iNFRASTRUKTURA E-UPRAVE

BANJA LUKA

PREDMET:„MENANDŽMENT INFORMACIONIH

SISTEMA“

S E M I N A R S K I R A D TEMA: Infrastruktura e-Uprave

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJEBANJA LUKA

1. SAŽETAK:

E-Uprave,kao termin podrazumijeva se upotreba informaciono-komunikacijske tehnologije, kao sredstvo za postizanje boljih rezultata rada Vlade i drugih organa javne uprave. Uvođenje e-Uprave je prioritet u cijelom svijetu jer je još uvijek u povoju dok je kod nas gotovo i nema. Tehnološka osnova e-Uprave zasnovana je na elementima informatičko-komunikacionih tehnologija (Internet, Intranet, Ekstranet) i na različitim sistemima komunikacije: fiksna tele-komunikaciona mreža, mobilna mreža, satelitski sistemi, radio sistemi, RTC broadcasting, kablovska TV, Internet. Da bi se omogućio efikasniji i pouzdaniji rad javne uprave, potrebno je priuritetno umrežiti sve objekte javne uprave i one od javnog značaja, standardizovati njihov rad i definisati proceduru razmjene podataka. Administracija se mora uvezati na svim nivoima vlasti, čime rad administracije postaje transparentan, a komunikacija i povjerenje između korisnika i davaoca usluga se povećava. Neophodno je provesti reformu javne uprave, jer ogromni administrativni aparat kojeg Bosna i Hercegovina sada ima, neefikasan je, skup za porezne obaveznike i sa komplikovanim procedurama i pratećom dokumentacijom.

e-Uprava približava administraciju građanima i poslovnim subjektima putem korištenja Interneta. Zbog velike dostupnosti informacija putem Interneta, pitanje privatnosti je od velike važnosti. Upotreba raznih mehanizama zaštite privatnih podataka smanjuje mogućnost njihove zloupotrebe.

KLJUČNE RIJEČI : e-UPRAVA, INFORMATIČKO – KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA (IKT), INTERNET, UMREŽAVANJE, REFORMA UPRAVE

2


2. UVOD

Definicije e-Uprave, u literaturi postoje različite a jedna od sveobuhvatnijih je da je e-Uprava način organizovanja javnog menadžmenta u cilju povećanja efikasnosti, transparentnosti, lakoće pristupa i mogućnosti odgovora na zahtjeve građana, intenzivnim i strateškim korištenjem informacionih i komunikacionih tehnologija u unutrašnjem menadžmentu javnog sektora kao i u svakodnevnim odnosima sa građanima i drugim korisnicima javnih usluga.

Pod terminom e-Uprava podrazumijeva se intenzivna i široka primjena savremenih informaciono-komunikacionih tehnologija u javnoj upravi koja omogućava građanima, lokalnim upravama, poslovnim subjektima, vladinim i nevladinim organizacijama i drugim institucijama permanentan pristup servisima javne uprave, a zaposlenima jednostavno i efikasno obavljanje poslova uz smanjenje troškova.

Tehnološka osnova e-Uprave bila bi zasnovana na elementima informatičko-komunikacionih tehnologija od kojih su najznačajniji koncepti Interneta, Intraneta i Ekstraneta (slika 1.)

Internet Intranet Ekstranet

Slika 1. Internet, Intranet i Ekstranet u funkciji javne uprave

3

Pristup građana informacijama on-line servisi za građanaDigitalna demokratija

Pristup zaposlenih u javnoj upravi informacijama. On-line servisi za zaposlene

Snabdijevanje, Javne nabavke, Informacije i servisi


3. INFRASTRUKTURA e-UPRAVE

Da bi se omogućio protok podataka i informacija, potrebno je izgraditi i odgovarajuću tele-komunikacionu infrastrukturu. Takvu infrastrukturu posjeduje dio razvijenih i srednjerazvijenih zemalja i već su počele da je vrlo intenzivno koriste.

Savremene informatičke tehnologije danas omogućuju da se uz relativno skromna ulaganja pružaju novi servisi – informacija o prostoru, o infra- i surastrukturama urbanih i ostalih područja, o planovima svih nivoa, o mogućnostima provođenja planova, kao i opšte informacije, koje će olakšati građanima ostvarivanje svojih prava i pružiti jedan dostojanstven, humani odnos prema građanima. Koristeći informatičku insfrastrukturu, uz malo napora se može postići da gradske i državne službe zaista budu u službi građana i investitora koji rješavaju svoje probleme vezane za rad lokalne uprave i javnih službi.

