Int Studija Otoci

Razvoj irokopojasnog pristupa internetu na otocima: Metodologija i model projektiranjaoujak 2011.

Lator d.o.o. Breenskoga 11 HR-10000 Zagreb Tel: +385 (0) 1 4573831 Fax: +385 (0) 1 4573883 [email protected] www.lator.hr

PRAVNA NAPOMENA: Ova studija, naruena od HAKOM-a i objavljena bez formalne recenzije, ima samo informativni karakter. Sadraj, stavovi i miljenja izneseni u studiji su autorovi i ne predstavljaju nuno stavove HAKOM-a. HAKOM ne preuzima nikakvu odgovornost za bilo kakvu greku ili tetu do koje moe doi koritenjem ove studije. Studija ili njeni dijelovi se mogu slobodno koristiti uz obvezu navo enja izvora. Za dodatne informacije o studiji, za drugi format studije ili za Va komentar na stavove iznesene u studiji moete nas kontaktirati putem naih internetskih stranica i rubrike Pitajte_nas: www.hakom.hr.

Razvoj irokopojasnog pristupa internetu na otocima: Metodologija i model projektiranja

SADRAJ:Izvrni saetak ....................................................................................................................................... 4 1 2 Uvod ............................................................................................................................................... 7 Zemljopisni obuhvat ..................................................................................................................... 8 2.1 2.2 2.3 3 3.1 3.2 4 4.1 NASTANJENI OTOCI ................................................................................................................ 8 ADMINISTRATIVNO-TERITORIJALNI USTROJ .......................................................................... 8 DEMOGEOGRAFSKE ZNAAJKE OTOKA .................................................................................. 9 TEHNOLOGIJE IROKOPOJASNOG PRISTUPA ......................................................................... 12 IROKOPOJASNE USLUGE ..................................................................................................... 16

irokopojasni pristup ................................................................................................................. 11

irokopojasni pristup na hrvatskim otocima ........................................................................... 18 STANJE TELEKOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE I DOSTUPNOST IROKOPOJASNOG PRISTUPA NA OTOCIMA...................................................................................................................... 18 4.2 ISKUSTVA IZ EU-A ............................................................................................................... 19 4.3 KORISNIKA BAZA ............................................................................................................... 19 Metodologija pristupa projektima razvoja irokopojasnog pristupa na hrvatskim otocima 21 5.1 5.2 5.3 5.4 5.5 KATEGORIZACIJA OTOKA ..................................................................................................... 21 POSLOVNI MODELI IZGRADNJE IROKOPOJASNIH MREA NA OTOCIMA............................... 22 KOMBINACIJE POSLOVNIH MODELA, RAZINA USLUGA I TEHNOLOGIJA ............................... 23 AGREGACIJSKA MREA IZME U NASELJA NA OTOCIMA I PREMA KOPNU ............................ 26 HODOGRAM AKTIVNOSTI PRIPREME PROJEKATA ................................................................. 27

5

6

Studijski primjer otok Hvar ................................................................................................... 30

Skraenice ............................................................................................................................................ 34 Reference .............................................................................................................................................. 35 Prilog 1 Popis nastanjenih hrvatskih otoka ................................................................................... 36 Prilog 2 Indeksi razvijenosti jedinica lokalne samouprave koje obuhvaaju otoke ................... 40

Lator d.o.o.

Stranica 2/49


SLIKE:Slika 1 Shematski pregled moguih infrastruktura i tehnologija pristupnih irokopojasnih mrea ... 14 Slika 2 Usporedba poslovnih modela implementacije irokopojasnih mrea na otocima .................. 22 Slika 3 Hodogram aktivnosti pripreme projekta razvoja irokopojasnog pristupa na otocima .......... 27

TABLICE:Tablica 1 Vrste irokopojasnih prikljuaka prema rasponima pristupnih brzina ............................... 12 Tablica 2 Pregled osnovnih karakteristika najzastupljenijih irokopojasnih tehnologija ................... 13 Tablica 3 Pregled potencijalnih skupina korisnika irokopojasnog pristupa na otocima ................... 20 Tablica 4 Kategorizacija otoka prema veliini broju stanovnika .................................................... 21 Tablica 5 Prikaz izvedivih kombinacija poslovnih modela, razina usluga i tehnologija u projektima razvoja irokopojasnog pristupa na otocima ..................................................................... 24 Tablica 6 Podjela naselja na otoku Hvaru po dostupnim razinama irokopojasnih prikljuaka ........ 32 Tablica 7 Procjene visina investicija u infrastrukturu irokopojasnih mrea na otoku Hvaru za skupine naselja 1-3............................................................................................................ 33 Tablica 8 Pregled nastanjenih hrvatski otoka, broj naselja i stanovnika na otocima, pripadnost upanijama i jedinicima lokalne samouprave ................................................................... 36 Tablica 9 Indeksi razvijenosti jedinica lokalne samouprave na otocima ........................................... 40

Lator d.o.o.

Stranica 3/49


Izvrni saetakOvom studijom analizirani su modaliteti provedbe projekata razvoja irokopojasnog pristupa na otocima u Republici Hrvatskoj, kao podrujima na kojima djelomino ili u potpunosti ne postoji dostatan komercijalni interes za izgradnju irokopojasnih mrea od strane operatora elektronikih komunikacija. Slijedom toga, javlja se potreba da jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave preuzmu vodeu ulogu u poticanju izgradnje irokopojasnih mrea na otocima, kroz financiranje i sufinanciranje odgovarajuih projekata ije su pripremne faze analizirane ovom studijom. Republika Hrvatska donijela je 2009. Zakon o regionalnom razvoju, koji uz pripadajue podzakonske akte, prua formalni okvir za poticanje razvoja nedovoljno razvijenih podruja Hrvatske, to obuhvaa i telekomunikacijsku infrastrukturu u tim podrujima. Nastavno na to, istim se zakonodavnim okvirom postavljaju temelji za povlaenje sredstava iz pretpristupnih i strukturnih fondova Europske unije, koja mogu biti upotrijebljena i za projekte razvoja irokopojasnog pristupa na otocima. Unutar studije analizirane su demogeografske, tehnoloke i ekonomske postavke pripreme projekata razvoja irokopojasnog pristupa, kroz razradu moguih tehnolokih scenarija i poslovnih modela, s ciljem kandidiranja financiranja tih projekata iz sredstava fondova Europske unije. Akvatorij Republike Hrvatske obuhvaa ukupno 48 stalno nastanjenih otoka, na kojima, prema popisu stanovnitva iz 2001., ivi 3% ukupnog stanovnitva Hrvatske. Pri tome 91% stanovnitva na hrvatskim otocima ivi na 14 najveih otoka po broju stanovnika, dok je preostali dio stanovnitva na otocima raspore en na 34 manja otoka, najee tek s jednim otonim naseljem i s manje od 500 stanovnika po otoku. Administrativno, stalno nastanjeni otoci smjeteni su u est priobalnih upanija te se nalaze u ukupno 56 jedinica lokalne samouprave (opina i gradova). Krajem 2010. godine, prema podacima HAKOM-a, gustoa irokopojasnog pristupa u stanovnitvu na cijelom podruju Republike Hrvatske iznosila je 18,12%, to predstavlja zaostajanje od priblino 8 postotnih bodova u odnosu na usporedni prosjeni pokazatelj drava lanica EU-a. Ne postoje detaljni podaci o raspodjeli gustoe irokopojasnog pristupa po jedinicama lokalne samouprave, ukljuujui i one na otocima. Unato tome, izvjesno je da su relevantni pokazatelji gustoe irokopojasnog pristupa na otocima manji od hrvatskog prosjeka. Nacrtom strategije razvoja irokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2011. do 2015., povezanom sa stratekom inicijativom EU-a Digitalna agenda za razdoblje do 2020., izme u ostalog se nalae osiguranje irokopojasnih prikljuaka osnovne brzine za sve stanovnike (brzina od barem 2 Mbit/s), te nadogradnja mrea s brzim i ultrabrzim irokopojasnim prikljucima (brzina iznad 30 Mbit/s, odnosno iznad 100 Mbit/s). Slijedom toga, potrebno je zamijeniti postojee prevladavajue irokopojasne tehnologije na tritu (ADSL u nepokretnim, odnosno 3G/UMTS u pokretnim mreama) naprednijim infrastrukturama i tehnologijama (polaganjem svjetlovodnih vlakana do korisnika u

Lator d.o.o.

Stranica 4/49


nepokretnim mreama - FTTH, odnosno implementacijom 4G/LTE standarda u pokretnim mreama). Zbog toga je i projekte razvoja irokopojasnog pristupa na otocima nuno usmjeriti prema optimalnim mrenim infrastrukturama i tehnologijama, koje e kvalitetno osigurati budue potrebe korisnika za irokopojasnim pristupom i uslugama. Uz privatna kuanstva, kao korisnike usluga irokopojasnog pristupa, potencijalnu korisniku bazu na otocima ine i korisnici iz poslovnog segmenta (obrti i tvrtke), razliita tijela i ispostave jedinica lokalne i podrune samouprave, odnosno tijela dravne uprave, te obrazovne i zdravstvene ustanove. Uz uobiajene usluge dostupne putem irokopojasnih prikljuaka (brzi pristup internetu, javna govorna usluga i distribucija TV sadraja), korisnicima se omoguava i pristup brojnim sustavima i aplikacijama javnih usluga (e-obrazovanje, e-zdravstvo i e-uprava). Uzevi u obzir razliite tehnoloke i ekonomske postavke primjene pojedinih irokopojasnih tehnologija, to konkretno ovisi o demogeografskim karakteristikama svakog otoka, studijom je identificirano nekoliko modela izgradnje irokopojasnih mrea. Svi modeli, uz mogue tehnologije, obuhvaaju i sam poslovni model koji podrazumijeva financiranje ili sufinanciranje projekata izgradnje irokopojasnih mrea od strane tijela lokalne ili podrune samouprave, iz pretpristupnih ili strukturnih fondova EU-a, uz mogunost primjene javno-privatnog partnerstva. 1. Izgradnja svjetlovodnih pristupnih mrea s dosegom do korisnika (FTTH). Ovim modelom predvi eno je polaganje svjetlovodnih vlakana do svakog korisnika, ime je korisnicima omoguen irokopojasni pristup s brzinama u rasponu od 50 Mbit/s od 1 Gbit/s, ovisno o primijenjenoj tehnologiji. Pristupna mrea svjetlovodnih vlakana gradila bi se kao otvorena mrea, preko koje bi svi operatori i pruatelji usluga imali dostup do krajnjih korisnika. Tako izgra ena mrea u konanici bi ostala u javnom vlasnitvu (uz primjenu javno-privatnog partnerstva, stupanje tijela lokalne i podrune samouprave u vlasnitvo moe biti odgo eno za odre eni niz godina, u korist privatnog partnera koji e graditi i upravljati mreom). Model zahtijeva relativno velike investicijske trokove za izgradnju mree (po procjenama u rasponu od 1.000-1.800 po izvedenom prikljuku). Uz realizaciju putem javno-privatnog partnerstva, trokove investicije mogue je podijeliti s privatnim partnerom, kojem se u odre enom dugogodinjem razdoblju daje pravo vlasnitva i upravljanja nad izgra enom mreom. Model izgradnje FTTH mrea prikladan je za vee i srednje otoke (s vie naselja i ukupno vie od 500 stanovnika po otoku), dok na manjim otocima, s manje od 500 stanovnika i najee samo jednim naseljem, zbog nesrazmjernog poveanja trokova izgradnje mrea i osiguranja veza prema kopnu, isti model nema ekonomskog smisla. 2. Osiguranje irokopojasnih prikljuaka putem beinih irokopojasnih mrea (3G/4G, WiMAX). Trenutni tehnoloki razvoj beinih irokopojasnih tehnologija omoguava brzine pristupa po korisniku od 10 Mbit/s i vie, dok je kroz razdoblje od nekoliko godina izvjesno da e napredak tehnologija omoguiti pristup brzinama do 50 Mbit/s. Ovaj model pretpostavlja odabir operatora beine mree (tako er mogue kroz javno-privatno partnerstvo), koji e izgraditi, upravljati i biti pruatelj

Lator d.o.o.

