjiž-nice, kazališta, udruge, jedinice lokalne (regionalne) samouprave, sveučilišta, fakulte i ins tu .

Agencija za mobilnost i EU programe obavlja ulogu izvršne agencije tj. akredi rane agencije, te je odgo-vorna za pripremu i objavu natječaja za fi nanciranje, evaluaciju i predselekciju prijavljenih projekata, pri-premu i potpisivanje ugovora, praćenja projekata, komunikaciju i obavještavanje prijavljenih korisnika.

Agencija za mobilnost i programe Europske unije na svojim internetskim stranicama objavljuje poziv svim zainteresiranim ustanovama i organizacijama da pod-nesu svoje prijave elektronički: Agenciji za mobilnost i programe Europske unije u slučaju apliciranja za

2 U ključne kompetencije spadaju: komuniciranje na materinjem i stranom jeziku, matema čka pismenost i osnovna znanja iz znanos i tehnologije, digitalne kompetencije, učenje kako se uči, međuljud-ska i građanska kompetencija, poduzetništvo i kulturno izražavanje.

sredstva, koja će bi dodijeljena decentralizirano; ili Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu poli- ku i kulturu (The Educa on, Audiovisual and Culture

Execu ve Agency – EACEA), ako je provedba ak vno-s centralizirana.

Prijavu za dodjelu fi nancijske potpore podnose usta-nove ili organizacije te neformalne skupine mladih, dok samostalno prijavljivanje pojedinaca nije mogu-će. Prije same prijave projekata, važno je napravi elektroničku registraciju ustanove koja prijavljuje projekt. Svi potencijalni prijavitelji europskih progra-ma, moraju se registrira na URF registracijskom por-talu3 (engl. Unique Registra on Facility, h ps://ec.eu-ropa.eu/educa on/par cipants/portal/desktop/en/home.html), radi registracije ustanove i ažuriranja podataka ustanove, s obzirom na to da se u ovoj fi -nancijskoj perspek vi projektna dokumentacija neće sla poštom, već isključivo elektronički.

Nakon elektroničke registracije prijavitelju se dodje-ljuje PIC broj, koji se šalje na adresu e-pošte osobe za kontakt, navedene pri registraciji. Svaka ključna ak vnos ima aplikacijski obrazac4 koji je potrebno ispuni prilikom prijave. Unosom PIC broja u aplika-cijski obrazac za pojedinu ključnu ak vnost unutar programa, povlače se svi podaci navedeni pri regi-straciji na URF portalu, što uvelike skraćuje vrijeme prijave. Prijavitelji su obvezni jekom registracije od-nosno najkasnije do trenutka podnošenja prijave za program Erasmus+, doda dokumente o pravnoj oso-bi te iden fi kacijskoj ustanovi.

3 Detaljnije na: h p://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1390399419_URF_prirucnik.pdf.4 Više na: h p://www.mobilnost.hr/index.php?id=1073 .

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

91


3. Rokovi za podnošenje prijavaRokovi za podnošenje prijava navedeni u nastavku istječu u 12:00 (podne) prema briselskom vremenu

Ak vnos programa Erasmus+

Mjere koje se podupiruRokovi za

podnošenje prijava

Ključna ak vnost 1

Mobilnost pojedinaca u području mladih

2. veljače 2016.

Mobilnost pojedinaca u području obrazovanja i osposobljavanja

2. veljače 2016.


26. travnja 2016.


4. listopada 2016.

Zajednički magistarski studiji Erasmus Mundus

18. veljače 2016.

Događaji velikih razmjera europske volonterske službe

1. travnja 2016.

Ključna ak vnost 2

Strateška partnerstva u području mladih

2. veljače 2016.

Strateška partnerstva u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih

26. travnja 2016.

Strateška partnerstva u području mladih

4. listopada 2016.

Koalicije znanja/sektorskih vješ na

26. veljače 2016.

Jačanje kapaciteta u području visokog obrazovanja

10. veljače 2016.

Jačanje kapaciteta u području mladih

2. veljače 2016.

1. srpnja 2016.

Ključna ak vnost 3

Sastanci mladih i donositelja odluka u području mladih

2. veljače 2016

26. travnja 2016.

4. listopada 2016.

Ak vnos Jean Monnet

Katedre, moduli, centri izvrsnos , potpora udrugama, mreže, projek

25. veljače 2016.

Sportske ak vnos

Zajednička partnerstva koja se odnose isključivo na Europski tjedan sporta 2016.

21. siječnja 2016.

Zajednička partnerstva koja se ne odnose na Europski tjedan sporta 2016.

12. svibnja 2016

Mala zajednička partnerstva 12. svibnja 2016.

Neprofi tni europski sportski događaji koji se odnose isključivo na Europski tjedan sporta 2016.

21. siječnja 2016.

Neprofi tni europski sportski događaji, koji se ne odnose na Europski tjedan sporta 2016.

12. svibnja 2016.

92

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

1. Uvod Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu ne-profi tnih organizacija (NN, br. 121/14; dalje u tekstu: Zakon) donesen je u listopadu 2014. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2015. godine. Njime je prvi put na zakonskoj razini uređeno računovodstvo neprofi t-nih organizacija, ali i njihovo cjelokupno fi nancijsko poslovanje. Također, otklonjeni su nedostaci uočeni primjenom Uredbe o računovodstvu neprofi tnih or-ganizacija (NN, br. 10/08, 7/09, 158/13, 1/14 i 44/14). Zakon je predvidio donošenje triju pravilnika: 1. Pra-vilnika o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola, izradi i izvršavanju fi nancijskih planova neprofi tnih organizacija; 2. Pravilnika o izvještavanju u nepro-fi tnom računovodstvu i Registru neprofi tnih orga-nizacija; 3. Pravilnika o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu, a Pravilnik o službenoj iskaznici i službenoj znački inspektora fi nancijskog i proračun-skog nadzora (NN, br. 125/13 i 57/15) usklađen je s odredbama Zakona.

Pravilnik o neprofi tnom računovodstvu i Računskom planu stupio je na snagu početkom godine (NN, br. 1/15). Računski plan koji je objavljen uz Pravilnik nije se mijenjao u odnosu na računski plan, koji se pri-mjenjivao u 2014. godini. Isto se odnosi i na načela priznavanja prihoda i rashoda. Objavljen je i Pravilnik o izvještavanju u neprofi tnom računovodstvu i Regi-stru neprofi tnih organizacija (NN, br. 31/15). Njime je propisan oblik i sadržaj fi nancijskih izvještaja, oblik i

sadržaj izjave o neak vnos , razdoblja za koja se fi -nancijski izvještaji sastavljaju, te obveza i rokovi nji-hovog podnošenja, minimalni sadržaj i rokovi dostave izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava te način vođenja, upis, brisanje i promjena podataka u Regi-stru neprofi tnih organizacija.

Treći podzakonski propis čije je donošenje bilo pred-viđeno Zakonom je Pravilnik o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju fi nancij-skih planova neprofi tnih organizacija (dalje u tekstu: Pravilnik). Ministarstvo fi nancija je u rujnu izradilo Prijedlog pravilnika. Prijedlog je objavljen na portalu e-Savjetovanja. Nakon dva kruga javnog savjetovanja u okviru kojih je prihvaćen i značajan dio primjeda-ba zainteresirane javnos , ministar fi nancija je donio Pravilnik. Pravilnik je objavljen u Narodnim novina-ma, br. 119/15.

Ovim se Pravilnikom utvrđuje:

• Način provođenja samoprocjene funkcioniranja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola nepro-fi tne organizacije.

• Metodologija izrade fi nancijskog plana, kao i izmje-na i dopuna fi nancijskog plana.

• I način i uvje izvršavanja fi nancijskog plana.

Kako je riječ o područjima fi nancijskog poslovanja koja se za neprofi tne organizacije prvi put sustavno uređuju u hrvatskom pravnom sustavu, u nastavku se daje osvrt na obvezu samoprocjene sustava fi nancij-skog upravljanja i kontrola, te metodologiju izrade fi -nancijskih planova neprofi tnih organizacija. Pravilnik uređuje i proces izvršavanja, o čemu će se više pisa u sljedećem broju časopisa.

Financijsko upravljanje, kontrola i planiranje u neprofi tnim organizacijama Ivana Jakir-Bajo *

Ana Zorić **

Nakon dva kruga javnog savjetovanja i provedene javne rasprave, ministar fi nancija je donio Pravilnik o su-stavu fi nancijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju fi nancijskih planova neprofi tnih organizacija. Ovim se Pravilnikom utvrđuje način provođenja samoprocjene funkcioniranja sustava fi nancijskog uprav-ljanja i kontrola neprofi tnih organizacija. Uz to, propisuje se i metodologija izrade fi nancijskog plana, kao i njegovih izmjena i dopuna fi nancijskog plana, ali i način te uvje izvršavanja fi nancijskog plana.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

93

UDK 336.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

2. Obveznici i djelokrug primjeneOvaj Pravilnik primjenjuju isključivo one neprofi tne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo. Iznim-ka su neprofi tne organizacije koje vode dvojno knji-govodstvo, iako udovoljavaju uvje ma iz Zakona za vođenje jednostavnog knjigovodstva, ali nisu doni-jele Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela. Takve neprofi tne organizacije nemaju obvezu primjenjiva odredbe ovoga Pravilnika.

Podsjećamo da se neprofi tna organizacija može, po proteku prve tri godine od osnivanja, odluči za vo-đenje jednostavnog knjigovodstva, ako joj je vrijed-nost imovine na kraju svake od prethodne tri godine uzastopno manja od 230.000,00 kuna, i ako joj je go-dišnji prihod u svakoj od prethodne tri godine uzasto-pno manji od 230.000,00 kuna godišnje.

U tom slučaju, da bi vodila jednostavno knjigovod-stvo, neprofi tna organizacija mora donije Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni nov-čanog računovodstvenog načela i o tome na Obras-cu: RNO-P obavijes Ministarstvo fi nancija. Suklad-no odredbi članka 9. stavka 5. Zakona, neprofi tna organizacija je obvezna prve tri godine od osnivanja vodi dvojno knjigovodstvo, što znači da su neprofi t-ne organizacije osnovane jekom 2013., 2014. i 2015. godine dužne vodi dvojno knjigovodstvo, neovisno o visini prihoda i vrijednos imovine.

Odredbe Pravilnika ne primjenjuju ni poli čke strana-ke, ni vjerske zajednice. Uz navedeno, Pravilnik u dijelu koji se odnosi na provođenje samoprocjene funkcio-niranja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola ne-profi tnih organizacija ne primjenjuju one neprofi tne organizacije kojima je osnivač Republika Hrvatska i jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a utvrđene su u Registru trgovačkih dru-štava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos . Takve neprofi tne organizacije provode samoprocjenu funkcioniranja sustava fi nan-cijskog upravljanja i kontrola, tako što daju Izjavu o fi -skalnoj odgovornos u skladu s odredbama Zakonom o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14) i pod-zakonskih propisa, koji su doneseni na temelju njega.

Pravilnik se odnosi na cjelokupnu djelatnost nepro-fi tnih organizacija, uključujući i njihovu gospodarsku djelatnost, što je posebno istaknuto u članku 1. stav-ku 2. Pravilnika. Na ovaj je način naglašena činjenica da se dobar sustav fi nancijskog upravljanja i kontro-la treba primijeni u svim djelatnos ma neprofi tne organizacije, ali i u svim neprofi tnim organizacijama koje vode dvojno knjigovodstvo, neovisno ostvaruju li sredstva iz javnih izvora ili ne.

3. Sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola u neprofi tnim organizacijama

I prije stupanja na snagu Zakona, uočena je potreba za uspostavljanjem zakonodavnog okvira kojim bi se propisao sustav dobrog fi nancijskog upravljanja i kontrola, ne samo u dijelu računovodstva, već i pla-niranja i programiranja, izrade fi nancijskih planova i njihovog izvršavanja te izvještavanja. Poslovanje ne-profi tne organizacije treba se temelji na načelu jav-nos i transparentnos te načelu dobrog fi nancijskog upravljanja i kontrola. Treba istaknu da su se član-stvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji i za ne-profi tne organizacije otvorile mogućnos korištenja sredstava iz fondova Europske unije. S obzirom na ob-veze koje se moraju ispuni prije i jekom korištena sredstava iz fondova Europske unije, od potencijalnih korisnika sredstava zah jeva se izgrađen i transpa-rentan sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola.

Financijsko upravljanje i kontrole može se defi ni-ra kao sustav kojim su fi nancijski aspek poslova-nja neprofi tne organizacije usmjereni i kontrolirani, tako da podupiru realizaciju ciljeva te organizacije. Adekvatni sustavi fi nancijskog upravljanja i kontro-la uspostavljeni su onda kada upravljačka struktura planira i organizira djelovanje tj. poslovanje na na-čin koji osigurava da se s jedne strane osigurava re-alizacija svih ciljeva neprofi tne organizacije. S druge strane, potrebno je sredstva koja za rad neprofi tne organizacije daju njeni članovi, ali i sva druga sred-stva troši pravilno, e čno, ekonomično, učinkovito i djelotvorno.

Dakle, fi nancijsko upravljanje i kontrole odnosi se na upravljačku odgovornost u planiranju, programi-ranju, izradi fi nancijskih planova i njihovoj realizaciji, računovodstvu i izvješćivanju, kako bi se pos gli po-stavljeni ciljevi i osigurala zaš ta resursa od gubita-ka, neadekvatnog korištenja i prijevara. Financijsko upravljanje i kontrole obuhvaćaju sve aspekte po-vezane s prihodima/primicima, rashodima/izdacima, imovinom i obvezama.

Sustavi fi nancijskog upravljanja i kontrola temelje se na pet međusobno povezanih komponen unu-tarnjih kontrola, koje uključuju kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne ak vnos , informacije i komunikacije, te praćenje i procjenu sustava.

• Pod kontrolnim okruženjem podrazumijeva se osobni i profesionalni integritet te e čne vrijedno-s zakonskih zastupnika i zaposlenika, rukovođenje i s l upravljanja, određivanje misije, vizije i ciljeva neprofi tne organizacije, organizacijska struktura, uključujući dodjelu ovlas i odgovornos te us-postavu odgovarajuće linije izvješćivanja, praksu

94


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

upravljanja ljudskim potencijalima i kompeten-tnost zaposlenika.

• Upravljanje rizicima cjelokupan je proces utvrđi-vanja, procjenjivanja i praćenja rizika, uzimajući u obzir ciljeve neprofi tne organizacije, te poduzima-nja potrebnih radnji, posebice promjenom sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola, a radi smanjenja rizika.

• Kontrolne ak vnos temelje se na pisanim pravi-lima (procedurama) i načelima, postupcima i dru-gim mjerama koje se uspostavljaju radi ostvarenja ciljeva neprofi tne organizacije smanjenjem rizika na prihvatljivu razinu. Kontrolne ak vnos moraju bi prikladne i pravodobne, a troškovi njihove us-postave ne smiju premašiva prihvatljivu razinu.

• Financijski izvještaji i druga izvješća sadrže po-slovne informacije koje omogućuju upravljanje i kontrolu poslovanja neprofi tne organizacije. In-formacije moraju bi odgovarajuće, ažurne, točne i dostupne radi učinkovite komunikacije na svim razinama neprofi tne organizacije, izgradnje pri-kladnoga upravljačkog sustava informacija, s točno određenom ulogom svakoga zaposlenika uključe-nog u fi nancijsko upravljanje i kontrole te doku-men ranja svih procesa i transakcija.

• Praćenje sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola obavlja se u svrhu procjenjivanja njegova odgova-rajućeg funkcioniranja i osiguranja njegova daljnjeg poboljšanja.

Kako je prethodno navedeno, za neprofi tne organizacije koja su obveznici vođenja dvojnog knjigovodstva uvodi se obveza provođenja samoprocjene učinkovitog i dje-lotvornog funkcioniranja sustava fi nancijskog upravlja-nja i kontrola. Samoprocjenu učinkovitos i djelotvor-nos funkcioniranja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola zakonski zastupnici neprofi tnih organizacija morat će provodi za svaku poslovnu godinu.

Kod neprofi tnih organizacija samoprocjena učin-kovitos i djelotvornos funkcioniranja sustava fi -nancijskog upravljanja i kontrola (dalje u tekstu: sa-moprocjena) se provodi popunjavanjem Upitnika o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola (dalje u tekstu: Upitnik), koji se dan u pri-logu Pravilnika i njegov je sastavni dio. Pitanjima iz Upitnika čelnik bi trebao dobi sliku i objek vno pro-cijeni kvalitetu uspostavljenog sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola. Cilj samoprocjene je i potvrda da se sredstva kojima raspolaže neprofi tna organi-zacija koriste zakonito, namjenski i svrhovito, te da sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola funkcionira učinkovito i djelotvorno. Upitnik sadržava pitanja iz područja planiranja, izvršavanja, računovodstva i iz-vještavanja.

Nisu sva područja, odnosno pitanja dobrog fi nan-cijskog upravljanja neprofi tnih organizacija regu-lirana zakonskim ili podzakonskim odredbama. Stoga se i koris Upitnik kao alat za samoprocje-nu i samoocjenu sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola. Pitanjima iz Upitnika se na primjerima, odnosno procedurama iz prakse pokazuje što zna-či poslova u skladu s načelom dobrog fi nancijskog upravljanja tj. kakvo poslovanje mora bi da bi se smatralo da sustav fi nancijskog upravljanja i kontro-la funkcionira.

Nakon što popuni Upitnik, zakonski zastupnik o pro-vedenoj samoprocjeni izvještava najviše jelo nepro-fi tne organizacije, odnosno jelo koje je na temelju statuta neprofi tne organizacije za to ovlašteno. To jelo prima na znanje da je ispunjena zakonska obve-

za provedbe godišnje samoprocjene sustava. Ako je neprofi tna organizacija u godini za koju se provodi sa-moprocjena ostvarila prihode u iznosu 3.000.000,00 kuna ili višem iznosu i ako, prilikom samoprocjene tj. odgovaranja na pitanja iz Upitnika na sva pitanja iz Upitnika nije dala potvrdan odgovor, njezin zakonski zastupnik će mora sastavi akcijski plan za poboljša-nje sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola. Forma akcijskog plana nije dana u Pravilniku, što znači da ne-profi tne organizacije akcijski plan sastavljaju prema svojim potrebama.

Bitno je u takvom akcijskom planu naves :

1) Pitanja na koja je dan nega van ili djelomično po-tvrdan odgovor.

2) Ak vnos koje će se poduze kako bi se sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola poboljšao, a čija će provedba i primjena doves do otklanjanja manjkavos koje su utjecale na davanje nega v-nog ili djelomično potvrdnog odgovora.

3) Podaci o osobama koje će bi zadužene i odgovor-ne za poduzimanje h ak vnos .

U sljedećem broju časopisa dat će se primjeri akcij-skog plana neprofi tne organizacije. Važno je napome-nu da manji broj nega vnih i djelomično potvrdnih odgovora u Upitniku u odnosu na prethodnu godinu ukazuje na poboljšanje sustava fi nancijskog upravlja-nja i kontrola neprofi tne organizacije. Što se če roka provedbe samoprocjene za određenu poslovnu godi-nu, Upitnik je potrebno popuni tj. samoprocjenu je potrebno proves najkasnije u roku od 30 dana od roka predviđenog za podnošenje godišnjih fi nancij-skih izvještaja za tu poslovnu godinu. Do toga je roka potrebno izradi i akcijski plan, ako su u Upitniku dani nega vni ili djelomično potvrdni odgovori.

Napominjemo da se Upitnik i akcijski plan sastavlja-ju isključivo za potrebe neprofi tne organizacije, da-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

95


kle njezinih članova, koji tako dobivaju informaciju o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kon-trola. U tom smislu naglašavamo da ih nije potrebno dostavlja Ministarstvu fi nancija, već ostaju kod ne-profi tne organizacije koja ih je dužna čuva najmanje sedam godina od završetka godine na koju se Upitnik odnosi. Iznimka su slučajevi kada jelo državne upra-ve, jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave, odnosno drugo jela javne vlas koje je ne-profi tnoj organizaciji doznačio sredstva iz proračuna zatraži dokaz o provedenoj samoprocjeni.

U takvim situacijama neprofi tna organizacija je obve-zna dostavi traženu dokumentaciju. Među m, ako je to zatraži primjerice jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili ministarstvo, a od njih nije ostvarila sredstva iz proračuna, neprofi tna orga-nizacija nije obvezna dostavi Upitnik, odnosno doka-ze o provedenoj samoprocjeni.

U skladu s člankom 28. Pravilnika, samoprocjenu će prvi put bi potrebno proves za 2015. godinu. Upitnik kao ključni instrument samoprocjene je obvezno popuni najkasnije u roku od 30 dana od roka predviđenog za podnošenje godišnjih fi nan-cijskih izvještaja za 2015. godinu, dakle za 2015. godinu do 30. ožujka 2016. U slučaju postojanja nega vnih i djelomično potvrdnih odgovora u Upitniku, sastavlja se i akcijski plan u istom roku kao i Upitnik, dakle za 2015. godinu do 30. ožujka 2016.

4. Metodologija izrade fi nancijskog plana4.1. Način i rokovi donošenja fi nancijskog plana

Obveza izrade godišnjeg programa rada i fi nancijskog plana za njegovu provedbu za neprofi tne organizaci-je koje su obveznici vođenja dvojnog knjigovodstva utvrđena je u članku 5. Zakona. Do početka ove godi-ne, odnosno stupanja na snagu Zakona tu su obvezu neprofi tne organizacije najčešće uređivale statutom i drugim propisima kojima se uređuje njihov ustroj i djelovanje. Među m, neprofi tne organizacije nisu pridavale veliku pažnju procesu planiranja. Na to upućuje i činjenica da se fi nancijski plan uobičajno donosio u veljači, odnosno ožujku na istoj sjednici na kojoj se raspravljalo, bolje rečeno, primalo na znanje fi nancijsko izvješće za prethodnu godinu.

Dakle, veća je pažnja bila usmjerena informacijama o prošlim događajima na koje se više ne može utjeca , nego na planiranje tekuće godine, iako je poznato da je dobro planiranje temelj uspješnog poslovanja sva-ke neprofi tne organizacije. Razlozi takvog postupanja često su organizacijske (i fi nancijske) prirode, jer je za donošenje plana potrebno sazva skupš nu. Uvažu-

jući i takve zahtjeve onda se ipak vrijeme organizacije skupš ne treba više prilagodi vremenu donošenja fi nancijskog plana, a ne primanja na znanje fi nancij-skih izvješće.

4.2. Obvezni dijelovi fi nancijskog plana

Obvezni, Zakonom propisani, dijelovi fi nancijskog pla-na su:

1) plana prihoda i rashoda2) plana zaduživanja i otplata 3) te obrazloženja fi nancijskog plana.

Financijski planovi neprofi tnih organizacija koji se donose za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2016. obvezni su sadržava navedene dijelove. Jasno, ako se neprofi tna organizacija ne planira zaduživa u 2016. godini onda neće ima plan zaduživanja, odno-sno ako nema otplata po ranije preuze m obvezama onda neće ima ni plan otplata. Pravilnikom je pro-pisan detaljniji sadržaj fi nancijskih planova. S obzi-rom na to da je Pravilnik donesen tek u listopadu ove godine, prvi fi nancijski planovi koji sadržajno moraju bi usklađeni s odredbama ovoga Pravilnika bit će oni izrađeni za 2017. godinu.

Dakle, za fi nancijske planove za 2016. godinu bitno je da sadrže plan prihoda i rashoda, plan zaduživa-nja i otplata, te da imaju i obrazloženje. Sadržaj na-vedenih dijelova fi nancijskog plana za 2016. godinu utvrđuje svaka neprofi tna organizacija proizvoljno, dok je za iduće godine on propisan Pravilnikom.

Plan prihoda i rashoda priprema se i donosi najmanje na razini skupine iz Računskog plana za neprofi tne or-ganizacije, koji je objavljen kao sastavni dio Pravilni-ka o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 1/2015). To je minimalna razina na kojoj se moraju iskaza prihodi i rashodi, što znači da je po-željno da se fi nancijski plan izrađuje i na detaljnijoj razini.

Treba naglasi da planiranje prihoda i rashoda u fi -nancijskim planovima treba pra način iskazivanja prihoda i rashoda u računovodstvenim evidencijama koje su temelj za praćenje izvršenja fi nancijskog pla-na. Prihodi i rashodi u planu prihoda i rashoda pla-niraju se u skladu s računovodstvenim načelom na-stanka događaja (članak 26. Zakona). Primjena načela nastanka događaja znači da se:

• Recipročni prihodi (prihodi na temelju isporučenih dobara i usluga) priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom, da se mogu izmje-ri neovisno o napla .

