1

INSTRUKCIJA ZA OBUKU

OPERATIVNOG OSOBQA

ZA RAD NA BLOKU

300MW

2

I N S T R U K C I J E

ZA OBUKU POGONSKOG OSOBQA ZA RAD NA

BLOKU 300 MW TE “GACKO”

(TURBINA K – 300 – 240 – 1 LMZ I KOTAO P – 64)

AUTORI:

ZA GUP VO ”TEHNOPROMEKSPORT" ZA TE “GACKO”

MOSKVA, RUSIJA

IN@IWERI : IN@EWERI :

GON^AR V.A. DODER M. DIREKTOR

TE

GAW@IN N.N. JEREMI] D.

ROMANOV J.I. TEH.DIREKTOR TE

GEAEV A.I.

[VECOV B.A.

GACKO 1997. G.

1.Fizi~ka svojstva vode, zasi}ene i pregrijane pare

Pouzdanost kotla u zna~ajnoj mjeri zavisi od uslova eksploatacije. Zato ma{inista

kotla mora imati jasnu prestavu o karakteru procesa koji se odvija u kotlu i wihovoj zavisnosti

od eksploatacijonog re`ima.

U ogrevnim povr{inama kotla usqed predaje toplote od produkta sagorjevawa goriva

radnom tijelu, fizi~ko stawe radnog tijela se neprekidno mjewa. Pri tome se voda (jednofazni

medij) pretvara u parovodnu smjesu (dvofazni medij) a ona u pregrijana paru (jednofazni

medij).

Promjena fizi~kog stawa radnog tijela pri prolasku kroz trakt proto~nog kotla

{ematski je prikazan na slici 1.

3

sl.1

Para je u ispariva~kom dijelu na toj slici uslovno prikazana u gorwem dijelu presjeka

cijevi, a voda – dowem.

Promjena fizi~kog stawa radnog tijela vr{i se uz promjenu wegovih parametara. U

ekonomajzerskoj zoni napojna voda se zagrijava do temperature kqu~awa uz odgovaraju}i

porast entalpije vode i neznatno pove}awe wenog parcijalnog volumena.

U ispariva~koj zoni temperatura smje{e se skoro ne mijewa zato {to se proces

promjene vr{i uz konstantnu temperaturu, ~ija vrijednost tako|e zavisi od pritiska. U toku

prolaska parovodene smje{e kroz ispariva~ki dio kotla, koli~ina vode u smjesi se smawuje (to

jest pove}ava se suho}a pare). Pri tome se entalpija i parcijalna zapremina parovodne smje{e

stalno pove}ava.

U pregrija~koj zoni kotla temperatura, entalpija i parcijalna zapremina pregrijane pare

dosti`u radne vrijednosti. U svim zonama kotla tako|e se stalno mijewa i pritisak radnog tijela.

Pritisak vode na ulazu u kotao je ve}i od pritiska pregrijane pare na izlazu za

vrijednosti hidrauli~nog otpora ~itavog trakta. Pri prolasku traktom proto~nog kotla pritisak

radnog tijela se smawuje. U svakoj od tri zone kotla, brzine promjena parametra, su razli~ite,

{to se obja{wava razli~itim toplotnim optere}ewima pojedinih ogrevnih pov{ina.

Najve}e toplotno optere}ewe je u lo`i{tu u zoni jezgra plamena. Toplotno optere}ewe

ogrevnih povr{ina je utoliko mawe, ukoliko su one udaqenije od lo`i{ta gledano po hodu

gasova. Iz tih razloga, raspored ogrevnih povr{ina po zonama kotla, kao i parametri radnog

tijela po traktu kotla, odre|eni su prije svega konstrukcijom kotla.

U oblasti nadkriti~nih pritisaka (koju ~esto nazivaju faznim prelazom) prelazak vode

u paru se vr{i pri utoliko ve}oj temperaturi (ili entalpiji) ukoliko je ve}i pritisak. Veli~ine

temperature i entalpije pri kojima se vr{i fazni prelaz u zavisnosti od pritiska pokazane su na

sl.2

4

sl.2

1 – temperatura

2 – entalpija

Prikazane zavisnosti fizi~kih svojstava vode i pare od pritiska imaju veliki zna~aj

prilikom eksploatacije kotla. U ve}ini slu~ajeva, vrijednosti: entalpije te~nosti, entalpije

pretvorbe, entalpije pregrijavawa, kao i uslovi faznog prelaza, defini{u raspored ogrevnih

povr{ina kotla po zonama i karakter porasta parametra pare u traktu.

Na sl.3 {ematski je prikazan raspored ogrevnih povr{ina kotla po zonama kada on radi

pri sredwem, visokom, kriti~nom i nadkriti~nom pritisku (uz jednako toplotno optere}ewa).

sl.3

a – ekonomajzerska zona

b – ispariva~ka zona

c – pregrija~ka zona

Iz sl.3 se vidi, da se pri pove}awu radnmog pritiska – ekonomajzerska zona se

pove}ava, a ispariva~ka zona se smawuje.

Pri kriti~nom i nadkriti~nom pritisku (entalpija pretvorbr je jednaka nuli) kotao nema

ispariva~kih ogrevnih povr{ina i sastoji se samo od ekonomajzerskih i pregrija~kih ogrevnih

povr{ina. U dokriti~noj oblasti – sa pove}awem pritiska dimenzije pregrija~kog dijela kotla

se pove}avaju. Uporedo sa time u oblasti nadkriti~nih pritisaka u razmatranom slu~aju

(pove}an pritisak) – dimenzije pregrija~kog dijela kotla se smawuju.

Raspored ogrevnih povr{ina po zonama kotla tako|e zavisi od re`ima wegovog rada.

Pri izmjeni dotoka vode u kotao i neizmjewenoj potro{wi goriva, raspored ogrevnih povr{ina

po zonama kotla se tako|e mijewa. Analogno, do preraspodjele ogrevnih povr{ina po zonama

kotla dolazi usqed promjene wihovog toplotnog optere}ewa uz neizmjewen dotok vode u

kotao.

2-7 Namjena i konstruktivna izvedba startnog separatora

5

[ema pu{tawa bloka je sa startnim separatorom u kojoj je startni ~vor ugra|en izme|u

parogeneriraju}e povr{ine i pregrija~a pare. Ispariva~ka i pregrija~ka povr{ina je razdvojena

ugra|enim zasunom, koji je zatvoren u po~etnom stadiju pu{tawa bloka. Napojna voda sa

protokom 30% prolazi kroz parogeneriraju}u povr{inu i kroz startni separator sliva se u

startni ekspander. Nakon ukqu~ivawa potpalnih dizni temperatura vode se stalno pove}ava.

Da voda ne bi dosigla temperaturu kqu~awa, pove}ava se pritisak pritvarawem prigu{nog

ventila. Na ventilu se na taj na~in pove}ava razlika pritiska i pove}ava prigu{ivawe, a kao

rezultat toga vru}a voda kqu~a u startnom separatoru. Nastala para prolazi kroz pregrija~ i

usmjerava se prema turbini.

Koli~ina pare reguli{e se mazutnim diznama.

Na taj na~in, zahvaquju}i startnom separatoru pri potpali mogu}e je dobiti paru u koli~ini i sa

parametrima koji su neophodni za turbinu to jest ostaviti klizni re`im pu{tawa bloka.

2-8 Redosqed prelaska sa sagorijevawa mazuta na ugaq

Prelazak na sagorijevawe tvrsog goriva (po~etak dovo|ewa ugqene pra{ine u lo`i{te)

za gorivo kod kojega sagorivi gasovi ~ine mawe od 15%, dozvoqava se ukoliko je toplotno

optere}ewe kotla na potpalnom re`imu ve}em od 30% nominalne vrijednosti. Za gorivokod

kojega sagorivi gasovi ~ine iznad 15%, dozvoqava se dovo|ewe ugqene pra{ine pri mawem

toplotnom optere}ewu koje mota biti definisano lokalnom instrukcijom, {to zavisi od

obezbje|ewa stabilnog palewa ugqene pra{ine. Prilikom pu{tawa kotla, poslije kratkotrajnog

zastoja (do 30 min), prelazak na sagorijevawe tvrdog goriva kod kojeg sagorivi gasovi ~ine

mawe od 15%, dozvoqen je pri toplotnom optere}ewu kotla ve}em od 15% nominalne

vrijednosti.

2-9 Vru}e ispirawe kotla

Vr{i se poslije remonta i du`eg zastoja kotla, radi kvalitetnijeg ispirawa kotla. Vru}e

ispirawe se vr{i pri temperaturi medija do ugra|enog zasuna t=2002200C . Da bi se to uradilo

potrbno je :

Kotao zapuniti deaeriranom vodom. Izvr{iti 45 puta pove}awe protoka po toku, radi

udaqavawa vazduha a poslije pode{avawa startnih protoka i ukqu~ivawe ventilacionih ure|aja

potpaliti 4 mazutne dizalice. Tenperatura do ugra|enih zasuna raste do 2000C i odr`ava se do

postizawa analize hemijske kontrole vode do ugra|enog zasuna to jest : tvrdo}a=00Nj;

`eqezo=100; silicijja=80. Ispirawe trakta iza ugra|enih zasuna vr{i se poslije kapitalnog

remonta ili rekonstrukcije kada se vr{i zamjena cijevi u ve}im obimu na ogrevnim

povr{inama paropregrija~kog trakta kotla.

2-10 Vakumska pasivizacija kotla

Ciq vakumske pasivizacije je: potpuno isparavawe vlage i su{ewe {irmova, ogrevnih

povr{ina i kolektora kotla, radi spre~avawa korozije metala prilikom zastoja, i formirawe

pasiviziraju}eg sloja. Vakumska pasivizacija se vr{i odmah poslije zaustavqawa kotla (radi

rezerve ili remonta) na vrijeme du`e od 72 sata, ukoliko nema zna~ajnih defekata ogrevnih

povr{ina kotla koji spre~avaju obezbje|ewe vakuma u kondenzatoru. Redoslijed izvo|ewa

vakumske pasivizacije:

Poslije iskqu~ewa izvr{iti ventilaciju kotla u trajawu od 10 min., a zatim iskqu~iti sve

ventilatore. Zatvoriti usmjeravaju}e aparate i {ibere: (35, 36, 37, 38, 39, 40, 366, 367, 369,

488, 489). Poslu{ati kotao. Ukoliko nema primjedbi na ogrevne povr{ine, razdvojiti

6

paravodeni trakt kotla radi ~ega: zatvoriti ventile 141 i 142; otvoriti RPK (K–1; K–2);

zatvoriti VZ–(A, B) D–4 (A ,B). Laganim otvarawem D–1 AB sniziti pritisak u ispariva~kom

dijelu kortla. Prethodno napraviti {emu sliva iz kotla kroz E–20 u kondenzator turbine.

Lagano otvaraju}i BRRS, u toku 40 min. sniziti pritisak u pregrija~kom dijelu kotla (iza VZ).

Poslije sni`avawa pritiska u traktu kotla do “O” zadr`ati se, na navedenom re`imu (sliv do UZ

kroz E–20 (P–20) u kondenzator, sliva iza UZ (B3) (VZ) kroz BRRS u kondenzator), u

trajawu 30 min. Nakon toga zatvoriti slivove u kondenzator. Otvoriti drena`e i odzrake kotla,

radi uklawawa zaostatka vlage, ugraditi mano–vakummetar ispred RPK umjesto manometra.

Zatvoriti sve drena`e i odzrake kotla. Zapo~eti vakumsku pasivizaciju. Napraviti {emu

slivova do VZ kroz E–20 u kondenzator i iza UZ kroz BRRS u kondenzator. Vakumsku

pasivizaciju vr{iti u trajawu 2 sata. Vakum u kondenzatoru odr`avati do -0,4 bar.

Temperatura u povratnoj komori kotla mora biti iznad 3000C a u traktu do UZ iznad 200

0C.

Trakt me|upregrijavawa se pasivizira kroz slivne ventile u kondenzator. Vakumska

pasivizacija smatra se zavr{enom pri postizawu vakuuma ispred RPK = 0,1–0,15 bar.

Po zavr{enoj vakumskoj pasivizaciji zatvoriti sve slivove iz kotla. Drena`e i odzrake kotla ne

otvarati do potpunog rashla|ewa metala ogrevnih povr{ina kola.

3-9 KARAKTERISTIKE POMO]NE OPREME KOTLOVSKOG

POSTROJEWA

Kotao PP–990–255 (P–64) je opremqen slede}om pomo}nom opremom:

Ventilaciono postrojewe sa dva ventilatora za odvo|ewe dimnih gasova tipa

DOD–43, kapaciteta 1 454 000 m3/h; dva ventilatora svje`eg vazduha centrifugalnog tipa

VDN–32B sa maksimalnim kapacitetom 597 000 m3/h; i jednog ventilatora za recirkulaciju

vru}eg vazduha tipa VGDN–21, kapaciteta 164 000 m3/h.

Osam odvojenih sistema za pripremu ugqene pre{ine sa direktnim uduvavawem

pra{ine. Svaki od wih se sastoji od bunkera sirovog ugqa (BSU) kapaciteta 260 t lignita;

kombinovanog dodava~a sirovog ugqa (KDSU) i ventilacionog mlina (VM) tipa S 40, 50

KSG, kapaciteta 46 t/h sa inercionim separatorom.

Cjevastim zagrija~em vazduha (CZV) namjewenim za zagrijavawe vazduha do

3240C.

Kaloliferiskim postrojewem, namijewenim za zagrijavawe vazduha ispred CVZ do

500C.

Sistem za ~i{}ewe ogrevnih povr{ina od pepela i naslage {qake koji se sastoji od:

vodenih aparata za ~i{}ewe kotla (8 kom.)

dugohodni parni duva~i za ~i{}ewe konvektivnih pregrija~a (KPP, KPSP I i

II) (36kom.)

sistem za obduvavawe GPP

sistem za obduvavawe VE

sistem za obduvavawe GZO.

3-11 UVO\EWE KOTLOVSKE OPREME U REMONT I IZVO\EWE IZ

REMONTA

1. Priprema rotiraju}ih postrojewa za remont vr{i se u skladu sa uslovima za izvo|ewe

radova koji su navedeni u nalogu za rad. Pri tome postrojewe mora biti iskqu~eno, napon sa

elektromotora i elektropogona armature iskqu~en i spojnica raskuplovana. Zaporna armatura

postrojewa (ventil, {iberi, klapne i td.) mora biti u polo`aju koji obezbje|uje sigurnost

7

izvo|ewa radova. Pogoni za ukqu~ewe armature moraju biti sigurno zabravqeni pomo}u

lanaca ili drugih ure|aja i pribora. Na iskqu~enim pogonima i startnom ure|aju postrojewa

moraju biti istaknuti upozoravaju}i znaci kojima se zabrawuje dovo|ewe napona i rukovawe

zapornom armaturom, a na mjestu izvo|ewa radova upozoravaju}a oznoka –“Izvo|ewe radova

u toku”.

2. Pri uvo|ewu rotacionih postrojewa sa elektropogonom u remont i iz remonta

iskqu~ewe i ukqu~ewe napona sa elektromotora i elektropogona armature mora vr{iti osobqe

koje opslu`uje elektroopremu na osnovu zahtjeva iz eksploatacije putem depe{e.

3. U toku probnog ukqu~ewa ili balansirawa rotacijonih ure|aja mora biti u ispravnom

stawu dugme za havarijsko iskqu~ewe elektromotora. Pored havarijskog dugmeta mora biti

odre|eno lice koje }e na signal rukovodioca radova iskqu~iti postrojewe.

4. Prije starta rotacionog ure|aja u tom ciqu i u ciqu isprobavawa, mora biti spojena

spojnica, ugra|eni svi za{titnici pokretnih dijelova, skinuti znaci upozorewa, pokupqen alat i

matrijal i izvedeni qudi sa mjesta radova. Rukovodilac radova mora izdati nalog rukovodiocu

smjene. Poslije isprobavawa ure|aja (ukoliko je neophodno produ`iti radove na wemu) radno

mjesto se ponovo treba pripremiti u skladu sa uslovima za izvo|ewe radova, navedenim u

nalog za rad.

5. Pri balansirawu rotora rotacionog ure|aja postavqawe tegova je mogu}e samo nakon

poduzimawa mjera za spre~avawe obrtawa rotora.

6. Prije vr{ewa stati~kog balansirawa rotora ventilatora na specijalnim ma{inama za

balansirawe, na wima moraju biti ugra|eni oslonci za spre~avawe pada rotora.

7. Radovi unutar ventilatora, koi imaju izlaz u gasovod, mogu biti dozvoqeni samo

nakon prekrivawa tog gasovoda ~vrstim skelama i poduzimawa mjera za spre~avawe obrtawa

rotora.

8. Alati za va|ewe rotora ventilacionih ure|aja moraju odgovarati zahtjevima proizvo|a~a

ili tehni~kog uputstva.

9. Remontni radovi na ventilacionim ure|ajima na visini 1,3m i vi{e moraju se izvoditi

pomo}u skela.

10. Pri zamjeni oklopa i navarivawa lopatica ventilacionih ure|aja poklopci ku}i{ta

moraju biti otvoreni.

11. Pode{avawe lopatica treba vr{iti uz kori{tewe konduktora koji je ugra|en na obodu

radnog kotla.

12. Sve zavariva~ke radove neposredno na rotoru ventilacionog ure|aja treba uz

uzemqewe rotora.

13. Pri navarivawu lopatica ventilacionih ure|aja treba izbje|i progorijevawe metala i pad

rastopqenog metala na varioca. Navarivawe lopatica treba vr{iti uz obezbje|ewe ventilacije

pomo}u pogodnog izmjewiva~a vazduha i pod kontrolom nadzornika koji posjeduje atest II

ili ve}e grupe el.sigurnosti i koji se mota nalaziti sa spoqne strane ventilacionog ure|aja.

Zavariva~ koji se nalazi unutar ventilacionog ure|aja mora koristiti sigurnosni pojas sa

8

sigurnosnim u`etom ~iji se kraj nalazi kod nadzornika. Nadzornik mora kod sene imati

sklopku pomo}u koje on mo`e iskqu~iti zavariv. transformator ukoliko se uka`e potreba.

4-3 [EMA REGENERACIJE NISKOG PRITISKA, KONSTRUKTIVNA

IZVEDBA ZAGRIJA^A ZAHTIJEVI ZA WIHOVU ELSPLOATACIJU I

KVALITET KONDENZATA PREMA PRAVILIMA TEHNI^KE

EKSPLOATACIJE

Regenerativno zagrijavawe osnovnog kondenzata vr{ei se parom sa oduzimawa turbine.

Para nakon {to odradi rad u turbini, oduzima se u zagrija~e i kondenzuje. Toplota, izdvojena

na taj na~in, vra}a se (preko kondenzzata) u kotao te se tako vr{i regeneracija.

Regenerativno zagrijavawe vode (kondenzata turbine) pove}ava koeficijent korisnog

dejstva bloka za 1012% i prakti~no se primjewuje u svim savremenim termoelektranama.

Ure|aj za regeneraciju se sastoji od ~etiri zagrija~a niskog pritiska, povr{inskog tipa

(ZNP), hladwaka pare sa zaptivawa turbine i turbo—napojne pumpe (PS—115) i dvije slivne

pumpe.

Iz kondenzatora turbine kondenzat se pomo}u KP—i Ist, preko PPK i (PS—115)

dovodi na usis KP—i IIst. KP—e IIst transportuju kondenzat kroz ZNP —1,2,3,4 u dearator.

ZNP—1,2,3,4 tipa PN—550—26—2—IV (NT) izra|eni su u obliku vertikalnog

cilindri~nog ku}i{ta, sa gorwom vodenom komorom za dovod i odvod vode , i cijevnog

paketa u kojem su “valcovawem” u~vr{}ene ogrevne povr{ine u obliku “U” cijevi kroz koje

prolazi kondenzat.

Para se u ZNP —1,2,3 dovodi u gorwi dio cijevnog sistema i oplakuje cijevi spoqa u

nekokiko hodova, preko horizontalno usmjeravaju}ih pregrada. U ZNP —4 para se dovodi u

napojni dio cijevnog sistema zato {to on ima ugra|en hladwak pare. Nasuprot prikqu~ku za

dovod pare u cijevni sistem ZNP nalazi se paro—odbojni {tit koji {titi cijevi od parne

akrazije. Pare za zagrijavaw u ZNP—1,2,3,4 je para koja se oduzima od turbine i odgovara

8;7;6;5-om oduzimawu turbine.

Kondezat pare za grijawe (drena`a) se odvodi kroz prikqu~ak na dnu ku}i{ta kaskadno

iz zagrija~a vi{eg pritiska i dovodi u vodeni prostor zagrija~a ni`eg pritiska. Pri optere}ewu

bloka 80MW drena`a iz ZNP-2 se pomo}u slivnih pumpi dovodi u liniju osnovnog

kondenzata iza ZNP-2. Drena`a iz ZNP-1 odvodi se kroz hidro—zatvor u kondenzator.

Radi udaqavawa nekondenzovanih gasova koji pogor{avaju uslove razmjene toplote, u

svakom zagrija~u postoji odsis. [ema odsisavawa izvedena je kaskadno iz ZNP-4 u ZNP-3, iz

ZNP-3 u ZNP-2, iz ZNP-2 u kondenzator, iz ZNP-1 u kondenzator.

PS –115 je konstruisan u obliku pravougaonog ku}i{ta, sa gorwom nodenom komorom

za dovod i odvod vode i cijevnog paketa u kojem su “valcovawem” u~vr{}ene “U” cijevi.

Oni ima dva hoda vode. PS-155 slu`i za hla|ew pare koja se odsisava iz krajwih zaptivawa

turbogeneratora i turbo—napojne pumpe. Para prolazi cijevni sistem u nekoliko hodova zbog

horizontalnih pregrada kondenzuje se i odvodi iz doweg dijela ku}i{ta preko hidro—zatvora u

kondenzator ili u rezervoar 16 m3.

Radi iskori{ewe toplote i kondenzata drena`a kalorifera kotla i bojlera, u {emi

reguneracije niskog pritiska je ugra|en ekspanzioni rezervoar ~ije je isparavawe usmjereno u

ZNP-1 a drena`a preko hidrozatvora u kondenzator.

Eksploatacija postrojewa za regeneraciju:

ZNP se ukqu~uje u rad po osnovnom kondezatu i pari zajedno sa ukqu~ivawem bloka,

radi ~ega moraju biti napravqene sqede}e {eme:

9

Ventil na oduzimawu za ZNP moraju biti otvoreni;

[ema odsisavawa vazduha mora se napraviti kaskadno;

Odvod drena`e NTZ—2 vr{iti u kondenzator;

Impulsni solenoidni ventili (KIS) za dovod vode prema hidro—pogonima

nepovratnih ventila (KOS) oduzimawa moraju biti zatvoreni a elektro {ema spojena.

Poslije ukqu~ewa KP-1 neophodno je provjeriti zaptivenost cijevnog sistema svih

ZNP zatvaraju}i drena`ne ventile i kontroli{u}i nivo u ku}i{tu ZNP prema nivokaznom

staklu. Pri pove}awu nivoa u ZNP uvesti ga u remont (iskqu~iti ga po vodi, pari i

odsisavawu). Poslije provjere hermeti~nosti ZNP, oni trebaju biti ukqu~eni po vodi, odsisu i

drena`i.