Stranica 5/49


usluga krajnjim korisnicima na ciljanim podrujima otoka. Oekivani trokovi investicija u izgradnju beinih irokopojasnih mrea kreu se u rasponu od 300-1.500 po pokrivenom korisniku i poveavaju se prema manjim naseljima i manjim otocima. Bez obzira na to, ovaj model osobito je prikladan za otoke s manje od 500 stanovnika, na kojima bi izgradnja vrste pristupne infrastrukture (npr. FTTH mrea) rezultirala s viestruko veim trokovima. Tako er, valja imati na umu i mogunost da se regulatornim odlukama dozvoli uporaba 3G/4G i WiMAX tehnologija unutar nieg frekvencijskog spektra, oslobo enog gaenjem analogne zemaljske televizije (u tzv. digitalnoj dividendi), to moe smanjiti investicijske trokove izgradnje pristupnih mrea (zbog potrebe za manjim brojem baznih stanica), te svakako poboljati kvalitetu beinih irokopojasnih prikljuaka (zbog boljeg prijama signala na niim frekvencijama u zatvorenim prostorima). 3. Implementacija VDSL tehnologije, nadogradnja pristupne mree bakrenih parica. Ovim modelom predvi a se nadogradnja postojee pristupne mree bakrenih parica s VDSL tehnologijom. Zbog tehnolokih ogranienja u pogledu najvee duljine korisnike parice do 1.000 m, kod VDSL-a je potrebno izgraditi dodatne vorove u pristupnoj mrei, blie krajnjim korisnicima, uz povezivanje novih vorova s ostatkom mree putem svjetlovodnih vlakana (FTTC arhitektura). Tako izgra eni irokopojasni prikljuci omoguavaju najvee pristupne brzine po korisniku u rasponu od 50-100 Mbit/s. Trokovi investicija po izvedenom prikljuku kreu se u rasponu od 300-1.000 . Model, zbog ovisnosti o postojeoj infrastrukturi bakrenih parica, pretpostavlja u svakoj varijanti participaciju HT-a kao vlasnika te infrastrukture u projektu (tako er mogue kroz javno-privatno partnerstvo). Openito, ovaj model prikladan je za sve otoke i veliine naselja, pri emu na najmanjim otocima, s manje od 100 stanovnika, investicijski trokovi mogu biti nesrazmjerno veliki, prvenstveno zbog potrebe osiguranja agregacijskih veza veeg kapaciteta prema kopnu. 4. Implementacija ADSL tehnologije, manja nadogradnja pristupne mree bakrenih parica. ADSL tehnologija, kod vee gustoe uporabe, odnosno u sluajevima kad vie od 50% korisnika na bakrenim paricama unutar istog kabela koristi tu tehnologiju, ne moe osigurati prosjene brzine pristupa vee od 3 Mbit/s za sve korisnike. Takve brzine su dostatne samo za osiguranje osnovnih irokopojasnih prikljuaka, koji se ne mogu smatrati dugoronim rjeenjem. Stoga i ovaj model treba promatrati kao ogranieno rjeenje, koje je mogue implementirati u nedostatku veih financijskih sredstava, odnosno kao me ukorak prema tehnoloki boljem rjeenju. Procjene investicija po izvedenom ADSL prikljuku kreu se u rasponu od 100-600 . Kao i kod VDSL tehnologije, i u ovom modelu, zbog vezanosti na postojeu parinu mreu, nuna je participacija HT-a kao vlasnika pristupne infrastrukture. Model je openito prikladan za sve veliine otoka i naselja, tako er, uz izuzetak najmanjih otoka, zbog velikih trokova koji otpadaju na izvedbe agregacijskih veza prema kopnu. Unutar studije razra ena je i metodologija pripreme projekata razvoja irokopojasnog pristupa na otocima, s teitem na tehnoloke i ekonomske aspekte pripreme projekta.

Lator d.o.o.

Stranica 6/49


Zakljuno, predloena metodologija pripreme projekta prikazana je na studijskom primjeru za sva naselja otoka Hvara.

Lator d.o.o.

Stranica 7/49


1 UvodUvo enje irokopojasnog pristupa ima pozitivan utjecaj na razvoj drutva. irokopojasnim pristupom poveava se uinkovitost cjelokupnih procesa u drutvu te se poveava konkurentnost radne snage i gospodarstva, to moe imati pozitivan utjecaj na gospodarski rast i razvoj, kako lokalne zajednice, tako i Republike Hrvatske u cjelini [1]. Nadalje, osiguranjem uvjeta za jednoliki razvoj irokopojasnog pristupa na cijelom podruju Hrvatske, ukljuujui i otoke, omoguuje se jednoliki razvoj cijele Hrvatske i smanjuje se tzv. digitalni jaz1 izme u razliitih dijelova Hrvatske. Studijom se analiziraju i strukturiraju naela razvoja dostupnosti irokopojasnog pristupa na nastanjenim otocima u Republici Hrvatskoj. Osim toga, studija daje metodoloka polazita za razradu i definiciju projekata izgradnje i poticanja izgradnje irokopojasnih pristupnih mrea na otocima. Specifinosti nastanjenih otoka te nunost dodatnog poticaja njihovog razvoja, ukljuujui i telekomunikacijsku infrastrukturu, identificirani su i openito formalizirani od strane drave kroz Zakon o otocima [2], te stariji Nacionalni program razvitka otoka iz 1997. [3]. U obuhvatu Zakona o podrujima posebne dravne skrbi [4], koji prvenstveno regulira povlateni poloaj ratom zahvaenih i nedovoljno razvijenih brdskih podruja Hrvatske, od opina i naselja na otocima, nalazi se samo opina Ston na poluotoku Peljecu. U sklopu priprema za pridruivanje EU-u, intencija drave je da se problematika poticanja razvoja nedovoljno razvijenih podruja Hrvatske formulira jedinstvenim zakonom, koji bi u potpunosti supstituirao postojee prethodno navedene zakone, te pruio formalni okvir za smanjenje razlika u regionalnom i lokalnom razvoju, a prema pravilima i preporukama EU-a. Tako je 2009. donesen Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske [5], koji, izme u ostalog, propisuje i kategorizaciju razvijenosti jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave prema tzv. kompozitnom pokazatelju razvijenosti temeljenom na vie osnovnih drutveno-gospodarskih pokazatelja: prosjenog dohotka po stanovniku, prosjenog izvornog prihoda po stanovniku, prosjene stope nezaposlenosti, prirodnog kretanja stanovnitva te udjela obrazovanog stanovnitva u populaciji izme u 16 i 60 godina [6]. Unutar Priloga 2 ove studije navedeni su kompozitni pokazatelji razvijenosti za sve jedinice lokalne samouprave koje obuhvaaju otoke, za trogodinje razdoblje 2006.-2008. [7]. Ova studija organizirana je kroz est poglavlja. Nakon uvoda, u drugom poglavlju daje se zemljopisni pregled hrvatskih otoka uz pratei opis demografskih karakteristika te prikaz administrativno-teritorijalnog ustroja. Tree poglavlje daje openiti prikaz razvoja usluga i tehnologija irokopojasnog pristupa. U etvrtom poglavlju daje se usporedni prikaz razvijenosti irokopojasnog pristupa u Hrvatskoj, na njenim otocima i u EU. Isto tako, identificiraju se sve grupe potencijalnih korisnika irokopojasnih usluga na otocima. Peto poglavlje daje metodoloki pregled potrebnih koraka i aktivnosti kod pripreme projekata razvoja irokopojasnog pristupa na otocima. Konano, unutar estog poglavlja, temeljem

Digitalni jaz oznaava raskorak izme u mogunosti pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, ukljuujui i pristup internetu, za pojedince, kuanstva, gospodarske subjekte ili zemljopisna podruja.

1

Lator d.o.o.

Stranica 8/49


predloene metodologije, prikazan je studijski primjer pripreme projekta za naselja i jedinice lokalne samouprave na otoku Hvaru.

Lator d.o.o.

Stranica 9/49


2 Zemljopisni obuhvatAkvatorij Republike Hrvatske obuhvaa izuzetno velik broj otoka (povrine vee od 1 km ), otoia (povrine izme u 0,01 km2 i 1 km2) te hridi i grebeni (povrine manje od 0,01 km2). Rije je o ukupno 1.244 kopnenih formacija u potpunosti okruenih morem, odnosno 78 otoka, 524 otoia te 642 hridi i grebena [8]. Neovisno o zemljopisnoj kategorizaciji, ovom studijom prvenstveno su obuhvaeni nastanjeni otoci, koja skupina, iz aspekta zemljopisne terminologije, ukljuuje i odre eni broj otoia. U nastavku studije termin otoka koristi se za sve nastanjene otoke i otoie.2

2.1 Nastanjeni otociStudijom su obuhvaeni svi stalno nastanjeni otoci u Republici Hrvatskoj i poluotok Peljeac, a prema podacima iz popisa stanovnitva 2001. godine [9] te podacima iz uvodnih lanaka Zakona o otocima [2]. Rije je o ukupno 48 otoka, iji je pregledni popis uz navedene osnovne demografske karakteristike dan u Prilogu 1 studije. Otoci navedeni u Prilogu 1 smjeteni su u 6 hrvatskih priobalnih upanija, s tim da unutar jo jedne priobalne, Istarske upanije, nema stalno nastanjenih otoka. Na tim otocima 2001. ivjelo je ukupno 129.966 stanovnika (oko 3% od ukupnog stanovnitva Hrvatske), raspore enih u 56 jedinica lokalne samouprave (gradova i opina) te ukupno 354 naselja. Navedeni demografski podaci podloni su reviziji nakon zavretka popisa stanovnitva 2011., odnosno objavom rezultata popisa koji e biti dostupni sredinom iste godine. Potrebno je naglasiti da je poluotok Peljeac ukljuen u razmatranje zajedno s ostalim hrvatskim otocima zbog prometne izoliranosti, koja je po svojim znaajkama slina ili identina sluajevima nekih otoka (kopneni pristup do Peljeca iz veeg dijela Hrvatske mogu je jedino duim obilaznim pravcem preko Stonske prevlake uz nunost prolaska kroz koridor Neuma u Bosni i Hercegovini). Tako er i Zakonom o otocima [2] obuhvaen je i poluotok Peljeac, neovisno o zemljopisnoj formi poluotoka. Pored navedenih skupina otoka vano je napomenuti i postojanje velikog broja manjih povremeno nastanjenih otoka koji nisu navedeni unutar Priloga 1, a iji je pregled detaljno dan u dokumentu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI) [10]. Naime, neki povremeno nastanjeni otoci mogu biti ukljueni u obuhvat projekata razvoja irokopojasnog pristupa, u sluaju da se u praksi pokau razlozi za to (npr. osiguranje irokopojasne infrastrukture za turistike sadraje, irokopojasne veze za potrebe udaljenih terminala sustava pomorskog prometa ili meteorologije).

2.2 Administrativno-teritorijalni ustrojZbog oekivane nunosti vezanja projekata razvoja irokopojasne infrastrukture za tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno NUTS i LAU statistiku nomenklaturu

Lator d.o.o.

Stranica 10/49


prema standardima Europske unije2, potrebno je opisati i osnovne karakteristike administrativno-teritorijalnog ustroja hrvatskih otoka. Svi otoci smjeteni su u 7 priobalnih upanija (NUTS-3 razina), kako slijedi (detaljna podjela otoka po upanijama dana je u Prilogu 1): Istarska upanija (nema stalno nastanjenih otoka) Primorsko-goranska upanija (9 stalno nastanjenih otoka, odnosno 8 u sluaju da se Cres i Loinj razmatraju kao cjelina) Liko-senjska upanija (1 stalno nastanjeni otok Pag, s tim da Liko-senjska upanija zahvaa samo sjeverni dio otoka, odnosno grad Novalju, ostatak otoka je u Zadarskoj upaniji) Zadarska upanija (17 stalno nastanjenih otoka) ibensko-kninska upanija (7 stalno nastanjenih otoka) Splitsko-dalmatinska upanija (8 stalno nastanjenih otoka) Dubrovako-neretvanska upanija (7 stalno nastanjenih otoka)

Nadalje, nastanjeni otoci nalaze se u ukupno 56 jedinica lokalne samouprave (LAU-2), odnosno gradova i opina (detaljan pregled tako er je dan u Prilogu 1), pri emu valja istaknuti i nekoliko specifinosti lokalne teritorijalne organizacije: juni dio otoka Cresa koji administrativno pripada gradu Malom Loinju sa sjeditem na otoku Loinju dio otoka zadarskog arhipelaga (I, Silba, Molat, Ist, Olib, Rava i Premuda), otoci ibenskog arhipelaga (Prvi, Zlarin, Krapanj, Kaprije i irje), otoci Drvenik Veliki i Mali, te Elafitski otoci (ipan, Lopud i Koloep) koji administrativno pripadaju obalnim gradovima i opinama (Zadru, Vodicama i ibeniku, Trogiru, odnosno Dubrovniku) otok iovo, iji dijelovi administrativno pripadaju obalnim gradovima Trogiru i Splitu, dok je preostali dio samostalna opina (Okrug) otoci loinjskog arhipelaga (Male i Velike Srakane, Susak, Unije i Ilovik), otoci Rivanj, Oljak i Sestrunj u zadarskom arhipelagu, otok Kornat, te otok Bievo koji administrativno pripadaju gradovima i opinama sa sjeditem na drugom otoku (Malom Loinju, Preku na Ugljanu, Murteru, odnosno Komii)

Ostali nastanjeni otoci u pravilu su samostalne opine ili gradovi, odnosno podijeljeni su na nekoliko gradova i opina.

