Instrukcije iz kemije i biologije

Pomoć u učenju i savladavanju gradiva iz kemije i biologije (osnovna i srednja škola, fakulteti, pripreme za državnu maturu)...pomoć u savladavanju ostalih predmeta osnovne škole (matematika, fizika, zemljopis i slično)... mob: 097 796 7365Početna stranicaKemijaBiologijaBiološki leksikonDodatakVažniji laboratorijski priborpetak, 14. listopada 2011.Instrukcije iz kemije Instrukcije iz kemije SIMBOLI

Prvi počeci sustavnog označavanja kemijskih elemenata postojali su već u starih Grka i Kineza.

Napredak u označavanju elemenata učinio je John Dalton uvodeći simbol za svaki atom. Formula spoja bila je sastavljena od onoliko simbola koliko elemenata ima u molekuli.

Dalton 1808.

John Dalton (1766.-1844.) - engleski kemičar, osnivač atomske teorije

Današnji način označavanja elemenata predložio je J.J. Berzelius.Svaki element označen je simbolom koji se sastoji od jednog ili dva slova. Ona potječu od latinskog imena elementa. Prvo slovo je veliko, a drugo malo.

J.J. Berzelius (1779.-1848.) - švedski kemičar, otkrio je cezij, selenij i torij

Simbol prikazuje vrstu elementa (kvalitativno značenje), ali ima i kvantitativno značenje jer označuje jedan atom tog elementa.

Objavio/la Tvrtko u 22:15 0 komentari Pošalji ovo e-poštom Blogiraj ovo!

Podijeli na usluzi TwitterPodijeli na usluzi Facebook Oznake: Kemija subota, 8. listopada 2011.Instrukcije iz kemije Instrukcije iz kemije KEMIJSKE PROMJENE

Promjene tvari mogu biti fizičke i kemijske.

• Fizičke promjene su promjene pri kojima jedna tvar ne prelazi u drugu, novu tvar (npr. prijelazi iz jednog agregatnog stanja u drugo, mijenjanje vanjskog oblika tvari).

• Kemijske promjene su sve promjene u kojima iz jedne ili više tvari nastaju nove tvari ili se složene tvari rastavljaju na jednostavnije.

Kemijska reakcija je događaj pri kojem dolazi do pregrupiranja kemijskih veza. Razaraju se postojeće i stvaraju nove uz sudjelovanje valentnih elektrona.

Kemijska jednadžba je opis jedne kemijske pretvorbe na atomskoj (odnosno molekulskoj, ionskoj) razini.

Zakon o očuvanju masaUkupna masa tvari koje nastaju kemijskom reakcijom jednaka je ukupnoj masi tvari koje ulaze u kemijsku reakciju.

Svaka kemijska promjena može se ispitivati kvalitativno i kvantitativno.

• Kvalitativnim praćenjem kemijske promjene utvrđuje se koje su tvari sudjelovale u reakciji.• Kvantitativnim praćenjem kemijske reakcije utvrđuje se množina, odnosno masa tvari koje su sudjelovale u reakciji.

Objavio/la Tvrtko u 17:23 0 komentari Pošalji ovo e-poštom Blogiraj ovo!Podijeli na usluzi TwitterPodijeli na usluzi Facebook Oznake: Kemija

subota, 18. lipnja 2011.Instrukcije iz kemije - Osnove kemijskog računa Instrukcije iz kemije - Osnove kemijskog računa Zadaci

1. a) Odredi maseni udio kisika u željezovom (III) oksidu.b) Izračunaj masu kisika ako je masa željezovog (III) oksida 2,0 kg.

m (Fe2O3) = 2,0 kgw (O) = ?m (O) = ?

a) Jedna formulska jedinka željezovog (III) oksida (Fe2O3) sastoji se od 2 atoma željeza i 3 atoma kisika.Relativna molekulska masa spoja je:

Mr (Fe2O3) = 2 Ar (Fe) + 3 Ar (O) = 159,7

Maseni udio kisika je:

b) Prema izrazu za maseni udio vrijedi da je:

2. Brom se sastoji od dvaju izotopa: maseni udio 79 Br je 50,69%, a relativna atomska masa 78,9183. Ostatak je 81Br s relativnom atomskom masom 80,9163.Izračunaj relativnu atomsku masu prosječnog atoma broma.