Ukqu~ivawe slivne pumpe vr{i se pri optere}ewu turbine iznad 80MW i pri postojawu

nivoa u ZNP-2, radi ~ega je neophodno:

a.) Pre}i na distancionalno upravqawe ventilom nivoa

b.) Pritvarawem, a zatim otvarawem ventila podi}i, a zatim spustiti nivo do pode{ene

vrijednosti za aktivirawe.

c.) Pre}i na automatsko upravqawe ventila koji reguli{e nivo u ZNP.

Pri radu postrojewa za regeneraciju niskog pritiska pratiti nivo u zagrija~ima, ne

dozvoqavaju}i prekomjerno pove}awe i smawewe nivoa. Pove}awe nivoa dovodi do

nedovoqnog iskori{tewa oduzete pare sa ni`im parametrima.

Kontrolisati temperaturu kondenzata iza ZNP-4, koja mora biti 1450C. Nedovoqno

zagrijavawe vode u ZNP mo`e biti iz sqede}ih razloga:

a.) Nisu zatvoreni obilazni ventili ZNP – dotegnuti ventile.

b.) Nema odsisa gasova iz ku}i{ta ZNP – provjeriti otvorenost ventila.

c.) Prepuwenost ZNP– poduzeti mjere za uspostavqawe nivoa, ukoliko je naru{ena

hermeti~nost cijevnog sistema izvesti zagrija~ u remont.

d.) Podsisavawe vazduha u zagrija~ koji radi sa vakuumom;

prona}i nezaptivenost temperature i poduzeti mjere da se ona otkloni.

Prilikom eksploatacije postrojewa za regeneraciju niskog pritiska mora biti

obezbje|eno:

Normalan nivo temperature kondenzata iza svakog zagrija~a.

Pouzdanost izmjewiva~a toplote u svim re`imima rada turbine

Odr`avawa nominalnog temperaturnog gradijenta u svakom izmjewiva~u

toplote .

Grijawe kondenzata, temperaturni gradijenti, preveliko hla|ewe kondenzata pare

za grijawe u zagrija~ima sistema za regeneraciju niskog pritiska, moraju se

provjeravati prije i poslije kapitalnog remonta turbinskog postrojewa, poslije

remonta zagrija~a i periodi~no prema grafikonu (ne rje|e od jedanput godi{we).

Kvalitiet kondenzata turbine iza KP-i I st mora odgovarati sqede}im normama:

op{ta tvrdo}a 0,5 g-ekv/dm3 uz 100%-tno ~i{}ewe kondenzata koji izlazi iz

sakupqa~a kondenzata turbine, dozvoqava se privremeno pove}awe ove

vrijednosti za period ne du`i od 96h ukoliko su zadovoqeni uslovi kvaliteta

napojne vode.

4-7 TEHNOLO[KA [EMA I POSTUPAK PRI UKQU^EWU DEARATORA 7

at

Rad deaeratora obavqa se na sqede}i na~in:

Voda koju treba dearirati (osnovni kondenzat) dolazi u gorwi dio deaeracione kolone

na ure|aj za raspr{ivawe iz koga se sliva na horizontalna sita. Slivaju}i se odozgo prema dole

u tankim mlazevima dolazi u kontakt sa parom za grijawe koja dolazi u barbota`ni ure|aj koji

10

se nalazi u dowem dijelu kolone. Prolaze}i kroz kolonu napojna voda se zagrijava do

temperature zasi}ewa i iz we se izdvajaju rastvoreni gasovi. Nekondenzovani gasovi odlaze sa

parom u gorwi dio kolone i odvode direktno u atmosferu ili kroz hladwak otparaka.

Na bloku je ugra|en deaerator sa kolonom jugoslovenske proizvodwe koja je analogna

ruskoj DSP-1000. DSP- (deaerator-strujni-povi{enog pritiska), 1000-(kapacitet 1000m3/h) i

sprmnik kapaciteta 100m3.

Deaerator je prora~unat za rad na pritisku 6at kome odgovara temperatura

zasi}ewa 1640C.

Na parovodu za dovod pare za grijawe iza regulatora 605 ugra|ena su dva impulsno

sigurnosna ventila, koji su pode{eni na aktivirawe pri pritisku od 6,9at. Za za{titu spremnika

od prepuwavawa postoji linija havarijskog preliva. Na toj liniji ugra|en je elektro-ventil 604

sa kojim se upravqa sa blok komande. Pored toga postoji ru~ni ventil 38 za pra`wewe

deaeratora.

Prilikom rada bloka u deaerator se dovode sqede}i tokovi:

a.) osnovni kondenzat

b.) recirkulacija buster pumpi (BP-i – 1,2,3)

c.) kondenzat zaptivawa ENPi i TNP-e

d.) odsis sa vretena regulacionih i stop ventila turbine. (26) ventil.

e.) kondenzat pare za grijawe ZVP (drena`a) pri wihovom radu

f.) recirkulacija napojnih pumpi (TNP-e, ENP-i - 1,2)

g.) sliv sa ~vori{ta ubrizgavawa iza ventila (119).

Izvor pare za grijawe deaeratora mogu biti:

a.) Para sa kolektora sopstvene potro{we 13 bar koja se dovodi preko ventila 609

b.) Kroz ventil 601 prilikom startovawa bloka para se dovodi iz E-20 ukoliko u wemu

postoji pritisak iznad 6 at.

c.) Osnovna para za grijawe je para od III i IV oduzimawa ~emu odgovaraju ventili

603, 602.

Tako|e pri radu bloka para iz deaeratora se mo`e dovoditi na zaptivawa turbine kroz

ventil (606). Iz deaeratora voda dolazi na usis buster pumpi (BP-i) i daqe na usis TNP i ENP i

kroz zagrija~e visokog pritiska (ZVP) (ukoliko oni rade) dovodi se u kotao.

Eksploatacija D - 7 at

Priprema za ukqu~ivawe deaeratora vr{i se zajedno sa pripremom za ukqu~ivawe

bloka. Prilikom pripreme za ukqu~ivawe neophodno je:

1.) Napraviti elektro-{emu i provjeriti ventil preliva 604 na otvarawe, zatvarawe a

nakon probe zatvoriti.

2.) Provjeriti ispravnost stawa sigurnosnih ventila deaeratora na dovodu pare.

3.) Zatvoriti pra`wewe deaeratora (ukoliko je ono bilo otvoreno).

4.) Provjeriti zatvorenost ventila pare za grijawe os III i IV oduzimawa 603, 602; od

startnog ekspandera R-20 601; od kolektora 13 bar 609.

5.) Provjeriti rad regulatora 605 – otvoriti, zatvoriti (regulator pritiska u deaeratoru).

6.) Provjeriti zatvorenost ventila 26 (odsis sa vretena) i ventila 606 (para na zaptivawe

turbine sa D-7 at).

7.) Spoqa{wim pregledom uvjeriti se da su poklopci za pregled D-7 at zatvoreni

(ukoliko su vr{eni) i deaerator je mogu}e ukqu~iti u rad.

Ukqu~ewe deaeratora:

11

1.) Otvoriti ventil za izduv deaeratora u atmosferu.

2.) Kondenzatnim pumpama napuniti rezervoar na 2/3 vodokaznog stakla.

3.) Ukqu~iti BP-e na recirkulaciju ne dozvoqavaju}i u tom momentu pad pritiska na

potisu pumpe ispod 18 kg/cm2 i preoptere}ewe elektromotora.

4.) Progrijati parovod od kolektora 13 bar do deaeratora i kroz regulacioni ventil 605,

ventil 609, dovesti paru u deaeracionu kolonu. Podi}i pritisak u deaeratoru na

0,3-0,5 bar.

5.) Izvr{iti pregled deaeratora, produvati vodomjerna stakla, uvjeriti se u wihovo

pokazivawe sa pokazivawem nivomjera ugra|enog na blo~nom pultu.

6.) Kontrolisati temperaturu napojne vode, pritska u deaeracionom rezervoaru, nivo i

sadr`aj kiseonika koji prije po~etka zapuwavawa kotla mora biti 10g/kg.

7.) Pri pove}awu pritiska u R-20 do 8 at prevesti deaerator na napajawe parom od

R-20. Radi toga progrijati parovod od ventila 601 (para od kolektora 13 bar).

8.) Prije iskqu~ewa R-20 pri smawewu pritiska u wemu do 6 at prevesti deaerator na

rad do IV oduzimawa, radi ~ega progrijati parovod od ventila 602 i izdrenirati

parovod od ventila do regulatora 605.

9.) Treba zapamtiti, da brzina pove}awa i smawewa pritiska u deaeratoru ne smije

prelaziti vrijednost 0,1 bar/min. Posebno je opasno brzo sniziti pritisak zato {to pri

tome mo`e do}i do kqu~awa vode u rezervoaru i u usisnim cjevovodima buster

pumpi. Kqu~awe vode dovodi do zaribavawa i otkazivawa buster i napojnih

pumpi, prekida dotoka vode u kotao, zaustavqawe bloka, a tako|e do o{te}ewa

pumpi prilikom rada bez vode.

10.) Pri dostizawu pritiska u deaeracionom rezervoaru 6 kg/cm2 pre}i na automatsku

regulaciju pritiska.

11.) Ako se deaerator uvodi u rad poslije remonta sigurnosnih ventila, izvr{iti provjeru

wihovog aktivirawa, podizawa pritiska u deaeratoru na 6,9 kg/cm2.

Opslu`ivawe deaeratora u toku rada

Upravqawe deaeracionim postrojewem vr{i ma{inista turbine. Za obezbje|ewe

deaeracije neophodno je odr`avati temperaturu vode koja odgovara temperaturi zasi}ewa pri

datom pritisku. Kontrolisati sadr`aj kiseonika u napojnoj vodi koji ne smije prelaziti 10 g/l.

Odr`avati normalni nivo u deaeracionom rezervoaru prema instrumentu i

vodomjernom staklu ne dozvoqavaju}i prepuwavawe i preliv.

Grani~ni nivoi:

minimalni:

maksimalni:

Pratiti rad regulatora i ispravnost kontrolno-mjernih ure|aja.

Prilikom prijema smjene pomo}nik rukovaoca turbine je obavezan:

1.) Obi}i cijelo ostrojewe, pa`qivo pregledati deaerator, cjevovode, armaturu,

sigurnosne ventile, nivokazna stakla i pokretne oslonce deaeracionog spremnika.

2.) Provjeriti da su ventili na prelivu i pra`wewu zatvoreni.

U toku rada pomo}nik turbinovo|e je obavezan:

1.) Br dva puta u smjeni izvr{iti obilazak opreme deaeratora.

2.) Dva puta u toku smjene uporediti pokazivawa nivomjera na blo~nom pultu sa

vodokaznim staklom.

3.) O svim primje}enim defektima odmah obavijestiti ma{inistu turbine.

12

4.) Periodi~no, saglasno sa instrukcijom za eksploataciju sigurnosnih ventila,

zajedno sa rukovaocem bloka ili rukovodiocem smjene provjeriti rad sigurnosnih

ventila deaeratora.

Prevo|ewe deaeratora na atmosferski re`im rada:

Prevo|ewe deaeratorskog postrojewa na atmosferski re`im je neophodno radi

otklawawa kvarova na deaeratorskom spremniku bez zaustavqawa bloka. Za prevo|ewe

deaeracionog spremnika na atmosferski re`im treba ohladiti deaerator i spojiti ga sa

atmosferom, to jest pritisak u deaeratoru mora biti “O”, a temperatura vode u spremniku i na

usisu BP-i ni`a od temperature kqu~awa pri datom pritidku.

Radi toga je potrebno:

1.) Rasteretiti blok po pritisku u regulacionom stepenu CVP “za rad bez ZVP”.

2.) Iskqu~iti grupu ZVP po pari u skladu sa instrukcijom za eksploataciju ZVP.

3.) Iskqu~iti ZNP -4 po pari, lagano zatvaraju}i ventile (519). Brzina smawewa temperature

iza ZNP-4 mora biti 2-30C/min. Zatvoriti odsis iz ZNP -4 u ZNP -3, ventil na drena`i pare za

grijawe u ZNP-3 (43) i otvoriti drena`u iz ZNP -4 (81) u rezervoar 16m3, i drenaù ispred

ventila (519).

4.) Iskqu~iti ZNP -3 po pari analogno kao i ZNP -4. Zatvoriti parni ventil (520) i odsis iz

ZNP-3 u ZNP-2 (60), zatvoriti regulator drena`e pare za grijawe (532) i otvoriti drena`u

ku}i{ta ZNP-3 u spremnik 16m3 i drena`u ispred ventila(520).

5.) Pri sni`ewu temperature kondenzata iza ZNP-4 na 95-1000C po~eti lagano sa sni`avawem

pritiska u deaeracionom spremniku brzinom od 0,1-0,2bar/min pritvarawem regulatora (605)

zato {to vode u deaeracionom spremniku i na usisu BP-i.

6.) Pri iskqu~ivawu deaeracijonog spremnika po pari neophodno je provjeriti zatvorenost

ventila 601- (sliv iz P-20 u D-7 at), 609 – (para od kolektora 13at), 606 – (para iz

deaeratorskog spremnika u kolektor zaptivawa turbine), 632 – (prema ROU – 11/6). Zatvoriti

odsis sa vretena regulacionih i stop ventila turbine. Provjeriti zatvorenost ventila 603 – (para

iz III oduzimawa u deaeracioni spremnik) i lagano zatvoriti ventil 602 – (para iz IV

oduzimawa). Poslije zatvarawa ventil 602 otvoriti drena`u oduzimawa, da bi izbjegli

kondenzaciju pare oduzimawa i kqu~awe vode u kolektoru oduzimawa, koja mo`e dovesti do

pojave hidro-udara i o{te}ewa cjevovoda. Pri smawewu pritiska u deaeracionom spremniku

na 0,5 bar lagano otvoriti odzraku spremniku u atmosferu a zatvoriti odvod na hladwak

otparaka.

7.) Na dijelu parovoda gdje je neophodno izvr{iti remontne radove, potrebno je otvoriti

drena`e.

Ukqu~ivawe D-7at u normalan rad poslije rada na atmosferskom re`imu vr{i se

obrnutim redosqedom:

1.) Pogrijava se kroz drena`e, parovod ispred i iza ventila 602, lagano otvoriti ventil 602.

Regulatorom 605 podi}i pritisak na 0,5 bar i po~eti ukqu~ivawe ZNP-3,4 po pari. Poslije

ukqu~ivawa ZNP-3,4 po pari podi}i pritisak u deaeratoru na radni i postaviti regulator 605 na

automat. Prevesti odsis na hladwak otparaka. Zatvoriti drena`e ispred i iza 602. Ukqu~iti

odsis sa vretena stop i regulacionih ventila turbine.

4-9 PRAVILA TEHNI^KE EKSPLOATACIJE ZA VTZ

PRINCIP RADA ZA[TITE PRI POVE]AWU NIVOA U VTZ

13

1.) Pri eksploataciji ZVP mora biti obezbje|eno:

normalna temperatura napojne vode iza svakog zagrija~a,

zagrijavawe napojne vode, temperaturna naprezawa i preveliko rashla|ivawe

kondenzata pare za grijawe u zagrija~ima, mora se provjeravati prije i poslije

kapitalnog remonta, nakon remonta ZVP i periodi~no prema grafiku ali najmawe

jedanput mjese~no.

2.) Eklploatacija ZVP se zabrawuje:

ukoliko nema ili su neispravni wegovi za{titni ure|aji,

ukoliko su neispravni ventili regulatora nivoa,

ukoliko je iskqu~en po pari bilo koji od ZVP.

Pri neispravnom stawu nekih drugih elemenata sistema regulacije nivoa (izuzev ventila

regulatora nivoa) i ukoliko je nemogu}e brzo odstraniti kvar na toj opremi, ZVP mora

biti izvaredan iz rada na period koji odredi tehni~ki direktor elektrane.

3.) Za{titni ure|aj ZVP je namijewen za spre~avawe havarije ku}i{ta ZVP, koje (u slu~aju

o{te}ewa cijevi ZVP) mo`e biti izlo`eno punom pritisku napojne vode. To se posti`e

iskqu~ewem ZVP po vodi, pri aktivirawu za{tite, ili ru~no i bajpasovawem vode pored

ZVP-a. Pove}awe nivoa u bilo kojem ZVP do pode{ene vrijednosti aktivirawa za{tite

(700 mm) dovodi do iskqu~ivawa cijele grupe ZVP. Ukoliko se za{tita ne aktivira osobqe

mora iskqu~iti ZVP ru~no. Ukoliko se i daqe pove}ava nivo u ZVP i dostigne pode{enu

vrijednost za{tite 2100 mm (II granica), za{tita radi na iskqu~ewe bloka. Ukoliko se ona

ne aktivira osobqe je obavezno da iskqu~i blok ru~no.

4.) Automatski za{titni ure|aj sastoji se iz sqede}ih osnovnih dijelova

( v i d i s l i k u )

1.- za{titno-prekostrujni ventil

2.- nepovratni ventil

3.- prekostrujne cijevi

4.- za{titni ventil

5.- servo-pogon

6,7,8 - zaporna armatura i cijevovodi

Za{titni ventil ugra|en je na ulazu napojne vode u ZVP i u slu~aju dejstva za{tite prekida

dovod vode u ZVP i ostvarewe prestrujavawe pored ZVP. [upqina, iznad kegle ventila,

spojena je sa ku}i{tem nepovratnog ventila pomo}u dvije prekostrujne cijevi. Pri

otvorenom polo`aju kegle ventila, {to odgovara radnom polo`aju, napojna voda

postepeno prolazi kroz cijevne sisteme ZVP i nepovratni ventil na izlazu ZVP. U

gorwem, otvorenom polo`aju, kegla ventila se odr`ava zahvaquju}i razlici sile na gorwu

povr{inu (povr{ina gorweg dijela je mawa za veli~inu povr{ine vretena). Servo-pogon se

sastoji iz klipa koji se pomjera u cilindru ~ije se vreteno oslawa na vreteno ventila.

[upqina, iznad klipa, spojena je sa linijom pogonske vode (osnovnim kondenzatom), a

{upqina ispod klipa – sa atmosferom. Za ukqu~ivawe grupe ZVP, unutra{wost cijevnog

sistema i ispred ventila 1; ventil 1 se otvara i poslije otvarawa ventila 140 i 141 i

zatvarawe ventila 142 otvara se nepovratni ventil 2 i voda prolazi kroz ZVP. Pri

iskqu~ivawu ZVP za{titom otvaraju se ventili na liniji dovoda pogonske vode prema

servomotoru za{titno-prekostrujnog ventila, on se zatvara, otvara se bajpasni ventil ZVP

i zatvaraju se ventili ispred i iza ZVP po napojnoj vodi i ventili na dovodu pare za

grijawe ZVP. Detekta`a neispravnog ZVP vr{i se ispitivawem hermeti~nosti cijevnog

sistema napojnom vodom prema nivou u ZVP i kroz drena`e parnog prostora ZVP.

5.) Na ventilu 141, iza ZVP, postoji bajpas sa nepovratnim ventilima i ru~nim ventilom, koji

slu`e za spre~avawe pove}awa pritiska napojne vode, (pri iskqu~ivawu ZVP po napojnoj

vodi) u zagrija~ima iznaddozvoqene vrijednosti, u slu~aju nezatvarawa bilo kojeg od

14

ventila za dovod pare prema ZVP ili wegovog propu{tawa u zatvorenom polo`aju. Zato

ventil na bajpasu ventila iza ZVP mora biti stalno u otvorenom polo`aju ukoliko ima

napojne vode u ZVP i mora se zatvoriti samo pri potpunom iskqu~ewu ZVP i odsustvu

pritiska u cijevnom sistemu.

4-13 STOP I REGULACIONI VENTILI TURBINE

EKSPLOATACIJA I NA^IN WIHOVOG AKTIVIRAWA

Stop i regulacioni ventil svje`e i me|upregrijane pare moraju biti hermeti~i, u

zatvorenom polo`aju.

Hermeti~nost stop i regulacionih ventila svje`e a tako|e i me|upregrijane pare mora se

provjeravati odvojenim ispitivawem svake grupe ventila. Kao kriteriji hermeti~nosti koristi se

broj obrtaja rotora turbine, koji se uspostavi poslije potpune zatvorenosti provjerovanih

ventila uz puni (nominalni) ili djelimi~ni pritisak pare ispred tih ventila.

Dozvoqena vrjednost broja obrtaja definisana je instrukcijom proizvo|a~a, a za turbine

kod kojih ti kriteriji provjere nisu definisani ne smije biti iznad 50% nominalne, uz nominalne

parametre pare ispred provjeravanih ventila i nominalni pritisak u kondenzatoru.

Pri istovremenoj zatvorenosti svih stop i regulacionih ventila i nominalnim

parametrima svje`e pare i vakuuma u kondenzatoru, propu{tawe pare kroz wih ne smije

izazvati obrtawe rotora turbine.

Provjeravawe hermeti~nosti ventila vr{i se :

Poslije monta`e turbine; prije ispitivawa automata sigurnosti pove}awem broja

obrtaja; prije zaustavqawa turbine radi kapitalnog remonta; pri pu{tawu turbine nakon

kapitalnog remonta; ali najmawe jedanput godi{we. Ukoliko se u procesu eksploatacije

turbine pojave znaci smawewa hermeti~nosti ventila (prilikom pu{tawa i zaustavqawa

turbine) teba biti izvr{ena vanredna provjera wihove hermeti~nosti. Stop i regulacioni ventili

svje`e i me|upregrijane pare a tako|e nepovratni ventil na oduzimawima pare moraju se

razraditi na puni hod prije pu{tawa turbine i u slu~ajevima predvi|enim lokalnim instrukcijom

ili instrukcijom proizvo|a~a. Tako|e se razra|ivawe na dio hoda treba vr{iti svakodnevno za

vrijeme rada turbine.

Prilikom razrade na puni hod mora se prekontrolisati ravnomjernost hoda i

pode{enosti.

Hermeti~nost stop ventila CVP i CSP provjerava se na sqede}i na~in:

Na praznom hodu i pri normalnim parametrima svje`e pare i vakuuma. Djelovawem

na to~ak za ru~no razra|ivawe potrebno je zatvoriti sva ~etiri stop ventila, a ostaviti otvorene

regulacione ventile i bajpase GPZ.

Ukoliko se za 10 min. broj obrtaja smawi na 1500 o/min tada hermeti~nost stop

ventila mo`emo smatrati zadovoqavaju}om. Pri ispitivawu hermeti~nosti regulacionih ventila

CVP i CSP (pri normalnim parametrima) djelovawem na razvodnik regulatora brzine (ZRS)

zatvaraju se regulacioni ventili CVP i CSP, a ostaju otvoreni stop ventile CVP i CSP i bajpase

GZP. Pri smawewu broja obrtaja do potunog zaustavqawa turbine treba zapisivati broj obrtaja

i vrijeme pri zaustavqawu rotora. Regulacioni ventili CVP i CSP smatraju se dovoqno

hermeti~nim, ukoliko vrijeme zaustavqawa turbine pri tom ispitivawu nije mnogo ve}e od

vremena obi~nog zaustavqawa turbine.