2

NUTS/LAU statistike regije u Hrvatskoj su, od najvee prema manjim: NUTS-1 ne koristi se; NUTS-2 3 hrvatske regije (istona, sjeverozapadna i jadranska); NUTS-3 hrvatske upanije; LAU-1 isto to i NUTS-3; LAU-2 opine i gradovi.

Lator d.o.o.

Stranica 11/49


2.3 Demogeografske znaajke otokaMe u bitne karakteristike naseljenosti na otocima spada i prostorna koncentriranost naselja (nasuprot disperziranoj naseljenosti kakva se esto susree npr. u Dalmatinskoj zagori). Drugim rijeima, veina stambenih jedinica u naseljima na otocima skoncentrirana je na ogranienoj povrini samog naselja to znaajno tehniki olakava izgradnju pristupne telekomunikacijske mree. S trokovnog stajalita takva znaajka naseljenosti ne implicira nuno i nie ukupne trokove izgradnje mree, budui da ukupno postoji velik broj naselja na otocima (354), odnosno naselja na otocima imaju u prosjeku tek 367 stanovnika. Nadalje, u kontekstu povezivanja pristupnih irokopojasnih mrea na otocima s jezgrom telekomunikacijske mree na kopnu, potrebno je istaknuti i relativno male najkrae udaljenosti izme u otoka i kopna ili susjednih otoka (najvea udaljenost od 14 km nalazi se u Lastovskom kanalu izme u Korule i Lastova), ime eventualni zahvati izgradnje podmorskih infrastrukturnih kabela ili uspostavljanja beinih usmjerenih veza velikog kapaciteta nisu tehniki kompleksni.

Lator d.o.o.

Stranica 12/49


3 irokopojasni pristupNapretkom tehnologija i trita telekomunikacija, prvotno definirana minimalna brzina irokopojasnog pristupa u EU od 144 kbit/s polako gubi svoj znaaj u praksi, odnosno na EU tritu sredinom 2010. vie od 87% irokopojasnih prikljuaka radi na brzinama iznad 2 Mbit/s [11]. Nadalje, tijekom 2010. institucije EU-a donijele su strateki plan Digitalna agenda, koji, izme u ostalog, definira i ciljeve razvoja ICT sektora u Europi do 2020. [12]. U pogledu razvoja irokopojasnog pristupa Digitalnom agendom postavljeni su slijedei ciljevi: osigurati 100% dostupnost osnovnih irokopojasnih prikljuaka do 2013. (engl. basic broadband) osigurati 100% dostupnost brzih irokopojasnih prikljuaka (brzina iznad 30 Mbit/s) do 2020. (engl. fast broadband) osigurati 50% dostupnost ultrabrzih irokopojasnih prikljuaka (brzina iznad 100 Mbit/s) do 2020. (engl. ultra-fast broadband)

S obzirom na oekivano punopravno pristupanje Hrvatske u EU tijekom sljedeih godina, ciljevi razvoja irokopojasnog pristupa iz EU slije eni su i u prijedlogu Strategije razvoja irokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2011. do 2015. [1]. Tako su ovom Strategijom odre eni slijedei ciljevi za Republiku Hrvatsku: 75% dostupnost iskljuivo nepokretnih irokopojasnih prikljuaka osnovne brzine (jednake ili vee od 2 Mbit/s) do 2013.; odnosno 90% dostupnost irokopojasnih prikljuaka osnovne brzine do 2013. 35% dostupnost iskljuivo brzih nepokretnih irokopojasnih prikljuaka (brzine jednake ili vee od 30 Mbit/s) do 2015.; odnosno 50% dostupnost brzih irokopojasnih prikljuaka do 2015. 1.000.000 nepokretnih i 500.000 pokretnih prikljuaka osnovne brzine (vee ili jednake 2 Mbit/s) do 2013. 500.000 brzih nepokretnih (brzina jednakih ili veih od 30 Mbit/s) i 700.000 pokretnih irokopojasnih prikljuaka osnovne brzine (jednake ili vee od 2 Mbit/s) do 2015.

Unutar mjera za osiguranje dostupnosti irokopojasnog pristupa, izme u ostalog, navodi se i izrada modela financiranja izgradnje irokopojasnih komunikacijskih mrea iz pretpristupnih i strukturnih fondova EU-a, za podruja gdje ne postoji dostatan komercijalni interes za takva ulaganja. Pri tome bi nositelji provedbi tih mjera bili, uz samu dravu, i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Potrebno je istaknuti da navedeni termini osnovnih, brzih i ultrabrzih irokopojasnih prikljuaka, iako definirani unutar hrvatske Strategije [1] i u brojnim dokumentima Europske komisije, nisu jo iroko prihvaeni te se esto koriste za razliite, nepodudarne raspone pristupnih brzina (npr. brzi irokopojasni prikljuak esto se poistovjeuje s prikljukom

Lator d.o.o.

Stranica 13/49


brzine iznad 10 Mbit/s). U svrhu izbjegavanja dvojbi te za potrebe referiranja u nastavku studije, definirane su etiri vrste irokopojasnih prikljuaka, prema rasponima pristupnih brzina koje obuhvaaju (Tablica 1). Navedeni rasponi pristupnih brzina odnose se na brzine u dolaznom smjeru (engl. downstream), dok brzine u odlaznom smjeru (engl. upstream) mogu biti manje.Tablica 1 Vrste irokopojasnih prikljuaka prema rasponima pristupnih brzinaRasponi pristupnih brzina Oznaka(prvenstveno se odnosi na brzine u dolaznom smjeru, brzina u odlaznom smjeru moe biti manja)

U1 U2 U3 U4

144 kbit/s - 2 Mbit/s 2 30 Mbit/s 30 100 Mbit/s vie od 100 Mbit/s

U kontekstu osiguranja irokopojasnog pristupa na otocima, zbog preteno nepovoljnih komercijalnih karakteristika izgradnje irokopojasnih mrea (prostorna disperziranost, mala gustoa korisnika, manja potranja za uslugama), inicijalno je nuno osigurati pokrivenost osnovnim irokopojasnim prikljucima (U1), te u sljedeim fazama osigurati i dostupnost brih irokopojasnih prikljuaka (U2, odnosno U3). Dakako, u kontekstu ukupnog razvoja brzina irokopojasnih prikljuaka u Hrvatskoj, potrebno je obratiti pozornost da relevantne brzine dostupne na otocima ne odstupaju znaajno od prosjeka ostatka zemlje, kako ne bi dolo do produbljivanja digitalnog jaza, odnosno pojave veih razlika u kvaliteti i dostupnosti irokopojasnog pristupa unutar Hrvatske.

3.1 Tehnologije irokopojasnog pristupaTablica 2 daje pregled trino najvie zastupljenih irokopojasnih tehnologija, zajedno s osnovnim karakteristikama (medij, topologija, infrastrukturni zahtjevi te prosjene korisnike brzine i dometi pokrivanja). Valja naglasiti da su navedeni podaci o pristupnim brzinama i dometu prosjene vrijednosti iz prakse, i kao takvi su, pogotovo kod beinih tehnologija, podloni varijacijama s obzirom na lokalne okolnosti izgradnje i rada pristupnih mrea. Potrebno je istaknuti da sve tehnologije koje se infrastrukturno temelje na bakrenim paricama i svjetlovodnim vlaknima, zahtijevaju i odgovarajuu povezanu gra evinsku infrastrukturu za smjetaj, odnosno razvod temeljne infrastrukture. U urbanim sredinama u pravilu je rije o podzemnoj mrei distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK), dok se u rje e naseljenim i ruralnim sredinama temeljna infrastruktura djelomino ili u potpunosti razvodi nadzemnom kabelskom mreom ovjeenom o stupove. Dostupnost postojeih DTK ili nadzemnih mrea moe znaajno umanjiti ukupne trokove izgradnje novih irokopojasnih mrea (u praksi 20-50%).

Lator d.o.o.

Stranica 14/49


Tablica 2 Pregled osnovnih karakteristika najzastupljenijih irokopojasnih tehnologijaVrsta mree, tehnologija (standard) Pristupni medij, mrena topologija Potrebna infrastruktura u pristupnoj mreiDTK/nadzemna instalacija, pristupni vorovi za smjetaj DSLAM-ova, ADSL modemi DTK/nadzemna instalacija, pristupni vorovi za smjetaj DSLAM-ova, VDSL modemi DTK/nadzemna instalacija, pristupni vorovi za smjetaj OLT-ova, ONU korisniki ure aji DTK/nadzemna instalacija, pristupni vorovi za smjetaj OLT-ova, ONU korisniki ure aji DTK/nadzemna instalacija, pristupni vor za smjetaj preklopnika/usmjerivaa

Prosjene brzine (dolazni smjer DS; odlazni smjer US)

Napomena

ADSL (ITU-T G.992)

bakrena parica

10-24 Mbit/s DS; 512-768 kbit/s US

Ogranienje najvee duljine bakrene parice do 5.000 m

VDSL/FTTC (ITU-T G.993)

bakrena parica, svjetlovodno vlakno

50-100 Mbit/s DS; 16-100 Mbit/s US

Ogranienje najvee duljine bakrene parice do 1.000 m. Ogranienje najvee duljine P2MP pristupne grane do 20 km. Ogranienje najvee duljine P2MP pristupne grane do 20 km. Ogranienje najvee duljine P2P pristupne grane do 20 km. Ogranienje najvee duljine zavrnog segmenta u HFC mrei od koaksijalnih kablova do 800 m. Domet bazne stanice 1-5 km4. Domet bazne stanice 1-5 km4. Domet bazne stanice 1-5 km4.

FTTH P2MP/GPON (ITU-T G.984)

svjetlovodno vlakno, P2MP topologija

2,3 Gbit/s DS dijeljeno; 1,15 Gbit/s US dijeljeno1

FTTH P2MP/EPON (IEEE 802.3ah P2MP)

svjetlovodno vlakno, P2MP topologija

900 Mbit/s DS dijeljeno; 840 Mbit/s US dijeljeno1

FTTH P2P/EFM (IEEE 802.3 ah P2P)

svjetlovodno vlakno, P2P topologija

925 Mbit/s DS; 925 Mbit/s US

Kabelske mree (EuroDOCSIS)

koaksijalni kabel i svjetlovodno vlakno (kombinirana HFC mrea)

DTK/nadzemna instalacija, HFC vorovi

56 Mbit/s DS dijeljeno; 31 Mbit/s US dijeljeno2

UMTS/3G (IMT-2000) LTE/4G (IMT Advanced) WiMAX (IEEE 802.16)1 2

beino

bazne stanice, korisniki terminali bazne stanice, korisniki terminali bazne stanice, korisniki terminali

14-21 Mbit/s dijeljeno DS; 1,4-5,7 Mbit/s dijeljeno US3 100 Mbit/s dijeljeno DS; 50 Mbit/s dijeljeno US3 21 Mbit/s dijeljeno DS; 7 Mbit/s dijeljeno US3

beino

beino

Uobiajeno se navedeni kapacitet dijeli na korisnike u pristupnoj grani u omjeru 1:32 ili 1:64 (engl. split ratio). Navedene vrijednosti odnose se na verziju EuroDOCSIS v2.0. 3 Navedene vrijednosti dijele se me u korisnicima u podruju pokrivanja bazne stanice, korisnici blie baznoj stanici u pravilu mogu ostvariti vee pojedinane brzine pristupa. 4 Najvei domet baznih stanica projektira se na manje vrijednosti u podrujima vee koncentracije korisnika, odnosno na vee vrijednosti u podrujima manje koncentracije korisnika.