Ar (Br) = ?

w (79Br) = 50,69 = 0,5069Ar (79Br) = 78,9183w (81Br) = 1 – 0,5069 = 0,4931Ar (81Br) = 80,9163

Relativna atomska masa prosječnog atoma broma je:Ar (Br) = w (79Br) × Ar (79Br) + w (81Br) × Ar (81Br) = 0,5069 ×78,9183 + 0,4931 × 80,9163 = 79,904

3. Izračunaj molarnu masu srebra ako je masa atoma srebra 1,79 × 10-22 g.

m (Ag) = 1,79 × 10-22 gN (Ag) = 1M (Ag) = ?

4. Izračunaj relativnu molekulsku masu sulfatne kiseline (H2SO4).

Mr (H2SO4) = ?

Mr (H2SO4) = 2 × Ar (H) + Ar (S) + 4 × Ar (O) = 2 × 1,008 + 32,06 + 4 × 16,00 = 98,1

Objavio/la Tvrtko u 20:28 0 komentari Pošalji ovo e-poštom Blogiraj ovo!Podijeli na usluzi TwitterPodijeli na usluzi Facebook Oznake: Kemija, Zadaci iz kemije petak, 11. ožujka 2011.Instrukcije iz kemije

Osnove kemijskog računa

Maseni udio

Sastav smjese ili kemijskog spoja iskazujemo masenim udjelom.Maseni udio je omjer mase jedne komponente i ukupne mase uzorka.

w(x) – maseni udiom(x) – masa komponentem – masa uzorka

Relativna atomska masa

Relativna atomska masa (Ar) nekog atoma je broj koji kazuje koliko je puta masa nekog atoma veća od 1/12 mase atoma izotopa ugljika– 12 (12C).

Ar(x) – relativna atomska masama – masa atomau – unificirana atomska jedinica maseu = 1,6605 × 10-27 kg

Relativna molekulska masa

Relativna molekulska masa (Mr) je broj koji pokazuje koliko je puta masa molekule ili formulske jedinke veća od unificirane atomske jedinice mase.

Mr – relativna molekulska masamf – masa molekuleu – unificirana atomska jedinica mase

Množina tvari

Mol je jedinica za množinu tvari.Mol je množina uzorka koji sadrži onoliko jedinki koliko ima atoma u 0.012 kg ugljika– 12. Taj broj je poznat kao Avogadrov broj (6,022 × 1023).Množina tvari (n) je omjer broja jedinki i Avogadrove konstante.

n(x) – množina tvariN – broj jedinkiL – Avogadrova konstanta L = 6,022 × 1023 mol-1

Molarna masa

Molarna masa (M) karakterizira čistu tvar, a određena je omjerom mase i množine tvari.

M(x) – molarna masam(x) – masa tvarim(x) – množina tvari

Standardni molarni volumen

Vθm – standardni molarni volumenVθm = 22,4 dm3 mol-1Vθ – volumen tvari pri standardnim uvjetiman(x) – množina tvari

Objavio/la Tvrtko u 17:02 3 komentari Pošalji ovo e-poštom Blogiraj ovo!Podijeli na usluzi Twitter

Podijeli na usluzi Facebook Oznake: Kemija subota, 5. ožujka 2011.Instrukcije iz kemije Instrukcije iz kemije Kristali

Ionski kristali• tvrdi i kruti• visoko talište i vrelište• dobro topljivi u vodi i drugim polarnim otapalima• pri sobnoj temperaturi u čvrstom stanju• pokretljivi ioni u talini i otopini provode električnu struju

Molekulski kristali• mekani• nisko talište i vrelište• uglavnom netopljivi u vodi, dobro topljivi u organskim otapalima• najčešće plinovi i tekućine, a ako su čvste tvari lako su hlapljive• izloatori jer nema električki nabijenih čestica

Atomski kristali

Dijamant• velika tvrdoća• visoko talište u vrelište• praktično netopljiv u svim otapalima• pri sobnoj temperaturi u čvrstom stanju• izolator jer nema slobodnih elektrona