Glavni naglasak je na korištenju informatičkih tehnologija sa ciljem da građani potrebne informacije dobiju putem interneta, počev od uputstava za popunu određenih formulara do naručivanja određenih dokumenata, dozvola, prijava poreza itd. preko odgovarajućeg Centra za informisanje. Drugim riječima, e-Uprava približava administraciju građanima i poslovnim subjektima putem korištenja interneta.

3.1. INFORMACIONO-KOMUNIKACIONE TEHNOLOGIJE

Za uspješnu realizaciju elektronskih inicijativa izuzetno je važno poboljšanje i jačanje demokratskih procesa putem upotrebe informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT). Informaciono-komunikacione tehnologije omogućavaju prijenos i upotrebu svih vrsta informacija.

IKT su najprodavanija generička tehnologija današnjice i predstavljaju temelj ekonomije i društva. IKT nalaze primjenu u svim granama privrede, u svim područjima nauke i podloga su

4


za uspješno djelovanje poduzetništva, društvenih i državnih struktura. Udaljenost više neće biti prepreka. Jednostavan pristup informacijama i znanju omogućit će donošenje kvalitetnih odluka u segmentima poslovanja kao i privatnog života.

Informaciono-komunikacione tehnologije trebaju pridonijeti privrednom rastu, osvajanju novih tržišta, povećanju zaposlenosti. Trebamo se što prije priključiti razvijenim zemljama u istraživanju i razvoju IKT, te u njihovoj primjeni, kako bi ove tehnologije postale značaj izvor prihoda.

Izgradnjom jeftine, brze i sigurne informacione i komunikacione infrastrukture treba osigurati zadovoljavanje potreba građana, privrede, organa javne uprave i društva u cjelini. Razvoj e-Uprave zasnovan na IKT trebao bi bitno unaprijediti kvalitetu usluga koje uprava pruža građanima, malim i srednjim preduzećima, kompanijama i drugima.

Informacionu infrastrukturu ne čine samo fizička oprema za povezivanje i prijenos raznih informacija. Tu još spadaju i razni uređaji, informacije, aplikacije i softver (omogućavaju pristup, obradu, organizovanje i uvid u informacije), zatim mrežni standardi i prenosni kodovi (olakšavaju međusobnu povezanost – interconection i zajednički rad – inetoperation između mreža, osiguravaju privatnost osoba i sigurnost informacija i pouzdanost mreža. Informacijska infrastruktura obuhvaća sisteme, programsku opremu i aplikacije kojima se sadržaj prisutan na mreži oblikuje, obrađuje, pretražuje te predočava informacije s direktnom vrijednošću za korisnika.

Informacionu i komunikacionu infrastrukturu čine mreže, sistemi i usluge na raspolaganju korisnicima.

IKT u svijetu se sastoji od različitih sistema komunikacije: fiksna telekomunikaciona mreža, mobilna mreža, satelitski sistemi, radio sistemi, RTC broadcasting, kablovska TV, Internet. Svi ovi sistemi, iako dosta različiti, su na neki način povezani, a zajedničke tačke su im zajednički servisi i interoperativnost.

Proces opće globalizacije ovih sistema ogleda se u fiksnoj mreži razvojem komutacionih digitalnih sistema, zajedničkih protokola, primjena različitih medija prenosa.

5


Fiksnu telekomunikacionu mrežu u Bosni i Hercegovini osiguravaju tri telekom operatera: Telekom BH, Telekom RS i HT Telekom. koji povezuju optičkim putevima veći dio gradova i mjesta u Bosni i Hercegovini, što omogućava implementaciju ogromnih prijenosnih kapaciteta. Međutim, penetracija u oblasti fiksne telefonije je relativno niska a isto tako i pokrivenost u ruralnim područjima. Mobilna telefonija (Telekom BH, Mobis, Eronet), iako znatno skuplja, omogućuje jednostavan pristup i do najudaljenih tačaka gdje ne dopire fiksna mreža.