Razra|ivawe stop ventila CVP i CSP i regulacionih ventila CSP do wihovog potpunog

zatvarawa mo`ese vr{iti kako na praznom hodu turboagregata tako i pod optere}ewem, a

tako|e djelimi~no razra|ivawe regulacionih ventila CVP na dio hoda mo`e se vr{iti pri

rastere}ewu ili pri podizawu optere}ewa turbine.

Turbina se rastere}uje sa 300 MW do 200 MW pri ~emu se razra|uju regulacioni

ventili CVP. Laganim obrtawem to~ka za ru~no razra|ivawe stop ventila CVP i CSP u smjeru

15

kazaqke na satu zatvoriti servomotor stop ventila, a zatim u smjeru suprotnom od smjera

kazaqke na satu – otvoriti.

Ispitivawe vr{iti redosqedno, tj. zabrawuje se istovremeno zatvarawe dvaju

ispitivanih ventila. Treba napomenuti da postoji za{tita po zatvarawu stop ventila.

Analogno se razra|uju regulacioni ventili CSP.

4-14 ZAHTIJEVI ZA PRAVILAN RAD SISTEMA ZA

REGULACIJU TURBINE,PREMA PRAVILIMA TEHNI^KE

EKSPLOATACIJE

1.) Sistem za autoomatsku regulaciju turbine mora udovoqiti sqede}im zahtjevima:

stalno odr`avati zadano elektri~no i toplotno optere}ewe i odezbjediti mogu}nost

wegove ravnomjerne promjene,

stalno odr`avati broj obrtaja rotora turbine u praznom hodu i ravnomjeno ga mijewati

(u granicama MUT) uz nominalne i startne parametre pare ,

odr`avati broj obrtaja rotora turbine ispod nivoa pode{ewa aktivirawa automata

sigurnosti prilikom trenutnog pada elektri~nog optere}ewa do nule (kao i pri

iskqu~ewu generatora sa mre`e) koje odgovara maksimalnm protoku pare sa

nominalnim parametrima i maksimalnom propu{tawu pare u dio niskog pritiska

turbine.

2.) Parametri tada sistema regulacije parnih turbina moraju moraju odgovoriti tehni~kim

uslovima koji su definisani prilikom isporuke turbine:

stepen neravnomjernosti regulacije broja obrtaja

(uz nominalne parametre pare) ...............................................................4 5 %

trenutni stepen neravnomjernosti regulacije broja obrtaja

minimalni:

u bilo kojem dijapazonu optere}ewa........................................................iznad 2,5%

maksimalni:

u dijapazonu optere}ewa do 15% nom.......................................................iznad 10% u

dijapazonu optere}ewa od 15% nom do maksimalnog..........................ispod 6%

stepen neosjetqivosti po broju obrtaja...........................................ispod 0,3%

stepen neosjetqivosti regulacije pritiska pare u oduzimawima i suprotnog pritiska:

pri pritisku u oduzimawu ispod 2,5 bar.............................................ispod 5% pri

pritisku u oduzimawu 2,5 bar i vi{e...................................ispod 2%

3.) Sve provjere u ispitivawe sistema za regulaciju i za{tita turbine od pove}awa broja obrtaja

moraju se vr{iti u skladu sa instrukcijom proizvo|a~a turbine.

4.) Automat sigurnosti mora se aktivirati pri pove}awu broja obrtaja turbine za 10 12%

iznad nominalnog (ili veli~ine propisane od strane proizvo|a~a turbine).

Prilikom aktivirawa automata sigurnosti moraju se zatvoriti:

stop i regulacioni ventili svje`e i me|upregrijane pare

nepovratni ventili na oduzimawu pare

5.) Sistem za{tita turbne od pove}awa broja mora biti ispitan pove}awem broja obrtaja u

sqede}im slu~ajevima:

a.) poslije monta`e turbine,

b.) prije ispitivawa sistema regulacije skidawem optere}ewa uz iskqu~ivawe generatora

sa mre`e,

c.) poslije kapitalnog remonta turbine,

d.) poslije rastavqawa automata sigurnosti,

e.) poslije du`eg zastoja turbine (iznad 30 dana),

f.) poslije rastavqawa sistema za regulaciju ili pojedinih wihovih dijelova,

16

g.) pri planskim provjerama najmawe jedanput u ~etiri mjeseca.

U slu~ajevima “f” i “g” dozvoqava se ispitivawe za{tite bez pove}awa broja obrtaja ali

uz obaveznu provjeru dejstva svih wenih elemenata. Ispitivawe za{tite turbine

pove}awem broja obrtaja treba vr{iti pod nadzorom rukovodioca smjene ili wegovog

zamjenika.

6.) Stop i regulacioni ventili svje`e i me|upregrijane pare moraju biti hermeti~ni, wihova

hermeti~nost mora se provjeriti odvojenim ispitivawem svake grupe ventila. Kao kriterij

hermeti~nosti koristi se broj obrtaja rotora turbine, koji se uspostavi nakon potpune

zatvorenosti provjeravanih ventila uz potpuni (nominalni) ili djelimi~ni pritisak pare

ispred tih ventila. Dozvoqena vrijednost broja obrtaja definisana je u instrukciji

proizvo|a~a. Ukoliko to nije navedeno u instrukciji onda ne smije biti iznad 50%

nominalne vrijednosti uz nominalne parametre ispred ventila koje provjeravamo i

nominalan pritisak pare u kondenzatoru. Pri istovremenoj zatvorenosti svih stop i

regulavionih ventila i nominalnim parametrima svje`e pare i podpritiska (vakuma),

propu{tawe pare kroz weh ne smije izazvati obrtawe rotora turbine. Provjera

hermeti~nosti ventila mora se vr{iti: poslije monta`e turbina; prije ispitivawe automata

sigurnosti pove}awem broja obrtaja; prije zaustavqawa turbine radi kapitalnog remonta;

pri pu{tawu turbine poslije kapitalnog remonta; ili najmawe 1 put godi{we. Ukoliko u

procesu eksploatacije do|e do pojave znakova smawewa hermeti~nosti ventila (prilikom

pu{tawa ili zaustavqawa turbine) mora biti izvr{ena vanredna provjera wihve

hermeti~nosti.

7.) Stop i regulacione ventile svje`e i me|upregrijane pare treba u toku rada razra|ivati:

na puni hod - prije pu{tawa turbine i u slu~ajevima predvi|enim u lokalnoj

insturkciji ili instrukciji proizvo|a~a

na dio hoda - svakodnevno u toku rada turbine

Prilikom “razra|ivawa” ventila na puni hod mora biti provjerena ravnomjernost wihovog

hoda i nalijegawe. Nalijegawe nepovratnih ventila svih oduzimawa mora biti provjereno

prije svakog pu{tawa i zaustavqawa turbine, a pri normalnom radu periodi~no prema

grafiku koji defini{e tehni~ki rukovodilac elektrane ali najmawe jedanput u 4 mjeseca.

Ukoliko je neispravan nepovratni ventil, rad turbine sa odgovaraju}im oduzimawem

pare je zabrawen .

8.) Provjera vremena zatvarawa stop ventila kao i snimawe karakteristika sistema regulacije

na zaustavqanoj turbini i pri wenom radu na praznom hodu radi provjere wehove

uskla|enosti sa zahtjevima ta~ke 4.4.3 postoje}ih pravila tehnike eksploatacije i podataka

proizvo|a~a mora se vr{iti:

nakon monta`e turbine

neposredno prije i poslije kapitalnog remonta turbine ili remonta osnovnih sklopova

sistema regulacije ili sistema raspodjele pare.

Snimawe karakteristika sistema regulacije pri radu turbine pod optere}ewem, koje su

neophodne za gormirawe statisti~ke karakteristike mora se vr{iti:

poslije monta`e turbine

poslije kapitalnog remonta turbine ili remonta osnovnih sklopova sistema regulacije

ili sistema raspodjele pare.

9.) Ispitivawe sistema regulacije turbine trenutnim skidawem optere}ewa, koje odgovara

maksimalnom protoku pare, treba vr{iti:

prilikom prijema turbine u eksploataciju, nakon wene monta`e

poslije rekonstrukcije, kojom se mijewa dinami~ka karakteristika turbo-agregata ili

stati~ka i dinami~ka karakteristika sistema za regulaciju.

Ispitivawe sistema za regulaciju turbine, opremqenog elektro-hidrauli~kim pretvara~em,

mogu biti izvr{ena metodom parnog skidawa optere}ewa (trenutnim zatvarawem samo

regulacionih ventila) bez iskqu~ivawa generatora sa mer`e.

17

10.) Pri pojavi odstupawa stvarnih karakteristika sistema regulacije i za{tita os normativnih

vrijednosti kao i pri pove}awu vremena zatvarawa ventila u odnosu na ono koje je

definisao proizvo|a~ ili lokalna instrukcija ili pri pogor{awu hermeti~nosti ventila, moraju

biti rezja{weni i odstraweni uzroci tih odstupawa.

11.) Eksploatacija turbine sa ukqu~enim ograni~ava~em snage dozvoqava se kao privremena

mjera samo prema uslovima mehani~kog stawa turboagregata i uz odobrewe tehni~kog

rukovodioca elektrane. Pri tome optere}ewe turbine mora biti mawe od pode{ene

vrijednosti na ograni~ava~u snage za najmawe 5%.

4-17 POSTUPAK DOVO\EWA UQA NA LE@AJEVE TURBINE

AKTIVNOSTI OSOBQA PRI SMAWEWU NIVOA U GLAVNOM UQNOM

REZERVOARU

1.) Uqni sistem je namijewen za dovo|ewe uqa na le`ajeve turboagregata, napojnih pumpi i

sistem regulacije TNP. Za podmazivawe se koristi turbinsko uqe. Normalan pritisak na

koti ose turbine 1,2. Dovod se ostvaruje pomo}u jedne od dvije pumpe naizmjeni~ne

struje tipa 12 KM - 15. Ukupno su na bloku ugra|ene dvije pumpe naizmjeni~ne struje i

dvije pumpe istosmjerne struje tipa 12 KM - 20. Zapremina uqnog rezervoara je 37m3

zapremina uqnog sistema je 50m3. Uqni rezervoar ima tri sekcije: ~isto uqe, sredwe i

prqavo uqe. Sekcije uqnog rezervoara su odvojene jedna od druge dvorednim mre`ama,

predvi|enim za odvajawe ugra|ena su tri uqna hladwaka tipa M-240. Normalno u radu

nalaze se dva uqna hladwaka a jedan je u rezervi. Uqni hladwaci su ugra|eni samo na

potisu pumpi naizmjeni~ne struje. Na potisnoj liniji podmazivawa ugra|ena su dva slivna

ventila pomo}u kojih se odr`ava stalni pritisak podmazivawa na koti ose turbine

1,2 kg/cm2.

2.) Ukqu~ivawae uqnog sistema u rad.

a.) Uvjeriti se da su remontni radovi zavr{eni, izvr{iti pregled uqnog sistema bloka,

uvjeriti se u wegovu cjelovitost. Ukqu~iti jednu od uqnih pumpi naizmjeni~ne sturje

i lagano otvoriti ventil na potisu. Zapuniti uqni hladwak i uqni sistem. Kontrolisati

nivo u uqnom rezervoaru. Pregledati ~itav uqni sistem po pitawu curewa,

hermeti~nosti zaptivawa, prirubni~kih spojeva, armature. Uspostaviti normalan

pritisak na koti ose turbine 1,2 kg/cm2. Uvjeriti se da se nivo u drena`nom

rezervoaru uqa ne pove}a.

b.) Ukqu~iti sve kontrolno-mjerne ure|aje i provjeriti wihovu ispravnost.

c.) Provjeriti AUR uqnih pumpi.

d.) Pri pove}awu temperature uqa do 400C otvoriti ulaz i izlaz cirk-vode i odsis vazduha

na dva uqna hladwaka i regulisati temoeraturu uqa promjenom protoka rashladne

vode.

e.) Kontrolisati rad ventilatora za odsis pare iz uqnog rezervoara.

f.) Na licu mjesta, kroz staklo, kontrolisati sliv uqa sa le`ajeva.

3. Smawewe nivoa u glavnom uqnom rezervoaru

U slu~aju smawewa nivoa uqa u uqnom rezervoaru neophodno je odmah vidjeti da li

nastaje sni`ewe nivoa u snim sekcijama ili samo u ~istoj sekciji. Smawewe nivoa uqa

samo u ~istoj sekciji ukazuje da je do{lo do za~epqewa filtriraju}ih mre`a. Ukoliko se pri

tome koli~ina uqa u sistemu ne mijewa, tada se do}i do pove}awa nivoa u drugim

sekcijama. U tom slu~aju potrebno je hitro ~i{}ewe mre`a. Poslije ~i{}ewa ili zamjene

mre`a u trajawu nekoliko ~asova potrebno je pa`qinije pratiti pritisak i temperaturu

le`ajeva. Pri istovremenom smawewu nivoa uqa u svim sekcijama potrebno je brzo

odrediti mjesto isticawa uqa. Najprije pregledati uqne cjevovode, ure|aje za

18

pre~i{}avawe uqa, ra~ve sistema uqnog zaptivawa generatora, ventile havarijskog sliva,

uqne hladwake glavne turbine i pomo}u mehanizma. Ukoliko, pak, nivo u uqnom

rezervoaru brzo opada, a mjesto curewa nije prona|eno, a dolivawe uqa ne odr`ava nivo,

turbinu treba zaustaviti uz obarawe vakuuma, jer odugovla~ewe zaustavqawa mo`e

dovesti od ve}ih o{te}ewa turbogeneratora. Mjere za spre~avawe havarijskih situacija

zbog smawewa nivoa uqa u rezervoaru mogu biti:

periodi~no, a napajawe od 4 puta u toku smjene kontrolisati nivo uqa na licu mjesta i

prema pokazivawu instrumenta;

blagovremeno dosipati uqe u rezervoar pri smawewu nivoa pri ~emu se koli~ina

dolivenog uqa i uzroci smawewa nicoa moraju zapisivati u operativni dnevnik radi

analize i otklawawa uzroka;

redovno provjeravati svjetlosno zra~enu signalizaciju grani~nih nivoa u uqnom

rezervoaru.

4-19 GASO-UQNA [EMA ZAPTIVAWA GENERATORA I POSTUPAK

PRI UKQU^IVAWU U RAD

Genegator tip TBB-320-2Y3 izra|en je sa neposrednim hla|ewem namotaja statora

destilovanom vodom (destilatom), a namotaj rotora i jezgro statora-vodonikom koji je

zatvoren unutar gaso-nepropusnog ku}i{ta i koji se nalazi pod pritiskom 3 kg/cm2. Da bi

se izbjeglo propu{tawe vodonika iz unutra{wosti ku}i{ta generatora du` rotora, koriste se

zaptivni le`ajevi sa uqnom {emom zaptivawa rotora generatora, ~iji su osnovni elementi:

1.1. Zaptivni le`ajevi (brtve) na oba kraja rotora na izlazu iz ku}i{ta generatora-le`ajevi

N6 (TS) i N5 (BS).

1.2. Uqne pumpe sistema zaptivawa rotora generatora (MNU); dvije radne sa

elektromotorima naizmjeni~ne struje i jedna havarijska sa elektromotorom

istosmjerne struje. Dovod uqa na usis pumpi vr{i se iz glavnog uqnog rezervoara

turbine.

1.3. Uqni hladwak koji slu`i za odr`avaje temperature uqa u sistemu zaptivawa rotora

generatora (UBG) 40-450C.

1.4. Dva mehani~ka uqna filtera namijewena za zadr`avawe mehani~kih primjesa iz

uqa.

1.5. Regulator tla~nog uqa i regulator zaptivnog uqa.

1.6. Deferni yuqvi rezervoar ~ija je namjena da snabdije uqem zaptivne le`ajeve u

slu~aju otkaza sve tri pumpe (MHY), pri ispadu turbine i istiskavawu vodonika iz

ku}i{ta generatora.

1.7. Hidrauli~ki zatvor 2G-500 u koji se sliva uqe iz zaptivnih le`ajeva. U wemu se vr{i

odvajawe vodonika iz uqa, poslije ~ega se uqe izbacuje u slivni uqni cjevovod. U

hidro-zatvoru se odr`ava odre|eni nivo uqa pomo}u mehani~kog regulatora nivoa sa

plovkom.

2.) Namjena regulatora tla~nog i zaptivnog uqa.

2.1. Komore zaptivnog i tla~nog uqa obrazovane izme|u ku}i{ta i brtve zaptivene su

gumenom {wurom smje{tenom u prstenaste kanale na povr{ini brtve.

2.2. Zaptivno uqe pod pritiskom koji je ve}i od pritiska vodonika u generatoru, dovodi

se u potisnu komoru a odatle kroz otvore u brtvi dolazi u prstenasti kanal u bijeloj

kovini i pri istakawe na strane od prstenastog kanala, gormira spqo{teni film, koji

spre~ava surewe vodonika iz ku}i{ta generatora. Zato je regulator zaptivnog uqa

prikqu~en na dva impulsa:

a.) Impuls pritiska vodonika u generatoru

b.) Impuls pritiska uqa u kolektoru zaptivnog uqa za le`ajeve generatora.

19

Dozvoqena razlika pritiska zaptivnog uqa i vodonika mora biti 0,7 - 0,9 bar.

Smawewe razlike ispod dozvoqene vrijednosti mo`e dovesti do isticawa vodonika

iz ku}i{ta generatora u atmosferu {to je opasno zbog po`ara i elsplozije vodonika.

Pove}awe razlike iznad dozvoqene vrijednosti mo`e dovesti do dospijevawa uqa u

unutra{wost ku}i{ta generatora i na namotaju rotora - statora i prijevermenog

o{te}ewa izolacije namotaja.

2.3. Regulator tla~nog uqa je namijewen za dovod tla~nog uqa u komoru, pomo}u

kojega se brtva zaptivnog le`aja prite`e prema disku rotora generatora. Regulatorom

tla~nog uqa odr`ava se stalni jpritisak u kolektoru priteznog uqa u granicama 1,5 -

2,0 bar. Zato je on prikqu~en na impuls pritiska uqa u kolektoru tla~nog uqa.

2.4. Protok uqa sa zaptivnih le`ajeva u sliv nesmije biti ve}i od 0,5 - 1,0 l/min na obje

brtve kada je rotor u stawu mirovawa i uz nominalne parametre vodonika i pritiska

uqa u sistemu zaptivawa vratila generatora. Pove}awe protoka uqa u slivnu liniju je

pokazateq ili nepravilnog nalijegawa brtve ili nepravilne ugradwe zaptivnih

gumenih prstenova tj. neravnomjeran pritisak na gumenu zaptivku po cijelom

obimu. Protok uqa sa zaptivnih le`ajeva u sliv nesmije biti ve}i od 6 l/min na obje

brtve kada se generator obr}e sa 3000 o/min. Ostala curewa uqa slivaju se u kratere

le`ajeva N6 i H7 generatora.

Za pouzdan rad sistema za hla|ewe vodonika u generatoru predvi|ena je {ema dovoda

demi-vode na usis pumpi za hla|ewe vodonika 2. Prilikom cirkulacije demi-vode

znatno se smawuje zaprqanost cijevi u hladwacima vodonika . Radi prevo|ewa hla|ewa

vodonika na demi-vodu potrebno je uraditi sqede}e:

1.) Zatvoriti:

a.) Ventil 565 na dovodu cirk-vode na usis pumpi za hla|ewe vodonika,

b.) Zatvoriti ru~ni ventil na slivu vode iza hladwaka vodonika ispred slivnih ventila

568 i 569,

c.) Ventile na potisu pumpi za hla|ewe vodonika 853 i 854,

d.) Bajpase demi-vode na OGC-1 i OGC-2

Otvoriti:

a.) Ventil 200 od spremnika V=2,5 za dovod demi-vode na usis pumpi N 853 i N

854

b.) Ventile na ulazu i izlazu demi-vode na OGC-1 i OGC-2

c.) Ventile na ulazu i slivu demi-vode iz hladwaka vodonika i hladwaka destilata

namotaja statora generatora

d.) Ventile na ulazu i izlazu cirk-vode na OGC-1 i OGC-2

2.) Ukqu~ewe u rad sistema za hla|ewe vodonika demi-vodom:

a.) Otvariti ventil na dovodu demi-vode u spremnik V=2,5m3

b.) Zapuwavawe vr{iti do pojave gorweg nivoa prema vodokaznom staklu na

spremniku V=2,5m3

c.) Otvoriti odzrake na ku}i{tima pumpi N 853 i N 854, ispustiti vazduh do pojave

vode

d.) Otvoriti ventile odzraka na hladwacima vodonika i izmjewiva~ima namotaja statora

generatora

e.) Postaviti el. {emu el. Motora pumpi N 853 i N 854. Ukqu~iti jednu pumpu u rad

f.) Laganim otvarawem ventila na potisu pumpe koja je u radu, pustiti vodu u sistem

za hla|ewe vodonika generatora a pratiti nivo u spremniku V=2,5m3

g.) Kontrolisati pritisak vode ispred hladwaka vodonika koji mora biti 2,8-3,2 bar

20

h.) Sistem za hla|ewe vodonika je napuwen vodom kada se dobije sliv vode na odzrake

hladwaka vodonika uz stalan (stabilan) nivo u spremniku V=2,5m3 i protok vode

kroz hladwake vodonika 250 - 300 t/h prema pokazivawu protokomjera

i.) Otvoriti ventil na potisu rezervne pumpe za toliko, za koliko je otvoren ventil na

potisu pumpe koja je u radu

j.) Temperatura demi-vode na izlazu iz hladwaka vodonika reguli{e se protokom

cirk-vode pomo}u elektro ventila 557

3.) Postupak pri ukqu~ivawu u rad sistema za zaptivawe rotora generatora.

3.1.Uvjeriti se na licu mjesta o zavr{etku remontnih radova na gaso-uqnom sistemu

generatora.

3.2. Provjeriti ~itavu {emu, da su svi prirubni~ki spoevi dotegnuti, prikqu~ene impulsne

linije i ugra|eni manometri, provheriti zatvorenost drena`nih ventila sistema sa uqne

i vodoni~ne strane.

3.3. Ukqu~iti hidro-zatvor ZG-500:

Zatvoriti ventila izlaska uqa iza regulatora nivoa sa plovkom

ventila izlaska uqa iz ZG-500 na bajpajsu regulatora

odzraku iz ZG-500 u atmosferu

Otvoriti ventil preliva uqa iz demgernog rezervoara

ventil-impuls po vodoniku

ventil za produvavawe ZG-500

3.4. Regulator tla~nog uqa :

Otvoriti ventil na izlazu uqaiz regulatora

ventil impulsne linije po pritisku na kolektoru tla~nog ula

prema regulatoru

Zatvoriti ventil na ulazu uqa u regulator

ventil za dovod uqa mimo regulatora (bajpas) u kolektor

tla~nog uqa

3.5. Regulator zaptivnog uqa:

Otvoriti ventil na izlazu uqa iza regulatora

ventil impulsne linije po pritisku vodonika na regulator

ventil impulsne linije po pritisku zaptivnog uqa iz kolektora na

regulator.

Zatvoriti ventil na ulazu uqa u regulator

ventil za dovod uqa mimo regulatora (bajpas).

3.6. Zatvoriti ventile na ulazu i izlazu uqa iz demfernog uqnog rezervoara u {emu

zaptivawa le`ajeva generatora. Otvoriti ventil za dovod uqa na zaptivne le`aveve

generatora mimo defernog uqnog rezervoara (bajpasa).