Grafit• mekan• visko talište i vrelište• praktično netopljiv u svim otapalima, topljiv u tekućim metalima• pri sobnoj temperaturi u čvrstom stanju• dobar vodič električne struje jer između slojeva postoje delokalizirani elektroni

Kristali metala• tvrdi i kovki• visoko vrelište i talište• topljivi samo u tekućim metalima• pri sobnoj temperaturi u čvrstom stanju osim žive

• dobri vodiči električne struje u čvrstom i tekućem stanju jer su elektroni u kristalu metala pokretljivi Objavio/la Tvrtko u 18:13 0 komentari Pošalji ovo e-poštom Blogiraj ovo!Podijeli na usluzi TwitterPodijeli na usluzi Facebook Oznake: Kemija nedjelja, 27. veljače 2011.Instrukcije iz kemije

Polimorfija

Polimorfija je pojava da se ista tvar pojavljuje u više kristalnih oblika pri promjeni vanjskih uvjeta (temperature i tlaka.

Kalcijev karbonat (CaCO3), ovisno o uvjetima koji vladaju pri procesu kristalizacije, može se pojavit kao kalcit (trigonska modifikacija) ili kao aragonit (rompska modifikacija).

Kalcit

Aragonit

Uzrok polimorfije je u promjeni međusobnog raspreda atoma, molekula ili iona. Polimorfija se može temeljiti i na promjeni tipa kemijske veze.

Kositar je pri sobnoj temperaturi i višim temperaturama tipičan metal (srebrnobijeli metal male tvrdoće, izvanredno kovak, može se valjati u u vrlo tanke listiće – staniol).Snižavanjem temperature ispod 13ºC metalna modifikacija kositra prelazi u sivu nemetalnu modifikaciju.

Kositar

Atomi u kristalnoj strukturi sivog kositra vezani su kovalentnim vezama. U ovakvom obliku kositar se može lagano usitniti u prah (kositrena kuga).

Objavio/la Tvrtko u 20:12 0 komentari Pošalji ovo e-poštom Blogiraj ovo!Podijeli na usluzi TwitterPodijeli na usluzi Facebook

Oznake: Kemija četvrtak, 10. veljače 2011.Instrukcije iz kemije - Vrste kristala III Instrukcije iz kemije - Vrste kristala III Kristali metala

Građevne jedinice u kristalima metala su njihovi atomi, odnosno ioni i izdvojeni elektroni.Sila koja djeluje na atome metala u kristalnoj rešetki uzrokovana je uzajamnim djelovanjem metalnih iona i zajedničkog elektronskog oblaka.Od 65 metala samo 9 ima posebnu kristalnu strukturu (Mn, Ga, In, Sn, Hg, Pa, U, Np, Pu).Većina metala tvori guste slagaline (plošno centrirana kubična slagalina, heksagonska slagalina, volumno centrirana kubična slagalina.

Bakar, srebro i zlato kristaliziraju u kubičnom sustavu. Elementarna ćelija je plošno centrirana kocka.

Na vrhovima se nalazi 8 atoma, a u sredini svake od šest ploha nalazi se jedan atom. Kako se ti atomi dijele sa susjednim ćelijama; može se zaključiti da elementarna ćelija plošno centrirane kocke ima ukupno 4 atoma.U plošno centriranom kubičnom sustavu kristaliziraju Ca, Ni, Pt, Cu, Ag, Au.

Svi alkalijski metali imaju volumno centriranu kubičnu slagalinu.

Ukupan broj atoma u elementarnoj ćeliji volumno centrirane kocke je 2.U volumno centriranom kubičnom sustavu kristaliziraju svi alkalijski metali kao i Fe, W, V, Cr.

Elementi 12. skupine periodnog sustava cink i kadmij kristaliziraju u heksagonskom sustavu. Elementarna ćelija je heksagonska prizma kojoj pripada 6 atoma.

Metali pretežno imaju visoka tališta i vrelišta, dobri su vodiči topline i elektriciteta; mogu se kovati, valjati i izvlačiti u žice. Metalnog su sjaja i netopivi u otapalima, topljivi samo u tekućim metalima.Karakteristična svojstva metala posljedica su metalne veze između atoma.

