UPUTE ZA IZRADU PISMENIH ZADATKA na preddiplomskom i diplomskom

studiju

Maribor, lipanj 2014.

2

PREDIPLOMSKI PROGRAM PRVOG STUPNJA

Program: npr. Marketing

Predmet: npr. Poslovno lobiranje u EU

Pismeni zadatak (seminarski, projektni, integralni, aplikativni …)

NASLOV PISMENOG ZADATKA

Učitelj:

Mentor:

Ime i prezime studenta (ili tima)

Maribor, datum

3

(početna stranica)

MASTER PROGRAM DRUGOG STUPNJA

Program: Međunarodno poslovanje

Predmet: npr. Međunarodne poslovne financije

Pismeni zadatak (seminarski, projektni, integralni, aplikativni …)

NASLOV PISMENOG ZADATKA

Učitelj:

Mentor:

Ime i prezime studenta (ili tima)

Maribor, datum

4

UPUTSTVA ZA PRIPREMU PISMENIH ZADATKA Kazalo: 1. PRIJE PISANJA ZADATKA ....................................................................................... 5

1.1 Cilj zadatka ...................................................................................................... 5 1.2 Struktura zadatka ................................................................................................... 5 1.2.1 Sažetak ............................................................................................................ 5 1.2.2 Uvod .............................................................................................................. 6

1.2.3 Glavni dio .................................................................................................. 6 1.2.3.2 Kako pravilno pripremiti tekst? ...................................................................... 7 1.2.3.3 Kako pravilno uključiti grafičke elemente (grafovi, tablice, slike ...) ............ 8

1.3 Zaključak ........................................................................................................ 9 2. STRUKTURA PISMENOG ZADATKA ODNOSNO DISPOZICIJA ..........................................11

2.1 Određivanje područja i opis problema ........................................................................11 2.2 Naslov zadatka .................................................................................................11 2.3 Svrha zadatka ...................................................................................................11 2.4 Ciljevi zadatka ..................................................................................................12 2.5 Osnovne teze (hipoteze) .......................................................................................13 2.6 Ograničenja u istraživanju .....................................................................................15 2.7 Predviđene metode rada........................................................................................15 2.8 Predviđena struktura poglavlja (kazalo) ......................................................................16 2.9 Popis literature i izvora ........................................................................................17

3. NEKOLIKO RIJEČI O STILU PISANJA .........................................................................18 3.1 Kako pisati? ................................................................................................18 3.2 Ja ili mi? Da li moram u rad uključiti svoja vlastita mišljenja u prvom licu? ...............................19

4. O TEHNIČKOM OBLIKOVANJU ZADATKA .................................................................20 4.1 Oblikovanje teksta .............................................................................................20 4.2 Numeriranje stranica ...........................................................................................20 4.3 Tablice i slike ...................................................................................................21

5. NAVOĐENJE IZVORA I PLAGIJARIZAM .....................................................................23 5.1 Što je plagijarizam i zašto je bitan .............................................................................23 5.2 Kako izbjeći plagijarizam ......................................................................................23

5.2.2 Strategije za izbjegavanje plagijarizma ............................................................25 5.3 Navođenje izvora ...............................................................................................25

6. PREZENTACIJA PISMENOG ZADATKA ......................................................................30 6.1 Priprema prezentacije .......................................................................................30 6.2 Izvedba prezentacije .......................................................................................30 6.2.1 Nekoliko pravila za dobru prezentaciju ..................................................................31 6.2.2 Kako napraviti dobru prezentaciju .......................................................................32

7. KRITERIJI ZA SAMOPROCIJENU PISMENOG ZADATKA I OBRANE ...................................34 7.1 Usmeritve za ocenjevanje naloge in zagovora ...................................................................34

5

1. PRIJE PISANJA ZADATKA

Prije pisanja individualnog ili magistarskog rada, seminarskog ili esejskog tipa (u nastavku

ćemo upotrebljavati termin "zadatak", a radove na magistarskom studiju nazvat ćemo

»magistarski rad«, mada pravila vrijede i za ostale zadatke na magistarskom studiju), bitno

je da prije svega odgovorite na nekoliko ključnih pitanja. Upute, koje vam predstavljamo u

nastavku, nadovezuju se na sadržajni, stilski i oblikovni vidik pisanja zadatka te na njegovu

prezentaciju. Upute se smisleno koriste također u svezi Pravilnika o diplomiranju na

prvostupanjskim visokoškolskim stručnim studijskim programima i Pravilnika o diplomiranju

na magistarskom studijskom programu. Upute koje se nadovezuju na sadržajni dio su

općenite. Osnovno pravilo kako pripremiti sadržaj zadatka su upute učitelja odn. mentora. Dio

uputa, koje se odnose na stil, tehničko oblikovanje zadatka i navođenje izvora,

zajednički je za sve pismene zadatke na DOBA Fakultetu. Na kraju uputa predstavljamo

vam kriterije po kojima možete sami ocjeniti zadatak i obranu istog, ako je to potrebno.

Kriteriji su isto tako općeniti, a vjerujemo da će vam biti koristan oslonac prilikom pisanja

zadataka. Ključni kriteriji za vas su oni, koje vam učitelj predstavi na pojedinačnom

predmetu.

1.1 Cilj zadatka

Zadatkom dokazujete da ste za vrijeme studiranja usvojili teoretska i praktična znanja,

spretnosti i vještine te da kritički procijenite poslovnu praksu, koja proizlazi iz vidika

stručnog područja predmeta. To znači da znate opredijeliti problem, postaviti ga u širi

kontekst predmeta, cjelovito analizirati stanje, prikupiti i analizirati podatke (ili prikupiti i

usporediti ih s dobrim praksama), interpretirati rezultate, predlagati rješenje, ocijeniti

prednosti i slabosti predloženog rješenja i predvidjeti budući razvoj poslovne prakse na

pojedinom području, koje se neposredno ili posredno nadovezuje na predloženo rješenje.

1.2 Struktura zadatka

Ovdje vam predstavljamo nekoliko naputaka, koji će vam pomoći u prezentaciji i organizaciji

sadržaja.

1.2.1 Sažetak

Sažetak je namijenjen općenitoj prezentaciji zadatka: kojom tematikom/problematikom se

bavite; ako je problematika vezana na neku organizaciju, zašto ste odabrali obrađivanje

odabrane problematike te na koji način. Nakon toga ukratko predstavite glavne rezultate vašeg

rada. Sažetak napišite u prošlom glagolskom vremenu. U sažetku ne prezentirajte detaljno

namjeru, ciljeve i metodologiju rada. Te kategorije je potrebno sažeti u uvodu. Kao što je to

uobičajeno u sažetku morate navesti i ključne riječi (to još posebno vrijedi za diplomske i

magistarske radove).

6

Sažetak mora sadržavati približno 1500 znakova s razmacima te mora sadržajno sažimati i ne

samo nabrajati bitne dijelove zadatka. Izbjegavajte skraćenice i kratice. U sažetku ne navodite

referencije.

1.2.2 Uvod

U uvodu se obično predstavlja plan rada – dispozicija. Prezentirajte svrhu (zašto), ciljeve (što)

i metode (kako). Pri tome obratite pažnju na to da budu ciljevi realni, konkretni i ne previše

opširni.

Detaljno opredijelite područje i problem proučavanja/istraživanja, prezentirajte odabrani

problem u širem teoretskom kontekstu, dakle ono, što želite poboljšati; svrhu- zašto ste

odlučili problem proučiti/istražiti; prezentirajte na koji ste način pristupili rješavanju

problema: iz kojih pretpostavki proizlazite, kako ćete ograničiti istraživanje, kako ćete

odrediti uzorak, na koje ćete način(e) prikupljati podatke, analizirati ih i interpretirati. Na

primjer, u magistarskom radu opišete koncept istraživanja, odnosno odredite istraživačko

pitanje, (hipoteze), pristup, metode i tehnike istraživanja (opišete, na koji ćete način dobiti

odgovor na istraživačko pitanje).

1.2.3 Glavni dio

U glavnom dijelu detaljnije prezentirajte ono što ste najavili u uvodu. Prilikom toga pazite na

odgovarajući omjer i povezivanje između teoretskog i praktičnog/empiričkog dijela zadatka,

na odgovarajuće nabrajanje argumenata i uključivanje grafičkih elemenata u sadržaj.

1.2.3.1 Kako pravilno razdvojiti teoretski i praktični dio zadatka

Magistarski rad (bez korica, naslovnice, zahvale, izjave o autorstvu, sažetka, kazala, literature

te stranice s privitcima) sadrži u pravilu približno 190.000 znakova s razmacima odn.

približno 60 stranica.

Završni stručni rad sadrži u pravilu približno 150.000 znakova s razmacima odn. približno 48

stranica.