3.7. Zatvoriti ulaz i izlaz uqa iz uqnog hlaswaka sistema za zaptivawe rotora

generatora.

Otvoriti ventil uqa mimo uqnog hladwaka (bajpas).

3.8. Otvoriti ventile ulaz i izlaz uqa na mehani~ke filtere uqnog sisteme zaptivawa

vratila generatora.

3.9. Otvoriti ventile na usisu uqnih pumpi (MNU) sistema za zaptivawe rotora

generatora. Zatvoriti potisni ventil jedne od uqnih pumpi za zaptivawe

21

(naizmjeni~ne struje) koja }e se prva ukqu~iti u rad. Provjeriti da nema curewa uqa

na zaptivawu pumpe i armature. Spojni el. {emu elektromotora sve tri pumpe

(MNU).

3.10. Otvoriti ventil cirkulacije iz potisne linije MNU na sliv uqa u uqni rezervoar

turbine.

3.11. Ukqu~iti jednu uqnu pumpu (MNU) naizmjeni~ne struje sa zatvorenim potisnim

ventilom. Postepenim otvarawem potisnog ventila pustiti uqe za puwewe

mehani~kih filtera i na sliv uqa kroz ventil cirkulacije u uqni rezervoar turbine.

Zapuniti i dovesti pod pritisak uqne cjevovode ispred regulatora tla~nog i

zaptivnog uqa i uspostaviti pritisak 10 - 12 bar.

3.12. Izvr{iti provjeru rada AUR uqnih pumpi sistema za zaptivawe rotora generatora po

smawewu pritiska uqa i po elektri~nom iskqu~ewu pumpe, prema instrukcji.

Provjeru vr{iti pomo}u ventila na slivu uqa u glavni uqni rezervoar.

3.13. Poslije uspje{ne provjere AUR uqnih pumpi sistema zaptivawa rotora generatora i

pouzdanodti wihovog rada, te zaptivenost cjevovoda, ostaviti jednu uqnu pumpu u

radu.

3.14. Postepenim otvarawem ventila na ulazu i izlazu uqa ukqu~iti u rad uqni hladwak.

Ne dozvoliti nagle promjene pritiska uqa u hladwaku. Zatvoriti ventile za dovod

uqa mimo uqnog hladwaka (bajpas). Provjeriti zaptivenost prirubni~kih spojeva .

3.15. Zapo~eti sa dovo|ewem uqa na zaptivne le`ajeve generatota.

Postepenim otvarawem ventila na ulazu, dovesti uqe va regulator tla~nog uqa,

uvjeriti se da je on stupio u rad i da odr`ava pritisak tla~nog uqa u kolektoru u

granicama 1,5-2,0 kg/cm2.

Postepenim otvarawem ventila va ulazu, dovesti uqe u kolektoru kako on ne bi

prelazio 1 - 1,5 kg/cm2 zato {to se tada generator nalazi pod atmosferskim

pritiskom. Potpuno zatvoriti ventil cirkulavije sa potisa uqne pumpe u glavni

uqni rezervoar.

Poslije regulatora zaptivno uqe dovesti mimo demfernog rezervoara u kolektor

zaptivnog uqa, a iz wega prema zaptivnim se`ajevima generatora.

Prekontrolisati pretok uqa na slivu sa oba le`aja. Uqe treba da se slijeva u

tankom mlazu debqine drvcera od {ibice. Provjeriti razliku pritiska

uqe-vodonik koja mora biti u granicama 0,7 - 0,9 bar. {to govori da je rad

regulatora zaptivnog uqa normalan,

Sa zaptivnih le`ajeva uqe se sliva u hidro-zatvor ZG-500. Prekontrolisati

pove}awe nivoa. Pri ga{ewu signala “Nizak nivo u ZG-500” otvoriti ventil na

slivu uqa poslije regulatora; Prekontrolisati nivo u ZG-500 i rad regulatora.

Ostaviti u radu jedan mehani~ki felter, a na drugom- rezervonom, zatvoriti

ventil na ulazu.

Ukqu~iti u rad demferni uqni rezervoar, otvoriti ventile na ulazu i izlazu uqa.

Ventili na potisu uqa mimo demfernog uqnog rezervoara zatvoriti i provjeriti

da uqe od demfernog uqnog rezervoara kospijeva na zaptivne le`ajeve.

Osmatrati protok uqa na slivu sa oba zaptivna le`aja.

Poslije ukqu~ivawa {eme dovoda uqa na zaptivne le`ajeve generatora, pa`qivo

~itavu {emu na zaptivenost i sve ventile u {emi plombirati.

3.16. Uvjeriti se u stabilan rad regulatora tla~nog uqa, doviqan protok uqa sa zaptivnih

krajeva generatora na osnovu sliva i normalan rad regulatora nivoa ZG-500, te je

pristupiti operaciji zapuwavawa generatora vodonikom. Daqwi rad na zapuwavawu

generatora vodonikom vrPi osobqe elektro pogona. Za ~itavo vrijeme postepenog

pove}awa pritiska vodonika u ku}i{tu generatora, regulator zaptivnog uqa mora

odr`avari razliku pritiska uqe-vodonik 0,7- 0,9 bar.

3.17. Za vrijeme rada generatora pod optere}ewem vr{iti periodi~nu kontrolu rada uqnog

sistema za zaptivawe rotora generatora:

22

Odsustvo curewa uqa na zaptivawe pumpi, zaptivawe i prirubni~ke spojeve

ventila;

Sliv uqa sa zaptivnih le`ajeva

Rad plivaju}eg regulatora nivoa ZG-500. Ne dozvoliti sni`ewe nivoa uqa u ZG

do havarijski niskog, {to mo`e dovesti do izlaska vodonika iz ZG-500 i

wegovog dospijevawa u glavni uqni rezervoar i le`ajeve turbine.

Temperaturu uqa na ulazu u radijalne le`ajeve i brtve retora generatora dr`ati

na nivou 38-450C.

Temperatura brtve rotora i radijalnog le`aja generatora ne smije prelaziti 750C i

uqa na slivu 600C.

Pri pove}awu temperature brtve i bijele karike radijalnih le`ajeva generatora

do 800C i uqa na slivu 65

0C potrebno je odmah rasteretiti gernerator i iskqu~iti

ga.

4-25 [EMA DOVO\EWA PARE ZA GRIJAWE PRIRUBNICA I VIJAK

CVP, CSP I POSTUPAK TOKOM EKSPLOATACIJE

Pu{tawe turbine iz hladnog i neohla|enog stawa, kada je temperatura metala CVP

iznad 1500C a CSP iznad 100

0C vr{i se parom ~ija temperatura mora biti ve}a za 80-100

0C

od temperature metala najtoplijeg dijela CVP i CSP. Sa pu{tawem turbine i postepenim

pove}awem temperatura svje`e i me|upregrijane pare iza kotla, progrijavawe rotora je znatno

br`e zbog oplakivawa ~itavih povr{ina rotora, a tako|e na ra~un toga {to je masa merala

rotora mawa od mase metala ku}i{ta cilindara {to dovodi do izdu`ewa rotora u odnosu na

cilindre. U isto vrijeme, cilindri se zbog ve}e zapremine metala progrijavaju parom samo sa

unutra{we strane, {to dovodi do wihovog sporijeg progrijavawa u odnosu na progrijavawe

rotora. Za ubrzawe progrijavawa metala ku}i{ta cilindra i izjedna~avawem relativnih {irewa

na turbini K-300-240-1, predvi|ena je {tma progrijavawa prirubnica i vijka CVP i CSP, sa

parom vru}eg me|upregrijawa koja se oduzima od desnog i lijevog stop ventila CSP. Prilikom

progrijavawa CVP i CSP neophodno je odr`avati razlike temperatura pri progrijavawu

prirubnica i vijka. Treba napomenuti, da neuskla|enost ili prekora~ewe tih razlika mo`e

dovesti do loma vijaka ili razdvajawa prirubni~kog spoja cilindara. Sistem progrijavawa

prirubnica i vijaka CVP i CSP se ukqu~uje nakon ukqu~ivawa turbo-generatora na mre`u. Pri

tome temperatura pare vru}eg me|upregrijavawa mora biti za 30-400C ve}a od temperature

prirubnice i vijaka. Redoslijed dovo|ewa pare u {emu progrijavawa prirubnica i vijaka:

ZA CVP

a.) Otvoriti ventile Dy-150 na izlazu pare sa progrijavawa prirubnica i vijaka u VI

oduzimawe

b.) Otvoriti drena`ne ventile na kolektorima, za wihovo drenirawe

c.) Otvoriti ru~ne ventile za dovod pare vru}eg me|upregrijavawa sa desnog stop

ventila CSP.

d.) Otvarawem regulatora N 615 i N 616, pusti za progrijavawe prirubnica ivijaka

CVP, pri tome ne dopu{tati pove}awe pritiska pare u {emi progrijavawa na nivo

23

aktivirawa sigurnosnog ventila P=2,9 bar. Zatvoriti drena`ne ventile na

kolektorima.

ZA CSP

a.) Ventil Dy-150 na izlazu pare sa progrijavawa prirubnica i vijaka CSP mora biti

otvoren

b.) Drena`e kolektora za dovod pare za progrijavawa prirubnica i vijaka CSP izra|ene

su kao stalno-dejstvuju}e (bez ventila) i spojene su na parovod za odsisavawe pare

sa zaptivawa na VII oduzimawe za NTZ-2.

c.) Otvoriti ru~ne ventile za dovod pare vru}eg me|upregrijavawa sa lijevog stop

ventila CSP

d.) Otvarawem regulatora N 617 i N 618 pustiti paru za progrijavawe prirubnica i

vijaka CSP, pri tome ne dozvoqavati pove}awe pritiska pare u {emi progrijavawa

na nivo aktivirawa sigurnosnog ventila P=2,9 bar.

U toku progrijavawa metala cilindra vr{iti kontrolu:

Toplotnog {irewa CVP i CSP, relatrvnih izdu`ewa rotora i razlike temperatura

progrijavawa metala prirubnica i vijaka, ne dozvoqavanu}i da one pre|u grani~ne vrijednosti

koje moraju biti:

prirubnica lijeva - desna strana t = 100C

prirubnica gorwa - dowa t = 100C

prirubnica po {irini t = 500C

prirubnica unutra{wa - spoqna povr{ina t = 800 - 100

0C

vijak - prirubnica t = 200C

Pri temperaturi prirubnica CVP=3800C, relativnom polo`aju rotora CSP=-2mm ili

temperaturi prirubnica CSP=490-5000C iskqu~iti progrijavawe prirubnica ivijaka CVP i CSP.

Pri pu{tawu bloka iz vru}eg stawa, kada je temperatura prirubnica CVP iznad 3000C i

temperatura prirubnica CSP iznad 4200C, sistema za progrijavawe prirubnica vijaka ne

ukqu~ivati.

4-26 START BLOKA IZ HLADNOG I NEOHLA\ENOG

4-30 STAWA

1.) Na TE”Gacko” operativno osobqe ima odre|eno iskustvo u eksploataciji, a tako|e osobqe

posjeduje proizvodne instrukcije koje mora izu~avati i istih se pridr`avati. Kao dopuna tim

instrukcijama daje se jo{ niz osnovnih pojmova za startovawe bloka iz hladnog i

neohla|enog stawa:

1.1.Blok se smatra hladnim, ulokiko su kotao i parovodi ohla|eni potpuno, najvi{a

temperatura metala CVP ne prelazi 1500C, a najvi{a temperatura metala CSP ne prelazi

1000C. Blok se smatra neohla|enim pri maksimalnoj temperaturi cilindra CVP iznad

1500C i maksimalnoj temperaturi cilindra CSP iznad 100

0C i sa djelimo~no ili potpuno

ohla|enim traktom kotla i parovodima svje`e i me|upregrijane pare.

1.2.Najprije za vrijeme startovawa bloka treba provjeriti:

Zavr{etak svih remontnih radova, odsustvo stranih predmeta i qudi u lo`i{tu ,

gasovodima i opremi.

Nivo uqa u rezervoarima za podmazivawe i regulaciju turbine, kao i kvalitet uqa.

Nivo vode u spremniku (RZK) i hemijske analize demi-vode.

24

Ispravnost zaporne armature, regulacionih ventila, impulsno-sigurnosnih ventila.

Ispravnost kontrolno-mjernih ure|aja, automatike i za{tita bloka.

Pouzdanost startne kotlovnice za proizvodwu pare 13 bar.

Pouzdanost mazutne stanice za cirkulaciju mazuta.

1.3.Startovawe bloka vr{i se pod rukovawem rukovodioca smjene, a poslije kapitalnog

remonta i du`eg zastoja pod rukovo|ewem tehni~kog rukovodioca elektrane.

1.4.Ukqu~iti u rad uqnu pumpu za podmazivawe le`ajeva, provjeriti slivove uqa iz le`ajeva

kroz stakla, provjeriti ispravnost instrumenta, provjeriti AUR, kontrolisati promjene na

mer`ama. To isto uraditi i sa pumpama za regulaciju, pumpama za zaptivawe rotora

generatora, pumpama za hla|ewe generatora.

1.5.Ukqu~iti u rad prekretni stroj turbine. Obratiti posebnu pa`wu na strujno optere}ewe; na

podazivawa iskrivqewa rotora po instrumentu; proslu{ati turbinu po pitawu zadirawa

krajwih zaptiva~a i stranih zvukova.

1.6.Pri ukqu~ivawu u rad cirk pumpe, potrebno je kroz odzrake odstraniti vazduh radi

izbjegavawa vazdu{nih jastuka u prirubnicama cjevovoda, izmjewiva~ima toplote i

filterima.

1.7.Kotao zapuniti do UZ prije potpale iskqu~ivo deariranom vodom,ali prije dovo|ewa

kondezata u dearator obavezno mora biti otvorena armatura za izduv u atmosferu ,

provjerena ispravnost vodokaznih kolona i poklapawa nivoa sa pokazivawem

instrumenata na blok komandi.

1.8. Start bloka se zabrawuje :

a.) U slu~aju neispravnosti jedne od za{tita koje djeluju na zaustavqawe bloka ,

b.) U slu~aju neispravnosti distancionog upravqawa operativnim regulacionim organima

kao i armaturom koja se koristi za otklawawe havarijskih stawa ,

c.) U slu~aju kvara na sistemu za regulaciju i raspodjellu pare , koji pri skidawu

optere}ewa mogu dovesti do razlijetawa turbine od svje`e , oduzimne ili

me|upregrijane pare .

d.) Pri neispravnosti jedne od uqnih pumpi turbine ili ure|aja za wihovo automatsko

ukqu~ewe ,

e.) Pri neispravnosti jedne od uqnih pumpi sistema regulacije , zaptivawa rotora

generatora ili ure|aja za wihovo automatsko ukqu~ewe ,

f.) Pri kvalitetu uqa koje ne zadovoqava normative za eksploataciju i pri temperaturi uqa

ispod 40oC prije pokretawa turbine ,

g.) Pri nespremnosti PPK za ukqu~ivawe ,

h.) Pri o{te}ewu oslonaca o opru`nih zavje{ewa cjevovoda.

1.9. Prije starta turbine izvr{iti provjeru rada sistema za regulaciju .

a.) Laganim obrtawem to~ka razvodnika upravqawa bloka (ZRS) iz polo`aja O prema

skali u smjeru suprotnom smjeru kazaqke na satu, provjeriti otvarawe svih servo

motora , stop ventila , regulacionih ventila CVP i CSP , slivnih ventila a pri obrtawu

suprotno kazaqci na satu – wihovo zatvarawe. Uvjeriti se da se otvarawe i

zatvaraawe servo motora vr{i ravnomjerno bez zaribavawa ,

b.) Podesiti to~ak za upravqawe u pollo`aj u kojem su otvoreni svi servomotori stop

ventila i regulacionih ventila a zatvoreni servomotori sllivnih klapni . Djeluju}i na

dugme za ru~no iskqu~ivawe turbine u po~etni polo`aj ne dovodi do otvarawa stop

ventila i regulacionih ventila .

1.10. Zapuniti kondezator do normalnog nivoa , ukqu~iti KP-I st KP-II st , pustiti vodu za

zapuwavawe dearatora D-7 at.

1.11. Uspostaviti {emu regeneracije niskog i visokog pritiska po vodi , pari , odsisu ,sa

kaskadnim slivom drena`a ZNP i ZVP u kondezator turbine . Provjeriti dejstvo za{tite ZVP

bez aktivirawa startnog ventila .

25

1.12. Pustiti kondezat u sistem za prinudno zatvarawe nepovratnih ventila oduzimawa

turbine , uspostaviti el. {emu impulsnih solenoidnih ventila . Isprobati rad hidro pogona

nepovratnih ventila (KOS).

1.13. Progrijjati i staviti pod pritisak parovode kolektora 13 at , paru na dearator i na

zaptivawe turbine .

1.14. Ukqu~iti u rad na recirkulaciju buster pumpu postepenim otvarawem parnog ventila i

regulatora pritiska dovesti paru u dearator , pristupiti dearaciji napojne vode otvoriti odzraku

dearatora u atmosferu.

1.15. Napraviti {emu dovoda pare na krajwa zaptivawa turbine i pristupiti podizawu

vakuuma u skladu sa instrukcijom .

1.16. Poslije zavr{etka dearacije napojne vode , wenog zagrijavawa do temperature 1040C

i pritiska pare u dearatoru 2 at pristupiti dopuwavawu kotla od buster pumpi do ugra}|enih

zasuna (V8) , pri pojavi stabilne struje vode kroz odzrake ogrevnih povr{ina iste je potrebno

zatvoriti .

1.17. Pripremiti ENP za ukqu~ivawe , radi ~ega je potrebno provjeriti pritisak uqa za

podmazivawe le`ajeva i u hidrospojnici odsustvo curewa vode na zaptivnu pumpu , otvoriti

ventil recirkulacije , zatvoriti ventil na potisu i zapuwavawu kotla . Napraviti {emu po

napojnoj vodi ZVP - otvoriti ventil N 142 , zatvoriti ventile N 140 i 141.

1.18. Ukqu~iti u rad ENP , otvarawe ventila za zapuwavawe kotla podi}i pritisak ispred UZ

u granicama 240-250 at, proslu{ati kotao po kotama , izvr{iti cirkulaciju napojne vode ,

uspostaviti startne protoke. Otvoriti ventil na potisu ENP , zatvoriti ventil za zapuwavawe

kotla . Pristupiti potpali saglasno instrukciji za kotao .

1.19. Pri stabilnom protoku napojne vode po tokovima i pritisku ispred UZ 245 bar ,

vakuumu na turbini 0,67 bar ukqu~iti ~etiri mazutne dizne radi vr{ewa vru}eg ispirawa

kotla , sa slivom vode u cirk-cjevovod. Pri sadr`aju `eqeza i silicijuma u napojnoj vodi ispred

UZ ispod 300g/kg prevesti sliv vode iz E - 20 u kondezator .

1.20. Vru}e ispirawe se zavr{ava pri sadr`aju `eqeza i silicijuma do 100g/kg , bakra

20g/kg i elektro provodqivosti 0,03 u napojnoj vodi ispred “VZ” poslije ~ega treba pristupiti

podizawu parametara iza kotla . Ma{inisti kotla trebaju znati da parametri pare iza kotla pri

startu turbine iz hladnog stawa , ( kada je najve}a temperatura metala CVP mawa od 150oC i

CSP mawa od 100oC ) moraju biti po temperaturi 280 300

oC.

1.21. Brzina progrijavawa metala parovoda svje`e i me|upregrijane pare , ku}i{ta CVP ,

CSP , ~eli~nih ventila visokog i sredweg pritiska , ne smije prelaziti :

Temperaturni interval

progrijavawa oC

BRZINA PROGRIJAVWA oC/min

Parovod svje`e

pare

parovod

me|upregrijane pare

Ku}i{ta CVP,CSP

i ~eli~nih ventila

Do - 200

200-300

300-400

400-500

Iznad-500

7

7

5

4

2,5-1,5

7,5

7,5

6

4,5

2

4

3

2

1

0,6

Brzina progrijawa metala prekostrujnih cijevi turbine je 15oC/min.

1.22. Pri pove}awu pritiska u E - 20 na 23 bar prevesti paru na dearator , zatvoriti od

kolektora 13 at.

2. Operacije na turbini , koje moraju biti izvr{ene prije pokretawa turbine ppri

startovawu iz hladnog stawa :

2.1. Otvoriti drena`e na kolektorima visokog , sredweg i niskog pritiska , otvoriti op{te ventile

N 639 , 640 , 641.

26

2.2. Otvoriti drena`e iz ku}i{ta CVP , CSP i stop ventila , drena`e I-ih i II-ih prestrujnih cijevi

N 642 i 643 . Otvoriti drena`e ispred i iza GPZ - A i BN 154 156, N 254 256 , N 644.

2.3. Otvoriti drena`e na izduvu CVP N 159 , 160 , N 259 , 260.

2.4. Otvoriti drena`e me|upregrijawa ispred CSP N 157 , 158 , N 257 , 258 .

2.5. Otvoriti u potpunosti GPZ - A i B .

2.6. Otvoriti stop ventile CVP za 20 30 .

2.7. Od trnutka ukqu~ivawa paropregrija~a kotla otvoriti u potpunosti BRRS , prekontrolisati

otvorenost ubrizgavawa BRRS i ubrizgavawa kondezata u kondezator N 623 , 624 i 625 . Ne

dozvoliti temperaturu na slivu u kondezator iznad 90oC .

2.8. Otvoriti ventile poslije slivnih ventila N 619 i N 620 .

2.9. Progrijavawe parovoda svje`e pare vr{iti istovremeno sa progrijavawem GPZ , stop

ventila i I-ih prestrujnih cijevi ispred regulacionih ventila .

2.10. Pri temperaturi pare iza kotla od 300320oC uvesti u rad startna ubrizgavawa ,

uspostaviti startne parametre po svje`oj pari 280300oC i pritisku ispred stop ventila 3040 at

.

2.11. Pripremiti turbinu za start zbog ~ega je neophodno formirati {emu pare pregrijawa

mimo CSP .

a.) Ru~no zatvoriti regulacione ventile s lijeve i desne strane CSP.

b.) Ru~no otvoriti slivne ventile .

2.12. Mehanizmom upravqawa turbine (MUT) otvoriti u potpunosti stop ventile i daqwim

obrtawem otvoriti regulacione ventile N 1 i 2 CVP. Izvr{iti pokretawe turbine i pove}ati broj

obrtaja od 500 o/min.

Poslu{ati turbinu . Neophodno je napomenuti da se obrtawe rotora turbine mora vr{iti pri

iskrivqewu vratila ne ve}em od 0,05 mm i vakuumu ve}em od 0,65 bar . Ukoliko nema

zaribavawa i vawskih {umova u proto~nom dijelu dovesti obrtaje turbine na 800o/min i

izvr{iti zadr{ku na tom broju obrtaja u trajawu 4090 minuta radi progrijavawa CVP i

podizawa temperature me|upregrijane pare iza kotla .