• Nerecipročni prihodi (prihodi po posebnim propi-sima, donacije, članarine, pomoći, doprinosi i osta-

96


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

li slični prihodi) priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da su raspoloživi (naplaćeni) u izvještajnom razdoblju, a mogu se prizna u izvještajnom razdoblju, ako su naplaće-ni najkasnije do trenutka predočavanja fi nancijskih izvještaja za isto razdoblje.

• Donacije povezane s izvršenjem ugovorenih pro-grama (projekata i ak vnos ) priznaju se kao od-gođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještaj-nog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa (projekata i ak vnos ).

• Donacije povezane s nefi nancijskom imovinom koja se amor zira, priznaju se u bilanci kao odgođeni pri-hod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja na sustavnoj osnovi razmjerno troškovima upotrebe nefi nancijske imovine u razdoblju korištenja.

• Rashodi priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju.

• Rashodi za utrošak kratkotrajne nefi nancijske imo-vine priznaju u trenutku stvarnog utroška, odno-sno prodaje.

• I troškovi nabave dugotrajne imovine kapitalizira-ju, a u rashode se priznaju jekom korisnog vijeka upotrebe.

U fi nancijskom planu neprofi tne organizacije mo-rat će bi vidljiv planirani rezultat poslovanja za koji se očekuje da će ga neprofi tna organizacija ostvari na dan 31. prosinca godine koja prethodi godini za koju se donosi fi nancijski plan.

Činjenica je da je konačni rezultat poslovanja poznat tek u veljači godine za koju se donosi fi nancijski plan, pa se zbog toga prilikom planiranja tj. izrade fi nan-cijskog plana u obzir uzima planirani rezultat poslo-vanja (procjena rezultata poslovanja). Rezultat poslo-vanja sastoji se od prenesenog manjka, odnosno viška iz prethodnih godina i očekivanog manjka, odnosno viška za godinu koja prethodi godini za koju se donosi fi nancijski plan. Važno je napomenu kako preneseni manjkovi, odnosno viškovi iz prethodnih godina ne moraju bi nužno pokriveni, odnosno iskorišteni (utro-šeni) u godini za koju se sastavlja fi nancijski plan, što je i izrijekom utvrđeno u članku 16. stavku 1. Pravilnika. Pogleda primjer fi nancijskog plana u nastavku.

3 Prihodi tekuće godine 357.00031 Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga 88.00032 Prihodi od članarina i članskih doprinosa 110.00034 Prihodi od imovine 1.50035 Prihodi od donacija 145.00036 Ostali prihodi 12.5004 Rashodi tekuće godine 347.00041 Rashodi za radnike 180.00042 Materijalni rashodi 93.000

43 Rashodi amor zacije 19.00044 Financijski rashodi 12.00045 Donacije 5.00046 Ostali rashodi 38.000

Za pokriće u 2016. dijela manjka prenesenog iz predhodnih godina 10.000

Ukupno preneseni manjak iz prehtodnih godina 50.0001. Za pokriće u 2016. godini 10.0002. Ostatak manjka za pokriće u narednim

godinama40.000

Sadržaj plana zaduživanja i otplata defi niran je član-kom 14. Pravilnika. Prilikom izrade fi nancijskog plana u planu zaduživanja i otplata bit će potrebno naves visinu planiranih:

• Primitaka od dugoročnog zaduživanja na temelju primljenih kredita i zajmova, primitaka od prodaje vrijednosnih papira, dionica i udjela u glavnici, pri-mitaka od povrata glavnice danih zajmova.

• Izdataka od danih dugoročnih zajmova, ulaganja u vrijednosne papire, dionice i udjele u glavnici te otplata glavnice primljenih dugoročnih kredita i za-jmova.

Plan zaduživanja i otplata mora sadržava i najviši iznos do kojega se neprofi tna organizacija može jed-nokratno kratkoročno zaduži , kao i najviši iznos do kojega neprofi tna organizacija može jednokratno da kratkoročne zajmove. Na taj se način najvišem jelu neprofi tne organizacije, najčešće je to skupš na, daje veća kontrola nad raspolaganjem sredstvima nepro-fi tne organizacije, a ujedno se daje mogućnost ogra-ničavanja zaduživanja, što se u praksi u više slučajeva pokazalo kao problema čno.

Financijski planovi za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2016. moraju sadržava obrazloženje, jer je ta obveza propisana Zakonom, ali sadržaj takvog obrazloženja mogu proizvoljno utvrdi . Obrazloženje koje slijedi sadržaj propisan Pra-vilnikom bit će obvezno primijeni tek kod izrade fi nancijskih planova za 2017. godinu.

Financijski planovi za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. i nadalje morat će ima obrazloženja sljedećeg sadržaja:

• obrazloženja skupina prihoda i rashoda • te obrazloženja programa, ak vnos i projekata

koji se planiraju provodi u onoj godini za koju se donosi fi nancijski plan.

U obrazloženju će bi potrebno naves i sve okol-nos i parametre koji su uze u obzir prilikom izraču-na potrebnih sredstava za svaku od skupina prihoda i

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

97


rashoda. Primjerice kada je riječ o skupini 41 Rashodi za radnike bit će potrebno naves parametre, koji su uze u obzir kod izračunavanja sredstava potrebnih za rashode radnika u neprofi tnoj organizaciji. Uobiča-jeni parametri su broj radnika, njihova stručna spre-ma, elemen koji su temelj za izračun plaće radnika za svaku kategoriju/stručnu spremu i sl.

Obrazloženje programa, ak vnos i projekata mora sa-država poveznicu s programom rada i potrebnim sred-stvima za njihovu provedbu. Iz programa rada trebao bi bi vidljiv opći prikaz poslova i ak vnos neprofi tnih organizacija u određenoj godini, a trebao bi sadržava i podatke o ciljevima koje neprofi tna organizacija planira ostvari . Uz navedene obvezne dijelove, fi nancijski plan može (dakle, nije obveza) sadržava i plan novčanih jekova. Primici i izdaci (priljevi i odljevi) u planu nov-čanih jekova planiraju se u skladu s novčanim računo-vodstvenim načelom (načelom blagajne), što znači da se planiraju na temelju planiranog iznosa uplata i predviđe-nih isplata, uključujući i obračunska plaćanja.

Primjerima danim u nastavku nastojat će se ilustrira potreba izrade navedenog plana.

• Trošak nabave dugotrajne imovine ne eviden ra se u cijelos na rashodima u trenutku stjecanja (kao u ranijem sustavu na računu 472 Redovi izdaci ne-materijalne i materijalne imovine), već se iskazuje na rashodima jekom korisnog vijeka uporabe imovine. Dakle, u fi nancijskom planu će nabava nefi nancijske imovine bi iskazana u visini troška amor zacije za tu godinu u okviru skupine računa 43 Amor zacija. Ipak, za planiranje likvidnos i donošenja odluke o nabavi dugotrajne imovine potrebna je informacija, ne o visina troška amor zacije, već ukupnih odljeva – izdataka proizašlih iz same nabave.

• U fi nancijskom planu se ne iskazuje prihod za pri-mljeni kredit/zajam, ni rashod u visini otplata ili danih zajmova, a podaci o primicima i izdacima po osnovi zaduživanja važan su element za planiranja likvidnos i donošenje strateških odluka.

Iz navedenih primjera razvidno je da nam fi nancijski plan ne osigurava praćenje ukupnih novčanih priljeva i odljeva na razini organizacije i stoga je preporuka neprofi tnim organizacijama da uz osnove, gore nave-dene, dijelove fi nancijskog plana, izrađuju i plan nov-čanih jekova, čiji se izgled daje u nastavku.

5. Plan novčanih tokova za 2016. godinu• Poslovne ak vnos u 2016.

Novčani primici (od prodaje roba i usluga, kamata, primljenih donacija, doprinosa, članarina, povrata poreza itd.).

Novčani izdaci (plaće, naknade, nabava materijala, sirovina, robe, energije, usluga, dane donacije, člana-rine, kamate itd.).

A. novčani tok od poslovnih ak vnos

• Inves cijske ak vnos u 2016.

Novčani primici (od prodaje dugotrajne imovine i vri-jednosnih papira itd.).

Novčani izdaci (nabava/ulaganje u dugotrajnu imovi-nu, vrijednosne papire, plasmani itd.).

B. Novčani tok od inves cijskih ak vnos

• Financijske ak vnos u 2016.

Novčani primici (primljeni kredi , zajmovi itd.).

Novčani izdaci (povrat kredita, zajmova itd.).

C. Novčani tok od fi nancijskih ak vnos

(A + B + C) čis novčani tok

U pogledu primjene odredaba Zakona, koje su detalj-nije uređene odredbama Pravilnika podsjećamo da su propisane novčane kazne u slučajevima da nepro-fi tna organizacija

• ne provodi samoprocjenu funkcioniranja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola

• i ne izrađuje i/ili ne usvaja fi nancijske planove.

98

ZDRAVSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

1. UvodNovim Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 124/14) promijenio se način iskazivanja pojedinih vrsta prihoda kod ustano-va u zdravstvu, kako na državnoj, tako i na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Uz navedeno, Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave za razdoblje 2016. – 2018., objavljene 15. kolovoza ove godine na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija, donijele su iskorak u primjeni načela sveobuhvatnos proračuna zbog potrebe uključivanja vlas h i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika u plan proračuna bez obzira na to uplaćuju li se navedeni prihodi i pri-mici u proračun.

Ova Uputa ima utjecaja i na ustanove u zdravstvu u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (ustanove u sanaciji ostale su izvan ovo-ga procesa). Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su uključi u svoje proračune vlas te i namjenske prihode i primitke ovih ustanova, uključujući i prihode ostvarene od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: HZZO), na is način na koji su u Državnom proračunu Republi-ke Hrvatske za 2015. godinu i projekcijama za 2016. i 2017. prvi put iskazani vlas i namjenski prihodi i primici ustanova u zdravstvu u vlasništvu države.

Planiranje i praćenje izvršenja fi nancijskog plana po izvorima fi nanciranja u novim okolnos ma postaje iznimno važno, zato se tekstom u nastavku daje pre-gled ključnih prihoda ustanova i izvora fi nanciranja koji se povezuju s pojedinom vrstom prihoda.

2. Eviden ranje i planiranje prihoda od HZZO-a

Zdravstvene ustanove najveći dio prihoda ostvaruju na temelju ugovornog odnosa s Hrvatskim zavodom

za zdravstveno osiguranje. HZZO i zdravstvene usta-nove sklapaju ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obveze. Tako su primjerice klinički bolnički centri za 2015. godinu sklopili ugovore s HZZO-om u kojima je utvrđen ukupni maksimalni iznos sred-stava za provođenje zdravstvene zaš te osiguranim osobama HZZO-a, maksimalni dodatni iznos za izvr-šenje pokazatelja učinkovitos i kvalitete (KPI i QI), odnosno maksimalni iznos prihoda. Maksimalni iznos se dijeli na: 1. fi ksi iznos u visini određenog postotka maksimalnog iznosa za zdravstvenu zaš tu (avansa), 2. varijabilni dio koji se plaća avansno prema utvrđenj dinamici i 3. varijabilni dio koji se plaća po izvršenju.

Prihodi koje ustanove u zdravstvu ostvaruju na teme-lju ugovora s HZZO-om eviden rali su se do početka 2015. godine u podskupini 671 – Prihodi iz proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos proračunskih kori-snika, na osnovnom računu 67131 – Prihodi na teme-lju ugovorenih obveza.

Novim Računskim planom predviđena je promjena podskupine računa u okviru koje će ustanove u zdrav-stvu eviden ra prihode od HZZO-a, ali logika ostaje ista. Oni poslovne događaje i transakcije koji su do sada bili eviden rani u podskupini 671 – Prihodi iz proračuna, na osnovnom računu 67131 – Prihodi na temelju ugovorenih obveza, od 1. siječnja eviden raju u podskupini 673 – Prihodi od HZZO-a na temelju ugo-vornih obveza, na osnovnom računu 67311 – Prihodi od HZZO-a na temelju ugovornih obveza. Iz naziva ra-čuna, sada je razvidnije da se u okviru njega eviden ra-ju prihodi na temelju ugovornog odnosa, ali isključivo s HZZO-om. Potraživanja za prihode na temelju ugovora sklopljenih s HZZO-om i obračunane prihode, eviden -raju se na računima 16731 Potraživanja za prihode od HZZO-a na temelju ugovornih obveza i 96731 Obraču-nani prihodi od HZZO-a na temelju ugovornih obveza.

Potraživanja, kao i prihodi mogu se prema vrsta-ma eviden ra anali čki, npr. 673111 – glavarine, 673112 – prihodi za ozljede, 673113 – prihodi za kon-vencije, 673114 – prihodi za sistematske preglede i dr.

Planiranje i eviden ranje prihoda ustanova u zdravstvuIvana Jakir-Bajo *

Autorica u tekstu daje pregled načina knjiženja ključnih prihoda koje ostvaruju ustanove u zdravstvu i izvora fi nanciranja s kojima ih je potrebno poveza , počevši od same izrade fi nancijskih planova.

* Ivanka Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

99

UDK 657.2 ZDRAVSTVO

Ministarstvo fi nancija je u Okružnici o predaji fi nan-cijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvan-proračunskih korisnika državnog proračuna te pro-računskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2015. od 29. rujna 2015. (objavljena na internetskim stranica-ma Ministarstva fi nancija) navelo kako je potrebno u fi nancijskom planu prihode ostvarene od HZZO-a (po svim osnovama) planira u okviru izvora fi nancira-nja – prihoda za posebne namjene (43).

Razlog je uključivanje ovih prihoda u nadležne prora-čune, a ovaj izvor fi nanciranja omogućuje fl eksibilnost u izvršavanju, odnosno da se sredstva iz tog izvora tro-še u visini ostvarenih prihoda bez obzira na planirane veličine. HZZO pra izvršenje ugovorenih usluga, a dva puta u tekućoj godini (za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja i za razdoblje od 1. srpnja do 30. studenoga) pro-vodi i usklađenje i obračun izvršenja na razini ugovore-nih bolničkih zdravstvenih ustanova unutar regije. Ako se na osnovi usklađenje utvrdi da ustanova nije prav-dala avansno isplaćene maksimalne iznose iz ugovora, HZZO će utvrdi način vraćanja avansno isplaćenih, a neizvršenih sredstava, te omogući bolničkim zdrav-stvenim ustanovama iz regije koje imaju veće izvrše-nje od ugovorenog maksimalnog iznosa sredstava za zdravstvenu zaš tu da preuzme dio sredstava, a sve unutar raspoloživih sredstava za provođenje zdrav-stvene zaš te za navedenu regiju.

Primjer:

Bolnica je fakturirala za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca ugovorenih usluga u iznosu od 180.000.000,00 kn. HZZO je upla o iznos od 190.000.000,00 kn.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Obračun ugovorenih

usluga 180.000.000 16731 96731

2. Primljena uplata ugovorenog iznosa od HZZO-a

180.000.00010.000.000

190.000.00011121 16731

23951

3.Obračunan prihod na temelju ugovornog odnosa

180.000.000 96731 67311

Iz potpisanih ugovora ustanova u zdravstvu s HZZO-om proizlazi da se razlika više doznačenog od fakturi-ranog iznosa (utvrđena usklađenjem) ne može iskaza kao prihod ustanove, jer nije izvršen ugovoreni opseg i vrijednost zdravstvenih usluga. U tom slučaju ustano-ve više primljeni iznos iskazuju kao obvezu za primlje-ni predujam (avans) na računu 23951, dok HZZO ne odluči na koji će način tre ra navedeni avans.

3. Prihodi od decentralizacijeOd 2001. godine započela je decentralizacija funkcije zdravstva kojom su jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave preuzele obvezu fi nanciranja dijela javnih potreba u zdravstvu. Radi ravnomjernog fi nanciranja svih ustanova u zdravstvu na području RH, Vlada Odlukom utvrđuje minimalne fi nancijske standarde za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove za tekuću godinu.

Odlukom o minimalnim fi nancijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u 2015. godini (NN, br. 15/15) utvrđuju se minimalni fi -nancijski standardi za:

• inves cijsko ulaganje zdravstvenih ustanova u pro-stor, medicinsku i nemedicinsku opremu i prijevo-zna sredstva

• inves cijsko i tekuće održavanje zdravstvenih usta-nova – prostora, medicinske i nemedicinske opre-me i prijevoznih sredstava

• informa zaciju zdravstvene djelatnos ,

a sve sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaš te i mreži javne zdravstvene službe.

Od 2007. godine odlukama je utvrđeno da se dio izno-sa sredstava po odobrenju Ministarstva zdravlja može koris i za pokriće dospjelih, a nepodmirenih obveza zdravstvenih ustanova, pa je tako Odlukom za 2015. godinu naznačeno da se sredstva koriste i za preostale obveze za otplate kredita zatečenih iz Odluke o mini-malnim fi nancijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u 2012. godini.

Županije i Grad Zagreb planiraju sredstva na pozici-jama konkretnih rashoda za fi nanciranje ustanova u zdravstvu u njihovom vlasništvu. Sredstva ostvare-na od županije odnosno Grada Zagreba, ustanova u zdravstvu eviden ra na računu podskupine 671, jer je ustanovama u zdravstvu čije se fi nanciranje decentrali-zira nadležni proračun županija, odnosno Grad Zagreb.

Primjer:

Županija je doznačila 100.000,00 kn bolnici u svom vlasniš-tvu za troškove dodatnog ulaganja na medicinskoj opremi.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Prihodi za fi nanciranje rashoda za nabavu nefi nancijske imovine

100.000 11121 67121

2.

Dodatno ulaganje na medicinskoj opremi- primljen račun dobavljača 100.000 45211 24521- povećanje vrijednos medicinske opreme 100.000 02241 91111

- plaćen račun dobavljaču 100.000 24521 11121

100


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

Ustanove u zdravstvu u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prihode ostva-rene od nadležne jedinice planiranju u okviru izvo-ra 11 – Opći prihodi i primici.

4. Prihodi od dobi Agencije za lijekove i medicinske proizvode

Vlada je 3. lipnja 2015. donijela Odluku o upotrebi dijela dobi Agencije za lijekove i medicinske pro-izvode. Odlukom se dio dobi Agencije za lijekove i medicinske proizvode u iznosu od 88.103.649,00 kn raspodjeluje sljedećim ustanovama u zdravstvu: Kli-nički bolnički centar Zagreb iznos od 6.700.000,00 kn, Klinički bolnički centar Sestre Milosrdnice iznos od 6.875.000,00 kn, Klinički bolnički centar Rijeka iznos od 12.036.280,00 kn, Klinički bolnički centar Osijek iznos od 21.492.426,00 kn, Klinički bolnički centar Split iznos od 2.900.000,00 kn, Klinika za dječje bole-s Zagreb iznos od 4.992.507,00 kn, Klinička bolnica Dubrava iznos od 8.590.000,00 kn, Klinička bolnica Merkur iznos od 2.238.471,00 kn, Opća bolnica Vi-rovi ca iznos od 2.511.950,00 kn, Opća bolnica Pula iznos od 1.905.000,00 kn, Opća i veteranska bolnica Hrvatski ponos – Knin iznos od 3.000.000,00 kn, Kli-nika za infek vne boles Dr. Fran Mihaljević iznos od 241.225,00 kn, Županijska bolnica Čakovec iznos od 570.790,00 kn, Opća bolnica Zabok i bolnica hrvat-skih veterana iznos od 1.300.000.00 kn i Opća bolni-ca Dubrovnik iznos od 12.750.000,00 kn.

Vlada je 17. rujna 2015. donijela još jednu Odluku o upotrebi dijela dobi Agencije za lijekove i medi-cinske proizvode kojom je 41.097.987,00 kuna dobi Agencije za lijekove i medicinske proizvode raspodje-lila ustanovama: Klinički bolnički centar Zagreb, iznos od 5.405.000,00 kuna; Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, iznos od 9.991.500,00 kuna; Klinička bolnica Dubrava, iznos od 2.225.000,00 kuna; Klinič-ki bolnički centar Osijek, iznos od 2.800.000,00 kuna; Klinički bolnički centar Split, iznos od 950.000,00 kuna; Klinički bolnički centar Rijeka, iznos od 2.575.000,00 kuna; Klinička bolnica Merkur, iznos od 3.400.000,00 kuna; Klinika za dječje boles Zagreb, iznos od 6.147.500,00 kuna; Opća bolnica Zabok i bol-nica hrvatskih veterana, iznos od 2.050.000,00 kuna; Opća bolnica Dr. Ivo Pedišić Sisak, iznos od 800.000,00 kuna; Opća bolnica Zadar, iznos od 3.237.500,00 kuna; i Neuropsihijatrijska bolnica Dr. Ivan Barbot – Popovača, iznos od 1.516.487,00 kuna.

Ustanove u zdravstvu sredstva ostvarena na teme-lju navedenih Odluka Vlade iz dijela dobi Agenci-je za lijekove i medicinske proizvode eviden raju 64172 Prihodi iz dobi trgovačkih društava u jav-

nom sektoru. Ova se sredstva planiraju i izvršava-ju u okviru izvora fi nanciranja 43 – prihoda za po-sebne namjene, jer je riječ o namjenskim prihodima čija je namjena defi nirana Odlukama za razvoj i obav-ljanje zdravstvene djelatnos zdravstvenih ustanova.

5. Prihodi iz nenadležnih proračunaZahtjevi za kvalitetnijom konsolidacijom utjecali su i na promjene u načinu eviden ranja sredstava koje ustanove u zdravstvu ostvaruju od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje im nisu nad-ležne ili iz državnog proračuna, ako im država nije osnivač. U slučaju da primjerice ustanova u zdrav-stvu u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave ostvari sredstva:

1) iz državnog proračuna, odnosno Ministarstva zdravlja ili nekog drugog ministarstva, odnosno

2) jedinice lokalne i područne (regionalne) samopra-ve koja joj nije nadležna,

prihod eviden ra na odgovarajućem osnovnom raču-nu u okviru podskupine računa 636 Pomoći prora-čunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadle-žan, kao što je prikazano primjerom u nastavku.

Evidencija kod ustanove u zdravstvu:

Opis IznosRačun

Duguje PotražujePrijenos sredstava ustanovi iz nenadležnog proračuna 3.500 11121 63611

Is račun koris i ustanova u zdravstvu u državnom vlasništvu kada ostvari sredstva od jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedeno zna-či promjenu u odnosu na dosadašnji pristup u kojem proračunski korisnici nisu imali mogućnost eviden -ranja pomoći od nenadležnih proračuna.

Sredstva iz nenadležnog proračuna (bilo državnog, bilo proračuna jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave) planiraju se na podskupini ra-čuna 636 Pomoći proračunskim korisnicima iz pro-računa, koji im nije nadležan i u okviru posebnog izvora fi nanciranja: pomoći.

Ovaj izvor fi nanciranja omogućuje fl eksibilnost u iz-vršavanju, odnosno sredstva iz tog izvora mogu se troši u visini ostvarenih prihoda bez obzira na plani-rane veličine. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koris podskupinu računa 366 – Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna za evi-den ranje doznake sredstava proračunskom korisni-ku, koji nije iz njegove nadležnos , bez obzira na to doznačuju li se navedena sredstva na račun korisnika ili nadležnog proračuna.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

101

UDK 657.2 ZDRAVSTVO

1. UvodUpravljanje troškovima se može defi nira kao pos -zanje menadžerskih ciljeva na temelju op malnog angažiranja troškova. Upravljanje troškovima uobiča-jeno obuhvaća sljedeće ak vnos (Belak, 1995., 130):

• Predviđanje, planiranje, budže ranje i kontrolu troškova.

• Analize koje pokazuju ponašanje troškova ovisno o promjeni okolnos u kojima su nastali, analizu uzroka odstupanja od predviđenih veličina.

• Zadržavanje troškova u prihvatljivim granicama.• Osiguranje informacija menadžerima, kako bi oni

mogli odabra između alterna va radi pos zanja op malnih ekonomskih rezultata.

Kako bi se navedene ak vnos mogle ispuni potreb-na je odgovarajuća informacijska podloga. Točnije, kako bi menadžment bio u mogućnos donosi od-luke potrebne su mu informacije o izravnim i neizrav-nim troškovima koji bi trebali što je više moguće bi povezani s pacijen ma koji su ih uzrokovali (Tan et al., 2009; 1). Glavni izvor h informacija je računovodstvo, odnosno računovodstvo troškova. U prošlos , računo-vodstvo troškova nije bio visok prioritet bolnicama s konvencionalnim sustavima plaćanja (Tan et al., 2009;

59). no kako upravljanje troškovima pridobiva sve veću važnost, isto tako i računovodstvo troškova postaje sve važnije. Taj trend je najviše uočljiv u okviru ame-ričkog zdravstvenog sustava i bolnica, gdje troškovno računovodstvo igra sve važniju ulogu u transformaciji na skrb koja se temelji na vrijednos (Hanover, 2014;1).