3.2. INFORMACIONO-KOMUNIKACIONA TEHNOLOGIJA U e-UPRAVI

Prilikom projektovanja razvoja IKT infrastrukture za e-Upravu treba naročito voditi računa o interoperativnosti odnosno kompatibilnosti mreža u radu kao i o mogućnosti postepene dogradnje sistema. Također treba omogućiti da sistem bude otvoren za korisnike, bez zabranjivanja pristupa, nego dozvoljavati univerzalnu povezanost.

Infrastruktura e-Uprave treba da ima sljedeće opće karakteristike:

o mogućnost razvoja / evolucije

o da se izgrađuje na postojećim kapacitetima i na bazi kriterija ekonomske isplativosti

o da podržava mogućnost korisnika da dobije pristup informacijama od interesa na bazi interaktivne i direktne komunikacije

Telekomunikaciona mreža treba omogućiti povezivanje organizacionih jedinica uprave koje se nalaze na različitim lokacijama.

Informatičku i komunikacioni infrastrukturu e-Uprave činila bi infrastruktura na pet nivoa (slika 2.), kako slijedi:

o javne pristupne tačke – u formi informacionih centara, postavljenih na nivou mjesnih zajednica, preko kojih bi građani imali pristup informacijama i elektronskim servisima e-Uprave

6


o općinski nivoi – trebaju imati pristupne tačke za povezivanje sa višim nivoima i pristupne tačke za povezivanje sa drugim eksternim subjektima (građani, NVO, poslovni sistemi)

o kantonalni / regionalni nivoi – trebaju imati podlogu za obradu podataka o razmjenu podataka sa višim i nižim nivoom organa uprave kao i sa eksternim subjektima

o nivo entiteta i Distrikta Brčko - trebaju imati podlogu za obradu podataka o razmjenu podataka sa višim i nižim nivoom organa uprave kao i sa eksternim subjektima

o državni nivo – razmjena podataka sa nižim nivoima uprave i eksternim sistemom

Slika 2. Infrastruktura e-Uprave po nivoima

Lokalne mreže (LAN) u organizacionim jedinicama uprave dosta su na niskom nivou ili ih uopće nema. Naravno, ima i pozitivnih primjera npr. CIPS projekat i neki drugi projekti.

Da bi se stvorila podloga za razvoj i implementaciju programskih aplikacija i elektronskih servisa u oblasti uprave, potrebno je da se na prostoru cijele Bosne i Hercegovine izgradi i osigura koherentna informaciona i komunikaciona infrastruktura u javnom sektoru, koja bi obezbijedila pouzdan, siguran i jeftin pristup i razmjenu informacija ne samo u okviru

7

Javne pristupne tačke mjesne zajednice Općinski nivo

Kantonalni / regionalni nivo

Nivo entiteta i Distrikta Brčko

E K S T E R N I S I S T E M I

Državni nivo


javnog sektora, nego i u komunikaciji sa eksternim subjektima. Da bi se omogućio efikasniji rad javne uprave, najprije je potrebno umrežiti sve objekte javne uprave i one od javnog značaja, standardizovati njihov rad i definisati proceduru razmjene podataka.

Umrežavanje računara omogućava efikasniji i pouzdaniji rad državnih organa. Administracija se mora uvezati na svim nivoima vlasti, čime rad administracije postaje transparentan, a komunikacija i povjerenje između korisnika i davaoca usluga se povećava.

4. REFORMA JAVNE UPRAVE

Reforma javne uprave jedan je od prioritetnih ciljeva u Bosni i Hercegovini. Proces reforme je veoma spor, uglavnom zbog nespremnosti političkih činilaca i vlasti da se odlučno provedu reforme. Reformom uprave trebao bi se omogućiti profesionalan, efikasan, transparentan, depolitiziran rad uprave, u skladu sa evropskim vrijednostima i standardima.

U Bosni i Hercegovini postoje dva entiteta, jedan distrikt, 10 kantona, te u našoj domovini ima 176 ministarstava. Tako glomazan i nefunkcionalan administrativni aparat nije efikasan proizvođač usluga građanima i iziskuje velike troškove lokalne uprave. S toga je potrebno izvršiti reformu javne uprave i u tom smislu smanjiti broj zaposlenih u javnoj upravi.

Svako ministarstvo i javna uprava svoje poslove obavljaju nezavisno od svih drugih ministarstava (uprava), u okviru zatvorenog administrativnog "silosa". Sindrom zatvorenih "silosa" može se prevazići horizontalnim povezivanjem administracije. Potrebno je prepoznati zajedničke potrebe i ključne aktivnosti i njih povezati uz upotrebu novih tehnologija (slika 3.).