Ako profesor ne odredi drugačije, osnovno pravilo kod pisanja zadataka je da 1/3 predstavlja

teoretski dio, a 2/3 praktični dio. Međutim, to ne znači da su teoretski i praktični dio

razdvojeni; ovo samo znači da se najprije obrađuje teorija, a nakon toga se prezentira

praktični problem. Teoretski i praktični dio moraju se međusobno nadovezivati. Sa zadatkom

morate pokazati kako znate povezivati teoriju s praksom. To znači da argumente, koje imate

za uvođenje nekog noviteta te rješenje nekog problema potkrijepite teorijom (teorija mora

slijediti tijek vašeg razmišljanja i ne suprotno, dakle ne smijete najprije napisati teoriju, a

zatim tražiti svoje zaključke).

Problem ili istraživačko pitanje kojeg ste postavili u uvodu predstavlja nit vodilju vašeg rada

te ga povezuje u smislenu cjelinu. Teoretski i empirijski dio nisu razdvojeni, nego se povezuju

i nadopunjavaju. Dakle, u teoretskom i empirijskom dijelu tražite odgovore na vaš postavljen

problem/istraživačko pitanje, odnosno sve aktivnosti u pregledavanju literature i

prikupljanju/analiziranju podataka podređene su traženju odgovora/argumenata na postavljeno

glavno pitanje problema. Teoretski okvir stoga ne postavljajte preširoko, jer svrha teoretskog

7

dijela nije sažeti sve ono što ste pročitali u literaturi odnosno našli u drugim izvorima.

Pokušajte biti selektivni, ograničite se na onu teoriju, koju obrađuje vaša literatura i izvori te

je neposredno povežite s određenom problematikom. Potražite bitna teoretska polazišta te ih

upotrijebite kao argument (ili protuargument), znači utemeljite zašto predlažete uvođenje

nekog noviteta odnosno rješenja nekog problema. U magistarskom radu, na primjer,

upotrijebite teoretska polazišta za definiranje čimbenika koje vrijedi u empirijskom dijelu

razmatrati (o njima prikupljati podatke anketama ili upitnicima).

1.2.3.2 Kako pravilno pripremiti tekst?

Činjenice i podaci koje prezentirate neka budu jasno i povezano organizirani u logičnom

redoslijedu. Preporučljivo je da se nadovezuju u vremenskom redoslijedu. Prilikom navođenja

svojih rezultata ili prijedloga potražite argumente u literaturi te ih neposredno povežite s

temom vašeg zadatka.

Primjer izlaganja argumenta

Uvođenje elektronskih obrazaca bilo bi za Poduzeće d.o.o. jedan od opravdanih

pristupa prema racionalizaciji poslovanja, pošto papir u poduzeću predstavlja 60%

troškova uredskog materijala. Jereb (2000., str. 25) navodi, kao jednu od mogućih

mjera za racionalizaciju uredskog poslovanja, smanjivanje troškova za uredski

materijal. Uvođenje elektroničkih obrazaca značilo bi smanjivanje tih troškova za 80%.

Ulaganje u osposobljavanje kadrova, u usporedbi s pozitivnim učincima koje bi to

rješenje donijelo, bilo bi minimalno, jer 85% svih zaposlenih dnevno primjenjuje

osobno računalo te internet, što je više od slovenskog prosjeka (Upotreba interneta u

Sloveniji, 2004.).

U magistarskim radovima nužno je uključivanje kritičnog razmišljanja i argumentiranja. To

znači pokušati problem ili predloženo rješenje sagledati s različitih stajališta (cjelovito),

proučiti više teorija i autora koji gledaju na problem s različitih vidika (njihove teze mogu biti

i suprotne), znati proučiti različite okolnosti za koje vrijede različite pretpostavke te zbog čega

očekujete različito djelovanje i različite rezultate. Svoje razmišljanje znati poduprijeti

argumentima iz teorije i iz empirije.

Točnije to znači da student mora u magistarskom radu dokazivati više taksonomskih

stupnjeva savladavanja informacija i podataka, što još posebno važi za teoretski dio, koji ne

smije ostati na razini obnavljanja, faktografskog izvješćivanja i sažimanja, nego mora nužno

uključivati zahtjevnije razine obrade informacija, kao što su analiziranje, uspoređivanje,

kritično razmišljanje, polemiziranje i sintetiziranje. Sve ovo zahtjeva pregled više autora, više

različitih teorija i paradigmi, više različitih kulturnih i prema potrebi također povijesnih

konteksta, što omogućava pristupanje problemu s različitih vidika (također proturječnih) te

pokazuje kako znate proučiti različite okolnosti, različite pretpostavke i objašnjava očekivanje

različitih rezultata. U svezi empirijskog istraživanja pokazujete na koji način »djeluje« teorija

na primjeru vaših podataka.

U interpretaciji podataka i izračunima parametara ne ponavljajte samo riječima ono što je već

vidljivo iz tabelarnog ili grafičkog prikaza, nego morate podatke kritički vrednovati u

svijetlu prijašnjih saznanja te ih postaviti u odnos do teoretskih saznanja, koje ste prezentirali.

8

To je ujedno i korak, koji vam omogućuje kritičko vrednovanje vaših podataka, a po drugoj

strani također i valjanost prijašnjih saznanja. Na ovoj osnovi možete sami utvrditi doprinos

vašeg istraživanja novom znanju, što je svakako potrebno definirati u zaključku.

Horizontalni kriteriji pripreme radova

S ciljem postizanja veće kvalitete radova na razini Fakulteta te za lakše razumijevanje, gore

navedene preporuke oblikovali smo u tri horizontalna kriterija:

Raznolikost vidika (navođenje tvrdnji, vidika više autora i uvažavanje različitih pretpostavki,

situacija; osiguravanje cjelovitosti).

Dodana vrijednost (uspoređivanje, osvješćivanje različitih konteksta, kritično razmišljanje,

povezivanje teoretskog znanja s vlastitim podacima i iskustvima, polemika, sinteza,

interpretacija empirijskih podataka s vidika teoretskih saznanja, izbjegavanje ponavljanja

riječima što je već prikazano podacima, izbjegavanje općenitih izjava bez jasnog

argumentiranja).

Navođenje izvora (odgovarajuće i korektno navođenje izvora; u tekstu citati i sažetak te na

kraju u popisu literature).

1.2.3.3 Kako pravilno uključiti grafičke elemente (grafovi, tablice, slike ...)

Treba se pridržavati pravila kako su grafički elementi namijenjeni jasnijem prikazivanju

sadržaja. Svrha grafičkih elemenata je poduprijeti vaše argumente. Primjenjujemo ih na onim

mjestima na kojima s njima prikažemo više od onoga što bi mogli reći riječima. Grafički iste

podatke prezentiramo samo na jedan način i to na onaj koji više odgovara, dakle ili samo u

grafu ili samo u tabeli ili samo u slici.

Nadalje, svi elementi moraju imati odgovarajući podnaslov – upotrebljavajte funkciju

umetanje/skice/natpis. (Gledajte poglavlje IV, 3., Tablice i slike). U tekstu sadržaj, koji

predstavlja grafički element, ukratko objasnite. Prilikom toga ne ponavljajte/prepisujte

podatke prezentirane grafičkim elementom, nego ih interpretirajte – prikažite ih iz drugog

kuta i objasnite zašto je podatak kojeg prezentirate bitan u predstavljanju problema, odnosno

za postizanje ciljeva koje ste si postavili u zadatku.

U slikama i tabelama moraju biti simboli jasni, jednaki kroz cijeli rad i dovoljno veliki tako da

se mogu čitati. Svaka slika i tabela mora biti navedena u tekstu. Tekst uz sliku mora

sadržavati naslov slike i potrebno objašnjenje sadržaja. Slike i tabele moraju biti razumljive i

bez čitanja ostalog teksta. Objasniti morate sve skraćenice na slici. Tekst uz slike napišite na

primjerenom mjestu u tekstu.

9

Primjer: Starosna struktura zaposlenih Graf 1: Starosna struktura zaposlenih u Poduzeću d. o. o.

Primjer slabog komentara u tekstu:

Iz grafa 1, koji predstavlja starosnu strukturu zaposlenih u poduzeću, vidljivo je da je 43%

zaposlenih u starosnoj granici od 20 - 29 godina, 5% je mlađih od 20 godina, 25 % je između

30 i 39 godina, a 27% zaposlenih je u starosnoj granici od 40 do 49 godina.

Primjer dobrog komentara u tekstu:

Iz grafa 1, koji predstavlja starosnu strukturu zaposlenih u poduzeću, vidljivo je da

prevladava mlađa generacija (interpretacija), koja je završila srednjoškolski program, koji je

sadržavao informatički predmet (objašnjenje podataka).

1.3 Zaključak

Prije početka pisanja zaključka, ponovno pročitajte uvod, posebice ciljeve, koje ste si zadali te

ih komentirajte. Provjerite da li ste postigli te ciljeve. Radeći to izbjegavajte općenite

komentare kao što su »Ciljevi zadatka uspješno su postignuti« te generaliziranje, kao na

primjer: »Pokazali smo kako povećanje obrazovanja utječe na uspješnost poduzeća«.

Ispravno bi glasilo: Pokazali smo kako je u obrađenom poduzeću XX povećanje obrazovanja

o prodaji utjecalo na povećanje prodaje u razdoblju od jedne godine.