Nadalje, računovodstvo troškova i metode za obra-čun troškova su važne i zato što se na njihovim izra-čunima temelji proces pregovaranja između bolnica i zdravstvenih osiguravatelja (Fialová, 2013;34). Tako primjerice bolnice u SAD-u svake godine pregovara-ju s osiguravateljima oko cijene naknade za pružene zdravstvene usluge, specifi čno s osiguravateljem Me-dicare se pregovori odvijaju na temelju Resources Value Units metode, koja će kasnije bi objašnjenja u okviru ovog rada. U konačnici sustav obračuna troš-kova je važan pružateljima zdravstvenih usluga, jer je povećanje troškova zajedno sa zahtjevima za tran-sparentnošću u području rashoda javnog zdravstva podiglo važnost dostupnih informacija o troškovima zdravstvenih organizacije (HAFMA, 2013:4).

2. Ra o cost to charge metodaRa o of Cost to Charge (dalje u tekstu: RCC) je jedna od najčešće korištenih metoda koja se koris za alo-kaciju troškova u američkom zdravstvenom sustavu. Primarni razlog njene rasprostranjenos je u tome što se ova metoda može jednostavno implemen ra- , lagano održava i jednostavna je za razumijevanje.

Pod RCC metodom, iznos naknade je mjera na teme-lju koje se troškovi alociraju (Oracle, 2011:4). No, još jedan od razloga zbog kojeg se ova metoda koris la u velikoj mjeri jest što je američki osiguravatelj Me-

Tradicionalne metode obračuna troškova u zdravstvenom sustavuIvana Dražić Lu lsky*

Karlo Petruša **

Zdravstveni sustavi se prema određenim karakteris kama razlikuje od zemlje do zemlje. Razlike među njima proizlaze i iz njihovih potreba i resursa. Ono što povezuje većinu zdravstvenih sustava su rastući troškovi, te sve važnije postaje upravljanje troškovima. Stoga menadžeri zdravstvenih organizacija moraju često pronaći ravnotežu između poslovnih odluka i pružanja usluga ili programa koji su socijalnog karaktera. S ograniče-nim sredstvima, čelnici zdravstvenih organizacija često moraju pažljivo odabra kako će koris ograničene resurse koji su im na raspolaganju. Radi toga je u suvremenom zdravstvenom sustavu iznimno važan kon-cept upravljanja troškovima i metode obračuna troškova. U radu se prezen raju neke tradicionalne metode i njihova implementacija.

* Dr. sc. Ivana Dražić Lu lsky, izv. prof., Ekonomski fakultet - Zagreb.** Karlo Petruša, mag. oec, Zagreb.

Članak je rezultat rada na projektu Hrvatske zaklade za znanost 8509 Accoun ng and fi nancial repor ng reform as a means for strengthening the development of effi cient public sector fi nancial management in Croa a. Mišljenja, nalazi i zaključci ili preporuke navedene u ovom materijalu odnose se na autore, i ne odražavaju nužno stajališta Hrvatske zaklade za znanost.

102


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

dicare zah jevao korištenje ove metode kao dio iz-vještajnih oblika o troškovima. Medicareov izvještaj o troškovima se temelji na silaznoj metodi alokacije i primarno je dizajniran za izračun povrata naknade, a ne kao metoda za alokaciju troškova, te stoga često rezul ra nepreciznim rezulta ma (Baker, 1998: 20).

Dakle, RCC metodu su morali koris pružatelji zdrav-stvenih usluga koji su koris li Medicareov program. No, danas to više nije slučaj. I Medicare od 1999. go-dine koris suvremeniju RVU metodu. Unatoč tome, postoje određene procjene koje ukazuju kako više od 50 % zdravstvenih organizacija još uvijek koris ili se vra lo korištenju RCC metode (Imus, 2015). RCC me-toda procjenjuje troškove procedura u zdravstvu na temelju iznosa naknade, a može se opisa kao jedno-stavna metoda za procjenu troškova na procedural-noj razini. U okviru ove metode troškovi se sakupljaju u troškovnim centrima ili na razini odjela. Za m se računa omjer kao proporcija ukupnih troškova odjela ili centra troškova u odnosu na ukupni iznos naknade koji dobiva taj troškovni centar ili odjel.

Kako bi se izračunao trošak pojedine procedure uzima se omjer na razini odjela (troškovnog centra), koji se za- m mul plicira sa stvarnim iznosom naknade za tu pro-

ceduru. Za upotrebu RCC metode potrebne su tri pret-postavke (Management And Accoun ng Web, 2002.):

• Indirektni troškovi se nalaze u istom troškovnom bazenu (pretpostavlja se da su svi indirektni troš-kovi u potpunos zamjenjivi).

• Naknade odgovaraju intenzitetu tretmana.• Svaki tretman u jednakoj mjeri konzumira resurse i

opće troškove.

Postupak implementacije RCC metode je sljedeći (Ba-ker, 1998:15):

• U prvom koraku potrebno je izračuna omjer troš-kova i naknade. U ovom primjeru troškovni centar predstavlja laboratorij, ukupni troškovi laboratorija su izračunani na 477.277 kn, dok ukupna naknada iznosi 660.777 kn. Sljedećom formulom se dobiva omjer ukupnih troškova i ukupnog iznosa naknade na razini troškovnog centra.

• U drugom koraku potrebno je izračuna trošak po-jedine procedure. Ako je pretpostavka da iznos na-knade iznosi 100 kn, tada se dobiva sljedeći rezultat:

Dakle, kao što se može vidje iz primjera ova me-toda koris ukupne troškove kao udio u prihodima koji dolaze u obliku naknada i za m koris taj udio za izračun troškova svih usluga. Glavni problem koji se pojavljuje korištenjem ove jednostavne metode jest taj što ona pruža procjenu, koja se često temelji na nepreciznim podacima koji mogu doves do donoše-nja pogrešnih i neop malnih odluka.

3. Rela ve value units metodaRela ve Value Units (dalje u tekstu: RVU) slično kao i prethodno navedena RCC metoda predstavlja mjeru čija je svrha izračun naknade za pružene zdravstve-ne usluge (Reinhardt, 2010), no radi svoje fl eksibilne primjene koris se i kao tradicionalna metoda za alo-kaciju troškova u američkom zdravstvenom sustavu. RVU model je dio šireg modela: Resources – Based Rela ve Value Scale (RBRVS), koji se koris za kvan -fi ciranje naknade medicinskih usluga. RBRVS je izra-zito važan sustav zato što ga američki privatni zdrav-stveni osiguravatelji poput Medicarea, Medicaida i ostalih privatnih osiguravajućih društava koriste kako bi odredili iznos plaćanja za liječnike usluge, zato ve-liki broj medicinskih praksi i ins tucije koriste RVU.

RVU metoda pra specifi čne troškove za vrijeme pruža-nja medicinske usluge ili liječenja. Iz tog razloga ponekad se smatra i bo om-up metodom, jer započinje s uslu-gom. Kao što i samo ime RVU metode implicira, metoda se koris za mjerenje rela vne vrijednos resursa koji se utroše prilikom pružanja svake zdravstvene usluge. Osnova RVU metode je sljedeća (Baker, 1998:16):

• Prvo se troškovi alociraju većim troškovnim kom-ponentama, koje se sastoje od direktnog rada, di-rektnog materijala i OTP-a (odnosno u ovom sluča-ju opera vnih troškova pojedinog odjela).

• Nakon toga se formira RVU indeks, koji određu-je udio svake troškovne komponente u pojedinoj proceduri.

• U konačnici nakon što se formira RVU indeks, on se koris kako bi se odredio trošak procedure.

Važno je napomenu kako se RVU jedinice mogu dodijeli na razini industrije i na temelju poslovanja pojedine zdravstvene organizacije. Ako se dodjeljuju na razini industrije RVU jedinice se razlikuju i s obzi-rom na geografsko područje, pa je to jedan od razlo-ga zašto trošak liječničkih usluga nije is primjerice u New Yorku i na Floridi. Dakle, RVU jedinice se ko-riste za kvan fi kaciju i usporedbu različi h medicin-skih usluga od posjeta primarne zdravstvene zaš te do primjerice operacije (Johnson i Newton, 2002.). RVU jedinice se temelje na indeksu od 1,0 i pružaju ujednačeno mjerenje što podrazumijeva i to, da što je procedura kompleksnija to je i viši RVU.

RVU jedinice su izraz rela vnog troška procedure u odnosu na drugu proceduru u okviru istog odjela

Ukupni troškovi laboratorija

=477.277 kn

= 0.722221 RCCUkupni iznos naknade

laboratorija660.777 kn

100kn * 0.722221 = 72.22 kn

(naknada * RCC = trošak)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

103

UDK 657.2 ZDRAVSTVO

(Finkler i Ward, 1999:106). Računaju se tako, da se provede studija kojom se utvrđuje količina resursa koju konzumira svaka radnja. Različite radnje (ili or-ganizacijske jedinice) se za m uspoređuju i veza se uspostavlja (Finkler i Ward, 1999:74). Primjer imple-mentacije RVU metode na slučaju medicinskog labo-ratorija, gdje se RVU jedinice računaju na temelju po-slovanja tog laboratorija je prikazan u nastavku.

U ovom primjeru se pretpostavlja kako je alokacija općih troškova sukladna s alokacijom izravnih troš-kova. Također, pretpostavlja se da zdravstvena orga-nizacija provodi laboratorijske testove, točnije če ri različita medicinska testa i postoje samo dvije kate-gorije direktnih troškova: tehničar i materijalne za-lihe. Ti troškovi se mjere za svaki test pojedinačno, kako prikazuje sljedeća tablica .

Tablica 1. Primjeri laboratorijskih testova

Stavka Test 1 Test 2 Test 3 Test 4Broj obavljenih testova 500 150 100 230Direktni troškovi po testu u kn• Zalihe 5,00 1,20 7,40 2,00• Rad tehničara 10,00 15,00 5,00 20,00Ukupni direktni troškovi po testu u kn 15,00 16,20 12,40 22,00

Izvor: Hankins, R. W. i Baker, J.J. (2004), str. 85

Nakon što se utvrdio direktan trošak potrebno je izra-čuna prosječan p testa, kojem će bi dodijeljena RVU = 1. Prosječan trošak je (15,00 + 16,20 + 12,40 + 22,00) / 4 = 16,40 kn. S obzirom na to kako je prosječ-nom trošku dodijeljen RVU = 1, pojedinačni testovi imaju sljedeće RVU jedinice:

• Test 1 – 15,00 / 16,40 = 0,915 RVU• Test 2 – 16,20 / 16,40 = 0,988 RVU• Test 3 – 12,40 / 16,40 = 0,756 RVU• Test 4 – 22,00 / 16,40 = 1,341 RVU

Na temelju predočenih RVU jedinica opći troškovi la-boratorija se alociraju na sljedeći način: Ukupne RVU jedinice u razdoblju = 500 * 0,915 + 150 * 0,988 + 100 * 0,756 + 230 * 1,341 = 1.007,7 RVU. Ako se pretpo-stavi da su ukupni opći troškovi laboratorija 21.860 kn, tada će opći trošak po pojedinoj RVU jedinici izno-si 21.860 / 1.007,7 = 21,70 kn. Opći troškovi će bi alocirani na pojedine testove na sljedeći način:

• Test 1 – 21,70 * 0,915 RVU = 19,86 kn• Test 2 – 21,70 * 0,988 RVU = 21,44 kn• Test 3 – 21,70 * 0,756 RVU = 16,41 kn• Test 4 – 21,70 * 1,341 RVU = 29,08 kn

Na temelju prikazanoga, trošak testa 1 – bio bi jed-nak zbroju 15 kn izravnih troškova i 19,86 kn općih troškova, što ukupno iznosi 34,86 kn.

4. ZaključakZdravstvenim organizacijama su potrebni podaci o troš-kovima kako bi mogle donosi racionalne odluke koje se temelje na informacijama. Bez detaljnijih podataka i informacija, prak čki je nemoguće da zdravstvene or-ganizacije strateški upravljaju svojim poslovanjem i mi-nimiziraju utjecaj rastućih troškova. Kako bi se omogu-ćilo strateško upravljanje zdravstvenim organizacijama i adekvatna naplata zdravstvenih usluga u okviru američ-koga sustava razvijene su prikazane RCC i RVU metode.

U konačnici tradicionalne metode su inferiornije u odnosu na suvremene metode, jer pružaju: manje precizne rezultate, slabije razgraničenje između pro-fi tabilnih i neprofi tabilnih usluga, manje informacija potrebnih za formiranje cijena i strategija poslovanja, slabije prepoznaju relevantne troškove. No, kao što je prikazano, navedene metode se primarno koriste radi njihove prak čnos i jednostavne implementaci-je, a manje zbog preciznos njihovih rezultata.

Prema tome može se zaključi kako bi veće zdrav-stvene organizacije s većim prometom trebale veću pažnju posve prikupljanju što preciznijih i pouz-danijih informacija pomoću kojih će menadžment donosi odluke. S druge strane zbog jednostavni-je primjene manje zdravstvene organizacije poput obiteljskih praksi i liječnika opće medicine, trebali bi implemen ra tradicionalne metode kako bi koris njihove upotrebe mogle nadmaši nedostatke.

Literatura: 1. Baker, J. J. (1998) Ac vity-based Cos ng and Ac vity-based Management for Health Care.

Aspen Publica ons Inc., str. 15-20. 2. Belak, V. (1995) Menadžersko računovodstvo. RRIF Plus, Zagreb, str. 130. 3. Fialová, Š. (2013) Cos ng in condi ons of Czech hospitals. Univerzita Tomáše Ba ve Zlíně,

Fakulta managementu a ekonomiky, str. 34. 4. Finkler, S. A. i Ward, D. M. (1999) Essen als of Cost Accoun ng for Health Care Organiza -

ons. Jones & Bartle Learning, str. 74. 5. Finkler, S. A. i Ward, D. M. (1999) Issues in Cost Accoun ng for Health Care Organiza ons.

Aspen Publishers , str. 106. 6. HAFMA (2013) Interna onal approaches to clinical cos ng. Healthcare Financial Manage-

ment Associa on, Bristol, str. 4. 7. Hankins, R. W. i Baker, J. J. (2004) Management Accoun ng for Health Care Organiza ons:

Tools and Techniques For Decision Support. Jones & Bartle Learning str. 84–86. 8. Hanover, J. (2014) Business Strategy: Ge ng to Goal - The Role of Cost Accoun ng in U.S.

Health Systems’ Transforma on. IDC Health Insights, str. 1. 9. Imus, S. (2015) Healthcare Cost Accoun ng: Preparing for ACOs, Popula on Health Ma-

nagement and Lowering the Cost of Healthcare. Becker’s Hospital Review. Dostupno na: http://www.beckershospitalreview.com/finance/healthcare-cost-accounting-prepa-ring-for-the-future-overcoming-challenges-and-achieving-sustainable-benefi ts.html [ 30. kolovoza 2015.]

10. John son, S. E. i Newton, W. P. (2002) Resource-based Rela ve Value Units: A Primer for Aca-demic Family Physicians. Family Medicine, str. 1–5

11. Management And Accoun ng Web (2002) Applying ABC to healthcare [online]. Dostupno na: h p://maaw.info/Ar cleSummaries/ArtSumWestWt97.htm [10. kolovoza 2015.].

12. Oracle (2011) Achieving Clinical and Opera onal Excellence: How to Establish Healthcare Service Line Costs. Oracle, str. 4.

13. Powell, R. P. i Hodges, N. C. (2008) Financial Management for Health-System Pharmacists: Review of Financial Management and Cost Accoun ng Principles. American Society of Heal-th- System Pharmacists, str. 1.

14. Reinhardt, U. (2010) The Li le-Known Decision-Makers for Medicare Physician Fees [online]. Dostupno na: h p://economix.blogs.ny mes.com/2010/12/10/the-li le-known-decisi-on-makers-for-medicare-physicans-fees/ [10. kolovoza 2015.].

15. Tan, S. S. et al. (2009) Comparing Methodologies for the Alloca on of Overhead and Capital Costs to Hospital Services. Value in Health, Volume 12, No. 4, str. 1.

16. Tan, S. S. et al. (2011) Europe: Moving Towards Transparency, Effi ciency and quality in hospi-tals: DRGs and cost accoun ng: Which is driving which? Open University Press, str. 59.

17. White, F. (2014) Primary Health Care and Public Health: Founda ons of Universal Health Systems [online]. Dostupno na: h ps://www.karger.com/Ar cle/Pdf/370197 [2. kolovoza 2015.]

104

OBRAZOVANJE I ZNANOST UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

1. UvodNa temelju obveze utvrđene Zakonom o izvršavanju državnog proračuna za 2015. godinu, proračunski ko-risnici u visokom obrazovanju i znanos (dalje u tek-stu: korisnici) od 2015. godine obvezni su izvještava o ostvarenju i trošenju vlas h i namjenskih priho-da te primitaka. Opću uputu o načinu na koji će se ostvarivanje i trošenje vlas h i namjenskih prihoda i primitaka eviden ra u sustavu državne riznice izra-dilo je Ministarstvo fi nancija, a Ministarstvo znano-s , obrazovanja i sporta svojom je uputom detaljnije propisalo specifi čnos novog izvještavanja.

Korisnici su pola godine na mjesečnoj osnovi dostav-ljali Izvještaje o prihodima i rashodima, primicima i izdacima po izvorima1 (dalje u tekstu: izvještaj po izvorima) Ministarstvu znanos , obrazovanja i sporta na temelju kojih su u sustavu državne riznice eviden- rani ostvareni vlas i namjenski prihodi i primici,

te izvršeni rashodi i izdaci iz ovih izvora. U nastavku daje se prikaz analize ostvarenja prihoda i izvršenja rashoda i izdataka za proračunske korisnike u viso-kom obrazovanju i znanos za razdoblje I. – VI. 2015. godine u koju su uključeni vlas i namjenski prihodi i primici, kao i osvrt na nepravilnos uočene u izvje-štajima po izvorima.

* Mirela Zagorac, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.1 Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta izradilo je Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima po izvorima u svrhu izvještavanja korisnika o ostvarenim vlas m i namjenskim prihodi-ma, primicima, rashodima i izdacima.

2. Izvršenje rashoda i izdataka I. – VI. 2015.

Prema podacima koje je 116 korisnika (90 visokih uči-lišta i 26 javnih znanstvenih ins tuta) iskazalo u mje-sečnim izvještajima po izvoru, u razdoblju od siječnja do lipnja 2015. godine 681,8 mil. kuna rashoda i izda-taka fi nancirano je iz vlas h i namjenskih prihoda i primitaka. U istom razdoblju korisnici su iz državnog proračuna ostvarili 1.742,3 mil. kuna iz čega proizla-zi da se 72 % ukupnih rashoda korisnika fi nancira iz državnog proračuna, a 28 % iz vlas h i namjenskih prihoda i primitaka.

Ukupno izvršenje rashoda i izdataka u promatranom razdoblju za korisnike u visokom obrazovanju i znano-s iznosi 2.454 mil. kuna od čega se 2.016 mil. kuna odnosi na visoka učilišta2, 243 mil. kuna na javne in-s tute, a 164 mil. kuna na rashode svih korisnika u visokom obrazovanju i znanos (107 mil. kuna pro-gram usavršavanja znanstvenih novaka, 50 mil. kuna ugovorno fi nanciranje znanstvene djelatnos , 2,5 mil. kuna centri izvrsnos , održavanje znanstvenih skupova i znanstvene infrastrukture, europski znan-stveni projek i međunarodna suradnja).

2 U navedenom iznosu uključeno je i 122,4 mil. kuna sredstava za poboljšanje studentskog standarda, te subvencionirani smještaj i prehranu koja iz državnog proračuna ostvaruju studentski centri i druge pravne osobe.

Polugodišnji rezulta poslovanja u visokom obrazovanju i znanos – analiza i uočene nepravilnos u izvještajimaMirela Zagorac *

Autorica daje prikaz analize poslovanja proračunskih korisnika u visokom obrazovanju i znanos u prvom polugodištu 2015., praćenjem ostvarenja prihoda i primitaka, te izvršenja rashoda i izdataka po izvorima fi nanciranja. Posebno se osvrće na nepravilnos u knjigovodstvenom iskazivanju pojedinih poslovnih doga-đaja i izvještavanju po izvorima.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

105

UDK 657.2 OBRAZOVANJE I ZNANOST

Tablica 1. Izvršenje rashoda i izdataka u razdoblju I. – VI. 2015.

Razdjel/ glava

Izvršenje rashoda i izdataka 01.2015. - 06.2015.

UKUPNO SVI IZVORI

Opći prihodi i primici

Vlas i i namjenski prihodi i primici

Udio vinp

- 080 MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA 2,424,056,956.42 1,742,266,657.06 681,790,299.36 28.13- 08005 Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta 164,602,851.95 164,602,851.95 - 08006 Sveučilišta i veleučilišta u Republici Hrvatskoj 2,016,478,581.29 1,421,341,277.46 595,137,303.83 29.51- 08008 Javni ins tu u Republici Hrvatskoj 242,975,523.18 156,322,527.65 86,652,995.53 35.66

tranom razdoblju iznosi 2.016,5 mil. kuna3, od čega se 60 % odnosi na rashode za zaposlene, 17 % na materijalne rashode, 11 % na naknade građanima i kućanstvima, 6 % na ostale rashode i 6 % na rashode za nabavu nefi nancijske imovine. Kod javnih ins tuta od ukupno izvršenih rashoda i izdataka iz svih izvora u okviru glave 08008 Javni ins tu u Republici Hrvat-skoj u visini 243 mil. kuna4, 69 % odnosi se na rashode za zaposlene, 26 % na materijalne rashode i 4 % na rashode za nabavu nefi nancijske imovine.

Promatrajući udio vlas h i namjenskih izvora u sku-pinama rashoda razvidno je da se kod visokih učilišta iz vlas h i namjenskih prihoda i primitaka fi nancira:

• 176 mil. kuna ili 15 % ukupnih rashoda za zaposlene • 272 mil. kuna ili 80 % ukupnih materijalnih rashoda • 118,2 mil. kuna ili 89 % ukupnih rashoda za nabavu

nefi nancijske imovine.

Kod javnih ins tuta iz vlas h i namjenskih prihoda i primitaka fi nancira se:

• 29,7 mil. kuna ili 17 % ukupnih rashoda za zaposlene • 44,3 mil. kuna ili 71 % ukupnih materijalnih rashoda• 9,7 mil. kuna ili 100 % ukupnih rashoda za nabavu

nefi nancijske imovine.

I visoka učilišta i javni ins tu značajan dio materijal-nih rashoda podmiruju iz vlas h i namjenskih priho-da (80 %, odnosno 71 %).

3 Navedeni iznos ne uključuje 164,6 mil. kuna izvršenih rashoda za znanstvene novake, ugovorno fi nanciranje znanstvene djelatnos , centre izvrsnos i druge rashode svih korisnika u visokom obrazo-vanju i znanos . Najveći dio ovog iznosa odnosi se na rashode za zaposlene (104 mil.), a ostatak pretežito na materijalne rashode.4 Ibid.

Prema izvršenju rashoda i izdataka iz vlas h i na-mjenskih prihoda i primitaka u promatranom raz-doblju, 295,8 mil. kuna podmireno je iz vlas h pri-hoda, 217,2 mil. kuna iz ostalih prihoda za posebne namjene, 140,5 mil. kuna iz EU pomoći, a 28,2 mil. kuna iz ostalih izvora.

Tablica 2. Izvršenje iz vlas h i namjenskih prihoda i pri-mitaka

‘Izvor sredstava HRK- Vlas prihodi 295,862,765.05- Ostali prihodi za posebne namjene 217,175,690.81- Pomoći EU 140,506,261.53- Ostale pomoći 21,075,787.31- Donacije 3,760,479.66- Prihodi od nefi nancijske imovine 36,147.00- Namjenski primici od zaduživanja 3,373,168.00 ‘Ukupno svi izvori 681,790,299.36

Svi rashodi i izdaci korisnika, koji su fi nancirani iz vla-s h i namjenskih prihoda i primitaka, iskazani su pre-ma programskoj klasifi kaciji, odnosno prema ak vno-s ma/projek ma na koje se odnose, i to za redovnu ak vnost, kapitalne projekte ili EU projekte. Prema iskazanim podacima u polugodišnjem razdoblju 77 % rashoda odnosi se na redovnu djelatnost, a preostali dio uglavnom na EU projekte. Budući da se značajan iznos kapitalnih projekata fi nancira iz EU sredstava, is su iskazani u okviru EU projekata. U okviru kapi-talnih projekata iskazan je preostali, manje značajan iznos kapitalnih projekata, koji se ne fi nanciraju iz EU pomoći već iz općih prihoda i primitaka i/ili vlas h i namjenskih prihoda i primitaka.