2.13. Kontrolisati progrijavawe turbine :

a.) Iskrivqewe rotora mawe od 0,2 mm,

b.) Razzlika temperatura vrha i podno`ja CVP i CSP ne smije biti ve}a od 50oC.

c.) Relativno pomjerawe rotora ne smije prelaziti vrijednosti ozna~ene crvenim

podiocima na mjernim i registracionim ure|ajima .

d.) Aksijalno pomjerawe rotora mora biti u granicama -1,2+2,0mm . Polo`aj O

instrumenata za mjerewe aksijalnog pomjjerawa i relativnog polo`aja rotora odgovara stawu u

kojem rotor nalije`e na segmente aksijalnog le`aja u stranu kotla .

e.) Temperatura uqa za podmazivawe le`ajeva mora biti 40oC.

2.14. Pri dostizawu temperature me|upregrijane pare iza kotla 250280oC i progrijanosti

parovoda me|upregrijane pare , stop ventila CSP , a tako|e temperaturi gasova u povratnoj

komori kotla ne ispod 500oC i zavr{etku zadr`avawa turbine na 800

O/min pri strogom

odr`avawu kriterija startovawa turbine (t.2,13),pristupiti podizawu broja obrtaja turbine na 3

000O/min radi ~ega je neophodno obezbijediti :

a.) Podi}i maksimalno mogu}i vakuum turbine 0,850,86 bar .

b.) Temperaturu uqa za podmazivawe le`ajeva 40oC, pritisak uqa za podmazivawe 1,2

bar.

c.) MUT-om otvoriti po redoslijedu regulacione ventile CSP.

d.) Zatvoriti slivne ventile , kontrolisati brojeve obrtaja turbine ne dozvoqavaju}i wihovo

pove}awe iznad 800O/min .

e.) Proslu{ati turbinu , provjeriti slivove uqa iz le`ajeva turbine i iz zaptivnih le`ajeva

generatora .

f.) Obavijestiti rukovodioca elektro-komande o spremnosti turbo-generatora za ukqu~ewe

na mre`u.

27

2.15. Ravnomjjerno u toku od 10 min. podi}i obrtajje turbine na 3000O/min. Podizawe

obrtaja vr{iti bez zadr`avawa na kriti~nim brojevima koji iznose :

Indeks kriti~nih obrtaja Kriti~ni brojevi obrtaja

turbine spregnute sa generatorom

I

II

III

IV

1073 o/min

1074 1825 o/min

1075 2270 o/min

1076 2683 o/min

Pri pove}awu broja obrtaja pratiti iskrivqewe rotora . U slu~aju pove}awa

bacawa rotora na 0,2 mm , iskqu~iti turbinu smawiti brojeve obrtaja na 800O/min i vr{iti

daqwe progrijavawe turbine na tim obrtajima . Pri normalnom startu bloka ne treba dr`ati

generator na praznom hodu du`e od 10 min.

2.16 Proslu{ati turbinu , generator , i prekontrolisati rad gasno-uqne {eme , temperaturu i

sliv uqa sa le`ajeva turbine , vibracije le`ajeva . Izvr{iti sinhronizaciju i ukqu~ewe generatora

na mre`u , laganim privrtawem ventila BRRS do potpunog zatvarawa uzeti elektri~no

optere}ewe 40 MW.

2.17 Ukqu~iti sistem progrijavawa prirubnica i vijaka CVP i CSP radi izjedna~avawa

relativnih {irewa saglasno instrukciji . Otvoriti odsis sa vretena ventila CVP i CSP u dearator

D-7 at.

2.18 Zatvoriti ubrizgavawa BRRS , slivnih ventila me|upregrijawa i ubrizgavawa u

kondezator N 623, 624 , 625, 621 , 622.

2.19 Zatvoriti sve drena`e po svje`oj i me|upregrijanoj pari , drena`e oduzimawa turbine na

ekspandere VP,SP i NP.

2.20 Ukqu~iti u rad PPK pri temperaturi kondezata iza KP - I st mawoj od 45oC.

2.21 Ukqu~iti NTZ 2,3,4 po pari sa slivom drena`a u kondezator.

2.22 Pri optere}ewu bloka 40 MW regulaccioni ventili N 1,2,3,4, moraju biti potpuno

otvoreni radi boqeg progrijavawa CVP . Izvr{iti zadr{ku pri tom optere}ewu u trajawu od 1

~as.

2.23 Ne dozvoqavati pove}avawe relativnih {irewa rotora turbine iznad dozvoqenih

vrijednosti :

CVP + 4,5 -2,0 mm

CSP +4,0 -2,5 mm

CNP +6,5 -3,0 mm

a.) Pri izdu`ewu rotora VP - sniziti temperaturu svje`e pare , smawiti optere}ewe ,

b.) Pri skra}ewu rotora VP - pove}ati temperaturu svje`e pare ili pove}ati optere}ewe

,

c.) Pri produ`ewu rotora SP - sniziti tempereturu me|upregrijawa ,

d.) Pri skra}ewu rotora SP - pove}ati temperaturu me}upregrijawa , zatvoriti paru na

progrijavawe prirubnica i vijaka ,

e.) Pri produ`ewu rotora NP - sniziti vakuum,

f.) Pri skra}ewu rotora NP - pove}ati vakuum.

28

Ukoliko i pored gore navedenih aktivnosti , relativna pomjerawa rotora budu nedopustiva ili

jedan od kriterija startovawa (prema ta~ci 2.13 C,d) izlazi iz dozvoqenih granica , turbinu

treba brzo zaustaviti i prevesti na prekretni stroj. Ponovni start se dozvoqava nakon

razrije{ewa i otklawawa uzroka nenormalnog rada.

2.24. Pri ukqu~ewu sistema zza progrijavawe prirubnica i vijaka CVP i CSP vr{iti kontrolu

progrijavawa cilindara po{tuju}i kriterije temperaturnih razlika :

a.) Razlika temperature unutra{we i spoqwe povr{ine prirubnica ( po {irini prirubnice )

CVP,CSP na smije prelaziti 80oS, a obrnuta razzlika po {irini prirubnice - ne iznad 50

oS.

b.) Razlika izme|u gorwih i dowih , lijevih i desnih prirubnica ne smije biti ve}a od 10oC.

c.) Razlika izme|u vijaka i prirubnica na smije biti ve}a od 20oS.

2.25. Poslije zadr{ke turbine pod optere}ewem 40 MW i izjedna~avawa tempertura metalla

prirubnica blizu temperature metala vrha - dna cilindara , pristupiti podizawu elektri~nog

optere}ewa na kliznim parametrima , po{tuju}i brzinu podizawa temperature i progrijavawa

metala saglasnoi ta~ki 1.21.

2.26. Za svo vrijeme podizawa optere}ewa turbine i sa postizawem nominalnih parametara

svje`e i me|upregrijane pare , kontrolisati toplotno progrijavawe turbine i relativni polo`aj

rotora , iskrivqewe , vibracije le`ajeva . Ne dozvoliti havarijske vrijednosti . Iskqu~iti startna

ubrizgavawa .

2.27. Pri optere}ewu bloka 120 MW pristupiti progrijavawu TNP saglasno instrukciji .

2.28. Pri optere}ewu Ne 170180 MW kotao mora biti preveden na proto~ni re`im .

Izvr{iti prelazak na napajawe kotla TNP-om saglasno instrukciji . ENP postaviti na AVR

uspostaviv{i ventil hidrospojnice u polo`aj 45% prema pokaziva~u polo`aja (UP) , (pokaziva~

polo`aja otvarawa - zatvarawa ).

2.29. Sistem za progrijavawe prirubnica i vijaka CVP i CSP mora biti iskqu~en pri

dostizawu temperature metala :

Prirubnica CVP - 380oS

Prirubnica CSP - 520oS

3. Start bloka iz neohla|enog stawa smatramo pri maksimalnoj temperaturi cilindra CVP

iznad 250oC i maksimalnoj temperaturi cilindra CSP iznad 100

oC u kombinaciji sa

djelimi~no ili potpuno ohla|enim traktom kotla i parovoda svje`e i me|upregrijane pare .

3.1. Start bloka izvr{iti uz prethodno progrijavawe sistema me|upregrijawa pri :

a.) Temperaturi parovoda ispred stop ventila CSP ve}a od 100oC ,

b.) Razlici temperatura paro-uvodnika CSP - gore i parovoda mawa od 100oS.

Progrijavawe sistema me|upregrijawa vr{iti na zatvorene stop ventile kroz drena`e vru}ih

tokova me|upregrijawa N 157,158 , N 257,258 i drena`e stop ventila pri obrtawu rotora

na obrtajima 800O/min do elliminacije odstupawa koja su u podta~ki a i b nazvana

kriterijumima progrijavawa .

3.2. Pri svim drugim stawima turbine , start bloka se vr{i bez prethodnog progrijavawa

sistema me|upregrijawa uz otvorene drena`e vru}ih i hladnih parovoda me|upregrijawa

uz prethodno drenirawe I i II stepena me|upregrija~a .

3.3. Pri potpuno ohla|enom traktu kotla i parovoda potpalu vr{iti saglasno odjeqku

START BLOKA IZ HLADNOG STAWA. Vakuum u kondezatoru ne smije biti ve}i

od 0,66 bar (550 mm Hg) zato {to wegovo daqwe pove}avawe negativno uti~e na

razliku temperatura vrha i dna cilindra turbine i izdu`ewe rotora NP.

3.4. Temperaturu pare iza kotla odr`avati startnim ubrizgavawima za 80100oC iznad

temperature pare koja ulazi u CVP. Pri pove}awu temperature ispred GPZ za 3050oC

iznad temperature stop ventila otvoriti drena`e iza GPZ i stop ventila CVP (stop ventil

29

CSP zatvoriti ru~no ukoliko je startom predvi|eno progrijavawem sistema

me|upregrijawa ) vr{iti i daqe progrijavawe parovoda .

3.5. Pri startu turbine iz neohla|enog stawa , nezavisno od stepena wene ohla|enosti , moraju

se po{tovati svi kriteriji startovawa navedeni u ta~ki 2.13.

3.6. Pokretawe rotora turbine vr{iti pri dostizawu temperature metala parovoda ispred GPZ

na nivou temperature vrha CVP-a temperature metala stop ventila za 50oC vi{e od

temperature vrha paroupu{tawa .

3.7. Prije pokretawa rotora turbine treba :

a.) Otvoriti drena`e II-ih prestrujnih cijevi CVP ,

b.) Otvoriti drena`e parovoda hladnog me|upregrijawa ,

c.) Otvoriti drena`e vru}ih tokova me|upregrijawa ispred CSP , ne dozvoliti smawewe

vakuuma ispod 0,66 bar (550 mm Hg).

3.8. Izvr{iti pokretawe rotora turbine , podi}i broj obrtaja do 800O/min . Pregledati i

preslu{ati turbinu .Prije daqweg podizawa broja obrtaja neophodno je pove}ati

vakuuma na nominalnu vrijednost 0,86 bar , temperaturu uqa za podmazivawe

le`ajeva 40oC.

3.9. Obavijestiti rukovodioca elektro komande o spremnosti turbogeneratora za ukqu~ewe

na mre`u .

3.10. Uvjeriv{i se u normalan rad turboagregata ravnomjerno podi}i broj obrtaja turbine na

3 000O/min. Pri progrijavawu me|upregrijawa na 800

O/min prije pove}awa obrtaja

osloboditi stop ventile CSP.

Pri podizawu obrtaja pratiti :

a.) Iskrivqewe rotora mawe od 0,2 mm,

b.) Ne zadr`avati se na kriti~nim brojevima obrtaja ,

c.) Ne dozvoqavati vibracije turboagregata ,

d.) Relativno {irewe rotora ne smije prelaziti dozvoqene vrijednosti ,

e.) Kontrolisati temperaturu uqa na le`ajevima ,

f.) Neprekidno oslu{kivati turbinu.

3.11.Sinhronizirati i ukqu~iti generator na mre`u . Uspostaviti optere}ewe 2040MW

otvoriv{i potpuno regulacione ventile N 1,2,3,4 zadr`ati se na tom optere}ewu za

vrijeme koje je potrebno za pregled i proslu{avawe turbine . Zatvoriti sve drena`e na

turbini . Zatvoriti BROU , ubrizgavawa N 623,624,625,621,622.

3.12. Ukqu~iti NTZ 2,3,4 po pari.

3.13. Pustiti paru na progrijavawe prirubnica i vijaka CVP i CSP pri temperaturi pare ispred

stop ventila CSP za 2040oS iznad temperature prirubnica . Pri temperaturi prirubnica

CVP iznad 300oC i temperaturi prirubnica CSP iznad 420

oS sistem za progrijavawe

prirubnica i vijaka ne ukqu~ivati .

3.14. Daqwe uzimawe optere}ewa i kontrola stawa turboagregata izlo`eni su u ta~ki

2.222.28.

3.15.Napomena : bez ukqu~ewa prekretnog stroja zabrawuje se :

a.) dovod pare na zaptivawe turbine ,

b.) sliv vru}e vode i pare u kondezator ,

c.) dovo|ewe pare za progrijavawe turbine.

4-29 Instrukcije o termi~kim i mehani~kim veli~inama CVP , CSP , CNP i

dozvoqena odstupawa mehani~kih veli~ina

Proto~ni dio turbine K - 300 - 240 - 1 izra|en je sa zazorima izme|u rotiraju}ih dijelova

turbine-rotora visokog , sredweg i niskog pritiska i nepokretnih dijelova ku}i{ta sa

30

dijafragmama i krajwim zaptivawima cilindara {to obezbje|uje slobodno toplotno {irewe

rotora u odnosu na ku}i{ta cilindara bez zadirawa proto~nom dijelu a radi smawewa gubitaka

pare i pove}awa ekonomi~nosti turbine. Kontrolu stvarnog stawa zazora, relativnih {irewa

rotora CVP , CSP i CNP pri startu i radu turbine pod optere}ewem vr{i se pomo}u dava~a

~ija su pokazivawa izvedena na instrumente relativnih {irewa rotora CVP,CSP i CNP na

blo~ni pult.

Pri startu i radu turbine sa razli~itim optere}ewem rotoru CVP , CSP i CNP se izdu`uju ili

skra}uju u odnosu na cilindre .

Zato svaki rotor ima grani~no toplotno {irewe : izdu`ewe (+) , skra}ewe (-) u odnosu na

svoj cilindar.

Proizvo|a~ turbine K - 300 - 240 - 1 je definisao sqede}e grani~ne vrijednosti toplotnih

{irewa rotora CVP , CSP i CNP pri kojima turbinu treba iskqu~iti :

CVP + 4,5 - 2,0 mm

CVP + 4,0 -2,5 mm

CNP + 6,5 -3,0 mm

Posebno,kontrolu veli~ine relativnih {irewa rotora CVP , CSP i CNP, treba vr{iti prilikom

startovawa bloka . To je vezano sa time {to se progrijavawe turbine i progrijavawa turbine i

podizawe optere}ewa nakon prikqu~ivawa na mre`u , vr{i pove}avawem protoka pare uz

wezine klizzne parametre po pritisku i temperaturi . Proizvo|a~ je propisao protiv-havarijske

mjere koje pogonsko osobqe treba preduzeti u slu~aju pove}awa relativnih {irewa rotora

CVP , CSP i CNP :

a.) Pri relativnom izdu`ewu rotora visokog pritiska – sniziti temperaturu svje`e pare ,

smawiti optere}ewe i otvoriti paru na progrijavawe prirubnica i vijaka.

b.) Pri relativnom skra}ewu rotora visokog pritiska – pove}avati temperaturu svje`e pare

, pove}ati optere}ewe.

c.) Pri relativnom izdu`ewu rotora sredweg pritiska – sniziti temperaturu pare vru}eg

me|upregrijawa , otvoriti paru za progrijavawa prirubnica i vijaka .

d.) Pri relativnom skra}ewu rotora sredweg pritiska – pove}ati temperaturu pare vru}eg

me|upregrijawa , zatvoriti paru za progrijavawe prirubnica i vijaka .

e.) Pri relativnom izdu`ewu rotora niskog pritiska – sniziti vakuum na turbini.

f.) Pri relativnom skra}ewu rotora niskog pritiska – pove}ati vakuum na turbini.

U slu~aju nemogu}nosti spre~avawa porasta toplotnog {irewa u jednu ili drugu stranu ,

navedenim mjerama , turbinu treba iskqu~iti .

Iskrivqewe rotora CVP je osnovni pokazateq prilikom nestabilnih re`ima starta , pada

optere}ewa i naglih izmjena parametara .

Prilikom startovawa turbine , pokretawe rotora se vr{i ako iskrivqewje rotora nije ve}e od

0,05 mm a pri pove}avawu obrtaja sa izlaskom na 3000 O/min i radu turbine pod

optere}ewem ono ne smije biti ve}e od 0,2 mm . Pokazivawe iskrivqewa iznad dozvoqene

vrijednosti potvr|uje da je toplotno stawe rotora nepravilno i da je mogu} privremeni toplotno

pregib , prisustvo zadirawa u zaptivnom ili proto~nom dijelu turbine. Prate}i pokazateq tih

pojava je pove}awe vibracija odgovaraju}ih le`ajeva .

Zato pokazivawa iskrivqewa rotora predstavqaju veoma va`an na~in kontrole. U slu~aju ne

preduzimawu mjera pri nedozvoqenoj vrijednosti iskrivqewa , zadirawe u proto~nom dijelu

mo`e dovesti do lokalnog zagrijavawa rotora na mjestu zadirawa i wegove trajne deformacije

, koja mogu dovesti do havarije na turbini uz o{te}ewe rotora i proto~nog dijela.

Osnovne mjere za spre~avawe havarijskog iskrivqewa rotora turbine prilikom pu{tawa i rada

su:

31

- Ravnomjerno progrijavawe sa vremenskom zadr{kom na odre|enim brojevima

obrtaja .

- Odr`avawe veli~ine relativnih {irewa rotora u dozvoqenim granicama .

- Odr`avawe brzine progrijavawa metala CVP i CSP pri pove}awu optere}ewa .

- Odr`avawe parametara pare ispod turbine , bez naglih promjena temperature svje`e i

me|upregrijane pare .

- Ne dozvoliti pove}awe vibracija le`ajeva iznad dozvoqenih vrijednosti 4,5 mm/s je

maksimalno dozvoqena brzina vibracije za {tetan rad dok je na 7,5 mm/s potrebno iskqu~iti

turbinu .

4-32 Postupak pogonskog osobqa pri havarijskom sni`ewu vakuuma na

turbini

1. Prilikom eksploatacije turboagregata potrebno je stalno kontrolisati i odr`avati

vakuum u kondezatoru na dovoqno visokom nivou .

Prilikom smawewa vakuuma :

- pove}ava se temperatura izduvnih izvoda cilindra niskog pritiska.

- naru{ava se centri~nost vratila turbine.

- naru{ava se pode{enost diskova .

- vitopere se nastavi.

- pove}ava se temperatura metala lopatica , {to dovodi do zadirawa i o{te}ewa

proto~nog dijela .

Pri niskom vakuumu u najnepovoqnijem stawu nalaze se najdu`e lopatice, to jest, lopatice

posqedwih stepeni CNP.

Pri tome rad posqedwih stepeni CNP pogor{ava se usqed :

a.) aerodinami~kih pojava koje dovode do vibracija ,

b.) podsisavawe pare prema korjenom dijelu lopatica i velikih promjena temperatura po visini

i {irini lopatica ,

c.) zna~ajjne rezonante vibracije lopatica,

2. Pogor{avawe vakuuma mo`e biti naglo i sporo.

U zavisnosti od na~ina pogor{awa vakuuma tra`e se uzroci i odre|uju postupci osobqa.

Opadawe vakuuma o~itava se na vakuumetru na blok komandi ili na `ivinom vakuumetru na

licu mjesta a tako|e i prema porastu temperature zasi}ewa odre|ene pare kondezatora.

Pored toga , pokazateqi pogor{awa vakuuma su : porast temperature metala izduvnih

prikqu~aka turbine , kondezata u kondezatoru kao i smawewe optere}ewa pri neizmjewenom

re`imu rada turboagregata.

1. Nagli pad vakuuma

Uzroci naglog pogor{awa vakuuma u kondezatoru dovode do znatnog naru{avawa rada

turboagregata a glavni uzroci mogu biti :

1. Prekid ili zna~ajno smawewe dovoda rashladne vode u kondezator usqed naru{ewa

rada cirk pumpi (iskqu~ewe,lom,pad snage).

Osobqe je du`no brzo rasteretiti blok i pri dostizawu najmawe dozvoqenog vakuuma (0,71

bar) iskqu~iti blok.

2. Prekid ili zna~ajno smawewe dotoka pare na krajwa zaptivawa turbine. Pri prekidu

dovoda pare na krajwa zaptivawa proizilazi usisavawa vazduha u kondezator kroz zaptivawa

CNP. Prilikom navedenog naru{ewa pojavquje se karakteristi~an {um usisavawa vazduha u

32

CNP turbine , ukoliko to ne uspije treba rasteretiti blok i iskqu~iti ga . Normalan re`im rada

zaptivawa odre|uje se pritiskom u kolektoru za dovod pare na zaptivawa koji mora biti 1,1

1,2 bar i pritiskom odsisa pare sa zaptivawa 0,97 0,98 bar. Ukoliko te veli~ine odstupaju

neophodno je provjeriti rad regulatora pritiska pare koja se dovodi na zaptivawa i rad ejektora

za odsisavawe pare sa zaptivawa .

3. Visok nivo vode u kondezatoru

Pri tome kondenzat zagrijava dio dowih cijevi rashladnih povr{ina kondezatora . Ukoliko

nivo kondenzata dosti`e nivo cjevovoda za odsis vazduha iz kondezatora , ejektori po~iwu

usisavati kondenzat i prekida se odvo|ewe vazduha iz parnog dijela kondenzatora . Osobqe je

du`no poduzeti mjere za smawewe nivoa u kondezatoru, ukoliko to ne uspije treba rasteretiti i

iskqu~iti blok.

4. Pojava znatnog posisavawa vazduha

Prilikom brzog pada vakuuma , pored prethodno navedenih pojava , mogu}a je pojava velikog

podsisavawa vazduha u elementima toplotne {eme turboagregata , koji su u vezi sa

kondezatorom . To je sliv iz E-20 u kondezator , a tako|e nehermeti~nost armature. Aktivnosti

osobqa u tom slu~aju moraju se svoditi i na rastere}ewe turbine u ciqu smawewa brzine

pada vakuuma a tako|e i tra`ewu nezaptivenosti koja se odre|uje oslu{kivawem podsisavawem

vazduha a ako je mogu}e iskqu~iti mjesto podsisavawa . Ako to osobqu ne po|e za rukom ,

neophodno je zaustaviti blok .

2. Lagano smawewe vakuuma

Pri laganom smawewu vakuuma primje}uju se osnovna naru{avawa u radu turboagregata i

wegovih elemenata :

1. Zaprqanost unutra{wih povr{ina cijevi kondezatora pogor{ava proces prenosa toplote sa

pare koja se kondezuje na rashladnu vodu , {to dovodi do pove}avawa temperaturnog

gradijanta kondezatora .

2. Podsisavawe vazduha u vakuum sistem.

Pri malom podsisavawu vazduha vakuum se lagano smawuje ili se stabilizuje na ni`em nivou

. Obi~no je takvo podsisavawe te{ko odrediti . Detekta`a se vr{i na zaustavqenoj rashla|enoj

turbini zapuwavawem vakuum sistema kondezatom do kote 9m.

Ovdje posebnu pa`wu treba obratiti da nivo kondezata ne bi bio iznad mjesta izlaza rotora iz

cilindra ni`e za 400 500 mm.