U nastavku su kratko navedene osnovne prednosti i nedostaci pojedinih tehnologija. Tako er, dan je i shematski prikaz infrastrukture i povezanih tehnologija u pristupnoj mrei (Slika 1).

Lator d.o.o.

Stranica 15/49


ADSL U Europi jo uvijek najzastupljenija irokopojasna tehnologija koja se naslanja na postojeu parinu infrastrukturu, odnosno lokalne petlje (engl. local loop), u vlasnitvu bivih monopolistikih operatora (engl. incumbent), tj. HT-a u Hrvatskoj. Nedostaci ove tehnologije svode se na posljedice smetnji presluavanja (engl. crosstalk) izme u susjednih parica u istom kabelskom segmentu pristupne mree, to dovodi do smanjenja prosjenih korisnikih brzina i stabilnosti veze s poveanjem broja ADSL korisnika (posebno kad vie od 50% korisnika na odre enom podruju koristi ADSL usluge [13]3). Osim toga, osnovni tehnoloki nedostatak ADSL-a je velika nesimetrinost brzina u dolaznom i odlaznom smjeru (za faktor 10 i vie). ADSL tehnologija predstavlja prihvatljivo rjeenje za osiguranje dostupnosti irokopojasnih prikljuaka osnovnih brzina (U1). S obzirom na navedena ogranienja, kod razine usluge U2 (raspon 2-30 Mbit/s), koju nominalno ADSL tehnologija moe osigurati, ADSL nije pouzdan izbor, zbog problema degradacije kvalitete veze kod poveanja broja korisnika. Isto tako, zbog nesimetrinosti pristupnih brzina u dolaznom i odlaznom smjeru, ADSL je prikladan iskljuivo za privatne i manje poslovne korisnike. VDSL/FTTC U odnosu na ADSL, VDSL tehnologija omoguava viestruko vee brzine te opcionalno i simetrinost brzina u oba smjera. Me utim, zbog ogranienja najvee duljine parine mree do 1.000 m od pristupnog vora, kod implementacije VDSL-a potrebno je uvesti vei broj novih pristupnih vorova blie korisnicima (prosjena duljina parica u postojeim pristupnim mreama u Hrvatskoj u rasponu je od 2-3 km, to nije prikladno za implementaciju VDSL-a bez prethodne nadogradnje pristupne mree). Budui da je do takvih novih vorova potrebno dovesti svjetlovodnu mreu (FTTC, engl. Fiber To The Cabinet/Curb), uobiajeno se VDSL tehnologija povezuje s FTTC arhitekturom svjetlovodnih mrea kod koje se svjetlovodna vlakna polau do VDSL vorova, na najveoj udaljenosti od 1.000 m do krajnjih korisnika. Pri tome se segmenti postojeih bakrenih parica koje se i dalje koriste za VDSL, uobiajeno nazivaju lokalnim potpetljama (engl. local subloop).

3

Postotak od 50% predstavlja najveu razinu gustoe korisnika u istom kabelu preporuenu Statikim planom upravljanja frekvencijskim spektrom s planom upravljanja paricama, koji je plan dio Standardne ponude HT-a za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji. Kod najvee preporuene gustoe korisnika od 50% mogue je ostvariti najvee brzine u dolaznom smjeru od 6 Mbit/s, 3 Mbit/s i 1 Mbit/s, za kratke (manje od 1.000 m duljine), srednje (1.000-1.800 m duljine) i duge parice (vie od 1.800 m duljine).

Lator d.o.o.

Stranica 16/49


Slika 1 Shematski pregled moguih infrastruktura i tehnologija pristupnih irokopojasnih mrea

VDSL tehnologija prikladno je rjeenje za osiguranje dostupnosti irokopojasnih prikljuaka do razine U3 (brzina do 100 Mbit/s). Zbog djelomine uporabe postojee parine mree, implementacija VDSL-a u praksi zahtjeva do 65% manji troak u odnosu na izgradnju svjetlovodnih mrea do krajnjih korisnika (FTTH). Isto tako, treba istaknuti da je VDSL tehnologija i dalje ovisna o postojeoj parinoj mrei u vlasnitvu HT-a, dok, s druge strane, izgradnja FTTH mree rezultira potpuno novom pristupnom mreom, koja tehnoloki i infrastrukturno moe biti neovisna o HT-ovoj parinoj mrei. FTTH P2MP (GPON, EPON) GPON i EPON namjenom su identini standardi za FTTH mree u toka-vie toaka topologiji (P2MP). GPON prevladava u Europi, dok je EPON prisutan u SAD-u i zemljama Dalekog istoka. Iako se kapaciteti u P2MP pristupnoj grani dijele izme u 32 ili 64 korisnika (pomou tzv. pasivnih razdjelnika (engl. splitters) svjetlovodnih vlakana), dostupni kapaciteti po korisniku potpuno su dostatni za ostvarenje brzih irokopojasnih prikljuaka s brzinama izme u 30 i 70 Mbit/s (razina usluga U3). U Hrvatskoj je i HT zapoeo izgradnju FTTH mrea u P2MP topologiji uz GPON standard. Izgradnja FTTH mrea u P2MP topologiji rezultira do 20% manjim trokovima u odnosu na toka-toka topologiju (P2P), kod koje se do svakog korisnika polae zasebno svjetlovodno vlakno [14]. Pri tome treba imati na umu da je P2MP topologiju mogue nadograditi u P2P topologiju, u sluaju da u budunosti najvea dostupna razina usluga kod P2MP topologije (U3) postane nedostatna (iako bi ukupni trokovi naknadne nadogradnje P2MP u P2P mreu bili vei nego da se u poetku odmah implementira P2P arhitektura). FTTH P2P (EFM) U usporedbi sa FTTH P2MP tehnologijama (EPON i GPON), EFM u FTTH P2P topologiji omoguava brzine prijenosa po korisniku do ak 1 Gbit/s u oba smjera (razina

Lator d.o.o.

Stranica 17/49


usluga U4). Implementacija FTTH P2P mrea zahtjeva najvee trokove po korisniku u odnosu na sve ostale ine i beine irokopojasne tehnologije, no iz aspekta dostupnih brzina, predstavlja rjeenje prikladno za budue potrebe, ukljuujui i predvi ena poveanja zahtijevanih korisnikih brzina. Osim toga, FTTH P2P rjeenja osobito su prikladna za povezivanje veih poslovnih korisnika, ukljuujui i javne institucije i institucije vlasti (zbog velikih brzina i simetrinosti brzina u dolaznom i odlaznom smjeru). Kabelske mree Kabelske mree u pravilu su zatvorene mree u vlasnitvu kabelskih operatora i pokrivaju veinom privatne korisnike u veim urbanim sredinama (u Hrvatskoj u dijelovima deset najveih gradova). U ovoj studiji navedene su iskljuivo zbog informativnih razloga tehnoloke prirode, budui da njihova implementacija na otocima, u bilo kojoj varijanti poslovnog modela, nije izvjesna. Naime, povijesno su kabelske mree izgra ene primarno za distribuciju TV signala, te su s razvojem irokopojasnih usluga nadogra ene kako bi podrale i irokopojasni pristup. No, u dananje vrijeme, kod izgradnje novih irokopojasnih mrea, svjetlovodne mree imaju poetno daleko bolje tehnoloke i ekonomske karakteristike u odnosu na kabelske mree. UMTS/LTE UMTS i LTE su beine irokopojasne tehnologije, prvenstveno namijenjene za pokretni pristup. LTE (nazvan i 4G) predstavlja novu generaciju beinih pokretnih standarda i tehnoloki se nadovezuje na prethodnu UMTS generaciju standard (3G). U kontekstu izgradnje irokopojasnih mrea na otocima, prednost ovih tehnologija je mogunost relativno brze implementacije irokopojasnih prikljuaka na odre enom podruju, ciljanom izgradnjom novih ili nadogradnjom postojeih baznih stanica koje se ve koriste za pokretne mree. Osnovni nedostaci UMTS-a svode se na manje ostvarive pristupne brzine (do razine U2), u usporedbi s nepokretnim irokopojasnim tehnologijama (FTTH P2MP/GPON, FTTH P2P/EFM), te openita volatilnost pristupnih brzina, u ovisnosti o trenutnom broju korisnika u podruju pokrivanja bazne stanice te udaljenosti od bazne stanice. Tako er, dodatni nedostatak beinih irokopojasnih mrea predstavlja i nemogunost pruanja usluga distribucije TV sadraja, usporedivih s onima koji se pruaju putem bakrenih parica ili FTTH mrea. Razlog tomu je ogranieni kapacitet pristupa na podruju pokrivanja bazne stanice, koji se dijeli izme u svih korisnika na tom podruju. Time distribucija zasebnih TV sadraja svakom korisniku (engl. unicast) nije tehniki izvediva. Trenutno je regulativom za UMTS i LTE tehnologije namijenjeno vie frekvencijsko podruje (oko i iznad 2 Ghz), ime je u praksi pokrivenost zatvorenih prostora (engl. indoor coverage) izuzetno slaba, to dodatno komplicira izvedbu nepokretnih irokopojasnih prikljuaka putem ovih tehnologija, jer se oekuje da korisniki ure aji budu smjeteni unutar zatvorenih prostora. U sluaju regulativnih promjena namjene spektra u niim frekvencijskim podrujima oko 800 Mhz, oslobo enog gaenjem analogne zemaljske televizije (tzv. digitalna dividenda), implementacija irokopojasnih prikljuaka putem UMTS ili LTE tehnologija postaje tehniki i ekonomski povoljnija opcija (vei domet pokrivanja baznih stanica, nema problema s pokrivanjem zatvorenih prostora).

Lator d.o.o.

Stranica 18/49


Osim toga, zbog nesimetrinosti pristupnih brzina u dolaznom i odlaznom smjeru, UMTS i LTE tehnologije nisu prikladne za vee poslovne korisnike. WiMAX WiMAX je tehnologija ija su tehnika obiljeja slina LTE tehnologiji. Osnovni nedostatak WiMAX-a je slaba trina zastupljenost (pogotovo u Europi i Hrvatskoj), zbog nekompatibilnosti s postojeim pokretnim mrenim sustavima (GSM/2G, odnosno UMTS/3G). S time povezano, trokovi izgradnje WiMAX mree u pravilu su znaajno vei u odnosu na trokove irenja UMTS mrea kojim se eli postii ekvivalentni uinak pokrivenosti i dostupnosti kapaciteta za krajnje korisnike.

3.2 irokopojasne uslugeOsnovna usluga koja se prua putem irokopojasnih prikljuaka je brzi pristup internetu, koji nadalje omoguava korisnicima uporabu itavog niza aplikacija edukativne, poslovne, informativne i ostalih namjena. Posebno treba istaknuti itav niz elektronikih sustava i aplikacija na internetu koje gra anima omoguuju dostup i uporabu javnih usluga (eobrazovanje, e-zdravstvo, e-uprava), te skup aplikacija za poslovanje i trgovinu putem interneta (e-poslovanje, e-trgovina, e-bankarstvo). Osim osnovne usluge brzog pristupa internetu, irokopojasni prikljuak omoguuje i pruanje usluga distribucije TV sadraja te uobiajenu javnu govornu uslugu. Usluge distribucije TV sadraja putem irokopojasnih prikljuaka mogu biti zanimljive za dio otonih naselja koja nemaju zadovoljavajuu kvalitetu prijama zemaljskih TV kanala (uobiajeno na puinskim stranama otoka, zbog nepovoljne geografske poloenosti ili smetnji iz susjedne Italije). Javna govorna usluga HT-a u pravilu je dostupna veini kuanstava na otocima te je dijelom, na lokacijama bez parine mree, realizirana putem nepokretnih GSM (engl. fixed GSM - FGSM) prikljuaka.

Lator d.o.o.

Stranica 19/49


4 irokopojasni pristup na hrvatskim otocimaKrajem 2010., prema podacima HAKOM-a [15], gustoa nepokretnih irokopojasnih prikljuaka u stanovnitvu cijele Hrvatske iznosila je 18,12%. Od toga je vie od 90% ADSL prikljuaka. Tako er, prema podacima HAKOM-a s kraja 2009. [16], postoji neravnomjerna raspodjela gustoe irokopojasnih prikljuaka po upanijama, pri emu odstupanja od hrvatskog prosjeka iznose vie od 6 postotnih bodova u pozitivnim i negativnom smjeru. Prema saznanjima autora ove studije, trenutno ne postoji detaljnija analiza rasprostranjenosti irokopojasnih prikljuaka koja bi obuhvaala manja podruja u Hrvatskoj, ukljuujui i otoke, te gradove, opine i naselja. U usporedbi s relevantnim podacima EU-a iz sredine 2010. [11], Hrvatska zaostaje za oko 8 postotnih bodova za prosjekom gustoe nepokretnih irokopojasnih prikljuaka u EU (25,6%). Po tom je pokazatelju Hrvatska, u usporedbi s dravama lanicama EU-a, bolja samo od Slovake, Poljske, Rumunjske i Bugarske.