Izvršenje rashoda i izdataka iz svih izvora u okviru glave 08006 Sveučilišta i veleučilišta u RH u proma-

Tablica 3. Izvršenje iz vlas h i namjenskih prihoda i primitaka prema programskoj klasifi kaciji

Razdjel/ glava


‘REDOVNA DJELATNOST

KAPITALNI PROJEKTI

EU PROJEKTI UKUPNO

- 08006 Sveučilišta i veleučilišta u Republici Hrvatskoj 445.4 11.8 137.9 595.1- 08008 Javni ins tu u Republici Hrvatskoj 81.9 .2 4.6 86.6- 080 UKUPNO 527.3 12. 142.5 681.8

106


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

Izvršenje materijalnih rashoda na razini podskupine ukazuje da se najveći dio materijalnih rashoda odnosi na rashode za usluge (55 % visoka učilišta, odnosno 45 % javni ins tu ), za m na rashode za materijal i energiju (17 % visoka učilišta / 33 % javni ins tu ) i na naknade troškova zaposlenima (13 % visoka učili-šta / 13 % javni ins tu ). Od 272 mil. kuna materijal-nih rashoda visokih učilišta najveće iznose na razini odjeljka čine intelektualne usluge 92 mil. kuna, usluge tekućeg i inves cijskog održavanja 11 mil. kuna i za-kupnine i najamnine devet mil. kuna u okviru rashoda za usluge, za m energija 18 mil. kuna i uredski mate-rijal 15 mil. kuna, te službena putovanja 27 mil. kuna (u okviru naknada troškova zaposlenima).

Od 44 mil. kuna materijalnih rashoda javnih ins tuta 11 mil. kuna odnosi se na materijal i sirovine, devet mil. kuna na intelektualne usluge, a če ri mil. kuna na službena putovanja. Iz analize materijalnih rasho-da koju je Ministarstvo fi nancija izradilo za svih 735 proračunskih korisnika državnog proračuna ( jela izvršne vlas , jela sudbene vlas , ustanove u soci-jalnoj skrbi, zdravstvu, kulturi, agencije) proizlazi da ustanove u visokom obrazovanju i znanos imaju, u odnosu na prosječni iznos po zaposleniku, povećane troškove službenih putovanja, stručnih usavršavanja,

uredskog materijala i reprezentacije, iako se navedeni rashodi u najvećem dijelu fi nanciraju iz vlas h i na-mjenskih prihoda.

Istovremeno, ove ustanove imaju manje troškove za energiju, komunalne usluge (visoko obrazovanje) i najamnine od prosječnog troška svih korisnika držav-nog proračuna po kvadratnom metru. Svrha navede-ne analize je utvrdi standardne, odnosno op malne troškove prema vrstama materijalnih rashoda kako bi se usporedbom iden fi cirali proračunski korisnici čiji troškovi odstupaju od prosječnih i utvrdili razlo-zi za navedeno. Primjerice, za povećane rashode za intelektualne usluge korisnika jasno je da proizlaze iz djelatnos visokog obrazovanja i znanos (ugovori o djelu i ugovori o autorskom djelu).

Tablica 4. Izvršenje prema ekonomskoj klasifi kaciji i izvorima

Razdjel/ glava/ račun


UKUPNO SVI IZVORI


Vlas i i namjenski

prihodi i primici

Udio vinp u ukupnim rash

i izd

Udio skupine u rash i izd

glave

- 080 MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA 2259.5 1577.7 681.8 30.17

- 08006 Sveučilišta i veleučilišta u Republici Hrvatskoj 2016.5 1421.3 595.1 29.51 100.00- 3 Rashodi poslovanja 1882.2 1406.9 475.2 25.25 93.34+ 31 Rashodi za zaposlene 1168.4 992.2 176.2 15.08 57.94+ 32 Materijalni rashodi 340.4 68.3 272. 79.93 16.88+ 34 Financijski rashodi 2.8 .3 2.5 88.17 0.14+ 35 Subvencije . . 100.00 0.00+ 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 6.1 6.1 100.00 0.30

+ 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i drug 232.4 217.4 15. 6.47 11.52

+ 38 Ostali rashodi 132. 128.8 3.3 2.48 6.55- 4 Rashodi (za nabavu nefi nancijske imovine) 132.6 14.4 118.2 89.15 6.58- 5 Izdaci za fi nancijsku imovinu i otplate zajmova 1.7 1.7 100.00 0.08- 08008 Javni ins tu u Republici Hrvatskoj 243. 156.3 86.6 35.66 100.00- 3 Rashodi poslovanja 233.2 156.3 76.9 32.98 96.00+ 31 Rashodi za zaposlene 168.2 138.5 29.7 17.65 69.22+ 32 Materijalni rashodi 62.1 17.8 44.3 71.31 25.57+ 34 Financijski rashodi .3 .3 100.00 0.10+ 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 1.9 1.9 100.00 0.76

+ 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i drug .7 .7 100.00 0.29

+ 38 Ostali rashodi .1 .1 100.00 0.06- 4 Rashodi (za nabavu nefi nancijske imovine) 9.7 9.7 100.00 4.00

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

107


Tablica 5. Izvršenje materijalnih rashoda prema ekonomskoj klasifi kaciji i izvorima

Razdjel/ glava/ račun

Izvršenje materijalnih rashoda 01.2015. - 06.2015.

UKUPNO SVI IZVORI


Vlas i i namjenski prihodi i primici

Udio vinp u ukupnim mat

rash

Udio podskupine u mat rash i izd

glave

- 080 MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA

- 08006 Sveučilišta i veleučilišta u Republici Hrvatskoj

- 32 Materijalni rashodi 340.4 68.3 272. 79.93 100.00+ 321 Naknade troškova zaposlenima 62.8 25.5 37.3 59.40 13.72+ 322 Rashodi za materijal i energiju 64. 17.3 46.7 72.96 17.16+ 323 Rashodi za usluge 174.7 23.2 151.5 86.69 55.68

+ 324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 12.5 .3 12.1 97.33 4.46

+ 329 Ostali nespomenu rashodi poslovanja 26.3 1.9 24.4 92.70 8.98- 08008 Javni ins tu u Republici Hrvatskoj - 32 Materijalni rashodi 62.1 17.8 44.3 71.31 100.00+ 321 Naknade troškova zaposlenima 10. 4. 6. 60.13 13.54+ 322 Rashodi za materijal i energiju 19.7 4.6 15. 76.46 33.92+ 323 Rashodi za usluge 28.3 8. 20.3 71.67 45.75

+ 324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 1.1 . 1. 95.75 2.28

+ 329 Ostali nespomenu rashodi poslovanja 3.2 1.2 2. 63.15 4.50

su u visini 5,2 mil. kuna, a če ri mil. kuna ostvarenih prihoda od imovine u najvećem dijelu odnosi se na kamate na oročena sredstva i depozite.

Javni ins tu ostvarili su 89,4 mil. kuna, i to najviše vlas h prihoda (67,7 mil. kuna), od pruženih usluga (64,9 mil. kuna) i prodaje proizvoda i robe (2,8 mil. kuna). Osim toga, 10,2 mil. ostvarili su od EU pomoći, a dva mil. iz proračuna županija, gradova i općina i ostalih pomoći od subjekata unutar općeg proraču-na. Također, pet mil. kuna ostvareno je od prihoda za posebne namjene, a prihoda od imovine u iznosu od 2,9 mil. kuna (kamate na oročena sredstva).

Tablica 6. Ostvarenje prema ekonomskoj klasifi kaciji5

- 080 MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA

Ostvareno 1.1.2015 - 30.6.2015

- 08006 Sveučilišta i veleučilišta u Republici Hrvatskoj -407.5

- 6 Prihodi poslovanja -405.5

- 63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće -84.1

- 64 Prihodi od imovine -4.

- 65 Prihodi od administra vnih pristojbi i po posebnim propisim -163.

- 66 Ostali prihodi -154.5- 7 Prihodi od prodaje nefi nancijske imovine -.9

5 U izvještaju iz sustava državne riznice svi prihodi i primici iskazani su s nega vnim predznakom.

3. Ostvarenje prihoda i primitaka I. – VI. 2015.

Korisnici u visokom obrazovanju i znanos su u izvje-štajima po izvorima iskazali saldo na računu u visini 882 mil. kuna na dan 1. 1. 2015. godine. Ovaj saldo rezultat je, u najvećem dijelu, ostvarenih prihoda iz prethodne(ih) godine(a) po posebnim propisima (424 mil. kuna), vlas h prihoda (337 mil. kuna) i EU po-moći (77 mil. kuna). Nakon podmirivanja dijela ras-hoda i izdataka iz raspoloživog salda u promatranom razdoblju, sredstva na računu na dan 30. 6. 2015. iznose 779 mil. kuna.

U prvoj polovini 2015. godine korisnici u visokom obrazovanju i znanos ostvarili su 496,9 mil. kuna prihoda i primitaka. Proračunski korisnici u visokom obrazovanju ostvarili su 407,5 mil. kuna, i to najviše prihoda po posebnim propisima (163 mil. kuna) koji se u najvećem dijelu odnose na prihode od par ci-pacije kojom studen sudjeluju u troškovima studija na akredi ranim studijskim programima (139,2 mil. kuna) i vlas h prihoda (149,2 mil. kuna), koje kori-snici ostvaruju od pruženih usluga (138,9 mil. kuna) i prodaje proizvoda i robe (10,4 mil. kuna).

Značajne prihode korisnici su ostvarili i od EU po-moći (64 mil.), za m iz proračuna županija, gradova i općina (12,3 mil. kuna) i ostalih pomoći od subjeka-ta unutar općeg proračuna i iz inozemstva (7,2 mil. kuna). Donacije od fi zičkih i pravnih osoba ostvarene

108


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

- 8 Primici od fi nancijske imovine i zaduživ -1.1- 08008 Javni ins tu u Republici Hrvatskoj -89.4- 6 Prihodi poslovanja -89.3

- 63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće -12.3

- 64 Prihodi od imovine -2.9

- 65 Prihodi od administra vnih pristojbi i po posebnim propisim -5.1

- 66 Ostali prihodi -69.- 7 Prihodi od prodaje nefi nancijske imovine -.1

4. Uočene nepravilnos u izvještajima po izvorima

Korisnici su, počevši od 2015. godine, na mjesečnoj bazi dostavljali Ministarstvu znanos , obrazovanja i sporta izvještaje u kojima su iskazivali ostvarene pri-hode, primitke, rashode i izdatke sukladno proračun-skim klasifi kacijama s naglaskom na izvore fi nancira-nja. Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta je, sukladno dostavljenim podacima, unosilo dokumente koji sadrže pojedinačne ili konsolidirane podatke ko-risnika u SAP sustav. Iako je obveza planiranja (i izvr-šavanja) po izvorima fi nanciranja utvrđena Zakonom o proračunu, mnogi korisnici su tek uvođenjem ovoga izvještaja u praksi počeli primjenjiva navedenu ob-vezu. Ministarstvo fi nancija je kod knjiženja unesenih dokumenata uočilo nepravilnos koje se navode u nastavku.

Iskazani rashodi po izvoru veći su od raspoloživih prihoda tog izvora

Često se događa da korisnik početno fi nancira rasho-de iz vlas h sredstava, a tek kasnije ostvari prihode primjerice iz EU pomoći (za rashode koje je već pla- o). Rashod početno treba iskaza iz izvora iz kojeg je

i isplaćen. Nakon primitka sredstava treba napravi preknjiženje rashoda tako da se u izvještaju po izvo-rima fi nanciranja iskažu rashodi na EU pomoćima u pozi vnom, a na vlas m sredstvima u nega vnom iznosu. Ako doznaka sredstava nije u jeku iste go-dine, sredstva uplaćena u sljedećoj godini mogu se troši za pokriće rashoda, koje su planirani iz izvora koji je potrošen prethodne godine (vlas ).

Rashodi koji su iskazani na izvoru koji ne sadrži dovoljno raspoloživih prihoda za trošenje, ne mogu se proknjiži- u SAP sustavu zbog postavljenih kontrola prihoda i

rashoda po svakom izvoru. Raspoloživi iznos za troše-nje (knjiženje) sastoji se od salda na dan 1. 1. 2015. tog izvora uvećanog za ostvarene prihode/primitke u pro-teklom razdoblju (tekuće godine) tog izvora, umanjeno za isplaćene rashode/izdatke u proteklom razdoblju (tekuće godine) iz tog izvora. Korisnici su obvezni pre-nosi u izvještaju raspoloživi saldo iz mjeseca u mjesec radi kontrole iskazivanja rashoda i izdataka.

Nepravilnos u okviru izvora 11 Opći prihodi i pri-mici

Uputom o načinu praćenja ostvarivanja i trošenja vlas h i namjenskih prihoda i primitaka javnih ustanova u sustavu visokog obrazovanja i znanos je naglašeno kako se svi prihodi ostvareni iz proraču-na Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta, izrav-no iz državnog proračuna ili preko sveučilišta (za ras-hode za zaposlene, materijalne rashode, studentski zbor, ugovorno fi nanciranje znanstvene djelatnos , kapitalne rashode), eviden raju isključivo na računi-ma podskupine 671 – Prihodi iz nadležnog proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos proračunskih ko-risnika.

Među m, uočeno je da pojedini korisnici iskazuju navedene prihode u okviru prihoda za posebne na-mjene. Ovakvo (pogrešno) eviden ranje ima za po-sljedicu dvostruko eviden ran rashod u državnom proračunu, jednom na izvoru 11 Opći prihodi i primici Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta, a drugi puta na temelju izvještaja po izvorima u kojem je ko-risnik iskazao iste rashode u okviru izvora 43 Prihodi za posebne namjene.

Račun Naziv računa Ispravno Neispravno671 Prihodi iz na-

dležnog pro-računa za fi nan-ciranje redovne djelatnos proračunskih korisnika

MZOS par cipacija u troškovima studija na akredi ranim studijskim programima za redovite studente koji prvi put up-isuju prvu godinu studija i studente koji su ostvarili 55 i više ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini

Razlikujemo stoga, par cipaciju u troškovima studija na akredi ranim studijskim programima:

• Za redovite studente koji prvi put upisuju prvu godinu studija i studente koji su ostvarili 55 i više ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini, koju plaća Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta i koja se eviden ra na računima u okviru podskupi-ne 671 – Prihodi iz nadležnog proračuna za fi nan-ciranje redovne djelatnos proračunskih korisnika (izvor 11).

• Koja se naplaćuje od studenata i koja se eviden ra na računima na podskupini 652 Prihodi po poseb-nim propisima te se smatra namjenskim prihodom (izvor 43).

Nepravilnos u okviru izvora 52 Ostale pomoći

Prihodi koje visoka učilišta i znanstveni ins tu ostvaruju od inozemnih vlada i međunarodnih orga-nizacija, izvanproračunskih korisnika, kao i iz županij-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

109


skih, gradskih i općinskih proračuna eviden raju se na računima u izvoru 52 Ostale pomoći.

Račun Naziv računa Ispravno Neispravno63111, 63112, 63121, 63122

Pomoći od inozemnih vlada (u EU / izvan EU)

Universitaet Koeln, King Baudoin Foun-da on, Brisel

63211, 63221 Pomoći od međunarodnih organizacija

NATO

63414, 63424 Pomoći od HZMO, HZZ i HZZO

HZZ stručno osposobljava-nje bez zasniv-anja radnog odnosa

63415, 63425 Pomoći od ostalih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna

Isključivo:

Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Fond za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Centar za restruk-turiranje i prodaju, HRT i HŽ Infrastruk-tura

63416, 63426 Pomoći od izvanpro-računskih korisnika županijskih, gradskih i općinskih proračuna

Isključivo županijske uprave za ceste

JLPRS (SVOS, SVST)

63611, 63621 Pomoći proračun-skim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan

Isključivo županije, gradovi, općine

Prihodi koje korisnik ostvaruje od Universitaet Koeln ili King Baudoin Founda on Brisel ne pripadaju ovom izvoru. Navedeni prihodi klasifi ciraju se kao tekuće do-nacije od neprofi tnih organizacija. Prema upu Mini-starstva fi nancija iz 2012. godine, prihode koje korisnik ostvaruje od HZZ-a za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa ne eviden ra se u okviru ovog izvora, već u okviru izvora 43. Prema podacima iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2015. godinu (NN, br. 73/14) izvanproračunski kori-snici državnog proračuna, osim HZMO, HZZ i HZZO, su Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Fond za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost, Državna agencija za osigura-nje štednih uloga i sanaciju banaka, Centar za restruk-turiranje i prodaju, HRT i HŽ Infrastruktura d.o.o.

Prihodi od Fonda za zaš tu okoliša i energetsku učin-kovitost ostvareni za provedbu studentskog projekta Membrain – projekt samoodržive kuće ili kao pot-pora za praćenje morskih sisavaca i monitoring vuka

i risa ispravno su klasifi cirani kao pomoć od ostalih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Na računima pomoći od izvanproračunskih korisnika žu-panijskih, gradskih i općinskih proračuna eviden raju se isključivo prihodi od županijskih uprava za ceste i prihodi svih drugih jela su pogrešno klasifi cirani.

Kada se radi o pomoćima proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan, radi se isključivo o po-moćima iz proračuna jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave. Plaćanja ostvarena od ostalih proračunskih korisnika (ministarstava, agencija i dr.) mogu se klasifi cira isključivo kao vlas ili namjenski prihod (izuzev prihoda od nadležnog ministarstva koji se isključivo iskazuju u izvoru 11 Opći prihodi i primici).

Nepravilnos u okviru izvora 43 Prihodi za posebne namjene

Prihodi čije su korištenje i namjena utvrđeni poseb-nim propisima, a koje korisnik ostvaruje obavljanjem poslova iz svoje osnovne djelatnos , eviden raju se na računima u okviru podskupine 652 Prihodi po po-sebnim propisima koji prema Veznim tablicama pri-padaju izvoru 43. Radi se najčešće o prihodima od par cipacije kojom studen sudjeluju u troškovima studija na akredi ranim studijskim programima, koje izvodi visoko učilište.

Račun Naziv računa Ispravno Neispravno65264 Sufi nanciranje ci-

jene usluge, par ci-pacije i slično

Par cipacija stude-nata u troškovima studija na akred-i ranim studijskim programima

Uplate studenata za organizaciju Europ-skog sveučilišnog nogometnog prvenst-va (SVOS)

MZOS par cipacija u troškovima studija na akredi ranim studi-jskim programima za redovite studente, koji prvi put upisuju prvu godinu studija i stu-dente koji su ostvarili 55 i više ECTS bodova u prethodnoj akadem-skoj godini

65267 Prihodi s naslova osiguranja, refun-dacije štete i totalne štete

Osiguravajuća društva

65268 Ostali prihodi za posebne namjene

Zaklada za znanost

HZZ stručno osposo-bljavanje bez zasniv-anja radnog odnosa

Sredstva koja sas-tavnice uplaćuju za riznicu temeljem odluke Senata

ASOO za projekt Istraživanje kval-itete i promidžba novigradske dagnje NOVIDA

Ugovorno fi nanciranje znanstvene djelatnos

Međunarodna radionica

Par cipacija za tečaj

110


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

65148 Ostale naknade i pristojbe za pose-bne namjene

65218 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene

Nepravilnos u okviru izvora 31 Vlas prihodi

Prihodi koje visoka učilišta i ins tu ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvje ma, a koje mogu obavlja i drugi pravni subjek izvan op-ćeg proračuna eviden raju se na računima u okviru podskupine 661 – Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga na izvoru 31 Vlas prihodi.

Račun Naziv računa Ispravno Neispravno66141 Prihodi od prodanih

proizvodaprodaja znanstvenog časopisa, knjiga, skrip prodaja grožđa

66142 Prihodi od prodaje robe

66151 Prihodi od pruženih usluga

ko zacija za konferencije

posebni programi obrazovanja pomoraca

analize laboratorija za vina, tla i ulja

arheološko istraživanje

iznajmljivanje prostora za usluž-ne aparate, st. doma 6422

64 Prihodi od imovine Prihodi od dividendi, kamata

Nepravilnos u okviru izvora 61 Donacije

Prihodi koje visoka učilišta i znanstveni ins tu ostva-ruju od domaćih i/ili inozemnih fi zičkih osoba, ne-profi tnih organizacija6, trgovačkih društava i ostalih subjekata izvan općeg proračuna7 eviden raju se na

6 Registar neprofi tnih organizacija u elektroničkom obliku vodi Ministarstvo fi nancija kao popis neprofi tnih organizacija. Podaci iz Registra javni su i dostupni na internetskoj stranici Ministarstva fi -nancija: h p://www.mfi n.hr/hr/registar-npf.7 Središnji proračun jest državni proračun i fi nancijski planovi izvan-proračunskih korisnika državnog proračuna. Opći proračun je defi -

računima u okviru podskupine 663 Donacije od prav-nih i fi zičkih osoba izvan općeg proračuna (izvor 61).

Račun Naziv računa Ispravno Neispravno66311, 66321 Donacije od fi zičkih

osoba66312,

66322

Donacije od neprofi tnih organizacija

Agencija za elektroničke medije

HKD Napredak Dubrovnik

Hrvatska gospodarska komora

Swiss Na onal Science Founda on

66313, 66323 Donacije od trgovačkih društava

Ford motor company USA

66314, 66324 Donacije od ostalih subjekata izvan općeg proračuna

Vlada RH Ured za suzbijanje zlouporaba droga

Visoka učilišta i ins tu ne mogu ostvariva dona-cije od drugih proračuna i proračunskih korisnika. Iz navedenog razloga nije moguće ispravno eviden ra donaciju proračunskog korisnika.

Nepravilnos u okviru izvora 51 EU pomoći

U Izvještaju po izvorima korisnici su iskazivali sve pri-hode u vezi s Europskom unijom na računima tekućih i kapitalnih pomoći od ins tucija i jela EU (63231 i 63241). Zbog specifi čnih pravila planiranja i izvršava-nja ovog izvora, kao i statusa proračunskih korisnika koji ostvarivanje i trošenje prihoda od EU pomoći od 2015. godine eviden raju u sustavu državne riznice, izradit će se posebna uputa koja će propisa način eviden ranja prihoda koje korisnici ostvaruju iz Eu-ropske unije, odnosno preko posredničkih jela.

niran kao središnji proračun i proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te izvanproračunski korisnici jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave. Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2015. godinu objavljen je u Narod-nim novinama br. 73/14.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

111


Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Račun-skom planu (NN, br. 114/10 i 31/11 – ispravak) koji je bio na snazi od 2011. do početka ove godine, de-fi niran je sitni inventar kao dugotrajna imovina, čiji je upotrebni vijek duži od godinu dana, a pojedinač-na nabavna vrijednost manja od 3.500 kuna. S dru-ge strane, člankom 19. ovoga Pravilnika dana je mo-gućnost da se dugotrajna imovina čiji je pojedinačni trošak nabave (nabavna vrijednost) niži od 3.500,00 kuna može otpisa jednokratno, stavljanjem u upo-trebu uz obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u korisnom vijeku upotrebe.

Ovakva odredba omogućavala je da računovođe na temelju svoje prosudbe, a slijedeći logiku jedinstve-nog razvrstavanja dugotrajne imovine istog pojavnog oblika, odrede koju će imovinu jednokratno otpisa , a koju će pra u okviru dugotrajne imovine i postupno otpisiva u korisnom vijeku uporabe. I ne samo to, već da koriste mogućnost jednokratnog otpisa imovine male vrijednos , ali je zbog njene dugotrajnos upo-trebe vode u okviru svoje dugotrajne imovine. Dakle, omogućavala se fl eksibilnost pristupa u eviden ranju sukladno potrebama pojedinih subjekata.

Novim Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 124/14), koji se primjenjuje od početka 2015. godine, sitni inventar se klasifi cira:

• Kao proizvedena kratkotrajna nefi nancijska imo-vina koja se ne utroši jednokratnom upotrebom u procesu poslovanja.

• I otpisuje se jednokratno stavljanjem u uporabu ili kalkula vno, razmjerno trošenju.

Dvije su ključne razlike u odnosu na dosadašnje po-stupanje. Prva, sitni inventar više se ne smatra du-gotrajnom, već kratkotrajnom nefi nancijskom imo-vinom koja se ne utroši jednokratnom upotrebom u procesu poslovanja, pa se stoga primjerice: o rači, čaše, vilice, žice, kutomjeri, troku , zavjese i sl., vode

kao sitni inventar. Drugo, nabavna vrijednost imovi-ne koja se knjiži pod kategorijom sitnog inventara više nema vrijednosnu granicu od 3.500,00 kuna.

Zadržana je odredba Pravilnika prema kojoj se proi-zvedena dugotrajna nefi nancijska imovina, čiji je po-jedinačni trošak nabave (nabavna vrijednost) niži od 3.500,00 kuna može otpisa jednokratno, stavljanjem u upotrebu uz obvezu pojedinačnog ili skupnog praće-nja u korisnom vijeku upotrebe. Dakle, školske stolice i klupe klasifi cirat će se u dugotrajnu imovinu, a raču-novođa će (s obzirom na to da im je pojedinačni trošak nabave niži od 3.500,00 kuna) prosudi hoće li ih otpi-sa jednokratno ili postupno. Navedena odluka ovisit će i o prethodnim postupanjima s istom imovinom.