4-33 ZA[TITE KOJE DJELUJU NA ZAUSTAVQAWE TURBINE .

OPERACIJE KOJE SE IZVR[AVAJU ZA[TITOM

Na turbini K-300-240 predvi|ene su za{tite koje iskqu~uju turbogenerator u

slu~aju promjene bilo kojeg parametra (za koje je za{tita predvi|ena ) na havarijsku vrijednost

koja mo`e dovesti do havarije sa o{te}ewem turbine i generatora.

1. Za{tite koje djeluju na iskqu~ewe turbine :

1.1 Smawewe pritiska uqa u sistemu za podmazivawe le`ajeva turbine 0,3 bar.

1.2 Pove}awe aksijalnog pomaka u stranu kotla (-1,2 mm) u stranu generatora (+2,0

mm).

1.3 Havarijsko sni`ewe vakuuma u kondezatoru turbine 0,71 bar (540 mm Hg) , (

automatsko uvo|ewe za{tite je pri vakuumu 0,8 bar).

1.4 Smawewe temperature svjje`e pare ispred turbine 450oC, (automatsko uvo|ewe

za{tite pri temperaturi svje`e pare 510oC).

33

1.5 Smawewe pritiska uqa u sistemu regulacije turbine 20 kg/cm2, vr{i se iskqu~ewe

radne uqne pumpe sistema za regulaciju sa zabranom za ukqu~ewe rezervne uqne pumpe .

1.6 Zatvarawe stop ventila CVP i CSP turbine , za{tita djeluje pri zatvarawu jednog stop

ventila CVP i jednog stop ventila CSP u bilo kojoj kombinaciji .

1.7 Automat sigurnosti koji iskqu~uje turbinu pri pove}awu broja obrtaja iznad nivoa

pode{enih okida~a .Broj obrtaja pri odradi automata sigurnosti je pove}an za 10-12% od

nominalne vrijednosti.

1.8 Dugme za ru~no iskqu~ivawe turbine na licu mjesta i na blo~nom pultu .

1.9 Pove}awe nivoa u parnom dijelu VTZ do II-ge granice (2100 mm) .

2. Pored toga , turbina se iskqu~uje pri iskqu~ewu generatora , ukqu~uju}i za{tite koje

djeluju na iskqu~ewe generatora :

2.1. Smawewe protoka destilata za hla|ewe namotaja statora generatora do 18 m3/h sa

vremenskom zadr{kom 120 sec.

2.2. Smawewe nivoa uqa u demfernom rezervoaru sistema za zaptivawe rotora generatora.

2.3. Iskqu~ewe svih uqnih pumpi sistema za zaptivawe rotora generatora sa vremenskom

zadr{kom 9 sek.

2.4. Iskqu~ewe generatora radi unutra{wih o{te}ewa.

2.5. Iskqu~ewe generatora sa mre`e (iskqu~ewe vazdu{nog prekida~a VVG-20kV).

3. Pri aktivirawu slede}ih za{tita i havarija na turbini osobqr mora odmah otvoriti

ventile N 550 i 551 za obarawe vakuuma:

3.1. Smawewe pritiska uqa u sistemu za podmazivawe turbine o,3 bar.

3.2. Pove}awe aksijalnog pomaka rotora turbine -1,2+2,0 mm.

3.3. Pri iznenadnoj pojavi velikih vibracija.

3.4. Pri zapaqewu uqa i nemogu}nosti brze likvidacije po`ara.

4. Operacije koje se izvr{avaju pri iskqu~ewu bloka za{titom

4.1. Zatvaraju se stop i regulacioni ventili CVP i CSP, otvaraju se slivni ventili

me|upregrijawa u kondenzator.

Slivni ventili N 619 i 620 pri radu bloka moraju biti stalno otvoreni.

4.2. Zatvaraju se glavni parni ventili i bajpasi na parovodu svje`e pare prema turbini N 635,

636, 637, 638.

4.3. Iskqu~uje se generator (VVG - 20 kV).

4.4. Iskqu~uje se kotao, dejstvom za{tita i za{tite izvr{avaju operacije za iskqu~ewe kotla.

4.5. Iskqu~uju se zagrija~i visokog pritiska VTZ, uz rad i operacije koje izvr{avaju za{tite

VTZ.

4.6. Iskqu~uje se TNP, daje se zabrana za ukqu~ewe ENP po AUR.

4.7. Daje se elektri~ni impuls za otvarawe impulsnih ventila (KIS) i dovod pogonske vode na

hidro-pogone servomotora nepovratnih ventila oduzimawa turbine i wihovo zatvarawe

(KOS).

4.8. Zatvaraju se ventili na oduzimawima pare za:

a) para za D - 7 at od III i IV oduzimawa, ventili N 602 i 603

b) para za kalorifere kotla od V i VI oduzimawa, ventili N 522 i 523.

4.9. Otvaraju se ubrizgavawa N 621 i 622 na slivu me|upregrijane pare.

4.10. Otvaraju se ubrizgavawa parno-slivnih ure|aja kondenzatora N 624 i 625.

4.11. Zatvaraju se ventili za dovod pare prema ROU 40/13 i ROU 13/6 N 650 i N 632.

5. Dopunske operacije koje izvr{avaju za{tite:

5.1. Pri smawewu protoka destilata kroz namotaj statora generatora do 18 t/h generator se

iskqu~uje sa mre`e prije zatvarawa stop ventila.

34

5.2. Pri smawewu pritiska uqa u sistemu podmazivawa turbine, havarijskom smawewu

vakuuma, pove}awu aksijalnog pomaka rotora, smawewu nivoa u demfernom

rezervoaru, iskqu~ewu tri uqne pumpe sistema za zaptivawe rotora generatora - za{tita

djeluje na iskqu~ivawe generatora bez vremenske zadr{ke nakon zatvarawa stop ventila.

5.3. Pri radu za{tite po smawewu vakuuma, a tako|e u slu~ajevima navedenim u ta~ci 3,

osobqe mora izvr{iti sqede}e:

a) zatvoriti BRRS

b) zatvoriti slivne ventile me|upregrijawa N 619 i N 620

c) zatvoriti slivove iz E - 20 u kondenzator N 131 i N 133.

4-34 KADA SE TURBINA MORA BRZO ISKQU^ITI PREMA PRAVILIMA

TEHNI^KE EKSPLOATACIJE

Turbina se mora brzo zaustaviti djelovawem na dugme za havarijsko iskqu~ewe ukoliko ne

postoje ili prilikom rada otka`u odgovaraju}e za{tite u slu~ajevima:

a) Pove}awa broja obrtaja rotora iznad pode{ene vrijednosti aktivirawa automata sigurnosti

(3360 o/min).

b) Nedozvoqenog aksijalnog pomaka,

c) Promjene polo`aja rotora u odnosu na cilindre iznad grani~nih vrijednosti.

d) Nedozvoqenog smawewa pritiska regulacionog uqa.

e) Nedozvoqenog pove}awa temperature uqa na slivu sa bilo kojeg le`aja, le`aja zaptivawa

rotora generatora, bilo kojeg segmenta aksijalnog le`aja turbine.

f) Zapaqewa uqa na turbo agregatu.

g) Nedozvoqenog smawewa razlike pritisaka (uqe-vodonik) u sistemu zaptivawa rotora

generatora.

h) Nedozvoqenog smawewa nivoa uqa u demfernom rezervoaru sistema uqnog

snabdijevawa.

i) Iskqu~ewa sih uqnih pumpi sistema vodoni~nog hla|ewa generatora.

j) Iskqu~ewa turbo-generatora zbog unutra{wih kvarova.

k) Nedozvoqenog pove}awa pritiska u kondenzatoru.

l) Izneadnog pove}awa vibracija turbo-agregata.

m) Pojave metalnih zvukova i neobi~nih {umova unutar turbine ili generatora.

n) Pojave iskri ili dima iz le`ajeva ili krajwih zaptivawa turbine ili generatora.

o) Nedopustivog smawewa temperature svje`e ili me|upregrijane pare.

p) Pojave hidro-udara u parovodima svje`e pare, me|upregrijane pare ili u turbini.

r) Pucawa ili pukotine na dijelovima uqnog cjevovoda koji se nemo`e iskqu~iti,

cjevovodima parovodenog trakta, ~vori{tima za raspodjelu pare.

s) Prekida protoka rashladne vode kroz stator generatora.

t) Nedozvoqenog smawewa protoka rashladne vode na vodoni~ne hladwake.

u) Prekida napona na ure|ajima distancionog i automatskog upravqawa ili na svim kontrolno

mjernim ure|ajima.

Potreba obarawa vakuuma pri iskqu~ivawu turbine mora biti odre|ena lokanom instrukcijom u

skladu sa preporukama proizvo|a~a.

U lokalnoj instrukciji moraju biti navedeni jasni podaci o nedozvoqenim vrijednostima

odstupawa veli~ina koje kontroli{emo na agregatu/

35

4-35 KADA TURBINA MORA BITI RASTERE]ENA I ISKQU^ENA

PREMA NAREDBI TEHNI^KOG DIREKTORA TERMOELEKTRANE

Turbina mora biti rastere}ena i iskqu~ena na period koji odredi tehni~ki rukovodilac

elektrane u sqede}im slu~ajevima:

a) Zadirawa stop ventila svje`e ili me|upregrijane pare.

b) Zadirawa regulacionih ventila ili lom wihovih vretena ili nepovratnih ventila.

c) Neispravosti u sistemu regulacije.

d) Naru{avawa normalnog rada pomo}ne opreme, {ema i komunikacione opreme ukoliko

otklawawe uzroka nije mogu}e bez zaustavqawa turbine.

e) Pove}awu vibracija le`ajeva iznad 7,1 mm.s

-1.

f) Neispravnosti tehnolo{kih za{tita koje djeluju na iskqu~ewe opreme.

g) Curewa uqa iz le`ajeva, cjevovoda i armature, koja predstavqaju opasnost za pojavu

po`ara.

h) Curewa na dijelovima cjevovoda paravodenog trakta koji se ne mogu iskqu~iti da bi se

remontovali.

i) Odstupawa kvaliteta svje`e pare po hemijskom sastavu od normativnih vrijednosti.

j) Nedozvoqene koncentracije vodonika u ku}i{tima le`ajeva, strujnim vodovima, uqnom

rezervoaru, kao i prekora~ewe dozvoqene vrijednosti curewa vodonika iz ku}i{ta

generatora.

4-37 NAMJENA PREKRETNOG STROJA, POSTUPAK PRI UKQU^EWU

PREKRETNOG STROJA TURBINE

1.1. Prekretni stroj (PS) je namjewen za obrtawe (sa brzinom 4 o/min) rotora prije starta ili

poslije zaustavqawa turbine radi spre~avawa progiba rotora u zagrijanom stawu. Tako se

omogu}ava start turbine u bilo koje vrijeme nakon wenog zaustavqawa.

Ove pojave se de{avaju:

a) Prije starta turbine, kada se para dovodi na zaptivawe radi stvarawa vakuma u

kondenzatoru.

b) Poslije zaustavqawa turbine, kada se jo{ du`e vremena nalazi u zagrijanom stawu, progib

rotora mo`e nastati pri prirodnom hla|ewu ukoliko se ne obr}e.

1.2. Prekretni stroj se sastoji od pogonskog elektro motora trofazne struje, snage 40 kW i

broja obrtaja 1500 o/min, trostepenog reduktora i elemenata daqins. ukqu~ewa a

smje{ten je na poklopcu zadweg le`aja turbine. Smjer obrtawa el. motora je u smjeru

kazaqke na satu ukoliko gledamo sa strane elektro motora.

Na ku}i{tu reduktora postoji ru~ica i to~ak koji slu`i za ru~no kuplovawe prekretnog

stroja.

1.3. U elemente distancionog ukqu~ewa spadaju servomotor sa to~kom i elektro magnetom.

Klip servomotora djeluje na vode}i zup~anik samo u momentu ukqu~ewe prekretnog

stroja sa blo~nog pulta upravqawa.

2. Ukqu~ivawe prekretnog stroja vr{i se sa blo~nog pulta tako|e i ru~no sa mjesnog pulta

turbine.

2.1. Prije ukqu~ivawa prekretnog stroja neophodno je izvr{iti sqede}e operacije:

a) Otvoriti ventil na liniji za dovod uqa za podmazivawe reduktora prekretnog stroja.

36

b) Ukqu~iti jednu od pumpi za zaptivawe generatora, ukoliko je ona bila iskqu~ena.

c) Provjeriti napon u {emi upravqawa i u strujnom kolu elektromotora prekretnog stroja.

d) Provjeriti da se rotor turbine ne obr}e.

2.2. Ru~no ukqu~ivawe prekretnog stroja.

a) Na blo~nom pultu postaviti kqu~za ukqu~ivawe prekretnog stroja u polo`aj

"iskqu~eno".

b) Pritiskom dovesti to~ak u spreg sa vratilom pi`a.

c) Obrtati to~ak u smjeru strelice ozna~ene na to~ku i istovremeno obrtati ru`icu na

ru~no ukqu~ewe dotle dok se ona ne osloni u krajwi prekida~ i ukqu~i elektro motor

prekretnog stroja.

Poslije ukqu~ivawa prekretnog stroja neophodno je kontrolisati:

strujno optere}ewe elektromotora prekretnog stroja koje mora biti mawe od 37A. Pri

pove}awu struje proslu{ati turbinu jer je mogu}e zadirawe u proto~nom dijelu.

iskrivqewe rotora

proslu{ati proto~ni dio turbine po pitawu zadirawa

relativno {irewe rotora

toplotno {irewe rotora

aksijalno pomjerawe

Prema instrukciji proizvo|a~a dozvoqava se sqede}i re`im rada prekretnog stroja:

U toku prvih 8 ~asova poslije zaustavqawa turbine potrebno je rotor turbine obrtati

neprekidno. Poslije 8 ~asova neprekidnog obrtawa rotora mo`e se iskqu~iti prekretni stroj uz

obrtawe rotora turbine za 180 svakih 10 minuta. Pri smawewu temperature CVP u zoni

uvo|ewa pare na 150 prekretni stroj se mo`e iskqu~iti. Tako|e mo`e se zatvoriti dovod uqa na

le`ajeve turbine.

4-39 TOPLOTNA [EMA TNP, ZA[TITE I BLOKADE TNP

Toplotnom {emom bloka 300 MW, TE "Gacko" predvi|eno je napajawe kotla napojnom

vodom pomo}u elektro napojne pumpe i osnovno napajawe pomo}u napojne pumpe sa turbo

pogonom.

Toplotna {ema napojne pumpe sa turbo pogonom "TNP" sastoji se od sqede}ih elemenata:

1.1. Parovod svje`e pare sa zapornim ventilom N 711 koji se napaja sa III-eg oduzimawa

glavne turbine K-300-240.

1.2. Stop ventili koji slu`e za dovod pare u turbinu i trenutni prekid dovo|ewa pare u slu~aju

dejstva bilo koje od za{tita TNP ili pri iskqu~ewu bloka.

1.3. Ventili za raspodjelu pare (regulacioni ventili) koji su namijeweni za promjenu

optere}ewa TNP radi promjena protoka vode u kotao koji je vezan za promjenu

optere}ewa bloka.

1.4. Pogonska turbina OR - 12 RM.

1.5. Napojna pumpa turboagregata.

1.6. Krajwa zaptivawa turbine OR - 12 RM.

1.7. Parovod sa zapornim ventilom N 710 na izduvu turbine koji je spojen u VI oduzimawe

glavne turbine.

1.8. Sigurnosni ventil na parovodu izduva turbine OR - 12 RM.

2, Princip rada toplotne {eme TNP:

2.1. Svje`a para dolazi prema stop ventilu sa III-eg oduzimawa dijela sredweg pritiska glavne

trubine, sa parametrima: pritisak ne smije biti ve}i od 17,5 kg/cm2, ni mawi od 4,5

kg/cm2, a temperatura ne iznad 455 S i ne ispod 420 S.

37

2.2. Od stop ventila para preko dva paralelna toka dolazi prema dva regulaciona ventila, kroz

oba regulaciona ventila para se usmjerava u proto~ni dio turbine OR - 12 RM.

2.3. Pogonska turbina OR - 12 RM je akcionog tipa sa protiv-pritiska. Proto~ni dio se sastoji

iz sedam stepeni pritiska.

Para, kd pro|e svih 7 stepeni turbine ide u me|uoduzimawe (VI) dijela niskog pritiska

glavne turbine.

Na izduvnom parovodu ugra|ena su dva sigurnosna ventila koji se otvaraju pri

prekora~ewu pritiska pare iznad 2,5 bar.

2.4. Da bi se sprije~io izlazak pare iz op{teg kolektora sistema za zaptivawe turboagregata

K-300-240, u prve sekcije predweg i zadweg zaptivawa u toku pu{tawa, progrijavawa i

praznog hoda turbine i odvo|ewa vi{ka pare iz tih sekcija u kolektor sistema za zaptivawe

glavne turbine pri radu TNP sa ve}im optere}ewem. Odsis vi{ka pare iz drugih sekcija

(kamonskih komora) krajwih zaptivawa pri svim re`imima rada turbine vr{i se u hladwak

brtvene pare PS - 115.

Para sa {top-piksni stop i regulacionih ventila odvodi se u sistem za odsis pare sa

zaptivawa u PS - 115.

2.5. U toplotnoj {emi su predvi|ene sqede}e drena`e:

a) Iz parovoda svje`e pare na dijelu ispred i iza ventila N 711.

b) Na dijelu izme|u stop ventila i regulacionih ventila.

c) Iz ku}i{ta regulacionih ventila.

d) Iz komore regulacionog stepena.

e) Iz izduvnog dijela ku}i{ta turbine ispred i iza ventila N 710.

2.6. Rotor turbine OR - 12 RM spaja se sa rotorom napojne pumpe pomo}u zup~aste

spojnice. Tip napojne pumpe ugra}ene na bloku 300 MW je PN - 1135-340. Obrtni

moment rotora turbine prenosi se na rotor napojne pumpe. Potis napojne turbo-pumpe

spojen je u jedan op{ti potisni kolektor napojnih elektro-pumpi. Turbo-napojna pumpa

obezbje|uje optere}ewe energo-bloka od 160300 MW.

2.7. Turbo napojna pumpa je snabdjevena za{titama koje djeluju na zatvarawe stop ventila i

iskqu~ewe turbine OR - 12 RM pri havarijskim parametrima koji mogu dovesti do

o{te}ewa turbine i pumpe, a tako|e od za{tita za iskqu~ewe bloka.

aksijalno pomjerawe rotora turbine (-0,6 mm i 0,6 mm)

sni`ewe pritiska uqa za podmazivawe le`ajeva do 0,25 kg/cm2 sa vremenskom

zadr{kom za iskqu~ewe bloka od 3 sek

pove}awe pritiska uqa u sistemu za regulaciju iznad 13,5 kg/cm2

aksijalno pomjerawe rotora pumpe TNP (-0,5 mm i 0,6 mm)

smawewe pritiska vode na usisu do 16 at

pove}awe pritiska vode na usisu na potisu do 460 at

smawewe pritiska vode na potisu do 240 at

pove}awe nivoa u VTZ do II-ge granice

zatvarawe ventila recirkulacije pri protoku napojne vode ispod 350 t/h

automat sigurnosti koji se aktivira pri pove}awu broja obrtaja turbine na 5670 - 5770

o/min

iskqu~ewe TNP prilikom iskqu~ivawa kotla

iskqu~ewe TNP prilikom iskqu~ivawa glavne turbine

dugme za ru~no iskqu~ivawe TNP.

4-40 POSTUPAK PROGRIJAVAWA I PU[TAWA U RAD TNP.

PRELAZAK SA ENP NA TNP

Progrijavawe i pu{tawe TNP vr{i se pri elektri~nom optere}ewu turbine iznad 120

MW.

38

1. Prije pu{tawa potrebno je provjeriti pritisak vode na usisu pumpe, rad krajwih zaptivawa

pumpe, uvjeriti se na licu mjesta u sliv uqa sa le`ajeva pumpe i turbine OR - 12 P, i

pritisak uqa za podmazivawe le`ajeva te otvoriti ventil za recirkulaciju N 715.

Pu{tawe TNP zapo~eti sa wenim progrijavawem, radi ~ega je potrebno:

1.1. Ukqu~iti u rad startnu uqnu pumpu, uvjeriti se da su se otvorila oba regulaciona ventila .

1.2. Otvoriti op{ti ventil na kolektoru drena`e niskog pritiska N 640.

1.3. Po redosqedu otvoriti drena`e toplotne {eme TNP na kolektrou drena`e niskog pritiska.

1.4. Izdrenirati parovode za dovod i odsis pare za zaptivawe TNP i ventila N 711 i N 710.

1.5. Pustiti paru na predwe i zadwe zaptivawe turbine, otvoriti ventil za odsis pare za

zaptivawa TNP.

1.6. Pristupiti progrijavawu turbine pri obrtawu, bar 10 minuta nakon pu{tawa pare na

zaptivawe.

1.7. Uvjeriti se prema manometru da pritisak u`a u stop ventilu nije nawi od 6 at. Postaviti

elektro pogon stop ventila u ru~ni polo`aj, a zatim ga podesiti na zatvarawe

1.8. Postepenim otvarawem ventila N 711 i N 710 progrijati i dovesti pod pritisak parovod

prema stop ventilu. Uvjeriti se da je pritisak ispred stop ventila 810at, a temperatura

potisne pare iznad 350S.

1.9. Provjeriti da je regulator TNP izveden u polo`aj "0", poslije toga pristupiti dovodu pare u

turbinu i wenom progrijavawu. Provjeriti temperaturu uqa za podmazivawe le`ajeva

4045S.

1.10.Ru~no po~eti otvarati stop ventil do po~etka pokretawa rotora i uspostaviti obrtawe

n=1000 o/min, pratiti porast pritiska na izduvu pare ne dozvoqavaju}i wegov porast do

nivoa aktivirawa sigurnosnih ventila r2,5at.

1.11.Progrijavawe turbine vr{i se oko 40 minuta uz postepeno pove}awe obrtaja i zadr{kom

na wima.

1.12.Pri obrtawima turbine n1000 o/min izvr{iti provjeru ru~nog iskqu~ivawa TNP i

pode{avawe stop ventila, provjeriti jednu od za{tita TNP koja djeluje na zatvarawe stop

ventila. Nakon uspje{ne provjere nastaviti progrijavawe TNP.

1.13.Pri progrijavawu turbine na n=1000 o/min pa`qivo proslu{ati turbinu, uvjeriti se u

odsustvo nenormalnih {umova i vibracija le`ajeva. Ukoliko se primjete pojave zadirawa

u turbini ili drugi upozoravaju}i {umovi i pove}awe vibracija le`ajeva, brzo zatvoriti

stop ventil, pa`qivo proslu{ati turbinu na zaustavqawe rotora i ne vr{iti pu{tawe dok se

ne razjasne uzroci nenormalnog rada i wihovo otklawawe.

1.14.Poslije progrijavawa turbine na 1000 o/min i parametrima pare ispred stop ventila iznad

300S i iznad 8 at, pristupiti pove}awu brzine obrtawa za 100 o/min i u roku od 2025

min dovesti je na nivo prorade wene automatske regulacije (orijentaciono so 3300

o/min).