U zaključku završnog stručnog rada i magistarskog rada prezentiramo potvrđivanje odn.

odbijanje hipoteza te sažmemo odgovore na istraživačko(a) pitanje(a), a u zaključku

magistarskog rada također definiramo doprinos istraživanja novim saznanjima.

Zaključak je namijenjen kritičkom iznošenju tvrdnji iz šire perspektive i/ili rješenja. Zato u

zaključku sažmite glavne točke, koje ste obrađivali u zadatku, predstavite ključna rješenja,

natuknite mogućnost daljnje upotrebe/razvoja rješenja, koje ste predložili. Da li je rješenje

kratkoročno, što će biti/bi bilo potrebno učiniti, kako bi rješenje postalo dugoročno, uspješnije

u praksi. Ukažite na moguća ograničenja, koja bi mogla utjecati na uvođenje noviteta, kojeg

ste predložili; prezentirajte dodanu vrijednost noviteta, kojeg predlažete; ukažite na dugoročni

učinak predloženog rješenja (na kakve buduće promjene možete računati u budućnosti zbog

10

rezultata/uvedenih rješenja u sadašnjosti). U zaključku možete prezentirati moguće slabosti,

koje su se već pokazale u uvođenju noviteta/rješenja, koje predlažete. U magistarskom radu je

važno da predložite daljnja moguća istraživanja.

Primjer

Uvođenje informatičke tehnologije u poduzeće zahtijeva cjelovit pristup. U poduzeću

Poduzeće d. o. o. analiza potreba pokazala je kako bi uvođenje elektronskih obrazaca

bitno doprinijelo racionalizaciji poslovanja.

Uvođenje elektronskih obrazaca ukazalo je na potrebu da se zaposlene, koji će ih

upotrebljavati, odgovarajuće osposobi. Unatoč tome da većina svakodnevno upotrebljava

računalo i internet, za oblikovanje elektronskih obrazaca potrebno je šire poznavanje

odabrane programske opreme. Osposobljavanje je ubuduće potrebno uključiti u godišnji

plan educiranja, kojeg rukovodstvo poduzeća usvaja na kraju kalendarske godine za

sljedeću godinu. Zbog ograničenog proračuna kojeg poduzeće planira za

osposobljavanje, potrebno je ponovno odrediti prioritete u vezi s osposobljavanjem kod

onih zaposlenika, koji će upotrebljavati elektronske obrasce.

11

2. STRUKTURA PISMENOG ZADATKA ODNOSNO DISPOZICIJA

2.1 Određivanje područja i opis problema

Dispozicija mora sadržavati približno 16000 znakova s razmacima odn. približno 5 stranica.

Prije nego li započnete s pisanjem zadatka, nužno je najprije jasno odrediti područje i opisati

problem, koji je privukao vašu pozornost. Pokušajte opredijeliti što i zašto vas to, što želite

proučavati, uopće zanima (zašto bi vaš rad uopće itko pročitao)? O tome će vam detaljnije

upute dati profesori, a kao primjere kratko vam navodimo nekoliko područja istraživanja i iz

njih proizišle probleme istraživanja.

područje istraživanja: međunarodno gospodarsko pravo

problem istraživanja: poznavanje potrošača zakona o zaštiti potrošača, postupak pripreme

prodajnog ugovora itd.

područje istraživanja: informatika – problem istraživanja: internet kao medij za

učinkovitiju komunikaciju među zaposlenicima, uvođenje elektroničkog oblika poslovanja

u poduzeću itd.

Opišite područje i problem, kojeg ćete obrađivati, potrudite se objasniti dimenzije problema,

značenje njegovog rješavanja i slično.

2.2 Naslov zadatka

Ako su u predmetu određena samo tematska područja, a ne i naslov zadatka, savjetujemo vam

da ga što konkretnije odredite. Naslov ne smije biti općenit. Iz njega mora biti vidljiva

problematika koju ćete obrađivati u zadatku.

U magistarskom radu moraju biti iz naslova vidljiva ograničenja koja ste si postavili; na

primjer Uporaba mobilnih medija za cjeloživotno obrazovanje u slovenskim (državi, regiji,

kontinentu x) telekomunikacijskim poduzećima (poduzeću/sektoru/panozi y) u razdoblju od

zadnjih pet godina (određeno vremensko razdoblje z).

2.3 Svrha zadatka

Određujući svrhu istraživanja morate odgovoriti na pitanje, zašto analizirate odabranu

temu. Svrha može biti različita:

problem još nije analiziran,

o problemu ste pročitali članak, koji vas je privukao,

s problemom se susrećete na svom radnom mjestu, stoga želite …,

dosadašnje analize/istraživanja su jako stara,

ne slažete se sa zaključcima određenih autora,

12

analiza problema zanima određeno poduzeće ili ustanovu itd.

U magistarskom/istraživačkom radu želite posebno utemeljiti relevantnost problema – na

primjer: unatoč činjenici da je problem bio već istražen u Europi (ili nekoj državi), nije još

istražen u Sloveniji, ili na području/u poduzećima xy ili u zadnjem razdoblju u kojem su

okolnosti drukčije. Važno je da pokažete poznavanje glavnih autora, istraživanje i trendove z

obrađenom području.

2.4 Ciljevi zadatka

Ovdje je potrebno navesti što pokušavate istraživanjem postići. Dakle, što će biti rezultat

vašeg zadatka. Postavljenih ciljeva u zadatku može biti više. Savjetujemo vam da ih radi

preglednosti napišete u obliku popisa.

Ako ste za istraživanje odabrali problem npr. "uspješnost i učinkovitost zaposlenih", ciljevi

mogu biti sljedeći:

opredijeliti čimbenike, koji utječu na neučinkovitost zaposlenih,

definirati čimbenike koji utječu na neuspješnost zaposlenih,

opredijeliti prijedloge mjerenja učinkovitosti zaposlenih,

predložiti mjere za povećanje učinkovitosti zaposlenih.

U nastavku vam predstavljamo primjere prikladno i neprikladno određenih ciljeva.

Preglednica 1: Primjeri ciljeva

Neprikladno određeni ciljevi Prikladno određeni ciljevi

obrađivanje neučinkovitosti

zaposlenih u poduzeću X (pojmom »obrađivati« određujete vašu aktivnost, a ne cilj, kojeg ćete tom aktivnošću postići)

baviti se s odstupanjem učinkovitosti

zaposlenih na jednakim radnim

mjestima (pojmom »baviti se« određujete vašu aktivnost, ne i cilj, kojeg ćete tom aktivnošću postići)

utvrditi što utječe na povećanje

učinkovitosti manje učinkovitih

zaposlenika (pojmom »utvrditi« određujete vašu aktivnost,a ne cilj, kojeg ćete tom aktivnošću postići)

obrađivati prikladnu promocijsku

ponudu za nastup na sajmu X (pojmom »obrađivati« određujete vašu aktivnost, a ne cilj, kojeg ćete tom aktivnošću postići)

određeni čimbenici, koji utječu na

neučinkovitost zaposlenih u

poduzeću X (radi se o analizi i

utvrđivanju)

odrediti uzroke odstupanja u

učinkovitosti zaposlenih na jednakim

radnim mjestima (to inače nije

rješenje, ali spada u analizu i

utvrđivanje)

oblikovati prijedloge za povećanje

učinkovitosti manje učinkovitih

zaposlenika

izraditi promocijsku ponudu za

nastup na sajmu X

13

proučiti literaturu (proučavanje literature nije cilj, nego metoda

(gledajte točku 5), kojom osiguravate osnovni uvjet za obrađivanje problema te određivanje ciljeva)

anketirati zaposlene u poduzeću o

radnom vremenu i njihovom

zadovoljstvu (anketiranje je metoda, kojom ćete doći do nekog cilja; pogledajte točku 5)

analizirati zadovoljstvo zaposlenih u

poduzeću X s radnim vremenom (analiziranje je metoda, kojom ćete doći do nekog cilja; pogledajte točku 5)

poboljšati opskrbu poduzeća

pomoćnim materijalom (to je svrha)

analizirati uspješnost mjera za

poboljšanje opskrbe poduzeća

pomoćnim materijalom (analiziranje je metoda, kojom ćete doći do nekog cilja; pogledajte točku 5)

usporediti zadovoljstvo kupaca s

dvjema inačicama proizvoda (uspoređivanje je metoda, kojom ćete doći do nekog cilja; pogledajte točku 5)

izraditi prijedlog poboljšanja na

temelju analize različitih izvora

definirati (predstaviti) zadovoljstvo

zaposlenih poduzeća X s radnim

vremenom

odrediti kriterije zadovoljstva

zaposlenih poduzeća X s radnim

vremenom

dati prijedloge za uspješniju opskrbu

poduzeća pomoćnim materijalom

predstaviti slabosti dosadašnjih mjera

za poboljšanje opskrbe poduzeća

pomoćnim materijalom

odrediti razlike u zadovoljstvu kupaca

s dvjema inačicama proizvoda

odrediti uzroke različitog zadovoljstva

kupaca s dvjema inačicama proizvoda

Savjet:

Ciljeve odredite konkretno: predlagati, procijeniti, ocijeniti, dati, pripremiti, izraditi,

oblikovati …

Izbjegavajte preopćenita opredjeljenja: obrađivati, baviti se, pratiti, utvrđivati …

2.5 Osnovne teze (hipoteze)

Tvrdnje su unaprijed postavljene teze (hipoteze), koje ćete pokušati dokazati u svom radu.