4.1 Stanje telekomunikacijske infrastrukture i dostupnost irokopojasnog pristupa na otocimaOsnovna telekomunikacijska infrastruktura temeljena na bakrenim parica relativno je dobro razvijena na otocima, odnosno veina naselja na otoku pokrivena je parinom mreom koja je u vlasnitvu HT-a [3]. Prema saznanjima autora studije, dijelu korisnika na malim nastanjenim otocima parini prikljuci supstituirani su FGSM prikljucima. Ne postoje javno dostupni podaci o kvaliteti HT-ove parine mree i podaci o dostupnosti ADSL irokopojasnih usluga. Me utim, za oekivati je da, pogotovo u manjim otonim naseljima i na malim otocima s jednim ili dva naselja, ista mrea nije podatna za pruanje ADSL usluga, prvenstveno zbog mogue prevelike duljine korisnikih parica ili ogranienja u kapacitetima radiofrekvencijskih veza kojima se ostvaruje povezivanje HT-ovih otokih udaljenih pretplatnikih stupnjeva (uobiajeno nazivanih RSS-ovima) s glavnim centralama na kopnu ili drugim veim otocima. Istovremeno, poznato je da u veim otonim naseljima HT ve due vrijeme nudi svoje ADSL usluge. Me utim, tako er zbog javne nedostupnosti sveobuhvatnih podataka, nemogue je precizno utvrditi o kojem se postotku naselja, odnosno stanovnitva na otocima radi. Pokretni operatori pokrivaju GSM signalom itav jadranski akvatorij Hrvatske, ukljuujui i otoke. UMTS/3G pokrivenost prostorno je ograniena i u pravilu obuhvaa vea naselja na otocima te marine s veom koncentracijom potencijalnih korisnika pokretnog irokopojasnog pristupa [17],[18]. Kao pozitivan primjer osiguranja irokopojasnog pristupa na malim otocima potrebno je izdvojiti projekt e-Otoci, zapoet 2008. [19], kojim su, zasada, uspostavljene beine irokopojasne veze putem WiMAX tehnologije izme u matinih osnovnih kola i otonih podrunih kola, a za potrebe izvo enja udaljene nastave (za otoke Ilovik, Susak, Unije, Silba, Ist, Olib, I, Prvi, Zlarin, Krapanj, Drvenik Veliki, Koloep, Lopud i ipan). Projekt se

Lator d.o.o.

Stranica 20/49


izvodi pod okriljem CARNet-a, a sufinanciran je od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, Dravnog ureda za e-Hrvatsku i HAKOM-a.

4.2 Iskustva iz EU-aUnutar EU, uz izuzetak Grke, ne postoje drave koje svojim teritorijem obuhvaaju velik broj otoka razliitih veliina i koje bi se specifino trebale baviti problematikom unapre enja irokopojasnog pristupa na otocima. U pravilu, sve drave obuhvaaju odre ena slabije razvijena, najee rje e naseljena i ruralna podruja, u kojima se tako er provode posebne mjere s ciljem poveanja dostupnosti irokopojasnog pristupa. Na primjeru Ujedinjenog Kraljevstva u sklopu programa Digital Britain provode se mjere s ciljem smanjenja razlike u dostupnosti irokopojasnog pristupa u ruralnim i rje e naseljenim dijelovima zemlje. Tako se studija Analysys Masona [20] bavi problematikom razvoja irokopojasnog pristupa u brdskim i otonim dijelovima kotske. Studija openito identificira postojee stanje i daje osnovne preporuke za unapre enje stanja (npr. poticanje biveg monopolistikog operatora u implementaciji VDSL/FTTC arhitekture, implementacija 3G tehnologija u niim frekvencijskim podrujima nastalim gaenjem analogne televizije ili postojeim GSM frekvencijskim podrujima).

4.3 Korisnika bazaTablica 3 daje pregled potencijalnih korisnika irokopojasnih prikljuaka na otocima. Uz stanovnike, odnosno kuanstva na otocima, dostupnost irokopojasnih prikljuaka potrebno je osigurati i za poslovne subjekte (obrti i tvrtke), te za ostale skupine korisnika iz domene javne uprave i javnih slubi (sama tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave, podrunice tijela dravne uprave, komunalne tvrtke, obrazovne, zdravstvene i ostale ustanove). Openito, pri razradi projekata razvoja irokopojasnog pristupa na pojedinim otocima, bitno je unaprijed odrediti potencijalnu korisniku bazu te, uz privatna stalno nastanjena kuanstva, obuhvatiti sve ostale poslovne i upravne djelatnosti kod kojih se javlja potreba za irokopojasnim prikljucima. Dodatno, potrebno je odrediti i oekivani kapacitet za sve korisnike te procijeniti dinamiku poveanja kapaciteta u srednjoronom razdoblju (5-8 godina).

Lator d.o.o.

Stranica 21/49


Tablica 3 Pregled potencijalnih skupina korisnika irokopojasnog pristupa na otocimaSkupine korisnikaPrivatni korisnici

Potencijalni korisniciPrivatna kuanstva (stalno nastanjena) Kue za odmor (povremeno nastanjene) Obrti i tvrtke (ukljuujui i turistiku djelatnost) Opinske i gradske slube Upravna tijela opina i gradova Mjesni odbori Trgovaka i komunalna drutva u vlasnitvu opina i gradova Uredi dravne uprave (zdravstvo, socijalna skrb, matini uredi,...) Ispostave Ministarstava (policija, porezna uprava, luke kapetanije, vatrogasne postrojbe,...) Vrtii Osnovne kole Srednje kole Ordinacije, ambulante Domovi zdravlja Bolnice Knjinice Muzeji Sportske ustanove Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati Razne neprofitne udruge gra ana

Poslovni korisnici

Tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave

Tijela dravne uprave

Obrazovne ustanove

Zdravstvene ustanove

Ostale javne ustanove

Udruge gra ana

Lator d.o.o.

Stranica 22/49


5 Metodologija pristupa projektima razvoja irokopojasnog pristupa na hrvatskim otocimaU ovom poglavlja dane su osnovne smjernice pristupa i pripreme projekata razvoja irokopojasnog pristupa na otocima. Kod svakog projekta potrebno je detaljno analizirati sve relevantne lokalne specifinosti te u konanici odabrati optimalni pristup s obzirom na administrativne i ekonomske okolnosti projekta.

5.1 Kategorizacija otokaRadi boljeg opisa tehnikih i ekonomskih okolnosti izgradnje irokopojasnih mrea na hrvatskim otocima, napravljena je podjela u etiri skupine otoka prema broju stanovnika, uz dvije podskupine unutar prve skupine koja obuhvaa najvee otoke (Tablica 4).Tablica 4 Kategorizacija otoka prema veliini broju stanovnikaSkupina/ podskupina Opis Veliki otoci s vie od 2.000 stanovnika - naselja s vie od 500 stanovnika Veliki otoci s vie od 2.000 stanovnika naselja s manje od 500 stanovnika Otoci srednje veliine, broj stanovnika izme u 500 i 2.000 Mali otoci, broj stanovnika izme u 100 i 500 Otoci u skupini

I.A

Krk, Cres, Loinj, Rab, Pag, Ugljan, Paman, Murter, Bra, Hvar, Vis, iovo, Korula, Peljeac

I.B

II

Vir, Dugi otok, olta, Mljet, Lastovo Susak, Ilovik, I, Silba, Vrgada, Molat, Ist, Olib, Prvi, Zlarin, Krapanj, Kaprije, irje, Drvenik Veliki, ipan, Koloep, Lopud Male i Vele Srakane, Unije, Rivanj, Oljak, Sestrunj, Zverinac, Rava, Premuda, Kornati, Bievo, Drvenik Mali

III

IV

Vrlo mali otoci s manje od 100 stanovnika

SKUPINA I (podskupine I.A i I.B) Obuhvaa 14 velikih otoka s vie od 2.000 stanovnika, na kojima ivi vie od 91% ukupnog stanovnitva hrvatskih otoka. Unutar otoka u skupini prosjeno oko 2/3 stanovnika ivi u veim naseljima s vie od 500 stanovnika (podskupina I.A). Pored toga, postoji i znaajan broj manjih naselja s manje od 500 stanovnika (podskupina I.B). Dodatna podjela na podskupine I.A i I.B napravljena je zbog navedenih demogeografskih razlika unutar otoka, koje uvjetuju implementaciju razliitih irokopojasnih tehnologija.

Lator d.o.o.

Stranica 23/49


SKUPINA II Otoci srednje veliine s brojem stanovnitva izme u 500 i 2.000, ukupno 5% stanovnitva hrvatskih otoka. Karakterizira ih nekoliko manjih naselja u rasponu od 100-500 stanovnika. SKUPINA III Manji otoci, najee samo s jednim naseljem i brojem stanovnika u rasponu od 100-500. ine ukupno 3% stanovnitva hrvatskih otoka. SKUPINA IV Najmanji otoci po broju stanovnika, s manje od 100 stanovnika, tako er najee u samo jednom otonom naselju.

5.2 Poslovni modeli izgradnje irokopojasnih mrea na otocimaS obzirom na poslovne modalitete izgradnje irokopojasnih mrea na otocima i participaciju infrastrukturnih operatora, pruatelja usluga te tijela lokalne i podrune samouprave (gradovi, opine i upanije, u nastavku oznaenih skraeno TLPS), studijom su identificirana dva mogua modela (Slika 2): Model A: TLPS-ovi u potpunosti grade i operativno odravaju infrastrukturu irokopojasne pristupne mree po principu otvorene mree (engl. open network), to podrazumijeva da se kapaciteti mree nude slobodno u najam ostalim operatorima na tritu. Ti operatori su u konanici pruatelji usluga krajnjim korisnicima. Same poslove operativne izgradnje, upravljanja i odravanja mree u praksi moe obavljati i zasebna specijalizirana tvrtka koju ovlasti TLPS. Ovaj model osobito je prikladan u sluajevima izgradnje svjetlovodnih pristupnih mrea (FTTH). Model B: TLPS-ovi sklapaju ugovor s postojeim operatorom o obvezi irokopojasnog pokrivanja stanovnitva na otoku, uz osiguranje zahtijevanih karakteristika usluga (brzina pristupa, kvalitete usluga, najvee razine maloprodajnih cijena). Model B moe biti potpuno tehnoloki neutralan, budui da TLPS ne moraju od operatora nuno zahtijevati primjenu odre enih tehnologija, ve samo odre enu razinu kvalitete usluga.

Lator d.o.o.