U toku pove}awa broja obrtaja rotora pratiti:

a) Rad uqnog sistema turbine, porast temperature segmen. le`ajeva i porast temperature

uqa na slivu iz le`ajeva.

b) Vibracije le`ajeva turbine i pumpe.

c) [umove u turbini radi ~ega je potrebno neprekidno proslu{avawe.

1.15.Pri broju obrtaja rotora turbine 3300 o/min pritisak uqa u potisnoj liniji pumpa-regulator

mora porasti do 6 kg/cm2 i startna uqna el. pumpa se mora automatski iskqu~iti.

1.16.Nastaviti otvarawe stop ventila kqu~em upravqawa i uvjeriti se da je sistem automatske

regulacije stupio u dejstvo, da su se regulacioni ventili za raspodjelu pare pritvorili i da

se turbina odr`ava na nivou broja obrtaja 3300 o/min.

1.17.Otvoriti potpuno stop ventil. Prije preuzimawa optere}ewa potrebno je odr`ati turbinu na

praznom hodu u trajawu 1520 minuta radi ravnomjernijeg progrijavawa ku}i{ta turbine

i porasta temperature pare na izlasku iz turbine iznad 200S.

1.18.Obavijestiti blok komandu o tome da je turbo agregat spreman spreman za prelazak na

re`im napajawa kotla pomo}u turbo napojne pumpe.

39

1.19.Redosqed prelaska na napajawe kotla turbo napojnom vodom:

a) Pove}awem optere}ewa TNP izjedna~iti pritisak potisa napojne vode sa potisom

ENP.

b) Daqwim pove}awem optere}ewa TNP po~eti sa smawewem protoka na ENP

djeluju}i na regulator hidro-spojnice; pratiti stabilnost protoka napojne vode i

pritiska ispred kotla.

c) Kada se postigne optere}ewe TNP koje obezbje|uje protok napojne vode koji

odgovara optere}ewu kotla, rasteretiti ENP do praznog hoda i otvarawa ventila

recirkulacije. Pri stabilnom radu TNP iskqu~iti ENP i postaviti je na AUR, Zatvoriti

ventil recirkulacije TNP N 715.

d) U vrijeme podizawa optere}ewa TNP potrebno je pratiti vibracije le`ajeva. U slu~aju

pojave vibracija iznad dozvoqene granice, brzo prestati sa podizawem optere}ewa,

zadr`ati turbinu neko vrijeme na stalnom optere}ewu do nestanka vibracija. Vibracije

le`ajeva ne smiju prelaziti 0,025 mm. Nakon smawewa vibracija le`ajeva podi}i

optere}ewe turbine.

e) Zatvoriti drena`ne ventile TNP na kolektoru drena`e niskog pritiska i op{ti drena`ni

ventil N 640.

1.20.U toku rada TNP vr{iti kontrolu rada turbine i pumpe:

a) Pratiti pritisak uqa i temperaturu segmenata le`ajeva.

Nominalni pritisak uqa na le`ajevima mora biti preko 0,5 bar.

Temperatura uqa na slivu iz le`ajeva mora biti ni`a od 6065S (pri

temperaturi uqa na ulazu u le`ajeve 4045S).

b) Pratiti vibracije le`ajeva agregata koje ne smiju prelaziti 0,025 mm.

c) Pratiti rad krajwih zaptivawa turbine bez proparivawa.

d) Pratiti zaptivnost uqnog sistema, posebno na onim mjestima gdje ~ak i mala curewa

uqa mogu dovesti do wegovog zapaqewa od vru}ih dijelova turbine. Pri pojavi ~ak

bezna~ajnog curewa uqa iz uqnog sistema poduzeti mjere za wegovo otklawawe.

1.21.TNP se mora odmah iskqu~iti djelovawem na dugme ru~nog iskqu~ewa ili dugmetom

"STOP" na pultu upravqawa turbinom uz obavezno ukqu~ivawe rezervne ENP (ukoliko

u radu otka`u odgovaraju}e za{tite) u sqede}im slu~ajevima:

a) Pri naglom pove}awu broja obrtaja rotora turbine do 5770 o/min i iznad i

neaktivirawu automata sigurnosti, pri tome se na mjesnom pultu upravqawa TNP

pojavquje signal "Pritisak regulacije".

b) Pri iznenadnoj pojavi jakih vibracija turbine ili jasno izra`enom metanom {umu.

c) Pri pojavi jednog, bilo kojeg, od slede}ih znakova hidrauli~nog udara:

nagli pad temperature svje`e pare

izbijawe vode ili vla`ne pare iz krajwih zaptivawa i prirubnica turbine

jasno izra`eni hidro udari u parovodima

d) Pri pojavi iskri iz krajwih zaptivawa turbine.

e) Pri naglom pove}awu temperature uqa na slivu sa nekog radijalnog le`aja iznad

6570S.

f) Pri pucawu parovoda.

g) Pri pojavi dima iz le`ajeva turbine.

h) Pri zapaqewu uqa na turbini i nemogu}nosti likvidacije po`ara.

i) Pri naglom smawewu pritiska na podmazivawu le`ajeva ispod 0,25 kg/cm2 i ne

aktivirawu za{tita.

j) Pri naglom pove}awu pritiska pare iza turbine iznad 3,25 kg/cm2 i nemogu}nosti

wegovog smawewa skidawem optere}ewa.

1.22.Poslije zatvarawa stop ventila, odmah zatvoriti ventile na parovodu svje`e pare prema

TNP i na izduvu turbine (ventili N 711 i N 710). Zatvoriti dovod pare i odsis sa

zaptivawa turbine.

40

4-41 [EMA UQA ZA PODMAZIVAWE LE@AJEVA ENP, TNP

Dovod uqa za podmazivawe le`ajeva ENP i TNP vr{i se iz op{teg uqnog sistema

turboagregata, kao i za pumpu za regulaciju turbo napojne pumpe. Dovod uqa ostvaruje se

pomo}u jedne od dvije pumpe naizmjeni~ne struje tipa 12 KM - 15.

Prekid dovoda uqa dovodi do suvog trewa u le`ajevima i wihovog topqewa, zbog ~ega

dolazi do o{te}ewa proto~nog dijela, krajwih zaptivawa i rukavaca ventila. Najva`niji zahtjev

od uqnog sistema je da se obezbijedi pouzdan rad agregata.

Minimalna temperatura uqa koja se dovodi prilikom starta mora biti 30S. Temperatura

le`ajeva agregata ne smije biti ve}a od 15S od temperature uqa na ulazu.

Uqe koje se dovodi za podmazivawe mora odgovarati sqede}im zahtjevima :

1. Viskoznost kinemati~ka ............................................. 2023 at

2. Indeks viskoznosti ......................................................... 90

3. Kiselinski broj KOH ......................................................... 0,05

4. Temperatura paqewa ......................................................... 186S

5. Sadr`aj mehani~kih primjesa, vode, lu`ina i

kiselina rastvorqivih u vodi .......................................... nema

6. Prozra~nost pri 0S ......................................................... prozra~no.

Posebnu pa`wu treba obratiti na rad sistema za uqno snabdijevawe turbo napojne pumpe.

Uqe pod pritiskom 1,2 kg/cm2 dolazi iz spoqne linije sistema za uqno snabdijevawe glavne

turbine na usis pumpe za regulaciju 10 i startne uqne elektro pumpe 2.

Pred toga, iz druge magistrale pod tim istim pritiskom uqe se preko prigu{ne {ajbe dovodi za

podmazivawe zadweg le`aja 12 turbine i dovodi preko impulsne linije u rele pritiska uqa

(r0,5 bar).

Pri smawewu broja obrtaja rotora turbine uqna pumpa-regulator 10 obezbje|uje, uqem visokog

pritiska, sistem za regulaciju i sistem za{tite turbine odr`avaju}i pri tome pritisak u potisnoj

liniji na nivou 11,5 bar.

Od pumpe-regulatora 10 do nepovratnog ventila 8 uqe visokog pritiska dolazi u blok 7

regulacije turbine, a dio uqa, prolaze}i kroz prigu{nu {akbu, dolazi u liniju recirkulacije i

slijeva se u uqni rezervoar 3.

Poslije nepovratnog ventila 8 uqe visokog pritiska dolazi u blok 7 regulacije i prema

mehanizmima sistema za{tite:

prema automatskom zatvoru 9, prema releu 5 startne uqne elektro pumpe, prema releu 4

pritiska podmazivawa, prema distancionomprekida~u 6, prema stop ventilu1 i prema releu

zatvarawa regulacionih ventila rasporeda pare (ovaj zadwi je smje{ten u ku}i{tu bloka

regulacije 7).

Podmazivawe predweg radi-aksijalnog le`aja ostvaruje se protokom uqa iz potisne linije uqne

pumpe-regulatora 10. Sliv uqa iz bloka regulacije 7 usmjeren je na usis uqne

pumpe-regulatora 10.

Unutarwa curewa u bloku regulacije (drena`e), sliv uqa sa le`ajeva turbine, pogona stop

ventila 1, automatskog zatvora, a tako|e sliv uqa iz uqnog rezervoara 3 usmjeren je u slivnu

magistralu glavne turbine.

Iz potisne linije uqne pumpe-regulatora 10, uqe visokog pritiska je dovedeno na dava~

impulsa - prema releu 5 startne uqne elektro pumpe, koji pri pove}awu pritiska uqa u potisnoj

liniji pumpe-regulatora do 5 5,5 bar iskqu~uje startnu elektro pumpu 2.

Iz uqnog cjevovoda za dovod uqa za podmazivawe zadweg le`aja turbine, uqe je dovedeno na

dava~ impulsa prema releu 4 pritiska podmazivawa, koji pri smawewu pritiska uqa u tom

cjevovodu do 0,2 bar djeluje na pogon stop ventila 1, automatski ga zatvara i samim tim

iskqu~uje turbinu 11.

Pri iskqu~ewu turbine usqed smawewa broja obrtaja rotora pritisak uqa, koji stvara uqna

pumpa-regulator 10, opada.

41

Pri ukqu~ivawu u rad startne uqne elektro pumpe 2 wen nepovratni ventil se otvara, a

nepovratni ventil 8 uqne pumpe-regulatora 10 se zatvara.

Startna uqna elektro pumpa 2 odr`ava pritisak u potisnoj liniji na nivou 6 kg/cm2.

Od strane uqne elektro pumpe uqe visokog pritiska dolazi u blok regulacije 7 i dovodi se

prema mehanizmima sistema za{tite: prema automatskom zatvoru 9, prema releu 5 startne

uqne elektro pumpe, prema releu 4 pritiska, prema distancionom prekida~u, prema pogonu

stop ventila 1, prema releu zatvarawa regulacionih ventila, a tako|e dio uqa prolazi kroz

prigu{nu {ajbu, nakon koje se sliva u slivnu magistralu glavne turbine.

Predwi le`aj turbine podmazuje se uqem koje je ostalo u potisnoj komori uqne

pumpe-regulatora, a tako|e na ra~un malog dovoda uqa od impelera (radnog kola) u toku

inercionog zaustavqawa rotora i pritiska uqa koje dolazi na usis pumpe-regulatora,

Pri startu turbine proces se odvija obrnutim redosqedom: sa pove}awem pritiska koji stvara

uqna pumpa-regulator do 5,05,5 bar, rele 5 startne uqne elektro pumpe se aktivira i

automatski iskqu~uje startnu uqnu pumpu 2.

Nepovratni ventil startne elektro pumpe se zatvara, a nepovratni ventil 8 uqne

pumpe-regulatora se otvara.

4-42 [EMA VODENOG HLA\EWA ELEKTRO MOTORA ENP-1

4-43 ZA[TITE I BLOKADE ENP, POSTUPAK PRI

UKQU^EWU ENP

Na TE "Gacko" ugra|ene su dvije elektro napojen pumpe Tipa RE-600-600-2,

elektromotor AV-8000/6000 je dvopolni, asinhroni, kratko spojeni, smjer obrtawa u smjru

kazaqke na satu ukoliko posmatramo sa strane pogonskog kraja ventila. Elektromotor ima

klizne le`ajeve.

Sistem hla|ewa elektro motora je kombinovani: namotaj rotora se hladi vodom direktno,

jezgro statora zajedno sa dijelom namotaja koji su smje{teni u `qebove hladi se indirektno,

~eoni dijelovi namotaja statora hlade se vazduhom. Cirkulacija vazduha se vr{i po zatvorenoj

konturi, a cirkulaciju obezbje|uje sopstveni ventilator elektro motora.

Za hla|ewe vazduha koristi se vodeni hladwak vazduha tipa VRT-108-100. Protok

rashladne vode sa temperaturom 33S kroz hladwak je 15 m3/h. Pri tome temperatura vazduha

koji se rashladio ne smije prelaziti 45 S. Vodeni sistem hla|ewa rotora i statora elektromotora

ENP je zaseban (automan). U sistemu je ugra|en spremnik zapremine 2 m3 iz kojega pomo}u

jedne od pumpi, (druga se nalazi na AUR) voda prolazi kroz filter i izmjewiva~ toplote i

dovodi na hla|ewe elektro motora. Pro{av{i kroz sistem za hla|ewe elektro motora, voda

ponovo dolazi u spremnik.

Napajawe spremnika vr{i se demi-vodom:

Karakteristika pumpi:

TIP - 4MS-10

protok - 60 m3/h

potis - 66 mVS

Karakteristika elektromotora:

TIP - A-262-2

napon - 380 V

br. obrtaja - 295 o/min

Protok vode pri temperaturi 33S je:

a) u sistemu rotora - 40 m3/h

b) u sistemu statora - 6,5 m3/h

42

SISTEMI ZA[TITA I BLOKADA AGREGATA

Blokade koje uslovqavaju ukqu~ivawe:

pri pritisku u sistemu podmazivawa ..................................................... 1,2 at

pri pritisku uqa ispred regulacionog ventila hidro-spojnice .... 0,7 at

pri pritisku vode na usisu ....................................................................... 16 at

pri protoku rashladne vode na rotor .................................................... 35 t/h

pri protoku rashladne vode na stator ................................................... 4,5 t/h

pri otvorenom ventilu za recirkulaciju

pri dovodu napajawa na za{tite

pri otvorenom ventilu na zaptivawu 655

Za{tite koje iskqu~uju pumpu:

pri smawewu pritiska u sistemu podmazivawa na 0,6 at uz vremensku zadr{ku 3 sek.

pri aksijalnom pomaku (-0,6 mm)

pri smawewu pritiska na usisu na 15 at uz vremensku zadr{ku 3 sek.

pri smawewu pritiska na potisu na 200 kg/cm2

pri smawewu protoka rashladne vode na rotor na 30 t/h uz vremensku zadr{ku 3 min.

pri smawwu protoka rashladne vode na stator na 3 t/h uz vremensku zadr{ku 3 min.

Prilikom pripreme pumpe za start potrebno je:

1. Provjeriti da su zavr{eni svi remontni radovi.

2. Pa`qivim pregledom uvjeriti se u ispravnost ~itave opreme, kao i armature i wenog

pogona.

3. Provjeriti ispravnost kontrolno-mjernih instrumenata i ukqu~iti ih,

4. Provjeriti pomo}u revizionih stakala dovoqan protok uqa u svaki od le`ajeva. Pregledati

uqne cjevovode i uvjeriti se da nema curewa uqa kroz zaptivawa.

5. Otvoriti ventile na usisu napojne elektro pumpe radi zapuwavawa iste vodom i

progrijavawa, kao i ispu{tawa vazduha iz ku}i{ta pumpe preko odzra~nog ventila, poslije

~ega isti zatvoriti.

6. Uvjeriti se da je postavqena elektro {ema ventila za recirkulaciju ENP i da je on potpuno

otvoren.

7. Provjeriti zatvorenost armature na liniji oduzimawa napojne vode iza 1-og stepena.

8. Provjeriti nivo u spremniku 2 m3, ukqu~iti pumpu za hla|awe elektro motora ENP,

regulisati protok za hla|ewe elektro motora, provjeriti AUR ENP.

9. U ispitnom postupku provjeriti za{tite i blokade ENP, isprobati havarijsko dugme ENP.

10. Otvoriti ventile na ulazu rashladne vode u hladwak vazduha elektromotora ENP.

11. Uvjeriti se da je napojna pumpa progrijana to jest razlika temperature napojne vode na

usisu ENP ne smije prelaziti 50S.

12. Uvjeriti se da je temperatura uqa poslije uqnih hladwaka 40S .

13. Zatvoriti regulacioni ventil hidro-spojnice, uvjeriv{i se prethodno u ispravnost ru~nog i

distancionog pogona.

43

14. Ukqu~iti sve za{tite. Startovawe ENP sa iskqu~enim za{titama je zabraweno.

15. Montirati el. {emu ENP u radni polo`aj.

16. Obavezno je da prije ukqu~ivawa ENP u radu moraju biti dvije buster pumpe.

17. Ukqu~iti ENP, provjeriti strujno optere}ewe.

18. Laganim otvarawem regulacionog ventila hidro-spojnice sa blok komande ili na licu

mjesta uspostaviti pritisak 320 kg/cm2.

19. Uvjeriti se na licu mjesta i na osnovu pokazivawa instrumenata, u normalan rad ENP-e:

nama velikih vibracija

temperatura uqa na slivu iz hidro-spojnice ne prelazi 75S

razlika temperatura napojne vode u prestrujnoj cijevi i na usisu ne prelazi 30S

pri dostizawu temperature rashladne vode do 35S otvoriti dovod cirk-vode na

izmjewiva~ toplote.

20. Prema rasporedu sa blok komande otvoriti ventil na liniji oduzimawa napojne vode poslije

1-og stepena pumpe, na ubrizgavawe u me|upregrijawe.

21. Pri pove}awu protoka napojne vode iznad 130 t/h ventil recirkulacije zatvara se dejstvom

blokade, wegovu zatvorenost provjeriti na licu mjesta.

22. U toku eksploatacije ENP kontrolisati rad pritiska na usisnom situ ENP, koji ne smije biti

ve}i od 3 kg/cm2.

23. Vr{iti neprekidno pra}ewe rada ENP, pratiti vibracije agregata, optere}ewe elektro

motora, sistem podmazivawa le`ajeva, odsustvo curewa i zaptivawe. Pri sim promjenama

u re`imu rada napojnog ure|aja pa`qivo pregledati pokazivawa kontrolno-mjernih

instrumenata i uvjeriti se da se wihova pokazivawa nalaze u dozvoqenim granicama.

24. Ne dozvoqavati pove}awe protoka ENP iznad 700 m3/h.

25. Pretiti optere}ewe elektro motora ENP, ja~ina struje ne smije prelaziti 900 A.

26. U slu~aju pojave curewa u sistemu za hla|ewe rotora i statora, elektro motora i

dospijevawa vode na napotaj elektro motora, odmah iskqu~iti ENP i rastaviti wenu

elektro-{emu; ponovni start mo`e se izvr{iti samo nakon otklawawa curewa, provjere

izolacije elektro motora i pa`qivog pregleda.

4-44 TURBINSKO UQE I UZROCI OBVODWEWA UQA

1. Pri eksploataciji energetskih uqa treba biti obezbije|en:

pouzdan rad tehnolo{kih sistema sa opremom napuwenom uqem;

odr`avawe eksploatacionih svojstava uqa;

skupqawe iregeneracija izra|enih uqa u ciqu ponovnog kori{}ewa u prethodne

namjene.

2. Sva energetska uqa moraju imati sertifikat kvaliteta ili paso{ i moraju se podvrgnuti

laboratorijskoj analizi u ciqu odre|ivawa wihovih karakteristika prema standardu. Uqa

koja ne odgovaraju zahtjevima standarda prema kojima su proizvedena ne smiju se

upotrebqavati.

3. Turbinsko uqe za parne turbine, elektro i turbo napojne pumpe mora zadovoqiti sqede}e

norme:

a) Naftno uqe

Kiselinski broj - ispod 0,3 mg KOH na 1 g uqa;

Vode, prqav{tine, mehani~kih primjesa - ne smije biti (odre|uje se vizuelno)

Rastvorenog taloga ne smije biti (odre|uje se pri kiselinskom broju uqa 0,1 mg KOH

na 1 g uqa i vi{e)

Termokiselinska stabilnost za uqe Tn - 22 S (kiselinski broj - ne iznad 0,8 mg KOH na

1 g uqa)

Uslovi oksidacije uqa: ispitna temperatura 1205S; vrijeme 14 ~asova; brzina

dovo|ewa kiseonika 2000 m3/min.

44

Termokiselinska stabilnost uqa odre|uje se jedanput godi{we pred po~etak

jesensko-zimskog maksimuma za uqe (ili wihove smjese) sa kiselinskim brojem 0,1 mg

KOH na 1 g uqa i vi{e.

Za uqa iz uqnih sistema elektro i turbo napojnih pumpi ovaj pokazateq se ne odre|uje.

b) Regulaciono sinteti~ko uqe:

Kiselinski broj - ne iznad 1 mg KOH na 1 g uqa;

Sadr`aj oksida restvorqivih u vodi - ne iznad 0,4 mg KOH na 1 g uqa;

Maseni talog mehani~kih primjesa - ne iznad 0,01%;

Promjena viskoziteta - ne iznad 10% po~etne vrijednosti za te{ka uqa;

Sadr`aj rastvorenog taloga (prema procedurama BTI) - promjena opti~ke prozra~nosti

- ne iznad 25% (odre|uje se pri kiselinskom broju uqa 0,7 mg KOH na 1 g uqa i vi{e).

Regulaciona sinteti~ka uqa, koja su dostigla grani~ne eksploatacione karakteristike

kiselinskog broja, moraju biti otpremqena proizvo|a~u radi regeneracije kvaliteta.

Eksploatacija vatrootpornih uqa mora se vr{iti u skladu sa zahtjevima specijalne

instrukcije.

4. U toku skladi{tewa i eksploatacije turbinsko uqe se mora periodi~no kontrolisati

vizuelnim pregledom i skra}enom analizom

Skra}ena analiza naftnog uqa obuhvata: odre|ivawe kiselinskig broja; prisustvo

mehani~kih primjesa, prqav{tine i vode.

Skra}ena analiza vatrootpornog uqa obuhvata:

Odre|ivawe kiselinskog broja; sadr`aj oksida rastvorqivih u vodi; prisustvo vode;

odre|ivawe koli~inskog sadr`aja mehani~kih primjesa ekspres-metodom. Vizuelna

kontrola uqa podrazumjeva provjeru uqa po spo`a{wem izgledu na prisustvo vode,

prqav{tine i mehani~kih primjesa radi dono{ewa odluke o wegovom pre~i{}avawu.

5. Periodi~nost vr{ewa skra}ene analize turbinskog uqa je sqede}a:

Uqa Tn - 22 S (TU 38.101.821-83) - ne kasnije od jednog mjeseca nakon ulivawa u

uqni sistem i daqe u toku eksploatacije najmawe jedanput u dva mjeseca pri

kiselinskom broju - 0,1 mg KOH na 1 g uqa i najmawe jedanput mjese~no pri

kiselinskom broju ve}em od 0,1 mg KOH na 1 g uqa.

vatrootporna uqa - ne kasnije od jedne nedeqe od po~etka eksploatacije i daqe

najmawe jedanput u dva mjeseca pri kiselinskom broju 0,5 mg KOH na 1 g uqa i

najmawe jedanput u tri nedeqe pri kiselinskom broju 0,5 mg KOH na 1 g uqa.