Objavio/la Tvrtko u 19:39 0 komentari Pošalji ovo e-poštom Blogiraj ovo!Podijeli na usluzi Twitter

Podijeli na usluzi Facebook Oznake: Kemija ponedjeljak, 7. veljače 2011.Instrukcije iz kemije - Vrste kristala II Instrukcije iz kemije - Vrste kristala II

Molekulski kristali

Molekulski kristali izgrađeni su od molekula između kojih djeluju slabe van der Waalsove sile.

Takve kristale grade halogeni elementi pri dovoljno niskim temperaturama.

Molekulski kristali su kristali sumpora građeni od molekula S8.

Kristali fosfora građeni su od molekula P4.

Pri temperaturi od -57,6°C molekulske kristale gradi i ugljikov (IV) oksid (kristalizira u plošno centriranu kubičnu rešetku).

Zbog stabilne elektronske konfiguracije valentne ljuske, atomi plemenitih plinova se međusobno ne spajaju u molekule.U tekućem i čvrstom stanju nastaju inducirani dipoli koji uzrokuju vezanje. Pri vrlo niskim temperaturama plemeniti plinovi prelaze u čvrsto stanje i grade plošno centriranu kubičnu rešetku (građenu od atoma).

Kristali molekulske strukture su mekani, netopljivi ili slabo topljivi u vodi, a topljivi u organskim otapalima.Kako nemaju slobodnih iona, niti slobodnih elektrona; ne provode električnu struju.

Objavio/la Tvrtko u 21:19 0 komentari Pošalji ovo e-poštom Blogiraj ovo!Podijeli na usluzi TwitterPodijeli na usluzi Facebook

Oznake: Kemija subota, 29. siječnja 2011.Instrukcije iz kemije - Vrste kristala II Instrukcije iz kemije - Vrste kristala II Atomski i molekulski kristali

To su kristali u kojima su atomi povezani kovalentnom vezom. Građevni elementi atomskih kristala su atomi, a molekulskih molekule.

Atomski kristali

Alotropija – je pojava da se ista tvar javlja u dva ili više strukturna oblika.

Alotropske modifikacije ugljika su dijamant, grafit i fuleren.Razlike u svojstvima uzrokovani su različitim rasporedom ugljikovih atoma unutar kristala.

Dijamant je alotropska modifikacija ugljika. U kristalu svaki je atom ugljika povezan kovalentnim vezama s četiri susjedna ugljikova atoma. Cijeli kristal predstavlja jednu veliku molekulu.Zbog jakih veza unutar kristala dijamant je najtvrđa poznata tvar, najbolji električni izolator; te je teško taljiv.

U kristalu grafita atomi ugljika vezani su kovalentnim vezama tako da tvore ravne slojeve. Unutar sloja svaki je atom vezan sa tri susjedna atoma čineći šesteročlane prstenove.Od četiri elektrona u valentnoj ljusci tri stvaraju jake kovalentne veze, a četvrti je delokaliziran (pripada cijelom sloju čineći elektronski oblak). Između slojeva su slabe van der Waalsove sile.Zbog delokaliziranih elektrona grafit provodi električnu struju.Zbog slabih privlačnih sila između slojeva grafit je mekan.

U molekuli fulerena (C60) ugljikovi su atomi razmješteni tako da čine dvadeset šesterokuta i dvanaest peterokuta koji pokrivaju površinu kugle (slično površini nogometne lopte).Pri niskom temperaturama ako mu se doda malo kalija, cezija ili rubidija provodi električnu struju bez otpora.Supravodljivost je stanje tvari pri kojem nema električnog otpora.Čisti C60 je po svojim svojstvima sličan dijamantu, izrazito tvrd, izolator.

Čađa je amorfni oblik ugljika.

Objavio/la Tvrtko u 23:13 0 komentari

Pošalji ovo e-poštom Blogiraj ovo!Podijeli na usluzi TwitterPodijeli na usluzi Facebook Oznake: Kemija petak, 28. siječnja 2011.Instrukcije iz kemije - Vrste kristala Instrukcije iz kemije - Vrste kristala Fizička svojstva kristala ovise o načinu slaganja atoma, molekula ili iona u kristalu.