Nabava školskih stolica i klupa eviden ra se u okviru ra-zreda 4 – Rashoda za nabavu nefi nancijske imovine. Ras-hodi za nabavu dugotrajne nefi nancijske imovine priznaju se u trenutku nabave i eviden raju istodobno s iskaziva-njem obveze u skupini računa 24. Uz priznavanje rashoda za nabavu i obveze, potrebno je iskaza vrijednost imovi-ne, i to tako da se poveća vrijednost imovine (u razredu 0) i povećaju vlas izvori (u skupini računa 91).

Primjer:

U školi je nabavljen sitni inventar u vrijednos od 20.000,00 kn, od toga je 5.000,00 kn stavljeno u upo-trebu pri nabavi, a ostalo je iskazano kao zaliha sitnog inventara.

Knjiženje:

Opis IznosRačun

Duguje PotražujeNabavljeni sitni inventar za zalihu 20.000 32251 23225Prijenos na zalihu sitnog inventara 20.000 04111 91111Podmiren račun za sitni inventar 20.000 23225 11121Stavljanje sitnog inventara u upotrebu 5.000 04211 04111Ispravak vrijednos sitnog inventara u upotrebu

5.000 91111 04921

Knjiženje školskog sitnog inventaraIvana Jakir-Bajo *

Kako knjiži školske stolice i klupe male vrijednos ? Što se promijenilo u klasifi ciranju sitnog inventara? Budući da se početkom 2015. godine knjigovodstvene evidencije provode prema novom Pravilniku o prora-čunskom računovodstvu i Računskom planu, to su neka od pitanja škola na koja odgovara autorica u tekstu. Pristup knjiženju vrijedi i za ostale obveznike primjene proračunskog računovodstva.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

112


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

1. Uvod Kako je i najavljeno Zakonom o radu (NN, br. 93/14), novim Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evi-dencije o radnicima (dalje u tekstu: Pravilnik o rad-nicima), ostvarilo se najavljeno usklađenje s odred-bama novog Zakona o radu. U ožujku, objavljen je Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN, br. 32/15), a Pravilnik o izmjeni i do-puni Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja eviden-cije o radnicima defi niran je sredinom rujna (NN, br. 97/15), s primjenom od 19. rujna.

2. Propisani sadržaj evidencije o radnom vremenu

Pravilnik o radnicima propisuje obvezni sadržaj evi-dencije o radnom vremenu, koji je detaljnije opisan člankom Zakonske izmjene u obračunu plaća, tako-đer objavljenom u ovom broju časopisa.

Osim navedenih podataka defi niranih Pravilnikom o radnicima, čije odredbe obvezno primjenjuju fakul-te (lijevi stupac tablice 1), školske ustanove (desni stupac tablice 2) trebaju uskladi svoje evidencije o radnom vremenu, osim ovim Pravilnikom, još dodat-no sukladno njima važećem pravilniku: Pravilniku o evidenciji radnog vremena za radnike školskih usta-nova (NN, br. 144/11). Usporedba obveznih podata-ka za radnike dana je kompara vnom tablicom kako slijedi.

Tablica 1. Obvezni podaci Evidencije o radnicima za škole i fakultete

RBPRAVILNIK O RADNICIMA

(za fakultete i za škole)

PRAVILNIK O EVIDENCIJI RADNOG VREMENA ZA RADNIKE ŠKOLSKIH USTANOVA (za škole)

1 ime i prezime radnika2 početak rada3 završetak rada4 datum u mjesecu radno mjesto

5 ukupno dnevno radno vrijeme

satnica (prema Ug. o radu i Rješ. o tj. i god. zaduženju nastavnika)

6 vrijeme terenskog rada

7vrijeme i sa zastoja, prekida rada i slično do kojega je

došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnos za koje radnik nije odgovoran

8 vrijeme pripravnos vrijeme pripravnos te rada po pozivu

9 vrijeme nenazočnos na poslu:

vrijeme kada radnik radi u neposrednom radu, a prema Rješ. o tj. i god. zaduženju

10vrijeme korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg)

sate provedene na službenom putu

11 neradni dani i blagdani utvrđeni posebnim propisom

12vrijeme spriječenos za rad zbog privremene nesposobnos za rad

sa rada noću

13

vrijeme rodiljnih, roditeljskih dopusta, mirovanja radnog odnosa ili korištenja drugih prava u skladu s posebnim propisom

sa prekovremenog rada

14 vrijeme plaćenih dopusta

sate privremene nesposobnos za rad (bolovanje)

15 vrijeme neplaćenih dopusta

sa rada u preraspodijeljenome rad. vrem. i razdob. preraspodijeljenoga rad. vrem.

Evidencije obračuna plaća u školama i na fakulte maMaja Butorac *

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN, br. 32/15, 97/15) ove je godine mije-njan u ožujku te u rujnu, pri čemu su donesene značajne izmjene kojih se poslodavci trebaju pridržava . S obzirom na specifi čnost rada u odgojno-obrazovnom sustavu, određena pitanja ostaju otvorena i u vezi s evidencijom radnika s obzirom na određene oblike rada. Ovim člankom dan je pregled najčešćih prak čnih nedoumica i dvojbi, uz primjere mogućih rješenja. Općenito primjena navedenog Pravilnika obrađuje se u ovom broju časopisa u članku Zakonske izmjene u obračunu plaća.

* Maja Butorac, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN d.o.o. za savjeto-vanje.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

113


16

vrijeme nenazočnos u jeku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika

17

vrijeme nenazočnos u jeku dnevnog rasporeda radnog vremena u kojima radnik svojom krivnjom ne obavlja ugovorene poslove

18 vrijeme provedeno u štrajku

19 vrijeme isključenja s rada (lockout)

Evidencija radnog vremena može sadržava osim propisanih i druge podatke, koji su specifi čni za po-jedine školske ustanove, odnosno visoka učilišta, kao što su primjerice sa rada u drugoj smjeni, sa rada u posebnim uvje ma i sl.

3. Novine u evidenciji radnog vremena Pravilnik o radnicima (NN, br. 32/15) propisivao je ob-vezu paralelnog eviden ranja podataka o početku i završetku rada te o vremenu korištenja dnevnog i tjednog odmora, što je u praksi izazvalo određena pi-tanja i nejasnoće koje su riješene novim Pravilnikom koji je u primjeni od 19. rujna (NN, br. 97/15). Naime, poslodavac, ako je obvezan vodi podatke o počet-ku rada te o završetku rada1, u evidenciji o radnom vremenu nije obvezan uključi i podatak o vremenu korištenja dnevnog i tjednog odmora2.

Iako vođenje obje evidencije paralelno ne predstav-ljaju prekršaj poslodavca, ono što mu je propisano kao obveza jest da nakon 19. rujna vodi podatke:

• početku i završetku rada ili• o vremenu korištenja dnevnog i tjednog odmora.

Tablicom 2. dan je primjer Evidencije radnog vre-mena sukladno posljednjim izmjenama Pravilnika o radnicima.

1 Obveza vođenja evidencije o početku i završetku rada može proizlazi iz kolek vnog ugovora, sporazuma sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, ugovora o radu ili pravilnika o radu. 2 Zakon o radu (NN, br. 93/14), člankom 74. stavkom 1. te član-kom 75. stavkom 1. defi nira obvezno trajanje dnevnog i tjednog odmora. Tijekom svaka 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sa neprekidno, a na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor od 12 sa (ukupno neprekidni odmor pritom čini 36 sa ).

4. Specifi čne evidencije kod škola i fakulteta

Kako je u odgojno-obrazovnom sustavu sama na-rav rada i struktura radnog vremena vrlo specifi čna, prak čno je pitanje ima li poslodavac obvezu vodi sve podatke o ugovorenom radnom vremenu rad-nika defi niranih Pravilnikom o radnicima, napose s obzirom na činjenicu da radnici dio svojih poslova obavljaju u ins tuciji, a dio izvan nje. Kao što je bilo defi nirano prethodno važećim Pravilnikom o radnici-ma (NN, br. 37/11), člankom 8., stavkom 6., i ovim je Pravilnikom o radnicima (NN, br. 32/15, 97/15), is m člankom i stavkom, utvrđeno da će se posebno evi-den ra samo normirani oblici rada.

Odnosno, na sveučiliš ma, veleučiliš ma i znanstve-nim ins tu ma, za zaposlene nastavnike, suradnike, znanstvenike i umjetnike te u ustanovama predš-kolskog obrazovanja za zaposlene odgajatelje djece, odnosno zaposlene koji sudjeluju u neposrednom od-gojno obrazovnom radu, sukladno Pravilniku o radni-cima, podaci o radnom vremenu prilagođeni su na-ravi njihovog rada tako da se posebno eviden raju samo normirani oblici rada.

Iz navedene odredbe daje se zaključi da radi spe-cifi čne strukture radnog vremena, za navedene dje-latnike, poslodavac nema obvezu vodi sve podatke o radnom vremenu, nego samo one koji se odnose na normirane oblike rada (predavanja, vježbe, se-minari, terenska nastava, konzultacije i sl.).

Pritom, valja naglasi da, kako ne postoji zakonska za-brana, već samo ne postoji propisana obveza za isto, pa ako smatraju da im je tako prak čnije, ustanove za te radnike osim normiranih oblika rada mogu vo-di i podatke o ukupnom dnevnom radnom vreme-nu kao što to čine i za ostale zaposlene u ustanovi. Pritom, u ukupno dnevno radno vrijeme će uključi i sate pripreme za izvedbu nastave, kreiranje kurikulu-ma i nastavnog plana i programa, sudjelovanje u radu u drugim jelima na lokalnoj, regionalnoj, nacional-noj, međunarodnoj razini i druge nenormirane oblike rada.

Konkretno, navedeno bi se moglo izves tako da se od stupca: ukupno dnevno radno vrijeme koji je su-kladno Pravilniku o radnicima (NN, br. 32/15, 97/15), članku 8., stavak 1., točka 6., obvezan podatak, učine dva stupca koji će se defi nira normirani oblici rada (dakle oni koji se sukladno Pravilniku o radnicima ob-vezno navode) te drugi, ostali oblici rada. Na ovaj na-čin, suma radnih sa stupca normirani oblici rada i stupca ostali oblici rada čine ukupno dnevno radno vrijeme, čime se zakonska obveza poštuje. Prijedlog rješenja dan je tablicom 2.

114


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

N ! U danom primjeru su defi nirana obvezna polja sukladno Pravilniku o radnicima, no napomi-njemo da je sukladno Pravilniku o evidenciji radnog vremena za radnike školskih ustanova (NN, br. 144/11) potrebno osigura dodatna polja, navedena u poglavlju 2. ovog članka.

Tablica 2. Primjer Evidencije o radnom vremenu u odgojno-obrazovnim ins tucijama sukladno posljednjim zakonskim izmjenama

Evidencija o radnom vremenu za studeni 2015.

Ime i prezime radnika: Marija Marić Poslodavac: Poslodavac d.o.o.

Dan u

mj.

Poče

tak

rada

Zavr

šeta

k ra

da

Vrije

me

i sa

zas

toja

, pre

kida

rada

i dr

. rad

i kr

iv. p

oslo

d. Il

i dr.

okol

nos

Ukupno dnevno radno vrijeme

Sa t

eren

skog

rada

Sa p

ripra

vnos

Vrijeme nenazočnos na poslu

Norm

irani

obl

ici ra

da

Osta

li ob

lici r

ada

Vrijeme korištenja odmora

Nera

dni d

ani i

bla

gdan

i pre

ma

pose

b-no

m p

ropi

su

Vrije

me

sprij

ečen

os z

a ra

d zb

og

priv

rem

ene

nesp

osob

nos

za ra

d

Rodi

ljni,

rodi

t. do

p., m

irova

nje

r. od

-no

sa, k

orišt

enja

dru

gih

prav

a pr

ema

pose

b. p

ropi

sima

Plać

eni d

opus

tNe

plać

eni d

opus

t

Vrije

me

nena

zoč.

u d

nev.

rasp

. r. v

rem

. po

zaht

jevu

radn

ika

Vrije

me

nena

zoč.

u d

nev.

rasp

. r.vr

em.

kada

radn

ik sv

ojom

kriv

njom

ne

obav

-lja

ugo

v. po

sl.

Vrije

me

prov

eden

o u

štra

jku

Vrije

me

isklju

čenj

a s r

ada

(lock

out)

Dnev

ni o

dmor

Tjed

ni o

dmor

Godi

šnji

odm

or

01 24 02 9:00 17:00 4,00 4,00 16 03 9:00 17:00 4,00 4,00 16 04 9:00 17:00 6,00 2,00 16 05 9:00 17:00 6,00 2,00 16 06 9:00 17:00 4,00 4,00 16 07 24 08 24 09 rod. dop. 10 rod. dop.

Kra ce: rod. dop. = roditeljni dopust; g. o. = godišnji odmor; nepl. dop. = neplaćeni dopust; bol. = bolovanje

ILI

Tablicom 2. predočene su dvije važne činjenice:

• Prvo, kao što je opisano u poglavlju 3., poslodavac, ako je obvezan vodi podatke o početku rada te o završetku rada, u e videnciji o radnom vremenu nije obvezan uključi i podatak o vremenu kori-štenja dnevnog i tjednog odmora. Stoga, ostaje mu na izbor hoće li vodi evidenciju o oba podat-ka, ili ipak jednog od predloženih (o početku i zavr-šetku rada odnosno o vremenu korištenja dnevnog i tjednog odmora).

• Drugo, kako je Pravilnikom o radnicima propisano da u odgojno-obrazovnom sustavu postoji obveza vođenja samo normiranih sa rada (predavanja, vježbe, konzultacije i sl.), is se mogu upisiva u rubriku ukupno dnevno radno vrijeme, no ako se smatra prak čnije, ustanove za te radnike osim normiranih oblika rada mogu vodi i podatke o ukupnom dnevnom radnom vremenu i u tom slu-čaju mogu posegnu za rješenjem danim tablicom 2., u stupcu o ukupnom radnom vremenu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

115

UDK 342.9 LOKALNA SAMOUPRAVA

1. UvodProces zadržavanja u prostoru nezakonito izgrađe-nih zgrada (legalizacija) koji je u jeku u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN, br. 86/12 i 143/13, (da-lje u tekstu: ZPNZ) uspješno se provodi i do danas je riješen veliki broj građenja, odnosno pro vno tom aktu, uz uvjete propisane m člankom1 zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađene zgrade. Prema članku 2. ZPZN, nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava

Pretpostavka za donošenje rješenja o izvedenom sta-nju je plaćanje naknade za zadržavanje nezakonito iz-građene zgrade u prostoru (stavak 1. članka 25. ZPZN), koja se obračunava na način propisan Uredbom.

* Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula1 Stavci 1. i 2. članka 2. ZPNZ glase: „(1) Nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno pro vno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto kar u mjerilu 1:5000 Državne geodetske upra-ve izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruk vni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krov-nom konstrukcijom) s ili bez krova, najmanje jedne etaže.(2) Nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno pro vno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruk vni građevinski rado-vi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na dru-goj digitalnoj ortofoto kar Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana eviden rana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu jelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.“

Podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju, osim za pomoćnu zgradu, dužni su po izvršnos tog rješenja pla komunalni i vodni doprinos u skladu s poseb-nim propisima, osim ako m Zakonom nije propisano drugačije (stavak 1. članka 22. ZPZN).

Određene dvojbe koje se pojavljuju u upravnim po-stupcima utvrđivanja obveze naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru u odnosu na način utvrđivanja obujma nezakonito izgrađene zgra-de generirao je određeni broj žalbenih postupaka u navedenim upravnim stvarima, što sam proces legali-zacije nezakonito izgrađenih zgrada usporava.

2. Osporavanje legalizacije od strane JLS-aNaknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru utvrđuje se rješenjem o naknadi koje po službenoj dužnos donosi upravno jelo jedinice lokal-ne samouprave nadležno za poslove komunalnog gos-podarstva na čijem se području nalazi zgrada za koju se donosi rješenje o izvedenom stanju (dalje u tekstu: upravno jelo jedinice lokalne samouprave). Nadležno upravno jelo dužno je upravnom jelu jedinice lokal-ne samouprave dostavi podatke potrebne za obra-čun iznosa naknade nakon što utvrdi da su ispunjeni svi drugi uvje propisani za donošenje rješenja o izvede-nom stanju (stavak 3. i 4., članka 25.Z PNZ).

U neposrednoj provedbi ZPNZ pojedine JLS arbitrar-no postupaju tako da ne donose rješenje o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru u onim slučajevima kada se pro ve legalizaciji poje-dinih objekata, iako je odredbom stavka 4. članka 25. tog Zakona propisano kako je nadležno upravno jelo dužno upravnom jelu JLS dostavi podatke potrebne za obračun iznosa naknade nakon što utvrdi da su ispu-njeni svi drugi uvje propisani za donošenje rješenja o

Obujam nezakonito izgrađene zgrade – dvojbe i pitanja iz prakse Desanka Sarvan *

U procesu legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada pojavljuju se određene dvojbe u upravnim postupcima utvrđivanja obveze naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru u odnosu na način utvrđivanja obujma nezakonito izgrađene zgrade. Obujam zgrade osnovica je za obračun komunalnog do-prinosa i vodnog doprinosa. To je generiralo određenim brojem žalbenih postupaka u navedenim upravnim stvarima, što sam proces legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada usporava. Autorica u članku pojašnjava izvore nepotrebnih dvojbi uslijed izračuna obujma nezakonito izgrađene zgrade.

116

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 342.9 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

izvedenom stanju. To znači da u postupku utvrđivanja visine naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru jelo uprave JLS koje je nadležno za donošenje rješenja o utvrđivanju visine te naknade ne utvrđuje činjenice koje se odnose na mogućnost zadr-žavanja u prostoru nezakonito izgrađene zgrade, jer je to nadležnost jela graditeljstva.

Među m, u slučajevima kada se JLS pro ve legaliza-ciji pojedine zgrade, u postupku utvrđivanja naknade za nezakonito izgrađene zgrade u prostoru koriste in-s tut šutnje uprave u postupku utvrđivanja naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u pro-storu u namjeri sprječavanja, ili barem odgode dono-šenja rješenja o izvedenom stanju za pojedinu zgradu jer su prema stavku 1. članka 25. ZPZN-a podnositelji zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade dužni prije dono-šenja rješenja o izvedenom stanju pla naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.

Iako JLS kao stranka sudjeluje u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade (stavak 2. članka 17. ZPNZ), u kojem može za-š svoja prava i pravne interese u smislu pro v-ljenja legalizaciji zgrada koje ne ispunjavaju uvjete iz članka 2. ZPNZ-a, nedonošenje rješenja o naknadi je jedan od načina postupanja kojim JLS očito nastoji spriječi legalizaciju određenih zgrada.

3. Utvrđivanje obujma nezakonito izgrađene zgrade

U upravnim postupcima utvrđivanja visine naknade za nezakonito izgrađenu zgradu, (odnosno kasnije, nakon izvršnos rješenja o zadržavanju nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, u upravnim postupcima utvrđivanja obveze komunalnog doprinosa), stranke u pravilu podnose žalbe, jer su dovedene u zabludu od strane projektanata koji su izradili snimku, odno-sno arhitektonsku snimku izvedenog stanja za zadr-žavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, tako da su iskazali obračun manjeg obujma nezakonito izgrađene zgrade koji je osnova za utvrđivanje na-knade. Naime prema podredku 3. točke 3. stavka 3. članka 12. i podredku 3. točke 5. stavka 3. članka 11. ZPZN snimka izvedenog stanja, odnosno arhitekton-ska snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade mora sadržava i obračunske veličine zgrade prema posebnim propisima kojima se uređuje obra-čun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa.

U slučajevima u kojima su stranke prethodno (odno-sno prije pokretanja postupka za izdavanje rješenja o izvedenom stanju) imale odobrenje za gradnju zgra-de, pa čak i uporabnu dozvolu za zgradu, ali su od h akata jekom gradnje i naknadnim preinakama znat-no odstupile, u izračunu obujma nezakonito izgrađene

zgrade nepravilno se iskazuje kao razlika između tzv. zakonitog obujma zgrade i nezakonitog obujma zgra-de, smatrajući pri tome kako za zakoni obujam zgra-de (odnosno obujam koji je odobren aktom kojim je odobrena gradnja) nije potrebno obračuna naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade.

U tom smislu postavlja se pitanje na koji će način po-stupi jelo uprave JLS u čijem je djelokrugu donoše-nje rješenja o visini naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru kada utvrdi da su u snimci izvedenog stanja, odnosno arhitektonskoj snimci izve-denog stanja pogrešno iskazane činjenice o obujmu zgrade i izračun visine naknade. Smatramo kako je projektna dokumentacija koju je podnositelj zahtjeva obvezan podnije uz zahtjev za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru prema odredbama ZPNZ-a samo jedan od dokaza u upravnim postupcima utvrđi-vanja visine naknade za zadržavanje nezakonito izgrađe-ne zgrade u prostoru, te stoga kada je izračun obujma zgrade očito pogrešan, jelo uprave JLS u čijem je djelo-krugu donošenje rješenja o visini naknade za zadržava-nje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru može samo utvrdi ispravne činjenice i nije povezano podatkom o obujmu zgrade koji je iskazan u snimci izvedenog stanja, odnosno arhitektonskoj snimci izvedenog stanja.

4. Obračun obujma građevineU pojedinim slučajevima pogrešan izračun obujma zgrade izvršen je pro vno članku 9. Pravilnika o na-činu obračuna površine i obujma u projek ma zgra-da (NN, br. 90/10, 111/10 i 55/12) kojim je propisano da se obujam zgrade u projek ma i snimkama zgrada obračunava se u skladu s posebnim propisom kojim je određen način utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa.

Člankom 4. Pravilnika o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (NN, br. 136/06, 135/10, 14/11 i 55/12) propisano je kako se obujam građevine za obračun komunalnog dopri-nosa utvrđuje u m3 (prostornim metrima) kao stvarna zapremina odnosno zbroj zapremina pojedinih dije-lova građevine koji su zatvoreni odnosno omeđeni s vanjske strane, uvećano za zapreminu dijelova te gra-đevine koji nisu zatvoreni, ali su natkriveni i omeđeni prema van, a čija zapremina se izračunava na način određen m Pravilnikom, i to tako da se zapremina otvorenih dijelova građevine utvrđuje u m3 kao stvar-na zapremina h prostora do visine jedan metar od gornje kote površine njihovog poda, te odgovara stvarnoj tlocrtnoj površini u m2 poda h prostora ili dijelova prostora koji su natkriveni.

U tom smislu, potrebno je ukaza kako se više ne pri-mjenjuju koefi cijen umanjenja (0,25 odnosno 0,50

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

117


za pojedine dijelove zgrade tj. stubišta, natkrivene te-rase, te natkrivene ulaze) iz tablice članka 9a. Pravil-nika o načinu obračuna površine i obujma u projek- ma zgrada (NN, br. 90/10 i 111/10)2, čija je odredba

prestala važi 24. svibnja 2012. godine, danom stu-panja na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu obračuna površine i obujma u projek ma zgrada (NN, br. 55/12), kojim je u članku 2. brisan navedeni članak 9a dotadašnjeg Pravilnika.

5. Primjeri iz prakse

5.1. Obračun naknade prema legalnom volumenu

U prvom slučaju iz spisu priložene snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade utvrđeno je kako su predmet ozakonjenja stambena zgrada – manje zahtjevna zgrada, spremište – jednostavna zgrada i pomoćna zgrada, sve na k.č.br. 3723/25 u KO P., te da je žaliteljica bila u posjedu odobrenja za građenje koje je izdao Općinski zavod za urbanizam i komunal-ne poslove Broj: 06-II/2-UP-I-95 /-1973 od 24. siječnja 1973. godine i dozvolu za uporabu koju je izdao Op-ćinski komitet za građevinske, stambene i komunal-ne djelatnos Klasa: UP/I-361-05/90-01/90 od 5. 6. 1990. godine, kojima je inves toru odobrena izgrad-nja, odnosno uporaba obiteljske stambene zgrade.