Stranica 24/49


MODEL A

MODEL BOdabrani operator

Operator 1

Operator 2

Operator 3

.....

irokopojasna pristupna mrea na otoku

irokopojasna pristupna mrea na otoku

vlasnitvo TLPS-a

vlasnitvo odabranog operatora

Korisnici

Korisnici

Slika 2 Usporedba poslovnih modela implementacije irokopojasnih mrea na otocima

Potrebno je naglasiti da navedeni modeli infrastrukturno zahvaaju samo pristupni dio mree, od korisnika do prvog stupnja agregacije, odnosno veze prema jezgrenom dijelu mree, to u praksi odgovara vezi prema hijerarhijski viem telekomunikacijskom voru na kopnu. Oba modela mogu biti realizirani uz pomo javno-privatnog partnerstva (JPP). Pri tome je kod modela A privatni partner tvrtka koja gradi, upravlja i odrava irokopojasnu mreu, dok je kod modela B privatni partner operator koji prua usluge korisnicima putem vlastite mree. Postoji vie varijanti izvedbe projekata JPP-a, ukljuujui i modalitete sufinanciranja projekata od strane TLPS-a, koji nisu detaljnije analizirani u ovoj studiji, ve se njihova razrada i prilagodba lokalnim okolnostima predvi a kod pripreme konkretnih projekata razvoja irokopojasnog pristupa. Model A je najprikladnija opcija iz aspekta osiguranja sadanjih i buduih potreba stanovnitva za pristupom irokopojasnim uslugama, jer osigurava da pristupna irokopojasna mrea, kao javno dobro, ostaje u vlasnitvu TLPS-a (u sluaju primjene JPP-a stupanje u potpuno vlasnitvo od strane TLPS-a moe biti odgo eno za odre eni broj godina u kojima traje projekt JPP-a). Dodatno, implementacijom svjetlovodnih pristupnih mrea (FTTH) u ovom modelu osigurava se mogunost pruanja usluga velikih brzina, kako u poetnom trenutku, tako i u budunosti. Naime, pojedinano svjetlovodno vlakno posjeduje fizikalni potencijal za iznimno velike kapacitete prijenosa. Postojee komercijalno dostupne i rairene tehnologije (poput GPON-a ili EFM-a) omoguavaju ostvarenje pristupnih brzina do razine 1 Gbit/s po vlaknu. No, ve sada postoje nove tehnologije koje omoguuju znaajno vee brzine prijenosa po vlaknu (10 Gbit/s i 100 Gbit/s). Porastom zahtjeva za dostupnim kapacitetima i oekivanim padom trokova novih tehnologija, postojea svjetlovodna vlakna bit e mogue iskoristiti i za znaajno vee brzine prijenosa. Isto tako, kod modela A izgra ena mrena infrastruktura je otvorena, odnosno razliiti operatori i pruatelji usluga mogu je koristiti za dostup do krajnjih korisnika. Time je korisnicima dana trina sloboda izbora razliitih operatora i usluga. Model B, u usporedbi s modelom A, vee pristupnu irokopojasnu mreu, kojom se dostupa do krajnjih korisnika, za jednog operatora, koji je ujedno i jedini pruatelj usluga za

Lator d.o.o.

Stranica 25/49


korisnike na odre enom podruju. Time se korisnicima smanjuje sloboda izbora operatora i pruatelja usluga. Teoretski TLPS-ovi mogu modelom B izabrati i vie operatora za pokrivanje istog podruja. Me utim, malo je vjerojatno da bi operatori pristali na takvo rjeenje, budui da su im, uz prisutnost konkurencije, trini udjeli i prihodi neizvjesni. Drugim rijeima, u tom sluaju moe izostati ekonomski poticaj za investicije u irokopojasnu mreu zbog nesigurnosti povrata istih. U sluaju JPP-a, izbor vie operatora kod modela B formalno-pravno je dvojben, zbog potrebe provedbe javne nabave za izbor privatnog partnera u JPP-u. Model B u praksi je prikladan za sluajeve i tehnologije kod kojih je infrastruktura u pristupnoj irokopojasnoj mrei vezana uz infrastrukturu i tehnologiju koja se koristi u ostatku telekomunikacijske mree, odnosno izgradnja nove otvorene pristupne mree nije tehniki izvediva. Takvi sluajevi obuhvaaju beine irokopojasne mree (UMTS/3G, LTE/4G) u vlasnitvu pokretnih operatora, te postojeu nepokretnu pristupnu mreu bakrenih parica koja je u vlasnitvu HT-a (za tehnologije ADSL i VDSL).

5.3 Kombinacije poslovnih modela, razina usluga i tehnologijaS ciljem prikaza izvedivih kombinacija poslovnih modela, razina usluga i tehnologija koje se mogu primijeniti u projektima razvoja irokopojasnog pristupa na otocima, Tablica 5 daje pregled relevantnih kombinacija, uz navo enje osnovnih obiljeja, prednosti i nedostataka svih kombinacija u nastavku teksta. Tako er procijenjeni su i rasponi investicijskih trokova izgradnje irokopojasnih mrea za pojedine tehnologije i skupine otoka. Procjena troka temelji se na slinim podacima iz zemalja EU-a, odnosno na proraunima napravljenim u Latoru.Tablica 5 Prikaz izvedivih kombinacija poslovnih modela, razina usluga i tehnologija u projektima razvoja irokopojasnog pristupa na otocimaPrikladni poslovni model B B A B B B A B Oekivani raspon investicije po prikljuku 100-300 300-600 1.000-1.500 100-400 300-800 300-1.000 1.200-1.800 200-600

Skupina otoka

Tehnologija

Najvea razina usluga

Oznaka kombinacije

ADSL I.A FTTC/VDSL FTTH ADSL FTTC/VDSL I.B, II 3G/4G, WiMAX FTTH III ADSL

U1 U3 U3/U4 U1 U3 U2/U3 U3/U4 U1

K.1 K.2 K.3 K.1 K.2 K.4 K.3 K.1

Lator d.o.o.

Stranica 26/49


Skupina otoka

Tehnologija

Najvea razina usluga

Prikladni poslovni model B B

Oekivani raspon investicije po prikljuku 500-1.000 500-1.200

Oznaka kombinacije

FTTC/VDSL 3G/4G, WiMAX IV 3G/4G, WiMAX

U3 U2/U3

K.2 K.4

U2/U3

B

500-1.500

K.4

Napomena: Kod otoka skupine IV izostavljene su sve tehnologije izuzev beinih. Iako je nadogradnja postojeih ili izgradnja novih nepokretnih mrea tehniki izvediva (ADSL, VDSL/FTTC, FTTH), s obzirom na izrazito malen broj stanovnika i potencijalnih korisnika, takve investicije rezultirale bi izrazito velikim jedininim trokovima po korisniku, ime bi ekonomski bile potpuno neracionalne. Slino se odnosi i na izgradnju FTTH mrea na otocima skupine III.

K.1 ADSL / Model B HT-ov ADSL pristup u veoj je mjeri dostupan u naseljima s vie od 500 stanovnika na velikim otocima (podskupina I.A). S druge strane, HT-ov ADSL pristup tek je djelomino dostupan u naseljima s manje od 500 stanovnika na velikim otocima (podskupina I.B), te u naseljima na manjim otocima skupina II i III. Kod dijelova naselja ili cijelih naselja koja nemaju dostup do ADSL pristupa, s tehnike strane najee je potrebno poduzeti odre ene zahvate na unapre enju infrastrukture u postojeim pristupnim vorovima (npr. proirenje i opremanje prostora za smjetaj DSL koncentratora), odnosno poveati kapacitete veza prema jezgri mree na kopnu (esto su na otocima kategorije III takve veze izvedene beinim putem). Problem premalog ili neadekvatnog prostora u pristupnim vorovima za smjetaj DSLAM opreme moe biti rijeen infrastrukturnim opremanjem ili iznajmljivanjem odgovarajueg prostora u javnom vlasnitvu od strane TLPS-a. Kod ove kombinacije valja imati na umu sva ogranienja ADSL tehnologije (vidi poglavlje 3.1), to rezultira mogunou implementacije samo najnie razine usluga (U1), odnosno osnovnih irokopojasnih prikljuaka. Prednosti: mogua brza provedba projekta, relativno male investicije po korisniku (koje rastu prema manjim otocima skupina II i III). Nedostaci: korisnicima je osigurana samo osnovna razina brzine irokopojasnog pristupa (U1) - rjeenje ne moe biti trajno u duem razdoblju. K.2 VDSL/FTTC / Model B Ova kombinacija zasniva se na izgradnji novih pristupnih vorova na manjim udaljenostima od krajnjih korisnika, ime bi najvee duljine bakrenih parica bile ograniene na 1.000 m, to omoguuje implementaciju VDSL tehnologije. Nove pristupne vorove potrebno je povezati svjetlovodnim kablovima s ostatkom mree (FTTC arhitektura). Pri implementaciji ove kombinacije uputna je suradnja TLPS-a i postojeeg operatora pristupne mree (HT-a), oko pitanja topologije pristupne mree, odnosno eventualne izgradnje nove ili

Lator d.o.o.

Stranica 27/49


uporabe postojee DTK mree za polaganje svjetlovodnih kablova do novih pristupnih vorova (budui da DTK u pravilu prolazi javnim povrinama). Prednosti: via razina usluge (do U3) mogua implementacija brzih irokopojasnih prikljuaka, olakana infrastrukturna nadogradnja na potpunu FTTH mreu u budunosti (svjetlovodna vlakna ve imaju doseg blii korisnicima FTTC). Nedostaci: vei trokovi u usporedbi s kombinacijom K.1 (ADSL), ali manji od K.3 (FTTH); trokovi rastu prema manjim otocima skupina II i III (u pravilu zbog veih trokova agregacijskih veza prema jezgri mree, tj. kopnu). K.3 FTTH / Model A Kombinacija podrazumijeva izgradnju nove pristupne svjetlovodne mree s dosegom do krajnjih korisnika (FTTH). Mreu izgra uju izravno TLPS-ovi, ili privatni partner u okviru JPP-a. Izgra ena FTTH mrea je otvorena mrea, koja svim operatorima i pruateljima usluga na tritu omoguuje dostup do krajnjih korisnika. U sluaju da ne postoji DTK mrea za smjetaj svjetlovodnih kablova, potrebno je i istu izgraditi u okviru projekta. Me utim, mogue je i nadzemno postavljanje svjetlovodnih kablova po stupovima (u praksi takva se mogunost dozvoljava u rje e naseljenim i ruralnim sredinama, to u pravilu rezultira manjim trokovima u usporedbi s izgradnjom DTK mree). Treba istaknuti da kombinacija K.3 nije prikladna za manje otoke skupina III i IV. Iako s tehnike strane polaganje FTTH mrea unutar naselja na ovim otocima nije kompleksan poduhvat, zbog znaajnog poveanja prosjene cijene prikljuka po korisniku, malog broja korisnika u naseljima te trokova izvedbe veza prema kopnu za svaki pojedinani otok iz ove skupine, ovakvi projekti bili bi ekonomski neracionalni (prosjeni trokovi izgradnje FTTH mrea na otocima skupina III i IV rastu i iznad 2.500 po izvedenom prikljuku). Prednosti: osiguranje visoke razine usluge (U4 - brzine iznad 100 Mbit/s) ultrabrzi irokopojasni prikljuci, izgra ena mrea ostaje u javnom vlasnitvu, korisnici mogu birati vie operatora i pruatelja usluga. Nedostaci: vei trokovi implementacije u usporedbi s ADSL i VDSL/FTTC tehnologijama (dodatno rastu prema manjim naseljima podskupine I.B i otocima skupine II). K.4 3G/4G, WiMAX / Model B Ova kombinacija predvi a uporabu beinih irokopojasnih mrea (3G/4G ili WiMAX) za osiguranje nepokretnih irokopojasnih pristupa krajnjim korisnicima. Operator beine mree mora osigurati radiofrekvencijsko pokrivanje ciljanih podruja otoka (naselja), izgradnjom novih ili nadogradnjom postojeih baznih stanica. U pravilu, budui da je rije o prostorno koncentriranim naseljima s manje od 500 stanovnika, za pokrivanje je dostatna jedna lokacija, odnosno bazna stanica s jednim ili nekoliko radijskih sektora. S obzirom na predvi eni poslovni model B, operator beine mree ujedno je i pruatelj usluga krajnjim korisnicima. Kombinacija K.4 pogodna je za pokrivanje manjih naselja na otocima svih veliina, jer u pravilu, osim eventualne izgradnje ili nadogradnje baznih stanica, nisu potrebni znaajniji

Lator d.o.o.

Stranica 28/49


infrastrukturni zahtjevi (poput izgradnje DTK ili polaganja svjetlovodnih kablova). 3G/4G i WiMAX tehnologije podravaju usluge do razine U2. Poveanje razine usluge unutar raspona U3 (iznad 30 Mbit/s) moe se oekivati s daljnjim napretkom 4G standarda, premda se mogu oekivati i dodatni trokovi povezani sa zamjenom ili nadogradnjom korisnike opreme. Tako er, kod primjene navedenih beinih tehnologija u viem frekvencijskom spektru (oko i iznad 2 Ghz) prisutni su problemi s prijamom u zatvorenim prostorima, odnosno u praksi je nuno instalirati dodatne antene na vanjske zidove ili krovove objekata. Promjenama regulatorne politike, kojima bi se dozvolila implementacija 3G/4G tehnologija u niem spektru (oko 800 Mhz, unutar tzv. digitalne dividende), potonji problemi vezani uz degradaciju prijama u zatvorenim prostorima ne bi vie bile izraeni, a i ukupni trokovi izgradnje ili dogradnje pristupne radijske mree bili bi manji zbog poveanja dometa pokrivanja baznih stanica, odnosno mogunosti da jedna bazna stanica opsluuje vee podruje s nekoliko manjih naselja. Prednosti: prikladna za implementaciju u manjim naseljima i na manjim otocima (podskupina I.B, skupine II, III i IV). Nedostaci: trenutna ogranienost razine usluga do U2.