S obzirom na vrstu građevnih elemenata u kristalu razlikuju se:• ionski kristali• molekulski kristali• atomski kristali• kristali metala

Ionski kristali

Građevni elementi su ioni.Omjer polumjera kationa i aniona određuje vrstu kristalne rešetke.

Koordinacijski broj je broj iona suprotnog naboja koji se u ionskom kristalu nalaze oko središnjeg iona.Model ionske rešetke NaCl

Zbog jakih privlačnih sila između iona tališta i vrelišta su visoka.Taline ionskih spojeva dobro provode električnu struju, dok je ionski spojevi u čvrstom stanju ne provode.

Većina ionskih kristala se dobro otapa u vodi (polarno otapalo), a njihove otopine dobro provode električnu struju zbog slobodnog gibanja iona. Pri otapanju ioni se okružuju molekulama vode (hidratiziraju).

Ionski kristali pokazuju svojstvo kalavosti.Kalavost – kristali se lome smjerom određene plohe ako se na njih djeluje mehaničkom silom (amorfne tvari ne pokazuju kalavost već se pri udarcu lome nepravilno).

Kada se vanjskom silom djeluje na kristal međusobno se pomiču čitavi slojevi u kristalu. Zbog takvih pomaka istoimeni naboji će se naći jedan pokraj drugog. Doći će do pucanja zbog odbojnih sila između istovrsnih naboja. Objavio/la Tvrtko u 01:03 0 komentari Pošalji ovo e-poštom

Blogiraj ovo!Podijeli na usluzi TwitterPodijeli na usluzi Facebook Oznake: Kemija utorak, 25. siječnja 2011.Instrukcije iz kemije - Kristalni sustavi Instrukcije iz kemije - Kristalni sustavi Elementi simetrije i kristalni sustavi

Ravnina simetrije je zamišljena ravnina koja dijeli kristal na dvije zrcalno jednake polovine.Broj ravnina simetrije u pojedinim vrstama kristala je različit.

Os simetrije je zamišljeni pravac koji prolazi središtem kristala i oko kojeg možemo zakretati kristal za određeni broj stupnjeva da dođe u položaj jednak početnom položaju.

Centar simetrije je zamišljena točka unutar kristala koja je jednako udaljena od dvije nasuprotne, istovrsne i paralelne plohe.

S obzirom na kombinaciju i broj elemenata simetrije kristale možemo podijeliti u 32 kristalna razreda.

Kristalografske osi određuju oblik kristala. To su zamišljeni pravci koji se sijeku u središtu kristala, a odgovaraju prostornom koordinatnom sustavu. Prema njima se kristali mogu svrstati u sedam osnovnih kristalnih sustava.

Pravilan raspored građevnih elemenata u kristalu može se prikazati modelom prostorne kristalne rešetke.

Elementarna ćelija kristalne rešetke je najmanji dio u kristalnoj strukturi koji se periodički ponavlja duž kristalografskih osi. Nizanjem elementarnih ćelija u prostoru nastaje kristal.

Kristalni sustavi

U kubičnom sustavu postoje tri vrste elementarnih ćelija:• jednostavna• prostorno ili volumno centrirana• plošno centrirana

Različita svojstva tvari posljedica su različitog razmještaja atoma u prostoru i njihovog broja u elementarnoj ćeliji.

Jednostavna elementarna ćelija

Prostorno ili volumno centrirana elementarna ćelija

Plošno centrirana elementarna ćelija

Objavio/la Tvrtko u 23:30 0 komentari Pošalji ovo e-poštom Blogiraj ovo!Podijeli na usluzi TwitterPodijeli na usluzi Facebook Oznake: Kemija subota, 15. siječnja 2011.Instrukcije iz kemije - Kristali Instrukcije iz kemije - Kristali Čvrste stvari mogu biti amorfne i kristalne.

AMORFNE TVARIAmorfne tvari nemaju pravilnu unutarnju građu i ne smatra ih se pravim čvrstim tvarima, već jako pothlađenim tekućinama. Nemaju određeno talište, pri zagrijavanju postupno mekšaju dok se ne rastale (staklo, vosak).