Među m, uvidom u snimku nezakonito izvedenog stanja utvrđeno je kako u odnosu na navedene akte, zgrada za koju se zahtjeva zadržavanje u prostoru znat-no odstupa, i to u dijelu etažnos , jer je odobrena iz-gradnja stambene zgrade s dva stana odnosno Po + I kat, dok je izvedeno stanje Po + Pr + I kat (odnosno jedna etaža više), prošireni su gabari zgrade kako tlo-crtno tako i visinski, postoji razlika u izvedenim otvori-ma na zgradi (prozori i vrata), izmijenjena je namjena prostora, kao i broj stambenih jedinica i krovište, pa stoga zgrada očito nije zakonito izgrađena odnosno nije izgrađena sukladno odobrenju za gradnju i upo-

2 Članak 9a Pravilnika o načinu obračuna površine i obujma u pro-jek ma zgrada (NN, br. 90/10 i 111/10 – prestao važi 24. svibnja 2012. godine stupanjem na snagu Pravilnika o izmjenama i dopu-nama Pravilnika o načinu obračuna površine i obujma u projek ma zgrada – NN, br. 55/12 ) glasio je: „Za potrebe izračuna obujma građevine za obračun komunalnog do-prinosa iz Pravilnika o načinu obračuna obujma građevine za obra-čun komunalnog doprinosa obujam zgrade za određene prostore, odnosno dijelove zgrade obračunava se sa sljedećim koefi cijen ma:

prostor/ dio zgrade koefi cijentnatkriveni prolaz, nadstrešnica 0,25

lođa 0,75etaža garaže, odnosno parkirališnih prostora koja se s na-jmanje 75% svojeg obujma nalazi ispod površine konačno

uređenog i zaravnanog terena uz pročelje zgrade

0,25

podrum s pomoćnim prostorom i natkrivena terasa 0,50

rabnoj dozvoli, već nezakonita zgrada u smislu stavka 1. članka 2. ZPNZ prema kojem se nezakonitom smatra zgrada izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno pro vno tom aktu, pa je naknadu za zadrža-vanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru potreb-no obračuna za obujam cijele zgrade.

5.2. Obračun naknade za zakonitu zgradu

U drugom slučaju u snimci izvedenog stanja na k.č.br. 491 u KO P., navedeno je kako je ista snimka izrađena za zakonito izgrađenu stambeno-poslovnu zgradu na k.č.br. 491 u KO P., kako istoj prileži uvjerenje Državne geodetske uprave od 6. 10. 2011. godine o tome da je ista građevina eviden rana u katastarskom operatu za KO P. prije 15. veljače 1968. godine, pa se stoga sma-tra zgradom izgrađenom s građevinskom dozvolom, ali snimci izvedenog stanja nije priložen obračun za plaća-nje naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgra-de u prostoru. Iz isprava koje prilaže snimci izvedenog stanja (zapisnik o bodovanju stana) utvrđene su činjeni-ce kako je predmetna zgrada zadržana u okviru tlocrt-nih gabarita prema stanju u katastarskom operatu prije 15. veljače 1968. godine, ali je prethodno bila isključivo stambene namjene (jedan stan), dok je prikazano izve-deno stanje 3 funkcionalne cjeline (2 stambene jedinice i 1 poslovni prostor). Smatramo kako je u navedenom slučaju potrebno naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade obračuna za obujam cijele zgra-de jer je zgrada u cijelos nezakonita u smislu stavka 1. članka 2. članka 2. ZPNZ, zbog izvršene promjene namjene u odnosu na stanje zgrade prije 15. veljače 1968. godine. Također, smatramo kako je u ovom slu-čaju prvostupanjsko jelo uprave koje vodi upravni postupak utvrđivanja visine naknade za nezakonito iz-građenu zgradu, stranci mora vra snimku izvedenog stanja zbog ispravke navoda da je snimka izrađena za zakonito izgrađenu stambeno-poslovnu zgradu.

U trećem slučaju drugostupanjsko jelo poniš lo je rješenje o naknadi za zadržavanje nezakonito izgra-đene zgrade u prostoru i naložilo ispravak snimke izvedenog stanja u ponovljenom prvostupanjskom upravnom postupku. U tom je slučaju, uvidom u spi-su priloženu snimku izvedenog stanja na k.č.br. 673/3 u KO N. V., koju je izradilo trgovačko društvo E. d.o.o. iz V., utvrđeno kako projektant nije iskazao stanje zgrade prema ak ma kojima je žalitelju odobrena izgradnja, te da je u izračunu obujma zgrade koja je predmet zadr-žavanja u prostoru iskazao obujam zgrade koja se ima legalizira s iznosom 0 (nula), a iznos naknade za zadr-žavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru u izno-su od 500,00 kn (iako bi pravilnim izračunom h ulaznih podataka i naknada trebala iznosi 0,00 kn), u tom slu-čaju proizlazi kako je zgrada u obujmu zakonito izgrađe-na, pa je stoga upitno zašto je stranka uopće podnijela

118

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 342.9 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

zahtjev za zadržavanje navedene zgrade u prostoru. Naime, u ovom slučaju u snimci izvedenog stanja neza-konito izgrađene zgrade nije iskazano stanje odobrene izgradnje prema uvje ma uređenja prostora br. 03-1106/1-87 od 8. 2. 1988. godine, koje je izdao Općinski komitet za urbanizam, katastar, građevinarstvo, komu-nalne i stambene poslove, Zavod za prostorno planira-nje Općine P. kojima je prilog situacija u mjerilu 1:1000, izrađena od strane G.- poslovnica P. od 7. 1. 1988. go-dine, te posebnom rješenju Klasa 361-04/88-03/40, Ur-broj:UP-I-2167-05-04-88-2 od 27. 4. 1988. godine koje je izdao Općinski komitet za urbanizam, katastar, gra-đevinarstvo, komunalne i stambene poslove, Odsjek za građevinarstvo, komunalne i stambene poslove Općine P., u kojim je uvje ma uređenja prostora točki 2. izreke navedena površina i građevinski pravac unutar kojega se može razvi tlocrt objekta, te u točki 10. izreke uvjeta uređenja prostora maksimalna ili obvezna visina, pa se stoga iz snimke izvedenog stanja ne može zaključi je li zgrada izgrađena sukladno m uvje ma uređenja pro-stora ili je od is h odstupljeno i u kojoj mjeri.

Iako navedeni ak kojima je odobrena gradnja ne upu-ćuju na određenu projektnu dokumentaciju, geodetska situacija u mjerilu 1:1000, te odredbe izreke (točke 2. i 10.) ukazuju na gabarite u kojima je bila dozvoljena iz-gradnja iz snimke izvedenog stanja nije razvidno je li se pri gradnji predmetne zgrade odstupilo od navedenih uvjeta i u kojoj mjeri, a ako je zgrada izgrađena sukladno aktu kojim je odobrena izgradnja (uvje uređenja pro-stora i posebno rješenje koji prema propisima koji su u vrijeme izdavanja h akata nisu pretpostavljali obvezu ishodovanja građevinske ni uporabne dozvole), tada nije potrebno ni donošenje rješenja o izvedenom sta-nju, pa stranka može u svako doba od zahtjeva za izda-vanje rješenja o izvedenom stanju odusta , te te tada nije potrebno obračunava naknadu za zadržavanje ne-zakonito izgrađene zgrade u prostoru. Suprotno tome, ako je predmetna zgrada izgrađena pro vno navede-nom aktu kojim je žalitelju odobrena gradnja odnosno urbanis čko-tehničkim i posebnim uvje ma građenja br. 03-1106/1-87 od 8. 2. 1988. godine, koje je izdao Općinski komitet za urbanizam, katastar, građevinar-stvo, komunalne i stambene poslove, Zavod za prostor-no planiranje Općine P., odnosno posebnom rješenju Klasa 361-04/88-03/40, Urbroj:UP-I-2167-05-04-88-2 od 27. 04. 1988. godine koje je izdao Općinski komitet za urbanizam, katastar, građevinarstvo, komunalne i stambene poslove, Odsjek za građevinarstvo, komu-nalne i stambene poslove Općine P., tada je predmetna zgrada nezakonito izgrađena, sukladno odredbi stavka 1. članka 2. ZPNZ-a, prema kojoj se nezakonito izgrađe-nom zgradom smatra ona zgrada, odnosno rekonstru-irani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno pro vno tom aktu. ZPZN ne poznaje pojam legalno izgrađenog obujma, već

samo pojam zakonite ili nezakonite zgrade, jer se odo-brenjem za građenje ne odobrava obujam zgrade, već izgradnja konkretnog objekta prema projektnoj doku-mentaciji kojom je određen oblik i namjena zgrade, pa se stoga izračun obujma za obračun naknade ne može izračunava razlikom između odobrenog obujma pre-ma aktu kojim je odobrena gradnja i zatečenog (izvede-nog) stanja nezakonito izgrađene zgrade.

Stoga smatramo da iako bi predmetna zgrada i bila izgrađena u veličini obujma prema aktu kojim je odo-brena gradnja, ali u gabari ma pro vno navedenim urbanis čko-tehničkim uvje ma i situaciji u mjerilu 1:1000, izrađenoj od strane Geoprojekt - poslovnica P. od 7. 1. 1988. godine, bila nezakonita u smislu navede-ne odredbe stavka 1. članka 2. Zakona, i podlijegala bi u cijelos plaćanju naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.

5.3. Obračun naknade za otvorenu građevinu

U četvrtom je slučaju ovlašteni projektant na snimci izvedenog stanja iskazao obujam za obračun naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prosto-ru (sanitarni čvor u autokampu) za otvorenu građevi-nu zgrade koja nema ugrađene prozore i vrata.

Člankom 4. Pravilnika o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (NN, br. 136/06, 135/10, 14/11 i 55/12) propisano je kako se obujam građevine za obračun komunalnog dopri-nosa utvrđuje u m3 (prostornim metrima) kao stvarna zapremina odnosno zbroj zapremina pojedinih dije-lova građevine koji su zatvoreni odnosno omeđeni s vanjske strane, uvećano za zapreminu dijelova te gra-đevine koji nisu zatvoreni, ali su natkriveni i omeđeni prema van, a čija zapremina se izračunava na način da se zapremina otvorenih dijelova građevine utvrđu-je u m3 kao stvarna zapremina h prostora do visine jedan metar od gornje kote površine njihovog poda, te odgovara stvarnoj tlocrtnoj površini u m2 poda h prostora ili dijelova prostora koji su natkriveni.

Iz slika priloženih uz snimku izvedenog stanja nezako-nito izgrađene zgrade, kao i prikaza pročelja utvrđe-no je kako je zgrada omeđena sa svih strana zidovima na kojima su na visini od 2 metra polukružni otvori u funkciji ven lacije, prozori nisu ugrađeni, a ugrađena su rešetkasta vrata, te je utvrđeno kako se ne može smatra da se radi o otvorenom dijelu zgrade koji nije fi zički zatvoren u smislu odredbe stavka 1. član-ka 4. navedenog Pravilnika, te kako je obujam zgrade za izračun naknade potrebno utvrdi kao stvarnu za-preminu, odnosno zbroj zapremina pojedinih dijelova građevine koji su zatvoreni tj. omeđeni s vanjske strane (Presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Usž- 904/15-2 od 26. kolovoza 2015. godine).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

119


5.4. Obračun naknade pro vno odobrenju za gradnju (dogradnja i promjena namjene)

U petom slučaju u zahtjevu za zadržavanje nezakoni-to izgrađene zgrade u prostoru dostavljena je arhitek-tonska snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade za ugos teljski objekt K., koju je izradio I. d.d. iz Z., br. PL-12186/13 od lipnja 2013. godine, kojoj prileži odobrenje za gradnju koje izdala Općina P., Sekretarijat za poslove uprave, Odsjek za urbanizam i komunalne poslove Broj:03-UP/I-859/1-1969 od 16. srpnja 1969. godine i rješenje o dozvoli za upotrebu građevinskog objekta koje je izdala Općina P. Sekretarijat za poslo-ve uprave, Odsjek za urbanizam i komunalne poslove Broj:03-UP/I-1723/1-1969 od 24. listopada 1969. godi-ne, kojim je odobrena izgradnja zgrade namjene dječji dom. Arhitektonskom snimkom izvedenog stanja nisu obuhvaćeni svi podaci potrebni za utvrđivanje cjelovi-tog činjeničnog stanja, jer iskazano stanje prema odo-brenju za gradnju sadrži površine prostorija bez navo-đenja njihove namjene pa se ne može sa sigurnošću utvrdi je li izvedeni dio po namjeni sukladan namje-ni određenoj ranijim odobrenjem za gradnju (tj. dječji dom), kao i za u toj snimci iskazan dograđeni dio zgrade za koji također nije iskazana namjena prostora. Naime, postoji mogućnost da je zgrada izgrađena u gabari ma prema spomenutom odobrenju za građenje, ali da je istoj promijenjena namjena, na što ukazuje namjena na-vedena u odobrenju za građenje kao dječje zabavište, dok se iz arhitektonske snimke i fotografi ja koje prile-že spisu zaključuje da se radi o legalizaciji zgrade ugo-s teljske namjene (restoran), u kojem bi slučaju cijela zgrada bila doista nezakonita jer je izgrađena u namje-ni pro vno aktu kojim je odobrena gradnja, sukladno odredbi članka 2. ZPZN-a prema kojem se nezakoni-to izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odno-sno pro vno tom aktu. Smatramo kako je u ovom slu-čaju potrebno arhitektonsku snimku izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade vra na ispravak kako bi se dopunila podacima o odobrenoj i izvedenoj namjeni zgrade, te ako je promijenjena namjena zgrade, nakna-du obračuna za ukupan obujam nezakonito izgrađe-ne zgrade odnosno zgrade izgrađene pro vno namjeni određenoj aktom kojim je odobrena gradnja.

5.5. Obračun naknade – nepotpuno utvrđeno činjenično stanje

U šestom slučaju, uvidom u spisu priložen arhitektonski snimak izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhi-tekt utvrđeno je kako je izračun obujma nezakonito iz-građene zgrade koji je i žalitelj priložio uz žalbu obraču-nan tako da je iskazan legalni obujam zgrade i zatečeni obujam zgrade, ali iz arhitektonskog snimka nezakonito

izgrađene zgrade za stambeno poslovni objekt preko BRP preko 400 m2 na k.č.br. 206/10 u KO N. V., izrađen od strane A. d.o.o. iz V., broj T.D.90/14, od 2. 12. 2014. godine nije razvidno na temelju kojih isprava je projek-tant utvrdio legalni obujam zgrade, jer u istoj nije na-vedeno, a ni prileži nikakvo odobrenje za građenje na temelju kojega bi se moglo zaključi kako je zgrada iz-građena sukladno ili pro vno tom odobrenju.

Prema odredbi stavka 1. članka 2. ZPZN-a prema kojoj se nezakonito izgrađenom zgradom smatra ona zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno pro vno tom aktu, te navedeni Zakon ne poznaje pojam legalno izgrađenog obujma, već samo pojam zakonite ili neza-konite zgrade, jer se odobrenjem za građenje ne odo-brava obujam zgrade, već izgradnja konkretnog objek-ta prema projektnoj dokumentaciji, pa se stoga izračun obujma za obračun naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru ne izračunava razlikom između odobrenog obujma i obujma zatečenog (izve-denog) stanja zgrade. Snimku izvedenog stanja u tom smislu potrebno je dopuni aktom kojim je odobrena gradnja zgrade na k.č.br. 206/10 u KO N. V. i sa pripada-jućom projektnom dokumentacijom kako bi se utvrdilo je li u izgradnji odstupljeno i u kojoj mjeri, te u snimci izvedenog stanja u iskazu legalnog stanja zgrade pored podataka o površinama i obujmu naznači i podatke o namjeni prostora, jer i izgradnja zgrade pro vno namje-ni koja je određena aktom kojim je odobrena izgradnja zgrade predstavlja nezakonitu gradnju.

Stoga smatramo kako su navedene činjenice odlučne da bi se utvrdilo je li zgrada izgrađena sukladno aktu kojim je odobrena gradnja ili pro vno tom aktu, o čemu ovisi i izračun naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, a snimka izvedenog stanja u tom je dijelu manjkava, te je potrebno naloži projektantu da nakon pribave navedenih dokaza i utvrđivanja činjenica, ispravi izračun naknade za zadržavanje nezakonito izgra-đene zgrade u prostoru sukladno odredbi stavka 1. član-ka 2. ZPZN-a odnosno ovisno o tome je li predmetna zgrada na k.č.br. 206/10 u KO N.V. izgrađena sukladno ili pro vno aktu kojim je odobrena njena izgradnja.

6. ZaključakDonošenje rješenja o naknadi za zadržavanje neza-konito izgrađene zgrade u prostoru pretpostavlja provedbu upravnog postupka u kojemu je potrebno utvrdi ispravno činjenično stanje. Izračun obujma ne-zakonito izgrađene zgrade u snimci izvedenog stanja, odnosno u arhitektonskoj snimci izvedenog stanja ne mora u svim slučajevima bi ispravan, ali to ne priječi prvostupanjsko jelo da na temelju dostupnih poda-taka o nezakonito izgrađenoj zgradi koji su sadržani u m ispravama utvrdi obujam zgrade na zakonit način.

120

LUČKE UPRAVE UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

1. Zakonska osnovaNa temelju Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda (NN, br. 109/07,132/07,51A/13 i 152/14) i Ured-be o upravljanju i vođenju poslova lučkih uprava unu-tarnjih voda (NN, br. 100/08,76/12) upravljanje luka-ma unutarnjih voda povjereno je Lučkim upravama.Osnovane su na temelju Zakona o ustanovama (NN, br. 76/93, 29/97, 47/99, 35/08), registrirane u Trgo-vačkom sudu i vode računovodstvo neprofi tnih orga-nizacija. Lučkom upravom upravlja Upravno vijeće, a voditelj poslovanja je ravnatelj.

Lučke uprave su javne ustanove zadužene za poslove upravljanja lukama i pristaniš ma za područje mje-sne nadležnos lučkih kapetanija Vukovar, Osijek, Slavonski Brod i Sisak, Javna ustanova Lučka uprava Vukovar, Javna ustanova Lučka uprava Osijek, Javna ustanova Lučka uprava Slavonski Brod, i Javna usta-nova Lučka uprava Sisak. Osnivačka prava nad lučkim upravama ima Republika Hrvatska, a prava i dužnos osnivača obavlja Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Sektor unutarnje plovidbe.

Djelatnos lučke uprave su propisane odredbom članka 138. Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda, a odnose se na organizaciju i nadzor pristajanja i manevriranja plovila u luci, kontrolu lučkog prome-ta, ulazaka i izlazaka prijevoznih sredstava i tereta, održavanje zajedničkih lučkih građevina na lučkom području, održavanje reda u luci, visokog stupnja sigurnos i zaš te okoliša u luci, izgradnju i moder-nizaciju lučkih građevina u ime Republike Hrvatske, upravljanje slobodnom zonom na lučkom području, koja je osnovana odlukom Vlade Republike Hrvat-ske u skladu s propisima koji uređuju slobodne zone, obavljanje stručnih poslova u vezi s davanjem konce-sija, nadzora nad radom koncesionara i izvršavanjem obveza iz ugovora o koncesiji, marke ngom i pro-mocijom lučkog prometnog pravca na transportnom

tržištu, promoviranjem ulaganja u luke na temelju modela javno-privatnog partnerstva, osiguravanjem pružanja usluga od općeg interesa ili za koje ne po-stoji gospodarski interes drugih gospodarskih subje-kata, izradu prijedloga planskih dokumenata za razvi-tak lučkog sustava na unutarnjim vodama, tehničku pomoć jelima lokalne i područne (regionalne) samo-uprave na području razvoja luka i pristaništa, te dru-ge poslove određene Zakonom.

Obavljanje javne službe lučke uprave fi nancira se iz sredstava lučkih pristojbi. Nega vna razlika između pri-hoda ostvarenih od lučkih pristojbi i troškova obavlja-nja javne službe nadoknađuje se iz sredstava državnog proračuna, te proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za luke županijskog značaja.Razvojni planovi i koncep luka na unutarnjim vodama temelje se na izgradnji luka s lučkim sadržajem potreb-nim za prekrcaj roba te razvoj lučkog područja s gos-podarskim i uslužnim sadržajima koji će svoje sirovine i proizvode transpor ra uglavnom riječnim putom.

2. Stjecanje zemljišta lučkih upravaLučke uprave sukladno potrebama i fi nancijskim mo-gućnos ma unutar omeđenog lučkog područja otku-pljuju zemljište od fi zičkih i pravnih osoba i knjiže ga u svoje poslovne knjige. Kako su lučke uprave javne usta-nove u vlasništvu Republike Hrvatske, a sredstvima iz Državnog proračuna kupuju zemljište u lučkom po-dručju, tako se na te nekretnine adekvatno primjenju-je Zakon o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15), koji defi nira nekretnine i pokretnine kao nefi nancijsku imovinu države kojom upravlja, raspolaže i koris se Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno jelo. Zakonom o izvršavanju državnog proračuna (NN, br. 148/14),koji se donosi svake godine uz državni prora-čun, propisano je da imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske upisuje njezin korisnik u svoju evidenciju.

Evidenciju imovine vodi korisnik i središnje jelo za upravljanje državnom imovinom, a podatke o tome

Zemljište u lukama unutarnjih vodaMara Godić *

Stjecanje i raspolaganje zemljištem za poslovanje lučkih uprava specifi čan je poslovni događaj koji se temelji na nizu propisa i iz različi h fi nancijskih izvora. Autorica u članku daje osvrt na zakonsku osnovu i praksu priznavanja i eviden ranja ove imovine.

* Mara Godić, bacc. oec., Lučka uprava Slavonski Brod.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

121

UDK 657.2 LUČKE UPRAVE

dostavljaju Ministarstvu fi nancija radi upisa imovine u vlasništvu Republike Hrvatske u Glavnu knjigu Državne riznice. Korisnik koji je stekao nekretninu obvezan je u roku od 30 dana od dana njezina stjecanja podnije zahtjev nadležnom općinskom državnom odvjetništvu da podnese prijedlog za upis prava vlasništva Republi-ke Hrvatske i drugih stvarnih prava na nekretninama kojih je nositelj Republika Hrvatska u zemljišne knjige. Državno odvjetništvo sastavit će zemljišnoknjižni pri-jedlog koji će podnije nadležnom sudu radi upisa pra-va vlasništva u zemljišne knjige. Lučke uprave upisuju u zemljišne knjige samo pravo upravljanja.

Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13) pro-pisano je da sva državna jela, trgovačka društva i pravne osobe s javnim ovlas ma, a koja na bilo koji način upravljaju i raspolažu imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske te ustanove kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili Vlada Republike Hr-vatske imaju obvezu dostavi u Središnji registar državne imovine sve podatke u vezi s promjenom u vlasništvu i drugim stvarnim pravima, bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od izvršene promjene.Na sve postupke i radnje u vezi s upravljanjem i ras-polaganjem zemljištem u lučkom području od trenut-ka stjecanja, upisa u zemljišne knjige na opisani način i prijave u Središnji registar državne imovine primje-njuje se Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.

3. Računovodstveno praćenje stjecanja zemljišta u lučkom području

Zemljište se kao neproizvedena dugotrajna materijal-na imovina vodi u podskupini 011-Materijala imovina – prirodna bogatstva, odjeljak 01111-zemljište.Priho-di za kupnju zemljišta koje lučke uprave ostvare do-nacijama iz državnog proračuna priznaju se u cijelos u trenutku naplate. Zemljište se kao dugotrajna imo-vina ne amor zira, te se prihod za nabavu zemljišta ne odgađa kao prihod za nabavu dugotrajne imovine koja se amor zira, a u prihode izvještajnog razdoblja se priznaju sustavno razmjerno troškovima uporabe nefi nacijske imovine u razdoblju korištenja.

Ostvareni prihod namjenjen za kupnju zemljišta u pra-vilu se na kraju obračunskog razdoblja iskazuje kao vi-šak prihoda. Postoji mogućnost anali čkog iskazivanja viška prihoda nastalog od prihoda za kupnju zemljišta kako bi jelima upravljanja bilo jednostavnije shva - što je višak prihoda u naravi, a postoji i mogućnost

da najviše jelo upravljanja lučkom upravom. Upravno vijeće, donese Odluku o rasporedu viška prihoda u vla-s te izvore od osnivača. Među m, propisima o radu i poslovanju lučkih uprava nije propisana obveza dono-

šenja navedene Odluke, pa bi bilo uputno istu regulira- propisima i Statutom lučke uprave.

Unutar lučkog područja koje je koncipirano i kao gos-podarska zona postoje čes ce koje su u vlasništvu Re-publike Hrvatske (u naravi su to kanali, putovi i slično), a koje su kao Društveno vlasništvo u općoj uporabi rješenjem Općinskog suda preneseni kao vlasništvo na Republiku Hrvatsku pod upravljanjem lučkih uprava. Takvo zemljište se po procijenjenoj vrijednos upisuje u izvanbilančnu evidenciju lučkih uprava.

Primjer:

1) Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je donijelo Odluku o fi nanciranju i na temelju za-htjeva ispla lo na ime otkupa zemljišta lučkoj upra-vi 400.000,00 kn.