Tvrdnje proizlaze iz ciljeva.

Primjer:

Ako ste si u okviru problema “uspješnost i učinkovitost zaposlenih” kao cilj postavili

uspoređivanje uspješnosti zaposlenih na jednakim radnim mjestima, primjeri vaših tvrdnji

14

mogu biti sljedeći:

zaposleni su na jednakim radnim mjestima različito uspješni

uspješnost zaposlenih na jednakim radnim mjestima je ovisna od financijskih

poticaja

itd.

U magistarskom/istraživačkom radu nužno je postaviti glavno istraživačko pitanje i potpitanja

iz kojih naknadno proizlaze hipoteze. Hipoteze nisu uvijek nužne. Zavise od pristupa i metoda

istraživanja koje smo odabrali. Na primjer, u radovima u kojima ne dokazujemo zavisnost,

nećemo koristiti hipoteze. Osim toga, prema mišljenju nekih stručnjaka, hipoteze bi morali

koristiti samo u slučaju provjeravanja teorije odn. rečeno drugim riječima, u slučaju kad

imamo dobar argument za naša predviđanja u svezi toga kakve rezultate ćemo dobiti. Dakle,

hipoteze ne bi smjeli postavljali samo tako napamet, kako nam se prohtije, nego samo u

slučaju kad možemo postavljenu hipotezu odgovarajuće argumentirati (npr. zaključcima

prethodnih odn. sličnih istraživanja).

Primjer:

Kako od istraživačkog pitanja do hipoteza?

Ukoliko pratimo ciljeve definirane u točci 2.4, odabiremo nekoliko istraživačkih pitanja:

Cilj 1: Definirati uzroke odstupanja u učinkovitosti zaposlenih na istom radnom mjestu Istraživačko pitanje 1: Koji su uzroci odstupanja u učinkovitosti zaposlenika na istom radnom

mjestu?

Cilj 2: Oblikovati prijedloge za povećanje učinkovitosti manje učinkovitih zaposlenika

Istraživačko pitanje 2: Kojim mjerama bi povećali učinkovitost manje učinkovitih radnika?

Prvi sklop hipoteza odnosit će se na prvo istraživačko pitanje. Definiranje uzroka mora se

temeljiti na teoretskoj analizi uzroka učinkovitosti, koji mogu utjecati na različitu

učinkovitost; ovi uzroci mogu biti objektivni (npr.: godine radnika, radno iskustvo,

organizacija radnog mjesta, …) ili subjektivni (motivacija, odnos nadređenih, …). Sada

možemo postaviti primjere hipoteza:

Hipoteza 1: radnici, stariji od 40 godina, na istom su radnom mjestu učinkovitiji od radnika

mlađih od 40 godina (može i formalnija formulacija hipoteze: razlike u godinama radnika

povezane su s odstupanjima u radnoj učinkovitosti)

Hipoteza 2: radnici s dužim stažem na radnom mjestu učinkovitiji su od radnika s kraćim

stažem

Hipoteza 3: poteškoće u logistici opreme i materijala smanjuju učinkovitost radnika, itd.

Na isti se način određuju hipoteze za drugo istraživačko pitanje.

Iz razrađenih hipoteza proizlaze varijable:

Nezavisne varijable (iz H1 proizlazi kao nezavisna varijabla » godine« radnika, iz H2 »staž«

na radnom mjestu….)

Zavisne varijable (iz H1 proizlazi kao objektivno mjerljiva ovisna varijabla odgovarajući

»pokazatelj radne učinkovitosti«, kao subjektivna ovisna varijabla »(samo)ocjena radne

učinkovitosti«.

15

2.6 Ograničenja u istraživanju

Svako istraživanje zahtjeva određena ograničenja, koje određujete sami. Time osiguravate

opširnije obrađivanje problema i ne posežete na šire područje koje je teže savladivo i

izvedivo.

Primjer konkretnog ograničenja, ako ste na primjer za istraživanje odabrali problem

“uspješnost i učinkovitost zaposlenih”, je da se ograničite na zaposlene na određenom radnom

mjestu (npr. poslovni sekretar); ili samo na zaposlene u određenom poduzeću; ili samo na

mjerenje uspješnosti i učinkovitosti u razdoblju od zadnjih 5 godina itd.

Druga opća ograničenja (postavljena izvana) uobičajeno su: ograničen pristup podacima;

podaci mogu biti tajna gospodarskog poduzeća, banke, vladine agencije; nedostatak literature;

nespremnost odgovornih ljudi (npr. u poduzećima, bankama, vladinim ustanovama isl.) za

razgovore i suradnju itd. Ova ograničenja u radu nisu toliko bitna (za zapisivanje) stoga što mi

kao autor određujemo istraživanje koje je izvedivo! Dakle, na vanjske zapreke obratimo

pozornost prilikom određivanja istraživanja, ali nije bitno zapisujemo li ih, jer je važno

zapisati samo ograničenja koja sami postavimo.

2.7 Predviđene metode rada

Pripremajući zadatke zasigurno ćete primjenjivati brojne metode. Prilikom određivanja ove

točke, odgovorite na pitanje kako proučiti ono što nas zanima. Najvjerojatnije ćete se susretati

sljedećim metodama:

studiranjem literature (u papirnatom i elektroničkom obliku),

proučavanjem godišnjih izvješća i drugih poslovnih dokumenata/knjiga poduzeća,

deskripcijom - opisivanje određene pojave,

kompilacijom - udruživanje,

komparacijom - uspoređivanje

proučavanjem primjera,

anketiranjem,

osobnim razgovorom …

analizom i interpretacijom primarnih i sekundarnih izvora …

Zadatak zasigurno dobije na vrijednosti ako ćete upotrijebiti različite metode rada, što je

poznato i pod izrazom triangulacija (gledaj kriterije za ocjenjivanje).

U slučaju da ste u zadatku primijenili metodu/tehniku anketiranja, potrebno je odrediti način

prikupljanja, uređivanja i obrade podataka.

16

Primjer:

U teoretskom dijelu, na osnovi pročitane literature, literature navedene u popisu,

metodom deskripcije objasnit ću osnovne pojmove. Različite izvore međusobno sam

uspoređivao i spojio.

U empirijskom (praktičnom) dijelu provest ću anketiranje zaposlenih. Anketu koju

prilažem zadatku, obradio sam pomoću programa Excel. Podatke prikazujem u obliku

tablica i grafova. Usporedbu (komparaciju) rezultata ankete s podacima poslovnog

izvješća prikazat ću u poglavlju …

U magistarskom radu potrebno je jasno odrediti pristup, metode i tehnike istraživanja,

odnosno u toj točki opisati cjelokupan istraživački koncept:

jasno određen pristup istraživanju (filozofija),

glavno istraživačko pitanje,

popratna istraživačka pitanja (potpitanja),

moguće izvedene hipoteze,

izabrane metode(a) istraživanja (obzirom na odabran pristup i istraživačko pitanje

odabiremo primjereni put koji će nas dovesti do odgovora)

možemo primijeniti više različitih metoda (triangulacija),

određivanje uzorka (uzorkovanje),

izabrane tehnike prikupljanja podataka (s primjerima upitnika),

način obrađivanja, analize, interpretacije podataka,

provjeravanje da li će nam predviđeni put zaista dati odgovor na glavno istraživačko

pitanje (povezuju li se teoretski i empirički dio u smislenu cjelinu odnosno da li svaki

predviđeni dio rada doprinosi odgovoru na postavljeno pitanje).

2.8 Predviđena struktura poglavlja (kazalo)

Osnovna svrha kazala je jasnost i preglednost zadatka. Čitatelju omogućava brz dostup do

željenog poglavlja. Kazalo se nalazi na početku vašeg zadatka.

Sadržavati mora naslove i podnaslove (uključujući popis skraćenica, tablica, skica, izvora i

sl.)

Kazalo mora sadržavati uvod te naslove triju ili četiriju glavnih poglavlja iz kojih je vidljiv

sastav rada odn. kojim redoslijedom si poglavlja slijede. Zadnje poglavlje je zaključak.

Poglavlja moraju biti međusobno logično povezana, što znači da je svako sljedeće poglavlje

smisleni nastavak prethodnog. Također moraju biti međusobno logično povezani podnaslovi.

To znači da pojedini podnaslov posebno obrađuje određeno područje, koje spada u glavno

poglavlje, a ako je ikako moguće, svaki sljedeći podnaslov mora biti smisleni nastavak

prethodnog. Kao što smo već napisali, pomažemo si glavnim istraživačkim pitanjem koje nas

usmjerava.