Struktura stakla

KRISTALIKristal je pravilno geometrijsko tijelo pravilne unutarnje građe, omeđeno ravnim, međusobno okomito i koso položenim plohama.

Objavio/la Tvrtko u 00:28 0 komentari Pošalji ovo e-poštom Blogiraj ovo!Podijeli na usluzi TwitterPodijeli na usluzi Facebook Oznake: Kemija petak, 7. siječnja 2011.

Instrukcije iz kemije - Kemijske veze Instrukcije iz kemije - Kemijske veze

Metalna vezaMetalnom vezom vežu se atomi metala koji vrlo lako otpuštaju elektrone. Pri tome svi atomi postaju pozitivni ioni koje čvrsto veže jedan oblak delokaliziranih elektrona.

Ionska vezaIonskom vezom vežu se atomi metala koji lagano otpuštaju elektrone i atomi nemetala koji elektrone lako primaju. Nastaju pozitivno i negativno nabijeni ioni među kojima je jaka privlačna sila elektrostatske prirode.

Kovalentna vezaZajedničkim elektronskim parom povezani su istovrsni ili raznovrsni atomi nemetala. Kovalentna veza između raznovrsnih atoma je polarna, a zajednički elektronski par je bliže elektronegativnijem atomu. Objavio/la Tvrtko u 22:46 0 komentari Pošalji ovo e-poštom Blogiraj ovo!Podijeli na usluzi TwitterPodijeli na usluzi Facebook Oznake: Kemija četvrtak, 6. siječnja 2011.Instrukcije iz kemije - Metalna veza Instrukcije iz kemije - Metalna veza Metalna veza je veza između atoma metala.

Osnovna privlačna sila koja djeluje između atoma metala uzrokovana je uzajamnim djelovanjem metalnih iona i zajedničkog elektronskog oblaka. Svi atomi su postali pozitivni ioni koje čvrsto veže jedan oblak delokaliziranih elektrona. Metalna veza nije usmjerena u prostoru.Struktura natrija sa zajedničkim elektronskim oblakom

Preklapanjem orbitala metalnih iona koji se nalaze međusobno vrlo blizu nastaju molekulske orbitale koje nazivamo vrpce ili zone.Razlikuje se valentna i vodljiva vrpca.

U valentnoj vrpci nalaze se valentni elektroni.Iznad nje se prostire vrpca bez elektrona – vodljiva vrpca. Potrebna je zanemarivo mala energija za prijelaz elektrona iz valentne u vodljivu vrpcu.Udaljenost između valentne i vodljive vrpce nije kod svih elemenata jednaka.Kod metala su valentna i vodljiva vrpca vrlo blizu pa energetska barijera (ΔE) za prijelaz elektrona gotovo i ne postoji.

Povećanjem udaljenosti među vrpcama raste energetska barijera, pa je za prijelaz elektrona potrebna veća energija.

Tvari koje slabo provode električnu struju su poluvodiči (npr. silicij, germanij).Porastom temperature poneki elektron iz veze dobiva dovoljno energije za savladavanje energetske barijere i prelazi u vodljivu vrpcu.Osim o temperaturi vodljivost poluvodiča ovisi i o nazočnosti male količine drugih atoma u strukturi. Takve poluvodiče nazivamo poluvodiči sa nečistoćama.Poluvodiči imaju veliku važnost u elektronici jer se rabe za proizvodnju elektroničkih elemenata (diode, tranzistori i sl.).

Tvari kod kojih postoji velika energetska barijera između valentne i vodljive vrpce nazivamo izolatori.Izolatori ne provode elektricitet. Tipična izolatorska svojstva imaju staklo, plastika i guma.