2) Lučka uprava je od strane ovlaštenog procjenite-lja naručila procjenu vrijednos zemljišta za što je ovlašteni procjenitelj ispostavio račun u vrijednos 21.000,00 kn.

3) Lučka uprava je od Državne agencije za upravljanje državnom imovinom tražila i dobila suglasnost za otkup zemljišta nad kojim Republika Hrvatska ima pravo prvokupa. S vlasnikom zemljišta lučka upra-va je zaključila ugovor o kupnji zemljišta u vrijedno-s od 400.000,00kn.

4) Na kraju obračunskog razdoblja na temelju Odluke upravnog vijeća nastali višak prihoda od kupnje ze-mljišta prenosi se na vlas te izvore od osnivača u vrijednos 400.000,00kn.

5) Rješenjem Općinskog suda Zemljišnoknjižni odjel Društveno vlasništvo u općoj uporabi i površini od 500 m² prenosi se u vlasništvo Republike Hrvatske pod upravljanjem lučkih uprava. (Prema procjeni ovlaštenog procjenitelja 1m² = 90 kn.)

Knjiženja:

a) u glavnoj knjizi – bilančno

RB Naziv računa Duguje Potražuje1. 1111 - žiroračun 400.000,00

3511 - prihodi od donacija iz državnog proračuna 400.000,00

2. 0111 - zemljište 21.000,002425 - dobavljač za procjenu zemljišta 21.000,00

3. 0111 - zemljište 400.000,002425 - dobavljač zemljišta(fi zička osoba) 400.000,00

4. 5221 - višak prihoda 400.000,005111 - vlas izvori od osnivača 400.000,00

b) izvanbilančno

RB Naziv računa Duguje Potražuje

1. 61110 - zemljište u vlasništvu RH 45.000,0062110 - Obveze za zemljište u vlasništvu RH

45.000,00

122

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

RB. Vrsta isplate Dopuštena isplata

I. Naknade

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne

odnosno pojedinačne prijevozne karte

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. Dnevnice, terenski dodatak i naknada za odvojeni život

1.

Dnevnice u zemlji (do osam sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km)

170,00 kn dnevno

2.

Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

170,00 kn dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu

do propisanog iznosa za korisnike državnog

proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN,

br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.)

7. Dnevni troškovi – per diemdo propisanog iznosa(objavljeno u dodatku

uz broj 9/14)III. Otpremnine i darovi

1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

6.400,00 kn8.000,00 kn za invalide

rada

3.

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

8.000,00 kn

4. Dar djetetu do 15 godina staros 600,00 kn godišnje5. Dar radniku u naravi (godišnje) 400,00 kn

4. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) 2.500,00 kn godišnje

IV. Potpore1. Zbog invalidnos zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2.

U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

7.500,00 kn

3.

Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i fi zičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata

u ukupnom iznosu isplate

4. U slučaju smr člana uže obitelji zaposlenika 3.000,00 kn

5. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1 3.326,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata2

8. Darovanje za zdravstvene potrebe3

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja4

10.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim⁵ u skladu s pravilima EU, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja

ukupan iznos primitaka⁶

V. Nagrade zaposlenicima

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

VI. S pendije

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.600,00 kn mjesečno

2. S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća 4.000,00 kn mjesečno

1 Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu (NN, br. 148/14).2 Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH – 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH – 83/14, 143/14), samo na temelju posebnih propisa.3 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 4 Zakona o porezu na dohodak, svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije. 4 Sukladno čl. 10., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno.⁵ Agencija za mobilnost i programe EU.⁶ Sukladno čl. 7., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

123

TIM4PIN INFO

3. S pendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate

4.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. S pendije, nagrade i naknade sportašima

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

1.600,00 kn mjesečno

2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.600,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja⁷ 20.000,00 kn godišnjeVIII. Primici učenika i studenata

1. Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika 50.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.600,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslo-davac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla -telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na doho-dak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osoba-ma koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 20. Pravilnika o porezu na dohodak.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obav-ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi ne-samostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak.

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom putova-nju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje-tom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro-fi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora

i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu (NN, br. 148/14), osnovica za obračun naknada i drugih pri-manja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike

Prema Dodatku I Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje i privre-meno ukidanje nekih materijalnih prava ugovorenih Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i na-mještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU), odnosno Kolek vnim ugovorom za državne službeni-ke i namještenike (dalje u tekstu: KU) u 2012. i 2013. godini. Privremeno ograničenje i privremeno ukida-nje materijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodatka II Temeljnog kolek vnog ugovora za službe-nike i namještenike u javnim službama i Dodatka II Kolek vnog ugovoru za državne službenike i namje-štenike (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13).

Privremeno ukinuta materijalna prava su pravo na isplatu božićnice i regresa za godišnji odmor, a pri-vremeno ograničena materijalna prava su dnevnice, jubilarne nagrade i terenski dodatak. Dnevnice (ugo-voreno u čl. 55., st. 2. u KU; te u čl. 64., st. 2. u TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovoreno u čl. 62., st. 2. u KU, te u čl. 69., st. 2. u TKU) te terenski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU; te u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju, dok su ko-lek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obustavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a u tri uzasto-pna tromjesečja i pada defi cita ispod 3 %.

Na sjednici održanoj 27. prosinca 2013., Vlada RH do-nijela je Odluku o otkazivanju Kolek vnog ugovora za osnovne škole, srednje škole te znanost i visoko obrazovanje, za koje je otkazni rok istekao nakon tri mjeseca, odnosno 27. ožujka 2014. Za znanost i vi-soko obrazovanje, u primjeni je TKU, sve dok se ne defi nira njihov novi GKU (u trenutku izdavanja ča-sopisa, GKU još nije zaključen). Od 1. travnja 2014., u primjeni je Kolek vni ugovor za osnovnoškolsku djelatnost (NN, br. 63/14), dok je Kolek vni ugovor za srednjoškolsku djelatnost (NN, br. 72/14) u pri-mjeni od 1. svibnja 2014.

⁷ Pravilnik o dodjeli nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14).

124

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

Djelatnost socijalne skrbi primjenjuje novi kolek v-ni ugovor od 25. ožujka 2014., koji je u primjeni od 1. travnja 2014. Od trenutka stupanja na snagu ovog GKU-a, sve djelatnos javnih službi na koje se primje-njuje Zakon o plaćama u javnim službama, obvezno primjenjuju odredbe o prijevozu defi nirane TKU-om. Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustano-vama kulture, koje se fi nanciraju iz državnog prora-čuna (NN, br. 70/14) zaključen je 29. svibnja 2014., čime prestaje važi stari GKU (NN, br. 146/11).

Primjena Dodatka II KU-a, potpisanog od sva tri sin-dikata potpisnika KU-a nije sporna, jer su ga potpisali svi reprezenta vni sindika za kolek vno pregovara-nje radi sklapanja KU-a za državne službenike i namje-štenike8, ali je sporna primjena Dodatka II TKU-a, jer su ga potpisali tri od šest sindikata potpisnika TKU-a.

Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Do-datka II TKU-a sindika ma potpisnicima (djelat-nost kulture, socijalne skrbi i djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza njene primjene (djelatnost znanos i visokog obrazovanja, osnov-noškolska i srednjoškolska djelatnost).

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2015. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora

Materijalno pravo Državni službenici i namještenici

Službenici i namještenici u javnim službama

Dnevnica za službeni put u zemlji 150,00 kn 150,00 kn*

Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 kn**Regres za godišnji

odmor Neće se ispla Neće se ispla

Božićnica Neće se ispla Neće se ispla Osnovica za isplatu jubilarne nagrade 1.800,00 kn*** 1.800,00 kn***

* Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II TKU-a sin-dika ma potpisnicima (djelatnost kulture, socijalne skrbi i djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza njene primjene (djelatnost znanos i visokog ob-razovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost), tako da mogu isplaćiva dnevnicu u visini od 170,00 kn, kako defi nira TKU.** TKU (čl. 65., st. 3.) te tumačenje Komisije za TKU (br. 58/65 od 24. svibnja 2013.) defi niraju da se puni iznos terenskog dodatka ispla-ćuje kako je utvrđeno za državna jela. Pravo na terenski dodatak uređeno je u Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namje-štenike (čl. 56., st. 4.), kojim se defi nira visina terenskog dodatka u iznosu od najmanje 170,00 kn. Ali, za vrijeme važenja Kolek vnog ugovora, temeljem Dodatka II Kolek vnog ugovora, ostvaruje se pravo na terenski dodatak u iznosu od 150,00 kuna, i to u 2014. godini, 2015. i do 8. mjeseca 2016.*** Sukladno Sporazumu o primjeni osnovice za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike, te Odluci o ispla razlike iznosa jubilarne nagrade službenicima i namještenicima u

8 Prema Rješenju Povjerenstva za utvrđivanje reprezenta vnos (KLASA: 006-04/13-06/13, URBROJ: 689/2-13-10).

javnim službama (NN, br. 65/15) radnici koji su jubilarne nagrade ostvarili po umanjenoj osnovici od 500,00 kn, jekom 2014. i 2015., zah jevaju refundaciju do pune osnovice od 1.800,00 kn.

2.3. Jubilarna nagrada

Sve do 11. lipnja 2015. odnosno do sklapanja Odlu-ke o ispla razlike iznosa jubilarne nagrade služ-benicima i namještenicima u javnim službama (NN, br. 65/15) i 17. lipnja 2015., odnosno do sklapanja Sporazuma o primjeni osnovice za izračun jubilar-ne nagrade za državne službenike i namještenike, jubilarna nagrada se isplaćivala po umanjenoj osno-vici, kako za 2013., tako i za 2014., te 2015. godinu. Naime, danom stupanja na snagu Odluke i Sporazu-ma, isplaćuju se razlike za 2014., te za 2015. godinu od isplaćene umanjene osnovice od 500,00 kn, do pune osnovice od 1.800,00 kn. Kako se navedena odredba ne odnosi i na nagrade isplaćene u 2013., smatramo da su se one trebale ispla po umanje-noj osnovici bez naknadne refundacije razlike, kako do takve odluke nije došlo9.

Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2015. godini prema dodacima kolek vnih ugovora do donošenja Od-luke i Sporazuma

Godine neprekidne službe/rada u državnim

jelima i jedinicama

lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Isplaćeno prema

Dodatku II TKU i

Dodatku II KU

Sporazum i Odluka Vlade RH

Razlika za

isplatu(3-2)

Neopore-zivi iznosi jubilarnih nagrada

Neopore-zivi iznos

razlike(4-5)

Oporezivi iznos

razlike(4-6)

osnovi ca: 500,00 kn

osnovica: 1.800,00 kn

1 2 3 4 5 6 7

5 500 1.800 1.300 Oporezivo u cijelos 0 1.300

10 625 2.250 1.625 1.500 875 750

15 750 2.700 1.950 2.000 1.250 700

20 875 3.150 2.275 2.500 1.625 650

25 1.000 3.600 2.600 3.000 2.000 600

30 1.250 4.500 3.250 3.500 2.250 1.000

35 1.500 5.400 3.900 4.000 2.500 1.400

40 2.000 7.200 5.200 5.000 3.000 2.200

45 2.500 9.000 6.500 5.000 2.500 4.000

* Mišljenja smo da djelatnost znanos i visokog obrazovanja, osnov-noškolske i srednjoškolske djelatnos , koji nisu potpisali Dodatak II, ne primjenjuju odredbe Dodatka II, kojim je smanjena osnovica na 500,00 kn, već primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn. Bez obzira

9 Više u članku: Regres i jubilarna nagrada u 2015. u državnim i javnim službama – objavljenom u TIM4PIN magazinu, br. 7/8.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

125

TIM4PIN INFO

na to, većina službi iz sektora obrazovanja isplaćivala je jubilarne nagrade po osnovici od 500,00 kn, odnosno sada podliježu obvezi isplate razlika do pune osnovice.

2.4. Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14, 157/14) uskra lo se pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, u razdoblju od 1. travnja 2014. do 31. ožujka 2015., koje je kolek- vnim ugovorima za državne službenike i namješte-

nike te službenike i namještenike u javnim službama ugovoreno u visini od 4, 8 i 10 %. Novim Zakonom (NN, br. 36/15), navedena uskrata je produljena do 31. prosinca 2015. godine.

2.5. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se izno-si naknada prikazani u tablici 4.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računuNaknada troškova za korištenje

privatnog automobila u službene svrhe2,00 kn po prijeđenom

kilometruTerenski dodatak 150,00 kn dnevno

Naknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečnoNaknada za odvojeni život kada je

osiguran smještaj na teret proračuna 500,00 kn mjesečno

2.6. Odlukom o visini dnevnice za službeno puto-vanje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pra-vilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14) propisan je ne-oporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozem-stvo (visina dnevnica po državama objavljena je u dodatku s časopisom br. 9/2014).

3. Plaće3.1. Doprinosi

3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2015. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Pre-ma Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 151/14),

minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. godine iznosi 3.029,55 kn.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2015. godinu iznosi 2.780,05 kn (pre-ma Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2015. godinu; NN, br. 153/14).

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.658,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, nakna-da, nagrada i otpremnina, doprinos za mirovinsko osi-guranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 571.896,00 kn i pri-mjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigura-nje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaćeTablica 5. Doprinosi iz plaće

Doprinosi iz plaće• Za mirovinsko osiguranje 20 %• I. stup 15 %• II. stup 5 %

3.1.3. Stope doprinosa na plaćuTablica 6. Doprinosi na plaću

Doprinosi na plaću• Za zdravstveno osiguranje 15 %• Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 %• Za zapošljavanje* 1,7 %

* Prema odredbama novoga Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13 i 152/14), ne plaća se poseban doprinos za po canje zapošljavanja osoba s inva-liditetom, za osnovice staža osiguranja od 1. siječnja 2015.

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN, br. 143/14) od 1. siječnja 2015. (za osnovice staža osiguranja koji se odnosi na raz-doblja nakon 31. prosinca 2014.) za sve poslodavce propisana je stopa od 1,7 % za obračun doprinosa za zapošljavanje. Također, zbog navedenih izmjena u Obrascu JOPPD za razdoblja od 1. siječnja 2015. godine, u polje 7.2. stranice B Obrasca JOPPD mo-guće je upisa samo 0.

126

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

Od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako nemaju određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom10, uz 1,7 % doprinosa za zapošlja-vanje, plaćaju posebnu novčanu naknadu koja se utvr-đuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s inva-liditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa minimalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 7.

Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem*

Za 12 mj. staža

priznaje se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

* Sukladno čl. 1., t. 3., te čl. 17, t. 2. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14).

3.1.4. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog do-hotka (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14) za vrijeme izaslanja, službenog boravka ili službenog puta u inozemstvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u:

• Države članice Europske unije.• Države s kojima je međunarodnim ugovorom o

socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Herce-govina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska, Nor-veška, Island i Lihtenštajn).

Tablica 8. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprino-sa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec*

Osnovica za obračun doprinosa u 2015. godini 2.780,05Stopa 20 %Iznos doprinosa 556,01

* Sukladno čl. 14., st. 3. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 26/14, 30/14, 41/14 i 143/14): Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. ovoga članka, za osiguranu osobu koja boravi u inozemstvu na službenom putu, posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu obračunava se po stopi od 20 %.

10 Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra vnih i zaš tnih radionica.

Tablica 9. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu28 30 31

Dnevna osnovica u kn 99,29 99,67 89,68Dnevna obveza u kn 19,86 18,53 17,94

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun

Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

HR6510010051550100001

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana ne-prekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osigura-nje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20 %.

3.1.5. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14):

a) Poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona).

b) Poslodavci su oslobođeni pet godina plaćanja do-prinosa na osnovicu, ako 1. siječnja 2015. i nada-lje sklope ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30 godina života (čl. 20., st. 5. i čl. 7. st. 54. Zakona).

Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navede-nim situacijama, imaju pravo na oslobođenje od obve-ze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljavanje i dopri-nos za zapošljavanje osoba s invaliditetom):

a) Nezaposlenu osobu, koja nema više od jedne go-dine eviden ranog staža u zvanju za koje se obra-zovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu.

b) Dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao neza-poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije go-dine i zapošljava se na temelju ugovora o radu.

3.2. Osobni odbici

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

127

TIM4PIN INFO

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pore-zu na dohodak (NN, br. 143/14) defi nirani su novi iznosi osnovnih osobnih odbitaka i porezni razredi, koji su u primjeni od 1. siječnja 2015. godine. Novi iznosi osobnih odbitaka i poreznih razreda predo-čeni tablicom 11. odnose se i na obračun zaostalih plaća, koje se isplaćuju od 1. siječnja 2015.

U tablici 10. prikazani su novi iznosi osobnog odbitka prema faktorima, a u tablici 11. novi porezni razredi.

Tablica 10. Pregled osobnih odbitaka od 1. siječnja 2015.

Osobni odbitakFaktor

osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

mjesečno Osnovni osobni odbitak 1,00 2.600Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50 1.300

Prvo dijete 0,50 1.300Drugo dijete 0,70 1.820Treće dijete 1,00 2.600Četvrto dijete 1,40 3.640Peto dijete 1,90 4.940Šesto dijete 2,50 6.500Sedmo dijete 3,20 8.320

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd.Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) 0,30 780

Za 100 % invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) 1,00 2.600

Osobni odbitak umirovljenika -

Visina mirovine,

najviše 3.800 (najmanje

2.600)

Potpomognuta područja¹

I. skupina 3.500II. skupina 3.000područje

Grada Vukovara

3.500

¹ Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Gra-da Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2015. godinu.

Status potpomognutog područja prema članku 36. Za-kona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015. (NN, br. 147/14) stječe:

• Jedinica područne (regionalne) samouprave razvr-stana u skupinu I. iz članka 34., stavka 1. Zakona.

• Jedinica lokalne samouprave razvrstana u I. ili II. skupinu iz članka 35., stavka 1. Zakona.

Vlada RH donijela je na sjednici od 27. prosinca 2013. godine Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave prema stupnju ra-zvijenos (NN, br. 158/13). Prema članku 52., stavku

3. Zakona, Odluka ostaje na snazi pet godina od dana stupanja na snagu Zakona (tablica u kojoj su prikaza-ne jedinice lokalne samouprave prema skupinama objavljena je u dodatku s časopisom br. 9/2014).

3.3. Stope poreza na dohodak (porezni razredi)Tablica 11. Pregled stopa poreza na dohodak od 1. siječnja

2015.

StopaVisina porezne osnovice

Mjesečno Godišnje12 % do 2.200 kn do 26.400 kn

25 % 11.000 kn (razlika od 2.200 do 13.200)

132.000 kn (razlika od 26.400 do 158.400)

40 % Iznad 13.200 kn Iznad 158.400

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržava-nom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi pri-mici, koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 13.000,00 kn godišnje. Na temelju članka 36., stavka 5. Zako-na o porezu na dohodak, u svotu od 13.000,00 kn ne ulaze samo primici isplaćeni prema posebnim propisima po osnovi:• socijalnih potpora• doplatka za djecu• primitaka za opremu novorođenog djeteta• obiteljskih mirovina nakon smr roditelja.

Tablica 12. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa dopri-nosa iz plaće i na plaće, te naknade plaće

RB. Vrste dohotkaPorez i pri-rez

Dopri-nosi iz plaće

za

Doprinosi na plaću zaUkupno

dopr. na

plaću

Posebni dopri-

nos za zdr. osig.

Miro-vin.

osigu-ranje

Osn. zdr.

osig.

Zaš tu na

raduZapošlj.

1 2 3 4 5 6 7 8 = 5 + 6 + 7 9

1.Plaće za re-dovni i preko-vremeni rad

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 %¹ 17,20 % -

2. Plaće HRVI² da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

3.

Plaća upućenih na rad u inozemstvo

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % 10 %³

4. Plaće – prvo zapošljavanje⁴ da 20 % - - - - -

5.

Plaće u str. međun. org. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta)

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

128

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

6.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret poslodavca

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

7.

Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a

ne - - - - - -

8.

Naknade, nagrade i potpore iznad propisanih iznosa radnicima

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

9. Neplaćeni dopust ne - - - - - -

10.

Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13. Pravilnika)

ne - - - - - -

11.

Stručno os-posobljavanje bez zasnivanje radnog odno-sa (bez staža osiguranja)

ne

20 % na osno-vicu⁵

- - - - -

12.

Stručno os-posobljavanje bez zasnivanja radnog odno-sa (s eviden -ranim stažom osiguranja)

ne

20 % na osno-vicu⁵

15 % 0,5 % -

15,50 % na

osnovi-cu⁵

-

¹ Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.3.

² Obračunani porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene in-validnos .

³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.4.

⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošlja-vanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.5.

⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposo-bljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2015. godinu iznosi 2.780,05 kn, prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun dopri-nosa za obvezna osiguranja za 2015. godinu (NN, br. 153/14).

Tablica 13. Stope prireza i uplatni računi za gradove i opći-ne, koji su promijenili stopu prireza od 1. siječ-nja 2015. godine

Grad/Općina Uplatni račun za porez i prirez na dohodak

Stopa prireza

prije promjene

Nova stopa

prirezaPrimjena od Objava u

NN, br.

Šifra grada /općine za

JOPPD

BABINA GREDA HR3110010051700312000 - 5 % 1. 1. 2015. 124/14. 00035

BELI MANASTIR HR2410010051701312002 1 % 5 % 31. 12. 2014. 153/14 00132

BIOGRAD NA MORU HR6510010051702212006 - 12 % 1. 1. 2015. 153/14 00221BUZET HR3010010051704312007 6 % 1. 1. 2015 152/14 00434ČEMINAC HR6010010051706412002 3 % 10 % 22. 1. 2015. 4/15 00647

DONJA STUBICA HR8710010051707912009 - 10 % 1. 1. 2015. 139/14 00795

DONJI KUKURUZARI HR8910010051708312001 - 6 % 1. 1. 2015. 146/14 00833DUBROVAČKO PRIMORJE HR2510010051759812005 8 % 10 % 1. 1. 2015. 129/14 05983

DUGA RESA HR2510010051709912004 5 % 10 % 1. 1. 2015. 153/14 00990

ĐURĐENOVAC HR0610010051710612007 8 % 10 % 1. 1. 2015. 156/14 01066

ĐURMANEC HR3910010051710812009 - 10 % 1. 1. 2015. 153/14 01082

HRVATSKA DUBICA HR8210010051714912007 - 3 % 5.3.2015. 22/15 01490

ILOK HR4110010051715412004 10 % 5 % 1.7.2015.136/13 20/15, 25/15

01546

JAKŠIĆ HR0710010051716412007 5 % 10 % 14. 3. 2015. 25/15 01643

KANFANAR HR4410010051717512000 2 % 5 % 1. 1. 2015. 152/14 01759KARLOVAC HR1310010051717912004 14 % 1. 1. 2015. 149/14 01791

KOMIŽA HR0410010051719712001 5 % 1. 1. 2015. 146/14 01970

KONAVLE HR3110010051719812007 10 % 1. 1. 2015. 152/14 01988

KONJŠČINA HR0510010051720012004 5 % 10 % 1. 1. 2015. 153/14 02003

KULA NORINSKA HR7710010051721912005 10 % 1.1.2015. 36/15 02194

LANIŠĆE HR1410010051722312003 - 3 % 20. 5. 2015. 51/15 02232

LOVINAC HR4210010051724012006 8 % 1. 1. 2015. 149/14 02402

MILNA HR5810010051726712004 - 3% 1.1.2015. 16/15 02674

NUŠTAR HR04100100517294120 - 6 % 25.9.2015. 107/15 02941

OGULIN HR6410010051729712009 - 10 % 1. 1. 2015. 147/14 02976

OKUČANI HR2210010051729912003 - 10 % 1. 1. 2015. 140/14 02992

PISAROVINA HR1310010051733112001 6 % 1. 1. 2015. 157/14 03310

PLOČE HR2010010051733512000 10 % 1. 2. 2015. 4/15 03352

PRESEKA HR7110010051735612005 3 % 5 % 1. 1. 2015. 153/14 03565

PULA HR7210010051735912008 7,5 % 12 % 1. 1. 2015. 151/14 03590

RIJEKA HR8310010051737312005 12 % 15 % 1. 2. 2015. 156/14 03735SENJ HR6710010051738712003 10 % 1. 1. 2015. 146/14 03875STARI GRAD HR1810010051741312000 10 % 5. 8. 2015. 83/15 04138

SVETI FILIP I JAKOV HR4510010051742812007 - 10 % 1. 1. 2015. 156/14 04286

ŠTEFANJE HR1610010051745012004 10 % 1. 1. 2015. 6/15 04502VODNJAN - DIGNANO HR7410010051750212003 7,5 % 1. 1.2015. 157/14 05029

VRBOVSKO HR9810010051750912008 10 % 1. 1. 2015. 156/14 05096

VRHOVINE HR4010010051751212006 - 5 % 1. 1. 2015. 139/14 05126

ZADAR HR1110010051752012002 10 % 12 % 1. 2. 2015. 157/14 05027

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

129

TIM4PIN INFO

3.4. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću

Tablica 14. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamo-stalnog rada

Naziv doprinosa/porezaBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj primatelja¹

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688486-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)²

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaš te zdravlja na radu


HR688630-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje – na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160Državni proračun RH


Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem

HR1210010051863000160Državni proračun RH


Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR7610010051700036001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje


Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju kapitalizirane štednje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem



Doprinos za zapošljavanje HR1210010051863000160Državni proračun RH


Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

Račun grada/općine³ prema prebivalištu posloprimca, npr. za Zagreb:HR1110010051713312009

HR681880-OIB ispla telja dohotka – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

¹ Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj pri-matelja sastoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili poreza: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza – OIB ispla telja doprinosa/poreza – oznaka izvješća JOPPD-a.