Nije nužno da je u kazalu jasno vidljiv teoretski i empirijski dio, oba dijela se mogu, obzirom

na odabrani način istraživanja, preplitati. Teoretski dio može biti sastavljen od glavnih

konstrukta – područja koja s problematikom obuhvaćamo i na osnovi kojih određujemo

relevantne čimbenike razmatranja.

17

2.9 Popis literature i izvora

Slijedi popis literature i izvora koje ćete upotrijebiti u pisanju. Literatura i izvori moraju biti

navedeni abecednim redoslijedom prezimena autora ili naslovima publikacija ili institucija

(prema harvardskom načinu). Gledajte odgovarajuća uputstva za navođenje izvora u poglavlju

V, 3. Navođenje izvora. Veći dio predviđene literature i izvora morat ćete prije zapisa u

dispoziciju ionako već pregledati kako biste mogli odrediti relevantan problem i postaviti

istraživački koncept odnosno kako bi mogli odrediti način rada.

Student u dispoziciji magistarskog rada navodi najmanje 15 izvora na jeziku izvođenja

programa i 6 izvora strane literature. U završnom stručnom radu 7 izvora na jeziku izvođenja

programa i 3 izvore strane literature. Literatura mora biti vjerodostojna, relevantna i aktualna

(stručne publikacije,istraživanja, analize, studije, stručni i znanstveni članci, koje ćete pronaći

u različitim bazama podataka (npr. Emerald, Proquest, ISI Wos …). Koristite prije svega

primarne izvore.

18

3. NEKOLIKO RIJEČI O STILU PISANJA

Svaki pismeni zadatak je za studenta ne samo test stručnog znanja, već i test stručnog pisanja.

Ovo je zahtjevni pismeni rad studenta, kojim mora pokazati spretnost stručnog izražavanja

svojih misli, stajališta i tvrdnji. Uz visoku razinu teoretskog znanja, student mora pokazati i

visoki stupanj jezične kulture.

Prvi uvjet kojeg morate uzeti u obzir kod pisanja zadatka je pravilan književni jezik. Jezik je

neodgovarajući ako sadrži:

gramatičke i pravopisne greške,

stručno neodgovarajuće izraze,

neodgovarajuću stilistiku.

Stilistika je jezično - stilsko prilagođavanje teksta željenom učinku. Pismeni zadatak zahtjeva

poseban jezični stil, kojeg nazivamo stručni jezik. Svaka struka ima svoju specifičnu

terminologiju. Uz terminologiju mora autor zadatka uvažavati pravila pisanja stručnog teksta,

kao što je:

jasnost,

sažetost,

Povezanost,

konzistentnost.

Jasnost stila se postiže onda kad se kod čitatelja pojave jednake misli i osjećaji kao što ih je

imao autor, kad je pisao zadatak. Autor mora biti svjestan da ne piše za sebe, stoga mora

čitatelju prenijeti svoja stajališta na razumljiv način.

Jednostavnost stila vidi se u točnom i sažetom tekstu. Pravilo sažetosti zahtjeva od autora

racionalno pisanje.

Povezanost teksta znači kako zadatak mora imati logično povezane rečenice, odlomke,

poglavlja i podnaslove. Pismeni zadatak nije stručan, ako sadrži nabrojene odlomke iz

različitih izvora, bez vezanog teksta autora. Zbog toga je bitna vaša odluka o tome koje

ćete izraze primjenjivati te da te iste izraze primjenjujete kroz cijeli zadatak konzistentno

(usklađivanje terminologije).

Konzistentnost je suština stručnog teksta. Bez obzira koji izraz odaberete, morate ga definirati

obzirom na definicije u literaturi, a zatim na način kako ćete ga vi primjenjivati u radu te ga

kroz cjelokupan rad i konzistentno koristiti.

3.1 Kako pisati?

Prilikom pisanja zadatka ne predviđajte kako je čitatelj istraživao kao i vi. Ne pišite duge

rečenice. Ako vam se pišu, privremeno ih napišite, ali kasnije ih rastavite. U dugim

rečenicama čitatelju više nije jasno o čemu autor u zadatku govori.

19

Nije nužno početi s prvim poglavljem. Možda ste bolje pripremljeni te imate više gradiva za

četvrto poglavlje. Započnite ondje, kao da su prijašnja poglavlja već napisana.

Ne upotrebljavajte tri točkice i uskličnike. Jezik neka bude stvaran, ne upotrebljavajte riječi,

koje mogu imati dvostruko ili simboličko značenje. Uvijek definirajte izraz, prije nego ga

uključite. Ako ga ne znate definirati, izbjegnite ga. Ako se radi o ključnom izrazu u

zadatku i ne znate ga definirati, odmah prekinite s pisanjem. To naime znači da si

najvjerojatnije niste odabrali pravu temu rada, pošto niste savladali teoretske osnove.

3.2 Ja ili mi? Da li moram u rad uključiti svoja vlastita mišljenja u prvom licu?

U magistarskom radu korištenje 'ja' ili 'mi' zavisi od izbora pristupa k istraživanju.

Ukoliko proizlazite iz pretpostavke da ste u istraživanju subjektivni, zagovarajte svoje

argumente … koristite prvo lice jednine. U tome obratite pažnju na to da ste u svom

izražavanju što više neutralni, da se osobna zamjenica 'ja' previše ne ističe. Dakle, ne pišite

"članak koji sam već naveo" dovoljno je da zapišemo "već spomenuti članak".

Ukoliko proizlazite iz pretpostavke što veće objektivnosti i želite eliminirati što više osobnih

utjecaja …, u tom slučaju je primjereniji stil pisanja u neutralnom obliku. U tom slučaju

koristite prvo lice množine (mi).

20

4. O TEHNIČKOM OBLIKOVANJU ZADATKA

4.1 Oblikovanje teksta

Tekst je pisan s fontom Times New Roman.

U naslovu su slova oblikovana velikim tiskanim slovima, a veličina je 14 pt (podebljano).

Oblik i veličina slova u prvom podnaslovu su mala tiskana slova 13 pt (podebljano), a u

svim ostalim podnaslovima 12 pt (podebljano). Oblik i veličina slova u samom tekstu su

mala tiskana slova, a veličina je 12 pt.

Tablica 1: Primjeri oblikovanja teksta

Vrsta teksta Oblik pisanja Veličina slova (pt) Izgled slova

Naslov (poglavlje) Times New Roman 14 NASLOV Naslov 2 (podnaslov) Times New Roman 13 Naslov Naslov 3 (drugi podnaslov) Times New Roman 12 Naslov Osnovni tekst, sadržaj, tablica Times New Roman 12 Tekst

Napomene u fusnotama ispod

slike, grafa, tabele Times New Roman 10 napomene

Naslov slike, grafa, tabela… Times New Roman 10 Slika 1:

Razmak među redovima je 1.

Širina rubova: lijevi 2,5 cm, desni 2,5 cm, gornji 2 cm, donji 2 cm, dvostrano

poravnanje rubova.

Paragrafi su poravnati, između pojedinog paragrafa postoji prostor u veličini jednog reda.

Između naslova/podnaslova i paragrafa postoji prostor u veličini jednog reda.

Naslovi su numerirani:

1. NASLOV 1.1 Naslov 2 1.1.1 Naslov 3

Svako novo poglavlje (naslov 1, 2, 3 …) počinje na novoj stranici. Podnaslovi se mogu

nastaviti na istoj stranici. Između podpoglavlja (naslov 2) postoji prostor u veličini dva reda, a

između ostalih podpoglavlja (naslov 3) prostor jednog reda.

4.2 Numeriranje stranica

Numerirati započinjete s onom stranicom na kojoj počinje vaš tekst zadatka (s uvodom) i to

na način da sve stranice ispred imaju skriveni broj.

Kazalo sadržaja (ne numeriramo) - dijeli se na kazalo sadržaja i kazalo slika, kazalo tabela,

kazalo grafa, kazalo dodataka. Nastaviti se može i objašnjenjem skraćenica. Zatim započinjete

s Uvodom.

21

U magistarskom radu morate poslije naslovnice i prije kazala umetnuti stranicu s

Izjavom o autorstvu (tekst iz obrasca MN-4) te uključiti i vaš potpis.

Slika 1: Primjer redoslijeda i numeriranja gore spomenutih stranica

4.3 Tablice i slike

Tablice i slike numeriramo. Svaka tablica ili slika mora imati naslov, koji na kratko označava

sadržaj tablice ili slike.

Ako u tablicama primjenjujete kratice, morate ispod tablice u legendi objasniti njihovo

značenje. Ako slike ili podatke u tablicama preuzimate od određenog izvora, morate ispod

slike ili tablice navesti izvor.

Primjer Graf 2: Dužina slovenskih granica sa susjednim državama

Izvor: Statistički podaci RS (1996, str. 34)

5

NASLOVNICA KAZALO SADRŽAJA

KAZALO SLIKA

KAZALO DODATAKA

POČETAK TEKSTA

(UVOD)

4

IZJAVA AUTORA

22

Tablica 3: Dužina slovenskih granica sa susjednim državama

Država Kopnene Riječne Zajedno

Austrija 251 79 330

Hrvatska 251 290 670

Italija 380 31 232

Mađarska 201 13 102

Zajedno 921 413 1.334

Izvor: Statistički podaci RS (1996, str. 34)

23

5. NAVOĐENJE IZVORA I PLAGIJARIZAM

5.1 Što je plagijarizam i zašto je bitan

Za vrijeme studiranja, u pripremi radova, u stalnom smo dodiru s idejama drugih ljudi.