Objavio/la Tvrtko u 03:46 0 komentari Pošalji ovo e-poštom Blogiraj ovo!Podijeli na usluzi TwitterPodijeli na usluzi Facebook Oznake: Kemija Noviji postovi Stariji postovi Početna stranica Pretplati se na: Postovi (Atom) Pretraži ovaj blog

s tehnologijom

Pripreme za državnu maturu Instrukcije iz kemije i biologije za osnovnu, srednju školu (gimnazija i strukovne škole), fakultete, kao i pripreme za državnu maturu, na području Zagreba.mob: 097 796 7365 e-mail: kemibio@gmail.com

O meni Tvrtko Podukom učenika bavim se već 8 godina. U tom razdoblju imao sam prilike raditi s najrazličitijim tipovima učenika s različitim poteškoćama koje su uspješno svladane, a učenici zadovoljili. Ukoliko postoji razlog zbog kojeg trebate pomoć, slobodno me kontaktirajte i probat

ćemo naći najbolje rješenje i prilagoditi program prema mogućnostima i vremenu kojim raspolažete. Mjesto održavanja ovisi o dogovoru i mogućnostima.Prikaži moj čitavi profil SadržajBiologija

1. razred1. Građa stanice2. Biomembrane~ Prolazak tvari kroz membranu~ Plazmoliza i deplazmoliza3. Stanična jezgra~ Nukleinske kiseline~ Udvostručenje DNA~ Mitoza~ Mejoza~ Tijek mejoze I~ Tijek mejoze II4. Plastidi5. Mitohondriji~ Uloga mitohondrija6. Stanični metabolizam

2. razred1. Razdioba živog svijeta2. Virusi

3. Razred1. Krv~ Krvna tjelešca2. Građa biljne stanice~Biljni organeli

Kemija

1. razred1. Građa atoma2. Agregatna stanja3. Atomska masa4. Elektronska konfiguracija5. Periodni sustav elemenata~ Periodičnost svojstava elemenata6. Kemijske veze7. Kovalentna veza

~ Kovalentna veza između istovrsnih atoma~ Kovalentna veza između raznovrsnih atoma~ Usmjerenost kovalentne veze~ Odstupanje od pravila okteta~ Kovalentni i van der Waalsov polumjer~ Elektronegativnost8. Međumolekulske sile~ Vodikova veza9. Ionska veza~ Nastajanje ionske veze~ Valencija10. Metalna veza11. Kristali~ Kristalni sustavi~ Ionski kristali~ Atomski kristali~ Molekulski kristali~ Kristali metala~ Polimorfija~ Kristali12. Osnove kemijskog računa13. Kemijske promjene14. Simboli

Pripreme za državnu maturu

1. Biologija ljetni rok 2010.2. Biologija jesenski rok 2010.3. Kemija ljetni rok 2010.4. Kemija jesenski rok 2010.4. Zadaci iz kemije Slatki oglasi Ručno pleteni šal (30 kn) 097/796 7365 Korisni linkoviPoduka iz kemije i biologijeInstrukcije iz kemije i biologijeRječnik pojmovaSve o državnoj maturiPostani studentDržavna maturaDemo verzija državne maturePeriodni sustav elemenataDobar linkArhiva bloga

► 2010 (50) ▼ 2011 (59) ► siječanj (15) ► veljača (6) ► ožujak (5) ► travanj (4) ► svibanj (4) ► lipanj (8) ► srpanj (5) ► kolovoz (4) ► rujan (4) ▼ listopad (3) Instrukcije iz kemijeInstrukcije iz kemijeInstrukcije iz biologije ► studeni (1) LiteraturaBačić T., Erben R. (1997): Raznolikost živog svijeta, Školska knjiga, ZagrebHabuš S., Tomašić V. (1996.): Opća kemija 1 , Profil, ZagrebIlić S., Zadražil L. (2001.): Školski leksikon biologije , Hinus, ZagrebKrsnik - Rasol M. (1995.): Od molekule do organizma , Školska knjiga, ZagrebNacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, primjeri ispitnih pitanjaPereski A., Sever B. (1996.): Kemija: Zbirka riješenih primjera i zadataka iz opće kemije , Profil, ZagrebSpringer P. O., Pevalek - Kozlina B. (1997.): Biologija 3, udžbenik za 3. razred gimnazije, Profil, Zagreb Instrukcije iz kemije i biologijeInstrukcije iz biologije - VIRUSIInstrukcije iz biologijeInstrukcije iz kemijeInstrukcije iz kemijeInstrukcije iz biologije OznakeBiologija Kemija Pripreme za državnu maturu Pretplatite se na Postovi Svi komentari

Predložak Picture Window. Autor slika u predlošku: MarkCoffeyPhoto. Pokreće Blogger.