² Oznaka Izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (15), a sljedeća mjesta redni broj dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obra-čunani i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD podnosi 15. siječnja 2015. godine, oznaka izvješća će bi 15015.

³ IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2015. (NN, br. 12/15 i 103/15).

Tablica 15. Obvezni elemen poziva na broj pla telja pre-ma Uredbi o načinu provedbe plaćanja dopri-nosa prema plaći, primicima s plaćom, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa na temelju radnog odnosa (NN, br. 49/12 i 31/14)

Oznaka Opis oznakeNa snazi u periodu od 1. 5. 2012. – 14. 3. 2014.

Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-MMGG-X67 broj modelaOIB OIB obveznika plaćanja javnih davanja

MMGGMM – oznaka mjeseca za koji se isplaćuje plaćaGG – oznaka godine za koju se isplaćuje plaća

X

0 – isplata plaće1 – isplata prvog dijela plaće2 – isplata drugog dijela plaće3 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. Stup4 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu

Primjenjuje se od 15. ožujka 2014.Poziv na broj pla telja: 67 OIB-GG001 do GG365/GG366-XOIB OIB obveznika plaćanja svih davanjaGG001 do GG365/366 Oznaka izvješća Obrasca JOPPD-a na kojem je iskazana obveza

doprinosa prema plaći koja se isplaćuje

X

0 – isplata plaće1 – isplata prvog dijela plaće2 – isplata drugog dijela plaće3 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. Stup4 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu5 – isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe, i to za vrijeme trajanja postupka do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka (samo doprinosi na osnovicu)6 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup i upla doprinosa na osnovicu7 – isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate još nije odlučeno8 – isplata primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak prema kojemu se utvrđuje obveza doprinosa

Za primitke koji se smatraju dohotkom, a koji ne podliježu obvezi doprinosa te primitke koji se u skladu s člankom 9. Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, odnosno na koje se u skladu s člankom 10. Zakona ne plaća porez na dohodak, a za koje postoji obveza izvješćivanja na Obrascu JOPPD, osim za korisnike proračuna koji primitke isplaćuju preko jedinstvenog računa državnog proračuna:

X

9 – isplata naknade plaće od strane poslodavca10 – isplata mirovine11 – isplata dohotka od osiguranja12 – isplata dohotka od kapitala13 – isplata dohotka od posebne vrste imovine14 – isplata dohotka od imovinskih prava15 – isplata drugog dohotka koji ne podliježe obvezi doprinosa

130

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

3.5. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2015. godinu

Tablica 16. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica Propis

Državni službenici i namještenici

5.108,84 knOdluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09)

Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09)

Državni dužnosnici 3.890,00 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 151/14), primjenjuje se počevši s plaćom za prosinac 2014., koja je isplaćena u siječnju 2015. godine

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kn

Odluka o visini osnovice za obra-čun plaće sudaca i drugih pravo-sudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine

3.6. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u pu-nom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 151/14) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. u visini od 3.029,55 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2015.

Tablica 17. Iznos minimalne plaće

Bruto iznos za puno radno vrijeme

za razdobljeod 1. 6. 2011.

do 31. 5. 2012.

od 1. 6. 2012.

do 31. 5. 2013.

od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013.

od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014.

od 1. 1. 2015. do 31. 12. 2015.

Iznos minimalne plaće

2.814,00 2.814,00 2.984,78 3.017,61 3.029,55

Objavljeno u NN, br.

58/11 i 60/11 – ispr. 60/12 51/13 156/13 151/14

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno sedam dana za invalida rada, naknadu isplaćuje po-slodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13-137/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08-152/14) u tablici 18., dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog

osiguranja, a isplaćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna.

Tablica 18. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna

RBPrivremena

nesposobnost za rad

Isplaćuje/na teret

Osnovica za naknadu Visina naknade

kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili

ni jedna plaća

1 2 3 4 5 61. Privremena

nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

70 %/ 80 %¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana




70 % / 80 % /od osnovice, ne više od 4.257,28

3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana




100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana




100 % od osnovice, bez ograničenja

5. Kada je radnik određen za pra telja bolesnika





6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret




7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana





8. Rodiljni dopust², do 6 mjeseci djetetova života – od prvog dana



-100 % od osnovice, bez ograničenja

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

131

TIM4PIN INFO

9. Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice = 2.660,80

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

50 % proračunske osnovice = 1.663,00

10. Roditeljski dopust:Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00

11. Prenatalni pregled(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

¹ Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci.

² Prema čl. 24., st. 8. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14), zaposleni ili samo-zaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u traja-nju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog/roditelj-skog dopusta ima pravo na naknadu, koja iznosi 1.663,00 kn (50 % proračunske osnovice).

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do tri godine.

Zaposlenicima koji su na neprekidnom bolovanju du-ljem od 18 mjeseci zbog liječenja zloćudih boles i u drugim slučajevima iz članka 52., stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (čl. 56. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispu-njen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kn) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDrugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostal-nog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatno-s , od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osi-guranja i propisanih izdataka.

5.1. Porezi koji se obračunavaju i plaćaju po osnovi primitaka od drugog dohotka

• Porez na dohodak od drugog dohotka − obračuna-va, obustavlja i plaća ispla telj prilikom svake ispla-te primitka.

• Prirez porezu na dohodak − plaća obveznik poreza na dohodak, ako je prirez propisan gradskom ili op-ćinskom odlukom u gradu ili općini njegovog prebi-vališta ili uobičajenog boravišta.

• Porez na dodanu vrijednost (PDV) − obračunava i plaća porezni obveznik, ako je u prethodnoj kalen-darskoj godini vrijednost ukupnih godišnjih isporu-ka bila veća od 230.000,00 kn ili ako je već upisan u registar obveznika PDV-a.

5.2. Obvezni doprinosi pri obračunavanju i plaćanju drugog dohotka

Obvezni doprinosi se moraju obračuna i pla po osnovi primitaka od drugog dohotka, osim po osnovi primitaka, što su nabrojani u sljedećoj tablici:

Tablica 19. Vrste drugog dohotka na koje se ne plaćaju do-prinosi za obvezna osiguranja

Drugi dohodak1. Naknada za isporučeno autorsko pravo i/ili srodna prava2. Naknada za isporučeno umjetničko djelo3. Nagrada za rad učeniku, odnosno nagrada redovitom

studentu za vrijeme prak čnog rada i naukovanja4. Primitak za rad učenika, odnosno studenta preko posrednika

pri zapošljavanju učenika i redovi h studenata5. S pendija učeniku odnosno studentu6. Sportska s pendija7. Potpora obitelji za slučaj smr radnika8. Potpora za školovanje djetetu bivšeg radnika ili poginulog

branitelja iz Domovinskog rata do 15. godine života, odnosno do završetka osmogodišnjeg školovanja

9. Stalna mjesečna nagrada koja se isplaćuje članu Hrvatske akademije znanos i umjetnos , sukladno posebnom propisu

10. Novčane pomoći i pomoći u naravi što ih, na temelju odredaba svojih općih akata, isplaćuju ili daju općina, grad, županija i Grad Zagreb u svrhu zaš te majčinstva,roditeljske njege novorođenog djeteta, podizanja i odgoja djeteta, a koje su namijenjene roditelju ili drugoj osobi koja se brine o djetetu, sukladno posebnom propisu

11. Naknada sportskom sucu i delegatu12. Primitak za rad osobe mlađe od 15 godina života13. Renta koju bivši poslodavac isplaćuje po sudskoj presudi

članu obitelji bivšeg radnika14. Novčana naknada koju mobiliziranom, a nezaposlenom

građaninu isplaćuje jelo, koje je naložilo mobilizaciju, sukladno posebnom propisu

15. Primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak isplaćen umirovljeniku

132

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

5.3. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

• Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne dopri-nose.

• I paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:a) Autorske naknade što je isplaćena prema Zako-

nu o autorskom pravu i srodnim pravima.b) Primitka za profesionalnu djelatnost novinara,

umjetnika i sportaša, koji su osigurani po toj os-novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave.

c) Primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnos , djelatnos u svezi s skom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni od-bitak.

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vodi poslovne knjige i evidencije, osim kad se pri-jave u Registar poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvrđuju kako je propisano za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslov-nih knjiga i evidencija.

Tablica 20. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Drugi dohodak*

Doprinos za MIO -20 %

Stopa poreza 25 %

Drugi dohodak za koji ne

postoji obveza doprinosa**

Paušalni izdaci – ne

Doprinos za MIO – ne

Stopa poreza 25 %

Autorski honorarPaušalni izdaci –

30 %Stopa

poreza – 25 %

Umjetnički autorski honorar

uz potvrdu ovlaštene

udrugeNeoporezivi dio – 25 %Paušalni

izdaci – 30 %Stopa poreza

– 25 %1 2 3 4 5

0,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,1267611,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,1281912,00 1,677852 1,342282 1,217285 1,1296243,00 1,683502 1,346801 1,219884 1,1310624,00 1,689189 1,351351 1,222494 1,1325035,00 1,694915 1,355932 1,225115 1,1339486,00 1,700680 1,360544 1,227747 1,1353966,25 1,706485 1,361702 1,228407 1,1357596,50 1,703578 1,362862 1,229067 1,1361227,00 1,706485 1,365188 1,230391 1,1368487,50 1,709422 1,367521 1,231717 1,1375768,00 1,712329 1,369863 1,233046 1,1383049,00 1,718213 1,374570 1,235712 1,139763

10,00 1,724138 1,379310 1,238390 1,14122712,00 1,736111 1,388889 1,243781 1,14416513,00 1,742160 1,393728 1,246494 1,14563914,00 1,748251 1,398601 1,249219 1,14711715,00 1,754386 1,403509 1,251956 1,14860018,00 1,773050 1,418440 1,260239 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osigura-nja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %.

** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

Tablica 21. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj primatelja

Doprinos za zdravstveno osiguranja



Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR68 8176-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje


HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj primatelja

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2015. godini (NN, br. 12/15 i 103/15)

HR 681945-OIB ispla telja poreza – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Primici izuze od ovrheČlanak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13, 93/14*) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama na-vedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

• Primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgu-bljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uzdržavanja.

• Primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

133

TIM4PIN INFO

• Primanja po osnovi socijalne skrbi.• Primanja po osnovi privremene nezaposlenos .• Primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno.• Primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma.• Naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-

novi zakonskog uzdržavanja, te za tražbine nakna-de štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika.

• Primanja po osnovi odličja i priznanja.• Rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno.• Utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni

na poseban račun kod banke.• Naknada troškova za službeno putovanje i nakna-

da troškova prijevoza na posao i s posla do propi-sanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

• Dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesa-mostalnog rada.

• Naknada za saniranje posljedica štete od kata-strofa i elementarnih nepogoda.

• Potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bo-lovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezi-vim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

• Ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13-137/13), kao poseban propis na kojeg upu-ćuje Ovršni zakon u članku 36., defi nira sljedeća izu-zeća od ovrhe:

• Naknada plaće za vrijeme privremene nesposob-nos , odnosno spriječenos za rad, zbog korište-nja zdravstvene zaš te.

• Novčana naknada zbog nemogućnos obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propi-sima o doprinosima za obvezna osiguranja.

• Naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaš te iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja.

• Naknada za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvje ma utvrđenim općim ak ma Zavoda za zdravstveno osiguranje.

• Novčane naknade na ime povrata troškova za pra-va iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila na temelju rješenja Za-voda za zdravstveno osiguranje.

* Izmjene i dopune Ovršnog zakona stupile su na snagu 1. rujna 2014.

7. Financijske obavijes Tablica 22. Stope zateznih kamata od 11. rujna 1996. do 29.

lipnja 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek

18 %Uredba o visini stope

zatezne kamate (NN, br. 76/96)

1. 7. 2002. – 31. 12. 2007. 15 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br.

72/02. i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17 %¹

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa

HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i 1/11)Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15 %²

Zakon o obveznim odnosima (NN, br.

35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12,

1/13 i 83/13)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje.² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Tablica 23. Stope zateznih kamata od 30. lipnja 2013.

Ugovorni odnosi

Stope zateznih kamata (zakonskih i ugovornih) za isporuku robe ili usluge obavljene 30. lipnja 2013.,

do 31. prosinca 2015.od 30. 6. do

31. 12. 2013.

od 1. 1. do 30. 6. 2014.

od 1. 7. do

31. 12. 2014.

od 1. 1. do 30. 6. 2015.

od 1. 7. do 31. 7. 2015.

od 1. 8. do

31. 12. 2015.

Između trgovaca (poduzetnika) međusobno

12,40 %

12,35 %

12,29 %

12,14 %

12,13 %

10,14 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze

12,40 %

12,35 %

12,29 %

12,14 %

12,13 %

10,14 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze

15 % 15 % 15 % 15 % 15 % 10,14 %

• Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači)

• Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos

• Građanskopravni ugovori između građana međusobno

• Izvanugovorni odnosi

12 % 12 % 12 % 12 % 12 % 8,14 %

134

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

15.

Tablica 24. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama RH

Tromjesečno razdobljeIznos u kunama

MjesecIznos u kunama

GodinaIznos u kunama

bruto neto bruto neto bruto NetoXI./2012. – I./2013. 7.983 5.566 I./2013. 7.974 5.529 2002. 5.366 3.720XII./2012. – II./2013. 7.910 5.488 II./2013. 7.863 5.447 2003. 5.623 3.940I./2013. – III./2013. 7.941 5.498 III./2013. 7.986 5.516 2004. 5.985 4.173II./2013. – IV./2013. 7.912 5.480 IV./2013. 7.889 5.478 2005. 6.248 4.376III./2013. – V./2013. 7.980 5.525 V./2013. 8.065 5.581 2006. 6.634 4.603IV./2013. – VI./2013. 7.951 5.515 VI./2013. 7.899 5.486 2007. 7.047 4.841V./2013. – VII./2013. 7.962 5.523 VII./2013. 7.922 5.504 2008. 7.544 5.178VI./2013. – VII./2013. 7.918 5.501 VIII./2013. 7.933 5.513 2009. 7.711 5.311VII./2013. – IX./2013. 7.884 5.482 IX./2013. 7.796 5.428 2010. 7.679 5.443VIII./2013. – X./2013. 7.882 5.482 X./2013. 7.919 5.506 2011. 7.796 5.441IX./2013. – XI./2013. 7.909 5.522 XI./2013. 8.014 5.634 2012. 7.875 5.478X./2013. – XII./2013. 7.979 5.565 XII./2013. 8.005 5.556 2013. 7.939 5.515XI./2013. – I./2014. 8.009 5.581 I./2014. 8.007 5.553 2014. 7.953 5.533XII./2013. – II./2014. 7.940 5.512 II./2014. 7.809 5.427I./2014. – III./2014. 7.922 5.494 III./2014. 7.949 5.502II./2014. – IV./2014. 7.893 5.475 IV./2014. 7.919 5.497III./2014. – V./2014. 7.932 5.499 V./2014. 7.927 5.497IV./2014. – VI./2014. 7.957 5.518 VI./2014. 8.024 5.558V./2014. – VII./2014. 7.973 5.529 VII./2014. 7.967 5.530VI./2014. – VIII./2014. 7.976 5.535 VIII./2014. 7.938 5.516VII./2014. – IX./2014. 7.908 5.496 IX./2014. 7.820 5.442 VIII./2014. – X./2014 7.911 5.497 X./2014. 7.976 5.532IX./2014. – XI./2014. 7.945 5.535 XI./2014. 8.039 5.632X./2014. – XII./2014 8.027 5.626 XII./2014. 8.067 5.716XI./2014. – I./2015. 8.028 5.668 I./2015. 7.977 5.656XII./2014. – II./2015. 7.961 5.646 II./2015. 7.837 5.565I./2015. – III./2015. 7.974 5.648 III./2015. 8.108 5.723II./2015. – IV./2015. 7.985 5.655 IV./2015. 8.011 5.676III./2015. – V./2015. 8.045 5.693 V./2015. 8.017 5.679IV./2015. – VI./2015. 8.078 5.722 VI./2015. 8.207 5.810V./2015.-VII./2015. 8.098 5.735 VII/2015. 8.069 5.716VI./2015.-IX./2015. 8.138 5.763 VIII/2015. 8.058 5.712

8. Ostale informacijeTablica 25. Otpremnine prema poreznim propisima i prema

Zakonu o radu

RBPrestanak ugovora o

radu

Pravo na otpremninu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu;

NN, br. 93/14 (čl. 126.) – nakon 2 godine

neprekidnog rada

Mogućnost neoporezive

isplate

1.Poslovno

uvjetovani otkaz

Pravo radnika na

otpremninu određuje se kolek vnim ugovorom, ugovorom

o radu, pravilnikom

o radu, internim ak ma

poslodavca te Zakonom

o radu

Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3

prosječne bruto plaće ostvarene u posljednja

tri mjeseca prije prekida radnog odnosa.

Najviše: Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog

odnosa x 6.

Do visine 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca (čl. 13., st. 2., t. 21. Pravilnika o porezu na dohodak)

2.Osobno

uvjetovani otkaz

3.

Osobno uvjetovani otkaz zbog ozljede na

radu ili pro-fesionalne

boles

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je

obolio od profesionalne boles , te nakon

završenog liječenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo od

svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42.

Zakona o radu; NN, br. 93/14)

Do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (čl. 13., st. 2., t. 21. Pravilnika o porezu na dohodak)

4. Odlazak u mirovinu

Najviše 8.000,00 kn (čl. 13., st. 2., t. 20. Pravilnika o porezu na dohodak)

5.

Sporazumni prestanak ugovora o

radu

Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada)

Tablica 26. Pregled radnih sa po mjesecima u 2015. godini

Siječanj 176 Srpanj 184Veljača 160 Kolovoz 168Ožujak 176 Rujan 176Travanj 176 Listopad 176Svibanj 168 Studeni 168Lipanj 176 Prosinac 184

Ukupan broj radnih sa u 2015. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2015.

135

TIM4PIN INFO

Tablica 27. Blagdani i neradni dani u studenom 2015.

1. studenog (nedjelja) Svi sve

Tablica 28. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u studenom 2015.

Datum u studenom

Oznaka Obrasca JOPPD

Datum u studenom


Datum u studenom


1. 15305 12. 15215 23. 15326 2. 15306 13. 15316 24. 15327 3. 15307 14. 15317 25. 15328 4. 15308 15. 15318 26. 15329 5. 15309 16. 15319 27. 15330 6. 15309 17. 15320 28. 15331 7. 15310 18. 15321 29. 15332 8. 15311 19. 15322 30. 15334 9. 15312 20. 1532310. 15313 21. 1532411. 15314 22. 15325

Tablica 29. Rokovi za podnošenje obrazaca u studenom 2015. godine za proračune, proračunske kori-snike i JLP(R)S

Obrasci u listopadu

Obrazac JOPPD

• na dan isplate primitka ili sljedeći dan

• u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva

PDV za mjesečne obveznike do 20. studenoga 2015., za listopad 2015.

Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 20. studenoga 2015., za listopad 2015.

Mjesečno izvješće o obvezama korisnika državnog proračuna

do 10. studenoga 2015., za listopad 2015.

Konsolidirano mjesečno izvješće o obvezama korisnika državnog proračuna – razdjela

do 16. studenoga 2015. za listopad 2015.

Tablica 30. Novi ekonomsko-fi nancijski propisi

Naziv propisa Narodne novine, br.:

Stupanje na snagu

Državni proračun Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcija za 2016. i 2017. godinu 148/14 1. 1. 2015.

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu 148/14 1. 1. 2015.

Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu 103A/15 13.10.2015.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu

103A/15 13.10.2015.

Odluka o privremenom fi nanciranju poslova, funkcija i programa državnih jela i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2016. godine

109/15 29.9.2015.

Uredba o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u državnoj službi 151/14 27. 12. 2014.

Uredba o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u javnim službama 151/14 27. 12. 2014.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima 127/14 6. 11. 2014.

Uredba o izmjeni Uredbe o klasifi kaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi 125/14 4. 11. 2014.

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o izobrazbi u području javne nabave 125/14 21. 10. 2014.

Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu 124/14 24. 10. 2014.

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika prora-čunskom računovodstvu i računskom planu 115/15 24.10.2015.

Pravilnik o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu 3/15 10. 1. 2015.

Pravilnik o izmjeni Pravilnika o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu 93/15 24. 8. 2015.

Odluka o provođenju dubinske analize rashoda Državnog proračuna Republike Hrvatske 124/14

Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija 121/14 1. 1. 2015.

Pravilnik o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu 1/15 1. 1. 2015.Pravilnik o izvještavanju u neprofi tnom računovodstvu i Registru neprofi tnih organizacija 31/15 24. 3. 2015.

Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o službenoj iskaznici i službenoj znački inspektora fi nancijskog i proračunskog nadzora

57/15 4. 6. 2015.

Pravilnik o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju fi nancijskih planova neprofi tnih organizacija

119/15 7. 10. 2015.

Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službe-nika i namještenika u jelima državne uprave, struč-nim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske

114/14 4. 10. 2014.

Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama

32/15 28. 3. 2015.

Odluka o aktualnoj vrijednos mirovina od 1. siječnja 2015. 38/15 11. 4. 2015.

Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža 38/15 11. 4. 2015.

Zakon o radu 93/14 6. 8. 2014.

Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona 93/141. 9. 2014.(iznimke, čl. 84.)

Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obve-znih doprinosa, te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2015. godini

12/15 -

Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa, te pri-hoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2015. godini

103/15 28.9.2015.

Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinu i sadržaju vođe-nja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom 2/15 16. 1. 2015.

Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja

94/14 2. 8. 2014.

Sporazum o primjeni osnovice za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike 77/15

Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru 78/15 25. 7. 2015.Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima 78/15 1. 8. 2015.

Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila

119/15 31.10.2015.

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

stu

deni • 2

015.

www.spi.hr

Rad sa velikom količinom dokumentacije naša je svakodnevnica. Izazov je svu tu dokumentaciju evidentirati i

kvalitetno pratiti. Preduvjet za navedeno je ustrojavanje uredskog poslovanja po Uredbi o uredskom poslovanju koja

definira skup pravila za postupanje sa predmetima i dokumentima, zaprimanjem i obradom dokumentacije i njenim

organiziranjem u smislene cjeline tj. dosje.

LIBUSOFT CICOM d.o.o. ima dugogodišnje iskustvo u implementaciji programskog rješenja za uredsko poslovanje

koje se koristi kod preko 250 organizacija, kao što su županije, gradovi, općine, agencije i komunalna poduzeća.

U svom radu primijetili smo da se komunalna poduzeća susreću sa velikim izazovima u djelu uredskog poslovanja tj.

upravljanja dokumentima jer u njihovom radu nastaje velika količina dokumentacije bilo da se zaprima od stranaka kao

što su zahtjevi za određenim uslugama, prijave i prigovori, ili dokumentacija koja se kreira od strane zaposlenika komu-

nalnog poduzeća, npr. rješenja, ugovori, odluke, odgovori na prijave, itd.

U većini slučajeva komunalna poduzeća označavaju dokumentaciju rednim brojevima i ne grupiraju je u predmete,

što uvelike otežava praćenje i snalaženje u cjelokupnoj dokumentaciji.

Prednosti uspostave LC uredskog poslovanja prema

Uredbi o uredskom poslovanju:

Organizacija dokumentacije po dosjeima, tj.

predmetima uz primjenu plana klasifikacijskih

oznaka

Jednoznačno određivanje predmeta i dokumenata

po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih

brojeva

Definirane procedure uredskog poslovanja u

organizaciji

Ustrojavanje potrebnih evidencija: urudžbeni

zapisnik, interna dostavna knjiga,…

Izrađen Plan klasifikacijskih oznaka

Izrađena Odluka o brojčanim oznakama

ustrojstvenih jedinica i referenata

Interni naputak za uredsko poslovanje

Kvalitetno i olakšano upravljanje dokumentacijom

Informatičko rješenje za uspostavu uredskog poslovanja po Uredbi o uredskom poslovanju u

komunalnim poduzećima

Documents

Informatičko rješenje za uspostavu uredskog poslovanja po