5.4 Agregacijska mrea izme u naselja na otocima i prema kopnuOvisno o odabranom poslovnom modelu, a primjenjivo za sve navedene tehnologije, projektima razvoja irokopojasnog pristupa na otocima potrebno je osigurati i agregacijsku mreu, za povezivanje pristupnih mrea u naseljima s jezgrom mree na kopnu. Za vee otoke skupina I i II, zbog veeg broja naselja na otocima, agregacijska mrea u pravilu obuhvaa i veze koje me usobno povezuju naselja na otocima s ciljem koncentriranja prometa na jednoj ili dvije lokacije na otoku te daljnjeg usmjeravanja prema kopnu. Tako er, mogue su i varijante koncentracije prometa s vie susjednih otoka na odre enom otoku, prije daljnjeg usmjeravanja prema kopnu. Izgledne su slijedee varijante izvedbe agregacijskih mrea: Kod modela A, pogotovo na veim otocima skupina I i II, TLPS-ovi mogu sami sudjelovati u osiguranju potrebnih veza (npr. izgradnjom DTK mrea uz postojee komunalne instalacije izme u naselja, odnosno postavljanjem vlastitih beinih usmjerenih toka-toka veza velikog kapaciteta izme u naselja ili prema kopnu). Isto tako, TLPS-ovi mogu iznajmiti potrebne veze od infrastrukturnih operatora (npr. HT-a ili OiV-a). Kod modela B odabrani operator osigurava potrebne kapacitete agregacijske mree, bilo da je rije o beinim usmjerenim toka-toka vezama velikog kapaciteta ili vrstim vezama, ostvarenim svjetlovodnim kablovima. Uglavnom, za izgradnju agregacijske mree u modelu A uputna je koordinacija vie TLPS-ova, ukljuujui i koordinaciju na regionalnoj, upanijskoj razini, kako bi se postigla optimalna arhitektura agregacijske mree s obzirom na demogeografske, tehnike i ekonomske aspekte.

Lator d.o.o.

Stranica 29/49


5.5 Hodogram aktivnosti pripreme projekataNaelni prijedlog redoslijeda aktivnosti, odnosno koraka u projektima razvoja irokopojasnog pristupa na otocima, prikazan je hodogramom (engl. workflow) na iduoj slici (Slika 3). Hodogram se moe primijeniti na pojedinanu ili nekoliko jedinica lokalne uprave na otoku, cijeli otok ili na vie otoka obuhvaenih projektom (npr. susjedni otoci, arhipelag manjih otoka, otoci unutar iste upanije). U nastavku su detaljnije objanjene pojedine aktivnosti unutar hodograma.PROJEKT RAZVOJA IROKOPOJASNOG PRISTUPA NA OTOKU

1. Demogeografske karakteristike (raspored korisnika)

4. Dostupna financijska sredstva za provedbu projekta

Izbor tehnologije i 5.razinerazine Izbor usluga usluga i tehnologije (U1-U4)

Izbora modela 6. Izbor poslovnog (A, B, C) modela (A, B)

7. Javni natjeaj za izbor izvoaa radova izgradnje mree (model A) ili pruatelja usluga (model B), odnosno privatnog partnera (u sluaju JPP-a)

8. Realizacija projekta

2. Stanje postojee irokopojasne infrastrukture, dostupnost usluga

3. Definiranje potreba za irokopojasnim pristupom (broj i raspored korisnika)

Slika 3 Hodogram aktivnosti pripreme projekta razvoja irokopojasnog pristupa na otocima

1. DEMOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE Ovim korakom cilj je utvrditi osnovne kvalitativne i kvantitativne karakteristike zemljopisnog rasporeda korisnika. Izme u ostalog to se odnosi na: broj i veliinu naselja broj kuanstava, zastupljenost kuanstva prema nastanjenosti (stalno i povremeno nastanjena kuanstva) demografska situacija prirodnog kretanja stanovnitva (radi projekcija potreba za irokopojasnim pristupom kroz budue razdoblje od 5-10 godina) prostorni poloaj i me usobne udaljenosti naselja, s obzirom na relevantne referentne toke (glavno naselje, opinsko sredite, glavne prometnice, koridori komunalne infrastrukture) zemljopisni poloaji postojeih i moguih novih infrastrukturnih veza prema kopnu ili drugim otocima (tjesnaci, mostovi) 2. STANJE POSTOJEE IROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE Unutar ovog koraka potrebno je analizirati informacije o stanju i zemljopisnoj dostupnosti postojeih irokopojasnih mrea po naseljima (prvenstveno HT-ove ADSL usluge

Lator d.o.o.

Stranica 30/49


i 3G usluga pokretnih operatora), te utvrditi dostupne razine usluga (U1, U2). Tako er, potrebno je i provjeriti planove operatora oko proirenja irokopojasnih mrea (npr. kroz razdoblje od idue dvije godine). Prikupljanje navedenih informacija moe se obaviti u koordinaciji s HAKOM-om. Na osnovi dobivenih informacija mogue je odrediti podruja u kojima je irokopojasni pristup: openito nedostupan, niti e biti dostupan unutar razdoblja od idue dvije godine dostupan, ali s ogranienom razinom brzina i(li) kvalitete usluga (npr. samo osnovni irokopojasni prikljuci do 2 Mbit/s, razina U1); pri emu, isto tako, prema planovima operatora nee doi do poboljanja kvalitete usluga unutar razdoblja od idue dvije godine dostupan, uz trenutno zadovoljavajuu razinu usluga Ovako odre ena podruja slue kao polazita za odre ivanje ciljanih podruja implementacije projekata razvoja irokopojasnog pristupa u iduem koraku 3. 3. DEFINIRANJE POTREBA ZA IROKOPOJASNIM PRISTUPOM Temeljem rezultata analize demogeografskih karakteristika (korak 1) i identifikacije trenutnog stanja dostupnosti irokopojasnih mrea (korak 2), potrebno je odrediti ciljana podruja otoka (naselja, dijelove naselja) u kojima je potrebno provesti projekt razvoja irokopojasnog pristupa. Nadalje, na osnovi podataka o broju i rasporedu kuanstava mogue je procijeniti potencijal korisnike baze privatnih korisnika. Dodatno, uz privatne korisnike potrebno je identificirati i sve ostale potencijalne skupine korisnika, prema popisu iz poglavlja 4.3. Ciljana podruja projekta mogu obuhvaati i podruja otoka sa zadovoljavajuom dostupnou irokopojasnog pristupa, ukoliko e planirani projekt razvoja irokopojasnog pristupa rezultirati znaajno boljom kvalitetom irokopojasnih usluga (npr. u projektu je planirana izgradnja FTTH mrea, a korisnici na takvim podrujima mogu koristiti samo ADSL pristup). Pri tome je potrebno paziti da projekti TLPS-a za razvoj irokopojasnog pristupa ne budu prepreka ravnopravnom trinom natjecanju iz aspekta operatora koji ve nude svoje usluge na otoku (trine aspekte projekta uputno je koordinirati s HAKOM-om). 4. DOSTUPNA FINANCIJSKA SREDSTVA U ovom koraku potrebno je odrediti veliinu i izvore sredstava kojima e biti financirana izgradnja irokopojasnih mrea. S obzirom da e se TLPS-ovi kod izvo enja projekata u najveoj mjeri oslanjati na sredstva pretpristupnih i strukturnih fondova EU-a (prije pristupanja Hrvatske u EU, odnosno nakon hrvatskog pristupanja EU-u), mogunosti alokacije relevantnih sredstava potrebno je uinkovito koordinirati s tijelima dravne uprave za koja je izvjesno da e imati vodeu operativnu ulogu u tom procesu (Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva, Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatska agencija za potu i elektronike komunikacije).

Lator d.o.o.

Stranica 31/49


5. IZBOR TEHNOLOGIJE I RAZINE USLUGA Ovaj korak me uovisan je s izborom poslovnog modela (korak 6), a oba koraka izravno ovise o iznosu dostupnih sredstava za financiranje projekta (korak 4). U pravilu, ovisno o visini tih sredstava, mogue je donijeti odluku o ciljanoj razini usluga (U1, U2, U3 ili U4), te eventualno tehnologiji za implementaciju mree. Unutar podruja na kojima se provodi projekt, npr. zbog razliitih prosjenih trokova primjene pojedinih tehnologija u veim i manjim naseljima, mogue je odabrati primjenu razliitih razina usluga i povezanih tehnologija. Potrebno je naglasiti da izbor razine usluge ne mora nuno implicirati i izbor ciljane tehnologije, budui da je irokopojasne prikljuke mogue implementirati kroz vie dostupnih tehnologija, pogotovo za razine usluga U1 i U2 (vidi poglavlje 3.1). Me utim, zbog kvalitetnije procjene trokova te kasnije provedbe javnog natjeaja (korak 7), poeljno je razinu usluga vezati barem uz vrstu pristupne infrastrukture (npr. bakrene petlje, svjetlovodna vlakna ili beini pristup). 6. IZBOR POSLOVNOG MODELA Vezano na korake 3, 4 i 5 ovdje se odabire optimalni poslovni model, s obzirom na dostupna financijska sredstva (ukljuujui i dinamiku raspolaganja tim sredstvima) te planiranu razinu usluga i pristupnu infrastrukturu, odnosno tehnologiju. Tako er je mogue odabrati razliite poslovne modele za pojedina podruja provedbe projekta. 7. JAVNI NATJEAJ Slijedom koraka 5 (izbor tehnologije i razine usluga) te 6 (izbor poslovnog modela) pristupa se konanoj specifikaciji projekta s oekivanim trokovima, nakon ega slijedi postupak javnog natjeaja, u kojem se odabire jedna ili vie tvrtki za pruanje radova ili usluga na projektu razvoja irokopojasnog pristupa, ukljuujui i privatne partnere u sluaju primjene JPP-a. U nastavku se navode neki od moguih primjera javnih natjeaja: odabir tvrtke, privatnog partnera, koja e izgraditi, upravljati i odravati pristupnu svjetlovodnu mreu (FTTH), po modelu JPP-a (za skupine otoka I i II) nabava radova izgradnje pristupne svjetlovodne mree (FTTH), koja e se nakon izgradnje predati na upravljanje i odravanje TLPS-u (za skupine otoka I i II) odabir operatora beinog irokopojasnog pristupa za korisnike na malim otocima s jednim naseljem (za skupine III i IV), po modelu JPP-a

8. REALIZACIJA PROJEKTA Zakljuenjem pripremne faze projekta i okonanjem javnog natjeaja mogue je pokrenuti sam projekt. Ovom studijom ne analiziraju se varijante realizacije projekta, ve se samo naglaava potreba za kontrolom provedbe projekta sa strane TLPS-a, iz aspekta osiguranja definirane prostorne pokrivenosti i razina kvalitete pruenih usluga, neovisno o tome primjenjuje li se poslovni model A ili B, odnosno model JPP-a.

Lator d.o.o.