Čitamo ih u raznim tekstovima (knjigama, stručnim časopisima, na internetskim stranicama),

čujemo ih na predavanjima, o njima diskutiramo te ih uključujemo u svoje pisanje. Pri tome je

bitno da priznamo, tko je njihov autor. Plagijarizam je kažnjiv i vaš zadatak se može odbiti,

ako se utvrdi kako ne sadrži odgovarajuće navedene izvore.

Plagijarizam je primjena ideja i riječi drugih ljudi bez jasnog navođenja izvora informacije.

5.2 Kako izbjeći plagijarizam

Plagijarizam izbjegnemo na način da odgovarajuće navedemo izvor svaki put kad

primijenimo:

ideje, mišljenja, teoriju drugih ljudi,

činjenice, statistike, grafove, crteže – bilo kakve informacije, koje nisu opće znanje,

citiranje izgovorenih ili napisanih riječi drugih ljudi,

parafraziranje izgovorenih ili napisanih riječi drugih ljudi.

5.2.1 Primjer neodgovarajućeg i odgovarajućeg navoda i interpretiranja izvora

Pred vama je izvorni tekst iz knjige Obitelj i zločin u zadnjem desetljeću 19. stoljeća - knjiga

primjera, autora Joyce-a Williamsa i suradnika, 1994., strana 1., Lizzie Borden:

Uspon industrije, porast gradova i porast stanovništva bile su tri velike razvojne prekretnice u

američkoj povijesti na kraju 19. stoljeća. Kad su nove, veće tvornice, koje su iskorištavale

parnu silu, postale tipične za američke pokrajine na istoku, poljoprivrednike su promijenile u

industrijske radnike te priskrbile radna mjesta za povećavajući dolazak doseljenika. Industrija

je prouzročila urbanizaciju i porast velikih gradova (kao na primjer Fall River,

Massachustetts, gdje su živjeli Bordenovi), koji su postali centar kako proizvodnje tako i

trgovine.

Primjer nedozvoljenog parafraziranja/obrazloženja drugim riječima, primjer plagijarizma

Porast industrije, porast gradova i eksplozija stanovništva bila su tri velika faktora u

devetnaestom stoljeću u Americi. Kad su postale tvornice na parni pogon učestalije u

istočnom dijelu države, promijenile su poljoprivrednike u tvorničke radnike te priskrbile

radna mjesta za veliki val doseljenika. S industrijom je došlo do rasta većih gradova, kao što

je Fall River, u kojem su živjeli Bordenovi, a ovi gradovi pretvorili su se u centre trgovanja i

proizvodnje.

Zašto je primjer tog odlomka neodgovarajući/plagijarizam?

24

Pisac je promijenio nekoliko riječi i fraza te promijenio izvorni redoslijed

rečenica.

Pisac nije naveo izvor za nijednu ideju ili činjenicu.

Ako napravite bilo što od gore navedenog, radi se o plagijatu.

Napomena: Gore navedeni odlomak je neistinit i zbog promijenjenog značenja (npr.

iskorištavanje parne sile nije isto kao i tvornice na parni pogon ili uspon industrije/porast

industrije ili povećavajući tok doseljenika/veliki val doseljenika).

Primjer odgovarajućeg parafraziranja/sažimanja

Fall River, u kojem je živjela obitelj Borden, tipičan je primjer sjeveroistočnih industrijskih

gradova u devetnaestom stoljeću. Proizvodnja, koja se odvijala iskorištavanjem parne sile,

promijenila je poljoprivrednu proizvodnju u industrijsku proizvodnju te su doseljenici

dolazeći u Sjedinjene američke države našli posao u tim novim tvornicama. Rezultat je bio

porast stanovništva i nastanak velikih urbanih sredina. Fall River je bio jedan od tih

proizvodnih i trgovačkih centara (Williams 1994, 1).

Zašto je primjer tog odlomka odgovarajući?

Pisac je točno preuzeo izvornu informaciju s upotrebom svojih riječi.

Pisac je čitatelju naveo izvor svoje informacije.

Primjer odgovarajućeg navođenja izvora/citiranja i parafraziranja:

Fall River, gdje je živjela obitelj Borden, bio je tipičan sjeveroistočni grad u devetnaestom

stoljeću. Kad je proizvodnja na osnovi iskorištavanja parne sile promijenila poljoprivrednu

proizvodnju u industrijsku proizvodnju, došlo je do veće potrebe za radnicima,

»poljoprivrednike je promijenila u industrijske radnike« te priskrbila radna mjesta za

doseljenike. Došlo je do obrata: povećavajuća populacija povećala je veličinu urbanih

područja. Fall River je bio jedan od proizvodnih centara, koji je ujedno bio i »centar

trgovanja« (Williams 1994, 1).

Zašto je primjer ovog citiranja i parafraziranja odgovarajući?

Pisac je točno preuzeo izvornu informaciju.

Pisac je napisao izvor ideja u tom odlomku.

Pisac je pokazao, koji dio proizlazi direktno iz izvora, upotrebom znakova

navoda sa navođenjem broja stranice.

Doslovno navođenje izvora odnosno citiranje uvijek označavate znakovima navoda, a

parafraziranje zapisujete u novom stavku. Doslovno navođenje koristi se smisleno u riječima,

rečenicama ili iznimno paragrafima, a nikako ne na dvije stranice. Kad sažimamo i navodimo

cijelo poglavlje jednog autora, to možemo označiti u naslovu i objasniti u napomeni.

25

5.2.2 Strategije za izbjegavanje plagijarizma

1. Napišite u znakovima navoda sve što upotrebljavate izravno iz teksta – doslovno

navođenje izvora odnosno citiranje.

2. Parafrazirajte/sažimajte, ali pri tome pazite da ne preuredite ili nadomjestite samo

nekoliko riječi. Parafraziranje znači, da upotrijebite ideje nekoga drugoga, a

predstavite ih svojim riječima u novom odjeljku teksta.

Naputak: Točno pročitajte tekst, kojeg želite parafrazirati. Nakon toga rukom prekrijte

tekst, tako da ga ne vidite. Svojim riječima sažmite i napišite, što ste zapamtili, bez

gledanja teksta.

3. Usporedite svoje parafraze s tekstom kako bi se uvjerili da niste upotrijebili istih

riječi ili fraza te da li je informacija, koju navodite, točna.

5.3 Navođenje izvora

Navođenje izvora u zadacima je bitno, jer je dokaz zrelosti vašeg stručnog izražavanja.

Vjerojatno ste se za vrijeme studija, ali i drugačije upoznali s drugim načinom navođenja

izvora, međutim pri pisanju pismenih zadataka na DOBA Fakultetu primjenjivat ćete

Harvardski pristup.

Izvore na koje se pozivate navedite u samom tekstu te kasnije prema abecednom redoslijedu

na kraju vašeg rada, kao što vam to predstavljamo dolje navedenim primjerima. U navođenju

morate uvažavati pravilo reciprociteta, što znači da je potrebno u popisu literature navesti

onoliko autora koliko ih navodite u tekstu i obratno. U popisu literature na kraju rada ne

smijete navesti više izvora nego što ste ih navodili odn. sažimali u tekstu. Iako ste neku

literaturu ili izvore pročitali, ali ih niste koristili u radu, ne smijete ih navesti u popisu na kraju

rada!

Također preporučamo da izvore i literaturu ne unosite ručno. Radije koristite jedan od alata,

koji vam stoji na raspolaganju za rad s literaturom (npr. Mendeley, EndNote, Reference

Manager …).

Ne zaboravite kako vam je ispravno navođenje izvora uvjet za predaju – dakle zbog

neispravnog navođenja izvora rad se može odbiti odnosno ne ocjenjuje se sve dok navođenje

izvora nije odgovarajuće.

Student može za izradu završnog stručnog odn. magistarskog rada kao izvor koristiti svoje

prijašnje pismene radove, kao što su seminarski radovi, projektni radovi, stručni članci,

završni stručni rad … ali u pravilu u opsegu najviše 30 % svog pismenog uratka na DOBA

Fakultetu odn. prema dogovoru s mentorom završnog stručnog odn. magistarskog rada.

Student može za izradu pismenog uratka koristiti najviše 50% citata, uključujući vlastite

prijašnje izvore.

26

5.3.1 Knjige

a) Jedan autor

U zadatku:

Morgan (2004, str. 162) govori o traženju sredstava za nadzor informacija u organizacijama.

U popisu literature i izvora:

Morgan, G. (2004) Podobe organizacij, Ljubljana, Fakulteta za družbene vede.