6. Vizuelnu kotrolu uqa koje se koristi za parne turbine i turbo-pumpe, treba vr{iti jedanput

dnevno.

7. Na elektrani se mora ~uvati stalna rezerva naftnog turbinskog uqa u koli~ini jednakoj (ili

ve}oj) od zapremine uqnog sistema agregata i rezerva za dosipawe od 45 - dnevnih

potreba.

Stalna rezerva vatrootpornog turbinskog uqa mora biti ve}a ili jednaka godi{woj potro{wi

za dosipawe za jedan turbo-agregat.

8. Kontrolu kvaliteta svje`ih i eksploatacionih energetskih uqa, davawe podataka o primjeni

uqa, kao i formirawe grafikona wihove kontrole, a tako|e tehni~ko rukovo|ewe

tehnologijom obrade, mora vr{iti hemijsko-tehnolo{ki pogon.

OBVODWEWE UQA

Dospijevawe vode u uqe je dosta rasprostrawena pojava pri eksploataciji parnih

turbina. Naj~e{}e do toga dolazi prilikom naru{avawa re`ima rada krajwih zaptivawa. Kada

je pritisak pare koja se dovodi za zaptivawe visok, ona izlazi u atmosferu i kroz uqna

zaptivawa dospijeva u uqe. Para mo`e dospjeti u uqe i zbog naru{enog rada ejektora

zaptivawa. Pored toga uqe posjeduje neku hidroskopnost, to jest ima sposobnost aprorpcije

45

vodene pare iz okolne sredine. Para, kada dospije u uqe se kondenzuje i obvodwava ga. Pri

naru{ewu rada vodenih zaptivawa napojnih pumpi, voda ulazi du` vratila i dospijeva u uqe.

Ukoliko se voda ne pomije{a sa uqem, ona pada na dno uqnog rezervoara, odakle se mo`e

odvojiti kroz drena`ni cjevovod (sliv vodenog taloga).

Pri obvodwewu, u uqu se formiraju postojane uqno-vodene emulzije.

Prilikom obvodwewa, pove}ava se viskozitet uqa i pogor{avaju uslovi cirkulacije uqa u

cjevovodima; smawuje se pouzdanost rada le`ajeva. Voda u emulziji ima za posqedicu

stvarawe oksida u uqu; koroziju dijelova koji se podmazuju i ~itavog uqnog sistema; emulzija

je dobar prenosnik abrazivnih primjesa. Iz tog proizilazi da uqe mora imati sposobnost

deemulgacije. Pokazateq deemulgacione sposobnosti uqa je vrijeme deemulgacije koje se

odre|uje na sqede}i na~in: 20 ml vode i 100 ml uqa nalije se u mjerni cilindar zapremine 250

ml, a zatim se propu{ta para u trajawu 10 minuta. Prati se stawe uqovodene emulzije u

cilindru. Vrijeme za koje se odvoji voda od uqa zove se vremenom deemulgacije. Vrijeme

deemulgacije uqa ima veliki uticaj na konstruktivnu izvedbu uqnog sistema. Zapremina uqnog

rezervoara odre|uje se tako da bi se uqe, uz zadani protok uqnih pumpi, dovoqno dugo

nalazilo u rezervoaru kako bi se iz wega odvojila voda, to jest najmawe 8 minuta.

^isto uqe, bez primjese - uvijek ima boqe deemulgacione osobine nego to isto uqe ukoliko je

ono prqavo i sa oksidima.

Radi spre~avawa obvodwewa uqa potrebno je:

a) Pratiti rad zaptivawa osnovne turbine i pogonske turbine napojne pumpe ne

dozvoqavaju}i izbijawe pare iz zaptivawa; kontrolisati pritisak pare koja se dovodi u

kolektor i na svako zaptivawe i pritisak radne smje{e ispred ejektora odsisa sa zaptivawa.

b) Kontrolisati rad vodenih zaptivawa napojnih pumpi, ne dozvoqavaju}i propu{tawe vode;

pratiti pritisak kondenzata koji se dovodi na zaptivawe, a tako|e pratiti re`im rada

cjevovoda za odvodwewe curewa iz zaptivawa.

c) Ne dozvoqavati da pritisak rashladne vode u uqnim hladwacima bude ve}i od pritiska uqa.

Ukoliko se isparavawa i curewa kroz zaptivawa ne mogu sprije~iti promjenom re`ima tada je,

u toku prvog narednog zastoja ili u radu, svrsishodno ugraditi paro - ili vodoodbojne {titove

od "paronita", na vratilo izme|u uqnih i parnih ili vodenih zaptivawa, radi spre~avawa

direktnog udara struje pare ili vode u uqno-odbojne prstenove.

Pri znatnom pove}awu emulacije neophodno je dodati u uqe specijalne deemulziraju}e

primjese )naprimjer, diproksamin-157) u koli~ini do 0,01%. Najboqi efekat se posti`e kada se

primjese dodaju u svje`e uqe.

5-4 NAMJENA, KONSTRUKTIVNA IZVEDBA I PRAVILA

EKSPLOATACIJE KONDENZATNIH PUMPI, SLIVNIH PUMPI

NTZ, EJEKTORSKIH PUMPI I BUSTER PUMPI

Na TE "Gacko" su ugra|ene sqede}e pumpe:

1. Pumpe BOU sistema (KR-I) koje su namjewene za dovod kondenzata iz kondenzatora u

BOU sistem. Pumpa je centrifugirana, vrtikalna, trostepena. Konstruktivna izvedba

obezbje|uje rastere}ewe znatnog dijela aksijalnog optere}ewa koje nastaje pri radu pumpe.

Gorwi le`aj je aksijalno-radijalni, kugli~ni, podmazuje se turbinskim uqem koje

popuwava uqnu kadu koja se hladi tehni~kom vodom. Dowi le`aj je od specijalne bronze i

podmazuje se vodom koja se transportuje. Zaptivawe pumpe je pamu~no-papirna brtva,

ima dovod vode za hla|ewe i zaptivawe vratila pumpe. Tip pumpe je KSV-500-85 gdje je:

500 - protok m3/h; 85 - potis u mVS i broj obrtaja u minuti - 985; snaga motora - 200 kW;

napon - 380 V; smjer obrtaja - u smjeru kazaqke na satu ukoliko gledamo sa strane el.

motora.

46

2. Kondenzatne pumpe (KR-II) namijewene su za dovod pre~i{}enog kondenzata od BOU

sistema u dearator, kroz regeneraciju niskog pritiska. Pumpa je vertikalnog tipa, sa

unutra{wim i vawskim ku}i{tem, centrifugalna, ~etverostepena. Konstruktivna izvedba

pumpe obezbje|uje rastere}ewe znatnog dijela aksijalnog optere}ewa koje se javqa pri

radu pumpe. Gorwi le`aj je aksijalni, kugli~ni, podmazuje se turbinskim uqem koje

popuwava uqnu kadu le`aja. Ku}i{te le`aja ima vodeno hla|ewe. Dowi le`aj je radijalni, od

specijalne bronze, podmazuje se vodom. Zaptivawe pumpe je meka pamu~no-papirna

brtva, izme|u ~ijih slojeva su postavqeni prstenovi koji formiraju komoru u koju se dovodi

kondenzat pod pritiskom 35 kg/cm2 da bi se sprije~ilo podsisavawe vazduha i za hla|ewe

brtve. Ku}i{te pumpe ima u gorwem dijelu odzraku za ispu{tawe zraka. Tip pumpe je

KSV-500-150: protok - 500 m3/h; potis - 150 mVS; broj obrtaja u minuti - 1480; snaga -

272 kW; napon - 6000 V; smjer vrtwe - u smjeru kazaqke na satu gledano sa strane

motora.

3. Slivne pumpe NTZ KSV-200-220: protok - 200 m3/h; potis - 220 mVS; po tehni~koj

izvedbi su apsolutno iste kao prethodne samo {to se rezlikuju po snazi elektro motora.

Namjena slivnih pumpi NTZ je da pri Ne80 MW odvode drena`u pare za grijawe iz

NTZ-2 i liniju osnovnog kondenzata iza NTZ-2.

4. Ejektorske pumpe su namijewene za dovod cirkulacione vode iz potisnih cirk-cjevovoda u

osnovne ejektore turbine, ejektro za PS-115 i filtere FS-250. Ejektorska pumpa je

centrifugalna; jednostepena; sa dvostranim usisom. Ku}i{te pumpe je od livenog gvo`|a.

Le`ajevi su kugli~ni, a wihovo podmazivawe je prstenasto. Uqe se sipa kroz otvore u

gorwem dijelu ku}i{ta le`aja. U ku}i{tu le`aja ima "zmija" za vodeno hla|ewe.

Nivo uqa se kontroli{e prema pokaziva~u nivoa. Sliv prqavog uqa se vr{i kroz dowi otvor

za uzimawe uzoraka. Zaptivawe ventila pumpe je brtveno, brtva je pamu~no-papirna

lojana {wura.

Izme|u prstenova {wure postoji prstenasta komora u koju se dovodi voda iz potisnog

kanala pumpe radi hla|ewa i zaptivawa brtve.

Tip pumpe - 32 D - 19; protok - 4700 m3/h; potis - 33 mVS; broj obrtaja u minuti - 730;

snaga elektro motora - 630 kW; napon - 6000 V; smjer vrtwe - suprotan smjeru kazaqke

na satu ukoliko gledamo sa strane motora.

5. Buster pumpa PD 650 - 160 je namijewena za dovod napojne vode iz deaeratora prema

napojnim pumpama bloka. Protok - 650 m3/h; potis - 158 mVS; snaga motora - 500 kW;

napon - 6000 V; broj obrtaja u minuti - 2975. Pumpa je centrifugalna, horizontalna,

spiralnog tipa, jednopstepena sa radnim kolom dvostranog usisa, Ku}i{te je liveno iz

gvo`|a sa horizontalnim sastavom. Rotor pumpe sastoji se iz vratila i radnog kola od

ner|aju}eg ~elika, rotor pumpe se oslawa na dva klizna le`aja. Aksijalno optere}ewe

rotora prenosi se na aksijalno-radijalni dvoredni kugli~ni le`aj. Podmazivawe le`ajeva je

prstenasto, turbinskim uqem. Za hla|ewe uqa u ku}i{te le`aja su ugra|ene "zmije".

Krajwa zaptivawa su brtvena.

Prilikom eksploatacije navedenih mehanizama posebnu pa`wu treba obratiti na vibracije

mahanizma, wihovo zagrijavawe, stawe i tempwraturu le`ajeva, nivo uqa i wihovu ~isto}u,

razlike pritisaka.

Pumpa mora biti odmah iskqu~ena havarijskim dugmetom u sqede}im slu~ajevima:

ukoliko produ`etak rada pumpe ugro`ava `ivote qudi,

ukoliko se pojavi vatra ili dim iz elektro motora ili le`aja pumpe,

ukoliko se pojave jake vibracije ili metalni udari koji ugro`avaju opremu.

U svim slu~ajevima havarijskog iskqu~ivawa pumpe ma{inista bloka je obavezan provjeriti

ukqu~ewe rezervne pumpe dejstvom AVR ili istu iskqu~iti ru~no.

47

Pomo}nik ma{iniste turbine, poslije iskqu~ivawa pumpe je obavezan uvjeriti se u to da se

pumpa nije po~ela obrtati u suprotnom smjeru, pregledati pumpu, da li je ukqu~ena dejstvom

AVR i obavijestiti ma{inistu bloka o stawu pumpi.

Pumpa mora biti iskqu~ena uz prethodno ukqu~ivawe u rad rezervne pumpe prilikom:

naglog pove}awa temperature na 75S, jednog od le`ajeva,

ukoliko do|e do velikog zagrijavawa brtve,

ukoliko do|e do idrektnog dospijevawa vode na elektro motor.

5-12 REDOSQED IZVO\EWA U REMONT I UVO\EWA U REZERVU

KP-i I BP-i

1. Pripremu za remont rotacionih mehanizama treba vr{iti u skladu sa uslovima izvo|ewa

radova. Pri tome mehanizam treba iskqu~iti, napon sa elektromotora i elektro pogona

armature skinuti i spojnicu razdvojiti. Zaporna armatura mehanizma (ventili, {iberi) mora

biti u polo`aju koji obezbje|uje bezbjednost izvo|ewa radova. Pogoni za ukqu~ivawe

armature moraju biti osigurani pomo}u lanaca ili drugih ure|aja ili pribora. Na iskqu~enim

pogonima i startnom ure|aju mehanizma moraju biti postavqeni znaci upozorewa koji

zabrawuju dovod napona.

KP-e, BP-e prilikom izvo|ewa u remont moarju biti sigurno iskqu~ene na strani potisa,

usisa i izdrenirane, a za BP-e mora biti iskqu~eno hla|ewe pumpe, nakon ~ega se zatvara

armatura na dovodu kondenzata za zaptivawe pumpe.

Prilikom izvo|ewa u remont KP-e poslije zatvarawa ventila na potisu pristupa se

zatvarawu ventila na usisu. Tada treba kontrolisati pritisak u pumpi i ukoliko se pojavi

zna~ajnije propu{tawe ventila na potisu nakon potpunog zatvarawa ventila na usisu,

pumpa ostaje pod punim pritiskom {to dovodi do o{te}ewa ku}i{ta pumpe.

2. U toku probnog ukqu~ivawa rotacionog mehanizma mora biti u funkciji dugme za

havarijsko iskqu~ivawe elektro motora mehanizma.

Pored havarijskog dugmeta mora biti odre|eno lice koje }e pratiti i koje }e prema naredbi

rukovodioca radova iskqu~iti mehanizam.

3. Prije ukqu~ivawa rotacionog mehanizma, kao i prije isprobavawa, mora biti sastavqena

spojnica, postavqeni svi za{titnici rotacionih dijelova, ukloweni upozoravaju}i znaci,

pokupqen alat i materijal i izvedeni qudi sa mjesta radova.

4. Poslije ukqu~ivawa mehanizma, pratiti wegov rad, oslu{nuti, uvjeriti se na osnovu

instrumenata da pumpa stvara radni pritisak, da nema primjedbi u radu le`ajeva i ~isto}i

uqa. Ukoliko nema primjedbi na rad datog mehanizma, treba ga ostaviti da radi 2 sata pod

stalnim nadzorom, poslije ~ega se on mo`e iskqu~iti u rezervu ili ostaviti u stalnom

pogonu.

5-13 POSTUPAK PRI IZVO\UWU U POGONU SA VISOKIM

PO@ARNIM RIZIKOM

1. Prilikom izvo|ewa radova u pogonu sa visokim po`arnim rizikom moraju biti ispo{tovane

mjere protiv-po`arne sigurnosti. Svo osobqe je obavezno kontrolisati proces i poduzeti

organizacione i tehni~ke mjere prilikom gasnog zavarivawa, elektro zavarivawa,

lemqewa, a tako|e topqewa bitumena i smola, vr{ewa vulkanizerskih i drugih po`arno

rizi~nih radova.

48

2. Sva mjesta za vr{ewe zavariva~kih i drugih po`arno rizi~nih radova, koji su vezani za

upotrebu otvorenog plamena i zagrijavawa dijelova do temperature zapaqewa meterijala i

konstrukcije, dijele se na:

stalna mjesta izvo|ewa po`arno rizi~nih radova, koja odre|ena u dijelu pogona,

radionice ili na otvorenim povr{inama i predvi|ena su za te namjene,

privremena mjesta za izvo|ewe zavariva~kih radova koja se odre|uju neposredno u

prostorijama i na opremi ukoliko nema mogu}nosti da se izvadi dio i donese na mjesto

predvi|eno za stalno izvo|ewe zavariva~kih radova.

3. Stalna mjesta za izvo|ewe zavariva~kih i drugih po`arno rizi~nih radova moraju u

potpunosti odgovarati zahtjevima "Instrukcije o mjerama protiv-po`arne sigurnosti pri

izvo|ewu zavariva~kih radova na energetskim objektima". Po`arno rizi~ni radovi na

stalnim mjestima za izvo|ewe tih radova, mogu se vr{iti bez specijalnih dozvola.

4. Izvo|ewe zavariva~kih i drugih opasnih radova mo`e vr{iti osobqe koje je savladalo obuku

i provjeru znawa i instrukcije za protiv-po`arnu sigurnost prilikom izvo|ewa po`arno

rizi~nih radova kao i postoje}ih pravila i drugih granskih normativnih dokumenata

uskla|enih sa zahtjevima za profesionalnu pripremu osobqa koje izvodi te radove.

5. Za vrijeme izvo|ewa zavariva~kih i drugih opasnih radova osobqe mora obavezno

posjedovati uvjerewe elektroprivrede i atast o tehnici protiv-po`arne za{tite kao i dozvolu

za privremeno izvo|ewe radova na konkretnom mjestu.

6. Prilikom izvo|ewa zavariva~kih i drugih opasnih radova na visini (sa merdevina, skela)

moraju biti poduzete mjere za ograni~ewe raspr{ivawa i pada rastopqenog materijala na

zapaqive konstrukcije, opremu, materijale.

Ukoliko je neophodno, posebno na mjestima gdje postoje zapaqivi materijali i kada

prolaze qudi, moraju biti za{ti}ene kote koje se nalaze uni`e i moraju se odrediti qudi koji

}e vr{iti nadgledawe, a tako|e moraju biti istaknuti odgovaraju}i znaci upozorewa.

7. Prilikom izvo|ewa privremenih po`arno rizi~nih radova u zgradama, objektima i na

opremi, ta mjesta moraju biti opremqena sredstvima za ga{ewe po`ara.

Ukoliko u neposrednoj blizini postoji protiv-po`arni ventil, to na wu mora biti postavqeno

protiv-po`arno crijevo sa mlaznicom i provu~ena linija do mjesta izvo|ewa po`arno

rizi~nih radova.

8. U eksplozivno opasnim mjesima po`arno rizi~ni radovi mogu se izvoditi samo u slu~aju

nemogu}nosti wihovog izvo|ewa na mjestima stalnog zavarivawa ili u sredinama koje

nisu opasne u po`arnom smislu.

9. Zabrawuje se izvo|ewe po`arno rizi~nih radova:

ukoliko nisu ispuwene protiv-po`arnr mjere, ne pripremqena sredstva za ga{ewe

po`ara i ne oformqena dozvola za privremeno izvo|ewe tih radova,

ukoliko je neispravna aparatura,

ukoliko na opremi i u blizini ma{inskih konstrukcija (do 20 m) postoje svje`e-obojene

povr{ine ili se obavqa povr{inska za{tita,

u radnoj odje}i i rukavicama, natopqenim zapaqivim te~nostima i masno}ama,

ukoliko su zavariva~ki kablovi o{te}eni, sa lo{om izolacijom ili nisu izolovani na

mjestima spojeva, a tako|e ukoliko wihov presjek ne obezbje|uje dozvoqenu

nominalnu struju,

ukoliko prilikom ukr{tawa zavariva~kih el. kablova sa cjevovodima (posebno sa

zapaqivim gasovima i te~nostima) na mjestima ukr{tawa nije izvr{ena dopunska

izolacija ili visinsko zavje{ewe tih kablova.

10. Prilikom havarija, privremeni zavariva~ki i drugi po`arno rizi~ni radovi moraju se vr{iti

pod neposrednim nadzorom rukovodioca smjene ili drugog odgovornog in`ewera tog

pogona kojeg on odredi.

Formirawe dozvole u tome slu~aju nije potrebno, ali se moraju ispo{tovati sve

protivpo`arne mjere radi izbjegavawa po`ara i vr{iti nadzor od strane odgovaraju}eg

nadzora lica.

49

11. Zabrawuje se upotreba plinskih boca i druge aparature za izvo|ewe zavarivawa i gasnog

rezawa, neposredno u eksplozivno opasnim sredinama, postrojewima kablovskim

objektima.

12. Zabrawuje se izlagawe plinskih boca du`em direktnom djelovawu sun~evih zraka, a tako|e

zagrijavawu od drugih izvora toplote.

13. Zabrawuje se upotreba otvorenog plamena za progrijavawe zamrznutih cjevovoda,

postrojewa unutar zgrade i objekta koji su smje{teni bli`e od 3 m od zapaqivih

konstrukcija ili po`arno-opasne opreme.

14. Zabrawuje se, u zgradama izga|enim od metalno oblo`ene konstrukcije sa sagorivom

polimernom izolacijom, na tim konstrukcijama vr{iti zavarivawe kao i druge

po`arno-opasne radove.

15. Zabrawuje se izvo|ewe zavariva~kih radova na panelima metalno oblo`enih konstrukcija

sa sagorivom polimernom izolacijom radi demonta`e ili pri~vr{}ewa tih panela ili

prosijecawa otvora za ugradwu drugih dijelova ili ure|aja.

74 POSTUPCI OSOBQA PRI HAVARIJSKOM ISKQU^EWU BLOKA

1. Havarije se dijele na havarije energosistema, elektrane i pogona. Ukoliko do|e do havarije,

tada operativno ekspoataciono osobqe treba da se pridr`ava sqede}ih osnovnih pravila:

a) Na osnovu pokazivawa instrumenata i vawskih pojava ta~no razjasniti karakter

pojave.

b) [to br`e poduzeti mjere za otklawawe opasnosti za qude i opremu; u slu~aju opasnosti

iskqu~iti ugro`eni dio ili blok u cjelini; ukoliko nema opasnosti treba poduzeti mjere

za uspostavqawe normalnog rada opreme.

c) Za vrijeme likvidacije havarije djelovati brzo i ta~no.

Zbuwene i nepromi{qene aktivnosti mogu pove}ati obim havarije.

d) Ne ostavqati svoje radno mjesto nazavisno od toga, na kojem dijelu se dogodila

havarijska situacija, ukoliko to ne ugro`ava `ivot ili zdravqe.

e) Ni za minutu ne odugovla~iti aktivnosti za likvidaciju havarije, obavijestiti vi{eg

rukovodioca o slu~aju.

f) Ta~no i besprijekorno izvr{iti sve naredbe rukovodioca za likvidaciju havarije.

g) Prisustvo lica na mjestu havarije, koja ne u~estvuju u likvodaciji havarije je

zabraweno.

h) Remontni radovi u zoni havarije se brzo prekidaju i remontno osobqe se udaqava.

2. Procesi, koji nastaju u slu~aju havarije se odvijaju veoma brzo i wihov broj je tako veliki

da osobqe nema vremena da ih sagleda i donese ispravno rje{ewe i izvr{iti neophodne

aktivnosti.

Zato se an savremenom nivou razvoja energetike normalno havarijsko iskqu~ivawe

opreme vr{i tehnolo{kim za{titama.

Rad za{tita se obavqa uz svjetlosne i zvu~ne signale.

Na osnovu tih signala, a tako|e prema pokazivawu instrumenata osobqe je du`no partiti

ispravost izvr{ewa operacija za iskqu~ivawe opreme, ne ometaju}i u rad za{tita.

Ukoliko za{tita otka`e operativno osobqe je du`no samostalno izvr{iti sve te operacije

koje je trebala izvr{iti za{tita.

Isto tako, osobqe moar biti stalno spremno za otklawawe havarije. Potrebno je stalno

poboq{avati tehni~ki nivo, temeqito prou~avati konstrukciju i tehnolo{ke procese rada

opreme i ternirati se u likvidaciji havarijskih situacija.