Stranica 32/49


6 Studijski primjer otok HvarUnutar ovog poglavlja napravljena je hipotetska razrada projekta razvoja irokopojasnog pristupa na otoku Hvaru, a prema metodologiji opisanoj u poglavlju 5. Budui da autori studije u ovom trenutku ne raspolau sa svim relevantnim podacima (npr. o stanju postojeih irokopojasnih mrea ili potencijalnom broju nerezidencijalnih korisnika), navedeni primjer prvenstveno slui za prikaz primjene metodologije, bez namjere da se njime precizno opisuju stvarne okolnosti na terenu. Otok Hvar podijeljen je na etiri jedinice lokalne samouprave: gradove Hvar i Stari Grad, te opine Jelsu i Suuraj. Pretpostavka je da svi gradovi i opine na otoku Hvaru zajedniki sudjeluju na projektu razvoja irokopojasnog pristupa na otoku. 1. Demogeografske karakteristike Otok Hvar ima ukupno 11.103 stanovnika (prema popisu iz 2001.), smjetenih na povrini od 297 km2. Stanovnitvo otoka je raspore eno u 25 nastanjenih naselja, od ega su etiri naselja s vie od 500 stanovnika (Hvar, Stari Grad, Jelsa i Vrboska podskupina Ia) te ostala naselja s manje od 500 stanovnika (podskupina Ib). Unutar podskupine Ib treba izdvojiti i 11 naselja s manje do 100 stanovnika, u kojima ivi tek 4,2% ukupnog stanovnitva otoka Hvara. 2. Stanje postojee irokopojasne infrastrukture Za potrebe studijskog primjera uzeta je pretpostavka da su HT-ove ADSL usluge dostupne samo na podruju etiri najvea naselja s vie od 500 stanovnika, pri emu 75% korisnika u tim naseljima ima ADSL brzine u dolaznom smjeru vee od 2 Mbit/s (razina usluge U2), dok preostali dio korisnika, zbog ogranienja parine infrastrukture, ima brzine ispod 2 Mbit/s (razina usluge U1). Istovremeno, budui da s porastom gustoe ADSL korisnika iznad 40% iskoritenosti svih parica dolazi do znaajne degradacije kvalitete usluge, za oekivati je da e doi do smanjenja prosjenih brzina usluga na razinu U1. HT-ovi udaljeni pretplatniki stupnjevi (RSS-ovi) smjeteni su u 11 naselja na otoku te su iz njih pokrivena i preostala naselja. Najvea duljina korisnikih bakrenih parica ne prelazi 4 km. Prema dostupnim informacijama, HT ne planira u iduem dvogodinjem razdoblju poduzimati nikakve investicije unapre enja irokopojasne mree na otoku, bilo s ciljem poveanja zemljopisne dostupnosti irokopojasnog pristupa, bilo s ciljem poveanja pristupnih brzina. Pokretni operatori svojim 3G mreama kvalitetno pokrivaju samo najvea naselja, ujedno i nautike luke Hvar, Stari Grad i Jelsu (razina usluge U2), odnosno ista podruja u kojima je dostupna i HT-ova ADSL usluga. Tako er, pokretni operatori u razdoblju od idue dvije godine ne planiraju iriti pokrivenost 3G mrea izvan navedenih naselja, ve samo proirivati kapacitete unutar postojeih zona pokrivanja, prvenstveno tijekom turistike sezone.

Lator d.o.o.

Stranica 33/49


3. Definiranje potreba za irokopojasnim prikljucima Analizom iz prethodnog koraka utvr eno je da je stanje dostupnosti irokopojasnih prikljuaka nezadovoljavajue, zbog znaajnog udjela stanovnitva kojima uope nisu dostupni irokopojasni prikljuci (do 30% stanovnitva na otoku). Neovisno o postojeoj dostupnosti ADSL i 3G usluga razine U2 u veim naseljima, odlueno je da se svi korisnici na Hvaru obuhvate projektom, budui da dugorono HT-ove ADSL usluge koje trenutno imaju razinu usluga U2 ne mogu biti zadovoljavajue rjeenje (problem degradacije kapaciteta kod oekivanog porasta gustoe ADSL prikljuaka). Omjer broja stanovnika i kuanstava na otoku Hvaru je na razini prosjeka Republike Hrvatske (2,95), odnosno kao potencijalni najvei broj privatnih irokopojasnih prikljuaka moe se uzeti broj kuanstava (3.831). Uz to, za potrebe ovog studijskog primjera pretpostavljen je potencijal od dodatnih 10% korisnika, u odnosu na broj privatnih korisnika (poslovni korisnici, tijela lokalne i dravne uprave, ustanove), te dodatnih 10% korisnika u povremeno nastanjenim kuama za odmor, ime je ukupni potencijal irokopojasnih prikljuaka na otoku 4.597. 4. Dostupna financijska sredstva Potrebna financijska sredstva osigurat e se iz fondova EU-a u 100% iznosu. Visina dostupnih sredstava ne predstavlja problem, dok god je projekt razvoja irokopojasnog pristupa postavljen na razumnim ekonomskim temeljima i ima za cilj osigurati dostupnost irokopojasnog pristupa u skladu sa Strategijom razvoja irokopojasnog pristupa Republike Hrvatske [1] i Digitalnom agendom EU-a [12]. 5./6. Izbor tehnologije i razina usluga; poslovni model S obzirom na demogeografske okolnosti broja i rasporeda naselja na otoku, openito nezadovoljavajue stanje dostupnosti i razine kvalitete irokopojasnog pristupa te ekonomske postavke i potencijal potranje za irokopojasnim pristupom, donijeta je odluka da se korisnicima po otonim naseljima moraju osigurati slijedee razine usluga, uz povezanu infrastrukturu, odnosno tehnologije (Tablica 6):

Lator d.o.o.

Stranica 34/49


Tablica 6 Podjela naselja na otoku Hvaru po dostupnim razinama irokopojasnih prikljuakaCiljana razina usluga Pristupna infrastruktura / tehnologija FTTH FTTH, ili bakrene parice / VDSL

Skupina

Opis

Naselja

1

Velika naselja s vie od 1.500 stanovnika Ostala vea naselja izme u naselja Starog Grada i Jelse

U3/U4

Hvar, Stari Grad, Jelsa

2

U3

Svire, Vrboska, Vrisnik, Pitve, Vrbanj, Dol Brusje, Milna, Sveta Nedjelja, Velo Grablje, Zarae, Rudina, Selca kod Starog Grada, Gdinj, Gromin Dolac, Ivan Dolac, Poljica, Zastraie, Zavala, Bogomolje, Selca kod Bogomolja, Suuraj

3

Sva ostala naselja

U2/U3

bakrene parice / ADSL, VDSL; ili beino / 3G/4G

Napomena: Izme u velikih naselja prve skupine (Hvar, Stari Grad i Jelsa) bit e postavljena svjetlovodna agregacijska mrea, po poslovnom modelu A, zajedno s izgradnjom FTTH mrea u ovim naseljima. Trasa te mree obuhvatit e i naselja druge skupine, ime je mogue, bez znaajnog dodatnog troka, osigurati i pristup agregacijskoj mrei u tim naseljima (neovisno o tome to e se ovdje primjenjivati poslovni model B). Izgradnja svjetlovodne agregacijske mree izvan navedenih naselja nije predvi ena, prvenstveno zbog manje koncentracije potencijalnih korisnika i nesrazmjernih trokova takve izgradnje (odnosi se na juni dio Hvara povezan tunelom Pitve-Zavala te udaljena naselja na istonom dijelu otoka, ukljuujui i Suuraj).

U prvoj skupini (naselja Hvar, Stari Grad i Jelsa), zbog vee koncentracije stanovnitva te smjetaja velikih poslovnih korisnika (tijela lokalne i dravne uprave, ustanove, tvrtke, vei turistiki objekti), izvjesna je vea potranja za irokopojasnim prikljucima, ukljuujui i ultrabrze prikljuke za poslovne korisnike (razina usluga U3 i U4). Zbog toga je najprikladnije rjeenje izgradnja otvorene FTTH mree, po modelu A, uz javno-privatno partnerstvo (JPP), odnosno odabir privatnog partnera koji e izgraditi, upravljati i odravati mreom na rok od iduih 20 godina. Dodatno, od privatnog partnera trait e se da, osim izgradnje FTTH pristupnih mrea, izgradi i upravlja i svjetlovodnom agregacijskom mreom izme u ovih naselja, te da osigura adekvatnu vezu prema telekomunikacijskom voritu na kopnu. U drugoj skupini nalaze se naselja srednje veliine (izme u 100 i 500 stanovnika), smjetena izme u Starog Grada i Jelse, odnosno uz trasu svjetlovodne agregacijske veze koja e povezivati Stari Grad i Jelsu. Budui da je ovdje rije o naseljima bez vee baze poslovnih korisnika, procjena je da postojea infrastruktura bakrenih parica, uz nadogradnju na FTTC/VDSL tehnologiju, moe ispuniti zahtjev za kvalitetnim irokopojasnim pristupom do razine usluga U3. Ipak, budui da e se ovdje primijeniti poslovni model B, ostavlja se otvorena mogunost odabranom operatoru da izgradi i FTTH mreu. Dodatno, TLPS-ovi e osigurati spomenutu svjetlovodnu agregacijsku mreu za ova naselja, ime odabrani operator mora nadograditi samo pristupni dio mree do krajnjih korisnika. U treoj skupini nalaze se sva ostala manja naselja na otoku. U tim naseljima obitava manji broj stanovnika (u pravilu manje od 100 po naselju), odnosno ne nalaze se uz trasu

Lator d.o.o.

Stranica 35/49


svjetlovodne agregacijske mree koja e povezivati naselja iz prve skupine (Hvar, Stari Grad i Jelsa). Stoga se u treoj skupini predvi a primjena poslovnog modela B, uz mogunost uporabe beine infrastrukture (3G/4G mree) ili postojee parine infrastrukture (ADSL/VDSL tehnologije). Zbog nepovoljnijih ekonomskih karakteristika implementacije mrea u ovim dijelovima otoka, u poetnoj fazi zahtijevat e se razina usluga U2, s obvezom nadogradnje na razinu U3 kroz razdoblje do 5 godina. 7. Javni natjeaj Procijenjene investicije u izgradnju infrastrukture irokopojasnog pristupa za skupine naselja navedene su u iduoj tablici (Tablica 7).Tablica 7 Procjene visina investicija u infrastrukturu irokopojasnih mrea na otoku Hvaru za skupine naselja 1-3Skupina 1 2 3 Investicije 3,8 mil. EUR 0,6 mil. EUR 0,4 mil. EUR

Na osnovi procijenjenih vrijednosti investicija, pristupa se provedbi javnih natjeaja za izbor privatnih partnera u modelu JPP-a, kako slijedi: a. izbor privatnog partnera koji e izgraditi, upravljati i odravati FTTH mreu na podruju naselja Hvara, Starog Grada i Jelse (skupina 1), te izgraditi, upravljati i odravati me umjesnu agregacijsku svjetlovodnu mreu izme u navedenih naselja skupine 1, s obuhvatom naselja iz skupine 2 b. izbor operatora/pruatelja usluge koji e ponuditi usluge minimalne razine U3 u naseljima skupine 2, uz mogunost da operator koristi kapacitete me umjesne agregacijske svjetlovodne mree izgra ene izme u naselja skupine 1 c. izbor operatora/pruatelja usluga koji e ponuditi usluge minimalne razine U2, uz obvezu nadogradnje na razinu U3 u razdoblju do 5 godina, za naselja skupine 3 Konkretni modaliteti provedbe natjeaja i oblikovanja JPP-a, ukljuujui i kriterije odabira privatnih partnera, nisu analizirani ovim studijskim primjerom, te ih je potrebno detaljno razraditi prilikom stvarne pripreme projekta razvoja irokopojasnog pristupa.

Lator d.o.o.

Stranica 36/49


SkraeniceADSL DTK DL DS DSL DSLAM EFM EPON FGSM FTTC engl. Asymmetric Digital Subscriber Line distributivna telekomunikacijska kanalizacija engl. downlink, naziv za dolazni smjer u beinim mreama (prema korisniku) engl. downstream, naziv za dolazni smjer u pristupnim mreama (prema korisniku) engl. Digital Subscriber Line, digitalna pretplatnika linija engl. DSL Access Multiplexer, DSL mreni koncentrator u pristupnom voru engl. Ethernet in the First Mile, naziv za IEEE 802.3ah grupu protokola koji definiraju primjenu Ethernet protokola u pristupnim mreama engl. Ethernet Passive Optical Network, IEEE 802.3 protokoli koji definiraju pristupne svjetlovodne mree u topologiji toka-vie toaka engl. Fixed GSM, nepokretni telefonski prikljuak izveden putem GSM tehnologije engl. Fiber To The Cabinet/Curb, arhitektura pristupnih svjetlovodnih mrea kod kojih se svjetlovodna vlakna polau do vorova u pristupnoj mrei koji se nalaze na najveoj udaljenosti do 1.000 m od krajnjih korisnika, radi implementacije VDSL tehnologije putem preostalog dijela pristupne mree s bakrenim paricama engl. Fiber to the Home, pristup svjetlovodnim vlaknima do krajnjeg korisnika engl. Gigabit Passive Optical Network, ITU-T G.984 standard pristupnih svjetlovodnih mrea u topologiji toka-vie toaka engl. Hybrid Fiber Coax, kombinirana pristupna mrea sastavljena od koaksijalnih kablova i svjetlovodnih vlakana, upravljana od strane kabelskih operatora engl. internet Protocol TV, prijenos televizije putem IP protokola Javno privatno partnerstvo engl. Local Administrative Unit, manja statistika administrativna jedinica prema terminologiji EU-a engl. Long Term Evolution, esto nazivan i 4G, skupni

Documents

Int Studija Otoci