Osnovna pravila/redoslijed za navođenje knjiga:

1. Prezime autora, urednika prvim slovom imena ili ime institucije (u slučaju kad nema

autora te je izdavač izvora institucija)

2. Godina izdavanja (u zagradi).

3. Naziv publikacije i podnaslov (svi naslovi moraju biti pisani iskošeno).

4. Naziv zbirke i redni broj, ako su sve knjige numerirane (npr. 1. dio).

5. Broj izdanja (ako se ne radi o prvom izdanju).

6. Mjesto.

7. Nakladnik.

b) Dva autora

U zadatku:

Vodopivec i Vodopivec (2004, str. 12) upozoravaju na značenje plana, prije nego što se

prihvatimo pisanja. Dobar plan doprinosi jasnijoj tehnici komuniciranja (ibidem1, str. 14).

U popisu literature i izvora:

Vodopivec, M. i Vodopivec, M. (2004) Kako pišem, raziskujem, nastopam - Sporočilna tehnika

pisanja, Ljubljana, Cankarjeva založba.

c) Više autora

U zadatku:

Taktičko planiranje je za razliku od strateškog planiranja puno detaljnije i znači određivanje

konkretnih planova za poslovnu godinu (Bohinc et al2., 2005).

U popisu literature i izvora:

1 Riječ 'ibidem' znači 'baš tamo“, a primjenjujemo je u slučajevima kad isti izvor ili dio izvora navodimo

uzastopno. 2 Kratica „et al.' znači 'i drugi' (idr.), a primjenjujemo je za navođenje izvora, koji ima više autora, pri čemu u tekstu zapišemo samo prvog autora

27

Bohinc, F., Cetinski, U., Harlander, D., Ilijaš, T., Krapše, Š., Krapše, T., Lipičnik, B.,

Ograjenšek, I., Pučko, D., Zajc, N. (2005) Planiranje v neprofitnem javnem sektorju, Nova

Gorica, Educa.

5.3.2 Članci i časopisi

U zadatku:

U prilogu o konkurentskoj klauzuli (Mežnar, 2005.) mogu zaključiti, da …

U popisu literature i izvora:

Mežnar, D. (2005) ’Konkurenčna klavzula’, Podjetje in delo, let. XXXI, št. 199, str. 844-849.

[Naslov članka mora biti u znacima navoda, naziv novina pišemo nakošeno, zapisujemo sve

brojeve stranica na kojima se nalazi članak.]

Osnovna pravila/redoslijed navođenja članaka:

1. Prezime autora i prvo slovo imena.

2. Godina izdavanja (u zagradi).

3. Naslov članka (u znacima navoda).

4. Naslov publikacije (zapisano nakošeno).

5. Godište.

6. Broj.

7. Brojevi stranica na kojima se nalazi članak.

5.3.3 Publikacije na stručnim skupovima/konferencijama

U zadatku:

Kad zaposlenici znaju u kojem smjeru teži organizacija, znaju njezine ciljeve i putove do njih,

postanu motivirani, jer djelovanje u organizaciji ili grupi baš time dobiva svoje značenje

(Vukovič, 1997).

U popisu literature i izvora:

Vukovič, G. (1997) ’Vodite, drugače boste vodeni’, XVI. Posvetovanje organizatorjev dela,

Quo vadis management, Kranj, Moderna organizacija, str. 191-196.

5.3.4 Izvori na internetu

a) Internetske stranice

U zadatku:

Na svojoj internetskoj stranici Gospodarska zbornica Slovenije objavljuje (Gospodarska zbornica

Slovenije, 2005.) podatke o sajmovima i izložbama u Sloveniji.

28

U popisu literature i izvora:

Gospodarska zbornica Slovenije (2005.) Elektronički izvor,

http://www.gzs.si/Nivo1.asp?IDpm=9, [pristup 26. lipnja 2005.].

[Navedite datum, kad ste pročitali tekst na internetu.]

b) Članci, dostupni na internetu3

U zadatku:

U članku Marketing z dogodki - dobra naložba (Pahor, 2005.) prepoznajemo novost na području

…

U popisu literature i izvora:

Pahor, N. (2005.) ’Marketing z dogodki - dobra naložba’, Podjetnik [online], god. XIV, br. 9.

Dostupno na: http://www.podjetnik.com/default.asp?KatID=269&ClanekID=2540 [pristup 8.

listopada 2005.].

5.3.5 Službeni dokumenti i standardi

U zadatku:

… Diskutirali smo o primarnom zadatku sveučilišta i zakon u svezi toga određuje kako

sveučilište omogućava razvoj znanosti, stručnosti i umjetnosti te putem fakulteta, umjetničkih

akademija ili visokih strukovnih škola u edukativnom procesu pruža spoznaje iz različitih

znanstvenih odnosno umjetničkih područja ili disciplina. (ZViS-UPB3, članak 3.).

U popisu literature i izvora:

Zakon o visokem šolstvu (ZViS-UPB3) (2006) Uradni list RS, br. 119

Slično se navode pravilnici, standardi te ostale službene publikacije. Ako crpite podatke iz

službene internetske stranice, npr. Uradni list online, dodajte formulirane podatke u popisu

literature i izvora na sljedeći način:

Zakon o visokem šolstvu (ZViS-UPB3)(2006) Uradni list RS [online], br. 119, dostupno na:

http://www.uradni-list.si/1/objava.jsp?urlid=2006119&stevilka=5079 [pristup 6. 7. 2011.]

5.3.6 Neknjiževno gradivo

U neknjiževna gradiva spadaju gradiva na fizičkim digitalnim nosačima (npr. CD, DVD, blu

ray…)

3 Obuhvaća članke, koji su objavljeni u internetskim časopisima (npr. Podjetnik online), portale s člancima itd,

blogove, slobodno objavljene članke.

29

U zadatku:

Slično kao članak ili knjiga u fizičkom obliku

U popisu literature i izvora:

Pavlič, T. (ur.) (2011.) Flexicurity and active ageing - How to manage challange [DVD],

Maribor, EIM Center razvoja človeških virov

5.3.7 Navođenje internih gradiva poduzeća

Merkur d.d. (2008.) Sistemizacija delovnih mest v podjetju Merkur d.d. (interno gradivo),

Merkur d.d., Kranj.

30

6. PREZENTACIJA PISMENOG ZADATKA

Kao i kod pisanja radova tako i za govorni nastup vrijede pravila. Uvažavajući ih, bolje ćete

se pripremiti i imati više samopouzdanja.

6.1 Priprema prezentacije

Najprije pripremite dizajn prezentacije. U ovoj fazi razmislite o svrsi i glavnoj poruci nastupa.

Pripremite sadržajni plan i zapis nastupa, predvidite vremenski raspored i pripremite dodatke.

Planiranje vremena

Dobra priprema

uvažavajte ciljnu skupinu (studijski kolegi, mentori, profesori)

priprema prezentacijskog materijala

ključne točke prezentacije napišemo na klasični ili

elektronički slajd ili flipchart list,

pazimo da je struktura jasna,

pazimo da je veličina slova odgovarajuća,

ne isprintamo pojedinačne stranice zadataka na slajd (svrha

pripreme prezentacijskog gradiva je da slušatelji lakše prate

prezentaciju, a ne da čitaju zadatak na slajdu).

6.2 Izvedba prezentacije

Uobičajeno prezentacija ima tri dijela:

1.UVOD - što bi htio/jela reći (cilj prezentacije)

2.GLAVNI DIO – što je bitno (prezentacija sadržaja, samo suštinu za objašnjenje

rezultata)

3.ZAKLJUČAK – što smo utvrdili istraživanjem/radom (jesmo li postigli postavljene

ciljeve, dokazali hipoteze, naši prijedlozi, što smo naučili)

Pojednostavljeno rečeno u uvodu najavimo sadržaj, u glavnom dijelu ga predstavimo, a u

zaključku ga na kratko sažmemo.

uvodni dio

predstavite teme rada,

najavite čemu ćete dati u prezentaciji veće težište i zašto te čime ćete zaključiti;

raščlamba prezentacije neka bude jasna.

glavni dio

predstavite sadržaj s bitnim detaljima; glavna poruka neka bude jednostavna;

istaknite suštinu; ne ponavljajte cijelog zadatka – samo suštinu za objašnjenje

rezultata, istraživački koncept, moguću pozadinu istraživanja koju ocjenjivači ne

mogu pročitati u radu.

31

zaključak

sažmite prezentaciju i ponovite namjenu prezentacije i glavnu poruku – jeste li

postigli postavljene ciljeve, dokazali hipoteze, što su suštinski rezultati rada te

predstavite prijedloge rješenja.

Potrudite se da zaključak bude što dojmljiviji. Približavajući kraj prezentacije možete naznačiti

riječima, na primjer: »Za kraj želim sažeti svoj nastup mišlju …«

Naglasak prezentacije neka se temelji na vašim otkrićima odnosno prijedlozima poboljšanja.

6.2.1 Nekoliko pravila za dobru prezentaciju

Jednostavnost: primjenjujte vama poznate izraze i kratke rečenice.

Raščlamba/niz: tijek odn. ključne točke prezentacije napišite na slajd; zapis neka bude

pregledan, primjenjujte naslove i podnaslove.