8

Ministarstvo 1 Uprava nUprava 1Ministarstvo 2


Slika 3. Prevazilaženje sindroma silosa uvođenjem horizontalne, procesno orijentisane infrastrukture

5. ZAŠTITA PRIVATNOSTI I PODATAKA

Zbog velike dostupnosti, pitanje privatnosti na Internetu je od velike važnosti. Često nepostojanje pravnih okvira koji definišu i sankcionišu zloupotrebu privatnih informacija stvara kod građana otpor prema korištenju bilo kakvih Internet servisa. Zloupotreba privatnih informacija, naročito u domenu elektronske trgovine bila je često predmetom rasprava i sudskih slučajeva. Ovo je dovelo do razvoja mnogih mehanizama koji služe za zaštitu privatnosti i naročito se koriste na stranicama vlada, banaka i drugih državnih institucija.

Programi e-Uprave oslanjaju se na volju građana da participiraju u on-line inicijativama i aktivnostima. S toga je neophodno stvoriti klimu povjerenja u javnosti da se lične informacije neće zloupotrebljavati, te da će kroz politiku privatnosti biti definirano da podaci ostaju povjerljivi i da neće biti subjektom dijeljenja između odjeljenja, izuzev u domenu dozvoljenom zakonom.

Zahvaljujući upotrebi mehanizama koji sprečavaju zloupotrebu privatnih podataka kao što su PKI program (Public Key Infrastructure), digitalni potpisi i sigurni on-line kanali, smanjena je mogućnost zloupotrebe privatnih podataka.

6. ZAKLJUČAK

Bitan segment za brz prijenos podataka i informacija je dobra informatička infrastruktura, kao i povezanost

9

Administracija Administracija Administracija Administracija

Šalter 1 Šalter 2 Šalter 3 Šalter n


administracije na svim nivoima: javne pristupne tačke, općinski nivo, kantonalni / regionalni nivo, nivo entiteta i Distrikta Brčko i nivo države.

Koristeći savremene informatičke tehnologije: Internet, Intranet i Ekstranet i već postojeće sisteme komunikacija: fiksne tele-komunikacione mreže, mobilne mreže, satelitski sistem, radio sistemi, kablovska TV mreža, uz određena ulaganja i malo napora može se postići da gradske uprave zaista budu servis građana. Osim izgradnje infrastrukture za e-Upravu, potrebno je provesti i reformu javne uprave, u pravcu smanjenja ogromnog administrativnog aparata koji je neefikasan i skup,omogučiti zapošljavanje u organima javne uprave stručnih umjesto podobnih kadrova, obučiti zaposlene u organima javne uprave ne samo za rukovanje i opsluživanje uređaja i baza podataka, nego i uticati na njihovu svijest motivacijom u smislu da se otrgnu od naslijeđenih šablona ponašanja iz starog sistema a radi stvaranja efikasne uprave koja će biti na zadovoljstvo svih, i primaoca i davaoca usluga.

e-Uprava je u svijetu još uvijek novina, a kod nas je skoro i nema. Ako odmah počnemo sa uvođenjem e-Uprave, i ako budemo dobro organizirani, koncentrirani, ujedinjeni, nepokolebljivi u našim naporima, lako možemo napraviti veliki skok i sustići druge zemlje u uvođenju i razvoju e-Uprave.

7. LITERATURA

(1) Dr. Mladen Radivojević,“ELEKTRONSKO POSLOVANJE- MENADŽMENT INFORMACIONIH SISTEMA“ Banja Luka,2006.

10


SADRŽAJ

1. SAŽETAK:……………………………………………………………. 22. UVOD:............................................................................................................... 3

3. INFRASTRUKTURA e-UPRAVE:................................................................. 4

3.1. INFORMACIONO-KOMUNIKACIONE TEHNOLOGIJE:........................ 4

3.2. INFORMACIONO-KOMUNIKACIONA TEHNOLOGIJA U e-UPRAVI:. 6

4. REFORMA JAVNE UPRAVE:....................................................................... 8

5. ZAŠTITA PRIVATNOSTI I PODATAKA:...................................................... 9

6. ZAKLJUČAK:.................................................................................................... 10

7. LITERATURA:.................................................................................................. 11

11

Documents

iNFRASTRUKTURA E-UPRAVE