Kratkost i sažetost: ograničite se na bitno; vaš cilj nije predstaviti cijeli zadatak, naglasite bitne

elemente ili zanimljive pretpostavke, otkrića ...

Zapamtite: umjetnost je u kraćenju.

Raznovrsnost: prezentaciju možete dopuniti grafovima, slikama, bojama ...

Nekoliko praktičnih savjeta

manje slajdova, plakata je bolje;

govorite jednostavnim jezikom (bez čitanja);

bitne točke zapišite na kartončiće, manje listove;

prikladno se obucite;

odgovarajuće organizirajte prostor, koji vam je na raspolaganju za prezentaciju (listovi

neka budu uredni, slajdovi pripremljeni, osobne predmete, kao što su torba, kaput …,

odložite na stolicu kako ne bi smetali pogledu prisutnima);

prezentirajte stojeći,

pazite na govor tijela (kontakt sa slušateljima, osmjeh, ne prekrižite ruke ili noge, ne

držite ruke u džepovima …);

budite pozitivno usmjereni,iako imate tremu;

započnite točno i držite se vremena, koji vam je na raspolaganju;

govorite polako, dovoljno glasno i jasno;

budite opušteni (duboko disanje prije nego li ste na redu pomaže);

ne pokazujte na projekcijsko platno ili zid, pokazujte na slajdu;

na slajd pokazujte olovkom (ne rukom ili prstom;)

olovku držite u ruci samo, ako je trebate za pokazivanje na slajdovima, ne igrajte se

njome;

ako pogriješite, ispravite se i nastavite, ne ispričavajte se.

32

Još nekoliko savjeta, kako pobijediti strah pred nastupom:

isplanirajte svoj govor i često ga vježbajte;

uspostavite kontakt očima sa slušateljima;

govoreći upotrebljavajte prirodne kretnje;

budite svjesni da dobro poznajete područje vašeg rada.

6.2.2 Kako napraviti dobru prezentaciju

Kad prilikom prezentacije rada upotrebljavamo slajdove, želimo njima ilustrirati, objasniti,

istaknuti, dopuniti ili obogatiti pisanu/govornu poruku.

Što morate pri tome uzeti u obzir?

Tekst na slajdu

upotrebljavajte što manje riječi;

umjesto rečenica napišite samo ključne riječi.

Slike na slajdu

slika i tekst neka se nadopunjavaju;

pri uporabi slike pitajte se što vam govori; da li postoji mogućnost, da je slušatelji krivo

shvate; da li je moguće da im odvrati pozornost.

Upotreba grafova

brojni podaci su puno učinkovitiji, ako su prikazani u grafovima. Pazite da na slajdu ne

bude previše podataka, ne stavljajte na slajd ništa što bi moglo odvratiti pozornost i što

bi bilo nečitko.

Upotreba boja

ne upotrebljavajte previše boja (najviše tri po slajdu);

upotrebljavajte jednake boje; neka ne bude svaki slajd napravljen drugačijom

kombinacijom boja;

izbjegavajte žute, narančaste odn. svijetle boje, jer se slabije vide.

Upotreba slova

mala tiskana slova lakše se čitaju nego velika tiskana slova;

slova neka budu velika barem 5mm;

razmaci među redovima neka budu približno jedan put veći od slova.

Pisanje slajdova

najprije si skicirajte slajd na papir, kako bi mogli razdijeliti prostor i odabrati pravu

veličinu slova te odgovarajuće riječi;

pri pisanju budite temeljiti;

pišite u ravnim redovima;

33

ne upotrebljavajte uništenih flomastera;

mala slova ne pišite debelim flomasterima, jer neće biti čitka (npr.:a, e, o);

ne pišite od ruba do ruba; pustite rub, širok približno 2,5 cm.

Elektronički slajdovi

Kod elektroničkih slajdova važe jednaka pravila kao i kod klasičnih slajdova. Nekoliko

posebnosti vam predstavljamo u nastavku:

oblikujte podnožje (matrica slajda) i u nju unesite svoje ime i prezime, naslov rada i

datum prezentacije;

budite pozorni na cjelokupan izgled slajda: isti font slova, isti grafički elementi (ne

kombinirajte npr. karikature i fotografije, nego upotrebljavajte samo jedne ili druge i

pri tome pazite da su sukladne sadržaju i nisu na slajdu samo za ukras);

budite umjereni u primjeni grafike i ne upotrebljavajte previše animacijskih efekata;

bolje je, ako je slika statična;

ne kopirajte cijelih rečenica iz rada, nego se ograničite na ključne stvari, koje

prezentirajte u nekoliko riječi;

izaberite font Arial ili Tahoma, veličina slova neka bude 20-24, za naslove 32-36;

na jedan slajd ne zapisujte više od 10 redaka.

Naš savjet:

Prije nego što započnete izradom slajda, preispitajte se:

Što želim slajdom postići ? (utemeljiti, objasniti, rastumačiti ...)

Može li se desiti da slušatelji priopćenje na slajdu neće razumjeti?

Što je na slajdu najbitnije?

Mogu li što izostaviti?

34

7. KRITERIJI ZA SAMOPROCIJENU PISMENOG ZADATKA I

OBRANE

U nastavku vam predstavljamo kriterije prema kojima možete sami procijeniti vaš rad i

obranu rada (smisleno obzirom na vrstu rada). Kriteriji su opći te vam mogu poslužiti kao nit

vodilja u formiranju rada. Detaljnije kriterije prema kojima će se ocjenjivati vaš rad i obrana

rada, predstavit će vam profesor na predmetu.

7.1 Usmjerenja za ocjenjivanje rada i obrane

a) Rad

Tema

Aktualnost teme;

Težina obrađivane tematike;

Samostalnost i izvornost u odabiru tematike;

Izvedba

Produbljenost i problematiziranje teoretskog dijela (magistarskog rada, …);

Uspoređivanje, povezivanje i sinteza različitih ideja, autora, izvora isl.;

Metodološko odgovarajuće i stupanj zahtjevnosti istraživanja (odgovarajući istraživački

koncept, primjerenost uzorka te postupci odgovarajući obrađivanom problemu),

korektnost korištenih metoda za obradu podataka,

Razina interpretacije podataka (jednostavna deskripcija, analiza, uzročno posljedično

objašnjenje, povezanost s teoretskim dijelom, kritičnost);

Povezanost teoretskog i empirijskog dijela u cjelinu, nit vodilja od početka do kraja rada;

Samostalnost u radu (ocjenjuje mentor);

Odgovarajući odabir primjera, koji objašnjavaju teoretske koncepte odn. korištenje

teoretskih koncepata u analizi primjera;

Zaključci

Sinteza teoretskog i empirijskog dijela (uvažavanje utvrđenih činjenica obaju dijela

prilikom prezentacije zaključaka);

Kritičnost do metode, rezultata, ideje za nastavak istraživanja;

Aplikacija teoretskih polazišta i/ili rezultata empirijskog istraživanja na vlastiti rad ili

radni okoliš;

Prijedlozi za poboljšanja i potencijal za razvoj inovacije;

Izvori i literatura

Korištenje izvora i literature (odgovarajući izvori i literatura, primarni izvori, korištenje

domaćih i stranih izvora, odgovarajuće citiranje i navođenje izvora i literature);

Struktura, jezik i oblikovanje

Primjerena raščlamba;

Skladnost i povezanost svih dijelova;

Jezična adekvatnost (odgovarajući stil, uvažavanje gramatičkih i pravopisnih pravila …);

Primjereno oblikovanje završnog dijela (uvažavanje tehničkih uputa za oblikovanje rada -

pismo, paragrafi, razmak između redaka, primjena kazala …);

35

Najveću težinu u ocjenjivanju moraju imati aktualnost tematike, izvedba (istraživački koncept

i povezanost teorije i empirije u cjelinu) i zaključci (kritična interpretacija rezultata i

smještanje u okoliš za poboljšanja). Izvori i literatura u kriteriju ispravnosti citiranja uvjet su

za predavanje rada, a ocjeni posebno doprinosi kvaliteta i odnos odabranih izvora.

b. Prezentacija rada Sistematičnost, jasnost, razumljivost i sažetost prezentacije;

Gramatički ispravan i lijep slovenski/hrvatski jezik;

Uvažavanje raspoloživog vremena;

c. Obrana: odgovori na pitanja

Tekuće odgovaranje na pitanja u svezi magistarskog rada;

Odgovaranje na pitanja, koja nisu usko povezana s magistarskim radom, bez poteškoća;

Argumentirana obrana svojih stajališta, zaključaka magistarskog rada.

Važno:

Pismeni rad se može odbiti u slučaju da:

je rad napisan u neodgovarajućem stilu i ako nisu uvažena gramatička i pravopisna

pravila;

rad nije formiran sukladno naputcima;

izvori primijenjeni kod pisanja rada nisu navedeni (plagijarizam);

rad je prepisan od drugog studenta i/ili kopiran iz izvora na internetu;

ako je rad sadržajno krivo pripremljen – to znači da su zaključci na temelju rada u

stvarnosti drugačiji kao što ih navodi student; da je korištena kriva metodologija za

postizanje rezultata i stoga su rezultati krivi.